P. 1
Radno pravo

Radno pravo

|Views: 3,146|Likes:
Published by pedja184

More info:

Published by: pedja184 on Jun 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/16/2013

pdf

text

original

1-rad i radni odnos(rad i osobine rada) 2-pojam radnog prava 3-pojam radnog odnosa 4-izvori radnog prava

5-nastanak i razvoj radnog zakonodavstva u rs 6-ugovor o radu i vrste 7-uslovi za zasnivanje radnog odnosa 8-probni rad 9-nocni rad 10-rad kod kuce 11-pripravnici(pripravnicki staz) 12-volonterski rad 13-preraspodjela radnog vremena 14-privremeni i povremeni poslovi 15-radno vrijeme(skraceno,nepuno i prekovremeni rad) 16-odmori 17-odsustvo 18-zaposljavanje stranih drzavljana 19-strucno osposobljavanje I usavrsavanje 20-upucivanje radnika na rad u inostranstvo 21-posebna zastita maloljetnika,invalida i materinstva 22-zastita na radu 23-strajk 24-inspekcijski nadzor 25-plate 26-disciplinska odgovornost radnika 27-privremeno udaljenje s posla 28-radni spor 29-prekid ugovora o radu 30-materijalna odgovornost radnika 31-prekrsajna odgovornost 32-krivicna odgovornost 33-obavezno udaljenje radnika sa posla 34-otkaz ugovora o radu(otpremnine) 35-pojam nezaposlenog lica 36-mirovanje prava 37-radni odnosi zaposlenih u organima drzavne uprave 38-uslovi za zaposljavanje radnih sluzbenika 39-radno vrijeme (radnika i radnika u drzavnoj upravi) 40-odbor za zalbe 41-suspenzija drzavnih sluzbenika 42-prestanak radnog odnosa 43-radni odnosi u drzavnoj sluzbi bih 44-radna mjesta u drzavnoj sluzbi 45-uslovi za zaposljavanje radnika u drzavnoj sluzbi 46-organi lokalne samouprave

1-RAD I RADNI ODNOS-(RAD I OSOBINE RADA) Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.Rad je neposredna veza za sredstva rada I njihov razvitakElementi (osobine) rada: 1,svrsishodnost rada; 2 društvena dopuštenost; 3 sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama.Dozvoljenost ili zabranu odredjene vrste rada odredjuje drzava svojim pr.aktima Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada izmedju ljudi.. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik.Osnovni elementi radnog odnosa su-1-postojanje radnika.2-postojanje poslodavca.3-zakljucen ugovor izmedju njih. Osnovne osobine radnih odnosa:dobrovoljnost i postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti.Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu.U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti.Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2.POJAM RADNOG PRAVA Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Razvojem radnih odnosa I intervencijom drzave u radne odnose,dovele su do odvajanja radnog prava od gradjanskog.. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. Radno pravo se moze def.kao grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca.Osnovnu I polaznu tacku pri odredjivanju radnog prava predstavljaju radni odnosi.Radno pravo ne obuhvata sve odnose rada vec samo neke od njih.Predmet radnog prava obuhvataju samo radni odnosi.Najkrace receno radon pravo izucava odnose rada-regulisane propisimaIma dvije vrste normi:-dio građanskih normi-obavezujuće norme. 3.POJAM RADNOG ODNOSA Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:-dobrovoljnost I -postojanje rada. Zasnivanje radnog odnosa - ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. Zasnivanje radnog odnosa zavisi od objektivnih i subjektivnih cinilaca.Objektivni su ekonomska razvijenost a odluka poslodavca da popuni odredjeno radno mjesto je subjektivni cinilac

1) Normativni (propisi); 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta); 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema: -sistem socijalizma –- socijalni momenat, bitno da se zaposli radnik, nisu se popunjavala sva radna mjesta. -tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama, nema socijalnog momenta, vladaju zakoni tržišta. -kapitalizam. 4.IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. materijalne (npr. volja zakonodavca) i 2. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi, po tačno određenom postupku, od različitih subjekata).Osnovna podjela formalnih izvora je razlikovanje izvora prema donosiocu kao i prema porijeklu.Prema porijeklu djele se na unutrasnje i medjunarodnog porijekla.S a stanovista radnog prava unutrasnji izvori su ustav,zakon,podzakonski akti i ugovori.Medjunarodnog porjekla su konvencije i preporuke medjunarodne organizacije rada i medjunarodni sporazumi. FORMALNI - Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH -u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo, pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. 2) Ustav RSUstav RS reguliše radne odnose, zaštitu na radu i zapošljavanje u nacelima koja su sadrzana u djelu koji govori o ljudskim pravima i slobodama.Pomenuta nacela su 1. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. radnici imaju pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor 4. pravo na ograničeno radno vrijeme 5. pravo na zaštitu na radu 6. omladina, žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. pravo na sindikalno organizovanje 8. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. 10. zaposleni imaju pravo na placeno odsustvo u skladu sa zakonom 11. zajamcena sloboda sindikalnog organizovanja 12. pravo na strajk 13. zaposleni i clanovi njihove porodice pravo na socijalnu sigurnost,soc osiguranje 3) Zakon-kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela, a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca.Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose:

