You are on page 1of 106

ZAKON

O IZVRENJU I OBEZBEENJU
Deo prvi OSNOVNE ODREDBE
Sadrina zakona lan 1. Ovim zakonom ureuje se postupak prinudnog ostvarivanja potraivanja (u daljem tekstu: postupak izvrenja) i obezbeenja potraivanja (u daljem tekstu: postupak obezbeenja), na osnovu domae ili strane izvrne ili verodostojne isprave ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Ovim zakonom ureuje se i sprovoenje izvrenja i obezbeenja, kao i uslovi za obavljanje delatnosti izvritelja. Pokretanje i sprovoenje postupka lan 2. Postupak izvrenja i postupak obezbeenja pokreu se na predlog izvrnog poverioca ili po slubenoj dunosti kada je to zakonom odreeno. Izvrenje i obezbeenje odreuje sud, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, a sprovodi ga sud ili izvritelj. Nadlenost suda lan 3. Za odluivanje u postupku izvrenja i obezbeenja stvarno je nadlean osnovni i privredni sud, u skladu sa zakonom koji odreuje nadlenost sudova, izuzev za odluivanje po vanrednim pravnim lekovima, u kom sluaju se nadlenost suda odreuje u skladu sa zakonom. Sud je iskljuivo nadlean za sprovoenje izvrenja odluka u vezi sa porodinim odnosima i za izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad. Sud nadlean za odreivanje izvrenja ili obezbeenja je sud na ijem podruju izvrni dunik ima prebivalite ili boravite, odnosno sedite, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Sud nadlean za odreivanje izvrenja ili obezbeenja na nepokretnostima izvrnog dunika, ukljuujui i izvrenje radi iseljenja i predaje stvari, je sud na ijem podruju se nepokretnost nalazi. Ako se nepokretnosti nalaze na podruju vie sudova nadlean je sud kod koga je izvrni poverilac prvo podneo predlog za izvrenje. Sud pred kojim je postupak pokrenut zadrava nadlenost i kad je ovim zakonom propisana nadlenost vie sudova.

-2Nadlenost izvritelja lan 4. Izvritelj sprovodi izvrenje na osnovu reenja suda za ije je podruje imenovan i privremene mere suda, ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Kada izvritelj preduzima radnje sprovoenja izvrenja na osnovu reenja suda iz stava 1. ovog lana izvan podruja za koje je imenovan, ove radnje moe preduzeti lino ili preko izvritelja sa drugog podruja. Izvritelj i sud ne mogu istovremeno sprovoditi izvrenje na osnovu istog reenja o izvrenju. Sastav suda lan 5. Izvrni postupak u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac, a u drugom stepenu vee sastavljeno od troje sudija istog suda, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Sudijski pomonik moe u postupku preduzimati sve sudske radnje, izuzev onih koje predstavljaju odluivanje. Sudijski pomonik moe obavljati poslove sudskog izvritelja u postupku sprovoenja izvrenja, po nalogu sudije. Naelo hitnosti lan 6. Postupak izvrenja i obezbeenja je hitan. U postupku izvrenja i obezbeenja odlaganje nije dozvoljeno, osim ako zakonom nije izriito propisano drugaije. Rokovi za postupanje lan 7. O predlogu za izvrenje sud je duan da odlui u roku od pet radnih dana od dana podnoenja predloga i da odluku dostavi strankama u roku od pet radnih dana od dana donoenja, osim ako se predlog za izvrenje zasniva na stranoj izvrnoj ispravi koja nije prethodno priznata od domaeg suda. U sluaju da o priznanju strane izvrne isprave odluuje sud nadlean za njeno izvrenje, sud je duan da o predlogu za izvrenje odlui u roku od 30 dana od dana podnoenja predloga, ukoliko je predlog za izvrenje podnet istovremeno sa predlogom za priznanje strane izvrne isprave. Rokovi koje odreuje sud za preduzimanje odreenih radnji ne mogu biti dui od pet radnih dana, osim ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Stranka koja nije preduzela radnju u roku koji je odreen zakonom ili koji je odredio sud, gubi pravo na preduzimanje te radnje.

-3Naelo formalnog legaliteta lan 8. Sud je duan da donese reenje o izvrenju kada su za to ispunjeni uslovi odreeni zakonom. Sud, odnosno izvritelj duan je da preduzme radnje sprovoenja izvrenja kada su za to ispunjeni uslovi. Izvritelj sprovodi izvrenje na osnovu reenja o izvrenju, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Redosled postupanja i redosled namirenja lan 9. Vie izvrnih poverilaca koji ostvaruju svoja novana potraivanja prema istom izvrnom duniku i na istom predmetu izvrenja, namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, osim kada je ovim zakonom drugaije propisano. Ako se u sluaju iz stava 1. ovog lana istovremeno vodi izvrni postupak i pred drugim dravnim organom na osnovu propisa o prednosti izvrenja pred odreenim organom sud, odnosno izvritelj e prekinuti izvrni postupak. Zalono pravo izvrni poverilac stie upisom u javnu knjigu, odnosno u odgovarajui javni registar, osim ako je drugaije odreeno ovim zakonom. Sud, odnosno izvritelj je duan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraivanja ili posebne okolnosti zahtevaju da se postupi drugaije o emu je duan da saini slubenu beleku i zatrai pismenu saglasnost predsednika suda. Odredbe drugih zakona koje propisuju prekid ili odlaganje izvrnog postupka nee se primenjivati u izvrnom postupku koji se sprovodi po predlogu za izvrenje radi naplate novanog potraivanja iz radnog odnosa. U sluaju iz stava 5. ovog lana sud e zastati sa izvrnim postupkom, u skladu sa odredbama Zakona o parninom postupku. Primena odredaba Zakona o parninom postupku lan 10. U postupku izvrenja i obezbeenja shodno se primenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Znaenje pojedinih rei i izraza lan 11. Rei i izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje: 1) potraivanje oznaava pravo izvrnog poverioca da od izvrnog dunika zahteva odreeno davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje; 2) izvrni poverilac oznaava lice ije se potraivanje ostvaruje u postupku izvrenja i obezbeenja; 3) izvrni dunik oznaava lice prema kome se ostvaruje potraivanje u postupku izvrenja i obezbeenja;

-44) stranka oznaava izvrnog poverioca i izvrnog dunika;

5) uesnik oznaava svako lice koje u postupku izvrenja ili obezbeenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku; 6) tree lice je lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvrenja ima pravo koje spreava izvrenje; 7) sudski izvritelj oznaava slubeno lice zaposleno u sudu koji po nalogu ili uputstvu sudije neposredno preduzima pojedine radnje izvrenja; 8) izvritelj oznaava fiziko lice koje imenuje ministar nadlean za pravosue da u statusu slubenog lica sprovodi izvrenje u granicama reenja o izvrenju i da vri druga ovlaenja koja su mu ovim zakonom poverena; 9) organizacija za prinudnu naplatu je poseban organizacioni deo Narodne banke Srbije, koji postupajui po nalogu suda ili izvritelja vri prenos novanih sredstava sa rauna izvrnog dunika; 10) poljoprivrednik oznaava lice kome je poljoprivredna proizvodnja preteni izvor prihoda; 11) javna knjiga oznaava katastar nepokretnosti ili druge javne knjige, odnosno registar odreen zakonom za evidenciju ili upis prava na nepokretnostima, akcijama i drugim sredstvima izvrenja, kao i druge odgovarajue registre odreene zakonom; 12) predbeleba oznaava vrstu upisa u javne knjige kojima se uslovno stiu, prenose ili prestaju prava na nepokretnostima ili na drugim predmetima izvrenja; 13) hartija od vrednosti oznaava pismeni ili elektronski zapis na kome postoji pravo i u kome je sadrano pravo na kome se sprovodi izvrenje ili obezbeenje; 14) akcija je hartija od vrednosti koja glasi na deo osnovnog kapitala akcionarskog drutva, upisana u Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar hartija od vrednosti), na kojoj se sprovodi izvrenje, odnosno obezbeenje; 15) udeo oznaava deo osnovnog kapitala privrednog drutva koje je osnovano od strane jednog ili vie fizikih, odnosno pravnih lica radi obavljanja delatnosti pod zajednikim poslovnim imenom, a koji lan drutva stie srazmerno visini uloga; 16) izjava o imovini je izjava koju u formi propisanoj ovim zakonom daje izvrni dunik pred sudom, a koja sadri podatke o stvarima i pravima izvrnog dunika koje mogu biti predmet izvrenja, podatke o pravnim radnjama koje je izvrni dunik preduzeo na teret svoje imovine ili podatak da izvrni dunik ne poseduje imovinu.

-5-

Deo drugi ZAJEDNIKE ODREDBE O IZVRENJU Glava prva OSNOVNA PRAVILA


Osnove za odreivanje izvrenja lan 12. Izvrenje se odreuje na osnovu izvrne ili verodostojne isprave, ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Izvrne isprave lan 13. Izvrne isprave su: 1) pravnosnana odluka suda i sudsko poravnanje, kao i drugi akti stranaka koji su zakonom izjednaeni sa sudskim poravnanjem; 2) pravnosnana, odnosno konana odluka doneta u upravnom i prekrajnom postupku i poravnanje u upravnom postupku, ako glase na ispunjenje novane obaveze i ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno; 3) izvod iz registra zalonih prava na pokretnim stvarima i pravima i izvod iz registra finansijskog lizinga koji sadri podatke o ugovoru o finanasijskom lizingu i predmetu finansijskog lizinga; 4) ugovor o hipoteci, odnosno zalona izjava, sainjena saglasno propisima kojima se ureuje hipoteka; 5) usvojen plan reorganizacije u steajnom postupku, ije je usvajanje potvreno odlukom suda; 6) 7) izvrna odluka koja je potvrena kao Evropska izvrna isprava; druga isprava koja je zakonom odreena kao izvrna isprava. Odluka i poravnanje lan 14. Sudskom odlukom, u smislu ovog zakona, smatra se presuda, reenje, kao i druga odluka doneta u postupku pred sudom, arbitranim sudom i Sudom asti Privredne komore, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zakljueno pred sudom, arbitranim sudom ili Sudom asti Privredne komore. Odlukom u upravnom postupku, u smislu ovog zakona, smatra se reenje ili zakljuak koji su u upravnom postupku doneli organi i organizacije, slube ili pravna lica koja vre javna ovlaenja, a upravnim poravnanjem smatra se poravnanje zakljueno u upravnom postupku. Izvrnost odluke lan 15. Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje potraivanja, izvrna je ako je postala pravnosnana i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje, odnosno

-6nastupio uslov odreen tom odlukom, osim kada je zakonom drugaije propisano. Rok za dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostavljanja odluke izvrnom duniku, a zavrava se protekom poslednjeg dana roka odreenog sudskom odlukom, ako zakonom nije drugaije odreeno. Sudska odluka kojom je naloeno trpljenje ili neinjenje izvrna je kad postane pravnosnana, osim ako je u izvrnoj ispravi odreen rok za usklaivanje ponaanja izvrnog dunika s tom obavezom. Odluka doneta u upravnom postupku izvrna je ako je postala izvrna po pravilima kojima se ureuje taj postupak. Sud ili organ uprave e na zahtev stranke u postupku staviti slubenu beleku na samoj izvrnoj ispravi ili e izdati posebnu pisanu potvrdu, da su nastupili uslovi za izvrnost odluke iz st. 1. i 3. ovog lana. Na osnovu odluke koja je u jednom delu postala izvrna, izvrenje se moe odrediti samo u odnosu na taj deo. Izvrenje e se odrediti i na osnovu sudske odluke koja nije postala pravnosnana, usvojenog plana reorganizacije u steajnom postupku ili odluke donete u upravnom postupku koja nije postala konana, ako je zakonom propisano da alba ne zadrava izvrenje. Izvrnost poravnanja lan 16. Sudsko poravnanje i poravnanje zakljueno u upravnom ili drugom postupku izvrno je ako je potraivanje iz poravnanja dospelo. Dospelost potraivanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju, javnom ispravom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom. Na osnovu poravnanja koje je postalo izvrno u jednom delu, izvrenje se moe odrediti samo u tom delu. Podobnost izvrne isprave za izvrenje lan 17. Izvrna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj naznaeni izvrni poverilac i izvrni dunik, predmet, vrsta i obim ispunjenja obaveze, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Ako u odluci, kao izvrnoj ispravi, nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok iznosi tri dana od dana dostavljanja odluke izvrnom duniku. Kad se iz izvoda registra zalonih prava na pokretnim stvarima i pravima ne moe utvrditi dospelost potraivanja, izvrenje se odreuje ako je izvrni poverilac podneo pismeni dokaz da je izvrnog dunika pozvao da ispuni obavezu u naknadno ostavljenom roku. Verodostojna isprava lan 18. Izvrenje radi ostvarivanja novanog potraivanja odreuje se i na osnovu verodostojne isprave. Verodostojna isprava je:

-71) menica i ek domaeg ili stranog lica, sa protestom ako je to potrebno za zasnivanje potraivanja; 2) obveznica i druga hartija od vrednosti izdata u seriji, koja imaocu daje pravo na isplatu nominalne vrednosti; 3) faktura (raun) domaeg ili stranog lica, sa otpremnicom ili drugim pismenim dokazom da je izvrni dunik obaveten o nastaloj obavezi; 4) 5) 6) 7) izvod iz poslovnih knjiga za izvrene komunalne i sline usluge; javna isprava koja konstituie izvrivu novanu obavezu; bankarska garancija; akreditiv;

8) overena izjava izvrnog dunika kojom ovlauje banku da sa njegovog rauna izvri prenos novanih sredstava na raun izvrnog poverioca; 9) obraun kamate sa dokazima o osnovu dospelosti i visini potraivanja; 10) privremena ili okonana situacija u vezi sa izvrenim graevinskim radovima; 11) obraun o nagradi i naknadi advokata. Verodostojna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj naznaeni izvrni poverilac i izvrni dunik, predmet, vrsta, obim i vreme ispunjenja obaveze. Kad se iz verodostojne isprave ne vidi dospelost potraivanja, izvrenje se odreuje ako je izvrni poverilac podneo pismeni dokaz da je izvrnog dunika pozvao da ispuni dospelu obavezu u naknadno ostavljenom roku. Sredstva i predmeti izvrenja lan 19. Sredstva izvrenja su izvrne radnje kojima se po zakonu potraivanje prinudno ostvaruje. Sredstva izvrenja radi ostvarenja novanog potraivanja su: prodaja pokretnih stvari, prodaja nepokretnosti, prenos novanog potraivanja, prenos potraivanja za predaju pokretnih stvari ili nepokretnosti, unovenje drugih imovinskih prava, prenos sredstava koja se vode na raunu kod banke, prodaja akcija i prodaja udela u privrednim subjektima. Sredstva izvrenja radi ostvarenja nenovanog potraivanja su: predaja pokretnih stvari, ispranjenje i predaja nepokretnosti, izvrenje obaveze injenjem, neinjenjem ili trpljenjem, izvrenje odluka iz porodinih odnosa, izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad, izvrenje odluke o deobi stvari, upis u javne knjige i izdejstvovanje izjave volje. Predmeti izvrenja su stvari i prava na kojima se po zakonu moe sprovesti izvrenje radi ostvarivanja potraivanja. Predmeti izvrenja ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari koje zakon iskljuuje. Predmeti izvrenja ne mogu biti objekti, oruje i oprema namenjeni odbrani i bezbednosti drave.

-8Obim izvrenja i obezbeenja lan 20. Sud odreuje izvrenje, odnosno obezbeenje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u predlogu za izvrenje, odnosno u predlogu za obezbeenje, kad se izvrenje odreuje na predlog izvrnog poverioca. Sud moe, na predlog izvrnog poverioca ili po slubenoj dunosti, u toku postupka, zakljukom odrediti drugo sredstvo i na drugim predmetima izvrenja, odnosno obezbeenja, umesto onih koji su prethodno odreeni. Kad izvrni poverilac u predlogu za izvrenje zahteva da se izvrenje sprovede na celokupnoj imovini izvrnog dunika ili uz predlog podnese zahtev za dobijanje izjave o imovini izvrnog dunika bez navoenja sredstva i predmeta izvrenja, sud odreuje izvrenje, odnosno obezbeenje bez navoenja sredstva i predmeta izvrenja. Nakon identifikovanja imovine izvrnog dunika, zakljukom e se odrediti sredstva i predmet izvrenja. Izvritelj sprovodi izvrenje na onim sredstvima i predmetima izvrenja koji su navedeni u reenju o izvrenju, a kad sredstvo i predmet izvrenja nisu navedeni, izvritelj sprovodi izvrenje, na osnovu sopstvenog zakljuka, na sredstvima i predmetima izvrenja kojim se najpovoljnije ostvaruje namirenje izvrnog poverioca. Radi namirenja istog potraivanja, moe se, na osnovu zakljuka, nastaviti sprovoenje izvrenja drugim sredstvima i na drugim predmetima izvrenja umesto onih koji su prethodno odreeni. Preduzimanje radnji iz st. 4. i 5. ovog lana izvrni poverilac moe usloviti svojim posebnim odobrenjem. Ne proizvode pravno dejstvo raspolaganja imovinom koja izvrni dunik uini nakon prijema reenja o izvrenju, odnosno zakljuka kojim se odreuje izvrenje. Prilikom odreivanja sredstva i predmeta izvrenja, odnosno obezbeenja, sud, odnosno izvritelj je duan da vodi rauna o srazmernosti izmeu visine obaveze izvrnog dunika i sredstva i predmeta izvrenja, odnosno obezbeenja. Izvrenje strane izvrne isprave lan 21. Ako izvrni poverilac predlog za izvrenje zasniva na stranoj izvrnoj ispravi, mora je priloiti u originalu ili overenom prepisu, prevedenu na jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu, zajedno sa dokazom o njenoj pravnosnanosti, odnosno izvrnosti, po pravu zemlje ija je izvrna isprava u pitanju. Strana izvrna isprava izvrava se na isti nain i u istom postupku kao i domaa izvrna isprava, ako glasi na privatnopravno potraivanje i ako je prethodno priznata pred domaim sudom. Izvrni poverilac moe pokrenuti postupak izvrenja pred nadlenim sudom u Republici Srbiji i na osnovu strane izvrne isprave koja nije prethodno priznata pred domaim sudom, u kom sluaju o priznanju te isprave sud odluuje kao o prethodnom pitanju. Prilikom odluivanja o izvrenju na osnovu strane izvrne isprave koja nije prethodno priznata pred domaim sudom, sud koji sprovodi izvrenje razmatra zakonske smetnje za priznanje o kojima se vodi rauna po slubenoj dunosti.

-9Prigovor protiv reenja o izvrenju donetog u postupku za izvrenje strane izvrne isprave koja nije prethodno priznata od strane domaeg suda, moe se izjaviti i zbog toga to nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za priznanje strane izvrne isprave. Izvrenje na imovini strane drave lan 22. Na imovini strane drave ili meunarodne organizacije koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije ne moe se odrediti izvrenje, odnosno obezbeenje, bez prethodne pismene saglasnosti nadlenog organa, osim ako je strana drava ili meunarodna organizacija izriito pristala na izvrenje, odnosno obezbeenje. Prenos i prelaz potraivanja ili obaveze lan 23. Izvrenje se odreuje i sprovodi i na predlog i u korist lica koje u izvrnoj ispravi nije oznaeno kao izvrni poverilac, ako ono javnom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom dokae da je potraivanje na njega preneto ili da je na njega na drugi nain prelo pre ili u toku postupka, a ako to nije mogue, prenos ili prelaz potraivanja dokazuje se pravnosnanom, odnosno konanom odlukom donetom u parninom, prekrajnom ili upravnom postupku. Odredba stava 1. ovog lana shodno se primenjuje i u sluaju izvrenja protiv lica koje u izvrnoj ispravi nije oznaeno kao dunik. U sluaju prenosa ili prelaza potraivanja sa izvrnog poverioca na tree lice nakon donoenja reenja o izvrenju, sticalac stupa na mesto izvrnog poverioca. Na predlog sticaoca koji javnom ili po zakonu overenom ispravom dokae da je potraivanje na njega preneseno ili prelo, sud odnosno izvritelj zakljukom utvruje da je sticalac stupio na mesto ranijeg izvrnog poverioca. Odredbe st. 3. i 4. ovog lana shodno se primenjuju i u sluaju prenosa ili prelaza obaveze, odnosno predmeta izvrenja sa izvrnog dunika na tree lice nakon donoenja reenja o izvrenju. Sticalac prima postupak u stanju u kakvom se nalazi i prema protivnoj strani ima ista prava koja je njegov prethodnik imao. Izvrni dunik moe istai prema sticaocu, pored prigovora koje ima prema njemu i one prigovore koje je mogao istai prema ustupiocu do asa kada je saznao za promenu. Uslovna i uzajamna obaveza lan 24. Izvrenje koje zavisi od prethodnog ispunjenja neke obaveze izvrnog poverioca ili od nastupanja nekog uslova, odreuje se ako izvrni poverilac javnom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom dokae da je obavezu ispunio, odnosno da je uslov nastupio. Ispunjenje obaveze, odnosno nastupanje uslova dokazuje se pravnosnanom, odnosno konanom odlukom donesenom u parninom, prekrajnom ili upravnom postupku, ako izvrni poverilac nije u mogunosti da to dokae na nain odreen u stavu 1. ovog lana.

- 10 Ako je izvrni dunik po izvrnoj ispravi duan da ispuni obavezu uz uslov da se istovremeno ispuni obaveza prema njemu, odreuje se izvrenje ako izvrni poverilac podnese dokaz da je obezbedio ispunjenje svoje obaveze. Smatra se da je izvrni poverilac obezbedio ispunjenje svoje obaveze u smislu stava 3. ovog lana, ako je predmet obaveze poloio kod suda ili izvritelja ili u istom cilju postupio na drugi pogodan nain. Izvrni poverilac koji tvrdi da je svoju obavezu ve ispunio treba to da dokae na nain propisan u st. 1. i 2. ovog lana. Alternativna obaveza po izboru izvrnog dunika lan 25. Ako izvrni dunik po izvrnoj ispravi ima pravo da bira izmeu vie predmeta svoje obaveze, izvrni poverilac moe da u predlogu za izvrenje naznai predmet kojim obaveza treba da bude ispunjena. Izvrni dunik ima pravo izbora sve dok izvrni poverilac ne primi u celini ili delimino predmet koji je oznaen u predlogu za izvrenje. Fakultativna ovlaenja izvrnog dunika lan 26. Izvrni dunik prema kome je izreena nenovana obaveza, uz pravo da se od ispunjenja te obaveze moe osloboditi plaanjem odreenog novanog iznosa ili ispunjenjem neke druge inidbe odreene u izvrnoj ispravi, moe taj iznos da plati ili inidbu da ispuni i nakon izvrnosti isprave, ako se sa tim saglasi izvrni poverilac. Jemstvo lan 27. Jemstvo se po ovom zakonu polae u domaem ili stranom novcu. Izuzetno sud, odnosno izvritelj moe odobriti, uz saglasnost izvrnog poverioca, davanje jemstva u obliku bankarske garancije, hartija od vrednosti, dragocenosti ili pokretne stvari iju je vrednost lako utvrditi na tritu, a koje se mogu brzo i jednostavno unoviti. Na poloenom jemstvu protivna strana stie zakonsko zalono pravo. Dokaz o polaganju jemstva predstavlja osnov za upis zalonog prava u nadleni registar. O zahtevu za polaganje jemstva odluuje sud zakljukom. Ako sud u izvrnom postupku odlui o pravu protivne strane na naknadu tete ili trokova postupka u vezi sa radnjom za koju je jemstvo dato, na njen predlog e istim reenjem odluiti i o naplati utvrenog potraivanja iz tog obezbeenja.

- 11 -

Glava druga OPTE ODREDBE O POSTUPKU IZVRENJA


1. Osnovne odredbe Podnesci lan 28. U izvrnom postupku sud, odnosno izvritelj postupaju iskljuivo na osnovu podnesaka i drugih pismena, a izvritelj postupa i na osnovu sudske odluke i opteg ovlaenja izvrnog poverioca, ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Dostavljanje izvrnom duniku lan 29. Dostavljanje izvrnom duniku koji je pravno lice ili preduzetnik vri se na adresu sedita pravnog lica ili preduzetnika koje je upisano u registru Agencije za privredne registre i drugim javnim registrima. Dostavljanje izvrnom duniku koji je fiziko lice vri se na adresu prebivalita ili boravita upisanu kod organa nadlenog za voenje evidencije o linim kartama. Izvrni poverilac je duan da sudu dostavi adresu izvrnog dunika koja odgovara adresi iz evidencije nadlenog organa iz st. 1. i 2. ovog lana. Ako dostavljanje nije bilo mogue izvriti po odredbama st. 1. i 2. ovog lana, u roku od pet radnih dana od dana upuivanja pismena, dostavljanje se vri isticanjem na oglasnu tablu nadlenog suda. Izuzetno od stava 4. ovog lana, ako nije mogue izvriti dostavljanje reenja o izvrenju donetog na osnovu verodostojne isprave po odredbama st. 1. i 2. ovog lana, pokuae se ponovna dostava nakon 15 dana od dana isteka roka iz stava 4. ovog lana. Ako nova dostava ne bude uspena, dostavljanje se vri isticanjem na oglasnu tablu suda. Sud je duan da narednog dana od isteka roka iz st. 4. i 5. ovog lana izvri isticanje pismena na oglasnu tablu suda. Smatra se da je dostava izvrena protekom roka od pet radnih dana od dana isticanja pismena na oglasnu tablu suda. Odredbe st. 1. do 7. ovog lana shodno se primenjuju i na dostavljanje izvrnom poveriocu i drugim uesnicima u postupku. Vraanje u preanje stanje i vetaenje lan 30. Vraanje u preanje stanje nije dozvoljeno. Izuzetno od stava 1. ovog lana vraanje u preaenje stanje je dozvoljeno kada iz opravdanih razloga prigovor na reenje o izvrenju nije izjavljen u propisanom roku. Vraanje u preanje stanje u sluaju iz stava 2. ovog lana ne odlae izvrenje. Vetaenje u postupku izvrenja nije dozvoljeno.

- 12 Izuzee lan 31. Zahtev za izuzee postupajueg sudije moe se izjaviti najkasnije do isteka roka za donoenje odluke o prigovoru na reenje o izvrenju. Zahtev za izuzee predsednika suda, sudskog izvritelja i izvritelja nije dozvoljen. Zahtev za izuzee iz stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje. Odreivanje drugog stvarno ili mesno nadlenog suda lan 32. Predlog za odreivanje drugog stvarno ili mesno nadlenog suda nije dozvoljen. Novana kazna za nepotovanje suda lan 33. Sud e novano kazniti stranku, uesnika i svako drugo lice koje svojim ponaanjem vrea sud, stranke ili uesnike u postupku, ometa ili spreava sprovoenje izvrenja. Kazna iz stava 1. ovog lana ne moe se izrei zbog toga to izvrni dunik ne ispunjava svoju obavezu iz izvrne isprave. Novana kazna se izrie na nain i pod uslovima propisanim lanom 51. ovog zakona. Trokovi postupka lan 34. Trokove postupka u vezi sa odreivanjem i sprovoenjem izvrenja snosi izvrni dunik. Izvrni poverilac je duan da predujmi trokove postupka, u skladu sa zakonom i propisom koji ureuje trokove postupka. Dokaz o uplaenom predujmu izvrni poverilac je duan da dostavi uz predlog za izvrenje. Sud, odnosno izvritelj e obustaviti izvrenje ako izvrni poverilac ne dostavi dokaz o uplaenom predujmu, osim ako je po zakonu osloboen ili ga je sud oslobodio plaanja postupka. Trokovi postupka koji je pokrenut po slubenoj dunosti predujmljuju se iz sredstava suda koji sprovodi izvrenje. Izvrni dunik je duan da izvrnom poveriocu nadoknadi trokove postupka koji su bili potrebni. Izvrni poverilac je duan da izvrnom duniku na njegov zahtev nadoknadi trokove postupka koje mu je neosnovano prouzrokovao. O trokovima postupka odluuje sud u izvrnom postupku i u tom postupku odreuje izvrenje radi njihovog namirenja, osim ako je zakonom drugaije propisano. O trokovima postupka nastalim pred izvriteljem odluuje izvritelj obrazloenim zakljukom i odreuje izvrenje radi naplate tih trokova.

- 13 Zahtev za naknadu trokova moe se podneti u roku od osam dana od dana okonanja postupka. Propis iz stava 2. ovog lana donosi ministar nadlean za poslove pravosua (u daljem tekstu: ministar). 2. Predlog za izvrenje Sadrina i povlaenje predloga za izvrenje lan 35. U predlogu za izvrenje, kao i u predlogu za sprovoenje izvrenja moraju biti naznaeni izvrni poverilac i izvrni dunik, sa adresama propisanim lanom 29. st. 1. i 2. ovog zakona, izvrna ili verodostojna isprava i obaveza izvrnog dunika. U predlogu za izvrenje izvrni poverilac navodi i sredstva i predmete izvrenja, odnosno zahtev da se izvrenje sprovede na celokupnoj imovini izvrnog dunika, kao i druge podatke koji su potrebni za sprovoenje izvrenja. U privrednim stvarima kada je izvrni dunik pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice koje obavlja delatnost radi sticanja dobiti i ima otvoren raun u skladu sa propisima o platnom prometu, u predlogu za izvrenje ili za sprovoenje izvrenja, pored obavezne sadrine propisane u stavu 1. ovog lana, moraju biti navedeni i sledei podaci: 1) matini broj stranaka, odnosno poreski identifikacioni broj ili za strana pravna lica odgovarajui identifikacioni broj; 2) brojevi rauna izvrnog poverioca i dunika kod poslovnih banaka sa nazivima ovih banaka. Predlog za izvrenje na osnovu verodostojne isprave mora da sadri zahtev da sud obavee dunika da namiri potraivanje zajedno sa odmerenim trokovima. Uz predlog za izvrenje, izvrni poverilac je duan da priloi izvrnu ispravu ili verodostojnu ispravu u originalu ili overenoj kopiji ili prepisu, kao i druge isprave kada je to ovim zakonom predvieno. Izvrna isprava mora biti snabdevena klauzulom pravnosnanosti, izuzev kada je zakonom dozvoljeno izvrenje nepravnosnanih odluka. Strana verodostojna isprava na kojoj se zasniva predlog mora se priloiti prevedena od sudskog prevodioca na jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu. U predlogu za izvrenje mora se naznaiti da li e izvrenje sprovoditi sud ili izvritelj. Predlog za izvrenje podnosi se u najmanje etiri primerka. Postupak izvrenja e se obustaviti bez pristanka izvrnog dunika ako izvrni poverilac povue predlog za izvrenje, u celini ili delimino. Odlukom o obustavi izvrenja ukinue se sve sprovedene izvrne radnje ako se time ne dira u steena prava treih lica. Izvrni poverilac moe ponovo da podnese predlog za izvrenje. 3. Odluke Reenje i zakljuak lan 36. Odluke u izvrnom postupku donose se u obliku reenja ili zakljuka.

