P. 1
Slobodna Bosna [broj 764, 30.6.2011]

Slobodna Bosna [broj 764, 30.6.2011]

|Views: 279|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2013

pdf

text

original

HRVATSKA I BiH: EVROPSKA UNIJA U SUSJEDSTVU

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Jelena Karleu{a, srbijanska estradna seks bomba, najnovija gay ikona, za SB

Moja generacija dobro zna kako je Beograd “rokao” Sarajevo

NIKO NE SME DA VAS (BOSANCE) BIJE!
www.slobodna-bosna.ba

DRAGAN PARAVINJA, REGIONALNI POKRETNI MONSTRUM

Kako je psihopata-kamiond`ija krstario Balkanom

SADR@AJ
12 STO DANA FEDERALNE VLASTI
Iznevjerena obe}anja
U prvih sto dana mandata federalna Vlada Nermina Nik{i}a pokazala je efikasnost samo kod raspodjele izbornog plijena; “Slobodna Bosna“ analizira {ta su ~etiri stranke Platforme obe}ale, a {ta su 46 realizirale u prvih 100 dana mandata nogometnu reprezentaciju BiH; na{ 64 novinar razgovarao je sa ovim Mostarcem pred po~etak priprema za novu sezonu u njegovom klubu o razlozima zbog kojih je tri godine izbivao iz reprezentacije, razgovoru sa selektorom SAFETOM SU[I]EM, novom ugovoru sa velikim {kotskim klubom

www.slobodna-bosna.ba

VEOMA KONTROLISAN STIL
Kultni Finac Aki
Ovogodi{nji, ”17. Sarajevo Film Festival” bi}e otvoren 22. jula filmom LE HAVRE reditelja AKIJA KAURISMAKIJA, koji je premijerno prikazan na ovogodi{njoj kanskoj filmskoj smotri; genijalni finski reditelj na{oj je saradnici ba{ u Cannesu, prije dva mjeseca, govorio o vlastitoj vjeri u ~ovje~anstvo, {irenju optimizma, Evropskoj uniji, izbjeglicama, francuskom Memphisu...

ME\UGORJE, TRI DESETLJE]A KASNIJE
^ekaju}i priznanje Vatikana
Prije ta~no 30 godina {estero djece iz Me|ugorja izazvalo je senzaciju tvrdnjom da im se na brdu iznad gradi}a ukazala Gospa; na{i reporteri bili su proteklog vikenda, tokom obilje`avanja tridesete godi{njice ukazanja, u ovom hercegova~kom gradu koji je u protekla tri desetlje}a postalo svjetski centar vjerskog turizma i kojeg je do sada pohodilo oko ~etrdeset miliona hodo~asnika

28 ODJECI RODNE GRUDE
Doktor Ivica Lu~i}, povjesni~ar neozbilje
Na tekst urednika “SB”, u kojem se prije petnaest dana pozabavio likom i djelom dr. IVE LU^I]A, najperspektivnijeg hercegova~kog kandidata za “udru`eni zlo~ina~ki projekat”, reagirao je osobno inkriminirani Lu~i} na svom poluprivatnom elektronskom portalu “Ve~ernjeg lista”; Uz neznatna skra}enja prenosimo najuzbudljivije dijelove Lu~i}evog teksta, uz popratni komentar urednika “SB”

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

60 50. GODINA OD POSLJEDNJEG PUCNJA
Ernest Hemingway (1899. 1961.)
Prije pedeset godina, nakon du`e psihi~ke agonije, nobelovac ERNEST HEMINGWAY izvr{io je samoubistvo; pisac koji je u noveli “Starac i more“ besprijekorno oslikao veli~anstvenu borbu ~ovjeka odlu~nog da se ne preda, sam je do`ivio poraz pred svojim strahovima skrivanim pod maskom ma~o mu{kar~ine; nakon pola stolje}a psihijatri su otkrili {ta ga je odvelo u smrt

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

38 NOGOMET
Papetov odbjegli sin
Nakon vi{e od tri godine izbivanja, SA[A PAPAC (31), nekada{nji reprezentativac BiH, obrambeni igra~ {kotskog prvaka GLASGOW RANGERSA, vra}a se u

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
NAGAZNA NINA

Dramati~an pad podr{ke SDP-u

Savjetnica Neboj{e Radmanovi}a Nina Saji} izborila se za diplomatiju kritikuju}i budu}e kolege
Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, uskoro }e ostati bez jednog savjetnika. Kako to obi~no biva, nakon savjetni~ke slijedi ambasadorska funkcija, a prva koja }e iz Radmanovi}evog kabineta u}i u diplomatiju je Nina Saji}, koja je imenovana za ambasadora BiH u Francuskoj. Saji}eva je, tako, jedan od najmla|ih bh. ambasadora, a iskustvo je stekla kratko rade}i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, te u prethodnom Radmanovi}evom mandatu kao savjetnik za vanjsku politiku. Ona }e odlukom Predsjedni{tva BiH u Parizu ujedno biti i predstavnik BiH u UNESCO-u, te Frankofoniji. Radmanovi} se, navodno, u odluci da imenuje mladu savjetnicu na jednu od najva`nijih diplomatskih destinacija rukovodio ~injenicom da ona govori francuski jezik, ali i da je bila naj`e{}i kriti~ar svojih budu}ih kolega ambasadora, pa se o~ekuje da ona ne}e ponavljati gre{ke koje im je uporno zamjerala u razgovorima sa

Kandidat SDP-a za načelnika Ilidže Smail Žilić pretrpio težak izborni poraz

(NE)O^EKIVANI DEBAKL
Na temelju ostvarenih rezultata na ilid`anskim izborima, mo`e se zaklju~iti da je podr{ka SDP-u u posljednjih osam mjeseci skoro prepolovljena

Neboj{a Radmanovi}

Na prijevremenim izborima za na~elnika op}ine Ilid`a trijumfalno je pobijedio kandidat SDA Senaid Memi}. Suprotno najavama, prema kojima se o~ekivala krajnje neizvjesna izborna utrka izme|u najmanje tri kandidata: Huseina Mahmutovi}a (SBB), Smaila @ili}a (SDP) i Senaida Memi}a (SDA), izbor je okon~an uvjerljivim trijumfom kandidata SDA koji je dobio skoro 1.000 glasova vi{e od kandidata SBB-a, te skoro 3 000 glasova vi{e od kandidata SDP-a! Na proteklim parlamentarnim izborima, odr`anim u oktobru protekle godine, tijesnu pobjedu na Ilid`i odnio je SBB, ali je razlika izme|u prvoplasiranog SBB-a, drugoplasiranog SDP-a i tre}eplasirane SDA bila minimalna - svega 200 glasova! Izbori za op}inskog na~elnika Ilid`e bili su podjednako va`ni za sve tri stranke, pored ostalog i zbog toga {to se rezulati op}inskih izbora u pravilu uzimaju kao pokazatelj politi~kog trenda. Na temelju ostvarenih rezultata na

ilid`anskim izborima, mo`e se zaklju~iti da je podr{ka SDP-u u posljednjih osam mjeseci skoro prepolovljena. Strmoglav pad podr{ke SDP-u mo`e se objasniti masovnim razo~arenjem bira~a koji su u oktobru protekle godine povjerovali u SDPove parole o promjenama. Ali, kako objasniti rast podr{ke partiji Sulejmana Tihi}a koja je gotovo podjednako kao i SDP “zaslu`na“ za postizbornu parlamentarnu krizu na bezmalo svim razinama vlasti? Istina, Tihi}eva partija pred izbore nije poput SDP-a bira~ima obe}avala kule i gradove, manje je dakle razo~arala svoje bira~e nego SDP, ali time se ipak ne mo`e objasniti uvjerljiv trijumf SDA na nedavnim izborima za na~elnika op}ine Ilid`a. Obja{njenje se, po svemu sude}i, krije u bezbroj puta dokazanoj tezi prema kojoj o izbornom ishodu presudno odlu~uje masa od oko 30 posto “neopredijeljenih“ bira~a koja se pred izbore brzo “zapali“ a nakon izbora jo{ br`e ohladi. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Međunarodni dan borbe protiv droge u Sarajevu
Sportom i zabavom protiv ovisnosti

{efom. Nepoznato je da li }e sljede}i u svijet diplomatije uploviti jo{ jedan mladi savjetnik i zet predsjedavaju}eg Radmanovi}a Danilo Petrovi} ili }e, ipak, sa~ekati kraj pun~evog mandata. (M.M.)

RASPODJELA POSLA, A NE FOTELJA

Izetbegovi} i Lagumd`ija dogovorili raspodjelu pozicija u novoj upravi “BH Telecoma“
U najprofitabilnijoj dr`avnoj kompaniji BH Telecomu uskoro }e uslijediti opse`ne kadrovske promjene. Dosada{nja ~etvero~lana uprava bit }e pro{irena za jo{ dva ~lana, pri ~emu }e dva ~lana dosada{nje uprave biti zamijenjena novim kadrovima. U skladu s nagodbom koju su postigli Bakir Izetbegovi} i Zlatko Lagumd`ija, u novu {esto~lanu upravu BH Telecoma SDP i SDA imenovat }e po tri ~lana. Izebegovi} je insistirao a Lagumd`ija je pristao da jedan od novih ~lanova uprave iz reda SDA bude Jasminko Ak{amija, suprug Bakirove sestre Lejle. Kako smo doznali, lider SDA Sulejman Tihi}, mada nije odu{evljen, ne}e se usprotiviti ovom dogovoru, pod uvjetom da ne ugrozi njegov utjecaj u BH Telecomu. (M.A.)
Bakir Izetbegovi}

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DA LI JE NAJGORE NAJGORIMA
Pi{e: SENAD AVDI]

Nedopustivo je, a pogotovo je neozbiljno, da nijedan član Predsjedništva BiH koji je “mandatirao“ Slavu Kukića, dakle Bakir Izetbegović i Željko Komšić, nije našao za shodno, nije smatrao obavezom da svojom nazočnošću u Parlamentu BiH barem simbolično ohrabri svog “kandidata“, da pokaže/dokaže da njihovo dizanje ruku na sjednici Predsjedništva BiH nije bio tek puki fiskulturni čin nakon prirodnog buđenja, nego promišljen, politički odgovoran čin
ascijeli dan zasjedao Zastupni~ki dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, narod naivan kakvim ga je Bog dao, nestrpljivo o~ekivao e da bi se izjasnio o “programu“ koji je u kra}im crtama (ni Fidel Castro ne bi uspio jezgrovitije sa`eti svoju platformu i do~arati je u simboli~no restriktivnih dva sata relativno uvjerljivog blebetanja direktno pogodiv{i “uni{ta“) iznio mandatar iz “reda Platforme“ Slavo Kuki}. Jedino {to bi, eventualno, moglo biti upam}eno u vezi sa ovom parlamentarnom sesijom jeste {to je iz programske sheme Javnog servisa BiH protjeran najva`niji doga|aj toga dana: teniski me~ iz Wimbledona u kojem su se tri-~etiri debela sata vite{ki, do koske “krhali“ neodoljivi Srbin Novak \okovi} i Berndard Tomi}, Tuzlak “australskih korena“ (mo`ete mi vjerovati, a ne morate, ali i to je u nekim srbijanskim medijima napisano i, pretpostaviti je, akceptirano).

V

na pet pitanja — u televotingu sam dobio vi{e glasova od narodnog tribuna Kalabi}a. Savr{ena, nikada bolja i principijelnija opozicija potencijalnom dr`avnom premijeru Slavi Kuki}u uprili~ena je iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu - imaju dva poslani~ka mjesta; ne znaju ortodoksni zastupnici te virtualne stranke Beriz Belki} i profesorica Azra Had`iahmetovi} ko im je predsjednik stranke (Haris H Silajd`i} podnosi ostavke samo jednom u `ivotu, odnosno i dva-tri puta godi{nje), ali znaju ko bi trebao a ko ni po koju cijenu smio biti predsjedavaju}i Vije}a ministara Bosne i Hercegovine. Mogao bih do kraja ovoga teksta pobrajati rijetke vrline i mahom rasprostranjene mane zastupnika u Parlamerntu BiH; dalo bi se raspisati o ~emu se do{aptavaju policijski sponzori mud`ahedinskog srednjobosanskog

Mora da je nevjerovatan idiot onaj ko je na dr`avnom javnom televizijskom servis
Seruckaju o programu nasilnog mandata Kuki}a razli~iti poslani~ki klubovi, smjenjuju se ofucana lica u najnovijem face liftingu i sa svje`e kupljenim odijelom, dakle uredni ljudi (ima se, mo`e se). Te{ko se je odlu~iti u izboru, to je stvar osobne mjere i ukusa: je li gori Kuki} koji je pristao na ovakvu vrstu javnog viviseciranja, ili su kvarniji oni koji su ga “mandatirali“ (SDP BiH) ili su maliciozniji ti {to mu osporavaju legalitet i legitimet. ~uda [emsudin Mehmedovi} i [efik D`aferovi}; neobi~no mi je zanimljiva i gospo|a zastupnica iz Srpske demokratske stranke Aleksandra Pandurevi}, vi{e idejno nego estetski (mora malo sa stilistima poraditi na nedopustivo rasprostranjenin podo~njacima). edopustivo je, a pogotovo je neozbiljno, da nijedan ~lan Predsjedni{tva BiH koji je “mandatirao“ Slavu Kuki}a, dakle Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i}, nije na{ao za shodno, nije smatrao obavezom da svojom nazo~no{}u u Parlamentu BiH barem simboli~no ohrabri svog “kandidata“, da poka`e/doka`e da njihovo dizanje ruku na sjednici Predsjedni{tva BiH nije bio tek puki fiskulturni ~in nakon prirodnog bu|enja, nego promi{ljen, politi~ki odgovoran ~in. Ne znam gdje se smucao Alijin mali. Bakir (vjerojatno je imao neodlo`nih obaveza) ali znam za{to sjednici dr`avnog Parlamenta nije nazo~io Kom{i}: imao je neodlo`nih obaveza glede strana~kofantomskog sijela u organizaciji revizorske tvrtke Revicon u kojoj je radio u predahu izme|u ambasadorske funkcije i dr`avni~ke du`nosti. Vlasnik te firme je
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

D
6

a li je gore, poraznije kada te u ime kluba zastupnika SDP-a ohrabruje i kura`i mali, ambiciozni, urbani {upljeglavac Sa{a Magazinovi}, ili je bolnije kada te osporava rezervni policajac iz Kaknja Niko Lozan~i} kojem je ograni~eno kretanje: gdje god da ode ne gine mu zatvor - maticu Hrvatsku ojadio je za par stotina tisu}a kuna. Parlament BiH je za Lozan~i}a jedna vrsta demokratski izabrane “sigurne ku}e“. Koga je uop}e briga {ta o bilo ~emu misli, razmi{lja kockastoglavi pretorijanac Dodikovog SNSD-a Drago Kalabi}? Imao sam (ne)sre}u sa tim urbanoidom sudjelovati u nekoj televizijskoj emisiji u Banjoj Luci gdje smo morali odgovarati

N

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

U IME NARODA SAMI SEBI SVRHA

Narodni poslanici tokom mandata uglavnom Narodni poslanici tokom mandata uglavnom zastupaju privatne, dobro pla}ene interese zastupaju privatne, dobro pla}ene interese

uspje{ni financijski me{etar Marin Ivani{evi}, koji je dosta ~vrsto dokumentiran u aferi “reket“ - pomozi strana~kom “kolezi“, da bi on tebe pripazio kad se steknu uvjeti... Dakle, najspornije u kompletnom skup{tinskom zasjedanju, barem mi se tako ~ini, jeste {to je neko odlu~io da je to preserava-

banalni zaklju~ak kako `ivot ima svoj, normalan, prirodan, ~udesan tok, a politika, odnosno oni koji je personificiraju u “organima i tijelima“ vlasti sasvim druga~iju pragmati~nu logiku i inerciju. Neobi~na, populisti~ki atraktivna, a istovremeno krajnje ogoljena ideja me napade; najve}i problem regionalnih tranzicijskih

u prekinuo fantasti~ni me~ \okovi}-Tomi} i pustio obra}anje Slave Kuki}a pralamentarcima!
nje fenomenalno pla}enih, legalno i legitimno biranih probisvijeta va`nije od veli~anstvenog teniskog me~a koji su pred o~ima cijelog svijeta (s izuzetkom nas koji, ni krivi ni du`ni, pla}amo nekakvu taksu za negledanje) odigrali Novak \okovi} i Bernard Tomi}. Sve {to su imali tata Sr|an i mama Dijana \okovi}, crno iza nokata, ulo`ili su u vjeru i nadu da njihovo dijete posjeduje potencijal da to nekad naplati. Malo znam o obitelji/ familiji Tomi}; tata je Hrvat iz Tuzle, mama Bo{njakinja, vjerovatno odatle negdje, sklonili se od rata u Njema~ku i, Bogu hvala, 1992. dobili sina Bernarda. Odselili u Australiju (pametno, promu}urno!) i mali, malo-pomalo, napredovao u sportskoj karijeri. Neva`no je ko je pobijedio u okr{aju \okovi}-Tomi} (Novak, naravno, a boba je falila da bude druga~ije), ali ono {to }e ostati upam}eno jeste egzemplarno vite{tvo. Nazo~io je tome iz sve~ane wimbledonske lo`e pobjednik od prije deceniju, splitsku huncut Goran Ivani{evi}, gledao je iz neposredne blizine ~vrsti zagrljaj dvojice momaka nakon me~a. Nikada se \okovi}, pobijedio ili zijanio, tako otvoreno ne}e izljubiti sa Federerom, niti Tomi} sa Murrayem... Zafrkano je, neobi~no je delikatno potezati za ikakvim kona~nim poentama. Uglavnom bi se one svele na upro{}eni,
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

birokratija jeste da nisu u stanju razumjeti duh vremena, shvatiti da su im djeca prebrza i da ih moraju pratiti, prilago|avati im se, ravnati se prema njima; oni prema djeci, a ne nipo{to obrnuto.

P

redsajedavaju}i Predstavni~kog doma u Skup{tini Bosne i Hercegovine, starmali Lagumd`ijin klon Denis Be}irovi}, da i{ta zna, a ni{ta ne zna, prekinuo bi zasjedanje pod izlikom: trenutno moj sugra|anin, Tuzlak, Bernard Tomi} igra najva`niji me~ `ivota u Wimbledonu. Uvjeren sam da bi to sa razumijevanjem prihvatio i mandatar Kuki}; i njegova su djeca prete`no smje{tena na sigurno u Londonu... Ostaje pomalo opor zaklju~ak; vi{e je besmisleni Lagumd`ijin predsjedavaju}i Parlamentarne skup{tine Be}irovi} para zaradio za to {to je papagajski povr{no napamet nabiflao “tri-~etiri ~lana Poslovnika o radu Skup{tine“ nego njegov sugra|anin Bernard Tomi} tokom ~itavog desetodnevnog krvarenja u Wimbledonu... Niko, odnosno malo ko, zna da je u Tuzli ro|ena i potencijalno najbolja tenisa~ica svijeta Andreja Petkovi} (njema~ka reprezentativka), ali nema nikog ko ne zna gdje je ro|ena SDS-ova alapa~a u Parlamentu BiH, Aleksandra Pandurevi}... Kako nam je, tako nam je....
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 23. JUNI
Ne znam kome bih se danas prije javio od hrvatskih novinara, kolega, da im ka`em kako nemam nikakvih informacija o (ne)hap{enju zvijeri DRAGANA PARAVINJE, serijskog siled`ije, stra{nog zlo~inca, negdje u vra`ijoj materi u Republici Srpskoj. Ne znam ni{ta o tome, i to bi me, kao, trebalo biti stid priznati. Okrenem nekoliko telefona, {to entitetskih {to dr`avnih institucija; ni{ta. Sve su to kasnije razrije{ile vlasti i policije dviju dr`ava: Hrvatske i Republike Srpske. Dayton ipak nije mrtav! svijeta, {to znanog, {to neznanog. Problem bi mogao nastati {to nijedna oficijalna nevladina udruga koja okuplja gay-lezbo populaciju ne}e stati iza te parade ponosa. Iznesem taj problem jutros mom drugu Breki kojeg sam uplanirao da koordinira logisti~kim dijelom manifestacije. Veli Breka: VE] IMAM IDEJU ZA TRANSPARENT: NAJSKANDALOZNIJA PARADA PONOSA, OD NJE SE ^AK I HOMESEKSUALCI OGRA\UJU! ]imi}u sam se naslu{ao posljednjih decenija, a neke od njih i napamet znam. U dva-tri sata koliko smo danas sjedili, hercegova~ki, preciznije stola~ki, profesor, kozer, {armer, dr. ]ima barem dvadesetak je urnebesnih, pou~nih pri~a otvorio. Svaka od pri~a ima svoj neumoljiv, pravedan, logi~an tok. “Ali“, ispri~ava se unaprijed profesor ]imi}, “malo me je te{ko pratiti - {to sam stariji sve su mi digresije krupnije.“

SRIJEDA, 29. JUNI NEDJELJA, 26. JUNI
Rijetko, tako re}i nikada, pratim elektronske reality cirkuse, ali ve~eras sam k’o zapeta pu{ka: pratim fini{ na srbijanskoj dr`avnoj televiziji u kojoj se bira “najtalent“. Dvoje fenomenalno darovite djece, pri tom plesa~a, “o{te}enog sluha“ su pobijedili. Jedno od to dvoje djece zove se NENAD MAHMUTOVI]. Neko mi {alje poruku da je na izborima na na~elnika Op}ine Ilid`a izgubio kandidat HUSEIN MAHMUTOVI], ratno-poratni gazda te op}ine, kandidiran ispred Stranke FAHRUDINA RADON^I]A. Gledam dvoje prekrasne djece, mu{ko i `ensko, pobjednike “naj-super-extra“ talenta u Srbiji, ne znam ni ko su ni {ta su, ali vidim da su gluhonijemi i da se sporazumijevaju prstima, mimikom... I grubo odgovorim: “Mahmutovi} do kojeg je meni stalo, ve~eras je pobijedio, za ostale me ba{ briga!” Neki dan sam nazvao generala JOVANA DIVJAKA u Be~, tek da ga drugarski upitam: “^ika Jovo, {ta ima novo?“ “Nemam pojma, ja o~ekivao da ti meni ka`e{ {ta ima novo“, polu{aljivo, a mnogo vi{e ogor~eno i utu~eno mi ka`e stari {armer, osjeti se to dok mi govori izmrcvareni Jovo dok u Be~u i{~ekuje rasplet svoje pravosudno-diplomatske, kafkijanske drame. Sino} me Florence Hartmann upozorava da pro~itam otvoreno pismo koje je 15ak pravnih i intelektualnih autoriteta iz Francuske uputilo ministru pravde BiH BARI[I ^OLAKU upozoravaju}i ga na nedopustivost, skandaloznost zahtjeva koje je to ministarstvo uputilo austrijskim kolegama da se general Divjak “izru~i“ Bosni i Hercegovini. “Ne razumijemo“, pi{u ^olaku petnaestak francuskih pravnika, univerzitetskih profesora, kulturnih, javnih radnika, “zbog ~ega ste sada, u ime Bosne i Hercegovine podnijeli zahtjev za ekstradiciju Jovana Divjaka jer njegova odgovornost u tim doga|ajima nije dokazana“. A {ta radi bosanskohercegova~ka pravna “akademska zajednica“ za vrijeme dok se njihove kolege iz Francuske okupljaju oko pravne za{tite generala JOVANA DIVJAKA? Bak}u se s trojicom-~etvoricom besprizornih profesora, |ilko{a, ljudske nesorte i njihovim razuzdanim libidima. Stra{no, stra{no, prestra{no!

PETAK, 24. JUNI
Neko je monta`erski efektno, a idejnopoliti~ko odgovorno postavio na dru{tvenu mre`u sukus, najupe~atljivije dijelove intervjua koji je lider SDP-a BiH ZLATKO

LAGUMD@IJA dao jednoj televizijskoj emisiji (FTV) koja ima ~udan vlasni~ki status - javno-privatno partnerstvo. U nekoliko minuta samozatajni SDP-ov Veliki vo|a je stotinjak puta upotrijebio: “Ja, mene, sa mnom, kunem vam se, mene mi...“ Neko se dosjetio, pa otkrio {ta radi socijaldemokratski frontmen Lagumd`ija u rijetkim trenucima predaha, odmora i razonode: sjedi ku}i i sla`e EGO KOCKICE!

PONEDJELJAK, 27. JUNI
Poku{avao sam dan-dva ne ~itati dnevne novine, ali ne ide. Uzmem Oslobo|enje od prekju~er i na naslovnoj strani, u povodu

SUBOTA, 25. JUNI
Na moju ideju da u narednih nekoliko nedjelja sa prijateljima, poznanicima, poslovnim i kafanskim partnerima organiziram i kroz ulice Sarajeva provedem “Gay paradu“ naka~ilo se prili~no dosta

tridesete obljetnice ukazanja Gospe u Me|ugorju, pi{e “@ena kojoj su pjevali Careras i Botichelli“. Prelistam malo kajdanke, te neke male upute u “povijest umjetnosti“ koje su mi se pri ruci na{le: mislim da bi se i sam Sandro Botticelli, stari italijanski slikar, odu{evio idejom da je nastupao u Me|ugorju... Ali, ~ini mi se, nije...

UTORAK, 28. JUNI
Shvatim koliko sam mnogo propustio, kako sam hendikepiran {to nikada do dana{njeg ru~ka nisam upoznao profesora ESADA ]IMI]A! ^itao sam mu knjige, barem dvije, Drama ateizacije i Politika kao sudbina, te{ko da sam ijedan njegov novinski intervju propustio. Urbanih akademskopoliti~kih mitova i legendi o profesoru
8
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

MINI MARKET
U\I SLOBODNO

KRALI PA SE POSVA\ALI

^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, kao kru{ke i jabuke, pobrkao vrata i prozore
U sarajevski restoran Zelena dolina navratio je u ~etvrtak, 23. juna, negdje izme|u 12 i 14 sati, nezvani gost. Gladan, `edan i prkosan od sna ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} htio je ne{to prezalogajiti i usput, vjerovatno, koju decu `ilavke unijeti u svoj iscrpljeni organizam. No, problem je bio u}i u elitni ugostiteljski objekat. Jer, prozori su nisko, a vrata visoko. Malo su se @eljku slike pobrkale, pa je, umjesto kao sav normalan svijet koji ulazi kroz vrata, Kom{i} u objekat u{ao kroz prozor. Kako predsjednik, tako i pratitelji, pripadnici SIPA-e, zadu`eni za sigurnost kolektivnog predsjednika BiH. Jo{ da je imao sastanak ”radne prirode” sa novinarom Bakirom Had`iomerovi}em, koji ima obi~aj za sobom voditi po dva-tri policajca, kakva bi to gu`va na prozoru nastala. Prozor bi pod tim pritiskom napokon morao pasti. (S.B)
@eljko Kom{i}

Osumnjičeni za pljačku cargo centra, Rašeta i Miletić, krvavo prekinuli “poslovnu saradnju“

Zijad Turkovi}

Darko Elez

Prema nezvani~nim informacijama iz krugova bliskih Tu`ila{tvu BiH, Zijad Turkovi} namjeravao je svojevremeno da se rije{i konkurenta u poslovima preprodaje droge Darka Eleza. Turkovi} je navodno uvukao u igru svog poslovnog partnera Darka [ari}a, koji je dobio zadatak da u{utka pri~ljivog Darka Eleza, koji u Srbiji izdr`ava devetogodi{nju zatvorsku kaznu zbog {verca i prodaje droge, iznude i drugih krivi~nih djela. Isti izvor nam je otkrio da se iza nadi-

maka srbijanskih kriminalaca koji se sumnji~e za u~estvovanje u plja~ki 2,5 miliona KM iz cargo centra, Batica i Miki, navodno kriju Strahinja Ra{eta i Milan Mileti}. Isti dvojac u~estvovao je u plja~ki Hrvatske po{te u Splitu u aprilu 2008. godine. Strahinja Ra{eta preminuo je krajem decembra 2008., od posljedica te{kog ranjavanja u eksploziji bombe koju je namjeravao podmetnuti pod terenac Milana Mileti}a Mikija u beogradskom naselju Banovo Brdo. (M. F.)

RED ZA URED

Zastupnici platformaša nezadovoljni raspodjelom kancelarija u Parlamentu BiH
U Parlamentarnoj skup{tini BiH u toku je velika seoba profesionalnih zastupnika, uglavnom pripadnika ~etiri stranke Platforme. Uposlenici u slu`bama Parlamenta bili su nemalo iznena|eni kada su u hodnicima ugledali poslanike SDA koji nose kutije i kese sa skup{tinskim materijalima. Do prelasaka u nove urede do{lo je, navodno,
10

zbog toga {to je zastupnicima pobjedni~kog SDP-a trebalo vi{e radnog prostora za njihov broj~ano oja~ani klub poslanika. Klub SDP-a broji osam ~lanova, ali ima i jo{ jednog pridru`enog ~lana, M ladena Ivankovi}a Lijanovi}a, predsjednika NS Radom za boljitak. Iako se pridru`io klubu SDP-a, Ivankovi} je ultimativno zahtijevao zasebnu kancelariju. (M. M.)
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
CVJETNO DRU[TVO

Vjerujete li navodima Agencije za sigurnost hrane da u BiH nema bakterije E. coli?
EMINA GANI]
Menad`erica Sarajevske filmske akademije
strukturirane i uvezane na svim nivoima vlasti.

Bara{ina }e u disciplinskom postupku braniti Vlado Adamovi}
U disciplinskom postupku koji je Ured disciplinskog tu`ioca pri Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u BiH pokrenuo protiv Milorada Bara{ina, glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH, prema na{im saznanjima, zastupa}e advokat Vlado Adamovi}, nekada{nji sudija Suda BiH. Protiv Bara{ina je pokrenut postupak zbog susreta sa Slobodanom Te{i}em i Draganom Kapetinom, koji se dovode u vezu s velikim lancem krijum~arenja oru`ja iz BiH, o ~emu je pisao i na{ list, a nedavno su snimci ovih sastanaka i javno objavljeni na televiziji. Advokat Adamovi}, koji je i ~lan advokatskog tima odbjeglog hrvatskog ljekara Ognjena [imi}a, i sam je svojevremeno pro{ao kroz “sito i re{eto“ Ureda disciplinskog sudije, a zbog slu~aja napastvovanja osamnaestogodi{nje cvje}arke. Adamovi} je zbog nasilnog ljubljenja cvje}arke osu|en na osam mjeseci uslovno, nakon ~ega se obreo u advokatskom poslu, i pored toga {to se dio advokata bunio protiv njegovog ulaska u Advokatsku komoru. Bara{in }e do okon~anja postupka nastaviti da obavlja posao glavnog tu`ioca. (A.P.)
Milorad Barašin

BAKIR NAKA[
Direktor Op}e bolnice “Prim. dr. Abdulah Naka{“

EDINA PAPO
Direktorica Baleta Narodnog pozori{ta

NE
Iako jo{ uvijek nemamo sigurne indikacije da je prisutna hemoragi~na forma, imaju}i u vidu da povr}e uvozimo iz zemalja koje su prijavile infekciju, mislim da je bakterija i ovdje prisutna, ali se jo{ uvijek ili ne dijagnostikuje pravilno ili se bolesni ne prijavljuju.

DA/NE
Obzirom da je u Evropi po pitanju bakterije E. coli situacija ~udna, samim tim moj dogovor je i DA i NE.

DA
Vjerujem navodima Agencije da oni prate problem bakterije E. coli, a da li ima E. coli ili nema, te{ko je utvrditi. Smatram da narod nije izlo`en riziku u onom obliku da se odre|eni materijal svjesno distribuira a da je kontaminiran.

DARKO BRKAN
Predsjednik Udru`enja gra|ana ”Za{to ne”

ZLATAN JAN KULENOVI]
Direktor Omladinske informativne agencije

VEDRANA SEKSAN
Glumica

DA
Agencija za sigurnost hrane je u vi{e navrata upozoravala o ovakvim slu~ajevima, ~ak i pravovremeno, tako da ne vidim neki poseban razlog za{to im ne vjerovati. Smatram da u BiH nema bakterije, jer da je ima, do sada bi mediji bili puni napisa o tome.

DA/NE
Pouzdanost navoda Agencije za sigurnost hrane je upitna. Moje vjerovanje u navode agencije da u BiH nema bakterije E.coli nije stopostotno iz tog razloga {to sve na{e institucije nisu dobro

NE
Ne vjerujem pretjerano svemu {to nam govore, jer nam nude varijantu vjerujete li vi{e svojim o~ima ili nama. Smatram da se hrana koja se uvozi u BiH ne pregleda ba{ pa`ljivo.

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

STO DANA FEDERALNE VLASTI

U prvih sto dana mandata federalna Vlada Nermina Nikšića pokazala je efikasnost samo kod raspodjele izbornog plijena; “Slobodna Bosna“ analizira šta su četiri stranke Platforme obećale, a šta su realizirale u prvih 100 dana mandata

12

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

IZNEVJERENA OBE]ANJA

PLATFORMA[I ISPUNILI SAMO JEDNO OBE]ANJE
Imid` dr`ave promijenjen, ali nagore!

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

13

STO DANA FEDERALNE VLASTI
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

episano je pravilo parlamentarizma da se tek nakon isteka prvih sto dana rada zakonodavne i izvr{ne vlasti izri~u javne ocjene o njenim u~incima, proma{ajima i mogu}im dometima. Postizborne prilike u BiH prili~no su specifi~ne: od izbora je pro{lo ve} 250 dana a Vlada Federacije BiH radi tek punih 100 dana, Vlada Republike Srpske 150 dana, a dr`avna vlada ni jednog dana! Iako je rad izvr{ne vlasti na entitetskoj razini visoko autonoman, ipak je u nekim segmentima uvjetovan (ne)radom vlade na dr`avnoj razini. Naprimjer, manjak sredstava u entitetskim bud`etima izravno je povezan s blokadom kreditnog aran`mana s MMF-om. Isplatu pete tran{e kredita MMF uvjetuje konstituiranjem vlade na dr`avnoj razini, a ta odluka najvi{e poga|a entitetske bud`ete, kojima bi trebalo pripasti skoro 80 posto novca iz pete tran{e kredita. Sve dok vlast ne bude konstituirana na svim razinama, nije mogu}e objektivno suditi ni o radu entitetskih vlada. U takvim okolnostima, puno je primjerenije ocjenjivati politiku strana~kih pobjednika koji se ni osam mjeseci nakon izbora nisu u stanju dogovoriti oko raspodjele izbornog plijena.

N

JEDINSTVO NIK[I]EVE VLADE

Teška pitanja pod tepihom
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nedavno je na sva usta pohvalio rad federalne Vlade premijera Nik{i}a, a kao klju~ni argument iznio je ~injenicu da je federalna Vlada sve dosada{nje odluke usvojila jednoglasno. Stoji ~injenica da je federalni kabinet premijera Nik{i}a u dosada{njem radu pokazao prili~nu monolitnost, ali ne treba `uriti sa zaklju~cima. I sve prethodne federalne vlade bile su jedinstvene kada su se dijelile privilegije i fotelje, ali su se redovno hvatali za gu{e kada su otvarali te{ka pitanja. Kao {to je naprimjer pitanje “dvije {kole pod jednim krovom“ koje je dominiralo u predizbornoj kampanji SDP-a a od kojeg sada SDP-ov premijer Nermin Nik{i} bje`i kao |avo od krsta. Mo`e li federalna Vlada ujediniti dvije elektroprivredne kompanije, mo`e li poni{titi nelegalnu privatizaciju u Aluminijskom kombinatu Mostar i Fabrici duhana Sarajevo? Mo`e li vlasnicima vratiti nezakonito prisvojene hotele u Neumu? To su pitanja na kojim }e se testirati jedinstvo aktuelne federalne Vlade.

OBESHRABRUJU]I REZULTATI
SDP nije ispunio ni jedno od predizbornih obe}anja

ZBIJANJE NACIONALNIH REDOVA
Klju~ni zaplet postizborne drame u BiH, kojoj se kraj ne nazire, dogodio se sredinom decembra protekle godine kada su ~etiri stranke predvo|ene SDP-om potpisale famoznu “Platformu zajedni~kog nastupa u institucijama BiH“, kojom je inaugurirana federalana crveno-zeleno-crna koalicija SDP-a, SDA, HSP-a i Radom za boljitak. Iako je savez dvije vode}e, predominatno bo{nja~ke stranke, SDP-a i SDA, s dvije u osnovi marginalne stranke oskudnog legimiteta hrvatskog naroda, HSP-om i Radom za boljitak, navodno bio usmjeren protiv vi{egodi{nje dominacije nacionalnih stranaka, upravo je platforma{ki savez potaknuo do ju~er nezamislivu politi~ku kooperaciju ljutih rivala, SNSD-a i SDS-a, odnosno HDZ-a i HDZ 1990. Svi naknadni poku{aji platforma{a da razbiju novoformirani srpski odnosno hrvatski nacionalni blok dodatno su gradili njihovu monolitnost. Postizbornu krizu generirale su stranke Platforme, poglavito kreator Platforme, SDP, ~ije je rukovodstvo, opijeno relativnom izbornom pobjedom, precijenilo vlastitu snagu a potcijenilo odlu~nost izbornih rivala iz srpskog odnosno hrvatskog nacionalnog bloka. O lo{im politi~kim procjenama platforma{a, pored ostalog svjedo~i i sam tekst
14

SKROMNI DOMETI
Kabinet premijera Nik{i}a nije pokrenuo ni jedan veliki projekat

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

IZNEVJERENA OBE]ANJA
NADMUDRIVANJE KVAZIELITA na`alost, nejnepovoljniji u proteklih desetak godina. O tome svjedo~i promjena izgleda kreditnog rejtinga BiH koji je do sredine maja u izvje{tajima agencije Moody’s bio “stabilan“. Sredinom maja Moody’s je korigirao prognoze pa je “stabilan“ izgled kreditnog rejtinga prenominovan u “negativni izgled“. Pad kreditnog rejtinga BiH Moody’s je obrazlo`io politi~kim razlozima, odnosno ~injenicom da se izborni pobjednici nikako ne uspijevaju dogovoriti oko formiranja parlamentarne ve}ine na dr`avnoj razini. Dva mjeseca nakon agencije Moody’s, oglasio se i ugledni britanski ~asopis Euromoney, koji kvartalno objavljuje rang listu 184 dr`ava svijeta po kriteriju politi~kog i ekonomskog rizika. U posljednjem izvje{taju Euromoneyja, BiH je pro{la najgore do sada: svrstana je na posljednje mjesto u Evropi, odnosno na 130. mjesto u svijetu, me|u nestabilne dr`ave s niskom razinom pravne i ekonomske sigurnosti. Odavno nije odaslana gora poruka stranim investitorima.