-1993. g. Zakon o radnim odnosima,-2000. g. Zakon o radu RS,-Zakon o zaštiti na radu -Zakon o štrajku,-Zakon o zapošljavanju. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Na primjer: Pravilnik o radu - dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika.Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. Pravilnik donosi poslodavac, zakonom je definisano kada mora, a kad ne mora. Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika.Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona, a regulišu se prava radnika i zakonodavca. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava, ali ni manje nego što je zakonom određeno. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac, a Vlada se pojavljuje kao garant, ako se radi o državnoj svojini.Ugovori mogu biti:1) opšti i 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika. Strani(međunarodni) izvori radnog prava: -Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR), akti OUN-a i sl. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija, a to čini parlamentarna skupština BiH. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana, a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Digla gornju granicu zapošljavanja. -Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu, a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija. 5.NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Ustavom RS iz92.,tacnije ustavnim zakonom za sprovodjenje ustava rs navodi se da ce se primjenjivati svi propisi i zakoni SFRJ i SR BIH do donosenja odgovarajucih zakona od strane RS.Donosenjem zakona o radnim odnosima 93.RS pocinje razvoj radnog zakonodavstva na svom prostoeu.Stupanjem na snagu pomenutog zakona nastaje prva faza u razvoju radnog zakonodavstva na prostorima RS.Druga faza radnog zakonodavstva u RS pocinje izlaskom novog zakona o radu 2000.god,a ubrzo poslije njega izlazi i drugi zakon koji se odnosio na radni odnos.Osnovne karakteristike fundamentalnih promjena u radnom zakonodavstvu u RS ogleda se i u promjeni znacenja osnovnih pojmova radnog prava kao sto su radni odnosi,radnik,poslodavac.Radni odnos je def.kao ugovor izmedju radnika i poslodavcaPravni osnov za zasnivanje pravnog odnosa je ugovor o radi. 6.UGOVOR O RADU I VRSTE Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao.Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika.Ugovor o radu moze se zaključiti na određeno i neodređeno vrijeme. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine, u periodu od 3 godine, tj. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca, znači da mu ugovor prelazi u ugovor

na neodređeno vrijeme). Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi, i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti, godišnjeg odmora i slično. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. Ugovor o radu sadrzi - naziv, sjedište poslodavca - ime i prezime radnika stručna sprema ,prebivaliste -datum stupanja radnika na rad -radno mjesto na kom se zaposljava,mjesto rada,duzina i raspored radnog vremena -platu novcane naknade i druga primanja radnika -trajanje godisnjeg odmora -trajanje ugovora ako se zakljucuje na odredjeno vrijeme -rok za otkazivanje Poslodavac ima zakonsku obavezu da zakljuci ugovor o radu sa radnikom ili sacini pismenu izjavu o uslovima prijema radnika na rad i dostavi je radniku u roku 30 dana. 7.USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNIH ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1-opšti uslovi I 2-posebni uslovi. Opšti uslovi: godine starosti, opšta zdravstvena sposobnost - daje nadležna zdravstvena ustanova, saglasnost roditelja (staraoca). To su minimalni uslovi i oni su demokratski, uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. Osobe od 15-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici).Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka, a ne dom zdravlja. Ako je lice maloljetno, a stupi u brak, postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos.Drugi uslov je zdravstvena sposobnost za rad.Pomenuti uslov ima karakter zastite za poslodavca i socijalno osiguranje,jer radnik koji radi a nije zdrav prestavlja opterecenje za fondove.Posebni uslovi: Nisu navedeni u zakonu jer nisu isti za sve radnike i zavise od konkretnih polova i radnih zadataka.To su školska sprema, radno iskustvo, fizička kondicija, propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno, da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa.Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja, ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu. 8.PROBNI RAD U zakonu nema odredbi o vrsenju probnog rada.Probni rad se ne moze odrediti za pripravnike jer je pripravnicki rad sam po sebi neka vrsta probnog rada.P rad je vremenski ogranicen I moze trajati najdize 6 mjeseci.Nacelno probni rad traje 3 mj. I moze se produziti sporazumom radnika I poslodavca na jos 3 mje.Moze se otkazati od strane poslodavca ili radnika I prije isteka roka.Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete.Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos, radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme.Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme.