- 14 Reenjem o izvrenju dozvoljava se izvrenje na imovini izvrnog dunika, pod uslovima i obimu odreenim ovim zakonom. Zakljukom suda odreuje se sprovoenje pojedinih radnji i upravlja postupkom. Zakljukom izvritelja se, pored sluajeva iz stava 3. ovog lana, odluuje i u drugim sluajevima kada je to ovim zakonom propisano. Sadrina reenja lan 37. U reenju o izvrenju moraju biti navedeni: sud, izvrni poverilac, izvrni dunik, izvrna, odnosno verodostojna isprava, potraivanje izvrnog poverioca, pouka o pravnom leku, kao i drugi podaci potrebni za sprovoenje izvrenja odreeni ovim zakonom. U reenju o izvrenju navode se sredstvo i predmet izvrenja, ako su oznaeni u predlogu za izvrenje. Ako je u predlogu zahtevano da se izvrenje sprovodi preko izvritelja, reenje mora da sadri i odluku o tom zahtevu. Reenjem o izvrenju na osnovu verodostojne isprave obavezae se izvrni dunik da u roku od osam dana, a u meninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostavljanja reenja, namiri potraivanje zajedno sa odmerenim trokovima i odredie se izvrenje radi ostvarivanja tih potraivanja. Reenje kojim se predlog za izvrenje potpuno ili delimino odbija mora biti obrazloeno. Dostavljanje reenja o izvrenju lan 38. Reenje kojim se usvaja predlog dostavlja se izvrnom poveriocu i izvrnom duniku, a reenje kojim se odbija predlog dostavlja se samo izvrnom poveriocu. Reenje o izvrenju na novanom potraivanju dostavlja se i izvrnom duniku izvrnog dunika, a reenje o izvrenju nad sredstvima na raunu izvrnog dunika dostavlja se i organizaciji za prinudnu naplatu. Reenje o izvrenju na pokretnim stvarima i zakljuak o ispranjenju i predaji nepokretnosti dostavlja se izvrnom duniku neposredno pre preduzimanja prve izvrne radnje, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Ako sud koji je doneo reenje o izvrenju nije nadlean za sprovoenje izvrenja, uputie reenje o izvrenju nadlenom sudu radi dostavljanja tog reenja i sprovoenja izvrenja. Odredbe ovog lana shodno se primenjuju i na dostavu zakljuaka i drugih pismena izvritelja. 4. Opte odredbe o postupku po pravnom leku Pravni lek lan 39. Pravni lek u postupku izvrenja i obezbeenja odreenog u izvrnom postupku je prigovor.

- 15 Protiv reenja suda moe se izjaviti prigovor, samo kada je ovim zakonom propisano da je prigovor dozvoljen. Prigovor se moe izjaviti u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja reenja. Sud je duan da o prigovoru odlui u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja prigovora, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Nepostupanje sudije nakon izjavljenog prigovora smatrae se nesavesnim radom sudije. Protiv pravnosnanog reenja u postupku izvrenja i obezbeenja nisu dozvoljeni revizija ni ponavljanje postupka. Protiv zakljuka nije dozvoljen pravni lek, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. a) Prigovor na reenje o izvrenju na osnovu izvrne isprave lan 40. Na reenje o izvrenju na osnovu izvrne isprave prigovor mogu da podnesu izvrni dunik i izvrni poverilac. Reenje iz stava 1. ovog lana izvrni poverilac moe pobijati samo u delu koji se odnosi na trokove izvrenja. Izvrni poverilac moe podneti prigovor protiv reenja iz stava 1. ovog lana, kojim je odbijen ili odbaen predlog za izvrenje. Prigovor ne odlae izvrenje reenja, osim ako je zakonom drugaije propisano. Nadlenost za odluivanje o prigovoru lan 41. O prigovoru na reenje o izvrenju na osnovu izvrne isprave odluuje vee sastavljeno od troje sudija istog suda koji je odluivao u prvom stepenu. Razlozi za prigovor lan 42. Prigovor na reenje o izvrenju na osnovu izvrne isprave moe se izjaviti iz razloga koji spreavaju izvrenje, i to: 1) ako je obaveza iz reenja o izvrenju ispunjena; 2) ako je odluka na osnovu koje je odreeno izvrenje ukinuta, ponitena preinaena, stavljena van snage, apsolutno nitava ili je bez pravnog dejstva, odnosno nema svojstvo izvrne isprave; 3) ako je poravnanje na osnovu kog je odreeno izvrenje poniteno; 4) ako nije protekao rok za ispunjenje obaveze ili ako nije nastupio uslov koji je odreen izvrnom ispravom; 5) 6) ako je protekao rok u kome se po zakonu moe predloiti izvrenje; ako sud koji je doneo reenje o izvrenju nije nadlean;

- 16 7) ako je izvrenje odreeno na stvarima i pravima izuzetim od izvrenja, odnosno na kojima je mogunost izvrenja ograniena. Iznoenje injenica i predlaganje dokaza u prigovoru lan 43. Izvrni dunik je duan da sve razloge pobijanja iznese u prigovoru i sve dokaze na kojima se prigovor zasniva priloi uz prigovor. Nakon proteka roka za prigovor nije dozvoljeno iznoenje novih injenica i predlaganje novih dokaza. Odluivanje o prigovoru u prvom stepenu lan 44. Kada oceni da je prigovor izvrnog dunika osnovan, sudija ga moe usvojiti, ukinuti reenje o izvrenju, obustaviti izvrenje u celini ili delimino i ukinuti sprovedene radnje. Kada oceni da je prigovor izvrnog poverioca osnovan sudija ga moe usvojiti, ukinuti reenje i ponovo odluiti o predlogu, odnosno trokovima postupka. Na reenje iz stava 1. ovog lana moe se izjaviti prigovor veu istog suda. Ako sudija oceni da prigovor nije osnovan, dostavie spise veu istog suda. Uz prigovor iz stava 4. ovog lana sudija e veu istog suda dostaviti fotokopiju spisa i nastaviti sa sprovoenjem izvrenja, osim ako je ovim zakonom propisano da prigovor odlae izvrenje. Trokovi fotokopiranja spisa smatraju se trokovima izvrnog postupka. Razlozi za odbacivanje prigovora i za ustupanje predmeta nadlenom sudu lan 45. Sudija e reenjem odbaciti neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen prigovor. b) Prigovor na reenje o izvrenju doneto na osnovu verodostojne isprave lan 46. Protiv reenja o izvrenju na osnovu verodostojne isprave, izvrni dunik ima pravo prigovora. Prigovor se moe izjaviti iskljuivo iz sledeih razloga: 1) 2) 3) 4) 5) ako potraivanje iz verodostojne isprave nije nastalo; ako je u verodostojnu ispravu unet neistinit sadraj; ako potraivanje iz verodostojne isprave nije dospelo; ako je obaveza izvrena ili na drugi nain prestala; ako je potraivanje zastarelo.

- 17 Razlozi za prigovor lan 47. Izvrni dunik je duan da u prigovoru iznese sve razloge pobijanja i uz prigovor da priloi sve dokaze na kojima se prigovor zasniva, a u sluaju da to ne uini, gubi pravo da naknadno iznosi injenice i predlae dokaze. Dokazi uz prigovor lan 48. Izvrni dunik je duan da uz prigovor dostavi pisane isprave kojim dokazuje navode iz prigovora, i to: 1) pravnosnanu sudsku odluku kojom je utvrena neistinitost verodostojne isprave ili izvod iz Centralnog registra hartija od vrednosti, ako tvrdi da je isprava neistinita; 2) nalog za plaanje u pisanoj ili elektronskoj formi na osnovu koga je izvren prenos sredstava, ako tvrdi da je obaveza ispunjena; 3) druge pisane isprave kojim potkrepljuje navode iz prigovora. U sluaju prigovora nedospelosti potraivanja iz isprave, ako ona ne proizlazi iz same verodostojne isprave, izvrni dunik je duan da priloi pisanu ispravu iz koje to proizlazi. Postupak po prigovoru lan 49. Ako se reenje o izvrenju pobija samo u delu kojim je odreeno izvrenje, dalji postupak nastavie se kao postupak po prigovoru protiv reenja o izvrenju donetog na osnovu izvrne isprave. Ako se reenje o izvrenju pobija u celini ili samo u delu kojim je izvrni dunik obavezan da namiri potraivanje, o prigovoru odluuje sudija koji je doneo reenje o izvrenju. Prigovor odlae izvrenje reenja, osim kada je reenje doneto na osnovu menice. Ako izvrni dunik ne priloi dokaze ili iz priloenih dokaza nije uinio verovatnim osnovanost njegovih navoda iz prigovora, sudija koji je doneo reenje o izvrenju prigovor e odbiti reenjem. Protiv ovog reenja dozvoljen je poseban prigovor veu iz lana 41. ovog zakona. U sluaju iz stava 2. ovog lana, ako izvrni dunik uini verovatnim navode iz prigovora kojim reenje pobija u delu u kom je obavezan da namiri potraivanje, sud e staviti van snage reenje o izvrenju u delu u kome je odreeno izvrenje i odrediti da se postupak nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Protiv reenja o stavljanju van snage reenja o izvrenju nije dozvoljen prigovor. U sluaju iz stava 2. ovog lana, ako izvrni dunik uini verovatnim postojanje razloga kojim reenje pobija u delu kojim je odreeno izvrenje, sud e postupiti na nain propisan odredbom lana 44. stav 1. ovog zakona ili e dostaviti spise veu istog suda. Sud je duan da reenje o prigovoru iz st. 3. i 4. ovog lana donese u roku od pet radnih dana od dana prijema prigovora u sudu.

- 18 5. Uee treih lica u postupku Prigovor treeg lica lan 50. Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvrenja ima pravo koje spreava izvrenje, moe sve do okonanja izvrnog postupka da izjavi prigovor sudiji, kojim trai da se izvrenje na tom predmetu proglasi nedoputenim. Ako izvritelj sprovodi izvrenje, sudija prigovor dostavlja i njemu. Sudija prigovor dostavlja izvrnom poveriocu i izvrnom duniku i poziva ih da se u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja izjasne. Sudija reenjem odbacuje prigovor ako tree lice ne uini verovatnim da u pogledu predmeta izvrenja ima pravo koje spreava izvrenje. Sudija moe tokom celog postupka tree lice, ije pravo oceni verovatnim, a koje je izvrni poverilac osporio ili se o njemu nije izjasnio, reenjem da, uputi da u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja protiv izvrnog poverioca, pokrene parnini postupak radi proglaenja da je izvrenje na tom predmetu nedoputeno. Izvrni dunik koji osporava pravo treem licu mora da bude obuhvaen tubom iz stava 4. ovog lana. Smatra se da izvrni dunik treem licu osporava pravo ako se o prigovoru treeg lica ne izjasni u roku propisanom u stavu 2. ovog lana. Protiv reenja iz stava 4. ovog lana ne moe se izjaviti prigovor. Podnoenje prigovora iz stava 1. ovog lana i pokretanje postupka iz st. 4. i 5. ovog lana ne spreava izvrenje. Sudija e reenje iz st. 3. i 4. ovog lana dostaviti i izvritelju kad izvritelj sprovodi izvrenje.

Glava trea NOVANA KAZNA, SUDSKI PENALI I POSTUPAK ZA DOBIJANJE IZJAVE O IMOVINI IZVRNOG DUNIKA
1. Novane kazne lan 51. Novana kazna se moe izrei fizikom licu, kao i odgovornom licu u pravnom licu ili u dravnom organu, u iznosu od 10.000 dinara do 200.000 dinara, a pravnim licima u iznosu od 100.000 dinara do 2.000.000 dinara. Novana kazna iz stava 1. ovog lana, ponovo e se izrei, ako izvrni dunik ne postupi po ponovljenom nalogu suda, odnosno izvritelja ili nastavi da postupa protivno zabrani. Ponovo izreena kazna se po pravilu izrie u poveanom iznosu. Izricanje i izvrenje kazne e se ponavljati sve dok lice na koje se odnosi ne postupi u skladu sa odlukama suda, odnosno izvritelja. Novanu kaznu izrie sudija reenjem, na predlog stranaka, izvritelja ili po slubenoj dunosti, vodei rauna pri odmeravanju visine kazne o znaaju radnje koju je lice koje se kanjava moralo obaviti. Rok za plaanje kazne je pet radnih dana od dana prijema reenja o kanjavanju.

- 19 Lice kome je izreena novana kazna moe izjaviti prigovor protiv reenja o izricanju kazne u roku od pet radnih dana od dana prijema reenja. Prigovor ne zadrava izvrenje reenja. Lice kome je kazna izreena, odnosno izvrena snosi sve trokove nastale izricanjem, odnosno izvrenjem kazne. Novanu kaznu naplauje sud po slubenoj dunosti, odmah po proteku roka za dobrovoljno plaanje. Trokovi prinudnog izvrenja novane kazne prinudno e se naplatiti istovremeno sa prinudnim izvrenjem kazne. Novana kazna, po odredbama ovog lana, moe se izrei i izvriti prema izvrnom duniku, duniku izvrnog dunika, banci i drugim fizikim i pravnim licima, kao i odgovornim licima u pravnom licu ili dravnom organu u sluaju da ne postupe po nalogu ili zabrani izreenim u izvrnom postupku, ako je to ovim zakonom predvieno. 2. Sudski penali Postupak donoenja odluke lan 52. O zahtevu izvrnog poverioca da sud obavee izvrnog dunika nenovane obaveze utvrene pravnosnanom sudskom odlukom na plaanje sudskih penala predvienih pravilima obligacionog prava, odluuje sud u izvrnom postupku. Zahtev za plaanje sudskih penala podnosi se sudu nadlenom za izvrenje sudske odluke kojom je utvrena nenovana obaveza pre podnoenja predloga za izvrenje. Na postupak o zahtevu za plaanje sudskih penala primenjuju se pravila o hitnosti izvrnog postupka. Ako nae da je zahtev za plaanje sudskih penala osnovan, sud e reenjem naloiti izvrnom duniku da u roku od pet radnih dana izvri svoju obavezu i istovremeno mu naloiti da, ako ne izvri obavezu u tom roku, sudske penale plati za period od isteka naknadno ostavljenog roka do podnoenja predloga za prinudno izvrenje. Protiv reenja kojim se zahtev za plaanje sudskih penala usvaja nije dozvoljen prigovor. Prinudno izvrenje lan 53. Reenje kojim se nalae plaanje sudskih penala prinudno se izvrava po pravilima ovog zakona za izvrenje novanih obaveza. 3. Postupak za dobijanje izjave o imovini izvrnog dunika Pokretanje postupka lan 54. Izvrni poverilac koji je pokrenuo postupak izvrenja, odnosno obezbeenja moe pred sudom nadlenim za odreivanje izvrenja da podnese zahtev za dobijanje izjave o imovini izvrnog dunika, kada se obaveza izvrnog dunika sastoji u novanim davanjima.

- 20 Zahtev iz stava 1. ovog lana moe se podneti uz predlog za izvrenje i u toku izvrnog postupka, sve dok postupak ne bude okonan. Kada izvrenje sprovodi izvritelj, izvrni poverilac moe ovlastiti izvritelja da u njegovo ime podnese zahtev za dobijanje izjave o imovini. Sud e po slubenoj dunosti od izvrnog dunika pribaviti izjavu o imovini, kada je to potrebno radi sprovoenja reenja o naplati novane kazne. Izjava o imovini ne moe se zahtevati u odnosu na Republiku Srbiju, autonomnu pokrajinu i jedinicu lokalne samouprave, kao izvrne dunike. Sud moe razdvojiti postupak po zahtevu za dobijanje izjave o imovini izvrnog dunika. Davanje izjave lan 55. Sud e doneti reenje kojim e naloiti izvrnom duniku da pristupi u sud radi davanja izjave o imovini na zapisnik pred sudijom ili da u roku koji ne moe biti dui od pet radnih dana dostavi sudu izjavu o imovini u potrebnom broju primeraka. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljen poseban prigovor. Ako izvrni dunik ne postupi po nalogu suda iz stava 1. ovog lana, odnosno ako ne da potpunu izjavu o imovini sud e doneti reenje o novanom kanjavanju i postupiti na nain propisan lanom 51. ovog zakona. Uz reenje iz stava 1. ovog lana, sud e izvrnom duniku dostaviti primerak zahteva za dobijanje izjave o imovini, obavetenje ta izjava o imovini treba da sadri, upozorenje da mu u sluaju nepostupanja po nalogu moe biti izreena novana kazna i pouku o posledicama saoptavanja nepotpunih ili netanih podataka u izjavi. Kada je izvrni dunik pravno lice ili fiziko lice bez poslovne sposobnosti lan 56. Kada je izvrni dunik pravno lice, radnje iz lana 55. ovog zakona preduzimaju se prema licu koje je zakonom, pravilima ili aktima donetim na osnovu zakona odreeno da ga zastupa. Kada izvrni dunik nema poslovnu sposobnost, radnje iz lana 55. ovog zakona preduzimaju se prema njegovom zakonskom zastupniku, a sud e, ako oceni da zastupnik nemarno postupa u zatiti interesa izvrnog dunika, o tome obavestiti organ starateljstva. Postupanje nakon dobijanja izjave o imovini lan 57. Primerak ili kopiju izjave o imovini, odnosno zapisnika sa izjavom sud e dostaviti izvrnom poveriocu. Ako je sud razdvojio postupak dobijanja izjave o imovini kopiju izjave, odnosno zapisnika sa izjavom, sa naznaenjem datuma kada je ona dostavljena izvrnom poveriocu, zdruie se spisima predmeta povodom kog je zahtevana izjava o imovini. Izvrni poverilac moe, u roku od pet radnih dana od dana prijema izjave o imovini, odnosno zapisnika sa izjavom, zahtevati dopunu izjave, odnosno novu izjavu

- 21 ako izjava ne sadri dovoljno podataka iz kojih se imovina navedena u njoj moe identifikovati ili ako javnom, odnosno u skladu sa zakonom overenom ispravom dokae da je dunik u izjavi saoptio nepotpune ili netane podatke i uz to uini verovatnim da se iz imovine izvrnog dunika koja je do tada poznata ne moe u potpunosti namiriti njegovo potraivanje. U sluaju iz stava 2. ovog lana, sud e novim reenjem naloiti izvrnom duniku da dostavi sudu dopunu izjave, odnosno novu izjavu o imovini i dalje postupiti u skladu sa odredbama lana 55. ovog zakona. Izvrni poverilac koji nije zahtevao dopunu izjave o imovini, odnosno novu izjavu u smislu stava 2. ovog lana, a izvrenje sprovodi sud, duan je da u roku od pet radnih dana od dana dobijanja izjave o imovini predloi sredstva i predmete izvrenja. U sluaju iz stava 4. ovog lana, ako izvrni poverilac ne predloi sredstva i predmete izvrenja u propisanom roku, izvrenje se obustavlja. Sadrina izjave o imovini lan 58. Izjava o imovini izvrnog dunika sadri: 1) podatke o stvarima i pravima izvrnog dunika koji mogu biti predmet izvrenja, a naroito: izjave; novane depozite izvrnog dunika; tekue raune izvrnog dunika; prava na hartijama od vrednosti i prava iz hartija od vrednosti; pokretne i nepokretne stvari u svojini izvrnog dunika; gotovinska novana sredstva koja dunik poseduje u trenutku davanja

osnivaka (lanska) prava na privrednom drutvu i dobit koju je izvrni dunik, po osnovu tih prava, ostvario u poslednjoj godini; prosean meseni iznos zarade izvrnog dunika u poslednjih est meseci, poslodavacu kod kog izvrni dunik ostvaruje zaradu, trajanje i vrstu radnog odnosa; potraivanja izvrnog dunika prema treim licima, osnov potraivanja, vreme njihovog dospea i obezbeenje potraivanja. 2) podatke o potraivanjima treih lica na teret izvrnog dunika koja su dospela ili koja dospevaju u narednih godinu dana i podatke o datom obezbeenju za ta potraivanja; 3) dunika; podatke o postupcima prinudnog izvrenja koji se vode protiv izvrnog

4) podatke o svim pravnim radnjama koje je izvrni dunik preduzeo na teret svoje imovine nakon to je zasnovana obaveza u pogledu koje se zahteva prinudno izvrenje (prenos imovinskih prava sa ili bez naknade ili davanje obezbeenja za sebe ili za tree lice); 5) svojeruni potpis izvrnog dunika overen od strane suda, osim ako se izjava sastavlja na zapisnik u prisustvu sudije.

- 22 Pored podataka iz stava 1. ovog lana, izjava o imovini sadri i druge podatke koji su potrebni da bi se odreena stvar, odnosno pravo moglo identifikovati u pravnom prometu, a naroito: 1) 2) registar; naznaenje adrese na kojoj se nalaze pokretne stvari; podatake o stvarima i pravima koja se upisuju u odgovarajui javni

3) podatke iz katastra, zemljinih i drugih javnih knjiga o nepokretnostima u svojini izvrnog dunika, odnosno podatke o osnovu i nainu sticanja ako nepokretnost nije upisana u katastar, zemljine i druge javne knjige; 4) podatke o brojevima tekuih rauna, tednih rauna, odnosno novanih depozita i bankama kod kojih se oni vode; 5) podatke o treim licima u iju korist je izvrni dunik preduzeo pravnu radnju na teret svoje imovine i o pravnoj radnji koja je preduzeta. Ako dunik ne poseduje imovinu koja bi mogla biti predmet izvrenja, duan je da to izriito navede u izjavi. Prilozi uz izjavu o imovini lan 59. Na zahtev izvrnog poverioca, sud e reenjem naloiti izvrnom duniku da u roku od pet radnih dana preda isprave o stvarima i pravima koji su navedeni u izjavi o imovini i izrei mu novanu kaznu ako po tom nalogu ne postupi. Ako izvrni dunik ne postupi po nalogu, sud e dalje postupati na nain propisan lanom 51. ovog zakona. U sluaju da izvrni dunik tri puta ne postupi po nalogu suda iz stava 1. ovog lana, sud e mu reenjem izrei kaznu zatvora, dok ne postupi po nalogu, a najvie 30 dana. Protiv reenja o izricanju kazne zatvora, dozvoljen je prigovor, koji zadrava izvrenje reenja. Zatvor e se izvriti u skladu sa odredbama zakona kojim je ureeno izvrenje krivinih sankcija. Ako izvrni dunik do dana stupanja na izdravanje kazne zatvora iz stava 3. ovog lana, postupi po nalogu suda iz st. 1. i 2. ovog lana, sud e reenje o izricanju kazne zatvora ukinuti odmah po dostavi dokaza da je izvrni dunik postupio po nalogu suda, a sud e shodno postupiti i u sluaju da tokom izdravanja kazne zatvora izvrni dunik postupi po nalogu suda iz st. 1. i 2. ovog lana i reenjem naloiti da se izvrni dunik oslobodi od daljeg izdravanja kazne zatvora. Davanje netanih ili nepotpunih podataka lan 60. Smatra se da je izvrni dunik dao netane ili nepotpune podatke o imovini: 1) ako izvrni poverilac javnom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom dokae da je u vreme sastavljanja izjave o imovini izvrni dunik posedovao imovinu ili da je pre sastavljanja izjave preduzimao pravne radnje na teret svoje imovine koje u izjavi nije naveo (lan 57. stav 2.), a iz imovine izvrnog dunika koja je do tada poznata, odnosno koja je navedena u izjavi, ne moe se u potpunosti namiriti njegovo potraivanje; 2) ako tree lice, u skladu sa ovim zakonom, dokae da njemu pripada imovina koju je izvrni dunik u izjavi naveo kao svoju.

- 23 Ako postoje osnovi sumnje da je izvrni dunik, postupajui kao u stavu 1. ovog lana doveo ili pokuao da dovede izvrnog poverioca u zabludu radi izbegavanja sopstvene obaveze, sud e kopiju spisa dostaviti nadlenom javnom tuiocu. Ako je izvrni dunik dao netane ili nepotpune podatke o imovini, sud mu moe izrei novanu kaznu u skladu sa lanom 51. ovog zakona. Knjiga izvrnih dunika i zbirka isprava lan 61. Sud vodi knjigu izvrnih dunika i zbirku isprava. Knjiga izvrnih dunika sadri evidenciju sa podacima o izvrnom duniku, osnovu upisa, datumu upisa, reenju kojim je naloen upis i evidencionom broju pod kojim se izjava uva u zbirci isprava. U zbirci isprava uvaju se originalni primerci izjave izvrnih dunika o imovini, odnosno kopije zapisnika koji sadre izjave o imovini i reenja kojim je odreen upis u knjigu izvrnih dunika. U knjigu izvrnih dunika upisuje se izvrni dunik: 1) koji je predao izjavu o imovini sa popisom imovine; 2) koji nije postupio po nalogu suda za predaju pismene izjave o imovini (lan 58. stav 1); 3) 4) koji je predao izjavu da ne poseduje imovinu (lan 58. stav 3); koji je saoptio netane ili nepotpune podatke o svojoj imovini (lan 60).

Upis u knjigu izvrnih dunika sud e izvriti u roku od pet radnih dana od dana pravnosnanosti reenja o upisu. Zbirci isprava prilae se primerak pravnosnanog reenja o upisu u knjigu izvrnih dunika, a kada je osnov za upis davanje izjave o imovini, prilae se i original izjave, odnosno kopija zapisnika sa izjavom. Upisom u knjigu izvrnih dunika, izvrni poverilac na osnovu ijeg zahteva je izvrni dunik dao izjavu o imovini, ne stie pravo prvenstva u naplati svog potraivanja iz imovine navedene u izjavi. Reenje o upisu u knjigu izvrnih dunika lan 62. O upisu u knjigu izvrnih dunika sud odluuje reenjem. Reenje o upisu sud donosi u roku od pet radnih dana od dana: 1) prijema izjave o imovini, u sluaju kada je izvrni dunik predao tu izjavu; 2) kada je protekao rok za predaju izjave o imovini, u sluaju kada je izvrni dunik taj rok propustio; 3) kada je izvrni dunik odbio da preda izjavu o imovini u prisustvu sudije; 4) kada je sudu dostavljen dokaz (lan 57. stav 2) o naknadno pronaenoj imovini izvrnog dunika koju je u izjavi propustio da navede, odnosno o pravnim radnjama koje je izvrni dunik preduzeo na teret svoje imovine pre sastavljanja izjave.

- 24 U reenju se navodi osnov upisa u knjigu izvrnih dunika (lan 61. stav 4), kao i rok i uslovi pod kojim izvrni dunik moe traiti brisanje upisa (lan 64). Ako nakon izvrenog upisa u istom predmetu nastupi osnov za novi upis zasnovan na drugim injenicama, sud e doneti reenje o novom upisu i istovremeno odrediti da se raniji upis brie. U sluaju da izjava o imovini izvrnog dunika naknadno bude samo dopunjena (lan 57. stav 3), nee se brisati raniji upis ve e se reenjem odrediti da se dopunska izjava o imovini priloi zbirci isprava uz isprave o ranijem upisu. Prigovor izvrnog dunika protiv reenja o upisu lan 63. Izvrni dunik moe izjaviti prigovor protiv reenja o upisu u knjigu izvrnih dunika, u roku od pet radnih dana od dana kada mu je reenje dostavljeno. Prigovor se moe izjaviti iz razloga to nisu bili ispunjeni uslovi za postupanje po zahtevu za dobijanje izjave o imovini (lan 54. stav 5) ili ako je reenje o upisu u knjigu izvrnih dunika trebalo da bude zasnovano na drugom osnovu. O prigovoru odluuje vee istog suda u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja prigovora. Prigovor zadrava upis izvrnog dunika u knjigu izvrnih dunika. Brisanje iz knjige izvrnog dunika i obustava postupka upisa u knjigu izvrnih dunika lan 64. Na zahtev izvrnog dunika sud e reenjem izvriti brisanje upisa u knjizi izvrnih dunika: 1) ako je izvrenje u celosti pravnosnano obustavljeno, osim ako je do toga dolo zbog nepostojanja imovine koja moe biti predmet izvrenja; 2) u sluaju kada je upis izvren zbog proputanja roka za davanje izjave o imovini, zbog odbijanja izvrnog dunika da da izjavu, zbog saoptavanja netanih ili nepotpunih podataka ili kada je upis izvren na osnovu izjave da izvrni dunik ne poseduje nikakvu imovinu, kada tokom postupka prestanu razlozi zbog kojih je taj upis izvren, odnosno ako je proteklo dve godine nakon okonanja izvrnog postupka, a u knjizi izvrnih dunika nije bilo naknadnih upisa za istog izvrnog dunika ili su naknadni upisi brisani; 3) u sluaju kada je upis izvren na osnovu izjave u kojoj je navedena imovina ako je protekla jedna godina nakon okonanja izvrnog postupka, a u knjizi izvrnih dunika nije bilo naknadnih upisa za istog izvrnog dunika ili su naknadni upisi brisani. Ako je u sluaju iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana bilo naknadnih upisa, brisanje se moe traiti kada se steknu uslovi za brisanje svih naknadnih upisa. Brisanje upisa moe se izvriti i pre proteka roka iz stava 1. ovog lana, ako sudu bude dostavljena izjava izvrnog poverioca, na osnovu ijeg je zahteva izvren upis, da je njegovo potraivanje namireno i da je saglasan da se izvri brisanje. U sluaju sumnje, sud moe zahtevati da izjava izvrnog poverioca bude overena. Sud e odrediti brisanje upisa po slubenoj dunosti ako u istom predmetu nastupi osnov za novi upis zasnovan na drugim injenicama, izuzev ako je izjava o imovini izvrnog dunika naknadno samo dopunjena (lan 62. stav 4).

- 25 Ako izvrni dunik u potpunosti ispuni svoju obavezu i dokaz o tome dostavi sudu koji vodi knjigu izvrnih dunika, pre nego to je postupak upisa pravnosnano okonan, sud e po slubenoj dunosti obustaviti postupak upisa u knjigu izvrnih dunika, ukinuti sve prethodne radnje i brisati upise. U sluaju sumnje da je izvrni dunik ispunio obavezu, sud moe zatraiti izjavu od izvrnog poverioca. Javnost knjige izvrnih dunika lan 65. Sud je duan da zainteresovanom licu omogui uvid u knjigu izvrnih dunika ili dostavi obavetenje o upisu odreenog lica u knjigu izvrnih dunika, vremenu i osnovu tog upisa. Sud je duan da dostavi obavetenje o upisu iz stava 1. ovog lana u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva. Javnost zbirke isprava lan 66. Svako lice koje uini verovatnim postojanje opravdanog interesa moe zahtevati od suda da mu se odobri pregledanje, fotokopiranje i prepisivanje podataka iz zbirke isprava. Sud je duan da o zahtevu iz stava 1. ovog lana odlui u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva. Registar izvrnih dunika lan 67. Radi jedinstvene evidencije pravnih subjekata upisanih u knjigu izvrnih dunika, vodi se jedinstven registar za teritoriju Republike Srbije. Jedinstveni registar iz stava 1. ovog lana je javan, vodi se u elektronskom obliku i objavljuje na internetu. Akt kojim se blie ureuje voenje jedinstvenog registra iz stava 1. ovog lana donosi ministar.