Kukić zaustavljen, na redu je Krišto
Ni osam mjeseci nakon izbora ne naziru se konture budu}e parlamentarne ve}ine na dr`avnoj razini. SDP-ov eksperiment s kandidiranjem Slave Kuki}a okon~an je u skladu s ranijim predvi|anjiima. Kuki} je u Parlamentu BiH dobio prostu, ali ne i entitetsku ve}inu, pa }e se nakon trodnevnog “usagla{avanja“ kolegija Predstavni~kog doma, koje }e naravno okon~ati bez uspjeha, zastupnici ponovo izja{njavati o Kuki}u, ali ovoga puta po sistemu “ko je protiv“. Kuki} bi mogao biti izabran samo u slu~aju da se protiv njegovog izbora izjasni manje od 10 zastupnika (dvije tre}ine) iz Republike Srpske. Potpuno je izvjesno da }e Kuki} otpasti nakon drugog kruga glasanja, {to se savr{eno uklapa u taktiku SDP-a koji s Kuki}em ionako nije ozbiljno ra~unao. Nakon Kuki}a, Predsjedni{tvo }e vjerovatno kandidirati Borjanu Kri{to iz HDZ-a, ali je posve jasno da ni kandidatkinja HDZ-a ne}e obezbijediti potrebnu entitetsku podr{ku - ovoga puta iz Federacije BiH! Beskrajno nadmudrovanje neodgovornih politi~kih elita mo`e prekinuti jedino Predsjedni{tvo BiH, ukoliko iza|e s jasnim stavom da }e izabrati samo onog kandidata koji ima nesumnjivu podr{ku parlamentarne ve}ine u oba entiteta. Takav dokaz mogu}e je obezbijediti potpisom dovoljnog broja zastupnika.

SKROMNI REZULTATI
Rad federalne zakonodavne i izvr{ne vlasti u prvih 100 dana mandata uglavnom se sveo na hajdu~ku raspodjelu izbornog plijena i na instaliranje strana~kih poslu{nika na klju~na mjesta u federalnim institucijama i javnim preduze}ima. Izvan toga, federalna Vlada nije uradila ni{ta, niti je pak u prvih 100 dana pokazala kapacitet za “aktivni pristup“ u kreiranju dru{tevnih i ekonomskih procesa. Federalna ekonomija jedva dr`i glavu iznad vode, a federalna Vlada ne zna za{to proizvodnja pada kao {to ne zna kako bi eventualno mogla rasti. Federalna Vlada premijera Nermina Nik{i}a, nije uspjela aktivirati ni one ekonomske projekte koje je naslijedila od svojih prethodnika: izgradnja autoceste na koridoru 5C odvija se jednako traljavo kao i ranije, energetski

STAZAMA SLAVE KUKI]A
Male su {anse da kandidatkinja HDZ-a Borjana Kri{to obezbijedi parlamentarnu ve}inu

Platforme koji vrvi nerealnim i dakako neostvarenim obe}anjima.

ZABORAVLJENA OBE]ANJA
U prvom poglavlju Platforme, posve}enom evroatlantskim integracijma, zapisano je obe}anje da }e BiH “podnijeti aplikaciju za ~lanstvo u EU do kraja ma|arskog predsjedavanja“. Tako|er su zapisali obe}anje da }e do ovog roka, dakle do 30. juna, ispuniti i sve preostale uvjete iz MAP-a, koji se prvenstveno odnose na rje{avanje statusa vojne imovine. Sli~nih obe}anja ima napretek, ali do obe}anog roka ~etiri stranke Platforme nisu uspjele prona}i pouzdane partnere s kojima bi zapo~eli ozbiljne razgovore oko formiranja vlasti na dr`avnoj razini.
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

ZAPLET KRIZE: Ključni zaplet postizborne drame u BiH, kojoj se kraj ne nazire, dogodio se sredinom decembra protekle godine kada su četiri stranke predvođene SDP-om potpisale famoznu “Platformu zajedničkog nastupa u institucijama BiH“
No, Platforma nije samo spisak lijepih ali nerealnih `elja SDP-a, kako se naj~e{}e govori u javnosti. Platforma je opasna zabluda s vrlo {tetnim i vrlo konkretnim ekonomskim posljednicama. Kao jedan od svojih ciljeva platforma{i su zacrtali i “promjenu imid`a zemlje“. To je jedini cilj koji su do sada uspjeli ostvariti: imid` zemlje je promijenjen i trenutno je, projekti stoje blokirani, priliv stranog kapitala je najni`i u posljednjem desetlje}u, a privatizacija stoji zarobljena zbog suprotstavljenih strana~kih interesa. Tim premijera Nik{i}a u prvih sto dana mandata nije pokazao odlu~nost i sposobnost za velike poduhvate bez kojih Federacija BiH ne mo`e iza}i iz duboke ekonomske i socijalne krize.
15

SLU^AJ PARAVINJA

ANTONIA BILI]
@RTVA POLUDJELOG SILOVATELJA I TRALJAVE ME\UDR@AVNE SARADNJE
“Jako sam je rukama uhvatio za vrat, nakon ~ega vi{e nije pru`ala otpor i samo se opustila”
16
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

TRAGEDIJA PORODICE BILI] I ME\UDR@AVNA SRAMOTA

Proteklih dana pomno smo pratili sve što se dešava oko slučaja silovatelja Dragana Paravinje, osumnjičenog za brutalno ubistvo 17-godišnje djevojke Antonije Bilić iz Drniša. Saznanja o Paravinjinom kretanju i ostale podatke do kojih smo mogli doći, nesebično smo dijelili i sa kolegama iz cijelog regiona, dočekali Paravinju pred zatvorom “Kula”, i dijelili nadu njenih roditelja i svih koji prate slučaj da će se iskaz silovatelja da ju je pokušao silovati nakon čega ju je brutalno ubio pokazati netačnim. Donosimo vam na jednom mjestu mučnu priču o kobnom susretu višestrukog silovatelja i nedužne djevojčice iz okoline Drniša, kao i moralno-pravne aspekte načina izručenja Paravinje Hrvatskoj koja ga traži zbog ubistva
Pi{e: ALMIR PANJETA

D

ragan Paravinja, osumnji~eni za brutalno obistvo mlade Antonije Bili} iz Drni{a, u periodu od 1998. do 2002. godine stanovao je na Palama, u ulici Pere Kosori}a i na podru~ju Isto~nog Sarajeva poku{ao silovati vi{e od pet djevojaka. Paravinja je u to vrijeme radio kao monter krovnih prozora i gromobrana, a za `rtve je naj~e{}e birao mla|e `ene i studentice koje su iz okolnih mjesta putovale prema Jahorini ili su odlazile na fakultet i u studentski dom na Pale. S obzirom da je op}epoznato da se u na{im krajevima zbog stigmatizacije `rtava slu~ajevi silovanja i poku{aja silovanja naj~e{}e i ne prijave, postoji bojazan da ima jo{ mnogo `ena koje su tokom tog perioda bile `rtve manijaka iz Nove Pazove u Srbiji.

NEDU@NA @RTVA
Roditelji i dalje vjeruju da je Antonia `iva

NAJ^E[]A META - STUDENTICE
Policiji u Isto~nom Sarajevu se tokom 2002. godine prijavilo pet djevojaka koje su tvrdile da ih je poku{ao silovati ~ovjek ~iji opis, ali i na~in napada, odgovaraju Paravinji. Kako je srbijanskom Pressu kazao izvor iz MUP-a RS, u petak, 24. juna, javila im se `ena koju je Paravinja napao 2002. godine. Policiji je ispri~ala da je tada radila na Jahorini i da joj je Paravinja stao kada je stopirala. Kada su do{li do prvog dijela puta udaljenog od ku}a, zaustavio je vozilo i po~eo da je dira po intimnim dijelovima tijela, i strgao joj odje}u. Nesretna `ena je u jednom momentu prestala da se odupire i, kako je ispri~ala policiji, Paravinja je u tom momentu izgubio erekciju i odustao od daljnjih poku{aja da je siluje. “Potpuno se opustila i izgleda da ju je upravo to spasilo silovanja jer Paravinja nije mogao da postigne erekciju. O~igledno je on predator kojeg zapravo uzbu|uju borba i nemo} `ena”, ispri~ao je Pressu izvor iz
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

MUP-a RS. Paravinju su uhapsili u julu 2002. godine nakon poku{aja silovanja tada 22godi{nje djevojke u mjestu Dvori{te pored Pala, a nakon {to je uhap{en javilo se jo{ `ena tvrde}i da ih je upravo on poku{ao silovati. I pored prili~no osnovane sumnje za taj poku{aj silovanja, ~injenice da je 8. avgusta 2002. godine Okru`no tu`ila{tvo Sokolac podiglo optu`nicu protiv njega, izjava svjedoka i `rtava, Paravinja je pu{ten da su|enje ~eka na slobodi. O~ekivano, nije se javljao na pozive na ro~i{ta koji su stizali na Pale, u ulicu Pere Kosori}a. Dok su mu bezuspje{no slali pozive, Paravinja je u Srbiji 2003. godine osu|en na ~etiri i pol godine zbog silovanja iz 1996. godine u Staroj Pazovi u Srbiji, i poku{aja silovanja iz 1997. Kako je pravosna`nost presude ~ekao na slobodi, iz Srbije je pobjegao u Hrvatsku gdje se zaposlio kao kamiond`ija. Sudu na Sokocu trebale su tri godine uzaludnog slanja poziva, da bi tek 2005. godine bila raspisana potjernica. “Policijska stanica Pale je ovaj sud 23. marta 2005. godine obavijestila da se optu-

ZATVOR KULA
Dovo|enje kamiond`ije-silovatelja

17

SLU^AJ PARAVINJA
`eni nikada nije nalazio na adresi Pere Kosori}a 26 na Palama”, saop{teno je iz Osnovnog suda Sokolac. Paravinju 2007. godine hapse u Hrvatskoj, ali po potjernici iz Srbije, te zaklju~uju kako im je slu~aj neva`an i da ga kao svog dr`avljanina svakako ne mogu izru~iti Srbiji, pa ga pu{taju na slobodu, gdje nastavlja raditi kao kamiond`ija i to, kako je obznanjeno iz Sindikata hrvatskih voza~a, u dvije firme. To mu je uspjelo zahvaljuju}i krivotvorenju dokumenata, zbog ~ega ga je tako|er privodila hrvatska policija. U me|uvremenu je bio hap{en i u Sloveniji i Njema~koj, te je tako|er bio pu{tan. Navodno je na sudu u Hrvatskoj bio prije pola godine kao svjedok u jednom slu~aju.

ZADNJI PUT VI\ENA 7. JUNA ZADNJI PUT VI|ENA

Djevojka mirne naravi koja se nikad Djevojka mirne naravi koja se nikad nije udaljavala od doma nije udaljavala od doma

SIGNAL SE GUBI U 15:40
Javljaju se pretpostavke da bi, po na~inu izvr{enja, njegova `rtva mogla biti i Vjera Malovikova iz Slova~ke, ~ije je tijelo nakon nestanka 2008. na|eno u moru, u okolici Rijeke. Na`alost, za sada je sigurno da su java{luk policijsko-pravosudnih organa u BiH, Srbiji i Hrvatskoj na najgori mogu}i na~in platili nedu`na djevojka Antonia i njena porodica koja jo{ uvijek ne `eli vjerovati da je ona ubijena. “Prijavljuje se nestanak sedamnaestogodi{nje Antonije Bili} na podru~ju Drni{a. Vi|ena je zadnji put 07.06. u 10h ujutro kako stopira na ~ikolskom mostu u smjeru Drni{ — Split. Obu~ena je u bijelu majcu, traperice i zlatne tenisice. Visoka je 175 cm, te ima dugu crnu kosu i crne o~i. Po zadnjim informacijama signal s mobilnog telefona je zabilje`en u Karlovcu istog dana u 15.40. Radi se o djevojci izrazito mirne naravi koja se nikad prije nije udaljavala od doma”, stajalo je u apelu koji je Antonijina

ISPOVIJEST UBICE “...ulazim u kamion dok je djevojka za to vrijeme prešla na mjesto vozača i bezuspješno pokušavala otvoriti vrata koja se nisu mogla otvoriti...”
porodica uputila odmah nakon njenog nestanka, nadaju}i se najboljem. Informacije koje su uslijedile, na`alost, nisu i{le u tom pravcu. Ve} 13. juna objavljen je foto-robot osobe koja se dovodi u vezu s njenim nestankom, 21. juna je prona|en kamion u kojem su prona|ene vlasi kose za koje je kasnije analizom utvr|eno da pripadaju nestaloj djevojci, a 23. juna u Donjim Sr|evi}ima kod Srpca u BiH je vi|en Paravinja, kojeg se u me|uvremenu povezalo sa Antonijinim

nestankom, nakon ~ega kre}e jedna od najve}ih policijskih potraga u BiH nakon potrage za Junuzom Ke~om sredinom ‘80-ih. Paravinja je u Srbac do{ao kod rodbine da se skrije, ali mu za razliku od Ratka Mladi}a, koji se prema zvani~noj verziji krio kod strica u okolini Zrenjanina, nije uspjelo da pro|e neopa`en. MUP RS je anga`ovao sva raspolo`iva sredstva, specijalne jedinice, helikopter sa termo-kamerom, policijske pse, lovci su pritekli u pomo} i rasporedili se po lova~kim ~ekama, te pomagali jedinicama specijalaca u orijentaciji, da bi ga uhapsili 26. juna u 11:55 u ku}i nedavno preminule rodice. Paravinja je od momenta zavr{etka analize vlasi kose za koju se ispostavilo da je Antonijina, i zvani~no bio osumnji~en za njenu otmicu. Dobro poznatim metodama, pripadnici MUP-a RS vrlo brzo iz Paravinje izvukli su i priznanje brutalnog ubistva, u koje porodica Bili} ne vjeruje, ka`u, dok ga se ne prebaci u Hrvatsku i tamo da iskaz. U priznanju je Paravinja naveo kako je i{ao prema

HRONOLOGIJA SLU^AJA UBICA NA CESTI
1996.: Paravinja prijavljen zbog silovanja u Staroj Pazovi 1997.: Paravinja prijavljen zbog poku{aja silovanja u Srbiji 2002., juli: Uhap{en na Palama nakon poku{aja silovanja 22-godi{nje stoperice na Palama 2002., 8. avgust: Podignuta optu`nica protiv Paravinje zbog poku{aja silovanja, pu{ten da na slobodi ~eka ro~i{te 2003.: U Srbiji uhap{en i osu|en na ~etiri i pol godine. Pu{ten da pravosna`nost presude ~eka na slobodi, pobjegao 2005.: Tu`ila{tvo na Sokocu tek raspisuje potjernicu zbog slu~aja iz 2002. 2007.: Uhap{en u Hrvatskoj po potjernici iz Srbije. Pu{ten jer je slu~aj ozna~en kao nebitan 2008.: Nestala Slovakinja Vjera Malovikova, tijelo prona|eno u moru u blizini Rijeke. Postoje indicije da bi Paravinja mogao biti umije{an i u slu~aj njenog nestanka 2011., 7. juni, 10:00: Antonia Bili} zadnji put vi|ena na mostu na rijeci ^ikoli 7. juni, 15:40: U Karlovcu zabilje`en zadnji signal s njenog mobilnog telefona 21. juni: Objavljen foto-robot osobe koja se dovodi u vezu s Antonijinim nestankom 23. juni: U Donjim Sr|evi}ima kod Srbca u BiH je vi|en Paravinja, kojeg se u me|uvremenu povezalo sa Antonijinim

18

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

TRAGEDIJA PORODICE BILI] I ME\UDR@AVNA SRAMOTA
NAKON [TO GA GODINAMA NISU HTJELI kazao da ju je nakon kra}eg naguravanja uhvatio za vrat: “Jako sam je rukama uhvatio za vrat, nakon ~ega vi{e nije pru`ala otpor i samo se opustila.” Potom je ispri~ao da ga je tada uhvatila panika, i da je tijelo tada vjerovatno ve} mrtve djevojke prebacio u zadnji dio kabine kamiona, te je odvezao do mosta na rijeci Krki, odakle ju je bacio. Nije se mogao sjetiti da li je tijelo nesretne djevojke palo direktno u vodu ili se zaka~ilo uz obalu. Antonijine stvari je, kazao je, bacio na nekom odmarali{tu, ali nije se navodno mogao sjetiti gdje. Ka`e da nije znao ni kako se djevojka zove. Prilikom ispitivanja je, prema informacijama koje su procurile, na momente bio hladan, dok bi odjednom zaplakao. Spominjao je i crni mercedes beogradskih registracija o kojem je pisao i u “opro{tajnom pismu” na|enom tokom potrage, gdje je naveo da ga treba tra`iti i da }e se sve otkriti. Ispostavilo se da se radi o automobilu u vlasni{tvu Sretka Kalini}a, poznatog i kao Zver, a koji je kao i Paravinja porijeklom iz sela Bili{ani, ali ~ije ime se dalje ne spominje u vezi sa ovim slu~ajem. U momentu zavr{etka ovog teksta, skoro 200 ljudi iz raznih slu`bi, od policije, preko gorskih slu`bi spa{avanja, Vojske Slovenije… pretra`uju cijeli kanjon rijeke Krke u potrazi za tijelom sedamnaestogodi{nje Antonije Bili}. Silovatelj Dragan Paravinja u me|uvremenu u zatvoru na Kuli pored Sarajeva ~eka da Osnovni sud na Sokocu odredi datum prvog saslu{anja u vezi s poku{ajem silovanja djevojke na Palama. Hrvatska i Srbija jo{ od BiH nisu potra`ile zvani~no izru~enje, a zadnju rije~ o tome da li }e i kome biti izru~en trebalo bi dati Ministarstvo pravde BiH.

Slijedi pravna bitka za Paravinju
Kako nam je kazao sarajevski advokat Suvad Konakovi}, koji je magistrirao na temi “ekstradicije” te u svojoj karijeri zastupao brojne klijente koji su izru~eni u neku od zemalja, predstoji kompliciran pravni proces. S obzirom da je trenutno u nadle`nosti Suda Sokolac kojem je priveden po osnovu potjernice iz 2005. godine, ~eka se njegovo pojavljivanje na prvom ro~i{tu, nakon ~ega }e sudac odlu~iti o daljnjim postupcima. Ukoliko Hrvatska i Srbija ne po{alju zahtjev, koji bi preko Ministarstva pravde i Suda BiH trebao biti proslije|en sudu na Sokocu, onda Sud na Sokocu mo`e nastaviti postupak iz 2002., i suditi mu za poku{aj silovanja na Palama, uz malu, ali teoretsku mogu}u opciju da ga se ~ak pusti na slobodu. Ukoliko bi sve procedure glede potjernica iz Hrvatske i Srbije bile ispunjene, bio bi preba~en na Sud BiH, gdje bi ~ekao odluku o tome da li }e biti izru~en Hrvatskoj ili Srbiji, uz tako|er teoretsku mogu}nost da ga se ostavi u nadle`nosti suda na Sokocu do okon~anja su|enja. Konakovi} poja{njava da su kod situacije kad vi{e dr`ava tra`i osobu glavna dva principa: mjesto izvr{enja krivi~nog djela, te te`ina krivi~nog djela. Hrvatska trenutno potra`uje Paravinju zbog sumnje na krivi~no djelo otmice i ubistva, dok ga BiH i Srbija tra`e zbog silovanja. BiH po mjestu izvr{enja djela ima prednost nad Srbijom, ali bi Paravinja po principu te`ine krivi~nog djela u kona~nom odlu~ivanju trebao biti izru~en Hrvatskoj.

Zagreba i na raskr{}u puteva Split - Drni{ Drni{ - Split vidio djevojku koja stopira. “Ho}e{ li sa mnom u Zagreb?”, upitao ju je, a ona mu je odgovorila kako `eli i}i u Split nakon ~ega je on nastavio u pravcu Zagreba. Nakon 50-ak metara, vi{estruki silovatelj o~ito nije mogao odoljeti, te je okrenuo kamion, vratio se i pozvao je da mu se pridru`i u kabini, i kazao da }e je odvesti do Splita. Prema njegovom iskazu, po~eo joj se nabacivati, ali je ona to prihvatila s rezervom, te je po~eo gubiti `ivce. “Prihva}ala je s dozom rezerve moje nabacivanje sve dok trenutka dok se nismo zaustavili. Razlog mog zaustavljanja ogledao se u tome {to sam ja imao namjeru

prije}i na njenu stranu sjedi{ta i to na na~in da sam iza{ao iz kamiona i pje{ke pre{ao na stranu suvoza~evih vrata, gdje sam tom prilikom poku{avao djevojku smiriti, ~ak joj nude}i da iza|e iz kamiona. Nakon toga ja ulazim u kamion dok je djevojka za to vrijeme pre{la na mjesto voza~a i bezuspje{no poku{avala otvoriti voza~eva vrata koja se nisu mogla otvoriti, nakon ~ega je po~ela da me psuje i vrije|a psuju}i srpsku majku. Tijekom tih doga|anja samo me uspjela nekoliko puta odgurnuti od sebe. Tako|er u jednom trenutku poku{ala iz kabine pro}i pored mene glasno me psuju}i. Tada sam izgubio `ivce”, stoji u izjavi koju je dao policiji RS-a. Paravinja je policajcima

nestankom. Kre}e velika potraga 26. juni, 11:55: Paravinja uhap{en u Donjim Sr|evi}ima, skrivao se u ku}i nedavno preminule rodice 27. juni, 16:40: Preba~en u zatvor Kula, u me|uvremenu u Hrvatskoj intenzivirana potraga

28. juni: Jo{ jedan dan potrage za Antonijom u kanjonu Krke. Potraga obustavljena oko 16 sati 29. juni: Potraga nastavljena, u~estvuje oko 200 ljudi, ronioci, bespilotne letjelice i gliseri. Potraga zavr{ena predve~er, bespilotne letjelice sa senzorima nadlijeta}e cijelu no}

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

19

ULAZAK HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU

Prošle sedmice čelnici Evropske unije službeno su objavili završetak pregovora s Hrvatskom koja treba postati punopravna članica EU-a 1. jula 2013. godine. Naša novinarka piše o tome kako će se hrvatsko članstvo u EU odraziti na Bosnu i Hercegovinu

JE LI ULAZAK HRVATSKE U EU POVIJESNA PREKRETNICA ZA CIJELU REGIJU
Pi{e: DANKA SAVI]

[

PRIPREME ZA ULAZAK U EU:
Hrvatska je tokom posljednjih godina, u toku priprema za ulazak u EU, pove}ala broj grani~nih policajaca na {est hiljada i “povukla” 70-ak miliona eura iz evropskih fondova

ta }e se ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju promijeniti u Bosni i Hercegovini, ovo je pitanje postalo vrlo aktuelno nakon {to je Evropska unija slu`beno objavila zavr{etak pregovora s Hrvatskom i prethodno precizirani 1. juli 2013. godine kao datum njenog ulaska u Uniju. U politi~kom smislu, vjeruje se da }e njeno ~lanstvo imati vrlo pozitivne efekte na zemlje u regiji. Jelko Kacin, potpredsjednik izaslanstva EP-a za Jugoisto~nu Evropu, smatra kako }e vrijeme pokazati da je ulazak Hrvatske u EU bio povijesna prekretnica ne samo za tu zemlju, ve} i trenutak kada se ~itav region Zapadnog Balkana istinski stabilizovao i okrenuo evropskoj budu}nosti.

NOVI GEOPOLITI^KI KONTEKST, [ANSA ZA BiH
U izjavi za na{ list Kacin napominje da }e Hrvatska kao dr`ava ~lanica EU-a “opkoliti” BiH evropskom granicom, dok }e sa svoje isto~ne i ju`ne strane BiH imati Crnu Goru koja je na dobrom putu da dobije datum za po~etak pregovora i Srbiju koja }e vjerovatno postati zemlja kandidat. “ Dakle”, zaklju~uje on, “geopoliti~ki kontekst u kome }e se BiH uskoro na}i predstavljat }e najefikasniji pritisak i podsticaj za promjenu politike u BiH i okretanju evropskim integracijama koje su trenutno potpuno blokirane. Tako|er se nadam da }e hrvatska zajednica u BiH, koja ima jake veze sa Hrvatskom, postati motor evropskih integracija unutar BiH, a ne akter oko koga se dvije ve}e zajednice u BiH glo`e.” Ali, ipak, nagla{ava Kacin, iako mnogo toga zavisi od okru`enja i politi~kog konteksta, samo od politi~kih lidera BiH zavisi kada }e Bosna krenuti ka EU. “Jedan od va`nih trenutaka koji treba da opomenu lidere BiH da se vrate u realnost i nu`nost evropskih integracija jeste referendum Hrvatske o ulasku u EU koji }e se vjerovatno desiti na jesen ove godine. DA gra|ana Hrvatske za ulazak u EU treba da isprovocira jedno sna`no i odlu~no NE gra|ana BiH daljem nastavljanju nacionalnih podjela u zemlji.” Postoji niz oblasti kao {to su, recimo, kontrola granica, pitanja grani~nih inspekcijskih prelaza, uvoz i izvoz u Hrvatsku, carinska kontrola itd. gdje je vrlo predvidljivo kako }e se stvari odvijati nakon {to Hrvatska postane 28. ~lanica EU-a. Promjena re`ima uvjeta za plasman robe je, recimo, potpuno o~ekivana jer }e Hrvatska sa ~lanstvom u Uniji po~eti primjenu jedinstvenih standarda EU-a. Pozitivan efekat }e biti i ukidanje necarinskih barijera koje sada optere}uju bh. izvoz jer Hrvatska do sada nije priznavala certifikate ~ak i proizvoda koji posjeduju certifikat iz neke EU zemlje. Ali, pristu-

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju }e biti najefikasniji pritisak i podsticaj za promjenu politike u BiH
22
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

DOLAZAK UNIJE NA GRANICE BiH

Predsjednik Evropskog vije}a Predsjednik Evropskog vije}a Herman Van Rompuy sve~ano je Herman Van Rompuy sve~ano je saop{tio hrvatskoj premijerki saop{tio hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor da }e prvog jula Jadranki Kosor da }e prvog jula 2013. godine Hrvatska postati 2013. godine Hrvatska postati 28. zemlja ~lanica EU-a 28. zemlja ~lanica EU-a

DOBRODO[LICA DOBRODO[LICA HRVATSKOJ HRVATSKOJ

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

23

ULAZAK HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU
panjem EU Hrvatska }e morati izi}i iz regionalnog CEFTA sporazuma, {to }e rezultirati ponovnim uvo|enjem carina na hrvatske proizvode koji se uvoze u BiH i druge potpisnice CEFTA-e. Direkcija za evropske integracije BiH , kao koordiniraju}e tijelo u procesu pravljenja procjene o efektima ulaska Hrvatske u EU, ranije je od resornih ministarstva zatra`ila da iz domena svojih nadle`nosti dostave podatke o mogu}im implikacijama ulaska Hrvatske u EU na BiH. Sveukupna analiza }e, kad bude sa~injena, biti dostavljena Vije}u ministara BiH. Da }e polo`aj BiH nakon ulaska Hrvatske u EU uveliko zavisiti od nje, ilustrira prijedlog Hrvatske da se danom njenog ulaska u EU-u BiH na hiljadu kilometara duge granice ostave samo dva grani~na prijelaza (Stara Gradi{ka i Metkovi}) na kojima je mogu} izvoz `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla. Niko od zvani~nika BiH nije se pobunio na vrijeme, nego tek nakon {to je Hrvatska okon~ala pregovore sa EU-om (zatvorila KOLIKO KO[TA VANJSKA GRANICA EU-a

Hrvatska nakon ulaska u Uniju može računati na još 120 miliona iz evropskih fondova namijenjenih za održavanje vanjske granice EU-a
Hrvatska je, ina~e, tokom posljednjih godina, u toku priprema za ulazak u EU zna~ajno pove}ala broj grani~nih policajaca, tako da sada ima oko {est hiljada grani~nih policajaca du` cijele granice sa Slovenijom, Ma|arskom, Srbijom, BiH, Crnom Gorom i morskom obalom. Hrvatsko ministarstvo unutra{njih poslova je za sigurnost granice do sada povuklo 70-ak miliona eura iz evropskih fondova. Nakon ulaska u EU, na raspolaganju }e imati i tzv. Schengen facility fond iz kojeg }e se opremati budu}a vanjska granica EU-a. Vrijednost ovog Fonda za hrvatsku vanjsku granicu koja }e ujedno biti vanjska granica EU-a iznosi oko 120 miliona eura.

OBAVEZE ČLANSTVA: Hrvatska će sa danom ulaska u EU u potpunosti primjenjivati pravnu stečevinu EU-a, tako da je datum ulaska u EU, dakle, prvi juli 2013. godine, krajnji rok do kada Hrvatska mora početi provoditi evropske propise o prelasku granice

USPJE[NA GRANI^NA SARADNJA
Filip Dragovi}, direktor Uprave za evropske integracije i me|unarodne odnose u MUP-u Hrvatske, ka`e da me|udr`avna izaslanstva Hrvatske i BiH ve} razgovaraju o modalitetima primjene pograni~nog prometa

KAKO PREGOVARATI SA EU-om
Vesna Pusi}, predsjednica Nacionalnog odbora za pra}enje pregovora Hrvatske s EU-om, ka`e da je ukupno pregovara~ko iskustvo njene zemlje apsolutno iskoristivo za BiH

Poglavlje 12 - Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i Poglavlja 24 Pravda, sloboda i sigurnost). Hrvatska }e sa danom ulaska u EU u potpunosti primjenjivati pravnu ste~evinu EU-a, tako da je datum ulaska u EU, dakle, prvi juli 2013. godine, krajnji rok do kada Hrvatska mora po~eti provoditi evropske propise o prelasku granice. Vesna Pusi}, predsjednica Nacionalnog odbora za pra}enje pregovora Hrvatske s EU-om, ka`e za na{ list da pored promjene re`ima na granici koja }e uslijediti sa ulaskom Hrvatske u EU, te potrebe eventualnog pregovaranja o otvaranju novih prelaza uz pomo} sredstava iz EU fondova, va`na tema postaje i tzv. neumski koridor. “Hrvatska je u pregovorima ispregovarala skra}eni carinski postupak za ulazak i izlazak iz neumskog koridora kamionima i onima koji idu u tranzitu kroz neumski
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

24

DOLAZAK UNIJE NA GRANICE BiH
trake, dakle radimo ulaganja u infrastrukturu koja imaju za cilj da ubrzaju promet, radimo prelaze Gradi{ka, na neumskom koridoru, novi grani~ni prelaz Metkovi}, potpuno novi koji se izmje{ta iz grada koji }e i za dr`avljane Hrvatske i BiH biti puno prihvaljivitiji na~in prelaska i ulaska u Republiku Hrvatsku“, obja{njava Dragovi}. On napominje da odnosi Hrvatske i BiH, kada je u pitanju sigurnost granice, ne mogu biti bolji. “Imamo sporazum o nadzoru granice, imamo sporazum o policijskoj suradnji i imamo novi sporazum o readmisiji koji je potpisan ove godine. Dakle, sigurnosne politike smo mi pokrili sa tri bilateralna sporazuma. Imamo zajedni~ke ophodnje - Hrvatske i grani~ne policije BiH, kao i suradnju u mje{ovitim tijelima koja rade pripremu novih ugovora. Moram priznati, izuzetno dobro poznajem situaciju u BiH, da je Va{a grani~na policija izuzetno puno napravila a mi to vidimo

U ^VRSTOM ^VRSTOM ZAGRLJAJU EU-a:
U izjavi za na{ list Jelko U izjavi za na{ list Jelko Kacin, potpredsjednik Kacin, potpredsjednik izaslanstva EP-a za izaslanstva EP-a za Jugoisto~nu Evropu, Jugoisto~nu Evropu, napominje da }e napominje da }e Hrvatska kao dr`ava Hrvatska kao dr`ava ~lanica EU-a “opkoliti” ~lanica EU-a “opkoliti” BiH evropskom BiH evropskom granicom granicom

koridor, ali tu }e biti potrebno imati i posebne mjere. To je, recimo, ne{to oko ~ega se Hrvatska i BiH moraju dogovarati zato {to ovo pitanje potencijalno ima mogu}nost izazivanja pote{ko}a, problema i zastoja.”