9.NOCNI RAD Noćni rad je rad koji se obavlja noću, primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla, a računa se od od 22h- 6h narednog dana, maloljetniku je zabranjen nocni rad.Postoje izuzeci od ovoga pravila i ako maloljetnik radi u industriji nocni rad se racuna od 19 casova do 7 narenog dana. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom: -ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog, -ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, -ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog, -ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno, -ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i -ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti 10.RAD KOD KUCE Nije predvidjen kao zakonska mogucnostOpstim kolektivnim ugovorom mogucnost zasnivanja radnog odnosta kod kuce radnika je normirana.Data je kao mogucnost da se ugovorom o radu izmedju poslodavca I radnika mogu urediti prava,obaveze I uslovi obavljanaj rada kod kuce radnika. 11.PRIPRAVNICI(PRIPRAVNICKI STAZ) Lica koja se prvi put zaposljavaju poslije zavrsene srednje,vise ili visoke skole na poslove u svom strucnom zvanju a zasnivaju radni odnos u cilju sticanja osposobljenosti za samostalan rad nazivaju se pripravnici.Iz zakonski odredbi proizilazi da svaki pripravnik poslije isteka pripravnickog staza polazu strucni ispit.Za vrijeme pripravnickog staza pripravnik ima pravo na platu I sva druga prava po osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom,kolektivnim ugovorom,,pravilnikom o radu I ugovorom o radu. 12.VOLONTERSKI RAD Je izuzetak pripravnickog rada.Volonter zakljucuje ugovor o volonterskom radu koji nema pravno dejstvo kao ugovor o radu jer volonter ne zasniva radni odnos.Moze trajati onoliko vremena koliko traje I pripravnicki rad.Volonteru za njegov rad ne pripadaju prava iz radnog odnosa osim -prava na zastitu na radu,-pravo na dnevni odmor u toku rada I 2 uzastopna radna dana,pravo na zdravstveno I penziono invalidsko osiguranje za slucaj nesrece na poslu. 13.PRERASPODJELA RADNOG VREMENA Na pojedinim radnim mjestima moze se izvrsiti ako priroda I potreba posla to zahtjeva.Radno vrijeme moze u jednom djelu godine biti kraci a u drugom djelu duze srazmjerno krace.Duze vrijeme u jednom djelu god.ne smatra se prekovremenim radomPreraspodjelom radnog vremena moze se u jednom djelu god uvesti radon vrijeme,najduze do 52 casa a na sezonskim poslovima do 60casova sedmicno. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom, niti za radnike mlađe od 18 godina

14. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike. Privremeni rad - ne traje duže od 6 mjeseci - koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca, po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. Povremeni poslovi - to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme, traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. žetva, kosidba, berba voća). Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca.Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu, a ne ugovor o radu, tj. ugovor o povremenim i privremenim poslovima.Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe: -o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor -rokovi o početku i završetku posla -uslovi i načini izvršenja posla i -visina, rok i način isplate nagrade za izvršeni posao. 15.RADNO VRIJEME(SKRACENO, NEPUNO, PREKOVREMENI RAD) PUNO RADNO VRIJEME Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. Puno radno vrijeme, obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama, zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. NEPUNO RADNO VRIJEME Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme.Ako se primjeni metoda argumentum a contrario - da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno, može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. Pojedina prava, po svojoj prirodi, mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja, penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. SKRACENO RADNO VRIJEME Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima, a radi zaštite njihovog zdravlja. Radi se o poslovima gdje, i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu, postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. To su poslovi npr. rudara, poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika, poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr.Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično.Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom, s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora, uvećanje plate, posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. O skraćenju radnog vremena

odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila, a primjenjuje se u 2 slučaja: -u slučaju neplaniranog povećanja obima posla, -u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda, havarija na sredstvima rada, požara, zemljotresa, epidemije. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana, a u izuzetnim situacijama još 10 dana. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada.Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu.Prekovremeni rad je zabranjen: -radnicima mlađim od 18 godina (tj. maloljetnim licima), -trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i -samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). 16.ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. DNEVNI ODMOR U TOKU RADNOG DANA Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremen.U institucijama BIH dnevni odmor se ne moze koristiti na pocetku ili kraju radnog dana ODMOR IZMEDJU DVA RADNA DANA Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno, između dva radna dana, bez obzira gdje je zaposlen. SEDMICNI ODMORRadnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno.Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora, poslodavac je dužan da naknadno odredi, u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Trebalo bi, da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor, ako je to moguće.Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora GODISNJI ODMORJe pravo ali i obaveza radnika, pomenutog prava se radnik ne može odreći, niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu.Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor.Dužina godišnjeg odmora zavisi od:

1-dužine neprekidnog rada u toku godine,2-starosti radnika i 3-posebnih uslova rada. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada, poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana, II dio 14 dana = dvije sedmice). Radnik, neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža.Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana. 17.ODSUSTVO Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik izostaje sa posla iz opravdanih razloga,moze biti placeno i neplaceno Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje 5 radnih dana u sledećim slučajevima: -u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža, otac, majka, djeca, svekar, svekrva, po uzdužnoj lozi otac, unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica, djeca od braće, svastika i djever po tazbini drugog koljena) -za sklapanje braka 5 radnih dana, ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana -rođenje djeteta (porođaj supruge) -njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana -za vjerske obrede 2 radna dana. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima, kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove, a to su: -nabavka drva -koševina -dizanje usjeva -smrti člana šire porodice -njega člana šire porodice -posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu -za školovanje u inostranstvu (do godine dana) -pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji, kao i pripremanje magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju, a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.

18.ZAPOSLJAVANJE STRANIH DRZAVLJANA Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH, ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: -odobren boravak na teritoriji RS, BiH (boravak može biti privremeni ili stalni, a izdaje ga CJB- MUP) -da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje, a izdaje se po mjestu rada poslodavca, a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak, opis radnog mjesta, prijava o broju potrebnih radnika), s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova, boravak može biti stalni i privremeni, ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca.Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. Radna dozvola prestaje da važi: -istekom vremena za koji je izdata -prestankom važenja odobrenja boravka -prestankom važenja ugovora o radu -ako je lice osuđeno (bezuslovno- krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke. -stavljanje van snage radne dozvole. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora, stranac automatski gubi radnu dozvolu. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta, a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana 19.STRUCNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRSAVANJE RADNIKA (DOPUNSKO OSPOSOBLJAVANJE,,STRUCNO OBRAZOVANJE I USAVRSAVANJE R) Poslodavac moze da uputi lice koje trazi zaposlenje kao i radnika u random odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje.Potreba za dopunskim osposobljavanjem proizilazi iz cinjenice da lice koje trazi zaposlenje ili radnik u random odnosu moraju ovladati rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima za zastitu na radu kako bi mogla uspjesno koristiti navedena sredstva.Za upucivanje lica koje traze zaposlenje ili radnika,upucivanje na dopunsko osposobljavanje moze se izvrsiti samo uz njihov pristanak.Dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada,kao I strucna obrazovanja I usavrsavanja radnika blize se uredjuje kolektivnim ugovorom I drugim podzakonskim aktima.Zakonom je precizno definisano da je radnik duzan postupiti po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje I za strucno obrazovanje I usavrsavanje.Radi se o zakonskoj obavezi.Opstim kolektivnim ugovorom u rs strucno usavrsavanje u ili usavrsavanje je predvidjeno kao duznost poslodavca.Poslodavac koji nije radniku obezbjedio strucno osposobljavanje ili usavrsavanje u skladu sa zahtjevima procesa rada na random mjestu,snosi rizik odgovornosti za stetu na radu.Radnik odgovara za stetu koju je ucinio u toku rada namjerno ili iz krajnje nepaznje