Glava etvrta SPROVOENJE IZVRENJA


Izvrenje na osnovu nepravnosnanog reenja o izvrenju lan 68. Izvrenje se sprovodi pre pravnosnanosti reenja o izvrenju, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Sprovoenje izvrenja od strane suda lan 69. Sud sprovodi izvrenje po slubenoj dunosti kada su za to ispunjeni uslovi propisani zakonom.

- 26 Sprovoenje izvrenja je zapoeto kada sud, s obzirom na sredstvo izvrenja, preduzme prvu izvrnu radnju propisanu ovim zakonom. Sprovoenje izvrenja od strane izvritelja lan 70. Postupak sprovoenja izvrenja od strane izvritelja pokree se predlogom izvrnog poverioca. Uz predlog za sprovoenje izvrenja izvrni poverilac je duan da priloi reenje o izvrenju u originalu ili overenoj kopiji. Za preduzimanje radnji na koje je izvritelj ovlaen ne primenjuju se odredbe ovog zakona po kojim je izvrni poverilac duan da podnosi sudu posebne predloge. Vreme izvrenja lan 71. Izvrenje se sprovodi svakog dana od 7 do 22 asa. Izvrenje se moe sprovesti i van vremena odreenog u stavu 1. ovog lana samo ako postoji izbegavanje obaveze ili opasnost usled odlaganja. Postupanje prilikom sprovoenja izvrenja lan 72. Sudski izvritelj, odnosno izvritelj duan je da prilikom pretraivanja stana, odnosno poslovne ili druge prostorije izvrnog dunika ili odee koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvrnih radnji postupa sa dunim obzirom prema linosti izvrnog dunika i lanova njegovog domainstva. Izvrnim radnjama u stanu izvrnog dunika kojima ne prisustvuje izvrni dunik, njegov zakonski zastupnik, punomonik ili odrasli lan njegovog domainstva, moraju prisustvovati dva punoletna lica. Kad izvrne radnje treba sprovesti u prostoriji koja je zakljuana, a izvrni dunik nije prisutan ili ne pristaje da prostoriju otvori, sudski izvritelj, odnosno izvritelj otvorie prostoriju u prisustvu dva punoletna lica. Pomo policije u sprovoenju izvrenja lan 73. U sluaju kada je to neophodno da bi se sprovelo izvrenje sud, odnosno izvritelj zatraie od nadlene organizacione jedinice policije, pisanim zahtevom, najmanje pet radnih dana pre dana odreenog za sprovoenje izvrenja, da prisustvuje sprovoenju izvrenja i po potrebi preduzme mere i sredstva prinude, u skladu sa Zakonom o policiji. U hitnim sluajevima, nadlena organizaciona jedinica policije e na usmeni zahtev suda, odnosno izvritelja, odmah preduzeti potrebne mere iz svoje nadlenosti radi sprovoenja izvrenja, pri emu je sud, odnosno izvritelj duan da pisani zahtev dostavi policiji u roku od 48 asova od podnoenja usmenog zahteva. Policija je duna da po nalogu suda ili izvritelja sprovede mere i upotrebi sredstva prinude potrebna radi izvrenja radnje zbog koje se preduzimaju, a naroito da vri proveru i utvrivanje identiteta lica i identifikaciju predmeta, da traga za licima

- 27 i predmetima, da oduzme motorno vozilo ili drugu stvar koja je predmet izvrenja i da obezbeuje lica i imovinu prilikom sprovoenja izvrenja. Na zahtev izvritelja ili po slubenoj dunosti sud e izrei novanu kaznu iz lana 51. ovog zakona odgovornom licu u nadlenoj organizacionoj jedinici policije, ako policija nije postupila u skladu sa dunostima propisanim u st. 1. i 2. ovog lana. U sluaju nepostupanja policije u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana, o tome se bez odlaganja obavetava ministarstvo nadleno za unutranje poslove i nadleni javni tuilac. Nepravilnosti pri sprovoenju izvrenja lan 74. Stranka i uesnik mogu podneskom zahtevati od suda, odnosno izvritelja da otklone nepravilnosti uinjene u toku i povodom sprovoenja izvrenja. Ako izvritelj ne postupi po zahtevu iz stava 1. ovog lana u roku od pet radnih dana, stranka ili uesnik u postupku obratie se nadlenom sudu. Zahtev za otklanjanje nepravilnosti ne zadrava sprovoenje izvrenja. Kada je podnet zahtev iz stava 2. ovog lana, izvritelj e nadlenom sudu dostaviti original spisa predmeta i sprovoenje izvrenja nastaviti na osnovu kopije tih spisa. Trokovi u vezi sa postupanjem po zahtevu iz stava 2. ovog lana su trokovi izvrnog postupka. Ako nae da je zahtev iz stava 1. ovog lana osnovan, sud e reenjem utvrditi, a ako je to mogue otkloniti, odnosno naloiti otklanjanje nepravilnosti nastalih odlukama i radnjama sudskog izvritelja ili izvritelja. Sud e obavestiti ministarstvo nadleno za poslove pravosua (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Komoru izvritelja (u daljem tekstu: Komora), o nepravilnostima u radu izvritelja.

Glava peta OKONANJE IZVRENJA


Okonanje postupka lan 75. Izvrni postupak okonava se obustavom ili zakljuenjem. Obustava izvrenja lan 76. Sud obustavlja izvrenje: 1) ako je izvrna isprava pravnosnano, odnosno konano ukinuta, preinaena, ponitena ili stavljena van snage; 2) 3) 4) 5) usled smrti stranke koja nema naslednika; usled prestanka stranke koja je pravno lice, a nema pravnog sledbenika; ako je potraivanje prestalo; usled propasti predmeta izvrenja;

- 28 6) 7) ako nema imovine koja moe biti predmet izvrenja; iz drugih razloga predvienih zakonom.

Ako je postupak izvrenja zapoet kod izvritelja, postupak izvrenja pred izvriteljem e se obustaviti, ako izvrni poverilac promeni izbor o nainu sprovoenja izvrenja tako to predloi da izvrenje sprovede sud. Iz drugih razloga predvienih ovim ili drugim zakonom izvrni dunik moe u svakoj fazi izvrnog postupka, ali najkasnije do prvog nadmetanja za prodaju predmeta izvrenja ili pre dosuenja stvari izvrnom poveriocu, da izmiri dug, zajedno sa ugovorenom, odnosno zakonskom zateznom kamatom i trokovima izvrnog postupka koji su nastali do trenutka izmirenja duga. Izvrni dunik i izvrni poverilac mogu se sprazumeti da se dug isplati na rate i o tome dostaviti sporazum overen u sudu, u kom sluaju e se izvrni postupak obustaviti po slubenoj dunosti. Odlukom o obustavi izvrenja ukinue se i sprovedene izvrne radnje, ako se tim ne dira u steena prava treih lica. Zakljuenje lan 77. Po namirenju izvrnog poverioca donosi se odluka o zakljuenju izvrnog postupka.

Glava esta PROTIVIZVRENJE


Razlozi za protivizvrenje lan 78. Kada je izvrenje ve sprovedeno, izvrni dunik moe sudu podneti predlog za protivizvrenje, zahtevajui da mu izvrni poverilac vrati ono to je izvrenjem dobio i odreujui sredstvo izvrenja, ako je: 1) izvrna isprava pravnosnano, odnosno konano ukinuta, preinaena, ponitena ili stavljena van snage; 2) izvrni dunik u toku izvrnog postupka dobrovoljno izmirio poverioevo potraivanje; 3) reenje o izvrenju ili reenje o sprovoenju izvrenja pravnosnano ukinuto ili preinaeno; 4) pravnosnanom sudskom odlukom utvrena nedopustivost izvrenja. Predlog za protivizvrenje iz razloga utvrenih u stavu 1. ta. 1), 3) i 4) ovog lana moe se podneti u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke izvrnom duniku, a iz razloga utvrenog u stavu 1. taka 2) ovog lana, u roku od 15 dana od dana okonanja izvrnog postupka. Izvrni dunik ne moe pre isteka roka iz stava 2. ovog lana svoje potraivanje ostvarivati u parninom postupku. Ako je izvrenje sproveo izvritelj, predlog iz stava 1. ovog lana istovremeno se dostavlja i njemu.

- 29 Postupak po predlogu za protivizvrenje lan 79. U postupku protivizvrenja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o izvrenju, ako ovim lanom nije drugaije propisano. Predlog za protivizvrenje sud e dostaviti izvrnom poveriocu i naloiti mu da se u roku od pet radnih dana od dana prijema izjasni o tom predlogu. Reenjem o protivizvrenju sud e naloiti izvrnom poveriocu da u roku od pet radnih dana vrati izvrnom duniku ono to je izvrenjem primio i istovremeno odrediti izvrenje radi naplate tog potraivanja. Prigovor na reenje iz stava 3. ovog lana odlae izvrenje samo ako izvrni poverilac uz prigovor poloi jemstvo najmanje u visini potraivanja. Ako je izvrenje sprovedeno radi naplate novanog potraivanja, sud e na predlog izvrnog dunika odrediti naplatu zatezne kamate po propisanoj stopi na iznos novanih sredstava na kojima je izvrenje sprovedeno od dana kada je izvrni poverilac naplatio novano potraivanje do dana povraaja sredstava. Nemogunost protivizvrenja lan 80. Predlog za protivizvrenje nee se usvojiti ako se trai povraaj predmeta u pogledu koga su nastupile takve stvarne ili pravne promene da povraaj vie nije mogu. U tom sluaju izvrni dunik moe svoje pravo ostvarivati u parninom postupku i pre isteka roka za podnoenje predloga za protivizvrenje.

Deo trei IZVRENJE RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA Glava prva IZVRENJE NA POKRETNIM STVARIMA
1. Osnovna pravila Mesna nadlenost lan 81. Za odluivanje o predlogu za izvrenje na pokretnim stvarima i za sprovoenje tog izvrenja mesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalaze te stvari. Izuzimanje od izvrenja lan 82. Ne mogu biti predmet izvrenja: 1) odea, obua i drugi predmeti line upotrebe, posteljne stvari, posue, deo nametaja koji je neophodan izvrnom duniku i lanovima njegovog domainstva, kao i poret, friider i pe za grejanje;

- 30 2) hrana i ogrev za potrebe izvrnog dunika i lanova njegovog domainstva za tri meseca; 3) gotov novac izvrnog dunika koji ima stalna mesena primanja do mesenog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvrenja, srazmerno vremenu do sledeeg primanja; 4) ordenje, medalje, ratne spomenice i drugi znaci odlikovanja i priznanja koje je primio izvrni dunik, lina pisma, rukopisi i drugi lini spisi izvrnog dunika, kao i porodine fotografije; 5) pomagala koja su invalidu ili drugom licu sa telesnim nedostacima neophodna za obavljanje njegovih ivotnih funkcija; 6) kuni ljubimac. Izvrne radnje lan 83. Izvrenje na pokretnim stvarima sprovodi se popisom, procenom i prodajom stvari, kao i namirenjem izvrnog poverioca od iznosa dobijenog prodajom. 2. Popis i procena pokretnih stvari Obavetenje o popisu lan 84. Neposredno pre nego to se pristupi popisu, izvrnom duniku se predaje reenje o izvrenju ili zakljuak o sprovoenju izvrenja i poziva se da plati iznos za koji je odreeno izvrenje, zajedno sa kamatom i trokovima. Ako izvrnom duniku odluka iz stava 1. ovog lana nije mogla da se preda prilikom popisa, dostavljanje se vri pribijanjem odluke. O vremenu i mestu popisa obavestie se izvrni poverilac. Odsustvo stranaka ne spreava da se pristupi popisu. O izvrenom popisu obavestie se stranka koja nije prisustvovala popisu. Predmet popisa lan 85. Popisuju se stvari koje se nalaze u dravini izvrnog dunika, kao i njegove stvari koje se nalaze u dravini izvrnog poverioca ili treih lica. Ako tree lice ne obavesti sud, odnosno izvritelja o svojim pravima na pokretnoj stvari u posedu izvrnog dunika, koja je predmet izvrenja, niti dokae svoja prava na njima, smatra se da takva prava treeg ne postoje i da je izvrni dunik vlasnik stvari koja se nalazi u njegovom posedu. Obim popisa lan 86. Popisae se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraivanja izvrnog poverioca i trokova izvrenja. Popisuju se i stvari na koje su stavljene primedbe o postojanju prava koje spreavaju izvrenje.

- 31 Dejstvo popisa lan 87. Na osnovu zapisnika o popisu, na popisanim stvarima izvrni poverilac stie pravo upisa zalonog prava, u skladu sa zakonom. Izvrni poverilac moe u roku od pet radnih dana od dana izvrenog popisa traiti da se izvri izmena popisa. Sud, odnosno izvritelj odluuju o izmeni popisa u roku od pet radnih dana od dana prijema novog zahteva. Trenutkom donoenja odluke o izmeni popisa izvrni poverilac stie pravo da upie zalono pravo, u skladu sa zakonom. Kad je popis izvren u korist vie izvrnih poverilaca, red prvenstva u sticanju zalonog prava odreuje se prema danu kad je izvren upis u odgovarajui registar u skladu sa propisima kojima se blie ureuje zaloga na pokretnim stvarima i pravima. Upis i javnost sudskog zalonog prava lan 88. Izvrni poverilac dostavlja original ili overenu kopiju zapisnika o popisu, odnosno odluku o izmeni popisa organizaciji koja je zakonom ovlaena da registruje zalono pravo na pokretnim stvarima i pravima koja se upisuju u registar, zajedno sa sledeim podacima: 1) 2) podatke o zalogodavcu i duniku, kada to nisu ista lica; podatke o zalonom poveriocu;

3) podatke kojima se blie odreuje pokretna stvar ili pravo koje je predmet zalonog prava; 4) podatke kojima se blie odreuje potraivanje koje je obezbeeno zalonim pravom uz naznaenje osnovnog i maksimalnog iznosa; 5) 6) dan dospelosti potraivanja; predmet zalonog prava.

Pored podataka iz stava 1. ovog lana, izvrni poverilac je duan da dostavi i druge podatke kada je to po posebnom propisu potrebno za registrovanje bezdravinske zaloge. Zapisnik o popisu, zakljuak suda, odnosno izvritelja o izmeni popisa dostavlja se izvrnom poveriocu. Zapisnik o popisu, odnosno zakljuak, sudski izvritelj ili izvritelj e istai na vidnom mestu u prostoriji u kojoj se stvar nalazi u trenutku popisa, a na popisanim stvarima koje se ostavljaju izvrnom duniku na uvanje vidno e se oznaiti da su uzete u popis. Lice koje ukloni kopiju zapisnika, odnosno oznaku da su stvari popisane kaznie se, u skladu sa lanom 51. ovog zakona. uvanje popisanih stvari lan 89. Popisane stvari se po pravilu ostavljaju na uvanje izvrnom duniku. Na predlog izvrnog poverioca sud, odnosno izvritelj moe popisane stvari predati na uvanje njemu ili treem licu koje izvrni poverilac predloi. Trokove

- 32 uvanja stvari snosi prethodno izvrni poverilac, a izvrni dunik je obavezan da mu ih nadoknadi. Rizik propasti ili oteenja stvari datih na uvanje izvrnom poveriocu ili treem licu snosi izvrni poverilac, osim ako je propast ili oteenje posledica vie sile ili sluaja. Gotov novac, hartije od vrednosti i dragocenosti predae se na uvanje u sudski depozit ili kod izvritelja. U sudski depozit, odnosno kod izvritelja predae se i druge stvari vee vrednosti ako su podesne za takav nain uvanja. Zabrana raspolaganja popisanim stvarima lan 90. Svim licima koja poseduju ili imaju kontrolu nad popisanim stvarima zabranjeno je da raspolau tim stvarima bez naloga suda, odnosno izvritelja, pod pretnjom novane kazne iz lana 51. ovog zakona. Bezuspean popis lan 91. Ako se prilikom popisa ne nau stvari koje mogu biti predmet izvrenja sud, odnosno izvritelj e o tome obavestiti izvrnog poverioca koji nije prisustvovao popisu. Na predlog izvrnog poverioca koji uini verovatnim da izvrni dunik zna gde se nalaze stvari koje nisu pronaene sud, odnosno izvritelj e pozvati izvrnog dunika da u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja poziva da obavetenje o mestu gde se stvari nalaze. Na izvrenje dunikove obaveze da prui obavetenje primenie se pravila koja vae za prinudno izvrenje obaveze koju moe izvriti samo izvrni dunik lino. Izvrni poverilac moe, u roku od 45 dana od dana prijema obavetenja o bezuspenom popisu, odnosno od dana bezuspenog popisa kome je prisustvovao, predloiti da se ponovo sprovede popis. Izvritelj moe da ponavlja popis i bez predloga izvrnog poverioca. Ako izvrni poverilac u tom roku ne predloi da se popis ponovo sprovede ili ako se ni prilikom ponovnog popisa ne nau stvari koje mogu biti predmet izvrenja, sud e obustaviti izvrenje. Procena lan 92. Istovremeno sa popisom stvari izvrie se njihova procena. Procenu vri sudski izvritelj, odnosno izvritelj. Procena se vri na osnovu trine cene takve stvari u mestu popisa. Sud, odnosno izvritelj moe odluiti i da se procena izvri na osnovu pismene ili usmene informacije o ceni dobijene od odgovarajuih organizacija, institucija ili pravnih, odnosno fizikih lica. Izvrni poverilac i izvrni dunik mogu sporazumno utvrditi vrednost stvari.

- 33 Zapisnik o popisu i proceni lan 93. O popisu i proceni sastavlja se zapisnik. U zapisniku se navodi ime izvritelja, imena stranaka i lica koja su prisustvovala izvrenju po bilo kom osnovu, broj predmeta izvrenja, datum, iznos potraivanja i datum dospelosti, podaci kojima se blie odreuju posebno pojedinano popisane stvari sa njihovom procenjenom vrednou, izjave stranaka i uesnika u postupku, kao i izjave treih lica o postojanju prava koja spreavaju izvrenje. Ako sud ili izvritelj odrede da se procena vri nakon popisa, pribavljanjem podataka od organizacije ili pravnog lica, o proceni se sainjava poseban zapisnik. Zapisnik o popisu i proceni izvrni poverilac moe o svom troku objaviti u sredstvima javnog informisanja. Zabeleka umesto popisa lan 94. Ako se posle popisa odredi izvrenje nad popisanim stvarima za naplatu drugog potraivanja istog izvrnog poverioca ili za naplatu potraivanja drugog izvrnog poverioca, nee se vriti ponovni popis i procena tih stvari nego e se u nastavku zapisnika samo zabeleiti podaci iz docnijeg reenja o izvrenju. Izvrni poverilac e o zabeleki obavestiti organizaciju koja vodi registar zalonih prava na pokretnim stvarima, koja je duna da u registar upie ovako steena zalona prava. 3. Prodaja stvari Vreme prodaje lan 95. Prodaja popisanih stvari sprovodi se po pravnosnanosti reenja o izvrenju, osim ako izvrni dunik predloi ili na predlog izvrnog poverioca pristane da se prodaja izvri ranije ili ako su u pitanju stvari koje su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog smanjenja vrednosti popisanih stvari, kao i ako izvrni poverilac prui jemstvo za tetu koju izvrni dunik moe pretrpeti zbog prodaje pre pravnosnanosti reenja o izvrenju. Izmeu dana popisa i dana prodaje moe da protekne najmanje 15 dana, a najvie 30 dana. Prodaja se moe sprovesti i pre isteka roka iz stava 2. ovog lana ako izvrni dunik na to pristane ili ako su u pitanju stvari koje su podlone brzom kvarenju, ako postoji opasnost od znatnog smanjenja njihove vrednosti ili ako izvrni poverilac poloi jemstvo za tetu koju bi bio duan nadoknaditi izvrnom duniku u sluaju da reenje o izvrenju bude ukinuto.

- 34 Nain prodaje lan 96. Prodaja stvari se vri putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom. Nain prodaje odreuju sud, odnosno izvritelj, pazei na to da se postigne najpovoljnije unovenje stvari. Prodaja putem nadmetanja odredie se ako su u pitanju stvari vee vrednosti ili se moe oekivati da e se stvari prodati po ceni veoj od procenjene vrednosti. Izvrni poverilac i izvrni dunik se tokom celog postupka mogu sporazumeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje. Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zakljuuje se izmeu kupca s jedne strane i sudskog izvritelja, odnosno izvritelja ili lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski izvritelj, odnosno izvritelj pokretne stvari prodaje u ime izvrnog dunika, a za raun izvrnog poverioca. Lice koje obavlja komisione poslove, pokretne stvari prodaje u svoje ime, a za raun izvrnog poverioca. Oglas o prodaji javnim nadmetanjem objavie se na oglasnoj tabli i internet stranici nadlenog suda najkasnije osam dana pre dana odravanja. Stranke mogu objaviti oglas o prodaji i na drugi pogodan nain. Izvrnog poverioca i izvrnog dunika sud, odnosno izvritelj e obavestiti o mestu, danu i asu prodaje. Prodajna cena i postupak prodaje lan 97. Na prvom nadmetanju poetna cena iznosi 60% od procenjene vrednosti. Ako na prvom nadmetanju nije dolo do prodaje sud, odnosno izvritelj e konstatovati da prva prodaja nije uspela i na licu mesta e zakazati novu prodaju koja se mora odrati u roku od najmanje 15 dana, a najvie 30 dana. Oglas o novoj prodaji iz stava 2. ovog lana objavie se u roku od osam dana od dana zakazivanja i objaviti na oglasnoj tabli i internet stranici suda. Poetna cena na drugom nadmetanju ne moe biti nia od 30% od procenjene vrednosti. Ako na ponovljenom nadmetanju nije dolo do prodaje sud, odnosno izvritelj e konstatovati da prodaja nije uspela i pozvati poverioca da se odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana izjasni da li predlae prodaju neposrednom pogodbom ili namirenje dosuenjem stvari u skladu sa lanom 102. ovog zakona. Ako se prodaji neposrednom pogodbom pristupi nakon dva neuspela javna nadmetanja prodajna cena je predmet dogovora izmeu strana u kupoprodajnom ugovoru i za nju se ne trai saglasnost izvrnog dunika. Rok za zakljuenje ugovora o prodaji neposrednom pogodbom i njegovu realizaciju ne moe biti dui od 15 dana od dana sporazuma o prodaji neposrednom pogodbom. Ako stranke ne zakljue kupoprodajni ugovor u ostavljenom roku sud, odnosno izvritelj e konstatovati da do prodaje nije dolo i traiti da se poverilac u roku od osam dana izjasni da li predlae namirenje dosuenjem stvari u skladu sa lanom 102. ovog zakona.

- 35 Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zakljuuje se izmeu kupca s jedne strane i sudskog izvritelja, odnosno izvritelja ili lica koje obavlja komisione poslove sa druge strane. Ugovor iz stava 9. ovog lana osnov je za sticanje prava svojine. U sluaju da izvrni poverilac ne postupi u roku iz stava 5. ovog lana postupak se obustavlja. Obaveze i prava kupca lan 98. Ponua sa najveom ponudom e platiti cenu za pokretnu stvar odmah nakon objavljivanja rezultata. Ako ponua ne plati odmah po pozivu suda, drugi ponua e biti proglaen kupcem i platiti onu cenu koju je on ponudio i tako redom. U sluaju da nijedan od ponuaa sa odgovarajuom ponudom ne uplati cenu odmah po pozivu suda, sud odnosno izvritelj e postupiti u skladu sa lanom 97. ovog zakona. Kupac preuzima stvar od sudskog izvritelja, odnosno izvritelja po isplati cene. Sudski izvritelj, odnosno izvritelj predae stvari kupcu i ako nije poloio cenu, ako na to, na svoj rizik, pristanu izvrni poverilac i uesnici koji imaju pravo prvenstva u namirenju, u granicama iznosa koji bi im pripali iz postignute cene. Ako se kupcu preda stvar, a kupac ne poloi cenu u roku koji mu je odreen, lica iz stava 4. ovog lana mogu zatraiti od suda, odnosno izvritelja da u istom postupku prinudno naplati kupoprodajnu cenu. Prestanak i brisanje registrovane zaloge lan 99. Nakon izmirenja kupoprodajne cene, kupac iz l. 97. i 98. ovog zakona moe zahtevati brisanje sudskog zalonog prava na osnovu zakljuka kojim se utvruje da je kupoprodajna cena isplaena. 4. Namirenje izvrnog poverioca Namirenje kada je jedan izvrni poverilac lan 100. Ako se iz prodajne cene namiruje samo jedan izvrni poverilac sud, odnosno izvritelj e odrediti da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari namire redom: trokovi izvrnog postupka, trokovi odreeni u izvrnoj ispravi, kamata do dana unovenja stvari i glavno potraivanje. Viak prodajne cene, koji ostane po namirenju, predae se izvrnom duniku, ako za to nema smetnji. Namirenje kada ima vie izvrnih poverilaca lan 101. Ako se u izvrnom postupku namiruje vie izvrnih poverilaca, odnosno ako se pored izvrnih poverilaca namiruju lica ija prava prestaju prodajom stvari, oni se uz shodnu primenu odredaba o prvenstvu namirenja u vezi sa prodajom

- 36 nepokretnosti iz prodajne cene namiruju onim redom kojim su stekli zalono ili drugo pravo koje prodajom prestaje, ako zakonom za odreena potraivanja nije drukije propisano. Izvrni poverioci istog reda koji se iz prodajne cene ne mogu potpuno namiriti, namiruju se srazmerno iznosima svojih potraivanja. Pri donoenju odluke o namirenju sud, odnosno izvritelj e uzeti u obzir samo ona potraivanja za koja je reenje o izvrenju postalo pravnosnano do dana donoenja odluke o namirenju. Viak prodajne cene koji ostane po namirenju predae se izvrnom duniku ako za to nema smetnji. Namirenje dosuenjem stvari izvrnom poveriocu lan 102. Ako se stvar nije mogla prodati na drugom roitu za javno nadmetanje ili neposrednom pogodbom u roku koji je odredio sud, na predlog izvrnog poverioca, sud ili izvritelj e dodeliti stvar izvrnom poveriocu. U sluaju iz stava 1. ovog lana, smatra se da je izvrni poverilac namiren u visini koja odgovara iznosu od 30% od procenjene vrednosti stvari. Primena odredaba o izvrenju na nepokretnostima lan 103. Odredbe ovog zakona o izvrenju na nepokretnostima koje se odnose na pitanje ko ne moe biti kupac, osporavanje potraivanja, upuivanje na parnicu i odluka o namirenju i jemstvu, shodno se primenjuju i u pogledu izvrenja na pokretnim stvarima radi namirenja novanog potraivanja, ako odredbama ovog zakona o izvrenju na pokretnim stvarima nije drugaije odreeno.

Glava druga IZVRENJE NA NEPOKRETNOSTI


1. Osnovna pravila Izvrne radnje lan 104. Izvrenje na nepokretnosti sprovodi se zabelebom reenja o izvrenju ili zakljuka izvritelja o sprovoenju izvrenja u javnu knjigu, utvrenjem vrednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem izvrnih poverilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Dokaz o svojini izvrnog dunika lan 105. Uz predlog za izvrenje i predlog za sprovoenje izvrenja na nepokretnosti potrebno je da izvrni poverilac podnese izvod iz javne knjige, kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao svojina izvrnog dunika. Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1. ovog lana upisano u javnoj knjizi na drugo lice, a ne na izvrnog dunika, izvrni poverilac je duan da podnese ispravu koja je podobna za upis prava svojine izvrnog dunika.

- 37 Isprave iz st. 1. i 2. ovog lana na zahtev poverioca moe da pribavi i izvritelj. U sluaju iz stava 2. ovog lana upis e izvriti po slubenoj dunosti sud kome je podnesen predlog, odnosno po zahtevu suda ili zahtevu izvritelja, sud ili drugi organ koji vodi javnu knjigu za tu nepokretnost. Nepokretnost u susvojini izvrnog dunika lan 106. Izvrenje se odreuje na idealnom delu nepokretnosti na kojoj je izvrni dunik suvlasnik. Uz saglasnost svih suvlasnika izvrenje se moe odrediti prodajom cele suvlasnike nepokretnosti treem licu ili nekom od suvlasnika. U sluaju iz stava 2. ovog lana, iz cene ostvarene prodajom ostali suvlasnici e se namiriti pre namirenja izvrnog poverioca i pre naknade trokova izvrnog postupka, srazmerno vrednosti svog suvlasnikog dela. Prodajom iz stava 2. ovog lana ne dira se u pravo pree kupovine suvlasnika. Upis reenja o izvrenju i zabeleba javne prodaje lan 107. Izvrni poverilac stie pravo upisa zalonog prava na osnovu reenja, odnosno zakljuka izvritelja o izvrenju na nepokretnosti izvrnog dunika. Na zahtev izvrnog poverioca u javnoj knjizi izvrie se upis zalonog prava na osnovu reenja o izvrenju, odnosno zakljuka izvritelja o sprovoenju izvrenja, kao i zabeleba javne prodaje, odnosno drugi odgovarajui upis predvien propisima o upisu prava na nepokretnostima u javne knjige. Upisom u javnu knjigu, izvrni poverilac stie pravo da svoje potraivanje namiri iz nepokretnosti i u sluaju da tree lice kasnije stekne na istoj nepokretnosti pravo svojine. Pristupanje izvrenju lan 108. Posle upisa reenja o izvrenju, odnosno zakljuka o sprovoenju izvrenja ne moe se za namirenje drugog potraivanja istog ili drugog izvrnog poverioca sprovesti poseban postupak izvrenja na istoj nepokretnosti. Izvrni poverilac za ije je potraivanje kasnije odreeno izvrenje na istoj nepokretnosti, stupa u ve pokrenut izvrni postupak. Pokrenutom izvrnom postupku moe se pristupiti do donoenja zakljuka o dosuenju nepokretnosti kupcu u sluaju prodaje putem neposredne pogodbe, odnosno do donoenja zakljuka o predaji nepokretnosti u sluaju prodaje javnim nadmetanjem. O pristupanju postupku sud, odnosno izvritelj obavetava izvrnog poverioca u iju je korist ranije izvren upis reenja o izvrenju, odnosno zakljuka o sprovoenju izvrenja.