ŠTA ZA BiH ZNAČI ULAZAK HRVATSKE U EU: Promjena režima uvjeta za plasman robe je, recimo, potpuno očekivana jer će Hrvatska sa članstvom u Uniji početi primjenu jedinstvenih standarda EU-a
slanstva Hrvatske i BiH ve} razgovaraju o modalitetima primjene pograni~nog prometa i mi tu isto tako ne o~ekujemo nikakve probleme. Jer ono {to je potrebno znati, a o tome se rijetko govori, jeste da koliko god Europa propisuje jasne uvjete ulaska, ona je jasno i postavila cilj da grani~na kontrola ne smije usporiti promet preko dr`avne granice. Zbog toga, mi pro{irujemo grani~ne prolaze, radimo nove na razini sigurnosti, svjesni smo situacije kakav je bila dok nije postojala koliko smo imali ilegalnih imgranata, a koliko ih imamo danas, danas je ta brojka bezna~ajna. Jer, ~ujte, vi sa jedne strane mo`ete poduzeti sve i biti spremni sto posto, ali ako va{ susjed sa druge strane granice ne poduzima tako|er mjere da za{titi granicu, onda je to veliki problem. To i jeste politika Europske unije da ta {engenska granica koja se uspostavi nije zid. Sje}am se kako je to bilo kod nas kad je Slovenija ulazila u EU, kod nas je to tada popra}eno, joj sad }e biti neki zid na granici, a evo danas, ne znam da li ste prolazili, nema nikakvog zida. Rije~ je samo o tome da se odre|ene mjere i standardi moraju implementirati.” Vesna Pusi}, predsjednica Nacio nalnog odbora za pra}enje pregovora Hrvatske s EU-om, ka`e da }e sve {to je Hrvatska radila u pregovorima Bosna i Hercegovina imati u svom procesu pribli`avanja Evropskoj uniji. “Dakle, na{e ukupno iskustvo je apsolutno iskoristivo za BiH, ono {to je naravno preduvjet u cijeloj stvari je unutra{nja organiziranost dr`ave, a to je ve} pitanje koje nema nikakve veze sa hrvatski pristupanjem.” Ona dodaje da je stabiliziranje BiH izrazito va`no, izme|u ostalog i zato jer veliki broj ljudi u BiH ima dvostruko dr`avljanstvo, prvenstveno Hrvata, ali i Bo{njaka.
25

NIKAD BOLJI BH. HRVATSKI GRANI^NI ODNOSI
Filip Dragovi}, direktor Uprave za evropske integracije i me|unarodne odnose u MUP-u, podsje}a da Hrvatska, koja sa danom ulaska u EU mora po~eti primjenjivati sve evropske norme, pored {engenskog zakona o granicama, kojeg je ve} uskladila, mora uskladiti uredbu o pograni~nom prometu. “[to se ti~e tog sporazuma, mi smo ve} u kontaktima, me|udr`avna iza-

DUGO PRI@ELJKIVANA VIJEST
Odluka o Hrvatskoj objavljena je na sve~anoj konferenciji za novinare u Vije}u EU-a krajem pro{le sedmice, tokom koje je osiguran i prevod na hrvatski jezik, koji }e pristupanjem Hrvatske postati 24. slu`beni jezik EU-a
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Kazna ili nagrada za profesore-kriminalce sa sarajevskog Pravnog fakulteta

Senat UNSA “u rukavicama“ izrekao sankcije Lučiću, Goliću i Omanoviću, uz preporuku da se zabrani studiranje “nemoralnim“ tuzlanskim studentima!
UMJESTO OTKAZA, SUSPENZIJA
Kompromitirani profesori i dalje }e ostati na Pravnom fakultetu i do isteka suspenzije bavi}e se “vannastavnim aktivnostima“, odlu~io je Senat UNSA na ~elu sa rektorom ^aklovicom

Pi{e: MAJA RADEVI]

enat Univerziteta u Sarajevu na sjednici 29. juna prihvatio je prijedlog Eti~kog komiteta UNSA o sankcijama za profesore Pravnog fakulteta Zdravka Lu~i}a, Bajru Goli}a, Fuada Saltagu i Sanjina Omanovi}a, zbog njihove umije{anosti u seks-aferu na tuzlanskom odjeljenju Pravnog fakulteta. Kako su na konferenciji za novinare u Rektoratu saop{tili rektor Sarajevskog univerziteta Faruk ^aklovica, dekan Pravnog fakulteta Borislav Petrovi} i predsjednik Eti~kog komiteta UNSA Bakir Mehi}, Lu~i} i Goli} bit }e isklju~eni iz nastavno-nau~nog procesa do 70. godine `ivota zbog seksualnog iskori{tavanja studentica, Sanjin Omanovi} suspendovan je na dvije godine, dok je biv{i dekan Pravnog fakulteta Fuad Saltaga dobio samo pismeni ukor. Odluka Senata UNSA rezultat je, prije svega, pritiska bh. medija koji kontinuiranim izvje{tavanjem o skandaloznim, kriminalnim (ne)djelima pomenutih profesora nisu dozvolili da cijela ova pri~a padne u
26

S

zaborav, te inicijative ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Emira Suljagi}a, koji je prije mjesec dana uputio zahtjev Eti~kom komitetu da se kona~no izjasni o ovom slu~aju, a na osnovu presude biv{em voza~u profesora Jasminu Ma{i}u u kojoj se jasno navodi da su Lu~i}, Saltaga i ostali seksualno iskori{tavali studentice, odnosno uzimali mito na ispitima. Na`alost, odluka Senata ne mo`e se tuma~iti i kao opredjeljenje akademske zajednice (~ast izuzecima) da se kona~no obra~una sa kriminalom u vlastitim redovima. U suprotnom, profesori Lu~i}, Goli} i Omanovi} ne bi bili samo suspendovani ({to zna~i da }e i dalje ostati u radnom odnosu na Pravnom fakultetu, a pri tome }e imati i pravo da nesmetano rade na drugim univerzitetima u BiH, op.a.), nego bi dobili otkaze zbog svojih, blago re~eno, ne~asnih postupaka kojima su nepovratno oblatili ugled cijele akademske zajednice. Ista mjera - dakle, otkaz - trebala je davno biti izre~ena i Fuadu Saltagi, ~ovjeku koji se, osim kao akter tuzlanske seks-afere, “proslavio“ i plagiraju}i nau~ne radove svojih kolega-profesora (a o ~emu su medi-

ji tako|er dokumentovano izvje{tavali), {to je u akademskom svijetu jednako te`ak i ozbiljan zlo~in kao i ucjenjivati studentice seksom za prolaz na ispitima. I dok }e kompromitirani profesori nastaviti da redovno primaju pla}e za “vannastavne aktivnosti“ kojima }e se baviti do isteka suspenzije (ne smijemo ni pomisliti {ta se podrazumijeva pod tim aktivnostima), Eti~ki odbor i Senat UNSA Univerzitetu u Tuzli odlu~no su uputili prijedlog da se “studentima koji su omogu}ili nemoralno postupanje prema profesorima ne odobri studiranje, jer se smatra da oni ne}e biti primjereni akademski gra|ani“?! Nisu, dakle, nemoralni Lu~i}, Goli}, Saltaga i Omanovi} - oni su samo naivne `rtve “nemoralnih“ studenata. Pora`avaju}a je ~injenica da su rektor ^aklovica i ostali ~lanovi Senata ponovo propustili da jasno i glasno osude postupke profesora koji zaslu`uju samo prezir. Umjesto toga, svojim kolegama, profesorima-kriminalcima izrekli su sankcije “u rukavicama“, dozvoliv{i im da i dalje, do odlaska u zaslu`enu mirovinu, uzdignute glave {e}u fakultetskim hodnicima.
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

ODJECI RODNE GRUDE

Na tekst urednika “SB”, u kojem se prije petnaest dana pozabavio likom i djelom dr. IVE LUČIĆA, najperspektivnijeg hercegovačkog kandidata za “udruženi zločinački projekat”, reagirao je osobno inkriminirani Lučić na svom poluprivatnom elektronskom portalu “Večernjeg lista”; Uz neznatna skraćenja prenosimo najuzbudljivije dijelove Lučićevog teksta, uz popratni komentar urednika “SB”

DR. IVO LU^I]
HERCEGOVA^KI BLOG I BLATINA
Pi{e: DR. SC. IVICA LU^I]

rije osam godina napisao sam tekst “Kara|or|evo, politi~ki mit ili dogovor?”, koji je objavljen te 2003. u ^asopisu za suvremenu povijest, Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Bavio sam se politikom Republike Hrvatske i predsjednika Franje Tu|mana prema Bosni i Hercegovini. Posebno me je zanimalo ima li istine u pri~i koja se u dijelu medija ~esto ponavljala, da su predsjednici Tu|man i Milo{evi} “dogovorili podjelu BiH“. U tom poprili~no opse`nom tekstu, obja{njavaju}i sve okolnosti hrvatsko-muslimanskog sukoba, napisao sam i sljede}e re~enice: “U velja~i 1993. Armija BiH u svom Informativnom listu prenosi ~lanak Senada Avdi}a iz Slobodne Bosne pod naslovom ‘No}as spaljujemo iluzije-Bosna izme|u dva fa{izma’. Naravno, u tom tekstu se radilo o hrvatskom i srpskom fa{izmu, o Tu|manu i Milo{evi}u, kao vo|ama tih fa{izama, koji se ne razlikuju u svom odnosu prema Bosni (i Hercegovini).“ U fusnoti sam dodao opasku: “Ovaj ~lanak zna~io je otvorenu objavu rata HVO-u.“ Pro{li tjedan, nakon {to je Jutarnji list uzbunio javnost krivotvore}i moju izjavu s predstavljanja knjige dokumenata Slobodana Praljka, oglasio se i novinarharlekin Boris De`ulovi} sljede}em tvrdnjom: “Sukob s Bo{njacima nije se mogao izbje}i, njega je — kako prof. dr. Lu~i} tvrdi u svom znanstvenom radu ‘Kara|or|evo politi~ki mit ili dogovor?’ izazvao ni manje ni vi{e nego Senad Avdi} tekstom ‘No}as spaljujemo iluzije: Bosna izme|u dva fa{izma’, ~lankom kojeg je po pedantnom

P

povjesni~aru Lu~i}u objavio Informativni list Vojni~kog kluba Tre}eg bataljona Prve mostarske brigade Armije BiH, i koji je, citiram, “zna~io otvorenu objavu rata HVO-u.“ ^ak i povr{nom usporedbom tekstova o~ito je da nisam napisao ono {to je De`ulovi} pro~itao, ali od njega, kao ni od mentora mu Marinka ^uli}a, ne treba niti o~ekivati istinu. De`ulovi}ev tekst u Oslobo|enju toliko je uznemirio Senada Avdi}a da mi je odmah odgovorio i to ni manje ni vi{e nego optu`bom da sam “rukovodio torturom nad njim“ dok je u lipnju 1994. navodno bio pritvoren i ispitivan u policijskoj postaji u Mostaru. Napisano je do sada u Slobodnoj Bosni puno tekstova u kojima sam spomenut i malo {to je od toga bilo istinito i imalo veze sa mnom. Ali nikada do sada nisam izravno optu`en za ne{to ~ega bi se ~ovjek uistinu morao stidjeti. Ranije su me u toj tiskovini uglavnom optu`ivali temeljem “objektivne odgovornosti“, na {to se nisam obazirao, ali sada ipak ho}u.

SPLITSKO-SARAJEVSKA @UPANIJA
Opisuju}i postupak policijske torture, Avdi} navodi da “telefax u postaji nije prestajao raditi“ te da je “netko odozgor slao istra`iteljima sve te`a i te`a pitanja“. “Kako komentirate Va{ tekst objavljen u biltenu ^etvrtog korpusa Armije BiH?“, pitao je navodno Avdi}a policijski istra`itelj D. C. kojemu je Avdi} navodno poslije rata obe}ao da mu ne}e otkriti ime jer isti “radi u nekoj va`noj me|unarodnodiplomatskoj firmi“. I umjesto da s tim istra`iteljem i batina{em, bez obzira gdje radi, raspravi za{to je uhi}en i premla}en te tko je to sve organizirao i vodio, Avdi}, petnaest godina kasnije, zaklju~uje da su sva

pitanja stigla “odozgor iz vrha SIS-a, dakle od Ive Lu~i}a“. A sve je tobo`e shvatio ~itaju}i De`ulovi}ev tekst!? Tekst koji po~inje glupim vicom, nastavlja se ideolo{ko-idiotskim besmislicama i zavr{ava jo{ glupljim vicom od onoga kojim je zapo~et. Pustimo harlekine i viceve na stranu, Senad Avdi} la`e. Nikada nisam rukovodio torturom nad bilo kim, pa tako niti nad njim. Sigurnosno informativna slu`ba (SIS) bila je vojna slu`ba i nije bila nadle`na saslu{avati civile {to je Avdi} u lipnju 1994., kada je uhi}en, po svemu sude}i bio. Jo{ od 14. sije~nja 1994. nisam bio na~elnik Uprave niti sam bio djelatnik SIS-a, tako da u lipnju 1994. ni teorijski nisam mogao “voditi torturu“ nad Avdi}em. Siguran sam i da Avdi} zna kako ja nemam veze s njegovim uhi}enjem i “torturom“. Njemu je ta optu`ba potrebna kako bi stekao poziciju `rtve, a mene prikazao kao nasilnika i nekog sumnjivog tipa kojem se ne mo`e vjerovati. A posebno se (nekome takvom) ne mo`e vjerovati ono {to napi{e o “svojoj `rtvi“. Da bi poja~ao negativan dojam o meni nabacao je Avdi} u tekst sva{ta, od pornografije, poslovne ekspanzije, pa do hrvatske samouprave. Sve s ~ime ja nemam nikakve veze. Ali, kao da je to va`no, bitno je stvoriti dojam — trenutak i ozra~je. Sjetio me se Avdi}, nakon {to me je, ka`e, “potpuno zaboravio“. Sjetio se i da sam “ljubu{ki znanstvenik“!? To bi me valjda iz parnasovske perspektive [vrakina sela trebalo u~initi potpuno inferiornim. Ali kako je pisao tekst, tako mu se i pam}enje vra}alo, pa je naveo sve na{e susrete, pozdrave, pa ~ak i atmosferu koja je tada vladala. Istina je, upoznao sam Senada Avdi}a dok sam bio zastupnik u Skup{tini

“Sve la`i i neutemeljene optu`be Senada Avdi}a”
28
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

DOKTOR IVICA LU^I], POVJESNI^AR NEOZBILJE
kako “znam, i sto posto sam siguran“ da je on svjesno sudjelovao u pripremi rata te da je 13. velja~e 1993. znao {to }e uslijediti, ali njegov tada objavljeni tekst Bosna izme|u dva fa{izma primjer je ratnohu{ka~ke propagande i zasigurno je pridonio {irenju nepovjerenja i poticanju mr`nje izme|u Bo{njaka i Hrvata, a o Srbima da i ne govorim. Taj tekst, a posebno njegova upotreba — distribucija po postrojbama Armije BiH, uistinu je bio objava, ili barem najava rata HVO-u, koji je po~eo ni dva mjeseca kasnije. O ~emu se u tom tekstu zapravo radi? Avdi} u prvom dijelu tog teksta eksplicite tvrdi da je BiH napadnuta od dva susjeda Srbije i Hrvatske, da Bo{njaci muslimani nemaju “prirodnog saveznika“, i da su Hrvati u odnosu prema Bo{njacima isto {to i Srbi. On to pi{e u velja~i 1993. dok srpska vojska dr`i oko 70% teritorija BiH koji je prethodno gotovo potpuno o~istila od Hrvata i Bo{njaka-muslimana i to uz brojne i masovne zlo~ine. U drugom dijelu teksta Avdi} nastoji diskreditirati neprijatelje (Hrvatsku i Srbiju, ali i Hrvate i Srbe u BiH) optu`bama za fa{izam. Isto su radili Ratko Mladi} i JNA u Hrvatskoj manje od dvije godine ranije, i oni su tvrdili da “~iste Hrvatsku od fa{izma“. Avdi} za optu`be nudi i dokaze, pa pi{e kako se “navodni vojskovo|a hrvatske vojske general Ante Prka~in javno hvali da je usta{a“. Problem je samo u tome {to je Ante Prka~in bio general HOS-a — regularnog dijela Oru`anih snaga BiH, a ~in mu je potvrdio nitko drugi nego predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Hrvati su Prka~ina uglavnom zvali “Alijinim generalom“, a HOS je u Hrvatskoj bio razoru`an i raspu{ten. Drugi mu je dokaz imenovanje brigade HVO-a u Zenici imenom Jure Franceti}a, {to je djelo tada{njeg zapovjednika brigade i biv{eg oficira JNA @ivka Toti}a, koji je iz Zenice, kao i navedena brigada, tako da nema nikakve veze s “re`imom“ u Hrvatskoj. Jednako kao {to taj “re`im“ nema ni{ta niti, na primjer, s “Hand`ar divizijom“ koju je u Hrvatskoj osnovala grupa tamo{njih muslimana. I na kraju, Avdi} pi{e da “nije izgubljena {ansa da takav antifa{isti~ki front, integrira pored muslimanskog naroda i sve one patriote, ljude lojalne Bosni i nespremne da se stave u slu`bu imperijalisti~kog orgijanja, u ~emu je, zapravo i jedina ozbiljna {ansa Bosne i Hercegovine ne samo da opstane, nego da iz svega ovoga iza|e moralno pro~i{}enja i civilizacijski superiorna u odnosu na svoje fa{izmom kontaminirano susjedstvo.“ Ovo je zapravo poznata teza Alije Izetbegovi}a koji je izjavljivao da se musli29

DAJTE [ANSU MIRI

Doktorska disertacija vode}eg Doktorska disertacija vode}eg regionalnog tu|manologa, profesora regionalnog tu|manologa, profesora Ive Lu~i}a, nastala je tokom dugih Ive Lu~i}a, nastala je tokom dugih mentorskih razgovora sa sinom mentorskih razgovora sa sinom njegovog zagreba~kog gazde njegovog zagreba~kog gazde Miroslavom Tu|manom Miroslavom Tu|manom

BiH. Sjedili smo ponekad u predvorju i razgovarali. Zapamtio sam, a iznenadio me je, kada je za Stranku demokratske akcije rekao: “To je stranka malih hod`ica, oni }e sve sjebati.“ Ne sje}am se, ali mogu}e je da mi je ~estitao kada sam u svibnju 1991. imenovan na~elnikom Centra slu`bi bezbjednosti MUP-a BiH u Mostaru. Tako se naime tada zvalo mjesto na~elnika policije za Hercegovinu. Pokazalo se da je Avdi} uvijek volio biti blizak policiji, osim valjda u Mostaru u lipnju 1994.

DVE LIVADE, NIGDJE HAAGA NEMA
To~no je i da smo se Avdi} i ja sreli u Zenici 20. travnja 1993. u hotelu Internacional. Do{ao sam kao ~lan izaslanstva HZHB na pregovore zajedno s Kre{om Zubakom i Milivojem Petkovi}em. Mislili smo da mo`emo zaustaviti bo{nja~ko-hrvatske sukobe. Na strani Armije BiH bili su Ejup Gani}, Sefer Halilovi}, Enver Had`ihasanovi}, D`emo Merdan i ostali. Bio sam u odori HVO-a, a Senad Avdi} u odori Armije BiH kao pripadnik Press centra Glavnog {taba. Pozdravili smo se, ka`e Avdi} “zemlja~ki“. On tvrdi da je taj pozdrav “u tom trenutku i u takvom ozra~ju vi{e zna~io meni nego njemu“. Ho}e re}i da je “u tom trenutku i u takvom ozra~ju“, a svakako i na tom mjestu on bio puno va`niji i mo}niji od mene. Mogu}e, jer ja nisam bio do kraja niti svjestan “trenutka i ozra~ja“. Bio sam u`asnut i posti|en zlo~inom u Ahmi}ima i nisam
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

mogao vjerovati da ~ovjek mo`e tako ne{to napraviti, a posebno netko tko se jo{ pri tome poziva na hrvatstvo. Do{ao sam u Zenicu s uvjerenjem (ili bar nadom) da su sukobi izme|u Hrvata i Bo{njaka-muslimana sporadi~ni, izazvani izvana i da se mogu zaustaviti. Avdi} je vjerojatno bolje znao “trenutak i ozra~je“ uklju~uju}i i to da se bo{nja~ko-muslimanski politi~ki i vojni vrh (isti oni koje je 1991. zvao “strankom malih hod`ica“) odlu~io za ratnu opciju. Njegovi tekstovi bili su u funkciji stvaranja “trenutka i ozra~ja“ i pripreme planiranog rata. Nije onda ni ~udo da su dijeljeni po postrojbama Armije BiH i ~itani pred postrojenom vojskom. Uglavnom, jo{ dok su trajali pregovori u zeni~kom hotelu, Armija BiH ~istila je Zenicu, srednju Bosnu i sjevernu Hercegovinu od Hrvata, gdje god je to mogla. Zapovjednik “Gavran“, {to je bilo kodno ime Sefera Halilovi}a, tra`io je od podre|enih radio vezom da se ne osvr}u na primirje i da jo{ `e{}e nastave ofenzivu. Dok je Avdi} spaljivao iluzije, Halilovi}eva vojska palila je ku}e. To {to Senad Avdi} danas `eli zaboraviti svoju ulogu u onim vremenima ne zna~i da je svi moramo zaboraviti! Mogu razumjeti za{to kolumnu Bosna izme|u dva fa{izma nije uvrstio u svoju knjigu izabranih kolumni No}as spaljujemo iluzije, ali i dalje mislim da je s tim tekstom najvi{e postigao. Nisam optere}en mr`njom ni predrasudama, a nisam ni Senad Avdi} pa da ka`em

ODJECI RODNE GRUDE
mani bore protiv usta{a i ~etnika, a oni su “partizani“. Muslimani su “antifa{isti, kao i svi oni patrioti lojalni Bosni“ koji se mogu “integrirati u antifa{isti~ki front“. A svi oni Hrvati i Srbi koji se ne `ele integrirati u tu Alijinu, Seferovu i Avdi}evu muslimanskopatriotsku antifa{isti~ku frontu usta{e su i ~etnici, jednom rije~ju fa{isti. I kao {to im se sve ~e{}e poru~uje iz odre|enih sarajevskih krugova, ako ve} ne vole Bosnu kako je zami{ljaju Alija, Sefer i Avdi}, najbolje bi bilo da iz nje odsele. I mirna muslimansko-patriotska Bosna. Tako je u Slobodnoj Bosni od 26. o`ujka 1992. izi{ao tekst o napetostima u Hercegovini opremljen uredni~kim (Avdi}evim) naslovom Rat Srba i Hrvata za muslimanske gradove. Izgleda, da je i prije otvorenog sukoba u BiH Avdi} prepoznao agresore na “muslimanske gradove“, {to svakako zna~i i na muslimansku Bosnu i Hercegovinu. Kao da je pro~itao Direktivu za obranu suvereniteta BiH u kojoj je njegov kasniji komandant Sefer Halilovi} jo{ 25. velja~e 1992. u “neprijateljske snage“ uvrstio i “ekstremne snage HDZ-a (ja~ine jedne do dvije brigade)“. Halilovi} je to uradio samo mjesec dana nakon {to su zastupnici tog istog HDZ-a u pet sati ujutro glasali u Skup{tini BiH za Odluku o raspisivanju referenduma, {to je bio preduvjet za progla{enje neovisnosti BiH. [to je to neprijateljsko bilo u njihovom pona{anju? Mo`da to {to su tra`ili potvrdu suvereniteta i konstitutivnosti koju im je vrh SDA obe}ao, pa ih (Alija Izetbegovi}) prevario nude}i im “antifa{isti~ku frontu“ umjesto ljudskih i nacionalnih prava. Uistinu su “sve sjebali“ ba{ kao {to je i najavio Senad Avdi} u skup{tinskom holu netom nakon uspostave nove vlasti. Ali i nisu ba{ sve! Alija Izetbegovi} je tijekom 2002. izjavio: “Podr`ao sam ideju i za osnivanje Slobodne Bosne dostavio zna~ajnu sumu iz donacije kojom sam isklju~ivo ja bio ovla{ten raspolagati, a koja je bila polo`ena na ra~un kod tada{nje Narodne banke BiH.“ Ovih dana dr. Dra`en Pehar je zorno prikazao da je Alija Izetbegovi} do`ivio Daytonski mirovni proces kao nastavak rata drugim sredstvima, {to je i nagla{avao. Za njega rat nije prestao, mir je samo prividan (ba{ kao i ono primirje potpisano u Zenici 20. 4. 1993.), Daytonski kompromis nije mogu}, stoga se rat nastavlja, samo “drugim sredstvima“. Jedno od sredstava za nastavak rata bila je i Slobodna Bosna, tjednik koji je povjeren Senadu Avdi}u. Izetbegovi}ev blizak suradnik Ned`ad Lati} u emisiji FTV 60 minuta emitiranoj 10. lipnja 2002., u nazo~nosti Avdi}a rekao je da se radilo o 450.000 onda{njih DEM koje je Izetbegovi} dao Avdi}u. Avdi} nije deman30

tirao da je uzeo novce nego je tvrdio da je kriv Izetbegovi} {to je nezakonito raspolagao s tim novcem. Idejno su se razi{li ~im su se poklali oko novca. Avdi}u ne zna~e ni{ta pojmovi istina, moral, ~ovjek, jer on je primjer novinara formiranog u socijalizmu i to novinara posebne vrste. Rije~ je o udarnoj grupaciji “novinara“ koji su nakon smrti J. B. Tita obu~avani u marksisti~kopropagandnim centrima u Beogradu, poglavito za obranu socijalizma i Jugoslavije.

SPLIT GLADNOME NE VJERUJE: Da bi naglasio razliku između nas i pojačao dojam, preuzeo je Avdić bolesnu metaforu svog splitskog kolege i usporedio me s Eichmanom
Novinar Avdi} naziva me (etiketira) “drotom, redarstvenikom i ratnim {efom Sigurnosno informativne slu`be (SIS)“. Ve} sam spomenuo da je Avdi} uvijek bio blizak policiji, do te mjere da su njegove novine ~esto i sli~ile kakvom policijskom biltenu. Vratimo se zadnjem Avdi}evom tekstu u kojem mi poru~uje da su “svi moji nadre|eni i podre|eni ve} u Haagu, te da im presuda ima vi{e od hiljadu stranica i jo{ se pi{e“ te da }e “udru`eni zlo~ina~ki pothvat“ biti adekvatno sankcioniran, a on eto “nije ni pozvan niti na informativni razgovor“. Zanimljivo, nisam pozvan ni ja, usprkos “podre|enim i nadre|enim koji su u Haagu“. Ali, kako nitko, od ha{kih istra`itelja pa do “istra`iva~kih timova“, nije na{ao za shodno da me osumnji~i ili optu`i za bilo {to, na{ao se Senad Avdi} da mi pri{ije etiketu “retrofa{ista i tajkuna“, kolektivnu odgovornost za sudioni{tvo u “zlo~ina~kom pothvatu“ i osobnu odgovornost za tobo`nju “torturu“ nad njim.

DRU@E TITO, KUPIT ]U TI HI]U…
On je sve optu`ene Hrvate ve} unaprijed osudio. U tome ga podr`ava i “antifa{isti~ka“ bratija iz “samostalnog srpskog tjednika Novosti“ (to se nekada zvalo Feral Tribune) koja ina~e podr`ava svaki vid borbe protiv “hrvatskog fa{izma“, posebno onog kojeg sama izmi{lja i proizvodi za vlastite politi~ke, medijske i financijske potrebe. U~ilo se na beogradskim “kursovima“ da treba mrziti neprijatelja kako bi ga se pobijedilo. Ako su kursisti i{ta nau~ili, nau~ili su mrziti. Da bi naglasio razliku izme|u nas i poja~ao

dojam, preuzeo je Avdi} bolesnu metaforu svog splitskog kolege i usporedio me s Eichmanom. Ispade Avdi}, po logici stvari, `rtva nacizma, fa{izma, {ovinizma, pa ~ak i Alije Izetbegovi}a, koji mu je, valjda u trenutku slabosti, dao novce za ~asopis. Ako je ikada bio ikakva `rtva, bio je Avdi} `rtva svoje mr`nje, pohlepe i oholosti. Grozi se Avdi} ~injenice da sam sudjelovao u predstavljanju osamnaeste (a ne 784. kako se ruga) knjige Slobodana Praljka. Taman kao da on nije predstavljao knjigu Dominika Ilija{evi}a Come, ~ovjeka koji je pravosna`no osu|en za zlo~ine po~injene u ratu. Nasuprot toga, ja sam sudjelovao u predstavljanju knjige, zapravo zbornika dokumenata, ~ovjeka koji jo{ nije osu|en i koji ima pravo na obranu iako mu je Avdi} i sli~ni uporno i sustavno uskra}uju. Predstavljao sam dokumente i u njima iznesene ~injenice koje Avdi} i sli~ni pre{u}uju i kojih se boje jer im ru{e konstrukciju la`i {to su je gradili i grade najmanje dvadeset godina. Na toj golemoj la`i izgradili su svoje javne pozicije, karijere, poneki i poslovno carstvo, pa je razumljivo za{to se boje njezine dekonstrukcije. Mo`da nije neva`no primijetiti da su trojica Avdi}evih “nadre|enih i podre|enih“, odnosno trojica ~lanova izaslanstva Armije BiH koji su bili na spomenutim pregovorima u Zenici (Had`ihasanovi}, Halilovi} i Gani}) osu|eni, optu`eni ili uhi}ivani za ratne zlo~ine. Politika i “vi{i interesi“ odlu~ivali su i odlu~ivat }e o sudbinama mnogih, a posebno i izravno o sudbinama optu`enika pred privremenim haa{kim i stalnim nacionalnim sudovima. Pravedna osuda svakog zlo~ina rezultirat }e pravdom i mo`e donijeti dobro, dok }e nepravedna osuda svakog ~ovjeka pove}ati nepravdu i oja~ati zlo. Na kraju, iako ne i najmanje va`no — ima Avdi} i stida, ili to bar `eli tako predstaviti, pa navodi da je u bh. izdanju Komunista (za neupu}ene — to je jo{ jedan “slobodni i demokratski“ list za koji je pisao Avdi}) napisao da srpski redatelj i disident (e to je `rtva) u komunizmu Lazar Stojanovi} nije robijao zbog filma Plasti~ni Isus koji je snimio, nego zato {to je odbio slu`iti kadrovski rok u JNA. Zastidio se Avdi} javno teksta koji je napisao prije ~etvrt stolje}a, no taj tobo`nji stid o~ito mu slu`i samo kao pokri}e za sada{nje jednako zle, cini~ne i prljave tekstove pune la`i i neutemeljenih optu`bi. Nadam se da napadaj srama i javna isprika ovaj put ne}e do}i nakon ~etvrt stolje}a. Jer tada mo`da bude ve} kasno, i za nas, i za istinu, i za (Slobodnu) Bosnu, a k tomu i Hercegovinu. Dr. sc. Ivica Lu~i}
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

DOKTOR IVICA LU^I], POVJESNI^AR NEOZBILJE
SENAD AVDI], PRITIJE[NJEN NEOBORIVIM DOKAZIMA, ODGOVARA DR. SC. IVI LU^I]U, TU\MANOLOGU POVIJESNE NEOZBILJNOSTI

Točka, tačkica, točkica
Pi{e: SENAD AVDI]

I

ma dosta ta~nog i neupitnog i “poprili~no utemeljenog” u “opse`nom tekstu” profesora Ivice Lu~i}a. Puno vi{e toga je neta~no, ali hajdemo, da bismo pokazali {irinu kulture dijaloga, isklju~ivo o onome prvom, onome {to je ta~no, to~no, te~no… Blogovski uradak profesora na vi{e univerzitetskih katedri, doktora primijenjene tu|manologije Ive Lu~i}a ra{~lanit }u slojevito u svim potankostima kojih (ni slojeva, ni potankosti) u tekstu nema. Dakle, ma koliko se trudio da sve sla`e, izokrene, podvali, imputira, relativizira… Lu~i} nije mogao izbje}i da mu se poneka istina omakne. Ta~no je, istina je, da sam negdje 1991. godine tokom skup{tinskog zasjedanja, kada je klub SDA zatra`io pauzu da bi u prostorijama Skup{tine BiH klanjao d`uma-namaz, kazao u prisustvu zastupnika Lu~i}a, a zastupnik Mete Boban se tu negdje okolo vrzmao, “da }e nam ove hod`ice do}i glave”. To sam rekao i ne mislim pore}i. Jo{ uvijek ta opasnost lebdi nad Bosnom i Hercegovinom. Ali, ni{ta to ne prije~i akribi~nog znanstvenika Lu~i}a da selektivno u argumentaciji protiv mene (zlo) rabi podvale, izmi{ljotine, la`i… “hod`ica” koji }e nam do}i glave, od Alije Izetbegovi}a do Ned`ada Lati}a, kako sam uzeo silne pare da bih kroz “SB” promovirao “na{u stvar”. Neto~no je, dakle, da ja dana{nji i{ta druga~ije o tom “fenomenu” mislim.

Šta je još tačno u Lučićevom obraćanju naciji? Da sam uvijek bio “blizak policiji”. Blizak sam ja svim “ljudima dobre volje”. Je li moralnije biti policajac (što je strukturalno i antropološki Lučićeva socijalna i profesionalna odrednica) ili biti “blizak policiji”, neka se procijeni. Barem tri policije, između ostalih i ona kojom je “ravnao” ljubuški drot Lučić (ostale dvije su “Alijina” i “Karadžićeva”), su me preventivno i prevaspitavajuće tretirale - čisto da bi ispoljile bliskost sa mnom.
Ta~no je tako|er da sam 20. travnja 1993. godine u hotelu “Internacional” u Zenici dr. Lu~i}a pozdravio obu~en u maskirnu uniformu. Neto~no je, me|utim, to {to Lu~i} ne zna da sam na taj “dress code” bio prisiljen - ni{ta drugo nisam imao obu}i jer su mi svu prtljagu otele jake obrambena snage HVO-a na punktu u Kiseljaku. [ta je jo{ ta~no u Lu~i}evom obra}anju naciji? Da sam uvijek bio “blizak policiji”. Blizak sam ja svim “ljudima dobre volje”. Je li moralnije biti policajac ({to je strukturalno i antropolo{ki Lu~i}eva socijalna i profesionalna odrednica) ili biti “blizak policiji”, neka se procijeni. Barem tri policije, izme|u ostalih i ona kojom je “ravnao” ljubu{ki drot Lu~i} (ostale dvije su “Alijina” i “Karad`i}eva”), su me preventivno i prevaspitavaju}e tretirale - ~isto da bi ispoljile bliskost sa mnom. Neto~no je {to Lu~i} navodi da nije znao da su me njegove snage za specijalnu namjenu tukle ljetni dan do podne u postaji u Mostaru a da on o tome nije bio izvije{ten. Ta~no je, nema dileme, da je Lu~i} 20. travnja u {irem izaslanstvu HZ “Herceg-Bosna” poku{avao sprije~iti hrvatskobo{nja~ki sukob. Deset dana nakon jezivog pokolja nad vi{e od stotinu civila u Ahmi}ima. Neto~no je to {to Lu~i} u svojoj sveobuhvatnoj analizi previ|a da je 15 mjeseci ranije poglavica srednje Bosne Dario Kordi} 15. prosinca 1991. na dan kada je EU priznala Hrvatsku kao neovisnu dr`avu, na eufori~nom skupu u Busova~i kazao: “Ovo je od ovoga dana Hrvatska, ko se sa time ne pomiri, mi }emo ga natjerati da to prihvati.” Kordi} je bio ~lan iste stranke kojoj je pripadao Ivo Lu~i} Ta~no je da sam Kiseljaku promovirao knjigu Dominika Ilija{evi}a Come, ali ne}e sitni his-sis-pis nau~nik da ka`e da Como nije osu|en zbog te knjige (koja svjedo~i o ubojstvu Joze Leutara) nego zbog zlo~ina koji su u vrijeme kada su po~injeni trebala sankcionirati vlast u kojoj je on bio prvi do Miroslava Tu|mana. No, Lu~i} ne `eli spomenuti da je Ilija{evi} procesuiran u jednom smije{nom sudskom procesu i oslobo|en svih optu`bi u Mostaru 1995. godine. Na proslavi “oslobo|enja” u jednom hercegova~kom ugostiteljskom objektu bilo je vi{e ~lanova obitelji Lu~i}. Ta~no je da je zapovjednik brigade HVO-a u Zenici pod nazivom “Jure Franceti}” bio @ivko Toti}, biv{i oficir JNA. Neto~no je, me|utim, da to Lu~i} nije znao u momentu kada je zapovjednik Toti}, od vlasti koju je obavje{tajno-izvje{tajno personificirao dr.sci. Ivo Lu~i}, unaprije|en u zapovjednika oslobo|enog Jajca… Ta~no je da je agresorska JNA imala duboko upletene prste u hrvatsko-bo{nja~ki sukob. Neto~no je, me|utim, misli Lu~i}, da je u dokazni materijal protiv ~elnika “Herceg-Bosne” u Haagu uvr{tena pove}a koli~ina dnevnika Ratka Mladi}a sa sastanaka kojima su nazo~ili Luci}evi {efovi, Prli}, Praljak, Petkovi}… Ta~no je, dakle sve {to znanstvenik Lu~i} pi{e; neto~no je samo to {to od svega {to tvrdi ni{ta to~no ne mo`e pribli`iti istinu o njegovoj ulozi u “nesretnom sukobu” Bo{njaka i Hrvata. Ta~no je da je predratna siroma{na obitelj Lu~i} iz Ljubu{kog danas jedna od najbogatijih obiteljskih korporativnih tvrtki u regiji. Neto~no je, me|utim, tvrditi da su tu pretvorbu obavili na kriminalni, mafija{ki na~in! Ta~no je kad doktor, Lu~i} tvrdi da njegovi ratni drugovi, Praljak, Petkovi}, Prli}, Stoji}… nisu presu|eni u Haagu zbog “udru`enog zlo~ina~kog projekta”; Neto~na je, me|utim, njegova nada da bi se taj sudski proces mogao ikako drug(oj)a~ije okon~ati…

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

31

SRPSKA GVOZDENA LADY

INTERVIEW

Jelena Karleuša

srbijanska pjevačica i regionalna seks diva

Pjevačica Jelena Karleuša proglašena je balkanskom gej ikonom zbog svoje otvorene i beskompromisne podrške homoseksualcima, a u posljednje vrijeme svojim intrigantnim istupima izaziva pažnju javnosti u cijeloj regiji; za naš list “JK” govori o Ratku Mladiću, prešućivanju ratnih zločina u Srbiji, Zoranu Ðinđiću i svojoj novoj pjesmi Plava Šeherzada kojom pokušava da pomiri islam i pravoslavlje na Balkanu

Svi u Srbiji znaju kakve je zlo~ine u Srebrenici po~inio Ratko Mladi}; ogroman broj nas se zbog toga stidi!
Razgovarala: MIRHA DEDI]

elena Karleu{a je prva `ena iz svijeta folk estrade koja je otvoreno i beskompromisno stala u za{titu homoseksualne manjine. Iskoristila je uticaj koji ima kod populacije neosjetljive na probleme seksualnih manjina i solidarno stala uz ugro`ene. Svojim britkim jezikom Karleu{a izaziva veliku pa`nju medija u cijelom regionu. Bez dlake na jeziku Karleu{a kritikuje politi~are, ultradesni~are, nacionaliste i “ljude koji se u Srbiji progla{avaju herojima nakon {to ubiju sto ljudi druge veroispovesti”. Zbog toga se na{la se na `estokom udaru ekstremnih desni~ara, radikala i kolega sa estrade koji su tvrdili da joj kolumne neko drugi pi{e. U Karleu{inu odbranu stala je intelektualna elita Beograda i prodemokratski politi~ari. Iz politi~kih krugova prvi je bio ^edomir Jovanovi}, lider LDP-a, a intelektualnih knji`evnica i dramaturginja Biljana Srbljanovi}, koja je javno kazala da joj je `ao {to ona nije autor kolumni koje potpisuje Jelena Karleu{a. Za na{ magazin “JK” govori o Ratku Mladi}u, pre{u}ivanju ratnih zlo~ina u Srbiji, Zoranu \in|i}u i svojoj novoj pjesmi Plava [eherzada kojom poku{ava da pomiri islam i pravoslavlje na Balkanu. Gostuju}i u emisiji B92 prije nekoliko dana, svojim stavovima ste ponovo izazvali veliku medijsku pa`nju. Kako obja32

J

{njavate taj fenomen da Va{e izjave imaju toliki odjek u javnosti i dobijaju toliku politi~ku te`inu da se u ~itavom regionu sa ve}om pa`njom prate nego, recimo, izjave pojedinih politi~ara? Govorim jako jednostavnim i lako razumljivim re~nikom. Zatim, govorim istinu bez okoli{anja, {to nije ~esta situacija kod politi~ara. I, o~igledno, poga|am u nerv. Ako svemu tome dodamo ~injenicu da sam ja peva~ica, nagla{enih oblina, time sve dobija jednu krajnje nesvakida{nju dimenziju. Ljudi od jedne muzi~ke zvezde ne o~ekuju da smisleno i koncentrisano govori o socijalnim temama. Koristim svoje ogromno iskustvo u manipulaciji medijima, da svakom svom stavu obezbedim ogroman marketing.