20.UPUCIVANJE RADNIKA NA RAD U INOSTRANSTVO U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama, može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje, ali uz saglasnost radnika,pod odredjenim uslovima.Uslovi su odredjeni zakonom,a to su -Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima.Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o: -trajanju rada u stranoj zemlji, -uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji, -valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji, kao i rokovima i načinu isplate i -uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. 21.POSEBNA ZASTITA MALOLJETNIKA,INVALIDA I MATERINSTVA MALOLJETNICI-Lica koja su starija od 15 a mladja od 18 god uzivaju posebne mjere zastite.Lica mladja od 18 god ne mogu biti rasporedjena za obavljanje izuzetno teskih fizickih polova na rad pod zemljom ili vodom.Rasporedjivanje maloljetnika za nocni ili prekovremeni rad je ogranicen zakonskim normama koje imaju impreativni karakter Žena ne može biti raspoređena na rad u podzemnim dijelovima rudnika, osim u slučaju ako je zaposlena na rukovodećem radnom mjestu koje ne zahtjeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite. Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo. Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoće i dok doji dijete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta. Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Ako žena otpočne s radom prije isteka vremena porodiljskog odsustva, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta. Ako žena rodi mrtvo dijete, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je, po ocjeni ovlašćenog doktora medicine, potrebno da se žena oporavi od porođaja i psihičkog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana porođaja, odnosno od dana gubitka djeteta. INVALIDI-Radniku koji je povređen na poslu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vrijeme. Radnik koji je, nakon liječenja i oporavka, osposobljen za rad, ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene spriječenosti za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima. Ako nadležna služba Javnog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, nakonokončanog liječenja i oporavka radnika, kod njega utvrdi preostalu radnu sposobnost ili opasnost od nastupanja invalidnosti, poslodavac je dužan da ga rasporedi na drugi posao, koji odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, u skladu sa zakonom.

22. ZASTITA NA RADU Mjere kojima se obezbjedjuje zastita na radu su -mjere kojima se neposredno obezbjedjuje sigurnost na radu -mjere u vezi sa uslovima rada -mjere u vezi sa posebnom zastitom na radu Poslodavac je dužan da omogući radniku da se, u roku od 30 dana od dana stupanja na rad, upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, uključujući i prava i obaveze koji proizilaze iz kolektivnog ugovora i pravilnika o radu. Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada čije korišćenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi i okolinu, poslodavac je dužan da prije otpočinjanja rada radnika provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje tim sredstvima i njihovim korišćenjem. Prema potrebi, poslodavac može radnika uputiti na dopunu znanja iz određene oblasti zaštite na radu. Poslodavac je odgovoran za posljedice nesreće na radu koje mogu nastupiti zbog neispravnosti objekata, mašina, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada, kao i zbog neovlašćenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. Radnik može da odbije da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima rada, kao i zbog nepostojanja odgovarajućih mjera zaštite na radu, neposredno prijeti opasnost po život ili zdravlje, ili ako takva opasnost prijeti drugim licima. Radnik je dužan da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadležnog inspektora rada.Radnik je dužan da se pri radu koristi odgovarajućim sredstvima zaštite na raduZakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o zaštiti na radu i ugovorom o radu bliže se uređuju mjere i sredstva zaštite na radu. 23.STRAJK Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu, a zatim da najave štrajk. Štrajk može biti: 1. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika.Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade, ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu, a radnik nema pravo da ga u tome spriječi.Štrajk se može organizovati, ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje, ako ne može, poslodavac obavještava Vladu o štrajku. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom, koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. Institucije Elektrodistribucija, Komunalno, Vodovod, Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. Policajci mogu štrajkovati, a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos, vojska bi onda izgubila smisao).

24.INSPEKCIJSKI NADZOR Da bi se objasnio inspekcijski nadzor, potrebno je prethodno razmotriti upravni nadzor kao jednu od najznacajnijih komponenti ukupne djelatnosti organa drzavne uprave, tj. organa drzavnih sluzbi. Opcenito, pod nadzorom se oznacava skup mjera i aktivnosti u okviru kojih se vrsi permanentno i sistematsko pracenje i ocjenjivanje tudeg rada. Nadzor se definira i kao skup aktivnosti za rad nad kojim se vrsi preobrazavanje u rad koje je trebalo vrsiti.Upravni nadzor se javlja kao jedan specifican oblik pravnog nadzora. U formalnom smislu, upravni nadzor je nadzor koji vrse drzavni organi uprave po osnovu povjerenih javnih ovlascenja nad radom organa, privrednih subjekata, ustanova i drugih pravnih lica, kao i nad radom gradana. U materijalnom smislu, upravni nadzor je primjenjivanje upravnih ovlascenja nad neautoritativnim aktivnostima organa i organizacija i nad radom gradana. Njega cini i nadzor nad autoritativnim pojedinacnim pravnim aktima, odnosno nad donosenjem pojedinacnih upravnih akata i nad obavljanjem upravnih radnji, a to je kontrola uprave.Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti radnih odnosa u okviru svoje nadleznosti vrse organi uprave, u skladu sa zakonom. Poslove inspekcijskog nadzora u okvirima nadleznosti organa uprave obavljaju inspektori. Ako potreba sluzbe zahtijeva, rukovodilac organa uprave moze ovlastiti i drugog sluzbenika organa uprave, koji ima odgovarajucu strucnu spremu, da izvrsi odredene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomaze u obavljanju tog nadzora. 25.PLATE Place zaposlenika utvrduju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduje se najniza placa, te uvjeti i nacin njenog uskladivanja. Elementi koji odredjuju visinu plate su-slozenost posla i zadatka,radni ucinak,odgovornost u radu,kvalitet rada,godine rad.Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moze zaposleniku obracunati i isplatiti placu manju od place utvrdene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Zaposlenik ima pravo na povecanu placu za otezane uvjete rada, prekovremeni rad i nocni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odredeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o raduZaposlenik ima pravo na naknadu place za period u kojem ne radi zbog opravdanih slucajeva predvidenih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godisnji odmor, privremena nesposobnost za rad, porodajno odsustvo, placeno odsustvo i sl.) Zaposlenik ima pravo na naknadu place za vrijeme prekida rada do kojeg je doslo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (visa sila, privremeni zastoji u proizvodnji i sl.). Poslodavac ne moze, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potrazivanje prema njemu naplatiti uskracivanjem isplate place ili nekog njenog dijela, odnosno uskracivanjem isplate naknade place ili dijela naknade place 26.DISCIPLINSKA ODGOVORNOST RADNIKA Disciplinska odgovornost radnika vezana je za:lakše i teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu). Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom, a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza. To su najčešće: -kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena, -izazivanje svađe na poslu,

-nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama, -opijanje na poslu, -nemaran odnos prema poslu, -ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom, a to su: -odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu, -krađa, namerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi, -zloupotreba položaja, sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca, -odavanje poslovne ili službene tajne, -namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se remeti proces rada kod poslodavca, -nasilničko ponašanje prema poslodavcu, drugim radnicima i trećim licima za vrij. rada, -korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena, -neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku). Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor, ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu, umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. Niko radniku ne može oduzeti od plate, osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme, a bez saglasnosti radnika). 27.PRIVREMENO UDALJENJE S POSLA Nije otkaz, to je nešto između. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo, poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela, ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. najčešće zbog krađe). Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca, u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. 28.RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika.Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku nezakonit, naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.Ako poslodavac, s obzirom na postojeću organizaciju, nema mogućnosti da radnika vrati na rad, ili da to ne želi da učini, kao i u slučaju ako

radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca, poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu, sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima: -kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju, -ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama, -ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva, -ako radniku uskrati pravo na otpremninu i -ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. 29.PREKID UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao: -smrću radnika, -sporazumom poslodavca i radnika, -otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika, -ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža, ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju, -sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radnesposobnosti radnika, -istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, -ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti, vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca - sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada, -na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika - sa danom utvrđenim sudskom odlukom, -sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca.Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe: -raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i -raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može, a i ne mora) 30.MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje koju je pricinio poslodavcu (obična nepažnja). Dolus = namjera, krajnja nepažnja. Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin. .Materijalna odgovornost u radnom odnosu pojavljuje se u 3 oblika -odg.radnika za stetu ucinjenu poslodavcu -odg.radnika i poslodavca za stetu ucinjenu trecem licu -odg.poslodavca za stetu ucinjenu radniku. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr. vozi auto, a nije bio pijan), a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac, ali radniku odbije od plateOdgovornost poslodavca zbog povrede prava

radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade, ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. Takođe, radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca. 31.PREKRSAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. Pored poslodavca, za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata, mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:-ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje, -ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata, -ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu, ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. U određivanju novčanih kazni, kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima, ženi u trudnoći, za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada. 32.KRIVICNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. Odgovornost se odnosi na poslodavca, ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika, a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu, predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom, ali se nalaze u drugim poglavljima. 33.OBAVEZNO UDALJENJE RADNIKA SA POSLA (OBLIGATORNI SLUCAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA) Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. To su slučajevi: -kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža, ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja), -kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim, -kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada, poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju. -prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica), -istekom ugovora na određeno vrijeme, -smrću radnika,

-pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor, a konačna kad se ne vodi upravni spor, -kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu:* zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izričemu se zabrana obavljanja djelatnosti)* obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. 34.OTKAZ UGOVORA O RADU(OTPREMNINE) Otpremnina je odredjeni iznos novca koji radnik dobija prilikom prestanka njegovog radnog odnosa.Iznos otpremnine zavisi od uslova pod kojim je radnik prestao sa radom,tu se razlikuje-pravo na otpremninu kada je radniku prestao radni odnos prema zakonu o radu-pravo na otpremninu radnika koji su bili upuceni na cekanje prema vazecem zakonu -pravo na otpr.kada je radnik na nezakonit nacin prestao radni odnos Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac je dužan da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje otkazom ugovora. Visina otpremnine utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, i iznosi najmanje u visini jedne trećine prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se kolektivnim ugovorom. 35.POJAM NEZAPOSLENOG LICA Nezaposlenim licem smatra se lice sa navrsenih 15 god zivota koje ima zdravstvenu sposobnost a koje nije zakljucilo ugovor o radu ili koje nije po nekom drugom osnovu radon angazovano a koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica koju void zavod.Iz zakonske def pojma nezaposlenih lica mogu se odrediti osnovni elementi kojima se definise pojam nezaposlenoog lica,a to su-starosnadob,-radni angazman,-prijava na evidenciju nezaposlenih lica,-trazenje zaposlenja 36.MIROVANJE PRAVA Ako nezaposleno lice prije isteka roka od 30 dana zasnuje radni odnos ili ostavri pravo na naknadu plate po bilo kom osnovu obustavlja mu se isplata novcane naknade I ostvarivanja drugih prava koja mu pripadaju kao takvom s danom kad podje ostavrivati prava po drugom osnovu.Mirovanje prava se ostvaruje i u slucaju -odsluzenja vojnog roka kao i izvrsenje drugih vojnih obaveza i obaveza civilne zastite -pritvor i izdrzavanje kazne zatvora,mjere bezbjednosti,zastitne ili vaspitne mjere -boravak van republike duze od 30 dana 37.RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U ORGANIMA DRZAVNE UPRAVE Lica koja zasnuju radni odnos u organima uprave nazivaju se drzavni sluzbenici.Uredjenje radni odnosa zaposlenih u organima uprave propisuje se posebnim zakonom.Zakon se obicno naziva zakon o administrativnoj sluzbi u upravi RS.Zakon prestavlja lex specijalis u odnosu na druge zakone koji na slican nacin uredjuju radne odnosePomenutim zakonom nisu uredjeni svi instituti radnog prava,neki su uredjeni normama opstih propisa radnog prava.Zakon o administrativnoj sl;uzbi u upravi RS donesen je u saradnji sa medjunarodnom zajednicom u cilju modernizacije drzavne uprave u RS.

38.USLOVI ZA ZAPOSLJAVANJE RADNIH SLUZBENIKA Da bi se mogao zasnovati radni odnosi u institucijama bih moraju se ispuniti opsti i posebni uslovi.Opsti uslovi su -da je drzavljanin bih -da je stariji od 18 god -da ima univerzitetsku diplomui druge obrazovne kvalifikacije najmanje 7 stepena strucne spreme -da je zdravstveno sposoban za vrsenje odredjenih poslova -da je regulisao vojnu obavezu u skladu sa zakonom -da nije otpusten iz drzavne sluzbe kao rezultat disciplinke mjere -imati uvjerenje da se ne vodi krivicni postupak protiv tog lica -da nije obuhvacen odredbo clana IX.1 ustava bih Prilikom organizovanja javne konkurencije Agencija osigurava da se kod izbora drzavnog sluzbenika nece vrsiti diskriminacija u odnosu na pol,rasu,vjeroispovjest itd. 39.RADNO VRIJEME(RADNIKA I RADNIKA U DRZAVNOJ UPRAVI) Puno radno vr drzavni sluzbenika iznosi 40 casova sedmicno rasporedjeno na 5 radni dana izuzev subote i nedelje.Skraceno radno vrijeme drz sluzbenika odredjuje se u skladu sa zakonom.Prekovremeni rad drz sluzbenika moze uvesti organ ili starjesina organa u slucajevima povecanja obima posla.Prekovremeni rad moze trajati najvise 10 casova sedmicno odnosno 150 casova u toku kalendarske god.U organima lokalne samoupr.naisti nacin je regulisano radno vrijeme.Razlika je u tome sto zakon o lokalnoj samoupr ne poznaje kategoriju nepunog radnog vremenaDrzavni sluzbenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor u toku radnog dana od 30 min Pravo na odsustvo-sklapanje braka5 dana,-smrt calna uze porodice 5 dana,sire porodice 2 dana,teza bolest clana porodice 1 dan,preseljenje u stan 2 dana,rodjenje djeteta 5 dana,obiljezavanje vjerskog praznika 2 dana,polaganje ispita 2 dana. 40.ODBOR ZA ZALBE U cilju obezbjedjenja vostepenosti postupka u zastiti prava zaposleni drzavni sluzbenika osnovan je odbor za zalbe.Clanovi odbora su nezavisni i nepristrasni u svom radu.Protiv prvostepenog rjesenja drzavni sluzbenik protiv koga se vodi disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva mogu podnijeti zalbu odboru za zalbe u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.Zalba se podnosi putem prvostepenog organa koji je obavezan zalbu dostaviti odma sindikalnoj organizaciji koja je duzna dostaviti svoje misljenje u roku od 3 dana.Odluka odbora donijeta po zalbi je konacna. 41.SUSPENZIJA DRZAVNI SLUZBENIKA Drzavni sluzbenici se suspenzuju u sl slucajevima -ako je protiv njjega pokrenut krivicni postupak za djelo ucinjeno u vrsenju polova -ako se drzavni sluzbenik nalazi u pritvoru -ako je protiv drz sluzbenika pokrenut kr postupak za teze kr djelo Odluku o suspenziji sa posla u obliku rjesenja donosi starjesina organa,odnosno vlada za rukovodne drzavne sluzbenike.Protiv rjesenja o suspenziji drz sluzbenik ima pravo na zalbu odboru za zalbe u roku od 15 dana po prijemu rjesenja.Suzpenzija drz sluzbenika traje dok za to postoje razlozi.