- 38 Namirenje zalonog izvrnog poverioca lan 109. U postupku izvrenja na nepokretnosti namiruje se i zaloni izvrni poverilac koji nije predloio izvrenje ili sprovoenje izvrenja. Prestanak zalonog prava lan 110. Zalono pravo upisano na nepokretnosti gasi se danom predaje nepokretnosti kupcu. Kupac nepokretnosti i zaloni izvrni poverilac mogu se sporazumeti da zalono pravo ostane na nepokretnosti posle predaje nepokretnosti, a da kupac preuzme dug izvrnog dunika prema zalonom izvrnom poveriocu, u iznosu koji bi mu pripao u izvrnom postupku. U tom sluaju kupovna cena se smanjuje za iznos preuzetog duga. Slubenosti i stvarni tereti lan 111. Stvarne slubenosti na nepokretnosti ne gase se prodajom nepokretnosti. Prodajom nepokretnosti, ne gase se ni line slubenosti ni stvarni tereti koji su u javnoj knjizi upisani pre prava zalonih izvrnih poverilaca i prava na namirenje izvrnih poverilaca na iji je predlog odreeno izvrenje. Line slubenosti mogu se ugasiti i na zahtev izvrnog poverioca, uz odgovarajuu naknadu. Ostale line slubenosti i stvarni tereti gase se prodajom nepokretnosti. Zakup nepokretnosti lan 112. Prodajom nepokretnosti ne prestaje zakup nepokretnosti, ako je pre donoenja reenja o izvrenju zakljuen ugovor o zakupu i nepokretnost predata u dravinu zakupcu. Kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca. Zakup stanova na neodreeno vreme lan 113. Zakup stana na neodreeno vreme steen po osnovu Zakona o stanovanju (Slubeni glasnik RS, br. 50/92, 76/92, 84/92 - ispr, 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 - ispr, 48/94, 44/95 - dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/01 i 101/05 - dr. zakon), pre sticanja zalonog prava ili prava radi ijeg se ostvarenja izvrenje trai, ne prestaje prodajom nepokretnosti. Kupac stupa na mesto zakupodavca od trenutka sticanja svojine na nepokretnosti. Razgledanje nepokretnosti lan 114. Sud, odnosno izvritelj, licu zainteresovanom za kupovinu nepokretnosti, dozvolie da u prikladno vreme razgleda nepokretnost.

- 39 Izuzimanje od izvrenja pojedinih nepokretnosti lan 115. Ne moe biti predmet izvrenja poljoprivredno zemljite zemljoradnika u povrini do 10 ari. Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na izvrenje radi ostvarenja novanog potraivanja obezbeenog ugovornim zalonim pravom na nepokretnosti (hipotekom). Nain utvrivanja vrednosti lan 116. Sud pristupa utvrivanju vrednosti nepokretnosti po donoenju reenja o izvrenju. Izvritelj pristupa utvrivanju vrednosti nepokretnosti po donoenju zakljuka o sprovoenju izvrenja. Vrednost nepokretnosti utvruje se u visini trine cene na dan procene. Smanjenje procenjene vrednosti lan 117. Prilikom utvrivanja vrednosti nepokretnosti, vodie se rauna i o tome koliko nepokretnost manje vredi zbog toga to na nepokretnosti ostaju odreena prava i posle prodaje. Utvrivanje vrednosti lan 118. Vrednost nepokretnosti utvruje se zakljukom. 2. Prodaja nepokretnosti Zakljuak o prodaji lan 119. Po utvrivanju vrednosti nepokretnosti sud, odnosno izvritelj donosi zakljuak o prodaji nepokretnosti kojim se odreuju nain i uslovi prodaje, kao i vreme i mesto prodaje i vremenski period u toku dana u kome e se omoguiti razgledanje nepokretnosti, ako se prodaja vri putem javnog nadmetanja. Zakljuak o prodaji objavljuje se na oglasnoj tabli i internet stranici nadlenog suda i na drugi uobiajeni nain. Stranka moe o svom troku da objavi zakljuak o prodaji u sredstvima javnog informisanja, odnosno da o zakljuku obavesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Od objavljivanja zakljuka o prodaji do dana prodaje ne moe proi manje od 15 dana niti vie od 30 dana. Zakljuak o prodaji dostavlja se strankama, zalonim poveriocima, uesnicima u postupku i licima koja imaju upisano zakonsko pravo pree kupovine.

- 40 Pravo pree kupovine lan 120. Lice koje ima zakonsko pravo pree kupovine nepokretnosti koja je predmet izvrenja prodajom ima prvenstvo pred najpovoljnijim ponudiocem, ako na javnom nadmetanju, odmah po zakljuenju, izjavi da nepokretnost kupuje pod istim uslovima. Lice koje ima ugovorno pravo pree kupovine ostvarie ga pod uslovima iz stava 1. ovog lana, ako nije postojalo zakonsko pravo ili ga nosilac tog prava nije koristio. Izjanjavanje nosioca prava pree kupovine lan 121. Ako se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom sud, odnosno izvritelj poziva nosioca zakonskog prava pree kupovine, nosioca ugovornog prava pree kupovine koje je upisano u javne knjige i izvrnog poverioca da se pismeno izjasne da li e to pravo koristiti. Nain prodaje lan 122. Prodaja nepokretnosti vri se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrava se u sudskoj zgradi, odnosno u kancelariji izvritelja, ako sud ili izvritelj nisu drugaije odredili. Izvrni poverilac i izvrni dunik mogu se tokom celog postupka sporazumeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. Prodajna cena i postupak prodaje lan 123. Na prodajnu cenu i postupak prodaje nepokretnosti shodno se primenjuju odredbe l. 97. do 102. ovog zakona. Uslovi prodaje lan 124. Uslovi prodaje sadre: 1) 2) 3) 4) blii opis nepokretnosti sa pripatcima; naznaenje prava treih lica koja ne prestaju prodajom; naznaenje slubenosti i stvarnih tereta koje kupac preuzima; procenjenu vrednost nepokretnosti;

5) rok u kome je kupac duan da poloi cenu, koji ne moe biti dui od 15 dana od dana prodaje; 6) nain prodaje, iznos jemstva, rok u kome i kod koga jemstvo mora biti dato, kako i druge podatke od znaaja za prodaju. Na predlog izvrnog poverioca ili izvrnog dunika, datum, mesto i uslovi prodaje objavie se u sredstvima javnog informisanja, o troku predlagaa.

- 41 Polaganje jemstva lan 125. U javnom nadmetanju mogu uestvovati samo lica koja su prethodno poloila jemstvo. Jemstvo iznosi jednu desetinu utvrene vrednosti nepokretnosti. Polaganja jemstva osloboeni su izvrni poverilac i zaloni izvrni poverilac, ako njihova potraivanja dostiu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrenu vrednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cene. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polae jemstvo licu sa kojim je zakljuio ugovor i to neposredno pred zakljuenje ugovora. Ponudiocima ija ponuda nije prihvaena vratie se jemstvo odmah po zakljuenju javnog nadmetanja, osim za drugog i treeg ponuaa. Jedan ponudilac lan 126. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrae se i kad prisustvuje samo jedan ponudilac. Sud, odnosno izvritelj mogu na predlog izvrnog poverioca ili zalonog izvrnog poverioca, odrediti, prema okolnostima sluaja, da se javno nadmetanje za prodaju odloi, ako je prisutan samo jedan ponudilac. Ko ne moe biti kupac lan 127. Kupac ne moe biti, ni na osnovu javnog nadmetanja, niti na osnovu neposredne pogodbe, izvrni dunik, sudija, sudski izvritelj, izvritelj, zamenik izvritelja, kao i lica koja su uestvovala u proceni. Javno nadmetanje i dodeljivanje nepokretnosti lan 128. Javnom nadmetanju za prodaju pristupa se poto se utvrdi da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju. Javno nadmetanje poinje objavljivanjem poetne cene. Ako najmanje jedan uesnik prihvati objavljenu cenu, objavljuje se sledea cena koja je via i to najvie za 5% od prethodne cene. Ovaj postupak se ponavlja sve dok poslednja ponuena cena ostane neprihvaena. Javno nadmetanje se zakljuuje neposredno posle stavljanja najpovoljnije ponude. Po zakljuenom nadmetanju i eventualnom izjanjenju o pravu pree kupovine sud, odnosno izvritelj objavljuju koji je ponudilac ponudio najveu cenu i tom ponudiocu dodeljuju nepokretnost. O dodeljivanju nepokretnosti prodate javnim nadmetanjem sud, odnosno izvritelj donosi zakljuak koji se objavljuje na oglasnoj tabli nadlenog suda i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zakljuak o prodaji, kao i svim uesnicima u nadmetanju.

- 42 O javnom nadmetanju za prodaju vodi se zapisnik. Dodeljivanje u sluaju prodaje neposrednom pogodbom lan 129. Sud, odnosno izvritelj donosi zakljuak o dodeljivanju nepokretnosti prodate neposrednom pogodbom, poto utvrdi da su ispunjeni uslovi za punovanost prodaje. Zakljuak o dodeljivanju nepokretnosti objavljuje se na oglasnoj tabli nadlenog suda i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zakljuak o prodaji, kao i kupcu. Polaganje cene lan 130. Kupac je duan da poloi cenu u roku odreenom zakljukom o prodaji. Ako je kupac izvrni poverilac ije potraivanje ne dostie iznos postignute cene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cene, duan je da na ime cene poloi samo razliku izmeu potraivanja i postignute cene. Ako ponua sa najveom ponudom ne poloi prodajnu cenu u predvienom roku, sud odnosno izvritelj e proglasiti prodaju tom ponuau bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuaa da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponua ne poloi cenu koju je ponudio u odreenom roku sud, odnosno izvritelj primenjuju ova pravila i na treeg ponuaa. U sluaju da sva tri ponuaa sa najviom ponudom ne poloe ponuenu, odnosno prodajnu cenu u roku sud, odnosno izvritelj e postupiti u skladu sa l. 96. i 97. ovog zakona. Iz poloenog jemstva tih ponuaa izmirie se trokovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmeu cene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Predaja nepokretnosti kupcu lan 131. Nakon polaganja cene u sluaju prodaje nepokretnosti javnim nadmetanjem, odnosno po polaganju cene u sluaju prodaje neposrednom pogodbom sud, odnosno izvritelj donosi zakljuak da se nepokretnost preda kupcu i da se u javnu knjigu upie pravo svojine u njegovu korist. Zakljuak o predaji nepokretnosti dostavlja se svim licima kojima se dostavlja i zakljuak o prodaji, kao i poreskoj upravi. Protiv ovog zakljuka moe se podneti zahtev za otklanjanje nepravilnosti o kome odluuje sud reenjem, u skladu sa lanom 74. ovog zakona. Prigovor protiv reenja iz stava 3. ovog lana ne odlae izvrenje. Reenje o osnovanosti zahteva iz stava 3. ovog lana ne utie na izvrenu prodaju, ve samo moe biti osnov za naknadu tete.

- 43 Gubitak prava na dravinu nepokretnosti lan 132. Izvrni dunik je duan da nepokretnost preda kupcu odmah nakon dostavljanja zakljuka o predaji nepokretnosti, ako zakonom ili sporazumom sa kupcem nije drugaije odreeno. Iseljenje izvrnog dunika lan 133. Posle donoenja zakljuka o predaji nepokretnosti sud, odnosno izvritelj e naloiti izvrnom duniku da nepokretnost isprazni i preda kupcu. Sud, odnosno izvritelj e pristupiti sprovoenju iseljenja, po pravilima ovog zakona o izvrenju radi ispranjenja i predaje nepokretnosti. Iseljenje drugih lica lan 134. Posle donoenja zakljuka o predaji nepokretnosti sud, odnosno izvritelj e naloiti ispranjenje i predaju nepokretnosti kupcu, kao i iseljenje drugih lica koja se u nepokretnosti nalaze, osim lica iz l. 111. do 113. ovog zakona. Sud, odnosno izvritelj e pristupiti sprovoenju iseljenja, po pravilima ovog zakona o izvrenju radi ispranjenja i predaje nepokretnosti. 4. Namirenje izvrnih poverilaca Kad se pristupa namirenju lan 135. Sud, odnosno izvritelj pristupaju namirenju odmah po izvrenoj prodaji i prijemu kupoprodajne cene. Lica koja se namiruju i srazmera namirenja lan 136. Iz prodajne cene namiruju se izvrni poverilac po ijem je predlogu odreeno izvrenje, zaloni poverioci i kad nisu prijavili svoja potraivanja i lica koja imaju pravo na naknadu za line slubenosti. Viak prodajne cene koji preostane nakon namirenja lica iz stava 1. ovog lana predae se izvrnom duniku, ako za to nema smetnji. Ako prodajna cena nije dovoljna za potpuno namirenje, vie potraivanja koja imaju isti red namiruju se srazmerno visini tih potraivanja. Prvenstveno namirenje lan 137. Iz iznosa dobijenog prodajom namiruju se prvenstveno, i to sledeim redom: 1) trokovi izvrnog postupka; 2) potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, ako se dokazuju izvrnom ispravom i ako su prijavljena najkasnije na javnom nadmetanju za prodaju.

- 44 Red namirenja ostalih potraivanja lan 138. Po namirenju potraivanja iz lana 137. ovog zakona, namiruju se: 1) potraivanja obezbeena zalonim pravom; 2) potraivanja naknade za line slubenosti i stvarne terete koji se prodajom gase, ako su nastali pre pokretanja izvrnog postupka; 3) potraivanja izvrnih poverilaca po ijem je predlogu odreeno izvrenje. Zaloni poverioci namiruju se po redu upisa zalonog prava, odnosno stvarnog tereta u odgovarajuu javnu knjigu. Poverioci za line slubenosti namiruju se po redu sticanja prava slubenosti. Trokovi i kamate za poslednje tri godine do donoenja zakljuka o predaji nepokretnosti kupcu, odreeni izvrnom ispravom, namiruju se po istom redu kao i glavna potraivanja. Visina naknade za line slubenosti i stvarne terete lan 139. Ako se o visini naknade za line slubenosti ili stvarne terete koji se prodajom gase ne postigne sporazum izmeu nosilaca tih prava i izvrnih poverilaca koji po redu za namirenje dolaze posle njih, visinu naknade odreuje sud, odnosno izvritelj pri emu uzima u obzir naroito vreme za koje bi slubenost, odnosno teret jo trajao, njihovu vrednost i godine ivota nosilaca tih prava. Kupac i nosilac prava line slubenosti ili stvarnog tereta mogu se sporazumeti da kupac preuzme slubenost, odnosno stvarni teret, a da se iznos naknade utvren po stavu 1. ovog lana odbije od kupovne cene. Osporavanje potraivanja lan 140. Izvrni poverilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cene moe, ako je to od uticaja na njegovo namirenje, drugom osporiti postojanje potraivanja, njegovu visinu i red po kom ima pravo da se namiri. Osporavanje se moe uiniti najkasnije u roku od 15 dana od dana donoenja zakljuka o namirenju. U sluaju da izvritelj sprovodi postupak izvrenja, izvrni poverilac e potraivanje osporiti pred nadlenim sudom, a kopiju ovog zahteva dostaviti i izvritelju. Upuivanje na parnicu lan 141. Sud e lice koje je osporilo potraivanje uputiti da u odreenom roku, koji ne moe biti dui od 15 dana, pokrene parnicu, ako odluka zavisi od spornih injenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravnosnanom presudom, javnom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom. Ako lice koje osporava potraivanje to osporavanje dokazuje pravnosnanom presudom, javnom ili po zakonu overenom ispravom, sud e o osporavanju odluiti bez odlaganja.

- 45 Ako lice koje je upueno na parnicu u roku koji mu je za to odreen ne dokae da je parnicu pokrenulo, smatra se da potraivanje nije osporeno. Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na pravo lica koje je upueno na parnicu da i nakon zavretka izvrnog postupka pokrene parnicu protiv lica ije je potraivanje osporilo, odnosno protiv lica koje mu je potraivanje osporilo. Presuda doneta u parnici o osporenom potraivanju deluje prema izvrnom duniku i svim izvrnim poveriocima. Na predlog lica ije je potraivanje osporeno, sud moe odlaganje donoenja zakljuka o namirenju i namirenje potraivanja tog lica usloviti davanjem obezbeenja za tetu koju bi to lice moglo pretrpeti zbog odlaganja namirenja. Iznos koji se odnosi na osporeno potraivanje poloie se u sudski depozit ili na namenski raun izvritelja. Ako lice koje je osporilo potraivanje ne da odgovarajue obezbeenje u roku koji mu je odreen, smatrae se da potraivanje nije osporeno. Lice ije je potraivanje bilo neosnovano osporeno i koje je usled tog pretrpelo tetu ima pravo da tetu naplati iz iznosa koji je poloen za obezbeenje. 5. Zakljuak o namirenju i brisanje prava i tereta Zakljuak o namirenju lan 142. O namirenju izvrnih poverilaca i drugih lica koja polau pravo na namirenje sud, odnosno izvritelj odluuje zakljukom, uzimajui u obzir stanje koje proizilazi iz spisa i javne knjige. Prilikom donoenja zakljuka iz stava 1. ovog lana uzee se u obzir samo ona potraivanja po kojima je reenje o izvrenju postalo pravnosnano, najkasnije na dan donoenja zakljuka. Ako ima potraivanja po kojima reenje o izvrenju nije pravnosnano, na dan donoenja zakljuka, ta potraivanja namirie se po pravnosnanosti reenja o izvrenju, iz preostalog iznosa prodajne cene, ako ga ima, a ostatak e se vratiti izvrnom duniku. Brisanje prava i tereta lan 143. Zakljukom o predaji nepokretnosti kupcu sud, odnosno izvritelj e odrediti da se u javnoj knjizi briu upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nepokretnosti i posle predaje nepokretnosti kupcu ili koje je kupac preuzeo. 6. Posebna pravila za izvrenje na nepokretnostima koje nisu upisane u javnu knjigu Izvrenje na nepokretnostima na podrujima gde ne postoje javne knjige lan 144. Na podruju za koje nije izraen katastar nepokretnosti niti su ustanovljene zemljine knjige, odnosno ne postoji zakonom propisan registar prava na nepokretnostima, shodno e se primenjivati pravna pravila koja vae za isprave koje

- 46 se podnose uz predlog za izvrenje, kao dokaz o pravu svojine na nepokretnosti koja je predmet izvrenja i pravna pravila o drugom nainu upisa reenja o izvrenju na nepokretnosti. Ako nije mogue pribaviti dokaz o pravu svojine saglasno pravnim pravilima koja na tom podruju vae, umesto dokaza o svojini, izvrni poverilac je duan da u predlogu za izvrenje naznai mesto na kome se nepokretnost nalazi, njen naziv, granice i povrinu. Ako izvrenje sprovodi izvritelj, izvrni poverilac moe ovlastiti izvritelja da pribavi dokaze o svojini. U sluaju iz stava 2. ovog lana sud, odnosno izvritelj e izvriti popis nepokretnosti za koju je predloeno izvrenje i na roite, odnosno sastanak za popis pozvati izvrnog poverioca, izvrnog dunika i lica sa ijim se nepokretnostima granii ta nepokretnost. Zapisnik o popisu ima znaaj upisa izvrenja i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Izvrenje na nepokretnosti koja nije upisana u javnu knjigu lan 145. Ako na podruju na kome su ustanovljene javne knjige, nepokretnost nije upisana, izvrni poverilac uz predlog za izvrenje mora podneti isprave na osnovu kojih se moe izvriti upis, odnosno preneti tu obavezu na izvritelja. Sud, odnosno izvritelj e bez odlaganja isprave iz stava 1. ovog lana dostaviti sudu, organu ili organizaciji koja vodi registar, radi upisa i zastati sa postupkom dok postupak upisa ne bude okonan. Ako izvrni poverilac u predlogu za izvrenje kao predmet izvrenja predloi zgradu ili deo zgrade koji nisu upisani u javnu knjigu i na koji se upis ne moe izvriti, uz izjavu da se upis ne moe izvriti u smislu st. 1. i 2. ovog lana, nadleni sud e, na predlog izvrnog poverioca, reenjem dozvoliti izvrenje na nepokretnosti u vanknjinoj svojini izvrnog dunika, ako izvrni poverilac dostavi ili oznai, kao dokaz o vanknjinoj svojini, graevinsku dozvolu koja glasi na ime izvrnog dunika ili ako ne postoji graevinska dozvola ili ona ne glasi na ime izvrnog dunika, isprave kojim se dokazuje vanknjina svojina izvrnog dunika. Na predlog izvrnog poverioca sud, odnosno izvritelj e naloiti izvrnom duniku ili treem licu da dostave isprave iz stava 3. ovog lana, pod pretnjom novane kazne iz lana 51. ovog zakona. Na predlog izvrnog poverioca sud, odnosno izvritelj e naloiti nadlenom organu da dostavi isprave iz stava 3. ovog lana. Kada sud dozvoli izvrenje na nepokretnosti koja se ne moe upisati u javnu knjigu u skladu sa stavom 3. ovog lana, u uslovima za javnu prodaju bie posebno naznaeno da se radi o vanknjinoj svojini, a umesto zabelebe bie izvren popis na nain predvien lanom 144. st. 4. i 5. ovog zakona.

- 47 -

Glava trea IZVRENJE NA POTRAIVANJU IZVRNOG DUNIKA


1. Osnovna pravila Mesna nadlenost lan 146. Ako izvrni dunik nema boravite u Republici Srbiji, mesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite dunikovog dunika, a ako ovaj nema prebivalite u Republici Srbiji, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi boravite dunikovog dunika. Odredba stava 1. ovog lana koja se odnosi na prebivalite i boravite, shodno se primenjuje i na sedite pravnog lica. Izuzimanje od izvrenja lan 147. Izuzeto je od izvrenja: 1) primanje po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete nastale usled oteenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdravanja usled smrti davaoca izdravanja; 2) primanje po osnovu naknade zbog telesnog oteenja po propisima o invalidskom osiguranju; 3) 4) 5) 6) 7) primanje po osnovu socijalne pomoi; primanje po osnovu privremene nezaposlenosti; primanje po osnovu dodatka na decu; primanje po osnovu stipendije i pomoi uenicima i studentima; druga potraivanja iji je prenos zabranjen zakonom. Ogranienje izvrenja lan 148. Izvrenje na zaradi i penziji, kao i na naknadi zarade moe se sprovesti do iznosa od dve treine zarade, penzije ili naknade zarade. Ako se izvrenje sprovodi na minimalnoj zaradi, predmet izvrenja moe biti samo do jedne polovine zarade. Odredba stava 1. ovog lana primenjuje se i na platu oficira, podoficira, vojnika po ugovoru, vojnog slubenika, kao i na primanja lica u rezervnom sastavu za vreme vojne slube. Izvrenje na primanju ratnih i mirnodopskih vojnih invalida po osnovu invalidnine, ortopedskog dodatka i invalidskog dodatka moe se sprovesti samo za potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete nastale usled oteenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdravanja usled smrti davaoca izdravanja, i to do iznosa od jedne polovine tog primanja.

- 48 Izvrenje na primanju po osnovu naknade tete u vidu novane rente koja se dosuuje na osnovu pravila obligacionog prava, ugovora o doivotnom izdravanju, kao i na primanju po osnovu ugovora o osiguranju ivota, moe se sprovesti samo na delu koji prelazi iznos najvie stalne socijalne pomoi koja se isplauje na podruju na kome izvrni dunik ima prebivalite. Ogranienje izvrenja kod potraivanja na predaju stvari lan 149. Ako potraivanje izvrnog dunika glasi na predaju stvari, izvrenje je mogue u meri u kojoj bi se moglo sprovesti da je stvar u svojini izvrnog dunika i da se primenjuju pravila o izvrenju radi namirenja novanog potraivanja na pokretnim stvarima. Izvrne radnje lan 150. Izvrenje na potraivanju sprovodi se zaplenom potraivanja i prenosom potraivanja radi naplate, odnosno prenosom umesto isplate, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Predlogom za izvrenje moe se zahtevati da se odredi samo plenidba potraivanja ali u tom sluaju, izvrni poverilac je duan da, u roku od 30 dana od dana kad mu je dostavljeno reenje o zapleni, odnosno od dana kad mu je dostavljeno obavetenje o izjanjenju dunika izvrnog dunika, podnese predlog za namirenje ili za prenos potraivanja. Ako izvrni poverilac predlog iz stava 2. ovog lana ne podnese u odreenom roku, izvrenje e se obustaviti. Ukidanje zabrane raspolaganja imovinom po namirenju potraivanja lan 151. Po namirenju potraivanja izvrnih poverilaca sud, odnosno izvritelj bez odlaganja obavetava banke, finansijske institucije, organizaciju za prinudnu naplatu, poslodavce ili trea lica kojima su prethodno dostavljeni nalozi za zabranu raspolaganja imovinom, odnosno sredstvima da oslobode predmetnu imovinu, odnosno sredstva. Po prijemu obavetenja o ukidanju zabrane iz stava 1. ovog lana, organizacija za prinudnu naplatu bez odlaganja nalae bankama kod kojih izvrni dunik ima raune da omogue raspolaganje imovinom, odnosno sredstvima. 2. Plenidba potraivanja Zabrana ispunjenja i raspolaganja lan 152. Reenjem, odnosno zakljukom o zapleni dunikovog potraivanja sud, odnosno izvritelj zabranjuje duniku izvrnog dunika da potraivanje izmiri izvrnom duniku, a izvrnom duniku da potraivanje naplati ili njime raspolae u korist treih lica ili svoga dunika (plenidba potraivanja).

- 49 Novana kazna lan 153. Za nepotovanje zabrane iz lana 152. ovog zakona sud po slubenoj dunosti, odnosno na predlog izvritelja, izrie novanu kaznu iz lana 51. ovog zakona. Zalono pravo lan 154. Izvrni poverilac stie zalono pravo na potraivanju dostavljanjem reenja, odnosno zakljuka o zapleni potraivanja izvrnom duniku. Zalono pravo na potraivanju odnosi se i na kamatu koja se dobija na osnovu zaplenjenog potraivanja. Sporedna prava lan 155. Ako je zaplenjeno potraivanje obezbeeno zalogom ili hipotekom, izvrni poverilac zaplenom stupa na mesto izvrnog dunika. Plenidba, odnosno sticanje zalonog prava na potraivanju koje je obezbeeno runom zalogom ili hipotekom, upisuje se u odgovarajui registar u kome su zaloga, odnosno hipoteka upisani. Izvrni dunik e predmet rune zaloge predati izvrnom poveriocu, ako se sa tim saglasi zalogodavac. U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako izvrni dunik odbije da preda predmet zaloge izvrnom poveriocu, prenos dravine e se ostvariti na nain na koji se izvrava obaveza na predaju pokretnih stvari, u skladu sa ovim zakonom. Jemac zaplenjenog potraivanja ostaje garant zaplenjenog potraivanja obezbeenog jemstvom. Dunost izvrnog poverioca lan 156. Izvrni poverilac u iju je korist zaplenjeno potraivanje duan je da vri sve pravne i faktike radnje potrebne za ouvanje potraivanja i sporednih prava. Za nesavesno vrenje ovih radnji izvrni poverilac odgovara izvrnom duniku. Plenidba u korist vie izvrnih poverilaca lan 157. Ako vie izvrnih poverilaca zatrai izvrenje na istom dunikovom potraivanju, red prvenstva zalonih prava odreuje se prema danu donoenja odluke o zapleni. Ako vie predloga stigne sudu istog dana, zalona prava imaju isti red prvenstva, a poverioci se, ako se iz potraivanja ne mogu namiriti u celini, namiruju srazmerno.

- 50 Izjanjenje dunika izvrnog dunika lan 158. Sud ili izvritelj e zatraiti od dunika izvrnog dunika da se u roku koji sud ili izvritelj odredi, izjasni o tome da li i u kom obimu priznaje zaplenjeno potraivanje i da li je voljan da ga izmiri, kao i da li je njegova obaveza da izmiri to potraivanje uslovljena ispunjenjem neke druge obaveze. Izjanjenje dunika izvrnog dunika dostavie se izvrnom poveriocu bez odlaganja. 3. Prenos i namirenje iz dunikovog novanog potraivanja a) Opta pravila Zakljuak o prenosu lan 159. Na predlog izvrnog poverioca sud, odnosno izvritelj e doneti zakljuak o prenosu potraivanja na izvrnog poverioca. Ako je izvrni poverilac predloio da se dunik izvrnog dunika izjasni o potraivanju na kome se predlae izvrenje sud, odnosno izvritelj e doneti zakljuak o predlogu za prenos po isteku pet radnih dana od dana kad je izvrnom poveriocu dostavljeno obavetenje o izjanjenju dunika izvrnog dunika. Posebni uslovi za prenos potraivanja delimino izuzetog od izvrenja i zaplenjenog potraivanja lan 160. Potraivanje koje je delimino izuzeto od izvrenja ili koje je ve zaplenjeno u korist drugih lica, prenosi se poto izvrni poverilac poloi jemstvo da e predati deo koji je izuzet od izvrenja. Posebni uslovi za prenos deljivog potraivanja lan 161. Prenos novanog potraivanja moe se odrediti i sprovesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje poverioevog potraivanja. Ako vie izvrnih poverilaca istovremeno trai izvrenje na istom potraivanju koje je deljivo, prenos se odreuje u odgovarajuim iznosima i to u korist svakog izvrnog poverioca posebno. Sprovoenje prenosa lan 162. Prenos potraivanja sproveden je kada se zakljuak kojim se odreuje prenos dostavi duniku izvrnog dunika.

- 51 Obaveze izvrnog dunika i izvrnog poverioca lan 163. Izvrni dunik je duan da u roku koji odredi sud ili izvritelj, a na zahtev izvrnog poverioca na koga je preneseno potraivanje, daje objanjenja koja su izvrnom poveriocu potrebna radi ostvarivanja tog potraivanja i da mu preda isprave koje se na to potraivanje odnose. Izvrni poverilac na koga je prenesen deo potraivanja duan je, ako izvrni dunik to zahteva da, u roku koji odredi sud, odnosno izvritelj, poloi jemstvo da e po ostvarenju tog potraivanja vratiti isprave koje se odnose na potraivanje. Sud, odnosno izvritelj e na predlog izvrnog poverioca, sprovesti izvrenje protiv izvrnog dunika radi predaje isprava, ako ih izvrni dunik sam ne preda. Predaju isprava koje se nalaze kod treeg lica izvrni poverilac moe zahtevati tubom, u sluaju da to pravo ima izvrni dunik. Na ispravi koja se predaje izvrnom poveriocu sud, odnosno izvritelj e zabeleiti da je sproveden prenos potraivanja za koje je odreeno izvrenje. Polaganje dugovanja lan 164. Ako u pogledu prenesenog potraivanja, pored izvrnog poverioca i druga lica istiu neko pravo, dunik izvrnog dunika moe u korist svih tih lica poloiti sudu, odnosno izvritelju ceo iznos tog potraivanja ili samo dospeli iznos. Izvrni poverilac na koga je preneseno potraivanje u pogledu kojeg i druga lica istiu neko pravo, moe preko suda, odnosno izvritelja pozvati dunika izvrnog dunika da iznos prenesenog potraivanja poloi kod tog suda, odnosno izvritelja. Vrsta prenosa lan 165. Zaplenjeno potraivanje prenosi se na izvrnog poverioca radi naplate ili umesto isplate. b) Prenos potraivanja radi naplate Ovlaenja izvrnog poverioca lan 166. Prenosom potraivanja radi naplate, izvrni poverilac se ovlauje da trai od dunika izvrnog dunika isplatu iznosa naznaenog u zakljuku o prenosu, ako je taj iznos dospeo, da vri sve radnje koje su potrebne radi ouvanja i ostvarenja prenesenog potraivanja i da koristi prava u vezi sa zalogom koja je data za obezbeenje tog potraivanja, kao i da se obrati jemcu dunika izvrnog dunika na nain koji odgovara vrsti jemstva. Prenosom potraivanja radi naplate, izvrni poverilac nije ovlaen da sa dunikom izvrnog dunika zakljui poravnanje, da mu oprosti dug ili da prenesenim potraivanjem na drugi nain raspolae, kao ni da sa dunikom izvrnog dunika ugovori da odluku o osnovanosti potraivanja donese izabrani sud.