POČNIMO LJUBAV ISPOČETKA: ”U BiH ljudi griješe kada misle da Srbi kao narod nisu svijesni Mladića i Srebrenice. Vrlo smo svijesni. Nove generaciju se stide ili ne vjeruju da su se takve nevjerovatne stvari dešavale”

Da li ste u Srbiji imali neprijatnosti zbog odbrane gej populacije i kakve su one bile? Naravno da sam imala, ali je to mizerno u odnosu na ~injenicu koliko ljudi mi je zahvalno {to se zala`em za njihova prava. Imam potrebu, kao javna li~nost, da iskoristim svoju popularnost u prave svrhe. Bavim se ljudskim pravima, humanitarnim radom i to me kao li~nost ispunjava. @ao mi je {to mnoge javne li~nosti nemaju svest o tome, jer bi njihov glas puno pomogao u borbi za tolerantniji Balkan. Na`alost, pla{im se da su moje kolege zapla{ene i da se povode onom malogra|anskom tezom “bolje ja da }utim i da gledam svoja posla”. Zbog tog pasivnog stava koji nam je izgleda usa|en kao ~ip u mozak, svi mi na ovim prostorima dopu{tamo da nam pogre{ni vode `ivote, da vedre i obla~e.

PRAVA SVAKOG ^OVJEKA MORAJU BITI SVETINJA
U dru{tvu ima prili~no puno obespravljenih i ugro`enih kategorija ljudi, za{to je Va{ interes prevashodno gej populacija, koju ubjedljivo i efektno branite? Moram da vas ispravim i da ka`em kako se ja bavim borbom za ljudska prava uop{te, ali je odbrana homoseksualaca ne{to {to je jo{ uvek veliki tabu i samim tim moje delovanje izaziva veliku pa`nju javnosti. Moj target su prava `ena u dru{tvu, ugro`ena deca i borba protiv diskriminacije po bilo kom osnovu. Doda}u
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

JELENA KARLEU[A

NAJINTRIGANTNIJA MUZI^KA ZVIJEZDA U REGIONU
Zbog svoje otvorenosti i politi~kih stavova, Jelena Karleu{a postala je najtra`enije go{}a u TV emisijama o ljudskim pravima

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

33

SRPSKA GVOZDENA LADY
da, sem mene, ne postoji niko ko je pokazao spremnost da hrabro stane u odbranu homoseksualaca i javno se suprotstavi predrasudama koje o homoseksualcima vladaju. Zna~i, sem mene, nema ko, ne}e niko i zbog toga su u meni pripadnici LGBT populacije videli nekakvog za{titnika i svetlo na kraju tunela. Te{ko je i meni da sama nosim takav teret, a te{ko je i njima jer ja sama i bez podr{ke ne mogu mnogo toga da uradim Mogu da ma{em ovim mojim mr{avim krilcima i da talasam `abokre~inu, ali }e se prave promene desiti kada dr`ave na ovim prostorima u~ine ne{to povodom toga. Za{to je, po Va{em mi{ljenju, na Balkanu problem organizovati gej paradu? Zato {to smo divlji. Pa mi smo se krvili na ovim prostorima zato {to smo me{avina raznih vera i tu smo pokazali koliko smo primitivni i netolerantni. Kako }e tek jedan Balkanac da prihvati ~injenicu da se kom{ija ljubi sa drugim kom{ijom? Nama je jo{ uvek nedopustivo da Dragan o`eni Eminu, a kamoli da Dragan voli Aliju. Nama je potrebno vreme. Korak po korak. Prvo da nau~imo da se po{tujemo, kao narodi razli~ite veroispovesti. Zatim da nau~imo da nije normalno da tata bije mamu, onda da zaboravimo na izreke “batina iz raja iza{la” i “da kom{iji crkne krava”. Onda moramo da nau~imo da smo mali i nebitni divljaci na tlu Balkana, koji }e milom ili silom biti pripitomljeni od strane Amerike i Evrope. E, tek onda, }emo, umorni od svih ovih `ivotnih lekcija, shvatiti da moramo da budemo tolerantni i prema na{im sugra|anima koji su ro|eni kao LGBT. Do}i }e i to vreme, sigurna sam. Ne tera niko nikog da voli i da otvoreno podr`ava, samo se tra`i od svih nas da po{tujemo ~injenicu da svako ima pravo na svoje seksualno opredeljenje, da to nije nikakva bolest i da su ti ljudi tako ro|eni. Jako mi je krivo {to su ti ljudi KRIVI BEZ KRIVICE. Diskriminirani, anatemisani, napadani sa svih strana… Meni moj obraz i moje pravedno srce ne dozvoljava da }utim, i to je moja li~na odluka. Ako drugima ne smeta {to se nekom ko je gej razbija glava, meni, brate, smeta i ne}u to da gledam. Uostalom, nekada su `ene spaljivane na loma~i kao ve{tice, onog {to je rekao da je Zemlja okrugla tako|e su spalili, nekada su od ljudi koji su imali epilepsiju mislili da su ih zaposeli |avoli, crnce su lin~ovali i bili su robovi, i tako u beskona~no… Do}i }e vreme kada }e pravo na seksualno opredeljenje biti normalna stvar. Na`alost, mi tada ne}emo biti `ivi, ali to je neminovan put civilizacije.

PLAVA [EHERZADA ZA POMIRENJE MUSLIMANA I PRAVOSLAVACA
“Pjevam o novoj religiji, religiji ljubavi, i poru~ujem da treba da budemo fanatici ljubavi, da se izme|u nas nikada ne isprije~e vjerske razlike”

O ATENTATU NA PREMIJERA ZORANA \IN\I]A

“Zlikovci koji su ubili Ðinđića dio su onog mulja koji je kriv za sve zlo na našim prostorima”
Po{to ste prili~no za{li u politiku, ne mogu a da Vas ne pitam koliko je ubistvo Zorana \in|i}a unazadilo demokratske procese u Srbiji? Njegovo ubistvo je najve}a rak rana Srbije. I nikada ne}e zarasti. Bez njega, ostali smo u mraku… Zlikovci koji su ga ubili su deo onog mulja koji je kriv za sve zlo na na{im prostorima. Sre}om, trunu sada svi u zatvoru a nama je kao narodu ostalo da iznedrimo novog lidera koji }e nas osvestiti i povesti ka svetlu. Tadi} je odli~na alternativa za sada. Postoji jedan ~ovek koji je po mom mi{ljenju neko ko mo`e da bude dobar za sve nas, a Boga mi i vas, a on se zove Ivica Da~i}, na{ ministar policije, u kome vidim u budu}nosti novog lidera Srbije.

NIKO NE SME DA VAS BIJE
U Srbiji ve} godinama vlada atmosfera pre{u}ivanja relevantnih stvari i
34

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

JELENA KARLEU[A
bri{u}i suze. Mene to tada nije interesovalo. Mene su interesovale barbike i mirno sam spavala u roze posteljini dok su vas rokali sa svih strana. Sada me ne interesuju barbike, ve} ljudi. Kada sam dovoljno velika da jasno i glasno, u ime moje generacije, ka`em - tako ne{to se vi{e nikad ne}e ponoviti. Ne mo`ete da o~ekujete da novi nara{taji u Srbiji preuzmu krivicu za zlodela idiota. To nije fer. Oni nisu mi. I ja vama postavljam retori~ko pitanje - da li }e ne~ije izvini da ubla`i bol majke koja }e zauvek imati `ivu ranu na srcu? Ne}e, naravno. Da li mo`e da oprosti? Ne mo`e. I ko je sad tu pametan? Niko. Mo`emo svi sada ili da filozofiramo do prekosutra ili da prese~emo, podvu~emo liniju i ka`emo JEBI GA, ‘AJMO NANOVO. Nema nam druge. Ako ima neko neki drugi predlog, neka ka`e. Samo neka ne bude pametan kao ovi {to su nam zakuvali krvoproli}e. Ma mi smo svi na ovim prostorima apsolutni idioti.

Kolumne koje je Jelena Karleu{a napisala Kolumne koje je Jelena Karleu{a napisala povodom Parade ponosa izazvale su vi{e povodom Parade ponosa izazvale su vi{e komentara nego reakcije svih komentara nego reakcije svih politi~ara, dr`avnika ii analiti~ara politi~ara, dr`avnika analiti~ara

BESKOMPROMISNA BESKOMPROMISNA BORBA PROTIV HOMOFOBIJE BORBA PROTIV HOMOFOBIJE

MI SMO DIVLJACI KOJI ĆE MORATI PRIPITOMITI: ”Nama je još uvijek nedopustivo da Dragan oženi Eminu, a kamoli da Dragan voli Aliju. Moramo da naučimo da smo mali i nebitni divljaci na tlu Balkana, koji će milom i silom biti pripitomljeni od strane Evrope i Amerike”
doga|aja iz 90-ih godina na prostoru biv{e Jugoslavije, poput ratnih zlo~ina Ratka Mladi}a, genocida u Srebrenici... Koliko je, po Va{em mi{ljenju, va`no otvoriti tu pri~u i skinuti sa Srba anatemu ”genocidnog naroda”? Ma vi u BiH gre{ite kada mislite da Srbi kao narod nisu svesni i Mladi}a i Srebrenice i svega ostalog. Vrlo smo svesni. Nove generacije se takve pro{losti ili stide ili ne veruju da su se tako neverovatne stvari de{avale. Kada se desio taj nesre}ni rat, ja sam bila jako mala. Moja generacija je sada porasla i postala nova snaga Srbije. Na`alost, bili smo suvi{e mali da spre~imo ludilo. Dalje, kao beogradsko dete, nisam imala pojma ni gde je Bosna, a kamoli {ta se tamo de{ava. Se}am se samo kao kroz maglu da sam na televiziji slu{ala kako ste svi vi zli mud`ahedini koji ubijaju goloruku srpski narod. Se}am se, da je moja baka, Bosanka, samo uzdisala i piljila u vesti,
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

ZBOG PORODICE NE ZBOG PORODICE NE OSNIVA POLITI^KU OSNIVA POLITI^KU STRANKU STRANKU

“@ivi mi se jo{ malo, imam “@ivi mi se jo{ malo, imam dvoje male djece. Kada bih dvoje male djece. Kada bih se ja politi~ki anga`ovala, se ja politi~ki anga`ovala, vjerovatno bi me smakao vjerovatno bi me smakao neki snajper” neki snajper” 35

SRPSKA GVOZDENA LADY
Rat, stradanje, a par godina zatim - Enes, Halid i Dino gruvaju iz svakog srpskog automobila a Jelena Karleu{a bistri politiku pomirenja u sarajevskim (va{im) novinama! Mi smo, bre, svi budale. Kad vam ka`em… Koliko je turbofolk elita, kojoj ste Vi neka vrsta opozicije, tokom devedesetih godina slu`ile za puhanje u krila nacionalistima? Bilo je toga i sa jedne i sa druge strane. Ako ve} otvoreno razgovaramo, hajde da budemo otvoreni do kraja. Sa mnom nema zezanja, ja ka`em istinu, bolelo to vas, nas, ili zelene vanzemaljce. U ratu se svaka vrsta fukare razgoropadi. [ta vi{e pri~amo o tim nesre}nim devedesetim?? Jel’ Vi znate da je 2011.? Idemo, bre, ljudi dalje. Kako komentari{ete to {to vas je u Va{im javnim istupima podr`alo jako malo kolega sa estrade, uglavnom je bilo zajedljivih komentara da Vam kolumne neko drugi pi{e? Ma ko ih jebe. Njihovi komentari me dodiruju kao kada komarac sleti na slona. Ko Vas je iz intelektualnih beogradskih krugova zaista iznenadio svojom podr{kom i li~no ohrabrio, a ko uvrijedio? Iz kog pravca su naj~e{}e dolazili napadi i da li je za Vas bilo nekih iznena|enja kada je rije~ o reakcijama poznatih li~nosti? Podr`ava me kompletna intelektualna elita Srbije. Da vam ne nabrajam imena knji`evnika, politi~ara, reditelja, novinara, ima ih… Postadoh ja glavna faca, ni kriva ni du`na. Izgleda da ipak znam {ta govorim. Izgleda da ima ne{to u ovoj mojoj tvrdoj glavi. Iskreno, nisam o~ekivala ni~iju podr{ku, jer ja svoje stavove iznosim bez razmi{ljanja da li }e to neko podr`ati ili ne.

ESTRADA JE @IVO BLATO ESTRADA JE @IVO BLATO
“Komentari mojih kolega sa “Komentari mojih kolega sa estrade me dodiruju kao kada estrade me dodiruju kao kada komarac sleti na slona” komarac sleti na slona”

PJESMA KOJE LIJEČI RANE: “Voljela bih da sve razmirice, razlike, netolerancija i predrasude, kao u pjesmi Plava Šeherzada, padnu u vodu”
~oveka ne}e prekrstiti pre spavanja. Igra re~i, jasna simbolika i diranje nerva. Ukratko-Allahu Amin. U drugom delu pesme se navodi kako }e ona zbog te ljubavi biti spaljena na oltaru. Ovo je pesma o zabranjenoj ljubavi, koja }e iznedriti novu religiju - religiju ljubavi. Ko `eli da razume, razume}e, ko ne `eli ili ne mo`e, opet je nebitno. Va{ otac, visokopozicionirani policajac u beogradskom MUP-u, tokom akcije Sablja u~estvovao je u hap{enju Svetlane Cece Ra`natovi}, koja je ovih dana osu|ena za kriminal. Da li iz tog vremena poti~u Va{a netrpeljivost ili su razlozi politi~ke, ideolo{ke ili ~isto profesionalne prirode? Moj otac nije u~estvovao u njenom hap{enju, to su dezinformacije. Za mene kao po{tenog ~oveka je sramota i uvreda da me stavljate u isti kontekst s njom. ^edomir Jovanovi}, lider LDP-a, Vas je pozvao da gostujete na njegovim tribinama. Koliko su Va{i politi~ki stavovi bliski i da li me|u politi~arima imate prijatelja i simpatizera? Neki politi~ari simpati{u mene, neke simpati{em ja, mi se svi tako lepo simpati{emo, ali sve je to samo povr{no. Me|u politi~arima nemam bliske prijatelje, {to }e re}i da se ne pose}ujemo po ro|endanima i po ku}ama. S vremena na vreme me neki od njih pozove da me riba zbog mog duga~kog jezika, ja malo trep}em i oni se smire. I tako u krug. Eto... Nedavno ste se u emisiji B92 bili

veoma o{tri prema predstavniku Srpske radikalne stranke Aleksandru Martinovi}u. [ta najvi{e zamjerate radikalima Vojislava [e{elja? Radikalizam nas je i doveo u govna do gu{e a samim tim sam i odgovorila na va{e pitanje. U medijima ste najavili mogu}nost politi~kog anga`mana i osnivanja svoje stranke? Kada planirate da uplovite u politi~ke vode? Ma kakva politika! @ivi mi se jo{ malo, imam dvoje male dece. Kada bih se ja anga`ovala, verovatno bi me smakao neki snajper. Zanimljivo je da se i BBC zaniteresovao za va{e politi~ke stavove. Zbog ~ega ste prestali da pi{ete kolumne? Vrlo sam ponosna zbog toga. To je dokaz da se dobra re~ daleko ~uje.”Tolerantna Srbija”! Pa to je vest, bre! ^ak se i BBC zainteresovao. To vam je isto kao kada majmun nau~i da koristi kompjuter! Bruje svi svetski mediji. Iskreno, umorila sam se od pisanja, prevelika je to odgovornost i pritisak. @elim ponekad da budem glupa plavu{a koja polemi{e samo o modi i frajerima. Ne mogu ba{ stalno da budem mudrica. Da li Vam smetaju predrasude o pjeva~icama, jer ih Vi u dobroj mjeri ru{ite i odska~ete od stereotipa? Ne smetaju mi, jer to nisu predrasude ve} istina. Estrada je blato i to `ivo blato. Jedva sam se i{~upala i sada se perem. Da li volite da gostujete u BiH i koje Vas veze ve`u za ove prostore? Prvenstveno, kao ljudi, kao narod mi jako prijate. Mora da sam u nekom pro{lom `ivotu bila neka [eherezada. Svi|a mi se va{ mentalitet, va{ duh, va{ humor. Volim va{u klopu, va{u muziku. Imate sve, od Selme Bajrami, do Dina Merlina i Edina D`eke. Sasvim dovoljno da vas svi vole.
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

U PRO[LOM @IVOTU BILA SAM [EHERZADA
Nakon izvo|enja Va{e nove pjesme “Nova religija” u Velikom bratu na internetu je zavladala prava euforija. Izme|u ostalog u tekstu pjesme stoji „ja sam plava [eherezada, posle mene sve u vodu pada, Alahu amin“. Da li se pla{ite da ovom pjesmom ne uzburkate nacionalisti~ke duhove u Srbiji? Da se pla{im bilo ~ega, ne bih snimila takvu pesmu. Ina~e sam poznata kao strah i trepet tih duhova… uhvatim ih za glavu, pa udri o pod! [ta ste ovom pjesmom koja je preko no}i postala pravi hit na Balkanu `eljeli da poru~ite? Pesma je prepuna simbolike. Pevam o devojci sa krstom na ~elu, koja vodi ljubav sa ~ovekom muslimanske veroispovesti. Ona je plava [eherezada koja se zbog tog
36

NOGOMET

Nakon više od tri godine izbivanja, SAŠA PAPAC (31), nekadašnji reprezentativac BiH, obrambeni igrač škotskog prvaka GLASGOW RANGERSA, vraća se u nogometnu reprezentaciju BiH; naš novinar razgovarao je sa ovim Mostarcem pred početak priprema za novu sezonu u njegovom klubu o razlozima zbog kojih je tri godine izbivao iz reprezentacije, razgovoru sa selektorom SAFETOM SUŠIĆEM, novom ugovoru sa velikim škotskim klubom

POVRATAK OTPISANOG
Pi{e: NEDIM HASI]

o`da i najbolja vijest ovoga ljeta, kada je u pitanju nogometna reprezentacija BiH, jeste definitivni povratak Sa{e Papca, obrambenog igra~a {kotskog prvaka Glasgow Rangersa, u nacionalni tim. Stasiti Hercegovac odlu~io se vratiti u reprezentaciju nakon promjena u Predsjedni{tvu i Izvr{nom odboru NS BiH {to je, uostalom, stvar na kojoj je istrajavao godinama. “Vratit }u se kad odu Iljo i Suljo“, kazao bi svaki put kada bi ga upitali za povratak u reprezentaciju. Kona~no, skoro ~etiri godine nakon {to je definitivno odlu~io okrenuti le|a onima koji su nogomet u BiH doveli do samog dna, Papac nam je potvrdio kako }e se odazvati pozivu selektora Safeta Su{i}a za prijateljsku utakmicu protiv Gr~ke koja se desetog augusta igra u Sarajevu. Sa{i je, ka`e nam, to najljep{a stvar koja mu se dogodila u karijeri ovoga ljeta. Povratak u reprezentaciju i produljenje ugovora sa Rangersima dokaz su svima onima koji prate karijeru skromnog i tihog Mostarca njegove visoke nogometne klase, ali i pokazatelj kako se velike stvari moraju desiti onima koji svojim radom i po{tenjem, odano{}u porodici i vjeri kro~e kroz `ivot.

M

BLISTAVA NOGOMETNA KARIJERA
Igraju}i za be~ku Austriju Sa{a Papac osvojio je jedan naslov prvaka Austrije a sa Glasgow Rangersima tri naslova prvaka [kotske i dva Kupa ove zemlje

RIJE^ JE SVETINJA
Pisati o karijeri i `ivotu Sa{e Papca za potpisnika ovih redova je poprili~no te{ka du`nost, te{ko je ne biti subjektivan obzirom da je rije~ o jednoj rijetkoj pojavi, istinski po{tenom, do kraja iskrenom i nadasve odli~no odgojenom ~ovjeku kojem su data rije~ i profesionalizam oduvijek bili vodilja u `ivotu. “Bilo kome ko je do{ao iz

BiH u inozemstvo bilo je te{ko. Bio je rat, te{ko je bilo raditi i praviti karijeru u takvim uslovima. Zbog toga sam zahvalan Bogu {to mi je omogu}io da napravim ovo u `ivotu i zahvalan sam mu na svemu {to sam postao”, govorio je uvijek kada bi razgovarali o njegovoj karijeri, utakmicama u kojima je uspje{no “~uvao“ Ronaldinha protiv Barcelone, nakon utakmica u kojima je osvajao naslove sa Rangersima. Njegova odluka da ne igra za reprezentaciju dok se ne pomete Savez, ma koliko te{ka, bila je zapravo logi~na i da su se svi ~ija je rije~ imala te`inu proteklih godina pona{ali poput Sa{e Papca, vjerovatno nikada ne bi ni do{lo do suspenzije Saveza. Iako smo znali da za BiH, sa ~ijom je zastavom nedavno proslavio naslov prvaka [kotske,

ne}e zaigrati sve dok se u Savezu ne{to radikalno ne promijeni, svaki put kada bi razgovarali, telefonom ili “u`ivo“, a de{avalo se to dva ili tri puta mjese~no, uvijek smo ga nagovarali da se vrati. I uvijek je odgovor bio isti. “Kada odu Iljo i Suljo.“ Kada ode Sulejman Suljo ^olakovi}, koji ga je nazvao na telefon i ko~ija{ki mu psovao nakon odluke da ode iz reprezentacije poslije Kodrine smjene. Kada odu ljudi koji su u Mostaru slali lokalne razbija~e da mu napadnu brata zbog njegove odluke da ne igra dok su oni u Savezu. Sre}om, oti{li su, nadamo se, za sva vremena. “Eto, vi{e me ne mora{ nagovarati, ~uo sam se sa selektorom Su{i}em i vratit }u se“, kazao nam je u Mostaru, neposredno prije nego {to }e se vratiti u Glasgow na po~etak priprema sa

Nakon tri i po godine, Sa{a Papac se vra}a u reprezentaciju BiH u augustu protiv Gr~ke u Sarajevu!
38
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

PAPETOV ODBJEGLI SIN
Foto: Mario Ili~i}

svojim klubom. “Selektor me je zvao pred utakmicu u Rumuniji, ali tada se nismo mogli dogovoriti. Kazao sam mu da moram do}i nekoliko dana ranije, da upoznam suigra~e, jer osim njih tri-~etiri, ne znam nikoga. Moram malo ‘pohvatati’ na~in rada, vidjeti kako funkcioniraju linije. I mislim da }e, ako se selektor opet odlu~i nazvati me, tako i biti pred utakmicu s Grcima.“ I onda je kazao re~enicu koja pokazuje o kakvom se, zapravo, ~ovjeku radi. Kako se vrijedilo boriti za njegov povratak. “Pri~ali smo i selektor Su{i} mi je kazao kako mu trebam, kako nisam igra~ za klupe. A ja sam mu kazao da meni nije problem sjesti na klupu. Niti }e ikada biti. Moje je da se odazovem da pomognem reprezentaciji svoje zemlje za koju trebaju igrati najbolji i najspremniji. A to ho}u li ja biti na klupi ili u prvih 11, stvar je procjene i vizije selektora. @elim biti dio tima, pomo}i svojim znanjem i voljom, ho}u li igrati ili biti rezerva, nije stvar o kojoj ja odlu~ujem.“

JEDAN OD TRINAEST
Sve je zapravo po~elo prije skoro pet godina kada su se, navodno u njema~kom stanu Zlatana Bajramovi}a, definitivno najnesretnijeg, kada su ozljede u pitanju, reprezentativca BiH, okupilo njegovih 13 suigra~a iz reprezentacije kako bi potpisali pismo o bojkotu reprezentacije dok se ne smijeni tada{nje rukovodstvo NS BiH. Pismo su uve~er poslali na adresu sportske redakcije Avaza. Pismo je uzrokovalo buru u Savezu, isprva su se svi ~vrsto dr`ali svojih po~etnih pozicija, da bi s vremenom odnosi po~eli otopljavati i neki su se igra~i vratili u tim. Papac se sve to vrijeme dr`ao date rije~i, ta~nije, sve do u zimu 2007. godine, kada su se on, Emir Spahi}, Zlatan Bajramovi}, Mirsad Be{lija, Ninoslav Milenkovi}, Kenan Hasagi}, Almir Tolja i Ivica Grli} na sastanku sa tada{njim ~lanovima predsjedni{tva NS BiH, Sulejmanom ^olakovi}em i Iljom Dominkovi}em, te neizbje`nim Munibom U{anovi}em, u sarajevskom Collegium Artisticumu dogovorili o povratku u nacionalni tim. Razgovaralo se isklju~ivo o jednoj stvari smjeni tada{njeg direktora reprezentacija Ahmeda Pa{ali}a i inauguriranju novog direktora i novog selektora reprezentacije BiH. Tada se razgovaralo i o tome da reprezentacija vi{e nikada ne smije postati butik za prodaju igra~a, ali i da se ~elnici NS BiH vi{e ne smiju mije{ati u rad selektora nacionalnog tima. ^olakovi} i Dominkovi} su prihvatili sve {to je na sastanku postavljeno pred njih. Pa{ali} je smijenjen, nekoliko mjeseci kasnije za selektora je imenovan Meho Kodro i Papac se vratio u nacionalni tim. Me|utim, Kodro je na klupi reprezentacije trajao svega pet mjese39

^OVJEK OD RIJE^I ^OVJEK OD RIJE^I

Vi{e od tri godine Sa{a Papac Vi{e od tri godine Sa{a Papac govorio je kako }e se vratiti u govorio je kako }e se vratiti u reprezentaciju “kad odu Iljo ii Suljo”; reprezentaciju “kad odu Iljo Suljo”; nakon smjena u NS BiH odr`ao nakon smjena u NS BiH odr`ao je svoju rije~ ii stavio se na je svoju rije~ stavio se na raspolaganje selektoru Safetu Su{i}u raspolaganje selektoru Safetu Su{i}u

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

NOGOMET
ci, smijenjen je nakon {to nije pristao igrati prijateljsku utakmicu u Teheranu protiv Irana koja je organizirana isklju~ivo kako bi se zaradilo ne{to novca za Savez koji je ve} tada grcao u dugovima. Papac je shvatio kako se, za razliku od njega, ^olakovi} i Dominkovi} nisu dr`ali rije~i koju su jedni drugima dali u Collegium Artisticumu i definitivno se odlu~io oprostiti od dresa reprezentacije BiH. Jer za njega je, {to je veoma rijetko u dana{njem nogometu, rije~ uvijek bila svetinja i nije mogao jo{ jednom pogaziti svoja `ivotna na~ela. Klju~nu ulogu u povratku ostalih nogometnih reprezentativaca u nacionalni tim pod ruku Kodrinog nasljednika ]ire Bla`evi}a imali su Emir Spahi} i Elvir Boli}. Kako je uspio u nakani da se igra~i okupe oko pisma bojkota, tako je Spahi} bio uspje{an u lobiranju i uspio je nagovoriti nekolicinu reprezentativaca da se ponovo odazovu pozivu u nacionalni dres. U svom je lobiranju uspio, no nije mogao nagovoriti dvojicu - Papca i Kenana Hasagi}a. Obojica su

VAŽAN KOTAČ ŠKOTSKOG PRVAKA: Saša Papac je sa svojom djecom, kćerkom Sarom i sinom Denijem, proslavio svoj treći naslov prvaka Škotske u pet sezona koliko nosi dres jednog od dva najveća tamošnja kluba
odbijala igrati za reprezentaciju nakon smjene Mehe Kodre, najavljuju}i i definitivan kraj reprezentativne karijere. No, Hasagi}a je na povratak u reprezentaciju nagovorio Elvir Boli}, vjerovatno najva`nija osoba za njegovu karijeru u Turskoj. Naime, Hasagi} je ugovor sa istanbulskim Buyuksehirom potpisao nakon {to je za njega garantirao Boli}, ~ija se rije~ itekako uva`ava u turskom nogometu. No, na Papca niko nije mogao uticati i on je ostao odlu~an pri svom stavu, dosljedan da vi{e ne}e igrati za BiH sve dok se ne desi ~istka rukovodstva Saveza. “Vidi ja sam to govorio svaki put kada bi me neko htio o tome pitati“, pri~ao nam je Papac. “Nisam nikada bio tvrdoglav niti tvrdolinija{, prihvatit }u svaki razgovor, ali ne}u odstupiti od svojih na~ela. Uvijek sam `elio da na{a zemlja dobije nogomet kakav zaslu`uje, da nam napreduju i klubovi i reprezentacija. @elio sam da nam reprezentaciju i savez vode kvalificirani ljudi, profesionalci. Da nam igraju najbolji, da se niko ne mije{a u rad selektora. Nama je u kvalifikacijama znalo defilirati desetine igra~a koje poslije vi{e niko nikada nije vidio. Nadam se da su ta vremena pro{la i da se to vi{e ne}e de{avati.“ Sa{u je na povratak poku{ao nagovoriti i Miroslav Bla`evi} i to na samo ]iri svojstven na~in. Znaju}i da smo u kontaktu sa
40

Sa{om, neposredno pred kvalifikacijsku utakmicu protiv Turske u Zenici kazao je kako su ga “upravo zvali iz minhenskog Bayerna, kako njihovi emisari dolaze na utakmicu gledati Papca kojeg `ele u svojim redovima te da ga hitno nazovemo da do|e u kamp reprezentacije.“ No varka starog maga nije uspjela, niko nije taj vapaj shvatio ozbiljno niti se Papac dao prevariti.

DINAMO MU NIJE SU\EN
Dvije godine kasnije, Papca ne treba varkom mamiti u nacionalni tim. Ono {to nije uspjelo nikome drugom, po{lo je za rukom emisarima FIFA-e i UEFA-e koji su suspendovali Predsjedni{tvo i IO NS BiH i Sa{i {irom otvorili vrata reprezentacije. Ovoga je ljeta rije{io i va`no pitanje produljenja ugovora sa svojim timom. “Jedanaest sam godina vani i ~ak sam po~eo razmi{ljati o povratku ku}i“, ka`e nam. “Nije bilo upitno ho}u li ostati u Glasgowu, ~ekalo se samo da se rije{i situacija sa novim vlasnicima kluba. Imamo sam i nekih ponuda, neke su bile ~ak i veoma atraktivne, ali su sve to klubovi koji su mnogo manji od Rangersa. Zna{, ima igra~a koji su sa mnom igrali u Rangersima i onda oti{li u Aston Villu ili Sunderland. Sada se svi `ele vratiti jer tek su odlaskom shvatili kako je zapravo

Rangers veliki klub, jedan od najve}ih u Evropi, iako mo`da zadnjih godina nema rezultate koji to dokazuju.“ Zanimljivo je da mu zagreba~ki Dinamo nije bio su|en, iako je ovoga ljeta bio glavna meta Zdravka Mami}a, {efa hrvatskog prvaka. Nakon {to je potpisan Dejtonski sporazum, Sa{a je kao dje~ak oti{ao put Zagreba, gdje je primljen u Dinamovu nogometnu {kolu. Iako mu je zagreba~ki klub obezbijedio smje{taj i uslove za treniranje, nakon godinu i pol dana, odlu~io se vratiti u Mostar. Roditelji u Mostaru su `ivjeli te{ko, u Dinamu su ga sputavali, nisu mu davali pravu priliku smatraju}i ga prido{licom iz provincije i odlu~io se vratiti u Mostar i zaposliti se kako bi pomogao porodici. No, oti{ao je u [iroki Brijeg u kojem je po~ela jedna blistava karijera. “Zvali su me i ovoga ljeta iz Dinama, bili su zaista ozbiljni, ali sam im se zahvalio na ponudi“, ka`e nam. “Nije to za mene, vani sam dugo i navikao sam na druga~iji mentalitet, na profesionlnije pona{anje. Ono {to se de{ava u klubovima u biv{oj Jugoslaviji nije ono na {to bih pristao, iako su ljudi iz Dinama bili zaista korektni kao i njihova ponuda.“ Od ove je nedjelje ponovo u Glasgowu, pripreme kluba za novu sezonu po~ele su u ponedjeljak i Sa{a }e sa Rangersima ove sezone igrati kvalifikacije za Ligu prvaka. Dane izme|u utakmica i treninga krati sa suprugom Ivanom i klincima Denijem i Sarom, zbog kojih je najvi{e i ostao u [kotskoj. “Djeca idu u {kolu, govore jezik i nekako je bilo glupo da se mrdamo odatle zbog neke druge ponude. Vi{e bih izgubio nego {to bih dobio i zato sam i ostao“, ka`e, i dodaje: “Vidimo se u augustu na Ko{evu.“ Vidimo se, bilo je i vrijeme.
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

EVROPA, ODMAH NOVI MEHANIZAM Evropska unija nakon višegodišn NADZORA ZA SCHENGEN registar o svima koji zastupaju i
Evropski lideri su se usaglasili na samitu u Briselu da omogu}e ve}u slobodu ~lanicama u privremenom ponovnom uvo|enju unutarnjih grani~nih kontrola u zoni Schengena, ali isklju~ivo ako je to potrebno uraditi kao krajnju mjeru. U saop}enju objavljenom nakon samita navedeno je da treba uvesti odgovaraju}i sistem kako bi se odgovorilo na vanredne okolnosti koje ugro`avaju zonu Schengena, ali tako da se “ne ugrozi na~elo slobodnog kretanja ljudi”. Najprije bi trebalo poduzeti mjere kako bi se dr`avama ~lanicama pomoglo da iza|u nakraj s “te{kim pritiskom na svojim vanjskim granicama”, odnosno onda kada u neku zemlju do|e veliki broj imigranata. Procjene za svaku zemlju posebno radit }e stru~njaci iz zemalja ~lanica EU-a, slu`benici Evropske komisije i nadle`ne agencije, navedeno je u saop}enju Evropskog vije}a. Takav sistem bit }e vrlo sli~an Mehanizmu za saradnju i verifikaciju koji je uveden Bugarskoj i Rumuniji nakon prijema u EU kao jedan od uvjeta za uklju~enje u {engensku zonu. Kada bude uveden, on bi trebalo i da odgovori na sve vanredne okolnosti koje dovode u rizik funkcioniranje Schengena.

POLJSKA ZA JA^ANJE I PRO[IRENJE EU-a
Poljska, koja od prvog jula po~inje {estomjese~no predsjedavanje EU-om, za prioritete svog prvog mandata na ~elu Unije navela je evropske integracije kao “izvor razvoja i stvaranje sigurne i otvorene Evrope” uz sna`nu podr{ku pro{irenju na Zapadni Balkan. Ovo, prvo predsjedavanje Poljske, koja je u EU u{la 2004. godine, bit }e fokusirano na poljoprivrednu politiku, energetsku sigurnost, novi evropski bud`et (period 2014. - 2020.), ja~anje politike za evropsko susjedstvo. Kao zemlja koja se veoma zala`e za nastavak pro{irenja, Var{ava se nada da }e tokom njenog predsjedavanja biti zavr{en rad na pristupanju Hrvatske EU, a to bi bila i polazna ta~ka za br`e

Iako javni registar o onima koji utiču na kreiranje evropskih politika neće biti obavezan, Evropski parlament će registraciju učiniti neophodnom za sve lobiste koji žele pristup njegovim prostorijama

N

akon ~etverogodi{njih rasprava o uspostavljaju jedinstvene baze podataka lobista, ali i svih drugih koji na bilo koji na~in poku{avaju uticati na kreiranje ili provo|enje evropskih politika (nevladine organizacije, think-thankovi itd.), Evropska komisija i Evropski parlament su krajem pro{le sedmice pokrenuli zajedni~ki internet registar. Evropski parlament je, ina~e, sredinom pro{log mjeseca

odobrio me|uinstitucionalni sporazum s Evropskom komisijom o uspostavi zajedni~kog registra lobista. Iako ne}e biti obavezna, registracija }e biti neophodna za pristup Evropskom parlamentu. Ne samo {to }e taj registar objediniti podatke o lobistima, kojih oko institucija EU-a ima oko 15 hiljada, ve} }e uklju~iti i podatke o ostalim strukturama koje imaju veze s donosiocima odluka na evropskom nivou. Registrirat }e
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

42

njih debata dobija zajednički nterese unutar EU-a
NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU INSTITUCIJE
Evropski parlament i Evropska komisija su krajem pro{le sedmice pokrenuli zajedni~ki internet registar koji se ne}e bazirati isklju~ivo na lobiste, a registracija }e biti neophodna za ulazak u Parlament

evropske integracije ostalih dr`ava Zapadnog Balkana.

KO SVE UTIČE NA ODLUKE UNUTAR INSTITUCIJA EU-a: Ne samo što će taj registar objediniti podatke o lobistima, kojih oko institucija EU-a ima oko 15 hiljada, već će uključiti i podatke o ostalim strukturama koje imaju veze s donositeljima odluka na evropskom nivou, od NGO, thank-thankova itd.

KINESKO-BRITANSKI UGOVORI
Kineski premijer Wen Jiabao zapo~eo je u pro{lu nedjelju u Londonu vi{ednevnu turneju po Evropi, a tokom njegove posjete Velikoj Britaniji i tokom sastanka s britanskim premijerom Davidom Cameronom, potpisali su niz ugovora u vrijednosti od 1,6 milijardi eura. Cilj britanske vlade je da do godine 2015. udvostru~i trgovinsku razmjenu s Kinom i da pre|e simboli~nu granicu od 100 milijardi dolara (oko 78 milijardi eura) godi{nje. Novim ugovorima }e se posebno omogu}iti britanskim tvrtkama da posluju u velikim kineskim gradovima, a ne samo u Pekingu i [angaju. Podsjetimo da je Francuska krajem pro{le godine s Kinom sklopila ugovore vrijedne 20 milijardi eura.