42.PRESTANAK RADNOG ODNOSA Drz sluzbeniku prestaje radni odnosu u sl slucajevima -dobrovoljnim istupanjem iz drz sluzbe -ispunjavanje zakonski propisanih uslova koje se odnose na godine staza i starosnu dob -trajne nesposobnosti za obavljanje duznosti -dvije uzastopne negativne ocjene -nezadovoljavajuceg probnog rada -nezadovoljavajuce ocjene strucnog ispita -ako sluzbenik bude osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora,mjere bezbjednosti,vaspitne mjere u trajanju duze od 6 mj -izrecene disciplinske jere prestanka rada u organu drzavne uprave Sluzbenika razrjesava starjesina organa drz uprave ili vlada ,Ukoliko je sluzbenik nezadovoljan odlukom,moze podnijeti zalbu odboru za zalbe 43.RADNI ODNOSI U DRZAVNOJ SLUZBI BIH Regulisani su zakonom o drz sluzbi u institucijama bih koji je donesen na osnovu odluke visokog prestavnika za bih.Drzavni sluzb je lice zaposleno na radnom mjestu u drz sluzbi.Zaposljavanje i unapredjenje profesionalne karijere drzavnog sluzbenika se temelji na javnoj konkurenciji i profesijonalnoj sposobnosti 44.RADNA MJESTA U DRZAVNOJ SLUZBI Drz sluzbenik se postavlja na jedno od sledecih radnik mjesta 1-rukovodeci drz sluzbenici -SEKRETAR I SEKRETAR SA POSEBNIM ZADATKOM Sekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i kordinise rad sektora,a sekretar sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrdjenih odlukom savjeta ministara -POMOCNIK MINISTRA-obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar organizacione jedinice i odgovoran je za koristenje finansijskih,materijalnih i ljidskih potencijala 2-ostali drz sluzbenici -SEF UNUTRASNJE ORGANIZACIONE JEDINICE-obavlja slozenije poslove o odg je za koristenje finansihskih,materijalnih i ljudskih potencijala -STRUCNI SAVJETNIK-njegova odgovornosti podtaz visok stepen strucnosti i nezavisnosti o odredjenim oblasrima rada -VISI STRUCNI SAVJETNIK-obavlja odgovorne poslove u odredjenoj organizacionoj jedinici -STRUCNI SARADNIK-specijalizovan za odredjenu oblast rada 45.USLOVI ZA ZAPOSLJAVANJE RADNIKA U DRZAVNOJ SLUZBI TO JE PITANJE 38. 46.ORGANI LOKALNE SAMOUPRAVE U administratuvnoj sluzbi jedinice lokalne samoupr poslove obavljaju opstinski odnosno gradski sluzbenici,tehnicki i pomocni radnici.Sluzbenicima se smatraju lica koja obavljaju sledese poslove -sekretar skupstine jedinice lokalne samouprave,-nacelnik odjeljenja,-sef odsjeka,-strucni savjetnik,-smostalni strucni savjetnik,-visi strucni savjetnik i strucni saradnik. Zaposleni u administrativnoj sluzbi jedinice likalne samouprave koji nemaju status sluzbenika su lica rasporedjena na tehnicke,pomocne, i dr poslove

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->