- 52 Izvrnom poveriocu na koga je preneseno potraivanje radi naplate, dunik izvrnog dunika moe istai prigovore koje bi mogao istai duniku, kao i prigovore koje ima u odnosu na izvrnog poverioca. Ustupanje prenesenog potraivanja izvreno od strane dunika izvrnog dunika, posle prenosa nema pravno dejstvo na prava koja je izvrni poverilac stekao prenosom. Kada se potraivanje prenese na raun izvritelja, izvritelj je duan da o prenosu odmah obavesti izvrnog poverioca, a po dospelosti potraivanja sredstva prenese izvrnom poveriocu, bez odlaganja. Prenos radi naplate potraivanja upisanog u javnoj knjizi lan 167. Prenos radi naplate potraivanja upisanog u javnoj knjizi upisae se po slubenoj dunosti. Uslovljenost obaveze dunika izvrnog dunika predajom stvari lan 168. Ako obaveza dunika izvrnog dunika da isplati potraivanje zavisi od obaveze izvrnog dunika da mu preda odreenu stvar koja se nalazi u dravini izvrnog dunika, a ta je obaveza utvrena pravnosnanom presudom sud, odnosno izvritelj e odluiti da izvrni dunik preda tu stvar radi predaje duniku izvrnog dunika. Sud ovu odluku donosi na predlog izvrnog poverioca na koga je preneseno potraivanje radi naplate. Sud, odnosno izvritelj e prema izvrnom duniku koji nije predao stvar u odreenom roku sprovesti izvrenje radi predaje stvari. Obavetenje izvrnog dunika o tubi za naplatu prenesenog potraivanja lan 169. Izvrni poverilac koji je podneo tubu radi naplate prenesenog potraivanja duan je da bez odlaganja obavesti izvrnog dunika o pokrenutoj parnici, a ako to ne uini odgovara izvrnom duniku za tetu koja mu je tim propustom nanesena. Zakanjenje u naplati prenesenog potraivanja lan 170. Izvrni poverilac, odnosno izvritelj koji se ne stara sa dunom panjom o naplati prenesenog potraivanja, odgovara za tetu koja je time nanesena drugom izvrnom poveriocu radi ijeg je potraivanja predmetno potraivanje izvrnog dunika zabranjeno ili odgovara za tetu izvrnom duniku. U sluaju iz stava 1. ovog lana sud, odnosno izvritelj mogu, na predlog drugog izvrnog poverioca, ukinuti zakljuak o prenosu potraivanja na nesavesnog izvrnog poverioca i potraivanje preneti na drugog izvrnog poverioca.

- 53 Namirenje izvrnog poverioca lan 171. Izvrni poverilac na koga je preneseno potraivanje radi naplate namiren je u visini u kojoj je to potraivanje naplatio. Naplata iznosa preko poverioevog potraivanja lan 172. Izvrni poverilac koji je od prenesenog potraivanja naplatio vie nego to iznosi njegovo potraivanje, duan je da taj viak poloi sudu, odnosno izvritelju. Sud, odnosno izvritelj e taj viak predati drugim zalonim poveriocima i izvrnom duniku, ako na to imaju pravo. Izvrnom poveriocu koji je poloio viak naplaenog iznosa sud, odnosno izvritelj e vratiti poloeno jemstvo. Prenos umesto isplate lan 173. Zaplenjeno potraivanje prelazi prenosom umesto isplate na izvrnog poverioca do prenesenog iznosa, sa dejstvom ustupanja potraivanja uz naknadu. Ako je preneseno potraivanje obezbeeno zalonim pravom upisanim u javnoj knjizi sud, odnosno izvritelj e po slubenoj dunosti preneti prava izvrnog dunika na izvrnog poverioca, a brisati zalono pravo upisano u korist izvrnog dunika. Izvrni poverilac na koga je preneseno potraivanje umesto isplate smatra se namirenim i samim prenosom, u visini tog potraivanja. Odredba stava 3. ovog lana ne utie na pravila o odgovornosti izvrnog dunika za istinitost i naplativost prenesenog potraivanja.

Glava etvrta IZVRENJE NA ZARADI I DRUGIM STALNIM NOVANIM PRIMANJIMA


Primena odredaba lan 174. U pogledu izvrenja na zaradi, primenjuju se l. 175. do 182. ovog zakona, ako drugim odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno. Reenje o plenidbi zarade lan 175. Reenjem, odnosno zakljukom o plenidbi zarade, odreuje se plenidba na odreenom delu zarade i nalae se dravnom organu, pravnom licu ili drugom poslodavcu koji izvrnom duniku isplauje zaradu, da novani iznos, za koji je odreeno izvrenje, isplati odnosno isplauje izvrnom poveriocu. Kada izvritelj sprovodi izvrenje, poslodavac uplauje iznos koji je odreen za izvrenje na raun izvritelja. Izvritelj je je duan da u roku od jednog dana od

- 54 dana uplate na raun prenese iznos odreen za izvrenje na raun izvrnog poverioca. Zarada, u smislu ovog zakona, ukljuuje sva primanja zaposlenog po osnovu rada, bez poreza i doprinosa koji se plaaju iz zarade. Poveanje zarade lan 176. Reenje, odnosno zakljuak o plenidbi zarade odnosi se i na poveanje zarade koje nastane posle dostavljanja reenja. Kad pravo na izdravanje ima vie lica lan 177. Ako se izvrenje na zaradi sprovodi radi namirenja prava na zakonsko izdravanje, odnosno prava na rentu za izgubljeno izdravanje usled smrti davaoca izdravanja, koje prema istom izvrnom duniku ima vie lica, a ukupni iznos njihovih potraivanja prelazi deo zarade koji moe biti predmet izvrenja, izvrenje se odreuje i sprovodi u korist svakog od takvih izvrnih poverilaca srazmerno visini njihovih potraivanja. Ako posle zapoetog sprovoenja izvrenja na zaradi, odnosno drugom stalnom novanom primanju, bude podnesen novi predlog za izvrenje za potraivanja iz stava 1. ovog lana sud, odnosno izvritelj e ranije doneseno reenje, odnosno zakljuak izmeniti u skladu sa stavom 1. ovog lana i odrediti iznos koji e se ubudue isplaivati pojedinim poveriocima. U sluaju iz stava 2. ovog lana, reenje, odnosno zakljuak dostavlja se i ranijem izvrnom poveriocu koji protiv tog reenja moe izjaviti prigovor. Mesto isplate lan 178. Potraivanje za koje nije propisano bezgotovinsko plaanje izvrni poverilac, odnosno izvritelj mogu da naplauju neposredno na blagajni na kojoj se izvrnom duniku isplauje zarada. Izvrni poverilac ima pravo da zahteva da mu se obustavljeni iznos isplauje preko pote, na adresu koju naznai, a po odbitku potanskih trokova. Promena poslodavca lan 179. Kad je izvrnom duniku prestao radni odnos, reenje, odnosno zakljuak o plenidbi zarade dejstvuje i prema drugom poslodavcu kod koga je izvrni dunik posle toga zasnovao radni odnos i to od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno reenje, odnosno zakljuak. Poslodavac kod koga izvrni dunik nije vie u radnom odnosu duan je da bez odlaganja obavesti sud, odnosno izvritelja o prestanku radnog odnosa. Sud, odnosno izvritelj moe pozvati dunika da se izjasni kod koga je poslodavca zaposlen pod pretnjom novane kazne iz lana 51. ovog zakona.

- 55 Odgovornost za proputenu obustavu i isplatu dospelih obroka lan 180. Izvrni poverilac moe da predloi da sud u izvrnom postupku reenjem obavee poslodavca da mu izmiri sve obroke koje je propustio da obustavi i isplati prema reenju, odnosno zakljuku o plenidbi zarade. Predlog iz stava 1. ovog lana izvrni poverilac moe podneti do okonanja izvrnog postupka. Reenje iz stava 1. ovog lana kojim se usvaja predlog izvrnog poverioca ima dejstvo reenja o plenidbi zarade. Poslodavac koji nije postupio po reenju o plenidbi zarade ili je propustio da postupi u skladu sa odredbom lana 185. stav 2. ovog zakona, odgovara za tetu koju je izvrni poverilac zbog toga pretrpeo. Zabrana po pristanku izvrnog dunika lan 181. Zabrana stavljena na zaradu izvrnog dunika po njegovom pristanku (administrativna zabrana), ima pravno dejstvo izvrenja na zaradi, ako je stavljena pre donoenja reenja, odnosno zakljuka o izvrenju. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, administrativna zabrana nema uticaja na sprovoenje izvrenja na zaradi radi namirenja potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete nastale po osnovu oteenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdravanja usled smrti davaoca izdravanja. Primanja na osnovu socijalnog osiguranja lan 182. Odredbe ovog zakona koje se odnose na izvrenje na zaradi shodno se primenjuju i na izvrenja na primanjima po osnovu socijalnog osiguranja.

Glava peta IZVRENJE NA RAUNU IZVRNOG DUNIKA


Obim izvrenja prema pravnom licu, preduzetniku i fizikom licu koje obavlja delatnost i korisniku budetskih sredstava lan 183. Izvrenje na sredstvima na tekuem raunu radi ostvarenja novanog potraivanja prema pravnom licu, preduzetniku i fizikom licu koje obavlja delatnost sprovodi se na svim dinarskim sredstvima na njegovim tekuim raunima i na svim deviznim sredstvima na njegovim deviznim raunima, osim onih koji su zakonom izuzeti od izvrenja. Izvrenje koje se odnosi na korisnike budetskih sredstva, kada je u predlogu za izvrenje naveden raun izvrenja budeta, sprovodi se na nain propisan zakonom kojim se ureuje budetski sistem.

- 56 Isplata deviznih sredstava sa deviznog rauna vri se u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan prenosa sredstava, ako kurs nije odreen reenjem o izvrenju, odnosno zakljukom. Ako obaveza iz izvrne isprave glasi na stranu valutu, izvrenje e se sprovesti na sredstvima na deviznom raunu izvrnog dunika, a ako izvrni dunik nema devizni raun ili na deviznom raunu nema dovoljno sredstava, izvrenje e se sprovesti sa dinarskog rauna na nain propisan stavom 3. ovog lana. Dodatna sadrina predloga za izvrenje lan 184. Izvrni poverilac je duan da u predlogu za izvrenje, pored podataka iz lana 35. ovog zakona, naznai broj tekueg rauna, matini broj i poreski identifikacioni broj izvrnog dunika, kao i broj svog tekueg rauna, vrstu kamate, visinu kamate i nain obrauna za period za koji se kamata obraunava. Ako je u predlogu za izvrenje kao izvrni dunik naznaena Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, izvrni poverilac je duan da, pored rauna izvrenja budeta naznai i korisnika budetskih sredstava zbog ijeg rada je nastalo potraivanje. Ako na zahtev izvrnog poverioca izvrni dunik ne dostavi podatke iz stava 1. ovog lana, izvrni poverilac moe da preda predlog i bez njih, uz dokaz o traenju podataka, a sud, odnosno izvritelj e zatraiti od organizacije za prinudnu naplatu da mu dostavi ove podatke. Organizacija za prinudnu naplatu je duna da bez odlaganja dostavi podatke iz stava 1. ovog lana sudu, izvritelju ili licu koje dokae da za to ima opravdan interes. Sprovoenje izvrenja lan 185. Reenje o izvrenju, odnosno zakljuak o sprovoenju izvrenja dostavlja se organizaciji za prinudnu naplatu sa nalogom da novani iznos za koji je odreeno izvrenje prenese sa rauna izvrnog dunika na raun izvrnog poverioca. Ako po reenju, odnosno zakljuku ne moe da postupi zbog nepotpunih ili netanih podataka, organizacija za prinudnu naplatu duna je da ga bez odlaganja vrati sudu, odnosno izvritelju uz obavetenje o razlozima vraanja. Po prijemu reenja, odnosno zakljuka organizacija za prinudnu naplatu bez odlaganja nalae svim bankama i nadlenom dravnom organu kod kojih izvrni dunik ima otvorene raune da izvre blokadu svih rauna i da bez odlaganja dostave stanje na svim raunima, uz zabranu otvaranja novih rauna, a bankama kod kojih izvrni dunik nema otvoren raun nalae da mu raun ne otvaraju dok blokada traje. Po prijemu stanja sredstava na raunima izvrnog dunika organizacija za prinudnu naplatu nalae prenos sredstava sa tekueg rauna izvrnog dunika na tekui raun izvrnog poverioca i to prvo dinarska sredstva, pa tek ako njih nema dovoljno onda devizna sredstva, sve do potpunog namirenja, osim ako je zakonom drugaije propisano. Banka, odnosno nadleni dravni organ je duan da bez odlaganja izvri prenos sredstava po nalogu organizacije za prinudnu naplatu i da je bez odlaganja o tome obavesti.

- 57 Po sprovoenju reenja, odnosno zakljuka, organizacija za prinudnu naplatu e izvriti deblokadu rauna izvrnog dunika. Ukoliko izvrni dunik na raunima koji su blokirani nema sredstava za izmirenje duga, a promeni se sredstvo izvrenja, rauni ostaju blokirani do konanog namirenja izvrnog poverioca. Redosled naplate lan 186. Organizacija za prinudnu naplatu duna je da istog dana u kom je primila reenje, odnosno zakljuak, postupi po redosledu izvrenja prema vremenu prijema reenja, odnosno zakljuka, osim ako ovim ili drugim zakonom nije predvien drugaiji redosled namirenja. Obaveza izvetavanja lan 187. Organizacija za prinudnu naplatu je duna da svakodnevno izvetava sud, odnosno izvritelja o sprovedenim izvrenjima. Organizacija za prinudnu naplatu je duna da obavesti sud, ako u roku od 15 dana od dana prijema reenja, odnosno zakljuka nije sprovedeno izvrenje. U sluaju iz stava 2. ovog lana, sud e u roku od pet radnih dana pozvati izvrnog poverioca da se izjasni o daljem toku postupka i odrediti mu rok za izjanjenje. Ako se u ostavljenom roku izvrni poverilac ne izjasni, sud obustavlja postupak izvrenja. Povremena davanja lan 188. Ako se reenjem, odnosno zakljukom izvrnom duniku nalae plaanje povremenih davanja koja dospevaju u odreenim vremenskim razmacima (novana renta usled telesne povrede ili naruenja zdravlja, umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili gubitka izdravanja i sl), organizacija za prinudnu naplatu e naloiti banci ili nadlenom dravnom organu da izvri i isplatu buduih davanja po njihovoj dospelosti. U sluaju iz stava 1 ovog lana, redosled naplate svih buduih obroka rauna se prema vremenu prijema reenja, odnosno zakljuka. Organizacija za prinudnu naplatu vodi posebnu evidenciju o reenjima i zakljucima kojima je odreena naplata buduih povremenih davanja. Zastajanje sa izvrenjem lan 189. Na zahtev izvrnog poverioca koji podnese dokaz da je pred sudom, odnosno izvriteljem povukao predlog za izvrenje, organizacija za prinudnu naplatu e naloiti banci, odnosno nadlenom dravnom organu da zastane sa izvrenjem do donoenja odluke o obustavi postupka.

- 58 Izvrenje prema solidarnim dunicima lan 190. U sprovoenju izvrenja protiv dva ili vie izvrnih dunika koji solidarno odgovaraju za obavezu iz izvrne isprave i koji su obuhvaeni istim reenjem, odnosno zakljukom, organizacija za prinudnu naplatu e blokirati sve raune svih solidarnih izvrnih dunika, a prenos sredstava e vriti prema redosledu navedenom u reenju, odnosno zakljuku, do potpunog namirenja.

Glava esta IZVRENJE NA TEDNOM ULOGU I TEKUEM RAUNU


Izvrenje radi naplate potraivanja na tednom ulogu lan 191. Izvrenje radi naplate potraivanja na tednom ulogu vri se zaplenom i isplatom. Izvrni poverilac koji predlae izvrenje radi naplate na tednom ulogu duan je da navede broj i naziv organizacije kod koje izvrni dunik ima tedni ulog, kao i druge podatke o tednom ulogu. Ako izvrni poverilac ne da potrebne podatke o tednom ulogu dunika sud, odnosno izvritelj e te podatke zatraiti od organizacije kod koje se nalazi ulog, a koju je izvrni poverilac duan da naznai u svom predlogu. Organizacija iz stava 3. ovog lana je duna da bez odlaganja sudu, odnosno izvritelju dostavi traene podatke i ne sme da obavesti izvrnog dunika da su ti podaci traeni. Plenidba je sprovedena danom dostavljanja reenja, odnosno zakljuka o zapleni organizaciji kod koje se vodi tedni ulog. Sud, odnosno izvritelj e reenje, odnosno zakljuak o zapleni dostaviti izvrnom duniku tek kada organizacija kod koje se vodi njegov tedni ulog obavesti sud, odnosno izvritelja da je sprovedena zabrana. Namirenje izvrnog poverioca izvrie se po pravilima namirenja iz novanog potraivanja dunika. Izvrenje na sredstvima na tekuem raunu izvrnog dunika lan 192. Pravila o izvrenju na tednom ulogu izvrnog dunika shodno se primenjuju i na izvrenje na tekuem raunu dunika.

- 59 -

Glava sedma IZVRENJE NA HARTIJAMA OD VREDNOSTI I NA UDELIMA U PRIVREDNOM DRUTVU


1. Opta odredba o izvrenju na akcijama i udelima u privrednom drutvu Izvrne radnje lan 193. Izvrenje na akcijama i udelima u privrednom drutvu sprovodi se upisom i sticanjem zalonog prava, plenidbom, procenom, prodajom i namirenjem izvrnog poverioca. 2. Izvrenje na akcijama lan 194. Reenje o izvrenju ili zakljuak o sprovoenju izvrenja na akcijama dostavlja se izvrnom poveriocu, izvrnom duniku i Centralnom registru hartija od vrednosti. Centralni registar hartija od vrednosti, na osnovu reenja, odnosno zakljuka iz stava 1. ovog lana upisuje sledee podatke: 1) naziv suda, odnosno ime izvritelja koji je doneo reenje, odnosno zakljuak; 2) 3) 4) 5) 6) 7) broj reenja, odnosno zakljuka; datum donoenja reenja, odnosno zakljuka; emitenta akcija na kojima se upisuje zalono pravo; CFI i ISIN broj akcija koje su predmet zalonog prava; poslovno, odnosno lino ime zalonog dunika; visinu potraivanja za koje se vri obezbeenje.

Izvrni poverilac upisom reenja o izvrenju, odnosno zakljuka o sprovoenju izvrenja stie zalono pravo na akcijama koje su predmet izvrenja. Upisom reenja o izvrenju ili zakljuka o sprovoenju izvrenja na akcijama u Centralni registar hartija od vrednosti vri se plenidba akcija koje su predmet izvrenja. Izvrni dunik od trenutka plenidbe ne moe raspolagati zaplenjenom akcijom. Zabranu raspologanja iz stava 5. ovog lana, Centralni registar hartija od vrednosti upisuje istovremeno sa upisom reenja o izvrenju, odnosno zakljuka o sprovoenju izvrenja. Od trenutka upisa trea lica ne mogu biti savesna u odnosu na postojanje zalonog prava izvrnog poverioca. Procena i prodaja lan 195. Vrednost akcije utvruje sud, odnosno izvritelj.

- 60 Ako se akcija kotira na berzi, njena vrednost se utvruje kao prosena cena akcija na berzi u poslednjih 30 dana, na osnovu berzanskog izvetaja. Ako se akcije ne kotiraju na berzi ili se vrednost ne moe utvrditi na ovaj nain sud, odnosno izvritelj moe da angauje struno lice radi procene vrednosti. Ako su akcije predmet berzanske trgovine, unovie se na berzi. Akcije koje se kotiraju na berzi, prodae se preko ovlaenog uesnika trita hartijama od vrednosti kojeg odredi izvrni poverilac ili izvritelj. Akcije se mogu prodati na organizovanom tritu koje obuhvata berzansko i vanberzansko trite, van organizovanog trita, kao i na drugi nain predvien zakonom koji ureuje promet akcija. Na procenu i prodaju akcija, kao i namirenje izvrnog poverioca iz dobijene cene, primenjuju se pravila o namirenju prodajom pokretnih stvari. 3. Izvrenje na drugim hartijama od vrednosti Izvrne radnje lan 196. Izvrenje na drugim hartijama od vrednosti vri se zaplenom potraivanja iz hartije od vrednosti i prenosom. Plenidba potraivanja lan 197. Plenidba potraivanja zasnovanog na hartiji od vrednosti koja se prenosi indosamentom ili za ije je ostvarenje inae potrebna ta hartija, sprovodi se na taj nain to se takva hartija oduzme od izvrnog dunika i preda sudu, odnosno izvritelju. Pravne radnje koje su potrebne za ouvanje ili vrenje prava iz hartija od vrednosti iz stava 1. ovog lana vri u ime izvrnog dunika lice odreeno zakljukom suda, odnosno izvritelja. Prenos lan 198. Prenos potraivanja zasnovanog na hartiji od vrednosti koja se prenosi indosamentom ili za ije je ostvarenje inae potrebno da ona bude podnesena, sproveden je kad sud, odnosno izvritelj na tu hartiju stavi izjavu o prenosu i hartiju snabdevenu tom izjavom preda izvrnom poveriocu. Potraivanje koje se zasniva na hartiji od vrednosti koja se prenosi indosamentom ili za ije je ostvarenje potrebno podnoenje te hartije ili koje se iz drugih razloga ne moe deliti u pogledu prenosa ili ostvarenja, moe se preneti samo u njegovom punom iznosu. Ako taj iznos prelazi iznos poverioevog potraivanja, zabranjeno potraivanje e se preneti poto izvrni poverilac poloi jemstvo da e taj viak predati sudu, odnosno izvritelju. Ako je vie izvrnih poverilaca podnelo predlog za prenos u razliite dane sud, odnosno izvritelj e preneti potraivanje na izvrnog poverioca koji je prvi podneo predlog, a ako je vie izvrnih poverilaca podnelo predlog istog dana, potraivanje e se preneti na izvrnog poverioca ije je potraivanje najvee.

- 61 Odredbe ovog zakona o prenosu radi naplate i prenosu umesto isplate primenjuju se i na prenos potraivanja iz hartija od vrednosti. 4. Izvrenje na udelima u privrednom drutvu Sticanje zalonog prava i plenidba lan 199. Reenje o izvrenju, odnosno zakljuak o sprovoenju izvrenja na udelu u drutvu organizovanom kao drutvo sa ogranienom odgovornou, ortako drutvo ili komanditno drutvo, dostavlja se izvrnom poveriocu, izvrnom duniku i Agenciji za privredne registre radi upisa u registar zalonog prava na pokretnim stvarima i pravima koja se upisuju u registar. Agencija za privredne registre na osnovu reenja, odnosno zakljuka iz stava 1. ovog lana upisuje sledee podatke: 1) naziv suda, odnosno ime izvritelja koji je doneo reenje, odnosno zakljuak; 2) 3) 4) 5) pravo; 6) 7) poslovno, odnosno lino ime zalonog dunika; visinu potraivanja za koje se vri obezbeenje. broj reenja, odnosno zakljuka; datum donoenja reenja, odnosno zakljuka; udeo na kojem se upisuje zalono pravo; poslovno ime privrednog drutva na ijem udelu se upisuje zalono

Izvrni poverilac upisom reenja o izvrenju, odnosno zakljuka o sprovoenju izvrenja, stie zalono pravo na udelu koji je predmet izvrenja. Istovremeno sa upisom vri se i plenidba udela. Reenje, odnosno zakljuak o plenidbi dostavlja se privrednom drutvu koje je duno da istoga dana izvri upis zalonog prava u knjigu lanova drutva. Agencija za privredne registre e istovremeno sa upisom zalonog prava na udelu izvriti i zabelebu pokretanja postupka izvrenja prinudnom prodajom na udelu. Od konstituisanja zalonog prava izvrni dunik ne moe raspolagati udelom. Procena i prodaja lan 200. Na procenu i prodaju udela shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje ureuju procenu i prodaju pokretnih stvari. Pravo pree kupovine lan 201. Prilikom prodaje udela u drutvu sa ogranienom odgovornou, preostali lanovi drutva imaju pravo pree kupovine.

- 62 Pravo pree kupovine preostalih lanova drutva ostvaruje se po odredbama ovog zakona kojim se ureuje ostvarivanje prava pree kupovine kod izvrenja na nepokretnostima.

Glava osma POSEBNA PRAVILA ZA NAMIRENJE


Redosled namirenja zalonih poverilaca lan 202. Izvrni poverilac sa steenim i upisanim zalonim pravom, kao i drugi zaloni poverioci namiruju se prema redosledu upisa zalonog prava u odgovarajuu javnu knjigu, odnosno registar. Kada na predmetu izvrenja postoje zalona prava vie poverilaca, o zapoetom izvrenju sud, odnosno izvritelj je duan da obavesti sve izvrne poverioce. Nedospelo potraivanje lan 203. Zaloni poverilac ije je zalono pravo steeno i upisano pre zalonog prava izvrnog poverioca, ima pravo da iz cene postignute prodajom zalone stvari ili prava, pre ostalih zalonih poverilaca, naplati: dospelo potraivanje, kamatu, trokove uvanja zaloene stvari, kao i trokove ostvarivanja naplate potraivanja. Iznos potraivanja koje je obezbeeno zalonim pravom, a jo nije dospelo, izdvojie se i deponovati u sudu, odnosno kod izvritelja i isplatiti prema rokovima dospea, osim ako zaloni poverilac zahteva da mu se potraivanje isplati pre dospelosti. U sluaju da zaloni poverilac zahteva da mu se pre dospelosti namiri potraivanje za koje je ugovorena kamata, potraivanje se isplauje sa iznosom ugovorene kamate do dana unovenja predmeta potraivanja. Potraivanje zalonog poverioca koje nije dospelo do dana donoenja zakljuka o namirenju, a za koje nije ugovorena kamata, isplatie se po odbitku iznosa koji odgovara zakonskoj zateznoj kamati, od dana donoenja zakljuka o namirenju do dana dospelosti tog potraivanja. Obustava izvrenja zbog nedostatka pokria lan 204. Svako lice koje ima pravo da se namiri iz prodajne cene predmeta izvrenja, ako po redu prvenstva dolazi ispred izvrnog poverioca koji je predloio izvrenje, moe predloiti da se izvrenje obustavi ako utvrena vrednost predmeta izvrenja ne pokriva iznos njegovog potraivanja. Predlog za obustavu izvrenja iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od osam dana od dana dostavljanja zakljuka o prodaji.

- 63 Nedospelo potraivanje povremenih primanja lan 205. Potraivanje povremenih primanja po osnovu naknade tete nastale usled oteenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdravanja usled smrti davaoca izdravanja, koja su obezbeena zalogom, a dospevaju posle dana donoenja zakljuka, namiruju se na izriit zahtev izvrnog poverioca. Potraivanja iz stava 1. ovog lana obraunavaju se na nain na koji se obraunava naknada za linu slubenost ili stvarni teret. Potraivanje pod uslovom lan 206. Iznos potraivanja koje je obezbeeno zalonim pravom, a zavisi od uslova, izdvojie se i poloiti u sudski depozit, odnosno na namenski raun izvritelja i isplatiti kad odloni uslov nastupi ili kad bude izvesno da raskidni uslov nee nastupiti. Ako odloni uslov ne nastupi ili raskidni uslov nastupi, izdvojeni iznos slui za namirenje izvrnih poverilaca ija potraivanja nisu potpuno ili nisu uopte namirena, a ako takvih izvrnih poverilaca nema ili ceo iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj iznos, odnosno ostatak, predae se izvrnom duniku. Predbeleba zalonog prava i zabeleba pokretanja spora lan 207. Ako je u javnoj knjizi upisana predbeleba zalonog prava, a lice u iju je korist predbeleba upisana dokae da je u toku postupak za njeno opravdanje, odnosno da jo nije protekao rok za pokretanje tog postupka, potraivanje na koje se predbeleba odnosi namiruje se na nain na koji se namiruju potraivanja pod odlonim uslovom. Potraivanje za koje je u javnoj knjizi izvren upis o pokretanju spora radi brisanja zalonog prava ili zabeleba pokretanja spora, namiruje se na nain na koji se namiruje potraivanje pod raskidnim uslovom.

Deo etvrti IZVRENJE RADI OSTVARIVANJA NENOVANOG POTRAIVANJA


Glava prva PREDAJA POKRETNIH STVARI 1. Nadlenost Mesna nadlenost lan 208. Za odluivanje o predlogu za izvrenje radi predaje jedne ili vie odreenih stvari ili radi isporuke odreene koliine zamenljivih stvari, kao i za sprovoenje izvrenja, mesno je nadlean i sud na ijem se podruju stvari nalaze.

- 64 2. Predaja individualno odreenih stvari Kad se stvari nalaze kod izvrnog dunika ili treeg lica lan 209. Izvrenje radi predaje jedne ili vie individualno odreenih ili individualizovanih stvari koje se nalaze kod izvrnog dunika sprovodi se tako to se te stvari oduzimaju od izvrnog dunika i predaju uz potvrdu izvrnom poveriocu. U skladu sa odredbom stava 1. ovog lana, izvrenje se sprovodi i kad se stvari nalaze kod treeg lica koje je voljno da ih preda. Ako tree lice nije voljno da stvari preda, izvrni poverilac moe sudu, odnosno izvritelju predloiti da na njega prenese potraivanje izvrnog dunika prema treem licu na predaju stvari. Na postupak po predlogu iz stava 3. ovog lana primenjuju se odredbe ovog zakona o izvrenju na potraivanju koje se odnosi na predaju ili isporuku pokretne stvari. Kad nezamenjive stvari nisu naene kod izvrnog dunika ni kod treeg lica lan 210. Kad nezamenjive stvari nisu naene ni kod izvrnog dunika ni kod treeg lica sud, odnosno izvritelj e na predlog izvrnog poverioca da mu izvrni dunik isplati vrednost te stvari, proceniti vrednost stvari i zakljukom naloiti da mu izvrni dunik u odreenom roku isplati vrednost te stvari, pod pretnjom prinudnog izvrenja. Izvrni poverilac moe staviti predlog iz stava 1. ovog lana u roku od osam dana od dana obavetenja da stvari nisu naene. U sluaju da izvrenje sprovodi sud, izvrni poverilac je duan da u predlogu iz stava 1. ovog lana opredeli sredstvo izvrenja radi naplate vrednosti procenjene stvari. Ako izvrni poverilac u odreenom roku ne stavi predlog da mu izvrni dunik isplati vrednost stvari sud, odnosno izvritelj e obustaviti izvrenje. 3. Predaja zamenljivih stvari Kad se stvari nalaze kod izvrnog dunika ili treeg lica lan 211. Kad izvrna isprava glasi na isporuku odreene koliine zamenljivih stvari koje se nalaze kod izvrnog dunika ili treeg lica, izvrenje se sprovodi na nain propisan za predaju individualno odreenih stvari. Kad zamenljive stvari nisu naene ni kod izvrnog dunika ni kod treeg lica lan 212. Ako zamenljive stvari nisu naene ni kod izvrnog dunika ni kod treeg lica, izvrni poverilac moe predloiti da se izvrenje sprovede tako to e ga sud, odnosno izvritelj ovlastiti da u odreenom roku, a na troak izvrnog dunika, nabavi te stvari na drugoj strani.