EU DOBIJA JEDINSTVENI CERTIFIKAT ZA PRONALASKE?
Dvadeset pet evropskih zemalja ostvarilo je napredak ka uspostavljanju jedinstvenog evropskog certifikata za inovacije, jer su se usaglasile o na~inima njegove primjene. [panija i Italija, dvije zemlje EU-a koje nisu u~estvovale u ovoj inicijativi, osporavaju je pred evropskim pravosu|em. Dogovor su postigli ministri zadu`eni za konkurenciju na specijalnom sastanku u Luksemburgu, ali taj dogovor jo{ treba da usvoji Evropski parlament. I pored toga “kona~ni politi~ki sporazum o reformi patenata mogao bi da bude postignut do kraja 2011. godine”, navedeno je u saop}enju Evropske komisije i Ma|arske kao zemlja koja do kraja ovog mjeseca predsjedava Unijom. Evropa ve} decenijama poku{ava da uspostavi sistem prema kome bi se jednim certifikatom {titio pronalazak u svim zemljama ~lanicama, ~ime bi se za oko 80 posto smanjili tro{kovi za{tite pronalazaka.

se i oni koji u evropskim institucijama poku{avaju da zastupaju poslovne interese, sa razli~itim motivima (socijalnim, politi~kim, kulturnim), dakle, koji se ne mogu svrstati samo pod pojam lobiranje. Pored toga, registriranje }e biti potrebno i za razli~ite aktivnosti kao {to su kontaktiranje zvani~nika EU-a, institucija, prire|ivanja informativnog materijala ili stavova, organizacija sastanaka ili promocija, kao i konsultacije ~iji cilj je direktan ili indirektan uticaj na dono{enje odluka ili provo|enje politika. U registar mogu biti uvr{teni i pojedinci u slu~aju da se samostalno za potrebe klijenata bave uticajem na dono{enje ili provo|enje evropskih politika. Vije}e EU-a, institicija koju ~ine ministri zemalja ~lanica EU-a, najavilo da }e razmotriti na~in na koji se mo`e uklju~iti u
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

takozvani Registar transparentnosti. Aktivnosti koje ne podle`u prijavi (recimo, profesionalne konsultantske aktivnosti u sudskim postupcima, dokumentima izra|enim na zahtjev institucija EU-a pod odre|enim uvjetima) tako|er su jasno navedene. Registrirane organizacije }e trebati podatke o broju ljudi koji su uklju~eni u zastupanje odre|enih ideja, kao i o glavnim prijedlozima koje zastupaju, te novcu EU-a koji su dobili. Oni }e se tako|er obavezati na zajedni~ka pravila pona{anja, a za one koji kr{e pravilnik predvi|eni su i `albeni mehanizmi i mjere. Registar Komisije, u kojem su navedene samo standardne lobisti~ke tvrtke, uspostavljen je 2008. godine i sadr`i ~etiri hiljade organizacija. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

“Vispak“ lansirao novi proizvod Pove}an poslovni rizik u BiH “Sarajevo-osiguranje“ sedmi put zaredom najbolje u BiH Klju~ni trgovinski partneri BiH - Njema~ka, Hrvatska i Srbija

Bosna i Hercegovina na evropskom dnu
Na novoj kvartalnoj listi uglednog finansijskog ~asopisa Euromoneyja, na kojoj su rangirane 184 dr`ave svijeta prema kriteriju politi~kog, ekonomskog i strkturalnog rizika, Bosna i Hercegovina je pozicionirana najgore do sada - na 130. mjestu. U prethodnom kvartalu Bosna i Hercegovina je zauzimala 129. poziciju, {to zna~i da analiti~ari Euromoneyja procjenjuju da je poslovni rizik u Bosni i Hercegovini sve izra`eniji. Najlo{iju ocjenu do sada Bosna i Hercegovina je dobila zbog “obnovljene etni~ke napetosti i kontinuiranog nefunkcioniranja vlade“. Misli se, naravno, na Vije}e ministara Bosne i Hercegovine koje nije konstituirano ni punih osam mjeseci nakon odr`anih izbora. “Bosna i Hercegovina ima najslabiji pristup tr`i{tu kapitala me|u zemljama srednje i isto~ne Evrope s rezultatom od samo 1,0 koliko je dobila i Moldavija“, stoji u obrazlo`enju Euromoneyja. Bosna i Hercegovina je rangirana lo{ije nego ijedna dr`ava Evrope, uklju~uju}i ~lanice EU-a, ali i potencijalne kandidate za ~lanstvo. Me|u dr`avama biv{e Jugoslavije, najbolje je rangirana Slovenija (21. mjesto), potom Hrvatska (61. mjesto), a najlo{ije Crna Gora (117. mjesto) te Bosna i Hercegovina na 130. mjestu. Na pad Bosne i Hercegovine na rang listi Euromoneyja svakako su utjecali negativni izgledi kreditnog rejtinga BiH koji je ranije bio stabilan. Naime, sredinom maja ove godine, agencija Moody’s Investor Service iza{la je s novom ocjenom kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine. Moody’s je zadr`ao raniju ocjenu -”B2“, ali je prethodni “stabilni izgled“ pod utjecajem politi~ke krize promijenjen u “negativan“. U obrazlo`enju je ponovo apostrofirana postizborna politi~ka kriza kojoj se, izgleda, kraj ne nazire.

VISPAKOV TR@I[NI FAVORIT
Club, ~okolada sa ri`om, nai{la je na odli~an prijem na tr`i{tu

Čokolada “Club“ umjesto “Sayonare“
Jedna od najpoznatijih ~okoladnih delicija na prostoru biv{e Jugoslavije bila je Sayonara, ~okolada s ri`om koju je proizvodila sarajevska tvornica Zora, kasnije Sarabon. Magi~ni ukus “Sayonare“ bio je nedosti`ni cilj za ve}inu velikih konditorskih proizvo|a~a regije. Ono {to je za nekada{nji Milkos bio kefir, za Sarabon je bila “Sayonara“, najmanje reklamirana, ali najprodavanija ~okolada s ri`om na tr`i{tu biv{e Jugoslavije. “Sayonara“ se, na`alost, vi{e ne proizvodi, no sa~uvana je i receptura i tehnologija i u posjedu je Vispaka iz Visokog. Prije desetak dana “Vispak” je lansirao novi proizvod “Club ~okolada s ri`om“ koji se naslanja na proizvodnu recepturu “Sarabona“. Prije nekoliko godina, kada je “Sarabon“ zapao u nerje{ive finansijske probleme, dio proizvodnih kapaciteta vlasnici “Sarabona“ prodali su “Vispaku“ koji je kasnije lansirao sve poznatiji brend Club, ~okoladu s desetak vrsta okusa. Lepeza “Vispakovih“ Club brendova
44

odnedavno je bogatija za jo{ jedan proizvod: ~okoladu s ri`om koja je naravno potpuno nov proizvod, ali slijedi nekada{nju recepturu “Sarabona“ {to je, uostalom, uslovljeno primjenom istovjetne tehnologije. Iako je tr`i{te BiH prili~no zasi}eno konditorskim proizvodima koji sti`u najve}im dijelom iz uvoza, “Vispakova“ ~okolada s ri`om u kratkom vremenu pobudila je interes kupaca, osobito onih starijih koji jo{ pamte nenadma{ni ukus “Sarabonove“ ~okolada se ri`om. “Vispak“ je krajem protekle godine u{ao u sastav poslovnog sistema AS iz Jelaha, jedne od najbr`e rastu}ih konditorskih kompanija u regiji. U desetak posljednjih godina, “AS“ je preuzeo nekoliko konkurentskih kompanija iz najbli`eg okru`enja a najkrupniji zalogaj bio je “Vispak“, koji je pod ki{obranom novog vlasnika iz Te{nja ubrzano krenuo putem oporavka i tr`i{nog uzleta. Pod novom upravom “Vispak“ bilje`i sve bolje poslovne rezultate.

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

“Sarajevo-osiguranje“ bez premca
Sarajevo-osiguranje progla{eno je najboljim dru{tvom za osiguranje u BiH za 2010. godinu, a Midhat Terzi}, direktor Sarajevo-osiguranja, najboljim menad`erom me|u 25 predsjednika uprava osiguravaju}ih dru{tava u izboru prvog stru~nog `irija bh. finansijskog magazina Prizma i konsultanske ku}e Revicon. Terzi}u je ovo drugi put, a Sarajevo-osiguranju sedmi put zaredom kako primaju laskavo priznanje ”Kristalna prizma”. Priznanja za Sarajevo-osiguranje i Terzi}a do{la su kao posljedica ~injenice da je ovo osiguravaju}e dru{tvo prema nekoliko strogih kriterija najbolje rangirano u Bosni i Hercegovini. Rangiranje 25 bh. osiguravaju}ih dru{tava iz oba entiteta vr{eno je na osnovu kriterija poput visine kapitala, aktive, obra~unate premije, tehni~kih rezervi i neto dobiti dru{tava. U 2010. godini Sarajevo-osiguranje je ostvarilo 58,6 miliona KM premijskog prihoda te tr`i{ni udio od 12,42 posto na nivou BiH odnosno 16,8 posto tr`i{ta Federacije BiH. U ne`ivotnim osiguranjima ostvareno je 55,8 miliona KM, a u osiguranjima `ivota 2,8 miliona KM. Ovo dru{tvo je ostvarilo porast premijskog prihoda od 8,55 posto ili 4,6 miliona KM u apsolutnim iznosima u odnosu na 2009. godinu, te porast tr`i{nog u~e{}a od 0,65 posto u BiH odnosno 0,84 odsto u Federaciji BiH. U izuzetno te{kim uvjetim poslovanja, Sarajevo-osiguranje je ostvarilo dobit od 1,5 miliona KM a, {to je za osiguranike posebno zna~ajno, izmireno je skoro 30 miliona KM {teta u 2010. godini. Sarajevo-osiguranje zadr`alo je lidersku poziciju na osiguravaju}em tr`i{tu i u ovoj godini zahvaljuju}i ~injenici da je u prva ~etiri mjeseca 2011. godine ostvarilo 21,8 miliona KM premijskog prihoda, sa tr`i{nim udjelom od 18,21 posto u Federaciji BiH te 13,62 posto na nivou BiH. U tom periodu ostvaren je porast premijskog prihoda od 9,26 posto u odnosu na isti period 2010. godine. Na listi 120 najve}ih osiguravaju}ih dru{tava u regiji jugo- POTVR\ENA LIDERSKA POZICIJA isto~ne Evrope (17 dr`ava) Sarajevo-osiguranje je poziciniora- Sarajevo-osiguranje najbolje dru{tvo, a direktor Midhat Terzi} no na 93. mjesto kao najuspje{nije dru{tvo iz BiH. najuspje{niji menad`er

Pozitivan trgovinski skor s Austrijom, Švicarskom i Crnom Gorom
I u prvih pet mjeseci ove godine Njema~ka je ostala najva`niji vanjskotrgovinski partner BiH, zbog obima razmjene i prili~no uravnote`enog trgovinskog bilansa. Trgovinski saldo u pet mjeseci s Njema~kom narastao je na blizu 1,15 milijardi KM - izvoz BiH u Njema~ku 515 miliona KM, a uvoz iz Njema~ke 633 miliona KM. Uz bok s Njema~kom stoje Hrvatska i Srbija, s kojim BiH bilje`i visok, ali neizbalansiran trgovinski bilans. Me|u deset najva`nijih izvoznih tr`i{ta BiH nalaze se jo{ Italija, Austrija, Crna Gora, [vicarska, Ma|arska i Holandija, a samo s tri BiH ima pozitivan trgovinski skor - Austrijom, [vicarskom i Crnom Gorom. Ubjedljivo najnepovoljniji trgovinski bilans BiH ostvaruje s Rusijom (izvoz BiH u Rusiju 17 miliona KM, izvoz Rusije u BiH 563 miliona KM).

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

45

ME\UGORJE, TRI DESETLJE]A KASNIJE

Prije tačno 30 godina šestero djece iz Međugorja izazvalo je senzaciju tvrdnjom da im se na brdu iznad gradića ukazala Gospa; naši reporteri bili su proteklog vikenda, tokom obilježavanja tridesete godišnjice ukazanja, u ovom hercegovačkom gradu koji je u protekla tri desetljeća postalo svjetski centar vjerskog turizma i kojeg je do sada pohodilo oko četrdeset miliona hodočasnika
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

S

ubota je i na hiljade hodo~asnika penje se ka Brdu ukazanja, oko kilometar iznad sredi{ta Me|ugorja. O{tar hercegova~ki kamen odavno je izlizan koracima vjernika koji se ka brdu uspinju ve} tri desetlje}a. Kilometar hoda uzbrdo mnogi prije|u bosonogi. “Dajemo `rtvu“, poja{njavaju nam dok mole u stankama ka mjestu gdje se prije ta~no tridest godina ukazala Gospa. Kratka stanka, molitva Kraljici mira i nastavljaju dalje do mjesta gdje se Gospa ukazala djeci tog 24. juna 1981. godine. Bosonog, sa svojim {estogodi{njim sinom Ignaciom, hodo~asti i Madri`anin Javier Lopez Garcia.

I[^EKUJU]I ^UDO
Prvi je put u Me|ugorju, iako je godinama namjeravao hodo~astiti u Hercegovinu. “Ovo je sveti{te za kojeg se zna u svijetu i odavno sam htio do}i ovamo“, ka`e dok pje{a~i ka Brdu ukazanja. U Me|ugorju }e ostati ~etiri dana, provesti ih u hodo~a{}u i molitvi. “Cijeli svijet zna da se ovdje ukazala Gospa i meni nije va`no ho}e li Vatikan ta ukazanja priznati ili ne. Normalno je da oni raspravljaju o tome da li je bilo ukazanja, ali znam da se ovdje to desilo. Osje}am to, osje}aju svi ovi hodo~asnici koji su danas tu. Ovo je mjesto
46

vjere, iskupljenja, molitve i to je jedino va`no. Za mene je ovo sveto mjesto, sve ostale rasprave nisu bitne.“ Javier je jedan od stotinu hiljada vjernika koji su pro{log vikenda posjetili Me|ugorje i hodo~astili ka Brdu ukazanja gdje se prije ta~no tri desetlje}a oko 18 sati, Ivanki Ivankovi}, Mirjani Dragi}evi}, Vicki Ivankovi}, Ivanu Dragi}evi}u, Ivanu Ivankovi}u i Milki Pavlovi}, dok su ~uvali stoku, na brdu Crnica ukazala bijela pojava s djetetom u naru~ju. Iznena|eni i pre-

stra{eni, nisu joj pristupili bli`e. Sutradan u isto doba dana, ~etvoro od njih, Ivanka Ivankovi}, Mirjana Dragi}evi}, Vicka Ivankovi} i Ivan Dragi}evi}, osjetili su se sna`no privu~eni prema mjestu gdje su dan prije vidjeli onu koju su prepoznali kao Gospu. Njima su se pridru`ili Marija Pavlovi} i Jakov ^olo. S Gospom su molili i razgovarali. Od toga dana imali su svakodnevna ukazanja, zajedno ili odvojeno. Milka Pavlovi} i Ivan Ivankovi} Gospu vi{e nikad nisu vidjeli. Navodno se
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

^EKAJU]I PRIZNANJE VATIKANA

ME\UGORJE
IZME\U BIZNISA I DUHOVNOG PLACEBA
Italije, [panije, Portugala... U rano jutro formirala se kolona hodo~asnika u Me|ugorju. Svi su se skupili na platou oko crkve svetog Jakova. Mole, pjevaju, svjedo~e, a neki, pod utjecajem nekog neobja{njivog kajanja ili ushi}enja, ~ak pla~u. Neki od njih prvo idu pred ku}u vidjelice Vicke Ivankovi}, gdje se ve} od sedam sati ujutro okupilo nekoliko hiljada vjernika kako bi je sreli ili sa njom razgovarali. Ta se scena ponavlja svakog ponedjeljka i srijede a tako je bilo i ovog vikenda Gospa i trideset godina kasnije ukazuje me|ugorskim vidjelicama. Tako po~inje pri~a o Gospi i Me|ugorju koje je od dana ukazanja pa sve do danas hodo~astilo vi{e od 30 miliona vjernika. Gospina ukazanja od pro{le godine istra`uje i slu`beno vatikansko povjerenstvo kojem je na ~elu biv{i rimski vikar, italijanski kardinal Camillo Ruini. Kolone vjernika okupirale su grad a velike skupine hodo~asnika pristigle su iz cijelog svijeta, izme|u ostalog i iz Brazila, Kolumbije, Meksika, Kine,
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

kada u osam sati ujutro ispred ku}e s vjernicima komunicira Vicka. Uglavnom su to bolesni ili roditelji s oboljelom djecom koji i ovdje poku{avaju na}i spas. Na terasu Vickine ku}e polo`e djecu koju ona grli, ljubi i miluje te sa njima zajedno moli. Iz njezine je ku}e ka Brdu ukazanja krenula i porodica iz italijanske Catanije. S bolesnim, nepokretnim djetetom na le|ima Andrea i Paula molili su uz brdo za pomo} svom sedmogodi{njem dje~aku. “To je te{ko objasniti, ali nama bude svima bolje
47

ME\UGORJE, TRI DESETLJE]A KASNIJE
kada do|emo ovdje. Dolazimo ve} tre}i put i svaki se put ku}i vra}amo ispunjeni. Znamo da je te{ko o~ekivati ~udo, ali se nadamo jer znamo da su se ~uda u Me|ugorju ve} de{avala.“

KAKAV JE STAV VATIKANA?
Za svrstavanje Me|ugorja uz bok francuskom Lourdesu i portugalskoj Fatimi, poznato je, me|u najzaslu`nijima je bio kontroverzni sve}enik, fra Tomislav Vla{i} koji je bio centralna li~nost doga|aja u prvim danima nakon {to je {estero djece iz Me|ugorja kazalo kako im se ukazala Gospa. Tri godine nakon ukazanja Vla{i} je pisao Papi Ivanu Pavlu Drugom tvrde}i kako je on taj “koji bo`anskim provi|enjem vodi vidioce Me|ugorja“. No, tada{nji biskup mostarsko-duvanjski Pavao @ani} nije vjerovao u Vla{i}eve tvrdnje o vizionarstvu i optu`io ga je za stvaranje fenomena. Gospa je navodno Vla{i}u kazala da je `ivi svetac, o ~emu je Vla{i} obavijestio crkvenu hijerarhiju, sve do tada{njeg Pape. Kasnije je upravo Vla{i} bio taj koji je vodio djecu do brda ukazanja, na kojem im se ukazivala Marija. Vla{i} je Me|ugorje napustio sredinom ‘80-ih godina pro{log stolje}a kako bi u italijanskoj Parmi ustanovio zakladu Kraljica mira, nakon {to je obznanjeno da je ~asnoj sestri zvanoj Rufina napravio dijete i onda poku{ao zata{kati cijelu tu aferu. Slu`beni je Vatikan pretpro{le godine Vla{i}a osudio za krivovjerje, raskol i bludne radnje. Skoro tri desetlje}a nakon {to im se, kako su ustvrdili, ukazala Gospa, {estero vidilaca `ive u BiH i Italiji. Za razliku od onih kojima se Gospa ukazala u Francuskoj ili Portugalu, niko se od hercegova~kih vidilaca nije zaredio, niti povukao u samostan kako bi se bavio isklju~ivo religijom. Vidjelice iz Lourdesa i Fatime po{tuju zapovijedi Crkve i u tajnosti ljubomorno ~uvaju Gospine poruke. To se u Me|ugorju, me|utim, nikada nije dogodilo. Ivan Dragi~evi} (1965.) ~esto je Bostonu (SAD), odakle mu je supruga, biv{a miss Sjedinjenih Dr`ava, Loreen Murphey, s kojom ima ~etvero djece. Jakov ^olo (1971.) `ivi u Me|ugorju kao i Mirjana Dragi}evi}-Soldo, Vicka Ivankovi}-Mijatovi} (1964.) te Ivanka Ivankovi}-Elez. Marija Pavlovi}-Lunetti (1965.) `ivi u Italiji. Slu`beni Vatikan nikada nije priznao Me|ugorje kao sveti{te. Njihov stav o ukazanju temelji se na izjavi Komisije Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. u Zadru. Prema toj izjavi, dotada{nja istra`ivanja nisu mogla utvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima, ali je biskupima nalo`eno da se, s obzirom na brojna okupljanja vjernika, pobrinu za pastoralnu skrb vjernika te da preko svojih komisija prate i istra`uju doga|anje u Me|ugorju. Usprkos takvom stavu, vjernici
48

SREDI[TE VJERSKOG TURIZMA
Me|ugorje je, obilje`avaju}i tridesetu godi{njicu ukazanja Gospe, proteklog vikenda hodo~astilo oko stotinu hiljada ljudi

su pohodili sveti{te a vidjelice su i dalje tvrdile da im se Gospa ukazuje. Vatikan je prije dvadesetak godina ve} istra`ivao vidioce. Francusko-italijansko stru~no povjerenstvo od 17 ~lanova nakon testiranja donijelo je zaklju~ke po~etkom 1986. godine, a kasnije je ekipa francuskih stru~njaka istra`ivala reakcije o~iju, srca i mozga. Istra`ivanjem je odba~ena bilo kakva mogu}nost vanjske manipulacije u vrijeme Gospinih ukazanja vidiocima. Pro{le godine osnovana je me|unarodna komisija za Me|ugorje i slu~aj je uzdignut na razinu Kongregacije za nauk vjere Svete Stolice koja bi trebala dati kona~ni sud o me|ugorskom fenomenu. Osnivanjem me|unarodnog istra`nog povjerenstva, Vatikan pokazuje kako ne `eli ignorirati tu ~injenicu. Me|ugorje je tako ve}

desetlje}ima u svojevrsnom me|uprostoru katoli~ke Crkve. Nisu samo izjave vidjelica razlog konfontacije svih ovih godina kada je Me|ugorje u pitanju. “Sve {to se doga|a u Me|ugorju samo je u slu`bi novca“, kazao je jednom prilikom italijanski kardinal i egzorcist Andrea Gemma. Drugi, pak, koji vjeruju u Gospina ukazanja smatraju da je normalno da se u mjestima u kojima su se takve pojave desile prodaju suveniri koji hodo~asnike podje}aju na putovanje do svetog mjesta. Usprkos svemu, fenomen Me|ugorja proteklog je vikenda poru{io sve do sada zabilje`ene rekorde. Upu}eni ka`u kako broj podijeljenih pri~esti, ispovijedi, broj sve}enika koji su slu`ili i broj jezika na kojima su slu`ena misna slavlja u crkvi sv. Jakova u 30 godina, koliko
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

^EKAJU]I PRIZNANJE VATIKANA
1 4

2

5 3
1. Gospin kip na Brdu ukazanja; 2. Bogata ponuda vjerskih suvenira; 3. Odmor prije mise ispred crkve; 4. Jedna od stanica za molitvu na Brdu ukazanja; 5. Hodo~asnici iz [panije bosonogi pje{a~e do kipa Gospe

Me|ugorje privla~i hodo~asnike iz cijelog svijeta, nikada nije bio ve}i. Sru{eni su i neki svjetovni rekordi. Broj ostvarenih no}enja, prodanih knjiga i suvenira je nadma{en, a me|ugorski ugostitelji, vlasnici suvenirnica, hotela, pansiona i turisti~kih agencija imaju razloga za zadovoljstvo.

TURISTI^KO I VJERSKO SREDI[TE
Me|ugorje se ve} odavno od siroma{nog gradi}a pretvorilo u jednu od najbogatijih op}ina u Bosni i Hercegovini. Prije nego {to se prije 30 godina na brdu iznad mjesta ukazala Gospa, stanovnici su `ivjeli u te{kom siroma{tvu, pre`ivljavali od poljoprivrede i sto~arstva, a ve}ina je sanjala o odlasku na rad u Njema~ku. Danas je crkva opasana privatnim hotelima, restoranima i pansionima. Suvenirnice sa krunicama i gipsanim kipi}ima Gospe, uglavnom uvezenim iz Kine, prodaju se na
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

svakom koraku po cijeni od pet do pedeset eura. Pansioni su isprva bile zapravo sobe u porodi~nim ku}ama, da bi danas svaka ku}a bila pretvorena u porodi~ni hotel u kojem sobu iznajmljuju po cijeni i do 50 eura po osobi. Osim toga, vlasnik kompanije za promet naftom, Niko Dodig, u ovom je gradi}u stvorio najbolji sportski centar u regiji. U vrijeme obilje`avanja tridesete godi{njice ukazanja, u njegovom su Circle internationalu na pripremama bili nogometa{i sarajevskog @eljezni~ara. Isprva je centar sadr`avao dva nogometna terena i teretanu, danas je tu nekoliko bazena, sauna, luksuzni hotel sa bungalovima i restoranima. “Ovo je mjesto savr{eno za pripreme, ljeti zbog temperatura koje nas o~ekuju po~etkom prvenstva a zimi zbog zraka i vremenskih uslova. Sada imamo na raspolaganju i sjajan hotel, me|utim, ovaj je posao prevazi{ao o~ekivanja, ve} sada

centru nedostaje hotelskih kapaciteta da se smjeste svi koji `ele ovdje na pripreme“, ka`e nam Amar Osim, trener @eljezni~ara. “Grade se novi tereni i ako se rije{i problem soba, ovo }e definitivno biti vrhunska destinacija za pripreme sporta{a.“ Niko zapravo ne zna kolika je stvarna zarada od vjerskog turizma u Me|ugorju, jer se ve}ina gostiju nikada ne prijavi u Turisti~koj zajednici, tako da ne postoje ta~ni statisti~ki podaci o broju hodo~asnika i zaradi. U Me|ugorju se procjenjuje kako najmanje pola miliona ljudi godi{nje pro|e kroz sveti{te, neki tvrde da se ta brojka penje i do milion posjetitelja, koji u prosjeku ostaju tri do ~etiri dana. Vjerski turizam je zaustavio iseljevanje, mnogi koji su oti{li `ivjeti u inozemstvu vratili su se ku}i jer je Me|ugorje postalo porodi~ni posao od kojeg se dobro `ivi. Stoga nikoga ovdje nije briga ho}e li Vatikan priznati sveti{te ili ne.
49

^UDESNA PUTOVANJA AHMEDA BOSNI]A

Ahmed Bosnić, novinar, publicista, pisac, istraživač, govorio je prošle sedmice u prostorijama Srpskog prosvjetnog društva o svojim čudesnim putovanjima, o civilizacijama, narodima i plemenima koje je upoznavao na putu “od Amazonije, preko Tibeta, do Nove Gvineje” tokom posljednje četiri i po decenije, te predstavio fotografije koje do sada nije objavljivao u javnosti

PRO\OH S BOSNI]EM KROZ GRADOVE
sio slogu” me|u tamo{njim narodima. “Sudbine Libanona i Bosne i Hercegovine poprili~no su sli~ne. Obje zemlje su multieti~ne i u njima su narodi decenijama `ivjeli u toleranciji. Usu|ujem se re}i da su i u jednoj i u drugoj zemlji ratovi re`irani izvan njihovih granica, a u samom ratnom ko{maru u~estvovali su u dobroj mjeri i susjedi. U nas Srbija, Crna Gora i Hrvatska, a u Libanonu - Sirija, Izrael, pa i Jordan. Jednako tako, poslije stra{nih ratnih kataklizmi, i u Libanonu kao i u Bosni, vlade su krhke i na njihov rad umnogome uti~u autoriteti koji ne djele sudbinu ovih zemalja i `ive izvan njih. Za vrijeme ratova i iz jedne i iz druge zemlje izbjeglo je vi{e od milion njihovih stanovnika. Dok je Bosna i Hercegovina srce Balkana, Libanon je srce Levanta…“, ka`e Bosni} za na{ list. U susjednom Jordanu, ~uvene rimske iskopine grada D`era{a, koji je nastradao u razornom zemljotresu u devetom stolje}u, posebno su va`ne za arheologe. U ovom starom gradu iz rimskog doba, ostalo je sa~uvano nekoliko zgrada, kapija, hipodrom, teatar.. Bosni} ka`e da ve} dvadeset godina tamo istra`uju arheolozi svijeta, a njihova otkri}a bi svijetu trebala pokazati na koji se na~in gradilo i sa kojim kamenim ljepotama se gradilo. Kad su u pitanju arheolo{ka nalazi{ta, za Bosni}a je posebno bila zanimljiva Kina kroz ~ije je gradove i provincije putovao vi{e puta. “I danas mislim da je Kina zemlja sa najvi{e arheolo{kih lokaliteta o kojima }e ~ovje~anstvo saznavati tek u vremenu koje dolazi”, ka`e Bosni}.

Ahmed Bosni}: “Kad pomislim gdje sam sve bio i kroz {ta sam prolazio, izgleda nemogu}e da sam se vratio `iv i zdrav”
Pi{e: DANKA SAVI]

ibanon, jedna od najzanimljivijih i najljep{ih zemalja Bliskog istoka, poznata je i po gradu Baalbeku. Upravo je ovaj grad poslu`io kao nadahnu}e za istra`ivanje drevnih kultura Ahmedu Bosni}u, novinaru, publicisti, piscu, istra`iva~u koji je pro{le sedmice u prostorijama Srpskog prosvjetnog dru{tva govorio o svojim prekrasnim putovanjima na kojima je bio u proteklih ~etiri i po decenije. Iznad Baalbeka nalazi se jedno od najve}ih arhitektonskih ~uda starog svijeta, Jupiterov hram, najve}i koji su Rimljani ikada sagradili. Grad su podigli Rimljani, a on je nakon smrti Aleksandra Velikog dobio ime Heliopolis, Grad sunca. “Jo{ u vrijeme Rimljana u Baalbek su se dovla~ile te kamene gromade, koje se ne mogu podizati ~ak ni u dana{nje vrijeme, sa tehnikom koja postoji, to me je zaista potaknulo da istra`ujem drevne kulture… ”, ka`e Bosni}.

L

^ARI LATINSKE AMERIKE
Latinska Amerika je bila posebno privla~na za Bosni}a i jedna od njegovih ekspedicija vodila je od Ekvadora do ^ilea. “O Ekvadoru ljudi malo znaju, ali to je O zemlja vrlo duge tradicije kroz nju prolazi linija koja na{u planetu dijeli na dva dijela, to je zemlja koja silazi u Amazoniju. Njen glavni grad Quito se nalazi na tri hiljade sto metara nadmorske visine i po dolasku na aerodrome ~ovjek se mora privikavati da bi normalno disao. Quito je jedan uzbudljiv grad koji u sebi nosi mnoge rizike, strancima nije preporu~ljivo nakon sedam sati uve~e da hodaju sami, jer naselja koja su podignuta iznad grada su naselja besku}nika koja se svaki dan bore za golo pre`ivljavanje.” Iza Ekvadora u dijelu Amazonije `ivi pleme koje se zove ^ualasi, koje je poznato po tome da su bili lovci na ljudske glave, jer su poznavali tajnu tehniku kojom su glave smanjivali na veli~inu pesnice. Poznati su i kao posljednji kanibali, ali ih on nije vidio. U potrazi za ^ualasima, pet dana putovanja na konju od Ekvadora, nai{ao je na pleme
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

SLI^NOSTI BOSNE I LIBANONA
U Libanonu je boravio u “neko sretnije vrijeme,” tokom odr`avanja festivala ozbiljne muzike, prije nego {to je “rat uga50

OD AMAZONIJE, PREKO TIBETA, DO NOVE GVINEJE

SA PRIPADNICIMA SA PRIPADNICIMA KANIBALSKOG PLEMENA KANIBALSKOG PLEMENA

Posjeta plemenu Fore u Papui Novoj Gvineji, Posjeta plemenu Fore u Papui Novoj Gvineji, koje je u pro{losti jelo ii svoje mrtve, za koje je u pro{losti jelo svoje mrtve, za Ahmeda Bosni}a je bilo neuporedivo iskustvo Ahmeda Bosni}a je bilo neuporedivo iskustvo

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

51

^UDESNA PUTOVANJA AHMEDA BOSNI]A

NA PUTU OKO SVIJETA
1. Ahmed Bosni} je 1988. godine boravio u ~udesnom i prekrasnom tibetanskom gradu Lhasi; 2. Bosni} je stigao ~ak i do najusamljenijeg otoka na svijetu - Uskr{njeg otoka Rapa Nui; 3. Poznati bh. novinar, pisac, istra`iva~, obi{ao je i ~uvene rimske iskopine grada D`era{a u Jordanu

koje je samo “blijedi ostatak” onog koje je ovdje nekada postojalo. Sveti grad Inka Machu Picchu, smje{ten na najvi{em dijelu isto~nih Andi u Peruu, Bosni} je posjetio dva puta. “Prvi put je to bio veliki izazov, dvadeset godina kasnije nai{ao sam na kolone turista. Danas je to svakako najprivla~nija destinaciju u Ju`noj Americi. To je vrlo zanimljivo mjesto utoliko {to je, na neki na~in, sa~uvao obi~aje `ivota Inka. Nisu ga otkrili [panjolci koji su tragali i za Eldoradom i za mjestom gdje su se sklonili plemi}i carstva Inka, njih je zanimlao zlato pa su vjerovali da se na tom mjestu kriju ogromne koli~ine zlata, ali ga nikad nisu na{li, otkrio ga je 1911. godine jedan ameri~ki arheolog koji je slu~ajno i{ao obalom rijeke Urubamba.” ^EKAJU]I BOSNI]EV PUTOPIS

Grani~no podru~je izme|u Perua i Bolivije poznato je po ~uvenoj Kapiji sunca, najvrednijoj arheolo{koj ostav{tini “za koju su kad su je otkrili vjerovali da je podignuta prije 2000 godina, a dana{nji arheolozi vjeruju da je stara 17 hiljada godina. “Ako je ovaj podatak ta~an, on govori da je sve ono {to smo do sada u~ili o pro{losti ljudskog roda poprili~no pogre{no…” Bosni} je proputovao Ande, posjetio jezero Titikaka, (jezero na najve}oj nadomorskoj visini na svijetu) kao i Uskr{nji otok, najusamljeniji otok na svijetu, ~etiri hiljade kilomera udaljen od ^ilea, ne{to malo manje od Tahitija. Posebno ga je zadivila Papua Nova Gvineja (dr`ava u Okeaniji) gdje se vjeruje da postoji preko

hiljadu divljih plemena, koji se sporazumijevaju na preko 700 jezika. Posjetio je i kanibalsko pleme Fore, koje je u pro{losti jelo i svoje mrtve, a “boravak u tom plemenu bilo je posebno iskustvo”. Potrebno je mnogo sre}e da se pro|e Papua Nova Gvineja, a da se ostane `iv i zdrav jer na tom otoku postoje mnogobrojni insekti koji {ire razli~ite bolesti, {ezdesetak posto zmija koje tamo postoje nisu registrirane, tako da serumi koji se nose ne mogu pomo}i. Na otoku `ive i najve}i krokodili na svijetu. “Danas vjerujem da sam zbog svojih iskustava u divljini Bo`ji miljenik jer kad pomislim gdje sam sve bio i kroz {ta sam prolazio, izgleda nemogu}e da samo se vratio `iv i zdrav. I da danas mogu dr`ati predavanja.”

NEZABORAVNA PUTOVANJA NA TIBET I U KA[MIR
“Kad iz Lhase (glavnog i najve}eg grada kineske autonomne regije Tibet), krenete u Tibet, onda zbilja mislte da idete u neku civilizaciju ni na nebu ni na zemlji. Iskustva svih zapadnjaka govore o ~udnim tradicijama koje imaju lame (budisti~ki sve}enici) u tajanstvenim lamaserijama kao {to je glavna lamaserija u Lhasi koja ima hiljadu soba i ka`e se da ne postoji ~ovjek koji ih je sve obi{ao. Vrlo je veli~anstveno i zbilja kad do|ete u taj grad ~ini vam se da ste do{li me|u zvijezde, jer cijeli Tibet je smje{ten u zale|ini Himelaja, do njega ne dopiru snjegovi, do njega rijetko dopiru ki{e jer taj zid planinski naprosto ne mogu oblaci da pre|u i iza toga se nalaze lamaserije koje su podignute na najvi{im vrhoviSLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

Niko iz Bosne i Hercegovine nije proputovao svijet kao Ahmed Bosnić
Putovanja Ahmeda Bosni}a zapo~ela su prije ~etrdeset i pet godina, kada je postao ~lan mirovne misije, kao vojnik nekada{nje Jugoslovenske narodne armije, na Sinaju, gdje je boravio {est mjeseci. “Zapravo, to je bila prilika da obi|em Egipat, Jordan, Libanon, Siriju, i Mezopotamiju, mjesta gdje su cvjetale mnoge velike civilizacije”, ka`e Bosni}. Ovo iskustvo je bilo presudno da on ve} naredne godine, nakon {to se vratio u Sarajevo, “krene nekim drugim putem”. Niko iz Bosne i Hercegovine nije proputovao svijet kao on, obilazio je vi{e puta Kinu, zatim Nepal, Ka{mir, Indiju, Zlatni trougao (Tajland, Laos i Burma), Filipine, Polineziju, Indoneziju, Mikroneziju, srednju Ameriku, istra`ivao civilizaciju Maja, Tolteka i Asteka, bio u Ekvadoru, na Galapagosu. Autor je 56 knjiga, u mnogima je pisao o svojim iskustvima, ali nikada nije napisao knjigu putopisa.