- 65 Predlog da se stvari nabave na drugoj strani, izvrni poverilac moe staviti u roku od osam dana od dana kada ga je sud, odnosno izvritelj obavestio da stvari nisu naene. Sud, odnosno izvritelj e, na predlog izvrnog poverioca, naloiti izvrnom duniku da u odreenom roku poloi iznos za nabavku stvari, te sprovesti izvrenje radi naplate tog iznosa sa propisanom zateznom kamatom od dana procene stvari do dana polaganja iznosa sudu, odnosno kod izvritelja. U sluaju da je sud nadlean za izvrenje izvrni poverilac je duan da u predlogu iz stava 1. ovog lana opredeli sredstvo izvrenja radi naplate iznosa potrebnog za nabavku stvari. Ako izvrni poverilac u roku iz stava 2. ovog lana nije stavio predlog za nabavku stvari na drugoj strani sud, odnosno izvritelj e obustaviti izvrenje, osim ako je izvrni poverilac blagovremeno stavio i predlog da mu izvrni dunik isplati vrednost stvari koje je bio duan predati.

Glava druga ISPRANJENJE I PREDAJA NEPOKRETNOSTI


Nain sprovoenja izvrenja lan 213. Izvrenje radi ispranjenja i predaje nepokretnosti sprovodi se tako to sudski izvritelj, odnosno izvritelj, nakon to udalji lica i ukloni stvari iz nepokretnosti, predaje nepokretnost u posed izvrnom poveriocu. Ispranjenju i predaji nepokretnosti moe se pristupiti nakon isteka osam dana od dana dostave reenja o izvrenju izvrnom duniku, izuzev kada je reenje o izvrenju doneto radi izvrenja privremene mere, u kom sluaju se moe pristupiti sprovoenju izvrenja odmah nakon dostave reenja. Ako su iseljenjem obuhvaena maloletna lica sud, odnosno izvritelj e o izvrenju obavestiti organ starateljstva, najkasnije osam dana pre dana sprovoenja izvrenja. Na zahtev sudskog izvritelja, odnosno izvritelja koji izvrnom poveriocu mora biti saopten najkasnije osam dana pre sprovoenja izvrenja, izvrni poverilac je duan da obezbedi potrebnu radnu snagu i prevoz sredstava radi sprovoenja izvrenja. Na zahtev suda, odnosno izvritelja organ unutranjih poslova duan je da prui svu potrebnu pomo u sprovoenju radnji iz stava 1. ovog lana. Sud, odnosno izvritelj e lica koja ometaju sprovoenje izvrenja udaljiti, a moe im izrei i novanu kaznu, u skladu sa lanom 51. ovog zakona. Uklanjanje pokretnih stvari lan 214. Pokretne stvari koje treba ukloniti predaju se izvrnom duniku, a ako ovaj nije prisutan odraslom lanu njegovog domainstva ili njegovom punomoniku. Ako prilikom preduzimanja izvrnih radnji nije prisutno ni jedno od lica kojima se stvari mogu predati, stvari e se predati na uvanje drugom licu ili izvrnom poveriocu, o troku izvrnog dunika.

- 66 Sudski izvritelj, odnosno izvritelj uklonjene stvari predaje na uvanje drugom licu ili izvrnom poveriocu, o emu sainjava zapisnik koji izvrni sudija potvruje zakljukom. Sud, odnosno izvritelj moe naknadno zakljukom odrediti da se stvari povere nekom treem licu umesto onome kome su predate. O predaji drugom licu i o trokovima uvanja stvari sud, odnosno izvritelj e obavestiti izvrnog dunika ostavljajui mu primeren rok u kome moe traiti da mu se stvari vrate, nakon to nadoknadi trokove uvanja stvari. Uz obavetenje iz stava 4. ovog lana sud, odnosno izvritelj e upozoriti izvrnog dunika da e nakon isteka odreenog roka stvari biti prodate i da e se iz prodajne cene namiriti trokovi uvanja i prodaje stvari. Prodaja pokretnih stvari lan 215. Sud, odnosno izvritelj e po slubenoj dunosti odrediti zakljukom prodaju stvari za raun izvrnog dunika, ako ovaj u ostavljenom roku ne zatrai njihovu predaju i ne naknadi trokove uvanja. Deo cene postignut prodajom koji preostane nakon podmirenja trokova uvanja i prodaje stvari, polae se kod suda, odnosno kod izvritelja u korist izvrnog dunika. Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovog zakona o izvrenju na pokretnim stvarima. Izvrenje radi naplate trokova postupka lan 216. Izvrni poverilac moe u predlogu za izvrenje ili u toku sprovoenja izvrenja radi ispranjenja i predaje nepokretnih stvari, zatraiti da se zajedno sa izvrenjem odredi izvrenje nad dunikovim pokretnim stvarima koje treba ukloniti iz nepokretnosti radi naplate trokova izvrnog postupka. Izvrenje iz stava 1. ovog lana odreuje se i sprovodi po pravilima ovog zakona o izvrenju na pokretnim stvarima izvrnog dunika radi naplate novanog potraivanja, a na predlog izvrnog poverioca.

Glava trea IZVRENJE OBAVEZA NA INJENJE, NEINJENJE ILI TRPLJENJE


Mesna nadlenost lan 217. Ako je izvrni dunik po izvrnoj ispravi duan da uini odreenu radnju, da se uzdri od odreene radnje ili da trpi odreenu radnju, za odluivanje o predlogu za izvrenje i za sprovoenje izvrenja mesno je nadlean i sud na ijem podruju izvrni dunik treba da izvri obavezu po izvrnoj ispravi. Radnja koju moe izvriti i drugo lice lan 218. Izvrenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moe izvriti drugo lice sprovodi se tako da sud, odnosno izvritelj zakljukom ovlauje izvrnog poverioca

- 67 da na troak izvrnog dunika poveri drugom licu da tu radnju izvri ili da je izvri on sam i nalae izvrnom duniku da unapred poloi odreeni iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati izvrenjem radnje od strane drugog lica ili izvrnog poverioca. Izvrni poverilac moe predloiti da sud, odnosno izvritelj zakljukom naloi izvrnom duniku da unapred poloi odreeni iznos potreban za podmirenje trokova u roku koji sud ili izvritelj odredi, a koji e nastati obavljanjem radnje od strane drugog lica ili izvrnog poverioca. Ako izvrni dunik uplatu ne izvri, sud ili izvritelj e po proteku roka prinudno sprovesti izvrenje radi naplate iznosa potrebnog za izvrenje radnje. Izvrni poverilac je duan da u roku koji mu odredi sud, a koji e se raunati od dana naplaenog predujma, izvri radnju na koju je ovlaen, a u protivnom sud e obustaviti postupak. Zakljuak o konanoj visini trokova iz stava 1. ovog lana sud, odnosno izvritelj donosi na predlog izvrnog poverioca odnosno, izvrnog dunika po izvrenoj radnji. Ako se naknadno pokae da je na osnovu zakljuka iz stava 1. ovog lana pribavljeno od izvrnog dunika vie sredstava nego to je bilo potrebno za pokrie trokova obavljanja radnje i trokova izvrnog postupka sud, odnosno izvritelj e na predlog izvrnog dunika, vratiti razliku ako raspolae sredstvima pribavljenim od izvrnog dunika, odnosno naloie izvrnom poveriocu da u odreenom roku tu razliku vrati, ako je njemu ostavljena na raspolaganje. Na osnovu zakljuka iz stava 2. ovog lana moe se predloiti izvrenje pre pravnosnanosti reenja o izvrenju, a na osnovu zakljuka iz stava 4. ovog lana tek nakon njegove pravnosnanosti. Radnja koju moe izvriti samo dunik lan 219. Ako radnju utvrenu u izvrnoj ispravi moe izvriti samo izvrni dunik sud, odnosno izvritelj e reenjem o izvrenju ili zakljukom o sprovoenju izvrenja, odrediti izvrnom duniku rok za ispunjenje obaveze i upozoriti dunika da e mu sud izrei novanu kaznu iz lana 51. ovog zakona za sluaj da ne izvri obavezu. Po proteku roka, ako izvrni dunik nije ispunio obavezu sud po slubenoj dunosti, sprovodi reenje o izreenoj novanoj kazni. U sluaju iz stava 2. ovog lana sud e odrediti novi rok za ispunjenje obaveze i izrei novu novanu kaznu u veem iznosu nego to je bila kazna koja mu je izreena, ako izvrni dunik ni u novom roku ne ispuni obavezu. Sud e postupati na nain propisan u stavu 3. ovog lana sve dok izvrni dunik ne izvri svoju obavezu. Izvrni dunik koji ispuni svoju obavezu u roku koji mu je sud, odnosno izvritelj odredio, duan je da bez odlaganja o tome obavesti sud, odnosno izvritelja i priloi nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim dokazom smatrae se overena pismena izjava izvrnog poverioca o tome da je radnja izvrena i zapisnik sudskog izvritelja, odnosno izvritelja o izvrenju radnje. Ako radnja koju moe izvriti samo izvrni dunik ne zavisi iskljuivo od njegove volje (npr. stvaranje odreenih umetnikih dela i sl.), izvrni poverilac nema pravo da trai izvrenje iz stava 1. ovog lana ve samo naknadu tete.

- 68 Neinjenje i trpljenje lan 220. Na nain predvien u lanu 219. ovog zakona izvrenje se sprovodi i kad se izvrni dunik ponaa protivno obavezi da ne uini odreenu radnju ili da trpi preduzimanje odreene radnje. Sud, odnosno izvritelj e na predlog izvrnog poverioca zakljukom naloiti izvrnom duniku da poloi jemstvo za tetu ako izvrni poverilac uini verovatnim da bi tetu pretrpeo time to bi se izvrni dunik i dalje ponaao protivno svojoj obavezi. Vreme trajanja jemstva prema okolnostima sluaja odreuje sud, odnosno izvritelj. Na osnovu reenja o polaganju jemstva izvrenje se sprovodi na predlog izvrnog poverioca. Izvrenje radi uspostavljanja preanjeg stanja lan 221. Ako je zbog ponaanja izvrnog dunika protivno obavezi iz izvrne isprave nastala promena koja nije u skladu sa pravom izvrnog poverioca, sud e izvrnog poverioca, na njegov zahtev, ovlastiti da sam, a po potrebi i uz pomo sudskog izvritelja, odnosno izvritelja uspostavi preanje stanje na troak izvrnog dunika. U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje trokova za uspostavljanje preanjeg stanja i odreivanja konane visine tih trokova primenjuje se odredba o trokovima za izvrenje radnji koje moe, pored izvrnog dunika, izvriti i drugo lice. Ponovno smetanje dravine lan 222. Ako je na osnovu izvrne isprave donesene u postupku po tubi zbog smetanja dravine izvrenje sprovedeno ili je izvrni dunik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, a posle toga ponovo uini smetanje dravine koje se u sutini ne razlikuje od ranijeg, sud e na predlog izvrnog poverioca, odnosno izvritelja na osnovu iste izvrne isprave, doneti reenje kojim se odreuje vraanje stvari u posed ili e sud na predlog izvritelja, odnosno izvrnog poverioca doneti reenje kojim se izriu kazne za neizvrenje radnje koju moe izvriti samo izvrni dunik. Predlog za izvrenje iz stava 1. ovog lana moe se staviti u roku od 30 dana od dana saznanja za ponovno smetanje dravine. Pravo na naknadu tete lan 223. Odredbe ove glave zakona ne iskljuuju pravo izvrnog poverioca da u parnici trai naknadu tete koja mu je nanesena time to je izvrni dunik postupio protivno svojoj obavezi utvrenoj u izvrnoj ispravi.

- 69 -

Glava etvrta IZVRENJE ODLUKA U VEZI SA PORODINIM ODNOSIMA


1. Predaja i oduzimanje deteta Mesna nadlenost lan 224. Za odluivanje o predlogu za izvrenje i sprovoenje izvrenja radi predaje deteta roditelju koji samostalno vri roditeljsko pravo ili drugom licu, odnosno ustanovi kojoj je dete povereno na uvanje i vaspitavanje, nadlean je i sud koji je opte mesno nadlean za izvrnog poverioca, kao i sud na ijem se podruju dete nalazi. Sprovoenje izvrenja oduzimanjem deteta preduzee, po slubenoj dunosti ili na zahtev stranke, sud na ijem se podruju dete zatekne. Sud iz stava 1. ovog lana moe odluiti da se preduzimanje odreenih izvrih radnji poveri sudu koji nije nadlean za sprovoenje izvrenja. Legitimacija za podnoenje predloga lan 225. Predlog za izvrenje moe podneti roditelj kome je povereno vrenje roditeljskog prava, odnosno drugo lice ili ustanova kojoj je dete povereno na uvanje i vaspitavanje, kao i organ starateljstva. Nain izvrenja lan 226. Na osnovu odluke suda o vrenju roditeljskog prava moe se odrediti i sprovesti izvrenje radi predaje deteta, bez obzira da li je tom odlukom naloena predaja deteta. Ako u odluci suda stranci protiv koje se sprovodi izvrni postupak nije naloena predaja deteta, sud e reenjem o izvrenju izdati ovakav nalog i odrediti rok za predaju deteta ili e naloiti da se dete preda odmah. Reenjem o izvrenju moe se naloiti predaja deteta licu na koje se odnosi izvrna isprava, licu od ije volje zavisi predaja deteta i svakom drugom licu kod koga se dete nalazi u asu donoenja reenja, a moe se izrei da je dete duno da preda i svako drugo lice kod koga se dete zatekne u trenutku sprovoenja izvrenja. Zatita interesa deteta lan 227. Prilikom sprovoenja izvrenja sud posebno vodi rauna o potrebi da se u najveoj meri zatiti interes deteta. Izuzetno, sud moe zakazati roite, ako je to u najboljem interesu deteta.

- 70 Oduzimanje deteta i izricanje kazni lan 228. Sud e, nakon to proceni okolnosti sluaja, odrediti izvrenje oduzimanjem deteta, izricanjem novane kazne ili izricanjem zatvora licu koje protivno nalogu suda odbija da preda dete ili preduzima radnje u cilju oteavanja ili onemoguavanja sprovoenja izvrenja. Sud novanu kaznu izrie u skladu sa l. 51. i 219. ovog zakona. Sud moe reenjem, protiv koga je dozvoljen prigovor, izrei kaznu zatvora koja traje sve dok lice iz st. 1. i 4. ovog lana ne postupi po nalogu suda, a najvie 60 dana. Kazna zatvora e se izvrti u skladu sa odredbama zakona koji ureuje izvrenje krivinih sankcija. Sredstva izvrenja iz stava 1. ovog lana mogu se odrediti i sprovesti protiv lica kod koga se dete nalazi i protiv lica od ije volje zavisi predaja deteta. Sud odreuje sredstva izvrenja iz stava 1. ovog lana sve dok izvrenje ne bude sprovedeno. Posebno o predlogu za izvrenje lan 229. U predlogu za izvrenje radi predaje deteta ne mora biti naznaeno sredstvo izvrenja, a ako je naznaeno, sud nije vezan predlogom stranke. Dostavljanje reenja organu starateljstva lan 230. Sud e reenje o izvrenju dostaviti i nadlenom organu starateljstva ispred kojeg e u postupku izvrenja uestvovati strunjak organa starateljstva, a ako je neophodno uee psihologa, kole, porodinog savetovalita ili druge specijalizovane ustanove za posredovanje u porodinim odnosima dostavie i njima poziv da uestvuju u izvrenju. Reenje o izvrenju dostavlja se najkasnije deset dana pre dana sprovoenja izvrenja. Psiholog je duan da odmah po prijemu poziva izvri planiranje neophodnih aktivnosti i da prikupi podatke o injenicama od znaaja za izvrenje, pregledanjem spisa ili na drugi pogodan nain. Psiholog je duan da obavesti sud o preduzetim aktivnostima i da dostavi miljenje o najpodobnijem sredstvu izvrenja iz lana 228. stav 1. ovog zakona. Psiholog je duan da se u toku celog postupka stara o zatiti najboljeg interesa deteta i da prui blagovremenu i potpunu podrku detetu, roditelju ili licu kojem je dete predato. Sprovoenje izvrenja lan 231. O vremenu i mestu preduzimanja izvrnih radnji radi oduzimanja deteta sud e, po pravilima o linom dostavljanju, obavestiti izvrnog poverioca. Oduzimanje deteta od lica kod koga se dete nalazi i predaju deteta roditelju, odnosno drugom licu ili ustanovi kojoj je dete povereno na uvanje i vaspitavanje, sprovodi sudija u saradnji sa psihologom organa starateljstva, kole, porodinog

- 71 savetovalita ili druge specijalizovane ustanove za posredovanje u porodinim odnosima, po potrebi uz pomo policije. Policija je duna da prema licu koje oteava, odnosno spreava izvrenje preduzme mere prinude u skladu sa zakonom i o tome obavesti nadlenog javnog tuioca. Sprovoenje izvrenja u sluaju ugroenosti deteta lan 232. Kad je izvrnom ispravom ili reenjem o izvrenju naloeno da se dete preda bez odlaganja ili kada je ugroen ivot, zdravlje ili psihofiziki razvoj deteta, reenje o izvrenju se izvrnom duniku predaje prilikom preduzimanja prve izvrne radnje. Ako izvrni dunik ne bude prisutan oduzimanju deteta, reenje o izvrenju e mu se dostaviti naknadno. Ako se dete oduzima od lica na koje se ne odnosi izvrna isprava, tom licu e se predati reenje o izvrenju i zapisnik o sprovoenju izvrenja. Odsutnost lica od koga se dete ima oduzeti ne spreava sprovoenje izvrenja. Kada je izvrnom ispravom naloena predaja radi povratka u stranu dravu nezakonito odvedenog ili zadranog deteta (graansko pravna otmica dece) ili je predaja naloena zbog ponovnog uspostavljanja odnosa staranja ili vienja roditelja sa detetom u stranoj dravi, izvrenje e se sprovesti oduzimanjem i predajom deteta izvrnom poveriocu, pod uslovima iz st. 1. i 3. ovog lana. U ovom sluaju postupak izvrenja posebno je hitan. Ponovljeno izvrenje lan 233. Sud e na predlog izvrnog poverioca ponovo sprovesti izvrenje po istom reenju o izvrenju, ako se dete u roku od 60 dana od dana predaje, protivno izvrnoj ispravi ponovo zatekne kod lica od koga je oduzeto. 2. Izvrenje radi odravanja linih odnosa sa detetom lan 234. U postupcima izvrenja radi odravanja linih odnosa sa detetom shodno se primenjuju odredbe l. 229. do 232. ovog zakona. 3. Izvrenje radi zatite od nasilja u porodici, zatite prava deteta i drugih odluka u vezi sa porodinim odnosima lan 235. U postupcima izvrenja radi zatite od nasilja u porodici, zatite prava deteta i drugih odluka u vezi sa porodinim odnosima, shodno e se primenjivati odgovarajue odredbe ovog zakona u zavisnosti od obaveze izvrnog dunika.

- 72 -

Glava peta IZVRENJE RADI VRAANJA ZAPOSLENOG NA RAD


Mesna nadlenost lan 236. Za odluivanje o predlogu za izvrenje i sprovoenje izvrenja na osnovu izvrne isprave po kojoj je poslodavac duan da zaposlenog vrati na rad ili da ga rasporedi na odgovarajue radno mesto, mesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sedite poslodavca. Rok za podnoenje predloga za izvrenje lan 237. Predlog za izvrenje iz lana 236. ovog zakona moe se podneti u roku od 60 dana od dana kada je izvrni poverilac stekao pravo da predlog podnese. Nain sprovoenja izvrenja lan 238. Izvrenje na osnovu izvrne isprave po kojoj je poslodavac duan da zaposlenog vrati na rad ili da ga rasporedi na odgovarajue radno mesto sprovodi se izricanjem novane kazne poslodavcu i odgovornom licu. Novana kazna izrie se prema odredbama lana 51. ovog zakona, a izricanje novane kazne se ponavlja sve dok izvrni dunik ne izvri svoju obavezu. Naknada izgubljene zarade u sluaju vraanja zaposlenog na rad lan 239. Izvrni poverilac koji je podneo predlog da bude vraen na rad, moe predloiti da sud donese reenje kojim e odrediti da mu izvrni dunik isplati na ime zarade mesene iznose dospele od pravnosnanosti presude do ponovnog vraanja na rad i odrediti izvrenje radi naplate utvrenih iznosa. Predlog za naknadu moe se spojiti sa predlogom za izvrenje ili moe biti podnesen naknadno do okonanja izvrnog postupka. Reenje kojim se predlog za naknadu usvaja ima dejstvo reenja o izvrenju. Izvrni dunik - poslodavac moe predloiti sudu da stavi van snage reenje iz stava 3. ovog lana ako su se po donoenju reenja izmenile okolnosti na osnovu kojih je ono doneseno. Naknada mesene zarade odreuje se u iznosu koji bi zaposleni ostvario da je bio na radu, sa porezima i doprinosima koji se plaaju iz zarade. Ako je sud delimino usvojio zahtev za isplatu naknade zarade izvrnom poveriocu, on moe da ostatak zarade potrauje u parninom postupku.

- 73 -

Glava esta
IZVRENjE ODLUKE O DEOBI STVARI Mesna nadlenost lan 240. Za odluivanje o predlogu za izvrenje i za sprovoenje reenja o deobi mesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi suvlasnika stvar. Fizika deoba lan 241. Fiziku deobu suvlasnike stvari sud e odrediti ako je takva deoba predviena izvrnom ispravom. Sud, odnosno izvritelj e pozvati uesnike da prisustvuju sprovoenju deobe. Deoba prodajom lan 242. Ako na osnovu izvrne isprave suvlasniku stvar treba prodati radi njene deobe, prodaja e se sprovesti na nain propisan ovim zakonom za izvrenje na pokretnoj, odnosno nepokretnoj stvari, ako se stranke o pojedinim pitanjima drugaije ne sporazumeju. Trokovi postupka lan 243. Trokove sprovoenja izvrenja odluke o deobi stvari snose svi suvlasnici, srazmerno vrednosti svojih delova u suvlasnikoj stvari. Suvlasnik koji je prouzrokovao posebne trokove duan je da ih nadoknadi onim suvlasnicima koji su te trokove imali.

Glava sedma
UPISIVANjE U JAVNE KNjIGE Mesna nadlenost lan 244. Za odluivanje o predlogu za izvrenje radi zasnivanja prava na nepokretnosti upisom u javnu knjigu mesno je nadlean sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvriti upis, odnosno sud na ijem se podruju nalazi organ koji vodi javnu knjigu. Za sprovoenje izvrenja kojim je utvrena obaveza upisa u javnu knjigu nadlean je sud, odnosno drugi organ koji vodi javnu knjigu za tu nepokretnost.

- 74 Nain sprovoenja izvrenja lan 245. Na osnovu izvrne isprave kojom je utvrena obaveza upisa u javnu knjigu, sud odreuje da se u javnoj knjizi sprovede odgovarajui upis. Upis odreen reenjem koje je doneo sud sprovodi se po slubenoj dunosti. Upis prava svojine kad izvrni dunik nije upisan kao vlasnik lan 246. Kad izvrni dunik nije upisan kao vlasnik nepokretnosti, upis prava svojine izvrnog dunika na toj nepokretnosti moe se izvriti ako izvrni poverilac, uz predlog za izvrenje, podnese ispravu koja je, prema propisima o upisu prava na nepokretnostima, podobna za upis prava svojine izvrnog dunika na toj nepokretnosti. Izvritelj moe da pribavi ispravu iz stava 1. ovog lana, ako ga na to ovlasti izvrni poverilac. Upis drugog prava kad izvrni dunik nije upisan kao vlasnik lan 247. Kad je po izvrnoj ispravi izvrni poverilac ovlaen da prema izvrnom duniku trai upis zalonog ili nekog drugog prava na nepokretnosti, osim prava svojine, a izvrni dunik nije upisan kao vlasnik na nepokretnosti, izvrni poverilac moe u predlogu za izvrenje zahtevati da se pravo svojine upie na izvrnog dunika, a zatim da se izvri upis prava izvrnog poverioca, ako podnese ispravu koja je, prema propisima o upisu prava na nepokretnostima, podobna za upis prava svojine izvrnog dunika na toj nepokretnosti. Izvritelj moe da pribavi ispravu iz stava 1. ovog lana, ako ga na to ovlasti izvrni poverilac. Upis prava u druge javne knjige lan 248. Odredbe ove glave shodno se primenjuju na upis prava u druge javne knjige, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

Glava osma IZDEJSTVOVANJE IZJAVE VOLJE


Bezuslovno potraivanje lan 249. Ako je izvrni dunik odlukom koja ima svojstvo izvrne isprave obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu sadrine kao u izvrnoj ispravi dao trenutkom pravnosnanosti te odluke. Ako je izvrni dunik sudskim poravnanjem ili poravnanjem donetim u upravnom postupku obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu sadrine kao u poravnanju dao danom kada je njegova obaveza po poravnanju dospela.

- 75 Uslovno potraivanje lan 250. Ako ispunjenje potraivanja na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze izvrnog poverioca ili nekog drugog uslova, smatra se da je izvrni dunik dao izjavu volje kad je izvrni poverilac ispunio svoju obavezu ili kad bude ispunjen neki drugi uslov. Ostvarenje uslova iz stava 1. ovog lana dokazuje se javnom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom.

Deo peti POSEBNI POSTUPAK ZA NAMIRENJE POTRAIVANJA PO OSNOVU KOMUNALNIH I SLINIH USLUGA
Shodna primena drugih odredaba ovog zakona lan 251. U postupku za namirenje potraivanja po osnovu komunalnih i slinih usluga shodno se primenjuju odredbe ovog zakona ako odredbama l. 252. do 256. ovog zakona nije drugaije propisano. Predlog za izvrenje lan 252. Predlog za izvrenje na osnovu verodostojne isprave radi ostvarenja novanog potraivanja po osnovu izvrenih komunalnih i slinih usluga podnosi se izvritelju na ijem podruju se nalazi sedite izvrnog poverioca. Uz predlog za izvrenje iz stava 1. ovog lana, pored priloga propisanih u lanu 35. ovog zakona, izvrni poverilac je duan da dostavi i pismeni dokaz da je pre podnoenja predloga za izvrenje opomenuo izvrnog dunika da izvri obavezu. Zakljuak izvritelja lan 253. Izvritelj zakljukom odluuje o predlogu za izvrenje. Nedozvoljen i neuredan predlog izvritelj e zakljukom odbaciti. Neosnovan predlog izvritelj e zakljukom odbiti. Ako su ispunjeni uslovi iz lana 18. ovog zakona, izvritelj e zakljukom izvrnom duniku naloiti da u roku od osam dana od prijema zakljuka izmiri potraivanje zajedno sa odmerenim trokovima i odrediti izvrenje radi ostvarivanja tih potraivanja. Zakljuak iz st. 1. do 4. ovog lana izvritelj e doneti u roku od osam dana od prijema predloga. Zakljuak se dostavlja izvrnom poveriocu i izvrnom duniku.

- 76 Prigovor izvrnog dunika lan 254. Protiv zakljuka iz lana 253. stav 4. ovog zakona izvrni dunik moe izjaviti prigovor iz sledeih razloga: 1) 2) ispunjen; 3) 4) da se verodostojna isprava ne odnosi na izvrnog dunika; da obaveza iz verodostojne isprave nije dospela, odnosno da uslov nije da je obaveza izvrena ili na drugi nain prestala, u celini ili delimino; da je potraivanje zastarelo.

Izvrni dunik je duan da uz prigovor dostavi pismene isprave kojim dokazuje navode iz prigovora. Prigovor iz stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje. Prigovor izvrnog poverioca lan 255. Protiv zakljuka iz lana 253. st. 2. i 3. ovog zakona izvrni poverilac moe izjaviti prigovor. Postupak po prigovoru lan 256. O prigovoru iz l. 254. i 255. ovog zakona, odluuje vee suda na ijem podruju se nalazi sedite izvrnog poverioca. Ako izvrni dunik ili izvrni poverilac izjave prigovor, izvritelj e spise dostaviti sudu uz nacrt odluke o prigovoru, u roku od pet radnih dana od prijema prigovora. Ako je nacrt odluke tako sastavljen da potpuno odgovara reenju koje bi se imalo doneti, sud e na nacrt odluke o prigovoru staviti otisak tambilja kojim se predloeni nacrt odluke usvaja. Nacrt odluke sa otiskom tambilja suda ima pravnu snagu reenja o izvrenju. Na dalji tok postupka pred sudom shodno se primenjuju odredbe l. 48. i 49. ovog zakona.

Deo esti OBEZBEENJE Glava prva OSNOVNA PRAVILA


Pokretanje postupka lan 257. Postupak obezbeenja pokree se predlogom stranke, a predlogom drugih lica, odnosno organa samo kad je to zakonom odreeno. U predlogu za obezbeenje navodi se potraivanje ije se obezbeenje trai, zakonski razlozi za obezbeenje, injenice i dokazi iz kojih sud utvruje da je

- 77 postojanje zakonskih razloga za obezbeenje verovatno, kao i vrsta sredstva obezbeenja, pod uslovom da sud usvoji predlog i izrekne obezbeenje. Nadlenost i sastav suda lan 258. U postupku obezbeenja postupa i odluke donosi sudija pojedinac, odnosno predsednik vea, nezavisno od toga u kom sastavu treba da odluuje sud o osnovanosti potraivanja ije je obezbeenje zahtevano. Ako je postupak obezbeenja pokrenut pre pokretanja parninog postupka, odnosno drugog postupka u kome se odluuje o osnovanosti potraivanja ije se obezbeenje trai, nadlean je sud koji je nadlean za odluivanje u prvom stepenu o osnovanosti potraivanja. Ako je postupak obezbeenja pokrenut istovremeno ili po pokretanju parninog, odnosno drugog postupka u kome se odluuje o osnovanosti potraivanja ije se obezbeenje trai, u postupku obezbeenja postupa i odluke donosi sud, odnosno drugi organ koji odluuje o potraivanju. Ako je postupak obezbeenja pokrenut pre pokretanja arbitranog postupka ili u toku postupka o zahtevu za donoenje privremenih mera moe odluivati i sud koji je mesno nadlean za izvrenje u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako je predlog za obezbeenje podnet u toku postupka izvrenja, po njemu postupa i odluke donosi sud pred kojim se vodi izvrni postupak. Za obezbeenje na stvarima i pravima o kojima se vode javne knjige ili drugi registri, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se nalazi sedite organa ili organizacije koja vodi tu knjigu, odnosno registar. Shodna primena odredaba odreenih zakona lan 259. U postupku raspravljanja i odluivanja o predlogu za obezbeenje shodno se primenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, osim kad je ovim zakonom drugaije propisano. U postupku izvrenja reenja o obezbeenju, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje ureuju postupak izvrenja, osim kada je l. 257. do 264. ovog zakona drugaije propisano. Posebna pravila postupka obezbeenja lan 260. U postupku obezbeenja, sud moe doneti reenje o obezbeenju, pre dostavljanja predloga protivnoj stranci i pre nego to je protivnoj stranci omoguio da se o predlogu izjasni: 1) ako bi predlaga obezbeenja, zbog odlaganja, mogao pretrpeti nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu; 2) radi otklanjanja neposredne opasnosti protivpravnog oteenja stvari ili gubitka, odnosno tekog ugroavanja prava; 3) radi spreavanja nasilja.

- 78 U postupku obezbeenja sud e razmotriti samo one injenice i izvesti samo one dokaze koje stranke predloe, izuzev kada od toga zavisi primena prinudnog propisa. Za utvrivanje postojanja zakonskih razloga za obezbeenje dovoljna je verovatnoa da injenice od kojih zavisi ocena tih razloga postoje, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. U postupku obezbeenja potraivanja iz branih i porodinih odnosa iskljuena je javnost. Dostavljanje pismena u postupku obezbeenja vri se shodnom primenom odredaba o dostavljanju u postupku izvrenja. Sredstva obezbeenja lan 261. Kao sredstva obezbeenja mogu se odrediti zalono pravo na stvarima i pravima na osnovu izvrne isprave, sticanje zalonog prava na nepokretnim i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka, prethodne mere i privremene mere. Nedoputenost obezbeenja lan 262. Obezbeenje nije doputeno na stvarima i pravima koja po zakonu ne mogu biti predmet izvrenja. Reenje o obezbeenju lan 263. Reenje o obezbeenju donosi sud, a sprovodi ga sud ili izvritelj. Reenje o obezbeenju sadri odluku o sredstvu obezbeenja, kratko obrazloenje zakonskih razloga za usvajanje predloga o obezbeenju, pouku o tome da li prigovor zadrava izvrenje reenja i u kom roku se prigovor moe izjaviti. Pravni lekovi lan 264. O prigovoru protiv reenja o obezbeenju kao i prigovoru protiv reenja kojim se predlog za obezbeenje odbacuje ili odbija odluuje vee sastavljeno od troje sudija istog suda koji je doneo reenje o obezbeenju. Prigovor protiv reenja iz stava 1. ovog lana, podnosi se u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja reenja. Ako je za sprovoenje reenja o obezbeenju nadlean izvritelj, prigovor se istovremeno dostavlja i njemu. Prigovor protiv reenja o obezbeenju zadrava izvrenje reenja samo kad je ovim zakonom odreeno. Prigovor se, zajedno sa fotokopijom spisa predmeta, bez odlaganja dostavlja veu nadlenom za odluivanje o prigovoru, koji o prigovoru odluuje u roku od pet radnih dana od dana prijema spisa. Trokovi fotokopiranja spisa smatraju se trokovima postupka.

- 79 Sudija koji vodi postupak nastavie sa izvrenjem reenja o obezbeenju i nakon prijema prigovora, osim ako je ovim zakonom propisano da prigovor odlae izvrenje reenja. U postupku obezbeenja nisu doputeni revizija i predlog za ponavljanje postupka.

Glava druga STICANJE ZALONOG PRAVA NA NEPOKRETNIM I POKRETNIM STVARIMA NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA
Mesna nadlenost lan 265. Za odluivanje o predlogu za obezbeenje novanog potraivanja zasnivanjem zalonog prava na pokretnoj stvari na osnovu sporazuma stranaka i za sprovoenje obezbeenja nadlean je i sud na ijem se podruju ta stvar nalazi. Predlog za obezbeenje lan 266. Poverilac i dunik mogu saglasno traiti od suda da odredi i sprovede upis zalonog prava na nepokretnosti dunika, odnosno da odredi i sprovede popis pokretnih stvari dunika radi obezbeenja novanog potraivanja poverioca zasnivanjem zalonog prava na nepokretnoj ili pokretnoj stvari dunika. Roite i sporazum stranaka lan 267. Na zajedniki predlog stranaka, sud e odrediti roite na kome e u zapisniku utvrditi sporazum stranaka o postojanju novanog potraivanja i vremenu njegovog dospea i njihovu saglasnost da se upisom zalonog prava na nepokretnosti dunika, odnosno zasnivanjem zalonog prava popisom pokretnih stvari dunika i upisom u odgovarajui registar, obezbedi novano potraivanje. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1. ovog lana ima snagu sudskog poravnanja i osnov je za upis zalonog prava. Zalono pravo stie se trenutkom upisa sporazuma iz stava 1. ovog lana u odgovarajui registar.

- 80 -

Glava trea ZALONO PRAVO NA STVARIMA I PRAVIMA NA OSNOVU IZVRNE ISPRAVE


1. Zalono pravo na stvarima i pravima o kojima se vode javne knjige Mesna nadlenost lan 268. Za odluivanje o predlogu za obezbeenje novanog potraivanja zasnivanjem zalonog prava na nepokretnosti i sprovoenju obezbeenja nadlean je sud na ijem podruju se nalazi nepokretnost na kojoj treba upisati zalono pravo. Uslovi zasnivanja lan 269. Na osnovu izvrne isprave koja glasi na novano potraivanje, izvrni poverilac ima pravo da zahteva obezbeenje tog potraivanja zasnivanjem zalonog prava na nepokretnosti izvrnog dunika. Nain zasnivanja lan 270. Zalono pravo na nepokretnosti zasniva se upisom u javnu knjigu. Prilikom upisa zalonog prava, u javnu knjigu e se upisati izvrnost potraivanja za koje je dozvoljeno zalono pravo. Ako je izvrni poverilac, pre nego to je potraivanje postalo izvrno, ve stekao na osnovu ugovora zalono pravo za to potraivanje na istoj nepokretnosti ili je zalono pravo predbeleeno, sud e, na predlog izvrnog poverioca, odrediti da se u javnoj knjizi upie izvrnost potraivanja. Dejstvo upisa lan 271. Upis zalonog prava i upis izvrnosti potraivanja imaju dejstvo da se izvrenje na toj nepokretnosti moe sprovesti i prema treem licu koje je tu nepokretnost docnije steklo. 2. Sticanje zalonog prava na stvarima i pravima o kojima se ne vode javne knjige Potraivanja koja se mogu obezbediti lan 272. Radi obezbeenja novanog potraivanja koje se ne moe obezbediti predbelebom u javnu knjigu ili u drugi javni registar, moe se odrediti obezbeenje ustanovljavanjem privremenog zalonog prava, pod uslovom da predlaga uini verovatnim da postoji opasnost da bi se bez ovog obezbeenja docnije izvrenje moglo osujetiti ili znatno oteati.

- 81 Nain sticanja zalonog prava lan 273. Zalono pravo stie se popisom, pod uslovima odreenim ovim zakonom. Shodna primena lan 274. Na prestanak zalonog prava, kao i na prodaju ili unovenje stvari i prava o kojima se ne vode javne knjige shodno e se primenjivati pravila o zalonom pravu na pokretnim stvarima.

Glava etvrta PRETHODNE MERE


Mesna nadlenost lan 275. Za odluivanje o predlogu za obezbeenje prethodnom merom i za sprovoenje takve mere, mesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za izvrenje na predmetu na kome je obezbeenje predloeno. Uslovi za odreivanje prethodne mere lan 276. Prethodnu meru odreuje sud, a sprovode sud, odnosno izvritelj na osnovu odluke koja glasi na novano potraivanje, a koja nije postala pravnosnana, ako izvrni poverilac uini verovatnim opasnost da bi se bez tog obezbeenja osujetilo ili znatno otealo ostvarenje potraivanja. Odredbe stava 1. ovog lana primenjuju se i u pogledu poravnanja zakljuenog pred sudom ili organom koji odluuje u upravnom postupku, po kome potraivanje nije dospelo. Prethodna mera moe se odrediti na osnovu platnog naloga koji je izdat na osnovu menice ili eka. Pretpostavljena opasnost lan 277. Smatra se da opasnost, u smislu lana 276. ovog zakona, postoji ako je predlog za obezbeenje zasnovan na jednoj od sledeih odluka: 1) na platnom nalogu izdatom na osnovu menice ili eka protiv kog je blagovremeno podnesen prigovor; 2) na presudi donesenoj u krivinoj stvari, kojom je usvojen imovinskopravni zahtev, a protiv koje je dozvoljeno ponavljanje krivinog postupka; 3) 4) na odluci po kojoj bi se izvrenje trebalo sprovesti u inostranstvu; na presudi na osnovu priznanja, protiv koje je izjavljena alba;

5) na poravnanju zakljuenom pred sudom ili organom koji odluuje u upravnom postupku, koje se pobija na nain predvien zakonom.

- 82 U sluajevima iz stava 1. ta. 4) i 5) ovog lana sud moe, na predlog izvrnog dunika, obezbeenje primenom prethodne mere usloviti polaganjem jemstva od strane izvrnog poverioca, za tetu koju bi izvrni dunik mogao pretrpeti odreivanjem prethodne mere. Obezbeenje potraivanja iji obroci nisu dospeli lan 278. Obezbeenje prethodnom merom za nedospele obroke potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, potraivanje po osnovu naknade tete za izgubljeno izdravanje usled smrti davaoca izdravanja i zbog oteenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odreuje se samo za obroke koji e dospeti u jednoj godini. U sluajevima iz stava 1. ovog lana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv izvrnog dunika ve moralo voditi izvrenje radi naplate dospelog obroka ili je takvo izvrenje predloeno. Vrste prethodnih mera lan 279. Kao prethodne mere sud odreuje: 1) popis pokretnih stvari; 2) zabranu duniku izvrnog dunika da isplati izvrnom duniku potraivanje ili da mu preda stvari, kao i zabranu izvrnom duniku da naplati potraivanja, da primi stvari i da njima raspolae; 3) zabranu banci da izvrnom duniku ili treem licu po nalogu izvrnog dunika, isplati sa njegovog rauna novani iznos za koji je odreena prethodna mera; 4) predbelebu zalonog prava na nepokretnosti izvrnog dunika ili na pravu izvrnog dunika upisanom na nepokretnosti. Sud moe, na predlog izvrnog poverioca, s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti dve ili vie prethodnih mera, ako je to potrebno. Zabrana isplate novanih sredstava izvrnog dunika lan 280. Iznos novanih sredstava izvrnog dunika na raunu kod banke, za koji je odreena zabrana isplate, ne moe se, dok zabrana traje, preneti sa tog rauna, osim radi namirenja obezbeenog potraivanja. Prodaja popisanih stvari i prenos potraivanja izvrnog dunika lan 281. Sud e odrediti prodaju popisanih pokretnih stvari koje su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cene tih stvari. Prodaja popisanih stvari izvrie se po odredbama ovog zakona o izvrenju na pokretnim stvarima. Ako je prethodna mera odreena zabranom isplate potraivanja sud, odnosno izvritelj moe, na predlog izvrnog poverioca ili izvrnog dunika, odrediti da se na

- 83 izvrnog poverioca prenese to potraivanje radi naplate, u sluaju da postoji opasnost da se potraivanje, zbog zakanjenja, u njegovom ostvarenju, nee moi naplatiti ili e se izgubiti pravo na regres prema treem licu. Iznos koji se dobije prodajom stvari ili naplatom potraivanja uva se kod suda, odnosno kod izvritelja dok se ne obustavi prethodna mera ili dok izvrni poverilac ne predloi izvrenje, a najdue u roku od 30 dana od dana izvrnosti potraivanja. Reenje o odreivanju prethodne mere lan 282. U reenju kojim se odreuje prethodna mera moraju, pored ostalog, biti naznaeni iznos potraivanja koje se obezbeuje, sa kamatom i trokovima, mera obezbeenja i vreme za koje se ona odreuje. Vreme iz stava 1. ovoga lana moe trajati najdue do isteka roka od osam dana od nastupanja uslova za prinudno izvrenje. Ako vreme iz stava 1. ovog lana istekne pre nego to odluka na osnovu koje je odreena prethodna mera postane pravnosnana, sud e na predlog izvrnog poverioca, produiti to vreme, pod uslovom da se nisu promenile okolnosti pod kojima je mera odreena. Ukidanje prethodne mere lan 283. Sud e, na predlog izvrnog dunika, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje: 1) ako izvrni dunik poloi sudu, odnosno izvritelju iznos potraivanja koje se obezbeuje, sa kamatom i trokovima; 2) ako izvrni dunik uini verovatnim da je potraivanje u vreme donoenja reenja o odreivanju prethodne mere ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbeeno; 3) prestalo. ako je pravnosnano utvreno da potraivanje nije nastalo ili da je

Sud e obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje ako, u roku od 15 dana od dana isteka vremena za koje je prethodna mera odreena, ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvrenje. U sluajevima iz stava 1. ta. 2) i 3) i stava 2. ovog lana, trokove prouzrokovane odreivanjem i sprovoenjem prethodne mere, izvrni poverilac je duan da naknadi izvrnom duniku. U tim sluajevima izvrni dunik ima prema izvrnom poveriocu i pravo na naknadu priinjene tete. Obustava u sluaju da izvrni poverilac ne trai izvrenje lan 284. U sluaju da uslovi za prinudno izvrenje budu ispunjeni pre isteka vremena za koje je odreena prethodna mera, sud e, na predlog izvrnog dunika, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje, ako izvrni poverilac ne podnese predlog za izvrenje u roku od 15 dana od dana nastupanja tih uslova.

- 84 -

Glava peta PRIVREMENE MERE


1. Osnovna pravila Kad se moe odrediti privremena mera lan 285. Privremenu meru moe odrediti sud, a sprovesti sud ili izvritelj pre pokretanja, u toku, kao i po okonanju sudskog ili upravnog postupka, sve dok izvrenje ne bude sprovedeno. Reenje kojim se odreuje pravnosnanog reenja o izvrenju. privremena mera ima pravno dejstvo

Nedopustivost privremene mere lan 286. Privremena mera nije doputena ako se obezbeenje moe ostvariti drugim sredstvom obezbeenja kojim se moe postii ista svrha. Jemstvo umesto privremene mere lan 287. Izvrni poverilac moe, u predlogu za odreivanje privremene mere ili naknadno, izjaviti da se, umesto privremene mere, zadovoljava polaganjem od strane izvrnog dunika, odreenog iznosa na ime jemstva. Polaganje jemstva umesto privremene mere moe se odrediti i na predlog izvrnog dunika. Ako izvrni dunik poloi jemstvo, sud e obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje. Jemstvo kao uslov za odreivanje privremene mere lan 288. Sud moe, na predlog izvrnog poverioca, odrediti privremenu meru i kad nije uinio verovatnim postojanje potraivanja i opasnost, ako prethodno poloi, u ostavljenom mu roku, iznos koji sud odredi kao jemstvo za tetu koja bi izvrnom duniku mogla biti nanesena odreivanjem i sprovoenjem privremene mere. Sud moe, na predlog izvrnog dunika, prema okolnostima sluaja, postupiti u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana i kad je izvrni poverilac uinio verovatnim postojanje potraivanja i opasnosti. Odreivanje vie privremenih mera lan 289. Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, na predlog izvrnog poverioca odrediti i vie privremenih mera, ako je to potrebno.

- 85 Vreme za koje se odreuje privremena mera lan 290. U reenju kojim se odreuje privremena mera odredie se vreme trajanja privremene mere. Ako je privremena mera odreena pre podnoenja tube ili pre pokretanja drugog postupka, odredie se rok u kome izvrni poverilac mora podneti tubu, odnosno predlog za pokretanje drugog postupka radi opravdanja mere. Sud e, na predlog izvrnog poverioca, produiti vreme trajanja privremene mere, pod uslovom da se nisu promenile okolnosti pod kojima je ta mera odreena. Predlog iz stava 2. ovog lana moe se podneti samo pre nego to istekne vreme za koje je privremena mera odreena. Ukidanje privremene mere lan 291. Ako izvrni poverilac u odreenom roku nije podneo tubu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mere ili je vreme za koje je odreena privremena mera isteklo, sud e, na predlog izvrnog dunika, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje. Na predlog izvrnog dunika, postupak e se obustaviti i ukinuti sprovedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je privremena mera odreena kasnije promenile, tako da ona vie nije potrebna. Naknada tete izvrnom duniku lan 292. Izvrni dunik ima prema izvrnom poveriocu pravo na naknadu tete koja mu je nanesena privremenom merom za koju je utvreno da je bila neosnovana ili koju izvrni poverilac nije opravdao. 2. Privremene mere za obezbeenje novanog potraivanja Uslovi za odreivanje privremene mere lan 293. Privremenu meru za obezbeenje novanog potraivanja moe odrediti sud ako je izvrni poverilac uinio verovatnim postojanje potraivanja i opasnost da e bez takve mere izvrni dunik osujetiti ili znatno oteati naplatu potraivanja, time to e svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuiti, prikriti ili na drugi nain njima raspolagati. Izvrni poverilac ne mora dokazivati opasnost ako uini verovatnim da bi predloenom merom izvrni dunik mogao pretrpeti samo neznatnu tetu. Smatra se da opasnost postoji naroito: 1) ako bi se potraivanje trebalo ostvariti u inostranstvu; 2) ako se zbog neispunjenja dospelih obroka izdravanja protiv izvrnog dunika ve vodio izvrni postupak; 3) ako su zakonske obaveze izvrnog dunika, kao i njegove obaveze utvrene pravnosnanom odlukom suda ili drugog organa, vee od njegovih redovnih prihoda;

- 86 4) ako je protiv izvrnog dunika bezuspeno pokuavano izvrenje koje nije uspelo zato to je on odbio da prui podatke o tome gde mu se nalazi imovina, kao i da je u toku ranije voenih izvrnih postupaka davao netane podatke o svojoj imovini. Vrste privremenih mera lan 294. Radi obezbeenja novanog potraivanja, moe se odrediti svaka mera kojom se postie svrha takvog obezbeenja, a naroito: 1) zabrana izvrnom duniku da raspolae pokretnim stvarima, kao i oduzimanje tih stvari od izvrnog dunika i poveravanje na uvanje izvrnom poveriocu ili treem licu, odnosno uvanje u sudskom depozitu; 2) zabrana izvrnom duniku da otui ili optereti svoje nepokretnosti ili stvarna prava na nepokretnosti upisana u javnu knjigu u njegovu korist, uz upis te zabrane u javnu knjigu; 3) zabrana duniku izvrnog dunika da mu isplati potraivanje ili preda stvari, kao i zabrana izvrnom duniku da primi stvari, da naplati potraivanje i da primljenim stvarima, odnosno naplaenim iznosom raspolae; 4) nalog banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, kod koje izvrni dunik ima raun, da izvrnom duniku ili treem licu, po nalogu izvrnog dunika uskrati sa rauna izvrnog dunika isplatu novanog iznosa za koji je odreena privremena mera; 5) oduzimanje od izvrnog dunika i polaganje u depozit gotovog novca ili hartija od vrednosti. Zabrane i nalozi iz stava 1. ovog lana smatraju se izvrnim kada reenje bude dostavljeno licu na koje se odnosi. Nalog banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, iz stava 1. taka 4) ovog lana dostavlja se organizaciji za prinudnu naplatu, koja ga bez odlaganja dostavlja svim bankama i finansijskim organizacijama kod kojih izvrni dunik ima raun i istovremeno zabranjuje drugim bankama i finansijskim organizacijama da otvore raun izvrnom duniku. Izvrni poverilac u iju je korist privremena mera izreena ima pravo da od lica koje je bilo duno da potuje zabranu ili nalog, zahteva naknadu tete koju je pretrpeo zbog njihovog nepotovanja. Izvrni dunik, odnosno tree lice kome je izdata zabrana ili nalog iz stava 1. ta. 1) do 4) ovog lana, koji ne postupe po zabrani, odnosno nalogu kaznie se u skladu sa lanom 51. ovog zakona. Dejstva privremenih mera lan 295. Privremenom merom ne stie se zalono pravo, ali sud moe odrediti, naroito ako postoji opasnost iz lana 293. stav 3. ovog zakona, da se privremenom merom stie privremeno zalono pravo.

- 87 3. Privremene mere za obezbeenje nenovanog potraivanja Uslovi za odreivanje privremene mere lan 296. Radi obezbeenja nenovanog potraivanja moe se odrediti privremena mera, ako je izvrni poverilac uinio verovatnim postojanje potraivanja i opasnost da e se ostvarenje potraivanja osujetiti ili znatno oteati. Privremena mera moe se odrediti i kad izvrni poverilac uini verovatnim da je mera potrebna da bi se spreila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive tete. Odredbe lana 293. stav 2. i stav 3. taka 1) ovog zakona primenjuju se i u pogledu privremene mere za obezbeenje nenovanog potraivanja. Vrste privremenih mera lan 297. Radi obezbeenja nenovanog potraivanja moe se odrediti svaka mera kojom se postie svrha takvog obezbeenja, a naroito: 1) zabrana otuenja i optereenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraivanje, oduzimanje tih stvari i poveravanje na uvanje izvrnom poveriocu ili treem licu, odnosno uvanje u sudskom depozitu; 2) zabrana otuenja i optereenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraivanje, uz upis zabrane u javnu knjigu; 3) zabrana izvrnom duniku da preduzima radnje koje mogu naneti tetu izvrnom poveriocu, kao i zabrana da se izvre promene na stvarima na koje je upravljeno potraivanje; 4) zabrana duniku izvrnog dunika da izvrnom duniku preda stvari na koje je upravljeno potraivanje; 5) zabrana otuenja i optereenja akcija ili udela u drutvu na koje upravljeno potraivanje i zabeleba ove zabrane u Centralnom registru hartija od vrednosti, javnom registru privrednih drutava i knjizi lanova drutva, zabrana korienja i raspolaganja pravima iz akcija i udela i poveravanje akcija ili udela na upravljanje treem licu, ukljuujui postavljanje privremene uprave nad drutvom; 6) nalog izvrnom duniku da obavi odreene radnje potrebne da bi se sauvala pokretna ili nepokretna stvar, spreila njena fizika promena, oteenje ili unitenje; 7) ovlaenje izvrnom poveriocu da sam ili preko treeg lica uini neku radnju ili pribavi odreenu stvar o troku izvrnog dunika, naroito ako je to neophodno da bi se uspostavilo preanje stanje; 8) plaanje naknade zarade zaposlenom u toku spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa, ako je to neophodno za njegovo izdravanje i izdravanje lica koja je po zakonu duan da izdrava, uz istovremeno odreivanje sredstava izvrenja za prinudnu naplatu naknade zarade ili privremeno vraanje zaposlenog na rad; 9) privremeno ureenje spornog odnosa, da bi se otklonila opasnost od nasilja ili vee nenadoknadive tete.

- 88 Izvrni poverilac u iju je korist privremena mera izreena ima pravo da od lica koje je bilo duno da potuje zabranu ili nalog, zahteva naknadu tete koju je pretrpeo zbog njihovog nepotovanja. Zabrane i nalozi iz stava 1. ovog lana smatraju se izvrnim kada reenje bude dostavljeno licu na koje se odnosi. Izvrni dunik, odnosno tree lice kome je izdata zabrana ili nalog iz stava 1. ta. 1) do 4) ovog lana, koji ne postupe po zabrani, odnosno nalogu, kaznie se u skladu sa lanom 51. ovog zakona.

Glava esta REGISTAR SUDSKIH ZABRANA


1. Osnovne odredbe Pojam lan 298. Registar sudskih zabrana (u daljem tekstu: Registar) je javni registar koji sadri podatke o privremenim merama donetim pre, u toku ili po okonanju sudskog postupka, kojima se zabranjuje otuenje i optereenje pokretnih stvari, nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnostima, pod uslovima propisanim zakonom. Registar je jedinstvena, centralna elektronska baza podataka u kojoj se uvaju svi podaci uneti u Registar. Nadlenost za voenje Registra, imenovanje i razreenje registratora lan 299. Registar vodi Agencija za privredne registre, preko registratora. Na izbor i razreenje registratora primenjuje se zakon koji ureuje Agenciju za privredne registre. Ovlaenja i dunosti registratora lan 300. Registrator je ovlaen i duan da: 1) 2) 3) se stara o zakonitom, sistematinom i aurnom voenju Registra; blie odreuje nain voenja Registra; vri registraciju podataka;

4) propisuje obrazac zahteva za upis i obrazac zahteva za brisanje podataka iz Registra; 5) preduzima druge radnje neophodne funkcionisanje Registra, u skladu sa zakonom. za nesmetano i pravilno

Registrator je nezavisan u radu, u okviru ovlaenja utvrenih zakonom i drugim propisom.

- 89 Obaveza registracije lan 301. U Registar se upisuju podaci o sledeim merama obezbeenja: 1) zabrana izvrnom duniku da otui i optereti pokretne stvari iji je on vlasnik, odnosno pokretne stvari na koje je upravljeno potraivanje; 2) zabrana izvrnom duniku da otui ili optereti svoje nepokretnosti ili stvarna prava na nepokretnosti, odnosno nepokretnosti na koje je upravljeno potraivanje. Izvrni poverilac je duan da bez odlaganja zatrai upis u Registar privremene mere zabrane otuenja i optereenja pokretnih stvari, nepokretnosti i stvarnih prava na nepokretnostima izvrnog dunika. 2. Podaci sadrani u Registru lan 302. Registar sadri: 1) podatke o privremenoj meri, i to: naziv suda koji je privremenu meru doneo, oznaku i datum donoenja reenja o privremenoj meri, sadrinu privremene mere i vreme za koje je privremena mera odreena; 2) podatke o izvrnom duniku u odnosu na iju imovinu je odreena privremena mera; 3) podatke kojima se odreuje pokretna stvar ili nepokretost na koju se privremena mera odnosi; 4) 5) podatke o ukidanju privremene mere; druge podatke u skladu sa posebnim propisom.

Ako je izvrni dunik domae fiziko lice, podaci iz stava 1. taka 2) ovog lana odnose se na ime, prezime, matini broj i mesto u kome to lice ima prebivalite, a ako je izvrni dunik strano fiziko lice podaci iz stava 1. taka 2) ovog lana odnose se na ime, prezime, mesto prebivalita, odnosno boravita, broj pasoa i zemlju izdavanja. Ako je izvrni dunik domae pravno lice podaci iz stava 1. taka 2) ovog lana odnose se na poslovno ime, matini broj i sedite, a ako je izvrni dunik strano pravno lice podaci iz stava 1. taka 2) ovog lana odnose se na poslovno ime, oznaku pod kojom se vodi u stranom registru privrednih subjekata, naziv tog registra i naziv drave u kojoj se nalazi njegovo sedite. U Registar se, na zahtev zainteresovanog lica, evidentiraju i sve promene podataka iz stava 1. ovog lana. Dokumentacija na osnovu koje je izvren upis lan 303. Dokumentacija na osnovu koje je izvren upis u Registar sastavni je deo Registra do njenog prevoenja u elektronsku formu. Posle prevoenja dokumentacije iz stava 1. ovog lana u elektronsku formu i unoenja u Registar, ta dokumentacija se uva u skladu sa propisima kojima se ureuje arhivska graa.

- 90 Dostupnost Registra i javnost podataka lan 304. Registar je dostupan svim zainteresovanim licima u okviru radnog vremena radi registracije i brisanja podataka, uvida u dokumentaciju sadranu u Registru i pretraivanja podataka. Podaci sadrani u Registru su u svakom trenutku javno dostupni preko internet stranice Registra. Svako ima pravo da, u skladu sa propisima, zahteva izvod o podacima iz Registra. Svako ima pravo da zahteva izvod kojim se potvruje da Registar ne sadri podatke o zabrani otuenja ili optereenja na odreenoj pokretnoj stvari ili nepokretnosti, odnosno imovini odreenog fizikog ili pravnog lica. 3. Postupak upisa u Registar Shodna primena odredaba drugih zakona lan 305. Na pitanja koja se odnose na postupak registracije, a koja ovim zakonom nisu posebno ureena, shodno se primenjuje zakon kojim se ureuje registracija privrednih subjekata. Postupak upisa lan 306. Postupak upisa u Registar pokree se podnoenjem zahteva za upis. Zahtev za upis podnosi se na propisanom obrascu i zavodi u Registar u trenutku njegovog prijema, o emu se podnosiocu zahteva izdaje potvrda o prijemu zahteva. Uz zahtev za upis prilae se: 1) reenje o privremenoj meri kojom je odreena zabrana raspolaganja, otuenja ili optereenja pokretnih stvari, nepokretnosti i stvarnih prava na nepokretnosti; 2) 3) zakona. dokaz o uplati naknade za upis u Registar; fotokopija druge dokumentacije koja sadri podatke iz lana 302. ovog Provera lan 307. Registrator proverava: 1) da li zahtev za upis sadri sve traene podatke; 2) da li je uz zahtev za upis podneta sva potrebna dokumentacija u skladu sa zakonom; 3) da li su podaci sadrani u zahtevu za upis istovetni sa podacima u reenju o privremenoj meri kojom je odreena zabrana raspolaganja i drugoj dokumentaciji podnetoj uz zahtev;

- 91 4) Registar. da li je uz zahtev za upis podnet dokaz o uplati naknade za upis u

Registrator ne ispituje tanost podataka i verodostojnost dokumenata dostavljenih uz zahtev za upis. Objavljivanje registrovanih podataka lan 308. Registrovani podaci se objavljuju na internet strani Registra, a podnosiocu se, na njegov izriit zahtev, izdaje potvrda o izvrenoj registraciji. Zakljukom se odbacuje zahtev iz stava 1. ovog lana, ako nije podnet u skladu sa ovim zakonom. Registrator je duan da uz zakljuak o odbacivanju zahteva podnosiocu vrati originalnu dokumentaciju koja je podneta u pisanoj formi. alba lan 309. Protiv zakljuka iz lana 308. stav 2. ovog zakona moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja zakljuka. alba se podnosi ministru nadlenom za poslove privrede preko Agencije za privredne registre. Dejstva upisa podataka u Registar prema treim licima lan 310. Upis ima deklarativan karakter. Od trenutka upisa smatra se da su trea lica upoznata sa postojanjem zabrane i niko se ne moe pozivati da mu podaci koji su tu upisani nisu bili poznati. Naknada lan 311. Za upis i brisanje podataka iz Registra, kao i za radnje koje preduzima, u skladu sa ovim zakonom, Agencija za privredne registre ima pravo na naknadu. Visinu naknade iz stava 1. ovog lana odreuje Upravni odbor Agencije za privredne registre uz saglasnost Vlade.