52

OD AMAZONIJE, PREKO TIBETA, DO NOVE GVINEJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

OD AMAZONIJE, PREKO TIBETA, DO NOVE GVINEJE
Ahmed Bosni} je u knjigama pisao o svojim iskustvima, ali nikada nije napisao knjigu putopisa

ma, brdima i ~ovjek je zapanjen da je mogu}e takvu ljepotu podizati na vrhovima kamenih stijena.” Bosni}, koji je krajem osamdesetih godina sa dr. Eldinom Karikovi}em i prof. dr. Enverom Imamovi}em boravio na Tibetu, jedne je ve~eri bio gost kineske vojne postrojbe, otrpilike tri dana hoda od granice sa Nepalom. “Moram priznati da su nas vrlo srda~no do~ekali jer u to vrijeme se u Kini prikazivao film Valter brani Sarajevo i svi su znali za taj film. Nas su do`ivljavali kao junake. Ve~erali smo u tom odredu, a ujutro kad smo i{li da se umijemo, vidjeli smo da su u na{u ~ast zaklali jedno pseto.” Svuda u Tibetu su zavjetne marame Tibetanci vjeruju da, ako napi{u jednu mantru na maramu, dovoljno je da je izlo`e vjetru i njihova se mantra tada ponavlja sve dok ona vijori. Tako|er, pi{u mantre na kamenim grobovima, vjeruju}i da one tako ~ine njihov `ivot sretnijim i da ih vode u nirvanu. Putovanje u Aziju, ka`e Bosni}, vodilo nas je i preko Ka{mira, a trajalo je ~etrdesetak sati autobusom. A kad se do|e u Ka{mir, to je kao da ste stigli u raj na zemlji, jer nigdje nema takve rasko{i, dobre i ugodne klime... Na`alost, ima i siroma{tva.

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

53

IZGRADNJA BRAND PROFILA U BiH

Nakon Londona, New Yorka, Hararea, Kabula, Kaira i Mumbaja reprezentativna izložba FREEDOM TO CREATE SARAJEVO 2011. 21. jula će biti postavljena i u našem glavnom gradu, u “Umjetničkoj galeriji BiH”; organizacija “Freedom to Create” uspostavljena je 2006., kako bi se snaga umjetnosti i kulture usmjerila na izgradnju kreativnijih i naprednijih društava

SNAGA UMJETNOSTI I KULTURE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

V

elika, zna~ajna, reprezentativna izlo`ba Freedom to Create specijalnim letom direktno iz Indije 21. jula sti`e u glavni grad Bosne i Hercegovine! Izlo`ba, koju organizuje sarajevska Agencija D&H, bi}e postavljena u Umjetni~koj galeriji BiH. “Freedom to Create }e prikazati posebnu kompilaciju radova sa fokusom na izgradnji mira. A ciljevi Izlo`be su sljede}i: izgraditi Freedom to Create brand profil u Bosni i Hercegovini, otvoriti nove mogu}nosti za talentovane individualce i kolektive, stvoriti svijest o tome ko smo i {ta radimo, slati poruke {iroj publici, te ja~anjem kredibiliteta FTC misije potaknuti kreativno kori{tenje umjetnosti kao medija za izgradnju mira”, najavljuju iz Agencije D&H.

LEKCIJA IZ ZAHVALNOSTI
Ismet Lisica, kreativni direktor ove agencije, zaslu`an je za uspostavljanje kontakta sa organizacijom Freedom to Create, jo{ prije tri godine, {to je na kraju rezultiralo dogovorom o postavci Izlo`be u Sarajevu. “Ovo je jedna od najinformativnijih i najosvje{}uju}ih umjetni~kih izlo`bi koju sam ikada vidjela. Mo`da }e, kako izlo`ba Freedom to Create bude obilazila svijet, nered u kojem se nalazi ljudski rod skrenuti pa`nju na pitanja o kojima vi{e ne treba {utjeti. Bez obzira gdje se nalazite, preporu~ujem ovu izlo`bu kao va`no iskustvo i lekciju iz zahvalnosti”, napisala je Suzanna Bowling u njujor{kom Times Square Chroniclesu. Organizacija Freedom to Create uspostavljena je 2006., kako bi se snaga umjetnosti i kulture usmjerila na izgradnju kreativnijih i naprednijih dru{tava. “Cilj nam je da svakoj osobi pru`imo slobodu, kako bi mogla stvoriti priliku da u~estvuje u izgradnji i o~uvanju mira. U mnogim dru{tvima, politi~ko ugnjetavanje, netolerancija, neznanje i vjerski ekstremizam ko~e kreativno izra`avanje, naro~ito `ena. Umjetnici igraju zna~ajnu ulogu u ru{enju tih prepreka, kao i u predvo|enju kreativne,
54

ekonomske i politi~ke slobode”, vele u ovoj organizaciji. Freedom to Create se fokusira na regije u svijetu gdje postoji najve}a potreba za promjenom na~ina razmi{ljanja i stvaranjem kapaciteta za suo~avanje s preprekama koje spre~avaju ispoljavanje kreativnosti: “Mi koristimo jezik i mo} transformacije umjetnosti kako bismo

globalna pitanja predstavili lokalnim zajednicama i pokrenuli razgovor koji }e podsta}i kreativnost, razmi{ljanje, djelovanje.” Organizacija Freedom to Create podr`ava programe i projekte diljem svijeta koji osloba|aju kreativnost ljudi, a aktivnosti Freedom to Create provode se kroz ~etiri inicijative: 1. Nagrada Freedom to
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

REPREZENTATIVNO ZA NOVE MOGU]NOSTI

SARAJEVO, NEW YORK, MUMBAJ
Radovi Sare Rahbar, Keishe Luca i Owena Maseka (gore); detalji sa izlo`bi Freedom to Create u Londonu i u New Yorku (dolje)

Create slavi hrabrost i kreativnost umjetnika koji koriste svoj talenat kako bi govorili o dru{tvenim pitanjima i preobrazili dru{tvo kreativnim izra`avanjem; 2. Izlo`be Freedom to Create spajaju sna`nu umjetnost sa zna~ajnim porukama i ujedno slave snagu umjetnosti za pokretanje dru{tvenih promjena diljem svijeta; 3. Forum Freedom to Create predstavlja globalnu platformu za dijalog izme|u inovativnih mislilaca, kako bi identificirali odr`iva kreativna rje{enja i prilike da osna`e marginalizirane `ene da se suprotstave okolnosti u kojima `ive i mijenjaju ih; 4. Nagrada za `ensku kreativnost slavi inspiriraju}i rad talentovanih `ena koje rade na promjenama i koje su prona{le kreativan pristup rje{avanju dru{tvenih pitanja, time iskazuju}i hrabrost i kreativnost.

PROBUDITE SE...
Izlo`ba Freedom to Create Sarajevo 2011, koja }e u Umjetni~koj galeriji BiH biti postavljena do 2. augusta, predstavi}e, dakle, kompilaciju radova sa konkursa Freedom to Create 2010. Ti umjetni~ki radovi fokusiraju se na izgradnju mira i
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

predstavljaju Frames of Reality, {to je jedinstvena inicijativa za izgradnju mira u saradnji sa Peres centrom za mir. “Izlo`ba Freedom to Create umjetnicima pru`a platformu da izraze svoje tjeskobe, izazove i te`nje obi~nih ljudi te podsti~e dru{tvo da kolektivno u~estvuje u neprekidnim promjenama. Izlo`ba spaja sna`nu umjetnost sa zna~ajnim porukama i ujedno pokazuje kako se kreativnost koristi za pokretanje dru{tvenih promjena diljem svijeta. Osnovu njihovog rada predstavlja vjera da i same zajednice posjeduju mo} da kreativno razmatraju i nalaze rje{enja za probleme na koje na{e izlo`be ukazuju. Izlo`be Freedom to Create umjetnicima koji sudjeluju pru`aju mogu}nost da podijele svoj talenat sa novom publikom. Ove izlo`be su ve} postavljene u Londonu, New Yorku, Harareu, Kabulu, Kairu i Bombaju”, veli Mirsada Emri}, menad`erica Agencije D&H. Izlo`ba Freedom to Create predstavlja Frames of Reality, jedinstveni poku{aj izgradnje mira u saradnji sa Peres centrom za mir. “Frames of Reality podr`ava stvaranje privatnih i profesionalnih veza izme|u fotoreportera iz zemalja u konfliktu

i koristi kreativnu umjetnost da izgradi mostove, podstakne mir i stvori sklad. Fotografi - u~esnici dolaze iz renomiranih agencija i bilje`ili su utjecaj kojeg konflikti imaju na ljude s obje sukobljene strane. Njihove fotografije podsje}aju ljude na tragi~ne posljedice koje sukobi ostavljaju na ~ovje~anstvo. U okviru godi{njeg programa, fotoreporteri sudjeluju u radionicama koje vode profesionalni predava~i, koji se fokusiraju na teoretske i prakti~ne aspekte fotoreporterstva, uklju~uju}i i teme poput dokumentarne fotografije i dru{tvenih promjena, novih medija i mnoge druge. Po zavr{etku ovih sesija izlo`be se otvaraju za javnost u regiji i {ire, te imaju potencijal da dopru do hiljada ljudi. Izlo`be uklju~uju i katalog fotografija koje su u~esnici programa napravili tokom radionica”, ka`e Mirsada Emri}. Specijalni gost na otvaranju izlo`be Freedom to Create Sarajevo 2011, 21. jula, bi}e ~lanovi Fondacije Genesis: Sarajevo, koja osna`uje mlade umjetnike razli~itih kultura i religija kroz ples i obrazovanje o umjetnosti. Naziv njihovog programa je: Probudite se. Za ovaj trenutak. Za promjenu. Za `ivot.
55

FOTO-PRI^E O MALIM LJUDIMA

Neki od njih od ranog djetinjstva rade teške fizičke poslove i jedina im je želja da imaju vlastitu sobu i čistu posteljinu, a neki odrastaju u palačama, okruženi bogatstvom i brižljivo izolovani od “stvarnog“ života; fotografi JAMES MOLLISON i ANNA SKLADMANN zabilježili su njihove priče...

GDJE DJECA SPAVAJU
Pi{e: MAJA RADEVI]

aya ima ~etiri godine i `ivi sa roditeljima u malom stanu u Tokiju. Njena spava}a soba ispunjena je od poda do plafona odje}om i lutkama. Kayina majka {ije sve haljine za svoju k}er djevoj~ica u svojoj garderobi ima trideset haljina i kaputa, 30 pari cipela i bezbroj perika. Kada ide u {kolu, Kaya mora nositi {kolsku uniformu. Meso, krompiri}i, jagode i breskve njena su omiljena hrana. Kada odraste, Kaya `eli crtati stripove. Na drugom kraju svijeta, u Italiji, jedan dje~ak i njegovi roditelji spavaju pod vedrim nebom na prljavom madracu u predgra|u Rima. Porodica je do{la iz Rumunije, autobusom, nakon {to su isprosili dovoljno novca da kupe karte. Kada su tek stigli u Rim, kampovali su na jednom privatnom posjedu, ali ih je policija otjerala odatle. Nemaju nikakve li~ne dokumente sa sobom i ne mogu dobiti legalan posao. Dje~akovi roditelji zara|uju ~iste}i vjetrobranska stakla na semaforima. Niko iz njegove obitelji nikada nije i{ao u {kolu. Ovo su samo dvije me|u vi{e od pedeset pri~a koje je zabilje`io britanski fotograf James Mollison u okviru foto-serije Gdje djeca spavaju (Where Childreen Sleep). Poznata italijanska kompanija Benetton, ta~nije njena kreativna agencija Fabrica, anga`ovala je Mollisona da osmisli serijal koji }e promovirati dje~ja prava. Mollison je do{ao na ideju da fotografi{e spava}e sobe, odnosno prostore u kojima spavaju djeca {irom planete. Rezultat njegovog vi{egodi{njeg rada je ova fascinantna serija fotografija, koja na vrlo otvoren, emotivan, ~esto i potresan na~in, govori o nejednakosti me|u djecom izazvanoj razli~itim okru`enjima u kojima odrastaju. “Kada me je Fabrica anga`ovala da napravim projekat u vezi sa dje~jim pravima, uhvatio sam se kako razmi{ljam o mojoj staroj spava}oj sobi i o tome koliko mi je taj prostor zna~io u djetinjstvu, u kolikoj mjeri je taj ambijent odra`avao
56

K

LAMINE (12)
@ivi u Senegalu. Ide u seosku {kolu koju poha|aju samo dje~aci. Svoju sobu dijeli sa jo{ nekoliko dje~aka. Svakog jutra u {est sati dje~aci po~inju raditi na {kolskoj farmi, gdje u~e kako da kopaju i obra|uju polja sa magarcima. Poslijepodne u~e Kur’an. U slobodno vrijeme Lamine voli igrati fudbal sa prijateljima.

DOUHA (10)
@ivi sa roditeljima i 11 ro|aka u palestinskom izbjegli~kom kampu u Hebronu. Sobu dijeli sa pet sestara. Ide u {kolu koja je udaljena deset minuta hoda i `eli postati pedijatrica. Njen brat, Mohammed, u samoubila~kom napadu protiv Izraelaca 1996. ubio je 23 civila. Douha dr`i njegovu sliku na zidu u svojoj sobi.
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

U SIROMA[TVU I LUKSUZU
moju li~nost i ono {to sam bio. Nisam `elio da ova serija fotografija bude samo o djeci ‘u potrebi’, iz siroma{nih krajeva i zemalja u razvoju, nego tako|er i o djeci koja odrastaju u puno druga~ijim, boljim uslovima, neki od njih okru`eni su bogatstvom...“, obja{njava James Mollison. Mollisonove fotografije, svaka za sebe, na dojmljiv na~in razotkrivaju ne samo razli~ite nivoe dru{tvene hijerarhije, nego i kulturolo{ke razlike dru{tava iz kojih djeca dolaze i koje neizbje`no uti~u na njihove perspektive i razmi{ljanja, poglede na `ivot i o~ekivanja od budu}nosti. Pored svake fotografije spava}e sobe Mollison je napravio posebne portrete djece, koju nije fotografirao u njihovim sobama, nego u neutralnom ambijentu. Jer, kad djecu izmjestite iz njihovog okru`enja i predstavite zasebno, kao individue, tada me|u njima ne postoji nikakva razlika, obja{njava James Mollison. Djeca su bila inspiracija i za njema~ku freelance fotografkinju Annu Skladmann, koja je privukla pa`nju svjetske javnosti svojim najnovijim ciklusom fotografija Mali odrasli (Little Adults). Skladmann je imala rijetku priliku zaviriti u `ivote djece savremenih ruskih oligarha, nekih od najbogatijih ljudi Rusije (i svijeta) i fotografisati ih u luksuznim ambijentima njihovih domova, privatnih {kola, pozori{ta, mjesta na koja vole odlaziti... “Prije dvije godine, upoznala sam osmogodi{nju Nastiu iz Rusije, koja mi je postala neka vrsta muze i otvorila mi vrata u svijet djece ruske elite. Nastia bi me nazvala i pitala me da je fotografi{em, ponekad u vili njenih roditelja u engleskom stilu, ponekad u marokanskom kupatilu... Na snimanja je dovodila i svog polubrata, a kasnije sam upoznala i njene prijatelje“, pri~a Anna Skladmann. Anna ka`e da njeni mali modeli nisu samo djeca modernih ruskih oligarha nego i uspje{nih restauratora, glumaca i pripadnika moskovske intelektualne elite. Oni su prva generacija ro|ena u prosperitetu nove Rusije. @ive u za{ti}enom svijetu, ali ponekad naprave i mali iskorak iz svog povla{tenog djetinjstva u “stvarni“ `ivot recimo, kada idu na ~asove u javnu baletsku {kolu. Njihovi roditelji `ele, na neki na~in, preko svoje djece kompenzirati posljedice totalitarnog, ~esto okrutnog sovjetskog re`ima u kojem su oni odrastali, i za taj cilj TZVIKA (9)
@ivi u zajednici sa 36.000 ortodoksnih Jevreja u Beitar Illitu. Televizija i novine su zabranjeni. Prosje~na porodica u zajednici ima devetero djece, ali Tzvika ima samo jednu sestru i dvojicu bra}e. U Tzvikinoj {koli sport je tako|er zabranjen. On voli svakodnevno i}i u biblioteku i ~itati svete knjige, kao i igrati religijske igrice na svom kompjuteru. Kad poraste, `eli biti rabin.
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

JOEY (11)
@ivi u Kentuckyju, SAD, sa roditeljima i starijom sestrom. Redovno ide sa ocem u lov. Posjeduje dvije sa~marice i samostrel, a svog prvog jelena ubio je kada je imao sedam godina. Njegova porodica jede isklju~ivo meso `ivotinja koje ulove. Kada nije u lovu, Joey ide u {kolu i u`iva gledati TV u dru{tvu svog ku}nog ljubimca, gu{tera Lily.

JASMINE - JAZZY (4)
@ivi u velikoj seoskoj ku}i u Kentuckyju, SAD, sa roditeljima i trojicom bra}e. Njena soba prepuna je kruna i pehara koje je osvojila na izborima ljepote. Jazzy je u~estvovala na vi{e od stotinu takmi~enja. Slobodno vrijeme provodi vje`baju}i nastupe za izbore, a kad poraste, `eli biti rock zvijezda.

57

FOTO-PRI^E O MALIM LJUDIMA

NIKITA I ALINA
U italijanskoj ambasadi u Moskvi, 2009.

LISA
U trpezariji u svojoj ku}i

VLADIMIR
Na pozornici djedovog teatra

JACOB

Kala{njikov ii balerine Kala{njikov balerine

spremni su u~initi sve. Djeca im poha|aju privatne ~asove stranih jezika, idu na plivanje, igraju tenis... Njihovi dnevni rasporedi isplanirani su do najsitnijih detalja. Takav `ivot primorava ih da sazrijevaju br`e i razmi{ljaju mnogo zrelije od svojih vr{njaka.

Djeca na fotografijama Anne Skladmann okru`ena su bizarnim formama luksuza - Lisa igra fudbal u kristalnoj pala~i, Jakob u rukama dr`i Kala{njikov, dok je na zidu iza njega slika sa balerinama, Vladimir stoji sam na velikoj pozornici teatra koji je u vlasni{tvu njegovog djeda, Arina pozira u

ARINA
U o~evoj gara`i

o~evoj gara`i, u stilu Catherine Deneuve, pored kolekcije skupih oldtimera... Svaki portret bri`ljivo je planiran i osmi{ljen. Ipak, za razliku od djece sa Mollisonovih fotografija, koja u popratnim tekstovima otkrivaju puno toga o svojim `ivotima, porodicama, `eljama, planovima za budu}nost, djeca ruske elite koju je snimila Anna Skladmann mnogo su suzdr`anija u tom pogledu. Iako su fotografkinji dozvolili ulazak u njihov svijet, koji ina~e ustrajno dr`e daleko od o~iju javnosti, jedan od uslova roditelja bio je da se nigdje ne objavljuju njihova prezimena. Tako|er, ve}ina djece `eljela je kontrolisati uslove pod kojima }e se fotografisati. “Recimo, Yana ima devet godina i savr{eno govori engleski. Tog dana kada sam `eljela da je snimim, roditelji joj nisu bili kod ku}e, ali Yana je nazvala poslugu te dala instrukcije i svojoj engleskoj i ruskoj dadilji {ta trebaju raditi. Morala sam se boriti s njom za autoritet. Prije po~etka snimanja, poredala je svu svoju odje}u koju je `eljela da nosi za tu priliku i ta~no je znala {ta ho}e. Njena fotografija koju smo izabrali za publikaciju nastala je nakon {to se Yana ve} umorila od snimanja i `eljela je da se opusti“, pri~a Anna. Prema posljednjim izvje{tajima UNICEF-a, samo u Latinskoj Americi i Karibima 81 milion djece `ivi u siroma{tvu, {to predstavlja ~ak 45 posto stanovni{tva mla|eg od 18 godina.
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

58

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

50. GODINA OD POSLJEDNJEG PUCNJA

Prije pedeset godina, nakon duže psihičke agonije, nobelovac ERNEST HEMINGWAY izvršio je samoubistvo; pisac koji je u noveli “Starac i more“ besprijekorno oslikao veličanstvenu borbu čovjeka odlučnog da se ne preda, sam je doživio poraz pred svojim strahovima skrivanim pod maskom mačo muškarčine; nakon pola stoljeća psihijatri su otkrili šta ga je odvelo u smrt

GENIJE KOJI JE ZA^IKAVAO SMRT

60

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

ERNEST HEMINGWAY (1899. - 1961.)
Pi{e: ADISA BA[I]

^

itavog `ivota bio je fasciniran smr}u. Privla~ila ga je toliko da ju je u {ali zvao svojom kurvom. Neprekidno je hrlio u avanture koje su bile opasne po `ivot, u~estvovao je izme|u ostalog i u nizu ratova kao vojnik ili ratni reporter. Volio je rat a u pismu svom izdava~u jednom je prilikom objasnio i zbog ~ega: “U ratu svakog dana i svake no}i postoji velika vjerovatno}a da }e{ poginuti i da vi{e ne}e{ morati pisati.“ U isto vrijeme je govorio da je pisanje jedina stvar u `ivotu koja ga istinski raduje. Ova kontradiktornost jedna je od mnogih u njegovom `ivotu a ovakva podvojenost mo`da i najbolje opisuje li~nost slavnog pisca.

DVA LICA ISTOG PISCA
Ernest Hemingway bio je neustra{ivi ma~o koji nagla{ava svoju stereotipnu mu{kost i snagu. U isto vrijeme on je bio preosjetljiv, neuroti~an ~ovjek, odlu~an da svoju suzdr`anost, povu~enost i slabost zadr`i samo za sebe. Hemingway je bio lovac, moreplovac, ribar, volio je {panske koride, safarije po Africi, pucanje i opijanje. Posljednji pucanj

kojoj je sva Hemingwayeva navodna hrabrost bila zapravo samo suluda autodestruktivnost koja ga je neprekidno tjerala iz jedne povrede i nesre}e u drugu. “On je padao u zanose a zatim bjesnio i razo~aravao se, postupao bi neustra{ivo i odlu~no a zatim bi ga mu~ile no}ne more i gri`nja savjesti. Te{ko se oteti dojmu da njegovi postupci poput dobrovoljnih odlazaka u ratove nisu bili nikakva hrabrost nego psihoti~na dramatizacija sopstvenog `ivota“ smatra doktor Martin. U vrijeme kada je zavr{avao knjigu Zbogom oru`je (dijelom autobiografski roman o ameri~kom humanitarcu koji u Prvom svjetskom ratu dolazi u Italiju na front, biva ranjen i zaljubljuje se u britansku bolni~arku) do Ernesta je stigla vijest da mu se otac ubio i to je vjerovatno bio okida~ za promjenu njegovog psihi~kog stanja o kojem svjedo~e bezbrojne bizarne nesre}e i povrede koje je po~eo do`ivljavati. U Parizu mu je na glavu pao krovni prozor u kupatilu koji je vukao za u`e misle}i da pu{ta vodu iz vodokotli}a. Nedugo nakon toga imao je saobra}ajnu nesre}u koja mu je ostavila 57 {avova. Tri mjeseca kasnije pao je sa motora i ta povreda mu je ostavila dugotrajne posljedice na zdravlje. Na Kubi je imao automobilsku nesre}u u kojoj mu je retrovizor rasjekao ~elo, a na svom

Ratovao je, plovio morima, lovio divlje zvijeri, a pani~no se bojao neispisanog lista papira
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

O^ARAN RATOM: Hemingway je tvrdio da voli rat jer tada svakog dana i svake no}i postoji velika vjerovatno}a da }e{ biti ubijen i da vi{e ne}e{ morati pisati. U isto vrijeme je govorio da je pisanje jedina stvar u `ivotu koja ga raduje
ispalio je u rano jutro drugog jula 1961. iz svoje dvocjevke i njime sebi oduzeo `ivot. Njegova supruga Mary Welsh poku{ala je samoubistvo prikazati kao nesre}u do koje je do{lo kad je ~istio pu{ku. Nekoliko mjeseci potrajalo je dok nije otkrivena cijela istina: Ernest Hemingway je ve} du`e vrijeme bolovao od depresije, imao je napade paranoje i druge psihi~ke smetnje bezuspje{no lije~ene elektro{okovima. U nekoliko navrata poku{avao je samoubistvo. Drugog jula kona~no je pokleknuo pred svojim demonima. Istina o tome {ta ga je dovelo do samoubistva sve vrijeme je bila tu, svima pred o~ima, me|utim tek nedavno je ameri~ki psihijatar Christopher D. Martin na osnovu petnaestak postoje}ih pi{~evih biografija i na osnovu dostupnih podataka o njemu ponudio uznemiruju}u teoriju po brodu Pilar je opet pao i onesvijestio se od udarca. Ogromne koli~ine pi}a i sve slabija jetra svakako su imali nemalu ulogu u njegovom lo{em zdravstvenom stanju. Najopasnije i najbizarnije nesre}e su mu se ipak desile u Africi: sa suprugom Mary je 1954. do`ivio avionsku nesre}u na putu za Najrobi a kada je sjeo u drugi avion kojim se trebao spasiti, avion se zapalio. Odlu~an da izigrava heroja, Hemingway je glavom udarao u vrata avion~i}a da bih ih razvalio i spasio sebe i putnike iz vatre, ali ova metoda mu je donijela frakturu lobanje. Nedugo nakon toga je opet dospio u po`ar i kada je trebao oti}i na dodjelu Nobelove nagrade, zbog svog naru{enog zdravlja to nije bio u stanju. Sve ovo bilo je ameri~kom psihijatru povod da piscu dijagnosticira “bipolarni poreme}aj, ovisnost o alkoholu, povrede mozga i nagla{enu narcisoidnost“.
61

50. GODINA OD POSLJEDNJEG PUCNJA
Hemingway se nekoliko dana nakon avionske nesre}e smatrao nestalim a neki svjetski mediji prenijeli su vijest o njegovoj smrti i pisali kako ju je on ~itavog `ivota prizivao. Pisca su ovi tekstovi najprije neko vrijeme veselili a kasnije je prokomentarisao: “Jedna je stvar biti u blizini smrti, a druga je tra`iti je. Koliko ja znam, nju je vrlo lako na}i.“ UPRKOS PREDRASUDAMA

Hemingway je zapravo volio jake žene i bio im odan
Slike Hemingwaya sa pu{kama i ulovljenim `ivotinjama, dru`enje sa mu{kar~inama poput Garyja Coopera i op}enito njegov ma~o imid` uvrije`ili su predrasudu da je njegov odnos prema `enama bio potcjenjiva~ki, kao prema seksualnim objektima. Me|utim, njegova biografija (a i njegove knjige) zapravo pokazuju suprotno. Sve ~etiri njegove supruge bile su sposobne, pametne i uspje{ne novinarke. Svakoj od njih on je u vrijeme dok je bio s njom bio neobi~no odan. Ljubav prema `eni iznimno je va`na za ve}inu njegovih mu{kih likova. U romanima i pri~ama `ene su te koje su jake i samostalne, a mu{karci su nerijetko tek iznureni ljudi na korak od potpunog odustajanja. Jake Barnes iz Sunce se ponovo ra|a je impotentan, Robert Jordan iz romana Za kim zvono zvoni na kraju naslonjen na drvo ~eka

TE[KO JE BITI ERNEST
Prema istom autoru, doktoru Martinu, pi{~eva knji`evna genijalnost i izuzetna kreativnost imale su tako|er korijen u njegovoj porodi~noj sklonosti ka mani~noj depresiji (u ~etiri generacije Hemingwayevih bilo je {est samoubistava). Pri tome svakako treba imati na umu da je i slika o Hemingwayu prisutna u javnosti bitno druga~ija od mi{ljenja koje su o njemu imale bliske osobe, a posebno njegove supruge (Ernest se `enio ~etiri puta). Martha Gellhorn, jedna od Hemingwayevih supruga, o njemu je nakon gorkog razvoda rekla: “@ivjela sam sa mitomanom i znam da su to ljudi koji vjeruju u ono {to govore. Oni nisu svjesni la`ljivci, oni izmi{ljaju naprosto da bi sve o sebi i svom `ivotu u~inili uzbudljivijim i sve vrijeme u to vjeruju.“ A mediji su Hemingwaya naprosto obo`avali: njegova biografija bila je toliko atraktivna da se sa dana{nje distance ~ini kao da je i ona samo jedna u nizu pi{~evih efektnih literarnih kreacija. Njegov sin John je nakon o~eve smrti izjavio: “Postojao je jedan trenutak u njegovom `ivotu kada su njegov imid`, njegov stil `ivota i njegova li~nost mnogo vi{e budili interes javnosti nego njegova djela.“ Hemingway je postao knji`evna ikona, preplanuli dobrodr`e}i starac sa bradom ~iji samouvjereni izraz lica osvaja posmatra~a. Pa ipak, u isto vrijeme je to bio vrlo komplikovan preosjetljiv ~ovjek sklon samopovre|ivanju. SA PU[KOM OD DJETINJSTVA
Hemingway kao desetogodi{njak

ZAJEDNO DO KRAJA
Sa ~etvrtom suprugom Mary Welsh 1948.

fa{iste i sigurnu smrt, ribar Santiago se vra}a praznih ruku...

Hemingwayevo lice koje je javnost vidjela bilo je lice svjetskog bonvivana koji se od najranijih dana umio zabaviti i koji je `ivio punim plu}ima. Tuma~iti to danas njegovom psihi~kom labilno{}u mo`da je donekle opravdano, ali kakav god bio uzrok njegovih `ivotnih izbora, ostaje ~injenica da je on izazivaju}i neprekidno smrt `ivio nesvakida{njim `ivotom koji je opet uticao na njegovo pisanje. Mo`da se njegove pri~e i romani o izmorenim biv{im herojima i ~ine tako `ivotnim zato {to je pi{u}i o svakome od njih pisao dijelom i o sebi samom. Ili nas je barem u to `elio uvjeriti. Prvi put u ratu je u~estvovao kao osamnaestogodi{njak. U Prvom svjetskom ratu dospio je u Italiju, a biografi tvrde da on

zapravo nije bio sposoban za slu`enje vojske zbog problema sa vidom, nego da je u~estvovao kao volonter Crvenog krsta te da je ranjen izvla~e}i ranjenog vojnika. U njemu se na{lo bezbroj sitnih gelera i bilo je to prvo ozbiljno povre|ivanje koje mu ipak nije omrzlo rat. Kako je vrijeme prolazilo, njegova adrenalinska groznica je rasla. Iako je hrlio u rat, Hemingway je bio vrlo svjestan da je ideologija koja stoji iza njega zapravo obi~na obmana. On je napisao: “Ratove stvaraju, izazivaju i zapo~inju isklju~ivo ekonomske suprotnosti a vode ih svinje koje nastoje da izvuku korist iz njih. Sve one ljude koji te`e da pomo}u rata do|u do profita ve} prvog dana rata trebaju pobiti ovla{teni predstavnici lojalnih gra|ana njihove zemlje koji }e ratovati.“ NA SAFARIJU U KENIJI

Hemingway je bio toliko sujetan kao lovac Hemingway je bio toliko sujetan kao lovac da se jednom satima durio kad je njegova da se jednom satima durio kad je njegova tada{nja supruga upucala lava prije tada{nja supruga upucala lava prije nego {to je on to uspio nego {to je on to uspio

RATNO RANJAVANJE
U Italiji za vrijeme Prvog svjetskog rata 62
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

ERNEST HEMINGWAY (1899. - 1961.)
nom susretu svojoj prijateljici, glumici Avi Gardner. Prema nekim biografima, mogu}i razlog njegovog pretjeranog iskazivanja mu{kosti krije se u jednoj traumi iz djetinjstva: lijepog bucmastog i svjetlokosog, Ernesta je njegova ekscentri~na majka Grace obla~ila kao djevoj~icu, tepala mu zovu}i ga svojom lutkicom i curicom. To, dodu{e, nije bilo toliko neobi~no krajem 19. vijeka, ali ona je navodno ba{ pretjerivala sa ovim obi~ajem. Jedna od njegovih prvih izgovorenih re~enica kao dvogodi{njaka bilo je obe}anje majci da }e je ubiti. U odraslom dobu je o majci obi~no govorio kao o onoj ku~ki ali ve}ina ljudi koji su ga poznavali smatrali su da je njegova majka, vrlo obrazovana muzi~arka, imala zna~ajnu ulogu u Ernestovom izboru da se bavi umjetno{}u. S ocem stvari nisu mnogo bolje stajale. Strogi protestantski doktor, on je bio figura koju je Ernest doboko volio, ali i s kojom se razra~unavao sve do svoje smrti (~ak je i pre{ao na katoli~anstvo da bi napakostio ocu).

RIDOM PI[^EVA FASCINIRANOST KO ot osim toreadora“, ka`e ko ne pro`ivljava cijeli svoj `iv
“Ni ponovo ra|a jedan junak romana Sunce se
Nakon oporavka od ranjavanja, Evropa ga je sve vi{e privla~ila. Otkrivao je ~ari Pariza (napisa}e godinama kasnije o tome i memoarsku knjigu Pokretna gozba), dru`io se sa piscima kao {to su Scott Fitzgerald, Gertrude Stein ili Ezra Pound, upoznavao je slikare poput Picassa i Miroa, otkrio prvi put uzbu|enje zbog smrtne opasnosti kojoj se izla`u toreadori u {panskim koridama. Po prvi put mladi Hemingway je upoznao i razo~aranost i umor ljudi iza{lih iz rata (o izgubljenoj generaciji pisa}e u svom romanu iz 1926. godine Sunce se ponovo ra|a). HEMINGWAYEV ODANI PRIJATELJ Po nove doze adrenalina i{ao je u nove ratove: Tursko-gr~ki rat, [panski gra|anski rat (o kojem }e 1940. objaviti roman Za kim zvono zvoni), Drugi svjetski rat. Vrijeme izme|u ratova popunjavao je kafanskim tu~ama, odlascima u lov, boksom... Oru`je je vje~ito bilo prisutno u njegovom `ivotu: sa prvom pu{kom fotografisan je jo{ kao dje~ak i ona }e ostati stalni dio njegovog kostima neustra{ivog mu{kar~ine sve do samog kraja. “Tako puno vremena provodim ubijaju}i `ivotinje da mi ne}e pasti na pamet da se i sam ubijem“, rekao je navodno Hemingway u jed-

SUSRET U KU]NOM OGRTA^U
Nakon Evrope Hemingway je dom na{ao na Kubi, gdje se strastveno posvetio ribolovu. Drugi svjetski rat Hemingwaya zati~e u vodama Kariba, gdje je plovio na svom brodu, pretvarao se da {pijunira njema~ke podmornice i dr`ao se podalje sve do savezni~kog iskrcavanja u Normandiji kada je otputovao sa ameri~kim vojnicima da izvje{tava o ovoj operaciji. Dramati~no i kolosalno, bilo je to doga|anje po njegovoj mjeri. Nakon toga uslijedili su odlasci u Afriku, safariji, lov u divljini. Bio je toliko sujetan zbog svojih lova~kih sposobnosti da se navodno jednom durio kao dijete kad je njegova tada{nja supruga Pauline upucala lava prije nego {to je on to uspio. Godinama je njegov alkoholizam postajao sve ve}i problem, a uz tjelesna oboljenja dolazile su i psihi~ke smetnje. Najve}i problem predstavljala je kreativna blokada, sve te`e je nalazio prave rije~i a bjelina praznog papira ga je sve vi{e pla{ila. Problemima se uskoro priklju~ila i manija gonjenja, napadi straha, slabost koja je pokuljala iz njega i koja se vi{e ni~im nije dala sakriti. Od 1960. po~inju prve hospitalizacije na psihijatrijskim klinikama, te{ke depresije, paranoje, prvi tretmani elektro{okovima. Nakon nekoliko poku{aja samoubistva, drugog jula Ernest Hemingway je u svojoj ku}i u Americi oduzeo sebi `ivot. Nakon bezbrojnih opasnih mjesta diljem svijeta na kojima se sa njom mimoi{ao, sa smr}u se sreo u svojoj sobi, u ku}nom ogrta~u.
63

Inspiracija za lik ribara Santiaga
Nakon du`e kreativne krize Hemingway je napisao remek-djelo, posljednju knjigu koja }e biti objavljena za njegovog `ivota: 1952. po prvi put je u magazinu Life objavio svoju alegorijsku novelu Starac i more, koja }e mu nedugo poslije donijeti i Nobelovu nagradu. Godinama se naga|alo ko je piscu poslu`io kao inspiracija za lik ribara Satiaga koji ne odustaje od svoje borbe iako mu morski psi pojedu ribu koju je ulovio ([ta te je potuklo? Ni{ta, isplovio sam suvi{e daleko, ka`e starac sam sebi). Hemingway je nagla{avao da je njegov lik izmi{ljen, ali su mnogi u Santiagu vidjeli sli~nost sa Gregoriom Fuentesom, kubanskim ribarom koji je radio za Hemingwaya, i{ao sa njim u ribolov, brinuo se o njegovom brodu. Fuentes je `ivio mirno u svom selu u anonimnosti sve do druge polovine osamdesetih kada je razvoj turizma doveo do njega brojne znati`eljnike. Pri~ao je sa posjetiocima za novac (50 dolara 15 minuta) ali je uvijek gorljivo branio svog prijatelja: “Pri~aju o njemu a nisu ga ni poznavali. Vide ga sa ~a{om pi}a, pa ka`u da je pijanac... La`ljivci“, govorio je ljutito Fuentes i ~uvao uspomenu na Hemingwaya. Stari ribar umro je 2002. godine u 104. godini `ivota.
Gregorio Fuentes

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

VEOMA KONTROLISAN STIL

Ovogodišnji, “17. Sarajevo Film Festival” biće otvoren 22. jula filmom LE HAVRE reditelja AKIJA KAURISMAKIJA, koji je premijerno prikazan na ovogodišnjoj kanskoj filmskoj smotri; genijalni finski reditelj našoj je saradnici baš u Cannesu, prije dva mjeseca, govorio o vlastitoj vjeri u čovječanstvo, širenju optimizma, Evropskoj uniji, izbjeglicama, francuskom Memphisu...