Deo sedmi IZVRITELJI Glava prva OSNOVNE ODREDBE


Status izvritelja lan 312. Izvritelj vri javna ovlaenja koja su mu poverena ovim zakonom.

- 92 Izvritelj obavlja delatnost kao preduzetnik ili kao lan ortakog drutva iji lanovi mogu biti iskljuivo izvritelji. Izvritelja imenuje ministar za podruje osnovnog suda i podruje privrednog suda. Uslovi za imenovanje izvritelja lan 313. Za izvritelja moe se imenovati lice koje ispunjava sledee uslove: 1) 2) 3) da je dravljanin Republike Srbije; da je poslovno sposobno; da je steklo diplomu pravnog fakulteta;

4) da ima najmanje dve godine radnog iskustva na poslovima izvrenja, odnosno tri godine radnog isustva na pravnim poslovima; 5) 6) 7) da je dostojno da obavlja poslove izvritelja; da je poloilo ispit za izvritelja; da se nad ortakim drutvom iji je on ortak ne vodi steajni postupak;

8) da se protiv njega ne vodi istraga za krivino delo, odnosno da nije osuivano za krivino delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje est meseci ili za kanjivo delo koje ga ini nedostojnim za obavljanje poslova izvritelja. Dostojnost za obavljanje poslova izvritelja utvruje se u skladu sa opte prihvaenim moralnim normama i kodeksom profesionalne etike izvritelja. Ispit za izvritelja sprovodi komisija koju imenuje ministar. Program ispita za izvritelja i nain sprovoenja ispita, kao i sastav i nain rada komisije za sprovoenje ispita, ureuje se aktom ministra. Nespojivost poslova i obaveza prijavljivanja imovine lan 314. Sa obavljanjem poslova izvritelja nespojivo je vrenje javne funkcije, upravne ili nadzorne funkcije u privrednim drutvima, obavljenje poslova obezbeenja, advokata i drugih pravosudnih profesija, kao i obavljanje drugih poslova koji su nespojivi sa obavljanjem poslova izvritelja. Zabrana iz stava 1. ovog lana se ne odnosi na obavljanje naunih, strunih, umetnikih i obrazovnih aktivnosti, kao i obavljanje aktivnosti u Komori i meunarodnim udruenjima izvritelja. Akt kojim se blie ureuje koji su drugi poslovi nespojivi sa poslovima izvritelja donosi Komora, po pribavljenoj saglasnosti ministra. Izvritelj je duan da prilikom imenovanja i jednom godinje podnosi Komori izvetaj o svojoj imovini. Komora vri proveru podataka iz izvetaja o imovini. Akt kojim se ureuju sadrina, nain podnoenja i provera podataka iz izvetaja o imovini iz stava 4. ovog lana donosi Komora, po pribavljenoj saglasnosti ministra.

- 93 Broj izvritelja i sprovoenje konkursa lan 315. Broj izvritelja odreuje ministar. Jedno mesto izvritelja, odreuje se, po pravilu, na 25.000 stanovnika. Izuzetno od stava 2. ovog lana, ministar u zavisnosti od potreba ili na obrazloen predlog Komore moe odrediti i vei broj izvritelja. Mesta izvritelja popunjavaju se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje ministar. Komisiju koja sprovodi konkurs imenuje ministar. Komisija sastavlja listu sa predlogom za imenovanje kandidata i dostavlja je ministru. Akt o uslovima i nainu odravanja konkursa, kao i sastavu i nainu rada komisije koja sprovodi konkurs donosi ministar. Imenovanje izvritelja lan 316. Ministar u roku od 30 dana od prijema liste sa predlogom kandidata donosi reenje o imenovanju izvritelja. Reenje o imenovanju izvritelja dostavlja se izvritelju i objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srbije. Pri imenovanju izvritelja naroito se vodi rauna o nacionalnom sastavu stanovnitva, odgovarajuoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine, koji je u slubenoj upotrebi na podruju jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sedite izvritelja. Reenje o imenovanju izvritelja je konani upravni akt. Stupanje na dunost lan 317. Izvritelj stupa na dunost danom polaganja zakletve pred ministrom. Tekst zakletve glasi: Zaklinjem se da u potovati Ustav, zakone i druge propise Republike Srbije i da u dunosti izvritelja obavljati savesno, poteno i nepristrasno. Smatra se da izvritelj nije imenovan ako bez opravdanih razloga ne stupi na dunost u roku od dva meseca od dana prijema reenja o imenovanju. Odluku o tome donosi ministar. Izvritelj ima pravo prigovora ministru u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke. U sluaju iz stava 3. ovog lana, ministar moe imenovati za izvritelja drugog kandidata koji se prijavio na konkurs. Uslovi za polaganje zakletve lan 318. Pre polaganja zakletve izvritelj je duan da:

- 94 1) zakljui ugovor o osiguranju za tetu koju bi mogao priiniti treem licu obavljanjem delatnosti, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit u sluaju njihovog oteenja, unitenja ili nestanka; 2) 3) 4) obezbedi kancelariju i opremu neophodnu za sprovoenje izvrenja; izradi slubeni peat i tambilj; dostavi pisanu izjavu da ispunjava sve uslove za izbor;

5) dostavi pisanu izjavu o adresi poslovnog sedita, sa dokazom da je obezbedio prostor za obavljanje delatnosti. Podzakonski akti lan 319. Opte uslove za zakljuivanje ugovora o osiguranju i najnii iznos osiguranja iz lana 318. taka 1) ovog zakona odreuje ministar. Uslovi koji se odnose na kancelariju i neophodnu opremu iz lana 318. taka 2) ovog zakona propisuju se aktom Komore, uz saglasnost ministra. Tabla, peat, tambilj, potpis i legitimacija lan 320. Izvritelj je duan da na zgradi u kojoj se nalazi kancelarija izvritelja ima istaknutu tablu koja sadri naziv: izvritelj i ime i prezime izvritelja. Ukoliko se sedite izvritelja nalazi na teritoriji jedinice lokalne samouprave u kojoj je jezik i pismo odreene nacionalne manjine u slubenoj upotrebi, na tabli se naziv izvritelj ispisuje i na jeziku nacionalne manjine. Izvritelj ima peat koji sadri naziv i grb Republike Srbije, ime i prezime izvritelja, oznaku izvritelj i sedite izvritelja. Na oblik, izgled i veliinu peata izvritelja primenjuje se zakon koji ureuje peat dravnih i drugih organa. Izvrtelj ima tambilj koji sadri naziv Republike Srbije, ime i prezime izvritelja, oznaku izvritelj i sedite izvritelja. Oblik, izgled i veliina tambilja ureuju se aktom ministra. Ukoliko se sedite izvritelja nalazi na podruju jedinice lokalne samouprave u kojoj je jezik i pismo odreene nacionalne manjine u slubenoj upotrebi, tekst peata i tambilja ispisuje se i na jeziku i pismu nacionalne manjine. Izvritelj moe imati samo jedan slubeni peat i tambilj. Overeni otisak peata, tambilja i overeni potpis izvritelja deponuju se kod Ministarstva. Izvritelj ima legitimaciju koju izdaje Ministarstvo. Izgled i sadrina legitimacije izvritelja ureuje se aktom ministra. Peat, tambilj i legitimaciju izvritelj moe upotrebljavati samo za slubene radnje koje preduzima u granicama svojih zakonskih ovlaenja. Razreenje izvritelja lan 321. Izvritelj se razreava dunosti:

- 95 1) ako se utvrdi da vie ne ispunjava uslove za obavljanje delatnosti izvritelja; 2) ako prihvati bilo koju javnu funkciju, upravnu ili nadzornu funkciju u privrednim drutvima ili obavlja poslove javnog belenika i advokata, odnosno druge poslove koji su nespojivi sa poslovima izvritelja; 3) ako se utvrdi znatna nesaglasnost podataka iz izvetaja o imovini sa stvarnim stanjem imovine izvritelja; 4) ako mu bude izreena disciplinska mera trajne zabrane obavljanja delatnosti izvritelja; 5) ako bude pravnosnano osuen za krivino delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje est meseci ili za kanjivo delo koje ga ini nedostojnim da obavljanje delatnosti izvritelja; 6) Komore. ako ne ispunjava obavezu strunog usavravanja u skladu sa aktom

Komora je duna da odmah obavesti ministra, po saznanju razloga za razreenje. Reenje o razreenju izvritelja lan 322. Reenje o razreenju izvritelja donosi ministar i objavljuje ga u Slubenom glasniku Republike Srbije. Reenje o razreenju je konani upravni akt i protiv njega se moe voditi upravni spor. U reenju iz stava 1. ovog lana, ministar odreuje drugog izvritelja koji privremeno preuzima poslove razreenog izvritelja do imenovanja novog izvritelja. Prestanak obavljanja delatnosti na zahtev izvritelja i zbog odlaska u penziju lan 323. Izvritelj moe podneti zahtev za brisanje iz imenika izvritelja. Izvritelj je duan da obavlja poslove izvrenja dok ministar ne donese odluku o imenovanju novog izvritelja, a najdue 60 dana od dana podnoenja zahteva iz stava 1. ovog lana. U sluaju odlaska u penziju izvritelja, do imenovanja novog izvritelja, poslove izvritelja preuzima zamenik izvritelja (u daljem tekstu: zamenik), a ako izvritelj nema zamenika, predsednik Komore odreuje privremenog zamenika. Obaveza usavravanja izvritelja lan 324. Izvritelj je obavezan da pohaa redovnu strunu obuku. Komora vodi evidenciju o pohaanju seminara i drugih oblika usavravanja izvritelja i o tome obavetava Ministarstvo. Program strunog usavravanja izvritelja propisuje Komora.

- 96 -

Glava druga OVLAENJA I DUNOSTI IZVRITELJA


Ovlaenja izvritelja lan 325. U predmetima izvrenja i obezbeenja potraivanja, u skladu sa odredbama i ogranienjima propisanim ovim zakonom izvritelj: 1) postupa po predlogu za sprovoenje izvrenja i odreuje nain izvrenja, ako izvrni poverilac nije odredio nain izvrenja; 2) postupa po predlogu za izvrenje na osnovu verodostojne isprave radi ostvarenja novanog potraivanja po osnovu izvrenih komunalnih i slinih usluga; 3) 4) 5) dostavlja svoja akta, kao i podneske i sudske odluke po ovlaenju suda; utvruje identitet stranaka i uesnika u postupku izvrenja; prikuplja podatke o imovinskom stanju izvrnog dunika;

6) donosi zakljuke, sastavlja zapisnike, zahteve i slubene beleke u skladu sa ovlaenjima iz ovog zakona; 7) sprovodi popis, procenu imovine, plenidbu i prodaju pokretne imovine i nepokretnosti; 8) imovine; o svom troku i na svoju odgovornost poverava treim licima prodaju

9) prima i uva popisanu ili obezbeenu imovinu izvrnog dunika, nalae prenoenje vlasnitva nad imovinom i obavlja deobu imovine i novanih sredstava ostvarenih njenom prodajom; 10) sprovodi iseljenje i druge izvrne radnje neophodne radi sprovoenja izvrenja, u skladu sa zakonom i drugim propisima; 11) na zahtev izvrnog dunika, odnosno izvrnog poverioca posreduje u cilju postizanja sporazumnog reenja; 12) 13) prima i prenosi novana sredstva, u skladu sa ovim zakonom; preduzima i druge radnje predviene ovim zakonom. Odgovornost za tetu lan 326. Izvritelj je celokupnom svojom imovinom odgovoran za tetu koja tokom postupka izvrenja nastane njegovom krivicom. Zatita prava stranaka lan 327. Izvritelj je duan da u sprovoenju izvrenja postupa po odredbama ovog zakona, sudskim odlukama i uslovima odreenim u izvrnoj ispravi kojima se ograniava izvrenje na odreenim sredstvima i predmetima. Izvritelj je duan da bez odlaganja nakon obavljanja svake radnje u izvrnom postupku belei svoje aktivnosti u evidenciju iz lana 328. ovog zakona.

- 97 Izvritelj je duan da kao poslovnu tajnu uva podatke do kojih doe u obavljanju svoje delatnosti i ne sme ih koristiti radi pribavljanja koristi za sebe ili drugo lice. Dunost iz stava 3. ovog lana postoji i nakon prestanka obavljanja delatnosti izvritelja. Obaveza voenja evidencije lan 328. Izvritelj je duan da vodi evidenciju predmeta po kojima postupa. Evidencija je javna i sadri sledee podatke: 1) 2) 3) 4) naziv suda koji sprovodi izvrni postupak ili postupak obezbeenja; broj izvrnog predmeta, odnosno predmeta obezbeenja; podatke o duniku i poveriocu; datum prijema zahteva za sprovoenje izvrenja, odnosno obezbeenja;

5) predmet i sredstvo izvrenja, odnosno obezbeenja potraivanja, ako je navedeno u reenju o izvrenju; 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) zatraeni i uplaeni iznos obezbeenja i datum uplate; odluke koje donosi u toku postupka izvrenja i obezbeenja; naplaeni iznos duga; vreme i ishod sprovedenih izvrnih radnji, odnosno radnji obezbeenja; podatke o licima koja su namirena i iznos namirenja; konani iznos nagrade i naknade trokova izvritelja; ukupan broj predmeta na godinjem nivou u kojima je postupao.

Aktom ministra blie se ureuje nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana, nain pristupa evidenciji i postupanje sa evidencijom u sluaju smrti, razreenja ili prestanka obavljanja delatnosti izvritelja. Upravljanje i raspolaganje novanim sredstvima lan 329. Izvritelj poseduje na svoje ime najmanje jedan bankovni raun na koji se iskljuivo uplauju novana sredstva ostvarena u postupku izvrenja, odnosno obezbeenja. Izvritelj poseduje i poseban raune za nagradu i naknadu trokova. Izvritelj je duan da bez odlaganja uplaena sredstva iz stava 1. ovog lana prenese na raun izvrnog poverioca. Sredstva na raunu iz stava 1. ovog lana ne mogu biti predmet plenidbe radi namirenja dugova izvritelja.

- 98 Nagrada i naknada za obavljanje izvrnih radnji i obezbeenje potraivanja lan 330. Izvritelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu trokova prema tarifi o nagradama i naknadama trokova za rad izvritelja. Trokovi izvritelja vezani za izvrni postupak su trokovi tog postupka. Tarifu iz stava 1. ovog lana donosi ministar. Ortako udruivanje izvritelja lan 331. Izvritelji mogu osnovati ortako drutvo i poslovati pod uslovima i u skladu sa zakonom koji ureuje privredna drutva, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Izvritelji lanovi ortakog drutva duni su da vode posebnu i zajedniku evidenciju. Pristup podacima lan 332. Dravni organi, banke, poslodavci i druga pravna lica duna su da na zahtev izvritelja obezbede pristup podacima o odreenom duniku kojima raspolau, a koji su neophodni za radnje izvrenja i obezbeenja.

Glava trea ZAMENICI I POMONICI IZVRITELJA


Zamenik izvritelja lan 333. Izvritelj moe imati jednog ili vie zamenika. Lice koje ispunjava uslove iz lana 313. ovog zakona moe biti imenovano za zamenika izvritelja. Zamenik moe obavljati sve radnje izvrenja i obezbeenja kao i izvritelj. Zamenik potpisuje odluke koje donosi tokom obavljanja radnji izvrenja i obezbeenja potraivanja svojim imenom i nazivom zamenik izvritelja. Izvritelj je odgovoran za rad svog zamenika i solidarno je odgovoran za tetu uinjenu njegovim radom. Pri sprovoenju radnji izvrenja i obezbeenja potraivanja zamenik koristi peat i tambilj izvritelja u ije ime postupa. Pri sprovoenju radnji izvrenja i obezbeenja potraivanja zamenik koristi legitimaciju iji izgled i sadrinu propisuje ministar. Odredbe ovog zakona o stupanju na dunost, vrenju dunosti, obuci, disciplinskoj odgovornosti izvritelja i disciplinskom postupku, nespojivosti drugih funkcija i poslova sa ovlaenjima izvritelja, nadzoru nad radom izvritelja i razreenju izvritelja shodno se primenjuju na zamenika.

- 99 Imenovanje zamenika lan 334. Zamenika imenuje ministar na pribavljenom miljenju Komore. predlog izvritelja, a po prethodno

Reenje ministra o imenovanju zamenika je konano. Lice imenovano na funkciju zamenika stupa na dunost danom polaganja i potpisivanja zakletve pred ministrom, koja glasi: Zaklinjem se da u potovati zakone Republike Srbije i obavljati funkciju zamenika izvritelja savesno, poteno i nepristrasno. Privremeni zamenik lan 335. U sluaju spreenosti, izvritelj koji nema zamenika, odreuje privremenog zamenika, koji mora da ispunjava uslove za zamenika i o tome obavetava Ministarstvo, Komoru i sud za ije podruje je imenovan. Ako izvritelj ne imenuje privremenog zamenika u roku od osam dana, predsednik Komore odreuje privremenog zamenika. Pomonici izvritelja lan 336. Izvritelj moe da zaposli ili angauje trea lica koja u ime i za raun izvritelja sprovode pojedine radnje izvrenja i obezbeenja. Izvritelj odgovara za tetu koju ta lica uine pri obavljanju pojedinih izvrnih radnji. Lica iz stava 1. ovog lana su duna da uvaju poslovnu tajnu pod istim uslovima koji vae za izvritelja.

Glava etvrta IMENIK IZVRITELJA I ZAMENIKA I IMENIK ORTAKIH DRUTAVA IZVRITELJA


lan 337. Ministarstvo vodi imenik izvritelja i zamenika, u koji se upisuju: 1) ime, datum roenja, matini broj (JMBG), poreski identifikacioni broj (PIB) i sedite izvritelja, kao i ime, datum roenja i JMBG njegovog zamenika; 2) datum imenovanja i datum stupanja na dunost izvritelja, odnosno zamenika, kao i datum razreenja; 3) 4) 5) 1) 2) sud za ije je podruje izvritelj imenovan; disciplinske mere izreene izvritelju, odnosno zameniku; drugi podaci odreeni propisima. poslovno ime ortakog drutva, poreski identifikacioni broj (PIB) i sedite; datum i broj reenja o upisu, odnosno brisanju iz nadlenog registra;

Ministarstvo vodi i imenik ortakih drutava izvritelja, u koji se upisuju:

- 100 3) 4) podaci o osnivaima; drugi podaci odreeni propisima.

Izvritelj, odnosno zamenik duan je da u roku od osam dana prijavi promene podataka unetih u imenik. Sadrina i nain voenja imenika iz st. 1. i 2. ovog lana, blie se ureuju aktom ministra.

Glava peta KOMORA


Komora lan 338. Komora je profesionalno udruenje u koje se udruuju svi izvritelji i zamenici upisani u imenik. Komora posluje kao neprofitno udruenje. Komora ima svojstvo pravnog lica sa ovlaenjima odreenim zakonom i statutom Komore (u daljem tekstu: Statut). Sedite Komore je u Beogradu. Nadzor nad radom Komore obavlja Ministarstvo. Delokrug poslova lan 339. Komora: 1) donosi Statut, kodeks profesionalne etike izvritelja i druge akte, u skladu sa zakonom i Statutom; 2) 3) poslove; 4) profesije; uva ugled, ast i prava profesije izvritelja; stara se da izvritelji savesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje predstavlja izvritelje kod dravnih organa radi zatite prava i interesa

5) stara se o strunom usavravanju izvritelja i organizuje strune skupove, seminare i savetovanja u oblasti izvrenja; 6) vodi pomoni imenik izvritelja i zamenika, kao i imenik ortakih drutava izvritelja; 7) 8) uspostavlja i ostvaruje saradnju sa komorama izvritelja drugih zemalja; obavlja druge poslove utvrene ovim zakonom i Statutom. Statut lan 340. Statutom i drugim optim aktima Komore ureuje se organizacija i poslovanje Komore, nain izbora organa Komore i druga pitanja od znaaja za rad Komore. Ministar daje saglasnost na Statut i druge opte akte Komore.

- 101 Organi lan 341. Organi Komore su: skuptina, izvrni odbor, nadzorni odbor i predsednik Komore. Skuptina lan 342. lanovi Skuptine Komore su izvritelji i zamenici upisani u imenik. Skuptina Komore: 1) donosi Statut, kodeks profesionalne etike izvritelja i druge akte Komore; 2) bira lanove izvrnog i nadzornog odbora, predsednika Komore i lanove drugih organa Komore; 3) odluuje o drugim pitanjima predvienim zakonom i Statutom. Izvrni odbor lan 343. Izvrni odbor Komore ima pet lanova. Izvrni odbor: 1) 2) 3) 4) 5) predlae Statut i druge opte akte Komore; priprema sednice skuptine Komore; stara se o poslovanju Komore; odluuje o visini lanarine i nainu njenog plaanja; obavlja i druge poslove odreene zakonom i Statutom. Nadzorni odbor lan 344. Nadzorni odbor vri nadzor nad zakonitou rada i finansijskim poslovanjem Komore. Nadzorni odbor ima tri lana. Predsednik Komore lan 345. Predsednik Komore predstavlja i zastupa Komoru. Predsednik Komore: 1) 2) 3) 4) predstavlja Komoru; stara se da Komora radi i posluje u skladu sa zakonom i Statutom; izvrava odluke organa Komore u skladu sa Statutom; vri druge poslove odreene zakonom i Statutom.

- 102 -

Glava esta
NADZOR NAD RADOM I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST IZVRITELjA Nadzor nad radom izvritelja koji vri Ministarstvo lan 346. Nadzor nad zakonitou rada izvritelja vri Ministarstvo, po slubenoj dunosti ili na predlog predsednika suda za ije podruje je izvritelj imenovan, predsednika Komore, kao i po inicijativi stranaka i uesnika u postupku. Ministarstvo je ovlaeno da: 1) 2) izvri uvid u poslovne knjige, evidenciju, spise i uskladitene stvari; zahteva od izvritelja sve neophodne podatke o njegovom poslovanju;

3) pribavi od nadlenih organa i organizacija podatke o poslovanju izvritelja. U okviru vrenja nadzora nad zakonitou rada izvritelja ovlaeno slubeno lice Ministarstva moe naloiti mere za otklanjanje nedostataka u radu izvritelja i rok za postupanje po merama, kao i podneti predlog za pokretanje disciplinskog postupka. Nadzor nad radom izvritelja koji vri Komora lan 347. Nadzor nad radom izvritelja obavlja i Komora. Komora obavlja nadzor po slubenoj dunosti, najmanje jedanput godinje. Komora moe obaviti nadzor i po pritubama stranaka i uesnika u postupku. Komora moe da ostvari uvid u: predmete, podatke i drugi arhivski materijal izvritelja; raspolaganje uskladitenim stvarima i novcem uplaenim na ime obezbeenja; priznanice za naplaene iznose na ime nagrade i naknade izvritelja, kao i da preduzme sve druge radnje, u skladu zakonom i drugim propisima. Komora je ovlaena da naloi izvritelju otklanjanje nedostataka u odreenom roku i da pokrene disciplinski postupak. Aktom Komore blie se propisuje nain vrenja nadzora nad radom izvritelja koji obavlja Komora. Izvetaj o poslovanju lan 348. Izvritelj je duan da jednom godinje podnese izvetaj o poslovanju Ministarstvu i Komori. Akt o nainu izvetavanja i sadrini izvetaja donosi ministar. Godinji izvetaj mora da sadri sledee podatke: 1) 2) 3) ukupan broj predmeta u toku; ukupan broj reenih predmeta; ukupan broj nereenih predmeta na kraju godine;

- 103 4) odnos ukupnog iznosa sredstava ostvarenih izvrnim radnjama i ukupnog iznosa potraivanja. Podaci iz godinjeg izvetaja izvritelja objavljuju se na internet stranici Ministarstva i Komore i dostupni su javnosti sve do objavljivanja podataka za narednu godinu. Disciplinska odgovornost izvritelja lan 349. Izvritelj odgovara ako svojim postupcima u vrenju svoje delatnosti kri odredbe ovog zakona i drugih propisa, ako ne ispunjava svoje obaveze propisane Statutom i drugim aktima Komore i ako bilo kojim svojim postupkom vrea ast i ugled profesije izvritelja. Odgovornost za krivino delo ili prekraj ne iskljuuje disciplinsku odgovornost izvritelja. Disciplinske povrede lan 350. Disciplinske povrede izvritelja su: 1) svesno prikrivanje zakonske smetnje koja je uslov za imenovanje; 2) obavljanje delatnosti nespojivu sa ugledom, au i nezavisnou izvritelja; 3) ponavljanje disciplinskih povreda, pre brisanja izreene mere iz evidencije; 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) preduzimanje radnji u postupku i pored postojanja razloga za iskljuenje; povreda dunost uvanja slubene tajne; prekoraenje ovlaenja poverenih zakonom; naplata vee nagrade ili naknade trokova nego to je propisano; nuenje usluga; neuredno voenje knjiga i evidencija; voenje postupka na jeziku koji nije u slubenoj upotrebi;

11) postupanje sa stvarima i novanim sredstvima u postupku suprotno zakonu ili ovlaenju stranaka; 12) odbijanje bez opravdanog razloga dunosti privremenog zamenika odreenog odlukom Komore; 13) javno iznoenje linih, porodinih i materijalnih prilika stranaka do kojih je doao u vrenju delatnosti izvritelja; 14) neplaanje doprinosa Komori tri meseca uzastopno ili est meseci sa prekidima u toku kalendarske godine; 15) 16) odbijanje bez opravdanog razloga da se struno usavrava; povrede dunosti utvrenih drugim propisima.

- 104 Disciplinske mere lan 351. Disciplinske mere za disciplinske povrede su: 1) 2) 3) 4) 5) opomena; javna opomena; novana kazna od 50.000 do 500.000 dinara; zabrana obavljanja delatnosti u trajanju od tri meseca do jedne godine; trajna zabrana obavljanja delatnosti izvritelja.

Ministarstvo moe izrei meru privremene zabrane obavljanja delatnosti izvritelja za vreme trajanja disciplinskog postupka. Novana kazna iz stava 1. ovog lana uplauje se na propisani uplatni raun javnih prihoda. Podaci o izreenim disciplinskim merama iz stava 1. ta. 2) do 5) i stava 2. ovog lana se objavljuju se na internet stranici Ministarstva i Komore. Izricanje disciplinskih mera lan 352. Prilikom izricanja disciplinskih mera uzimaju se u obzir sve okolnosti koje mogu da utiu na vrstu mere i visinu novane kazne, a naroito teina i posledice disiplinske povrede, uinjena teta, stepen odgovornosti i ranije izreene disciplinske mere. Podaci o disciplinskim postupcima i izreenim merama upisuju se u imenik izvritelja i zamenika. Disciplinski komisija lan 353. Disciplinska komisija sprovodi disciplinski postupak radi utvrivanja disciplinske odgovornosti izvritelja i izrie disciplinske mere, u skladu sa ovim zakonom. Sastav disciplinske komisije lan 354. Disciplinsku komisiju ini pet lanova koje imenuje ministar, i to: dva lana iz reda izvritelja koje predlae Komora, jedan lan iz reda sudija sa iskustvom u postupcima izvrenja koga predlae Visoki savet sudstva i dva lana iz reda dravnih slubenika Ministarstva. lanovi disciplinske komisije imenuju se na etiri godine i mogu biti ponovo imenovani. Disciplinski postupak lan 355. Predlog za pokretanje disciplinskog postupka mogu podneti Ministarstvo, predsednik suda za ije podruje je izvritelj imenovan i predsednik Komore, a na

- 105 osnovu izvrenog nadzora, kao i pritubi i inicijativa stranka u postupku, njihovih zastupnika i punomonika. U disciplinskom postupku izvritelju protiv koga je postupak pokrenut mora se omoguiti da se izjasni o navodima iz predloga za pokretanje disciplinskog postupka. Nakon sporovodenog disciplinskog postupka, disciplinska komisija donosi odluku. Disciplinski postupak se blie ureuje aktom ministra. Odluka disciplinske komisije lan 356. Odluka disciplinske komisije je konana. Protiv konane odluke disciplinske komisije moe se pokrenuti upravni spor. Zastarelost lan 357. Rok zastarelosti za pokretanje disciplinskog postupka je est meseci od dana saznanja za povredu, a najdue jednu godinu od dana kada je povreda uinjena. Voenje disciplinskog postupka zastareva u roku od jedne godine od dana pokretanja disciplinskog postupka. Izreena disciplinska mera ne moe se izvriti kada protekne jedna godina od dana konanosti ili pravnosnanosti odluke o izreenoj disciplinskoj meri.

Deo osmi PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 358. Postupci izvrenja i obezbeenja u kojima je do dana poetka primene ovog zakona zapoeto sprovoenje izvrenja okonae se po odredbama ovog zakona. Postupci izvrenja i obezbeenja u kojima je do dana poetka primene ovog zakona izjavljena alba na reenje o izvrenju ili obezbeenju, ustupie se sudu nadlenom za odluivanje po prigovoru na reenje o izvrenju ili obezbeenju, u skladu sa ovim zakonom. lan 359. Ispit za izvritelje sprovee se u roku od sedam meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Imenovanje izvritelja u skladu sa ovim zakonom izvrie se u roku od devet meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. U roku od 30 dana od isteka roka iz stava 2. ovog lana ministar e sazvati osnivaku skuptinu Komore, radi konstituisanja. Skuptina Komore e u roku od 60 od dana konstituisanja izabrati organe Komore i doneti podzakonske akte. Izvritelji e poeti sa radom u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

- 106 Do poetka rada izvritelja poslove za koje su po ovom zakonu nadleni izvritelji obavlja sud. lan 360. Podzakonski akti propisani ovim zakonom, izuzev akata iz lana 34. stav 2, lana 67. stav 3, lana 311. stav 2. i lana 313. stav 4. ovog zakona, odnosno akata koje donosi Komora, donee se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Akti iz lana 34. stav 2, lana 67. stav 3, lana 311. stav 2. i lana 313. stav 4. ovog zakona, donee se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 361. Izvrenje na osnovu izvrne odluke koja je potvrena kao Evropska izvrna isprava, primenjuje se od dana sticanja lanstva Republike Srbije u Evropskoj uniji. lan 362. Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o izvrnom postupku (Slubeni glasnik RS, broj 125/04). Danom poetka primene ovog zakona prestaje nadlenost vieg suda da odluuje u drugom stepenu o albama na odluke osnovnih sudova u izvrnim postupcima, propisana lanom 23. stav 2. taka 2. Zakona o ureenju sudova (Slubeni glasnik RS, br. 116/08 i 104/09). lan 363. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije, a primenjuje se po isteku etiri meseca od dana stupanja na snagu, osim odredaba koje se odnose na izvritelje koje e se primenjivati po isteku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

You might also like