Aki Kaurismaki

MAJSTOR CRNOG HUMORA

64

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

KULTNI FINAC AKI
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]

ajstor ironije i crnog humora, kultni finski reditelj, ali i pisac, monta`er i producent Aki Kaurismaki, ima obi~aj re}i: “Kada pogledam ljude na ovom svijetu, dr`im da nema nade za ovu planetu, te ja zato ~esto svoje filmove dizajniram tako da budu zabavno bjekstvo, tokom kojeg gledaoci mogu pomisliti da ima nade i za njih i za druge.” Dr`e}i se negdje ovakvog svog stava, Kaurismaki je nedavno na 64. Cannes Film Festivalu premijerno predstavio svoj najnoviji, crnohu-

M

I REDITELJ I PISAC I MONTA@ER
Filmovi velikog skandinavskog reditelja spadaju u najsjajnija, najvrednija i najhumanija umjetni~ka djela snimljena u posljednjih dvadesetak godina

morni i nadasve humanisti~ki film Le Havre, s kojim je osvojio srca gledalaca, ali i nagradu Me|unarodnog `irija kritike Fipresci i glavnu nagradu Ekumenskog `irija.

EVROPI NEDOSTAJE SOLIDARNOST
Kako biste, u najkra}em, okarakterisali motive za nastanak filma Le Havre? Evropski film se nije mnogo kontinuirano bavio pogor{anjem finansijske, politi~ke, i iznad svega krize morala, koje su dovele do svih nerije{enih pitanja izbjeglica. Izbjeglice poku{avaju da na|u svoj put do Evropske unije, a njihov je tretman tamo

straha za `ivot iz svojih zemalja zahva}enih ratovima koje, uglavnom, nisu sami izazvali. Pri~a iz mog filma mogla se dogoditi u bilo kojoj evropskoj zemlji, osim mo`da u Vatikanu. Ili, mo`da ba{ u Vatikanu! Me|utim, poslije mnogo traganja i uskla|ivanja produkcijskih uslova, rije{io sam da to bude u Francuskoj. U jednom ribarskom kvartu u lu~kom gradu Le Havreu. U gradu bluesa, soula i rock and rolla. Postoji u Va{em filmu ~itavo lu~ko naselje u Le Havreu koje bratski i jednako u~estvuje u spa{avanju mladog Afrikancaimigranta...

Nije sve tako crno i to ljudima treba re}i!
~esto ispod svakog ljudskog nivoa. Ja nemam odgovor na ovaj problem, ali sam se poku{ao njim baviti u svom nerealnom filmu Le Havre. To je neki motiv. Te{ko ste radili na ovom filmu ~itavih pet godina, a on se pred publikom pojavio u najaktuelnijem mogu}em trenutku, kada svjedo~imo talasima imigranata koji “zapljuskuju” evropske obale? To se zove ~ista koincidencija. Ideju o ovom filmu imao sam ve} godinama, ali nisam znao gdje da ga snimim. Mo`da bi najlogi~nije bilo da sam ga snimio negdje u Gr~koj, [paniji ili Italiji, jer su to zemlje koje trpe najve}i pritisak masovnog dolaska nesretnika koji bje`e od gladi, neima{tine, Svakako se nadam da postoji, jer bismo ina~e `ivjeli u “mravljem dru{tvu” koje je Ingmar Bergman ~esto pominjao da dolazi sljede}e. Vi na {aljiv i human na~in, govorite o va`noj temi. Ovo je prvi i posljednji put kako }u sebe da uporedim sa Charliejem Chaplinom i da ka`em: samo ~inim ono {to osje}am. Ovaj problem osje}am veoma dugo i sada sam ga podijelio sa vama. I ukazali nam na na~in kako mo`emo da rije{imo problem? Ukazali nam da ima nade? Filmsko stvarala{tvo je kompleksna stvar, ali ono {to sam `elio da ka`em i da
65

FINSKI EUROSKEPTIK

Aki Kaurismaki ne}e do}i u Sarajevo Aki Kaurismaki ne}e do}i u Sarajevo na otvaranje SFF-a, ali se njegovo na otvaranje SFF-a, ali se njegovo najnovije igrano ostvarenje sa najnovije igrano ostvarenje sa nestrpljenjem o~ekuje nestrpljenjem o~ekuje

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

VEOMA KONTROLISAN STIL
poka`em jeste solidarnost. Drugi naslov mog filma jeste - solidarnost. To je rije~ koja nam ve} dugo nedostaje. Solidarnost je mo`da na~in za rje{enje ili bar ubla`avanje problema. Ona ve} dugo nedostaje ljudskim bi}ima. Nedostaje Evropi.

NE VJERUJEM EVROPSKOJ UNIJI!
Le Havre je prije svega pri~a o Evropi. U mentalnom smislu Evropa vi{e ne postoji. Mnoge zemlje bi da joj se pridru`e, ali da budem iskren, nema tu mnogo ~emu bi se trebalo priklju~iti. Prvo, Evropska unija se pretvara da je demokratska unija, a nije. Drugo, mo`e neko da joj se priklju~i prije nego {to se unijom ne ra{iri nacionalizam. Tre}e, ne vjerujem Evropskoj uniji!
A Francuskoj? Nekada njen glavni moto: “sloboda, jednakost, bratstvo” kao da vi{e ne va`i... Bratstvo ipak mo`ete na}i svuda, ~ak i u Francuskoj, a sloboda i jednakost su oduvijek zvu~ali suvi{e optimisti~no. Gdje to postoji? Mo`da u Finskoj? Pa i Finska pripada Evropskoj uniji! I u toj dr`avi postoji partija zvana Pravi Finci. @ivim u Finskoj ~itav svoj `ivot, evo ve} 54 godine, i vrlo dobro znam koliko ljudi mrze politi~ke partije koje se smjenjuju na vlasti i koje uzmu pare i odu. Nestanu. Mnogi koji su nezadovoljni, rije{ili su da se okupe i osnuju ne{to {to se zove partija, ali oni nisu ni nacisti ni nacionalisti. Oni su navodno populisti i evroskeptici i za njih glasaju samo prijatelji i ro|aci. Uglavnom, kao i svi, oni su idioti i nesta}e. Sve je vi{e nasilja u svijetu, a Vi uporno ~uvate vjeru u ~ovje~anstvo i filmom Le Havre {irite optimizam? KA@I NE UNIJI
Bratstvo, za razliku od slobode i jednakosti, mo`ete na}i svuda

USPOMENA NA BERGMANA: Kamera koju koristim pripadala je Ingmaru Bergmanu, ali je on sa njom snimio samo dva svoja filma, a ja osamnaest. Prema tome, ova kamera više nije njegova. Neka počiva u miru
Uvijek sam volio bajke, ali u stvarnom `ivotu bih volio da vidim kako vuk, umjesto Crvenkape, proguta ljude sa Wall Streeta. Volim ljude, ali volim i pse, jer oni ne govore i ne pri~aju, poput ljudske rase, gluposti. Zato u mojim filmovima ima pasa. Ve} pet generacija mojih Laiki-glumica. Ima ~esto i ti{ine, u Va{im se filmovima ne pri~a mnogo, ba{ “melvilovski”... Ti{ina je prostor bez buke, i meni i mojim filmovima je neophodna. Melville
66

je imao povezan i istrajan stil. Veoma kontrolisan stil. Mislim da se Melville uvijek smijao u sebi dok je radio filmove i ~itao poslije {ta se o njima pi{e. Mnogo sam nau~io od njega, potom od Marcela Carnéa, Jacquesa Tatija, Renéa Claira. Naravno, i od Chaplina, Bunuela, Hitchcocka. Kada malo bolje razmislim, ja u svijet filma nisam donio ni{ta svoje. “Krao” sam, ali nisam to mnogo mogao ~initi bez skakanja od polurealisti~kih bajki do ozbiljnih melodrama.

Ima u Va{im filmovima i krupnih kadrova cipela... Ima ih puno i u Chaplinovom filmu Svjetlosti velegrada, tako|e imigrantskoj pri~i. Cipele odaju du{u ~ovjeka. Moje cipele su odavno po~ele da li~e na mene.

VJERUJEM MALI[ANIMA
Mladi Afrikanac iz Va{eg Le Havrea je natur{~ik? Jeste. Imigrant iz Angole, biv{e portuSLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

KULTNI FINAC AKI
MINIMALISTI^KI I ORIGINALNO like. Sve je to poslije prevedeno i na engleski i na francuski, i svi su razumjeli kako `elim da se govori u mom filmu. Iz francuske kulture uzeli ste jo{ i pjeva~a Little Boba da igra u filmu... Ako je Le Havre francuski Memphis, onda je Little Bob odnosno Roberto Piazza, Elvis ovog neobi~nog kraljevstva. Iz francuske kulture sam uzeo i sjajne glumce Andréa Wilmsa, Jean-Pierrea Darroussina i rad sa njima bio je privilegija. [ta jo{ voli Finac u Francuskoj? Sva sre}a {to uvijek postoji ju~e i sje}anje na vje~nu i nepromjenjivu poslijeratnu Francusku pedesetih godina. Sve poslije toga, naro~ito od 70-ih, postaje previ{e stilizovano. Moderna arhitektura povre|uje moje o~i, ba{ kao {to i elektronska muzika moje u{i. I ovaj ste film snimili istom kamerom, ta~no? Kamera koju koristim pripadala je Ingmaru Bergmanu, ali je on sa njom snimio samo dva svoja filma, a ja osamnaest. Prema tome, ova kamera vi{e nije njegova. Neka po~iva u miru. I Va{i prethodni filmovi, poput ^ovjeka bez pro{losti i Svjetla u sumraku, svjedo~e o tome da Vi ne odustajete od `elje da stalno stvarate dokument o ljudima koji `ive na rubu dru{tva? To je sasvim prirodno za nekog ko je imao istovjetno vlastito iskustvo. Ja znam {ta zna~i biti gladan i bez krova nad glavom. Nekoliko godina sam imao samo vre}u za spavanje i bio sam potpuni luzer. Bio sam gubitnik samog sebe! Ali, eto, vidite - nije sve tako crno i to ljudima treba re}i!

“Le Havre” je humanistički, nepretenciozan, humoran i optimizmom obojen film
Finski reditelj Aki Kaurismaki (4. april 1957.), ro|eni i stariji brat reditelja Mike Kaurismakija, tvorac je osamnaest kratkih i dugometra`nih igranih filmova - originalnih, duhovitih, minimalisti~kih, a uvijek tematski mo}nih. Takav je i Le Havre - humanisti~ki, nepretenciozan, humoran i optimizmom obojen, mali a po zna~aju i aktuelnosti teme veliki film. Ovo je minimalisti~ka pri~a o dvoje postarijih, siroma{nih boema (propali umjetnik i doma}ica), koji spasavaju malog afri~kog imigranta od policijske racije u evropskoj luci u koju je stigao putuju}i u brodskom kontejneru. Kaurismaki na temu nemorala svjetskih i evropskih mo}nika, progovara na sebi svojstven crnohumoran na~in, u postmodernisti~kom stilu i retrodizajnu, nude}i svijetu svoju vjeru u male, takozvane neva`ne ljude, i upiru}i prstom u agresivno ignorantsku imigrantsku politiku Evrope.

USKORO I NA SARAJEVSKOM USKORO I NA SARAJEVSKOM FILMSKOM PLATNU FILMSKOM PLATNU
Kadar iz hvaljenog, jednostavnog, Kadar iz hvaljenog, jednostavnog, minimalisti~kog, bud`etom malog ali minimalisti~kog, bud`etom malog ali kreacijama velikog filma Le Havre kreacijama velikog filma Le Havre

galske kolonije, Blondin Miguel. Njegovi roditelji su pobjegli od stra{nog rata i domogli se nekako Pariza tokom 80-ih godina pro{log vijeka. Blondin ne govori portugalski, samo francuski. On je iskreno bi}e, glumac bez ograni~enja, iako se nadam da se ne}e posvetiti gluma~koj profesiji, jer je talentovan za ve}e stvari. Da li je njegov lik Idrisse zapravo ikona nade neke nove evropske mladosti? Ne postoje simboli u mojim filmovima, ali generalno, vjerujem mali{anima vi{e nego svi ljudi oko mene. I Le Havre je poput Va{eg filma @ivot boema na francuskom jeziku, ali je zaista smije{no {to policajci, ribari i Va{i glavni junaci, govore francuski poput aristokrata. Napisao sam te “aristokratske” dijaloge na finskom imaju}i u glavi francuski jezik koji ne govorim, ali razumijem klasne raz30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

67

by ALMIR PANJETA

DAVOR GOBAC: bio roze “U prošlom životu sam rnatu” bide u švedskom inte

Foto: Mario Ili~i}

1. Kad }ete izdati novi album? Kad ga napi{emo, snimimo i isproduciramo. 2. Da li ste kao mali sanjali da budete pjeva~? Vjerojatno jesam, to sanjaju sva djeca.
ajevu? 3. Kako se osje}ate u Sar o. m, iako nisam dugo dolazi Dobro se osje}a

4. [ta morate imati u fri`ideru? Sve ono {to mora biti na hladnom da se ne pokvari. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Poveo bih svoju kujicu Macu, ali ne zbog seksualnih usluga. 6. Tangice ili badi}? Tangice, definitivno. To bih ponio na pusto ostrvo. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Vjerovatno netko drugi.
8. U kolikoj mjeri vjeruj ete astrolozima i {ta ste u horoskopu? Vodolija sam u horoskopu , a vodolije su sklone vje rovati u horoskop.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Roze bide u {vedskom internatu. 10. Jeste li meteoropata? Nemam pojma, mo`da u nekim ekstremnim uvjetima. 11. Va{ tip djevojke? Ona koja mi se svi|a. 12. [ta treba posjedovati djevojka da bi se na{la u va{em spotu? Treba da bude fotogeni~na, i da ima dobru vezu, nekoga tko }e je preporu~iti da bude u mom spotu. 13. [ta na vama privla~i `ene? To {to sam nevjerovatno pametan i lijep.
68

14. Koji vam je najdra`i reality show koji se trenutno prikazuje? Nijedan.

18. Na koji na~in brinete o svom tijelu? Pazim kaj jedem. 19. Nosite li hranu na pla`u i koju? Ne nosim hranu na pla`u.

15. Opi{ite Mi{ u Kova~a u tri rije~i? Dalmacija u ok u.

16. Omiljena grupa i muzi~ar? Grupa Ramones, a muzi~ar Keith Moon iz grupe Who.

li o usvajanju 20. Razmi{ljate bod`anca? Filipinca ili Kam Ne.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Kupujte CD-ove Psihomodo Popa i `ivot }e vam se pretvoriti u ~istu rapsodiju.

17. Pratite li modu i koliko ste IN? Imam neku svoju modu, i u trenutnim okvirima sam totalno out.

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

KULT MARKET
IRON MAIDEN

MUZIKA “Nine Types Of Light”, peti studijski album “TV On The Radio”

A Matter of Life and Death (metal album dekade)
Album A Matter of Life and Death grupe Iron Maiden ~itaoci {vedskog Rock Magazinea izabrali su za najbolji metal album objavljen u prethodnih deset godina. Jo{ dva njihova izdanja su me|u deset: Dance of Death i The Final Frontier. Nije to ba{ iznena|enje, ako se zna da su [ve|ani ve} odavno ludi za Maidenom.

Slušaj “Radio” i uživaj uz “TV”

BJORK

Biophilia
Novi album, odnosno projekat, Bjork }e predstaviti 26. septembra. Biophilia }e biti sklopljena od snimaka sa njenih koncerata, studijske muzike, aplikacija, interneta i instalacija; svoje novo izdanje Bjork najavljuje pjesmom Crystalline. A Biophilia je njen sedmi samostalni studijski album.

II novi album grupe TV On The Radio novi album grupe TV On The Radio vrhunsko je studijsko izdanje vrhunsko je studijsko izdanje

BRUKLINSKI DOAJENI BRUKLINSKI DOAJENI

U2

“Achtung Baby” i “Zooropa” (reizdanja)
^lanovi grupe U2 }e tokom jeseni reizdati svoj sedmi i osmi studijski album: Achtung Baby i Zooropa; prvi je objavljen 1991., a potonji dvije godine kasnije. Mo}i }ete ih kupiti odvojeno, zajedno, u specijalnom deluxe box setu... Ma, kako god ho}ete! A dobi}ete i raznoraznih bonusa.

Odli~an je TV On The Radio i na svom petom, ujedno i najsporijem studijskom albumu. Pa grupa iz New Yorka i dalje ~vrsto stoji na radom i trudom ste~enim pozicijama. Koje uvijek treba osvje`avati, {to oni itekako umiju. Nije Nine Types Of Light ba{ tako fri{ak album. Objavljen je u aprilu. Me|utim, desetak dana kasnije, kada su se ve} uveliko pripremali za njegove koncertne promocije, dogodilo se ne{to {to su o~ekivali, ali u takvim situacijama nekako uvijek bude{ zate~en. Od raka je preminuo njihov bas gitarista Gerard Smith. Stra{no! No, `ivot ide dalje... Lako je re}i, ali je tako. Andante ostvarenje Nine Types Of Light stiglo je do njihovih po{tovalaca, a kritika im je i ovaj put bila itekako naklonjena. Jer, zaslu`ili su! Poslu{a{ Keep Your Heart, drugu po redu kompoziciju, i ka`e{ tako se to radi. Slu{ate vokale otpjevane u visokim registrima i u`ivate u ljepoti izvezenoj od prelijepih melodija. A tek onda poslu{ate Second Song kojom otvaraju ovu plo~u. Aran`manski slojevito, pravi je pop broj u stilu grupe TV On The Radio, koja uvijek iznenadi svojim lucidnim muzi~kim rje{enjima. Prethodno izre~ena konstatacija o albumu snimljenom umjereno brzim tempom va`i za album u cjelini. Zato {to im se ponekad i omaklo u stvaranju, pa su znali i po`uriti. Recimo, u pjesmama New Cann-

onball Blues i Caffeinated Consciousness. Killer Crane ve} u startu navodi na pozitivna razmi{ljanja o kvaliteti glazbe. Sporo i falsetno ve}inom iritira, ali treba biti majstor pa zadovoljiti. Repetition je najbolja pjesma na ovom izdanju. Electro/indie/rap komadi} muzike koji pred kraj prerasta u Pepperse. A do tad bi se mogao prona}i jo{ koji muzi~ki lik koji izranja iz okvira ove izvrsne kompozicije. I, zaista, topla preporuka za preslu{avanje Nine Types Of Lighta. TV On The Radio jednostavno ne zna iznevjeriti. (D. Bajramovi})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Whomadewho: Every minute alone 2. Arctic Monkeys: Don’ sit down ’cause I’ve moved your chair 3. Nero: Guilt 4. Flux Pavilion: Bass Canon 5. OrchestrePoly-Rhytmo ft. PaulThompson&NickMcCarthy: Lion is burning 6. Broken Bells: Meyrin Fields 7. Hyper: TheEnd 8. TinieTempah ft. TravisBarker&KatieTaylor: Simply Unstoppable (mix) 9. Katy B: Ease Please Me 10. Beth Ditto: I wrote this book
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film ”Pljačkaš“ (Austrija, Njemačka, 2010.), reditelja Benjamina Heisenberga
JEDNOM ]EMO TO NADVLADATI

Kazuyuki Izutsu
Kroz pri~u o bratu i sestri iz korejske obitelji koja `ivi u Tokiju 1974., film ocrtava probleme korejske manjine u nimalo im naklonjenom japanskom dru{tvu. Skupina japanskih srednjo{kolaca do|e u korejsku ~etvrt stvarati nevolje i izazove incident nakon kojeg zarate lokalne japanske i korejske srednje {kole. Ocjena: 4

Maratonac i rauber

IZME\U NEBA I ZEMLJE

Salah Abouseif
PLJA^KA KAO DROGA
Plja~ka{ zasigurno spada u kategoriju autorskog odva`nog i kreativnog filma

Film Plja~ka{ bazira se na knjizi koja je vezana za ”Pumpgun Ronnie”, maskiranog plja~ka{a koji je 80-ih godina harao austrijskim bankama kradu}i od lopu`a ve}ih od sebe, tj. od najve}ih lopu`a trenutno na Planetu. Rije~ je o osobi koja vodi dvostruki `ivot, {to je i normalno s obzirom na prirodu posla i status plja~ka{a u dru{tvu. S jedne strane, on je mirni be~ki trka~ maratona, a s druge ovisnik je o adrenalinu i to onom koji osjeti prilikom plja~kanja. Andreas Lust tuma~i glavnu ulogu. Film je bio nominiran za Zlatnog medvjeda na Berlinaleu 2010. Na Zagreb Film Festivalu, pak, osvojio je Zlatna kolica za najbolji film. Benjamin Heisenberg ro|en je u Tübingenu, 1974. godine. Studirao je kiparstvo na Akademiji lijepih umjetnosti, a zatim i filmsku re`iju na minhenskom Fakultetu za televiziju i film od 1998. do 2005. Zajedno s Christophom Hochhäuslerom i Sebastianom Kutzlijem pokrenuo je filmski ~asopis Revolver 1998. godine. Njegov nagra|ivani filmski prvijenac Schläfer imao je premijeru na Kanskom festivalu u selekciji Un Certain Regard 2005. godine. Pla~ka{ plijeni pa`nju jako zanimljivom re`ijom. Ne radi se samo o akcijskom filmu, ve} o dinami~noj psiholo{koj drami koja portretira jedan neobi~an karakter. Sjene potjere }e zasigurno da vas zaintrigiraju. Ovo je Benjaminu Heisenbergu drugi igrani film. U njemu je demonstrirao svoju
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

re`isersku sposobnost da koreografiraju}i glumce kao i kameru, dakle mizanscenom, postigne efekte bolje od onih iz Hollywooda, utro{iv{i u to mnogo manje novca od Hollywooda. Plja~ka{ zasigurno spada u kategoriju autorskog odva`nog i kreativnog filma. ^estitke autoru i cijelom timu ljudi iz autorskog te tehni~kog tima koji su doprinijeli ostvarenju ovog zanimljivog filmskog djela. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Cars 2 (John Lasseter, Brad Lewis) Bad Teacher (Jake Kasdan) Green Lantern (Martin Cambell) Super 8 (J.J. Abrams) Mr. Popper’s Penguins (Mark Waters)

Glumica koja na krovu treba snimiti scenu, samoubojica, bolesnik - bjegunac iz ludnice, ljubavnici koji se spremaju na tajni sastanak, d`epar i jo{ poneki, zateknu se u liftu zaglavljenu izme|u katova. Dok uhva}eni izme|u neba i zemlje ~ekaju spasioce, pred nama se odvijaju pri~e iz njihovih `ivota, gorke, slatke, ali ponajvi{e nevjerojatno zabavne. Ocjena: 4

IZOLACIJA

Billy O’Brien
Dan je vlasnik zapu{tene farme kojem posao ba{ i ne ide najbolje. Poku{avaju}i spojiti kraj s krajem, pristaje na testiranje svoje stoke. Rije~ je o geneti~kom eksperimentu pove}anja plodnosti koji provodi znanstvenik John. Na farmu povremeno navra}a i Danova biv{a djevojka, veterinarka Orla, koja nadzire testiranje. Tijekom kravljeg poroda postaje jasno da je eksperiment po{ao po zlu... Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ostani uz mene (Rob Reiner, Act III Productions, Columbia Pictures/Blitz) 2. Vrlo zapetljana pri~a (Nathan Greno, Byron Howard, Walt Disney Company/Continental Film) 3. Uljezi (Alejandro Amenabar, Las Producciones del Escorpión S.L.) 4. Zemlja tigrova (Joel Schumacher, Eli Richbourg, 20th Century Fox/Continental Film) 5. Harry Potter i darovi smrti - I dio (David Yates, Warner Bros. Pictures/Continental Film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Rukometna Liga prvaka

Jaguar

Barcelona u Sarajevu

Novi model pod kodnim imenom XE bit }e nasljednik legendarnog modela E-Type. Kako bi se prodavao bolje od Porschea, cijenom }e biti izme|u Boxstera i 911. Prodaja novog modela treba da po~ne 2013. sa cijenom izme|u 40.000 i 50.000 funti.

MOTOCIKLI

Aprilia SR max
SR Max je nova serija touring skutera iz Aprilie. Zasad su predstavljeni modeli sa agregatima zapremine 125ccm i 300ccm ~iji je izgled u oba slu~aja inspiriran RSV4 superbike ma{inom.

SPORTSKA POSLASTICA U SARAJEVU
Rukometa{i Bosne igrat }e u LP protiv Barcelone, Zagreba, francuskog Chamberyja...

DESIGN

Porsche 550
Mnogo detalja o novoj Porscheovoj “bebi” se pojavilo u Njema~koj ovih dana. Novi model, koji }e biti zasnovan na platformi sa motorom na sredini, debitirao je kao VW Bluesport Concept koji je predlo`en da nosi legendarnu 550 oznaku kao originalni model iz ’50-ih, Porsche Spyder.

Rukometni prvak BiH, sarajevska Bosna BH Gas, bh. predstavnik u Ligi prvaka, u narednoj sezoni elitnog klupskog takmi~enja igrat }e u Grupi A protiv Barcelone , Zagreba CO , {vicarskog Kadetten Schaffhausena i francuskog Chamberyja. Ekipe iz ove grupe {estog protivnika dobit }e nakon {to se sazna pobjednik kvalifikacione grupe 2 u kojoj igraju Savehof ([vedska), Besiktas (Turska), Dinamo Minsk (Bjelorusija) i Aon Fivers (Austrija). “Veoma te{ka, ali i veoma zanimljiva grupa sa svakog stanovi{ta. Kako zbog uzbudljivih protivnika tako i sa marketin{kog stanovi{ta jer su ovo veoma atraktivni protivnici koji nam nude mogu}nost da napravimo dobar posao. Nadamo se punoj dvorani u svakom me~u. Posebno smo zadovoljni {to }e na{ tim u okviru Lige prvaka u sarajevskoj dvorani Mirza Deliba{i} ugostiti Barcelonu, aktuelnog prvaka Evrope. To je za nas veliki izazov i nadamo se spektaklu za na{e navija~e“, ka`e za SB Tarik Smajovi}, generalni sekretar kluba. Iako je grupa veoma te{ka, nema sumnje da }e dolazak Barcelone, aktuelnog prvaka Evrope, u Sarajevo biti pravi spektakl. [vicarski Kadetten Schaffhausen je u osmini finala pro{le sezone ispao od Montpelliera, dok je Chambery pro{ao me|u 16

najboljih, gdje ga je zaustavio Ciudad Real. U Bosni tvrde kako je grupa te{ka, ali da nije najgora u koju su mogli upasti. Bosna }e igrati protiv {vicarskog Kadetten Schaffhausena, te je tako izbjegla sna`ni Ciudad Real i njema~ki Kiel, dok su iz ~etvrtog {e{ira dobili Chambery, za koji nastupaju i dva bh. reprezentativca, golman Neboj{a Grahovac i Edin Ba{i}, {to i nije toliko lo{ `rijeb ukoliko se zna da su igra~i trenera Irfana Smajlagi}a prije dvije godine pred doma}om publikom savladali francusku ekipu... “Jasno je kako su Barcelona i Zagreb najve}i favoriti u na{oj grupi i mislim da }e sasvim sigurno voditi borbu za prvo mjesto. Na{ cilj ostaje isti kao i svake godine, boriti se u kvalifikacijskoj grupi da osvojimo jedno od mjesta koja vode u nastavak takmi~enja. Nadam se da }emo u tome i uspjeti iako je pred nama te{ka sezona. U narednoj godini }emo igrati na ~etiri fronta, u Ligi prvaka, doma}em prvenstvu i u doma}em Kupu te po prvi put u regionalnoj rukometnoj SEHA Ligi i nadamo se da }emo uspje{no odgovoriti svim tim izazovima“, zaklju~io je Smajlovi}. Prvo kolo na rasporedu je 28. septembra, a posljednje 22. februara. ^etiri najbolje ekipe iz svake grupe prolaze u dalje takmi~enje. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Kako su BiH vidjeli jedan fotograf prije više od 100 godina i njegov kolega, naš savremenik
SAD

Rak dojke
@ene pu{a~i su izlo`ene 34 posto ve}oj opasnosti da obole od raka dojke od onih koje su nepu{a~i, pokazali su rezultati vi{egodi{njeg istra`ivanja ameri~kih nau~nika, u kojem je u~estvovalo 13.300 `ena. Nau~nici su istakli i da bi tre}ina slu~ajeva raka mogla biti izbjegnuta u industrijski razvijenim zemljama promjenom na~ina `ivota, a to prije svega podrazumijeva uravnote`en i raznovrstan na~in ishrane, odnosno konzumiranje vi{e vo}a i povr}a, a manje alkohola i transmasnih kiselina.

Je li Bosna gdje je nekad bila

NJEMA^KA
U POTRAZI ZA ATLANTIDOM BiH 1888. - 2008.
Puno toga se promijenilo, ali duh zemlje ostao je isti, ka`e Max Aufischer

Grad vs. selo
Kod stanovnika velikih gradova odre|eni dijelovi mozga reaguju sna`nije na stres nego kod onih koji su odrasli na selu. Time se mo`e objasniti kako `ivot u gradu mo`e pove}ati rizik obolijevanja od shizofrenije i drugih mentalnih poreme}aja, naveli su nau~nici koji su u~estvovali u studiji u Nema~koj. Naime, jedno ranije istra`ivanje pokazalo je da odrastanje u velikom gradu pove}ava rizik od shizofrenije, te da stanovnici gradova ~e{}e pate od ~estih promjena raspolo`enja i anksioznosti.

U potrazi za Atlantidom Bosna i Hercegovina 1888. - 2008. naziv je zanimljive izlo`be fotografija koja je otvorena 21. juna u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa~e u Mostaru. Na izlo`bi su predstavljene fotografije bh. prirodnih ljepota, gradova, znamenitosti i ljudi, nastale prije vi{e od stotinu godina, te savremene fotografije snimljene na istim lokacijama, sa istim motivima. Krajem 19. stolje}a, austrijski fotograf Raimund von Stillfried (1839. - 1911.) dobio je nalog od Carske dvorske kancelarije da u svojoj funkciji “k.k. dvorskog fotografa“ napravi op{irnu fotografsku dokumentaciju pojedina~nih krunskih zemalja. Kako bi ispunio zadatak, Von Stillfried je i{ao na vi{emjese~na putovanja, izme|u ostalog u Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju, Srbiju, Crnu Goru, te u susjedne regije na podru~ju Balkana poput Transkarpata, Galicije i Bukovine. Nakon njegove smrti 1911. godine, njegovi su radovi pre{li u vlasni{tvo njegovog sina. Na`alost, ve}ina tih radova je uni{tena u po`aru u Be~u krajem Drugog svjetskog rata.
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

Jedna “bosanska mapa“ je, ipak, spa{ena. I upravo je ta mapa bila polazna ta~ka za Austrijanca Maxa Aufischera da u proteklih 15 godina posjeti mjesta u Bosni i Hercegovini koja je ranije vidio samo na Stillfriedovim snimcima. Aufischer je poku{ao fotografirati trgove, mostove, zgrade..., iz iste perspektive kao {to je to ~inio Raimund von Stillfried prije vi{e od jednog stolje}a - i to na izrazito profesionalan na~in za tada{nje vrijeme. Prema rije~ima Maxa Aufischera, iako se u stotinu godina puno toga promijenilo, neke stvari su ipak ostale iste. “Dogodila su se tri rata, kao i ogromne ekonomske i dru{tvene promjene, izgra|ene su brojne ceste i zgrade... Ali, ako pogledate detalje na starim i na novim fotografijama, mo`ete vidjeti jedan kontinuitet, atmosferu, taj neki nepromijenjeni duh zemlje, {to je za mene posebno fascinantno“, ka`e Aufischer. Na mostarskoj izlo`bi, koja }e biti otvorena do 11. jula, predstavljeno je oko 130 originalnih fotografija iz 19. stolje}a i oko 60 reprodukcija originala. Uz ove fotografije spisateljica Dragana Toma{evi} je napravila izbor citata, pjesama i tekstova poznatih knji`evnica i knji`evnika s podru~ja Balkana. (M. Radevi})

SLOVENIJA

Ma{ine za su|e
Ma{ine za pranje su|a plodno su tlo za razvoj opasnih gljivica exophiala dermatitidis i E. phaeomuriformis, koje su slovena~ki nau~nici prona{li u ~ak 62 odsto testiranih aparata. Crna plijesan obi~no se uvu~e u za{titnu gumu na vratima i jako je opasna po zdravlje, a exophiala dermatitidis mo`e uzrokovati fatalnu infekciju ukoliko do|e do plu}a. Obje vrste razvile su veliku otpornost na toplotu i deterd`ente koji se koriste pri pranju, a nau~nici su iznena|eni jer takvo svojstvo dosada nije zabilje`eno kod gljivica.

73

KULT MARKET
KOLUMBIJA

CRVENI FENJER Čudesna plava pilula

Karen Carreno

Manekeni viagre

Kolumbijska manekenka snimila je kampanju za Venus kupa}e kostime. Dosad je snimala za Guess, Lacoste, Besame i Yamamay, a Marie Claire i Maxim samo su neki od ~asopisa ~ije je naslovnice krasila.

DANSKA

Nina Agdal

Holivudski velikan posljednji Holivudski velikan posljednji je u nizu onih kojih su javno je u nizu onih kojih su javno priznali da redovno koriste Viagru priznali da redovno koriste Viagru

MICHAEL DOUGLAS I MICHAEL DOUGLAS I CATHERINE ZETA JONES CATHERINE ZETA JONES

Dankinja je snimila katalog za Nelly. Jedno je od najinteresantnijih novih lica na svjetskoj modnoj sceni, a njeno vrijeme, garantiraju modni stru~njaci, tek dolazi.

ARGENTINA

Solange Gomez
Po izlasku iz argentinskog izdanja Big Brothera po~ela je snimati za razne mu{ke magazine. Jedna od ponuda za skidanje pred fotoobjektivima koju je prihvatila bila je i ona za argentinski Playboy.

Pa`nju ameri~kih tabloida prije nekoliko dana privukao je intervju sa glumcem Michaelom Douglasom a “bomba” u njegovom razgovoru za magazin ameri~kih penzionera bila je rije~ koju je (ne)o~ekivano pomenuo - viagra. “Michael Douglas uzima viagru, cialis, da zadovolji suprugu, od njega mla|u 25 godina“, zavri{tao je potom naslov u njujor{kom Daily Newsu. Nema veze {to M. Douglas nije ba{ upotrijebio istu kombinaciju rije~i, pa ni priznao da mu je magi~na pilula ba{ neophodna u braku sa zanosnom koleginicom. Izme|u ostalog i zato {to je posljednjih nekoliko godina imao i va`nijih briga od dokazivanja u bra~nom krevetu: rak grla, koga se, kako se tvrdi, uspje{no rije{io. Douglas se svojom izjavom svrstao u manekene viagre, u dru{tvo od njega i prili~no starijih veterana, poput izdava~a Playboya Hugha Hefnera (85). Prije njih, na samom po~etku fenomena viagre, u ovoj ulozi je bio senator Bob Dole. Ovaj “incident” skrenuo je pa`nju i na ~injenicu da je “medeni mjesec” Amerikanaca sa viagrom ve} pro{ao i da ona ipak nije ispunila ona o~ekivanja koja su pratila njenu fenomenalnu premijeru 1998., kada je, uz famu “pilule vje~ne mladosti”, veoma brzo postala najprodavaniji lijek u istoriji farmaceutske industrije. Posljednje statistike pokazuju da interesovanje za pilulu opada, uprkos tome

{to se `ivotni vijek Amerikanaca produ`ava. U pro{loj godini, promet viagre smanjen je za sedam odsto, a levitre, lijeka sa istim u~inkom, ~ak za 18 procenata. Prije toga, godi{nji rast je bio minimalno jedan odsto. Globalna godi{nja prodaja i dalje je na impresivnom nivou od oko pet milijardi dolara, ali tome vi{e doprinose oni radoznali nego iskusni. Prema medicinskim statistikama, 50 odsto onih koji su dobili prvi recept, ne dolaze po drugi. To, kako obja{njavaju i ljekari i psiholozi, ne zna~i da pilula ne djeluje. Ona i dalje onima “koji ne mogu” omogu}ava “da mogu”, pa je jedini zaklju~ak koji se name}e onaj da seks nije rje{enje za sve `ivotne probleme. Ponegdje se pominje da je opadanje popularnosti ove medicine rezultat i njene skupo}e - izme|u 12 i 15 dolara za jednu pilulu - i ~injenice da po nju ipak mora da se ide kod doktora (mada se recept mo`e dobiti i “onlajn”). Ve}e brige od trenutnog pada prometa ima i proizvo|a~ Pfizer. Pored toga {to su mu dio tr`i{ta uzeli cialis i levitra, velika prijetnja je {to dogodine isti~e patent za plavu pilulu, poslije ~ega }e sigurno uslijediti poplava jeftinih replika iste formule. Pod uslovom da sud odbaci predstavku Pfizera koji nekim pravnim akrobacijama sada dokazuje da njegov monopol treba da bude produ`en sve do 2019. godine. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Festival “Kotor Art“, uprkos finansijskoj krizi, i ove godine pripremio je bogat program
BEOGRAD

Pobuna baletana
Upravnik Narodnog pozori{ta u Beogradu Bo`idar \urovi} uputio je javno izvinjenje publici zbog prekida baletske predstave Bajadera 23. jula, izazvanog odbijanjem grupe igra~a da iza|u na scenu. \urovi} je objasnio da je “grupa baletskih igra~a, bez razloga i bez najave, u trenutku kada je predstava po~ela odlu~ila da ne iza|e na scenu i time publici uskratila zadovoljstvo gledanja predstave za koju su odvojili slobodno vreme i novac“, te najavio da }e protiv “neposlu{nih“ baletana biti pokrenut odgovaraju}i postupak.

Prijateljsko bombardovanje kulturom

POZORI[NI PROGRAM “KOTOR ARTA“
Detalj iz predstave Na ljetovanju Radmile Vojvodi}

ZAGREB

Poroci
Karikaturist Sa{a Dimitrijevi} osvojio je prvu nagradu na ovogodi{njoj me|unarodnoj izlo`bi karikature Hrvatskoga dru{tva karikaturista, koja je uz temu Poroci otvorena 28. jula u Klovi}evim dvorima. Dimitrijevi} je nagra|en za karikaturu na kojoj je prikazan Isus kako sjedi sam za stolom na Posljednjoj ve~eri ispod znaka za zabranjeno pu{enje. Za osvojeno prvo mjesto dobi}e hiljadu eura.

Tre}i Me|unarodni festival Kotor Art, koji se ove godine sastoji iz ~etiri segmenta, po~inje 2. jula Kotorskim festivalom pozori{ta za djecu. Tokom 45 festivalskih dana, sa 1.700 u~esnika iz 20 zemalja bi}e realizovano 120 programa, koji }e se odvijati na 30 kotorskih pjaca. Festival }e ove godine, kako je saop{teno, ko{tati 595 hiljada eura, a odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Op{tine Kotor i jedini je festival u regionu koji u`iva pokroviteljstvo UNESCO-a. Novina ovogodi{njeg Festivala je projekat Pisanje grada koji realizuju studenti, saradnici i profesori fakulteta umjetnosti sa Cetinja. Projekat ima za cilj realizaciju umjetni~kih radionica, a zasniva se na kreativnom procesu i interakciji sa gradom i ljudima. Direktor Festivala, poznati pozori{ni reditelj Paolo Magelli, ocijenio je da }e ovogodi{nji Festival biti na visokom nivou, te da }e se tokom 45 dana trajanja Festivala dogoditi “prijateljsko bombardovanje kulturom“. Ipak, ekonomska kriza koja nije mimoi{la ni Crnu Goru odrazila se i na Kotor Art. Crnogorski mediji objavili su da }e Festival, upravo zbog nedostatka finansija, ove godine ostati bez jednog od svojih najzna~ajnijih segmenata po kojima je bio prepoznatljiv i na me|unarodnoj festivalskoj sceni, a to je program Teuta - Novi anti~ki teatar. Festivalska publika vidje}e predstave koje su ve} izvo|ene u Kotoru 30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

Don @uan u re`iji Ane Vukoti} i Na ljetovanju Radmile Vojvodi}, a tu su jo{ i predstave Njego{ vatre u re`iji Radmile Vojvodi} i Paola Magellija (kooprodukcija Zetskog doma i Kotor Arta) te Saloma Oscara Wildea u re`iji Eduarda Milera. Ove godine navr{ava se i deset godina postojanja Don Brankovih dana muzike, koji su bili i klica nastajanja dana{njeg, objedinjenog Festivala Kotor art. U okviru obilje`avanja jubileja predstavi}e se neki od najuspje{nijih izvo|a~a iz proteklih deset godina, me|u kojima su Darinka Mati}-Marovi}, Flamenko ansambl, Kemal Geki}, Edoardo Catemario, Roman Simovi}... Bit }e obilje`eno i 200 godina ro|enja Franca Liszta, te formiran ansambl Festivala Kotor Art Trio kojeg ~ine Roman Simovi}, Aleksandar Tasi} i Ratimir Martinovi}. Najmla|a festivalska publika od 2. do 10. jula u`iva}e u predstavama iz Holandije, Italije, Srbije, Bugarske, Slovenije, SAD-a, Ma|arske, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. Organizatori Kotor Arta, na ~elu sa Magellijem, pozvali su sve ljubitelje umjetnosti i dobre zabave da ovog ljeta posjete Kotor i u`ivaju u raznovrsnim festivalskim programima. “Ovaj Festival je pokreta~ pa`nje intelektualnog dijela svijeta, a Kotor ~udo koje treba ~uvati“, nagla{ava Paolo Magelli. (M. Radevi})

PODGORICA

Odakle zovem
Od 29. juna do 2. jula u Podgorici se odr`ava tre}i po redu Me|unarodni festival kratke pri~e Odakle zovem. Festival organizuje knji`ara Karver, a kroz razli~ite programske segmente (Odakle zovem; Bez velikih rije~i, molim vas; Kratki rezovi; Gdje se voda spaja sa drugom vodom, Drugi - Balkan, 2011) predstavi}e se brojni pisci i umjetnici iz regije, me|u kojima su Ivan ^olovi}, Vladimir Pi{talo, Milo{ Radivojevi}, Véronique Nahoum-Grappe, Zoran Paunovi}, Tanja Petrovi}, Ivan Lovrenovi}, Ognjen Spahi}, Predrag Luci}, Boris De`ulovi}, Kruno Lokotar, Igor [tiks...

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U sarajevskoj Galeriji Novi hram 26. juna otvorena je izlo`ba radova Vase Kr~mara: Citati, u organizaciji La Benevolencije. Vaso Kr~mar je radio kao projektant u Novom Sadu, djelovao je i u oblasti grafi~kog dizajna, a trenutno se bavi produkt dizajnom, kojim se i predstavio sarajevskoj publici. Na Pozori{nom festivalu malih scena u Kikindi za najboljeg glumca progla{en je Nedim Malko~evi}. On igra naslovni lik u predstavi Helverova no}, u produkciji Narodnog pozori{ta Tuzla. “Nedim Malko~evi}, u zahtjevnoj ulozi mladi}a sa invaliditetom, od po~etka do kraja predstave je dosljedan, koncentrisan, posve}en i energi~an u svojoj ulozi”. Evo i novog Odjeka, i to dvobroja za cijenu od 7 KM. Koncepcija je ista: nakon uvodnika glavne i odgovorne urednice Nermine Kurspahi} ide “dodatni materijal za ~itanje”: Ogledi, Svijet knji`evnosti, Povodi, Svijet poezije, Interpretacije, Su~eljavanja, Razmatranja, Dru{tvene teme i Prikazi. Sedam ustanova kulture od dr`avnog zna~aja za BiH su pred zatvaranjem! Stara pri~a, ali i tema konferencije za medije koja }e biti odr`ana u Galeriji Mak Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu, 30. juna. Pored spomenutog Muzeja, u pri~i su i Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetni~ka galerija BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH. Pozva{e nas, pa da i mi pozovemo vas. “Udru`enje Drugi ugao i Fondacija Kriterion promovi{u drugi album strip serijala Amnezija, superjunak s problemom sa pam}enjem, naslovljenog Porijeklo, 30. juna u 19 sati u prostorijama Art kina Kriterion”. U Sarajevu, naravno. “Internacionalni muzi~ki festival Bosna BIMF u ovogodi{njem }e sedmom izdanju, koje }e biti odr`ano od 2. do 16. jula u Domu Oru`anih snaga BiH, ponuditi tri koncertna doga|aja, oboga}ena popratnim festivalskim de{avanjima”. Koncerti }e se odr`ati od 2. do 5. jula, dok }e od 1. do 16. jula biti organizovane dvije izlo`be. Danska rediteljica Susanne Bier go{}a je ovogodi{njeg Sarajevo Film Festivala. Tom prilikom }e predstaviti i najaviti svoj film In a Better World, za koji je ove godine nagra|ena Oscarom. Njeno ostvarenje uvr{teno je u program Panorama.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

FEÐA KNAJDL, DJ i producent iz Zenice

Stasao sam uz grupu EKV
“Uvijek mi je te{ko govoriti o sebi, taj dio obi~no prepu{tam drugima, ali evo bi}u kratak i skroman prije svega. Naime, moje ime je Fe|a Knajdl, DJ sam i producent, ujedno i akademski gra|anin, koji `ivi i radi u Zenici. Zajedno sa svojim drugom Davorom davne 2002. osnovao sam muzi~ku asocijaciju koja nosi naziv Control Music i, pored nas dvojice, ima jo{ dva ~lana i koja je, moram priznati, plod ogromne discipline, dobrog rada, zalaganja i drugarstva. Pored mene i Davora tu su G. Edd i Toni Juranovic, koji `ivi i radi u Makarskoj”, kazao je egzitovcima Fe|a Knajdl, kao najavu svog nastupa 9. jula na Urban Bug Stageu. Voli re}i da je muzi~ki stasao uz grupu EKV... “Stil koji sam tada preferirao zasnivao se na rocku, a ne{to kasnije i na alternativnom zvuku. Dolaskom u Zenicu nastavio sam da se bavim istim zvukom koji me je pokretao tada, stoga 1997. po~injem da sviram gitaru u tada poznatom zeni~kom bendu The Badge”, prisje}a se Fe|a Knajdl. Ako budete u blizini Urban Bug Stagea, obavezno svratite.

Jo{ uvijek nismo dobili spisak svih izvo|a~a na svim binama ovogodi{njeg festivala Exit, no ~ini se kako nas nikada nije bilo manje. A DJ Fe|a Knajdl jedan je od onih rijetkih bh. dr`avljana koji }e nastupiti u Novom Sadu, izme|u 7. i 10. jula.

SENAD BAŠIĆ, glumac iz Sarajeva
SENAD BA[I]
“Shanghai Gypsy je jedna romanti~na pri~a o Romima”

76

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

BOJANA KOVAČEVIĆ, portparol festivala “Exit” u Novom Sadu

Preko cijele godine radimo na usavr{avanju u svakom aspektu i sektoru
Da li ste, osam dana prije po~etka Festivala, spremni za novi izazov? Ustvari, gore, na Tvr|avi, sve djeluje, i zvu~i, savr{eno, pa se ponekad i upitam da li vi ikada, uop{te, imate nekakvih problema? Kao i u svakoj velikoj organizaciji, problema je jako puno. Ono {to je na{a prednost jeste da iza Exita stoji uigran tim ljudi koji su iskusni, svako u svom domenu. Preko cele godine radimo na usavr{avanju u svakom aspektu i sektoru, od marketinga do obezbe|enja i izgradnje, razmenjujemo iskustva sa velikim evropskim festivalima poput Glastonberija, Sonara, Melta i Roskildea. Trudimo se svim silama da predvidimo sve situacije koje bi mogle ugro`avati Festival i do sada smo u tome uspevali. Nadamo se samo da se ne}emo opustiti i da }emo svake godine biti sve bolji, profesionalniji i - pose}eniji. Ove godine na Exitu i najzna~ajniji bend dana{njice: Arcade Fire! Ako bi Vas neko nagovorio da navedete jo{ deset izvo|a~a koji }e ove godine nastupiti u Novom Sadu, koja bi to imena bila? Svakako nam je drago da je upravo Arcade Fire jedan od “hedlajnera” Exit festivala. Trudili smo se da ove godine dovedemo velika i relevantna imena, ali i kultne bendove koji imaju {iroku bazu obo`avalaca. Svakako se radujemo Grindermanu, pogotovo zato {to je svaki nastup Nicka Cavea poslovi~no dobar, do sada sam bila na tri njegova koncerta i svaki je bio vi{e nego sjajan! Pored njih, radujem se i nastupu Editorsa, ali i M.I.A. i Bad Religiona. Sa Fusiona bih `elela da ~ujem Beirut, naravno, i Evu Braun, koji su moji lokalni favoriti. Na Festivalu treba uvek i posetiti koncerte na koje nikada ne biste oti{li, a to je u mom slu~aju ruski pagan metal sastav Arkona, ali i britanski punk bend Antinowhere League. Sa Dance Arene `elim da vidim Deadmau5. Na`alost, mi koji radimo na Festivalu, retko kad uspemo da prisustvujemo svirkama od po~etka do kraja. Bend koji, uprkos tome, ne}u nikako propustiti i koji zaista i planiram da ispratim u potpunosti je nema~ki Mikrofisch, koji poslednjeg dana nastupa na bini Elektrana. Obo`avam Exit zbog prilika da pogleda{ nekog izvo|a~a koji u protivnom nikada na ove prostore ne bi do{ao! Koliko posjetilaca o~ekujete ove godine? Je li to onaj prosjek od 40.000 do 45.000 po ve~eri? Mi smo pro{le godine, zbog ekonomske krize, imali manji broj posetilaca nego prethodnih godina. Ove godine planiramo da se ponovo “vratimo u sedlo” i ispunimo na{u regularnu dnevnu kvotu.

Nekad je dovoljno da izgovori{ samo jednu repliku
U Ljubljani, ba{ ovog 1. jula kad se i mi pojavismo u prodaji, po~elo je snimanje dugometra`nog igranog filma Shanghai Gypsy, slovena~kog scenariste i reditelja Marka Naber{nika. ^ak {est bosanskohercegova~kih glumaca }e igrati u ovom filmu: Jasna Dikli}, Miodrag Miki Trifunov, Emir Had`ihafizbegovi}, Haris Burina, Sa{a Petrovi} i Senad Ba{i}, koji ka`e da je dobio jednu sitnu ulogu zbog koje }e u Sloveniji ostati dva mjeseca. “[alim se, naravno. Moja uloga jeste jedna od va`nijih u filmu, ali znate kako to ide: nekad je dovoljno da izgovori{ samo jednu repliku pa da te ljudi pamte ~itav `ivot. Po~injemo snimati u ljubljanskom studiju Viba Filma i to italijanske enterijere, dok }emo italijanske eksterijere raditi u augustu. Shanghai Gypsy je jedna romanti~na pri~a o Romima, u kojoj igram Uja{a Mirgu, oca glavnog junaka ove pri~e, a taj lik }e tuma~iti makedonski glumac Visar Vishka. Uja{ je Rom kojeg
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

po{tenje i dobrota dovedu do nervnog sloma, da bi se onda odlu~io posvetiti {vercu kada i otkrije Italiju”, govori Senad Ba{i}. Shanghai Gypsy je ljubavna pri~a nastala po romanu Nedotakljivi Ferija Lain{~eka. “U Mursku Sobotu selimo 6., 7. jula, kada }e se Emiru Had`ihafizbegovi}u i meni pridru`iti ostatak sarajevske ekipe. A tamo se pravi sarajevsko cigansko naselje. Nekada je postojala ideja da se sve snimi u Sarajevu, ali o~igledno je bilo preskupo. Tako da je od te ideje u principu ostala samo sarajevska podjela”, veli Ba{i}. Producent filma je Franci Zajc i njegova kompanija Arsmedia. Uz na{e glumce i Visara Vishku igra}e i Bojan Emer{i~, Marjuta Slami~, Vlado Novak, Senko Velinov, Voja Brajovi}... A na kraju ovog teksti}a slijedi pitanjce: postoji li ijedan slovena~ki film a da soundtrack nije potpisao Sa{a Lo{i}?
77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Mu{karcima je te`e
“Bolesni od side u sobu broj devet. Tuberkulozni u sobu 12. Zara`eni sifilisom u osam.” U krcatoj ~ekaonici doma zdravlja u Mombasi u Keniji, grlate medicinske sestre ovako razvrstavaju prisutne pacijente. Javna prozivka oboljelih rutinska je praksa u dr`avnoj bolnici luke koja slovi za centar seksturizma na isto~noj obali Afrike. Nametnuta diferencijacija ispred ordinacija te{ko pada tinejd`erima koji su zaglavili u Op{toj obalskoj bolnici u Mombasi, nakon upu{tanja u seksualne odnose sa strancima i strankinjama na egzoti~noj obali Indijskog okeana, otkriva zajedni~ki izve{taj UN-ovog Programa za razvoj (UNDP) i Radne grupe za obrazovanje i za{titu seksualnih radnika Ju`noafri~ke Republike. “Svijet malo zna o zdravstvenim mukama mu{karaca koji stupaju u istospolne odnose. Ako svijet ho}e da iskorijeni sidu, mora biti hrabar i da se suo~i sa ovim osjetljivim temama, o kojima, priznajem, nisam bio vi~an da govorim na po~etku karijere na East Riveru. Ali, milioni `ivota su u pitanju, pa je razgovor svakako neophodan”, upozorio je ovih dana generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun u New Yorku. Broj zara`enih sidom u svijetu danas ponovo raste, posebno me|u mu{karcima koji biraju istospolni seks. ^ak 71 posto nosilaca neizlje~ivog virusa u SAD-u spada u grupu poznatiju pod akronimom MSM (men who have sex with me mu{karci koji imaju seks sa mu{karcima), navodi izvje{taj UN-a. Istovremeno, tre}ina novih slu~ajeva sifilisa 2009. godine registrovana je u redovima grupe MSM. Sli~na zastra{uju}a statistika va`i za Ju`noafri~ku Republiku, ali i dobar dio Podsahare, neslavnog rekordera po broju zara`enih, nelije~enih i umrlih od side u svijetu, tvrde tri odvojena istra`ivanja u Johanesburgu, Durbanu i Mombasi. Od po~etka milenija Afrika je snizila broj novih HIV infekcija sa 2,2 miliona godi{nje 2001. godine na 1,8 miliona novih slu~ajeva 2009., radikalnom izmjenom stava dr`ava i vlada o zna~aju lije~enja oboljelih. Ipak, od 50 miliona stanovnika JAR-a, 5,7 miliona “nosi” smrtonosni virus, 7.000 novozara`enih registriraju dnevno, dok je u Sovetu, najve}em prigradskom naselju petomilionskog Johanesburga, polovina homoseksualaca HIV pozitivno. Gdje se lije~e Afrikanci koji biraju istospolne odnose, kao i oni koji taj seks napla}uju na pla`ama u Mombasi, Durbanu, Marakechu, zimbabveanskim i kongoanskim rudnicima, na parkinzima du` transkontinentalnih saobra}ajnih ruta na Crnom kontinentu? Prva me|unarodna konferencija o sidi me|u mu{karcima koji odr`avaju (redovne ili povremene) seksualne odnose sa drugim mu{karcima, odr`ana nedavno u Durbanu (JAR), otkrila je da Crni kontinent, ali i ostatak me|unarodne zajednice, zna veoma malo o prostituciji me|u Afrikancima. “Ako vam otkriju sifilis u analnoj zoni, bolni~ari vas ~esto javno izvr}u ruglu, pitaju}i pred svima {ta i s kim skaredno radite. Lije~enje postaje golgota u konzervativnom okru`enju“, istakao je mladi seksualni radnik na konferenciji u Durbanu. Dobrovoljna istospolna naklonost, homoseksualni odnosi iz koristi ili zbog izbjegli~kog pre`ivljavanja u stranoj zemlji, me|u glavnim su razlozima koje mu{karci na Crnom kontinentu navode kao ulazak u svijet strasti bez `ena.

Siroma{tvo i manjak znanja o opasnostima seksa sa pohotnim klijentima koji nude alkohol i drogu, zahtijevaju}i analni u`itak bez prezervativa otvaraju prostor za {irenje side koji izmi~e statistikama. “Zovemo ih ’mu{terije poslije devet sati uve~e’. To su obi~no o`enjeni mu{karci, koji mogu da pobjegnu od ku}nih obaveza tek kad padne mrak. Imaju vremena samo za ’brzinski sno{aj’, obavezno tra`e da niko ne nosi kondom, i za to dobro pla}aju“, prenosi ju`noafri~ki dnevnik Mail and Guardian ispovijest jednog seksualnog radnika iz Johanesburga. Oboljele mu{ke prostitutke u JAR-u odskora imaju na raspolaganju specijalizirane klinike za lije~enje MSM populacije {irom zemlje. Sidom zara`enim tinejd`erima oko ekvatora jo{ uvijek nema ko dostojanstveno da pomogne.

78

SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

PATINASTA KUTIJA

“Bum bum” Becker!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

“WIMBLEDON”, 7. JULI 1985. GODINE
Boris Becker tri puta je osvajao najpresti`niji teniski turnir na svijetu
Htio je Ivan Lendl, zvani Grozni, i do “krova” Wimbledona, ali nikako nije mogao. Sve je osvojio ^eh, od 1992. zvani~no ameri~ki dr`avljanin, {to se moglo osvojiti, osim... Titula na najzna~ajnijem i najpopularnijem teniskom turniru na svijetu, u Londonu, ostade mu sanak pusti. Prvi put je njegove namjere sru{io i u dosadne londonske kapljice ki{e pretvorio Boris Bum Bum Becker. To finale Wimbledona odigrano je 6. jula 1986., a ta~no godinu ranije - dobro, nije ta~no u bobu, ve} 7. jula 1985. - ovaj Nijemac je osvojio svoj prvi Wimbledon, kada je imao sedamnaest godina i koji mjesec vi{e. No, titula koju je zaslu`io 1986. zna~ajna je i zato {to je to bio jubilarni, 100. Wimbledon! “Nezvani~ni prvak svijeta” postao je jo{ jednom, 1989., a te godine pobijedio je i na US Openu u New Yorku. Ipak, ta dva Grand Slama, od ukupno {est koliko ih je osvojio u karijeri, nisu mu bila dovoljna za 1. mjesto na ATP listi. Uspjelo mu je to tek dvije godine kasnije, nakon {to je podigao pehar u Melbourneu, na Australian Openu, gdje je pobijedio jo{ jednom, 1996. godine. Kao {to je Lendl oti{ao u penziju bez Wimbledona, tako je i Becker zakucao na vrata sportske mirovine bez Roland Garrosa. Ali, Bum Bum u Parizu i nije imao {ta tra`iti. Jer, tamo su dominirali “kraljevi {ljake”, poput Groznog, ili kasnije Rafe, koji do besvijesti mogu udarati lopticu sa osnovne linije. Boris nije imao `ivaca za to. On nani{ani servis, pa onda izleti na mre`u. Ako nije as, onda }e mu loptica sa druge strane doletjeti na volej... I to na travi. Znate ve} da se na zemlji stvari nekako uvijek sporije de{avaju nego na zelenoj povr{ini! Mada je na zemlji, u paru sa Michaelom Stichom, osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine. Jer, to je Boris Becker!

30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

79

REAGIRANJA
Ago Prlja~a - Uredni{tvu

Glavni zadatak Fikreta Muslimovića bila je priprema bivših oficira JNA za podjelu BiH
(“No}as spaljujemo iluzije“, SB, br. 764)

Povodom pro~itanog teksta gore ozna~enog naslova u vezi su|enja za zlo~ine nad Hrvatima u selu Trusina, ipak svoje reagovanje zapo~injem pitanjem s obzirom da se sti~e dojam da strukturama pravosu|a nije jasno standardno funkcioniranje vojne organizacije na principu subordinacije – izdavanje naredbi i nare|enja nadre|enih, a izvr{avanje i primanje izvje{taja od podre|enih... Naime, u svakoj vojnoj organizaciji postoji zaokru`ena struktura rukovo|enja i komandovanja lancem zapovjedanja i izvje{tavanja. A iz takvog stanja i odnosa prema vojnoj organizaciji proizilazi da su odbranu BiH ~etiri godine vodili nekakvi neodgovorni pojedinci i grupe koji su radili po svom naho|enju kako bi se po svoj prilici za{titili glavni i odgovorni akteri za po~injene zlo~ine. I nevjerovatno je da se svi ti partneri u procesu planiranja, izvr{avanja i sau~esni{tva nastoje institucionalno kamuflirati i pokriti - ne{to sli~no kao {to je glavni tu`itelj osumnji~ene i optu`ene teroriste izvr{enog zlo~ina u Bugojnu iz nadle`nosti dr`avnih struktura i institucija predao u nadle`nost federalnih koje su bile du`ne da ih sprije~e u njihovoj namjeri, kako bi se na isti na~in za{titili glavni organizatori teroristi~kog akta... Ne mo`e se negirati notorna ~injenica da su glavni akteri navedenog pro~itanog teksta Fi}o, Alija, Boris i drugi bili partneri obavje{tajne slu`be koja je radila i djelovala protiv RBiH, na poslovima i zadacima razgradnje BiH i u stvaranju Velike Srbije i Velike Hrvatske. Oni su se samo u tom konceptu nadopunjavali u zavisnosti od pozicija na kojima su se na{li, polo`aja koji su zauzimali i funkcija koje su obna{ali u me|unarodno priznatoj dr`avi RBiH. A mora se priznati da su to radili vrlo suptilno i sve u dogovoru sa svojim nalogodavcima i na taj na~in su vr{eni i kontrolisani ratne zlo~ine nad drugim narodima u BiH - konkretno nad Srbima i Hrvatima, kako bi do{li do `eljenog cilja tih svojih nalogodavaca. I da to nije tako zar se isti (ozna~eni u tekstu) ne bi ve} odavno na{li na optu`eni~koj klupi, a koje bi optu`ili upravo oni za koje su radili i samo naivni mogu vjerovati da nisu znali i da nisu
80

mo`da i naredili navedene zlo~ine, ali to ni u kom slu~aju nije odgovaralo onima koji su ih proizveli, postavili, za koje su radili i koji su, na kraju krajeva, doveli do podjele BiH. Zato se moramo upitati da li radi toga nije iz Beograda i Zagreba bilo krivi~nih prijava, optu`bi i optu`nica protiv najodgovornijih aktera za pomenute zlo~ine, Ha{kom tribunalu i da li je to iz razloga njihovog korektno i do kraja precizno obavljenog posla za gospodare? Nije li to mo`da razlog da druga strana samo tra`i jadne i ne~im ucijenjene izvr{itelje koji su te zlo~ine po~inili za svoje nadre|ene? Pitam se da li je tko od klju~nih li~nosti iz Srbije i Hrvatske tu`io tretirane aktere i odgovaram – niko jer bi to bila tu`ba protiv sebe i zar nije sve u~injeno da Halilovi} i Ori} ne odu u zatvor, a koliko je tu u svemu tome figurirao Slobodan Milo{evi} i njegova obavje{tajna slu`ba ostaje da analiti~ari i histori~ari nau~no i analiti~no ka`u... Imaju}i sve u vidu u vezi Fi}e, mora se ista}i njegova funkcija na~elnika Uprave za moral, vjerska pitanja i informisanje gdje on kroz svoje opuse “Kako su nas lagali” i “Odbrana Republike”, sve o sebi sam potvr|uje. A jedan njegov podre|eni imamske provenijencije iz ozna~ene uprave je autoru ovog teksta potvrdio da je Fi}a imao poseban zadatak svojih nalogodavaca. Naime, ka`e ovaj njegov hod`a iz pomenute uprave “Muslimovi} (o~ito s naglaskom) je imao glavni zadatak da biv{e oficire JNA u~i u odvra}anju od Tita, a prihvatanju Alije Izetbegovi}a”, {to je neosporno bila vrlo jaka priprema biv{ih oficira JNA za podjelu BiH s obzirom na to, da od tada nastupaju defanzivna djelovanja ARBiH. Njegovi opusi doista proizvode pitanja: koga je on lagao, da li vrhovnog komandanta kome je dao zakletvu, dr`avu, armiju, partiju, grubo odbacuju}i jugoslovenski koncept kome je latentno slu`io, a prihvataju}i koncept “Na~ertanija”, SANU iliti ]osi}ev koncept kome je slu`io vjerno, iskreno i korektno? A sam je instalirao nekakvo muslimansko “Na~ertanije” u ARBiH, i to mu se mora priznati. I koju je to on odbranio Republiku kad na prostoru BiH postoji samo jedna republika – treba mu ~estitati na toj i takvoj odbrani, doista je uspio... Geneza odgovora na pitanje iz zadnje re~enice va{eg teksta mo`e se na}i u Memoarima prote Mateja Nenadovi}a i u poziciji djeda/pradjeda Muslimovi}a kod Grada{~evi}a s obzirom na izdaje, prodaje, predaje i podjele BiH i bo{nja~kog naroda...

UKC-a Tuzla - Uredni{tvu

U sva dostignuća Klinike za interne bolesti UKC-a u Tuzli ugrađen je golemi stručni i organizacijski doprinos doc. dr. Mithata Tabakovića
( “Uz svesrdnu podr{ku lidera SDA, dr. Mithat Tabakovi} preuzima ~elnu poziciju UKC Tuzla“, SB, br. 763) Cijene}i SB kao najbolji politi~ki nedjeljnik u BiH, pa i {ire, cijene}i njegove ~itaoce a najvi{e cijene}i istinu, odlu~ili smo se na reagiranje povodom teksta pod naslovom “Uz svesrdnu podr{ku lidera SDA, dr. Mithat Tabakovi} preuzima ~elnu poziciju UKC Tuzla“. Svjesni smo da novinar ne mo`e uvijek “~uti i drugu stranu“ {to lakomisleni i nedgovorni ljudi, kao i u re~enom tekstu, koriste da sla`u, podmetnu, da oklevetaju. Dakle, redovi {to slijede nije na{ odgovor njima ili vama u uredni{tvu, ve} na{ odgovor koji dugujemo naj{iroj ~itala~koj javnosti. U stru~noj javnosti BiH, regije i Evrope zna se rejting doc. dr. Mithata Tabakovi}a i Klinike za interne bolesti Univerzitetskog klini~kog centra u Tuzli. Klinika za interne bolesti Univerzitetskog klini~kog centra ima oko 220 uposlenih, od toga 157 medicinskih sestara i tehni~ara, 55 ljekara i 7 pomo}nih radnika. Klinika broji 7 odjela i 3 odsjeka, brojne kabinete, savjetovali{ta i specijalisti~ke ambulante, kroz koje dnevno pro|e oko 250 pacijenata i pribli`no isti broj je svakog dana hospitaliziran. Organizirani smo po najsavremenijim dijagnosti~kim i terapijskim principima i protokolima, preferiraju}i timski rad na ~elu sa doc. dr. M. Tabakovi}em, koji je na ~elnu poziciju na{e klinike do{ao prije gotovo ~etiri godine. U to vrijeme Klinika se nalazila u vrlo lo{em stanju, skoro u fazi unutra{nje razgradnje. Ponajvi{e zahvaljuju}i upornosti i stru~nosti doc. dr. M. Tabakovi}a, najprije smo uspjeli sa~uvati od ukidanja Odjel intenzivne njege i Odjel reumatologije, a zatim oduprijeti se drugim poku{ajima destrukcije. Uspjeli smo znatno popraviti unutra{nju organizaciju, pobolj{ati efikasnost i kvalitet u radu. Jedan od zna~ajnih koraka bio je i formiranje Odbora za edukaciju i kontinuiranu edukaciju u kojem je osam doktora medicinskih nauka, profesora, zahvaljuju}i kojima se provodi Program jedinstven u UKC u Tuzli. Klinika za Interne bolesti je stub teoretske i
SLOBODNA BOSNA I 30.6.2011.

Ago Prlja~a, Sarajevo

Kolegij Klinike za interne bolesti

REAGIRANJA
prakti~ne nastave te nau~noistra`iva~kog rada za studente dodiplomskog, postdiplomskog studija i specijalizante pri Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Na{e kolege se tako|er educiraju na najboljim klinikama u susjedstvu, Evropi i Americi. Dr. M. Tabakovi} je pri tome posebno afirmisao rad sa mla|im kolegama. Kad smo kod pitanja stru~nosti, moramo ista}i da na na{oj klinici radi 10 profesora, 5 docenata, tri doktora medicinskih nauka i vi{e magistara medicinskih nauka. Nekolicina njih }e nove akademske titule ste}i ve} u jesen o. g. Vi{e od tre}ine na{ih doktora imaju i zavr{ene subspecijalizacije. Uposlenici Klinike svake godine objave na desetine nau~nih i stru~nih radova u najreferentnijim nau~nim i stru~nim ~asopisima u zemlji i svijetu. Izdali smo univerzitetski ud`benik “Interna medicina“. Ve} tri godine jedini u BiH izdajemo “Mortalitet u Klinici za interne bolesti“ {to je jedan od najvalidnijih pokazatelja kvaliteta na{eg rada. Npr. smrtni ishod u Klinici za 2010. g. iznosi 6,49 procenata, u sli~nim ustanovama u svijetu taj procenat iznosi i do 9. Uskoro }e svjetlo dana ugledati “Monografija Klinike za interne bolesti“ koja obuhva}a vi{e od 30 godina postojanja i rada. Nadalje, na{a klinika je referentni centar za gastroenterologiju a u toku je postupak za sticanje statusa referentnog centra za dijalizu i transplantaciju bubrega. Na na{oj klinici su ura|ene 94 transplatacije bubrega i ~etiri transplatacije jetre... Zna~ajan doprinos u razvoju transplantacijske medicine u nas, dao je upravo dr. M. Tabakovi}. U svim dostignu}ima Klinike za interne bolesti UKC-a u Tuzli je golem stru~ni, organizacijski i, iznad svega, ljudski doprinos doc. dr. M. Tabakovi}a. Doc. dr. M. Tabakovi} je nastavnik na nastavnim predmetima “Interna medicina“ i “Interna medicina i infektologija“ na Medicinskom fakultetu i Visokoj zdravstvenoj {koli Univerziteta u Tuzli. Odgovorni je nastavnik za nastavni predmet “Organizacija zdravstvene njege“ na Visokoj zdravstvenoj {koli Univerziteta u Tuzli. Osniva~ je Transplantacijskog informacionog centra u Klinici za interne bolesti. Dobitnik je brojnih doma}ih i me|unarodnih nagrada i stru~nih priznanja, kao {to su Tuzlanska plaketa sa zlatnim grbom za 2001. g., zatim nagrade sa Certifikatom Evropskog dru{tva za transplantaciju organa “Novartis ESOT Award“ za 2001. godinu i druge. Dr. M. Tabakovi} je autor i koautor devet knjiga me|u kojima i “Transplatacija bubrega“ sa pe~atom Stru~ne komisije Harvard
30.6.2011. I SLOBODNA BOSNA

Medical School (Harvard University) koja je uvr{tena kao univerzitetski ud`benik i na Yale School of Medicine. Objavio je vi{e od 50 nau~nih i stru~nih radova u BiH, Evropi i Americi. Redovni je ~lan Austrijskog udru`enja za transplataciju, transfuziju i genetiku et cetera, et cetera. Jedan je od osniva~a BH donorske mre`e. Uostalom, mnogo toga o Dr. M. Tabakovi}u se mo`e na}i i na internetskoj stranici “Medline“ . [to se, pak, prijateljstva na{eg direktora sa gospodinom Sulejmanom Tihi}em, liderom SDA, ti~e, da li to zna~i da se prijateljstva iz djetinjstva treba odre}i zarad funkcije ili obratno. Na{eg direktora i prijatelja Dr. M. Tabakovi}a preporu~uje stru~nost koja je kod njega politika svih politika. Jer, kako protuma~iti to da je u vrijeme dr. M. Tabakovi}a ve}ina rukovode}ih {efovskih mjesta u Klinici za interne bolesti pripalo ~lanovima SDP-a a samo jedno mjesto {efa Odjela, ~lanu SDA. Zna~i li to da je dr. M. Tabakovi} politi~ki bli`i dr. Lagumd`iji. Ne, on je blizak samo Hipokratu. Cijenimo da }e se ovo reagiranje shvatiti kao odbrana istine o Klinici za Interne bolesti UKC Tuzla, kao odbrana dostignu}a s kojim se ponosi jedan mlad i stru~an tim ~iji je kapiten na{ doc. dr. M. Tabakovi}. Vas iz redakcije na{e SB pozivamo da bar jednom do|ete na na{u kliniku kao gosti. S po{tovanjem, ^lanovi stru~nog Kolegija Klinike za interne bolesti: Prof. dr. sc. Fahir Barakovi}, zamjenik direktora Klinike za interne bolesti Prof. dr. sc. Enisa Me{i}, {ef Odjela za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Prof. dr. sc. Senaid Trna~evi}, koordinator za me|unarodnu saradnju, odgovorni nastavnik katedre za internu medicinu Prof. dr. sc. Zumreta Ku{ljugi}, {ef Odjela kardiologije Prof. dr. sc. Denijal Tulumovi}, {ef Odsjeka nefrologije Doc. dr. sc. Emir Hod`i}, {ef Odsjeka transplantacije bubrega Doc. dr. sc. Ervin Alibegovi}, {ef Odjela gastroenterologije i hepatologije Doc. dr. sc. Nermin Salki}, koordinator za transplantaciju Mr. med. sc. Mario Kri`i}, {ef Odjela reumatologije Mr. med. sc. Jasna Meri}-[ehi}, {ef Odjela endokrinologije Mr. med. sc. Mirza Ati}, {ef Odsjeka za dijalizu
81

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->