P. 1
Pancreas

Pancreas

|Views: 1,818|Likes:
Published by Nerma Mujanović

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Nerma Mujanović on Jul 02, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial
List Price: $4.99 Buy Now

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
See more
See less

02/26/2014

$4.99

USD

pdf

text

original

TEMA: PANCREAS (GUŠTERAČA

)

SADRŽAJ :
1.0. Uvod 2.0. Pancreas 3.0. Ana o!"#a $%& era'e 3.1. Razvoj gušterače u embrionalnom periodu (.0 )"s o*o$"#a $%& era'e (.1. Egzokrino tkivo gušterače (.2. Endokrino tkivo gušterače ,.0. )or!on" $%& era'e ,.1. Insulin 5.1.1. istorija i otkri!e insulina 5.1.2. emijska struktura# biosinteza i uloga insulina ,.2. $lukagon 5.2.1. emijska struktura glukagona 5.2.2. istorija i otkri!e glukagona -.0. Pore!e.a#" " /o*es " $%& era'e -.1. &e!erna bolest ' (iebetes )ellitus -.2. *pala gušterače ' +ankreatitis -.3. Rak gušterače , pankreasa 0.0. 1a2*#%'a2 +.0. 3" era %ra 2 3 ( 6 + 9 11 12 12 1" 15 19 2% 21 22 22 25 26 2+ 24

2

1.0. Uvod
-rganizam je sistem manji.# me/usobno povezani. organski. sistema# koji djeluju u me/usobnoj zavisnosti. 0i organski sistemi su 1 nervni sistem# probavni sistem# sistem organa za 2irkula2iju 3krvotok4# sistem organa za disanje 3respira2iju4# sistem organa za izlučivanje 3ekskre2iju4# endo2r"n" s"s e! (s"s e! 5*"#e6da sa %n% ra&n#"! *%'en#e!)# e$6o2r"n" s"s e! (s"s e! 5*"#e6da sa s7o*#a&n#"! *%'en#e!) i sistem organa za potporu# odbranu i kretanje 3lokomo2iju4. emijska kontrola i regula2ija 2jelovitosti ljudskog organizma ostvaruje se putem .ormona. Izlučuju ju i. samostalne 5ljezdane !elije ili nji.ove tkivne i organske tvorevine ' 5*"#e6de sa %n% ra&n#"! *%'en#e! "*" endo2r"ne 5*"#e6de. ormoni imaju sposobnost 6iziološkog djelovanja na druge !elije# tkiva i organizam u 2jelini# koja primarno počiva na osloba/anju ili usmjeravanju biokatalitičkog djelovanja odre/eni. enzimski. sistema. 7a razliku od egzokrini.# koje svoje produkte izlučuju preko posebni. odvodni. kanala# endokrine 5lijezde nemaju posebne odvode i svoje izlučevine 3.ormone4 unose direktno u krvotok i lim6u. ormoni su biološki aktivne supstan2e# veoma .eterogene .emijske prirode# va5nost nji.ovog djelovanja na organizam ogleda se i u činjeni2i da se razvila posebna nauka o endokrinom sistemu ' Endokrinologija. 8ao i kod svakog drugog organskog sistema# i kod endokrinog sistema moze do2i do poreme!aja u radu# i to obično teški. 6unk2ionalni. poreme!aja# koji čovjeku smetaju da 5ivi normalnim 5ivotom. 9edna od 5lijezda endokrinog sistema je PANCREAS ($%& era'a). 8roz ovaj rad upoznat !emo se sa radom i gra/om ove 5lijezde# odnosno sa njenom anatomijom# .istologijom# 6iziologijom i patološkim promjenama u radu ove 5lijezde sa dualnom 6unk2ijom.

3

2.0. Pancreas
+ankreas je 5lijezda sa dvojnom ulogom#istovremeno je i egzokrina i endokrina.3slika 1.4 Egzokrina je po tome što luči probavne sokove 3u duodenum,dvanaestopalačno 2rijevo4# a njena endokrina 6unk2ija ispoljava se u lučenju .ormona "ns%*"na i $*%2a$ona 3direktno u krvni sistem4.0o je druga velika 5lijezda pridodata probavnom sistemu. )nogi autori je nazivaju i trbušna pljuvačna 5lijezda# jer je svojom gra/om kao i načinom lučenja probavnog soka zaista veoma blizu pljuvačnim 5lijezdama.

(

s*"2a 1. Endo2r"n" s"s e! " 7o*o5a# 7an2reasa

3.0. Anatomija Pankreasa
+ankreas ima oblik izdu5enog lista na kome mo5emo razlikovati zadebljani dio ' glava 3caput pancreatis4# središnji dio ' trup 3corpus pancreatis4# ušiljeni dio ' rep 3cauda pancreatis4. )oramo odma. napomenuti da je čitav pankreas# osim repa# smješten retroperitonealno# tj. prekriven peritoneumom 3trbušnom marami2om4 samo sa prednje strane i njime prosto zalijepljen za stra5nji trbušni zid# pa je zbog toga potpuno nepokretan i operativno veoma teško pristupačan.3slika 2.4

,

s*"2a 2. 0rup pankreasa nalazi se iza 5elu2a i penje se od desno dolje prema lijevo gore# prebačen preko trupa i lumbalnog kralješka. 3slika ".4 - . Rep pankreasa dopire sve do slezene# a le5i na prednjoj pljoštini lijevog bubrega. Po*o5a# 7an2reasa $lava pankreasa smještena je u konkavitetu 3udubljenju4 duodenuma uz koji potpuno prilije5e svojim rubovima.

4 koji počinje u repu 5lijezde i teče prema glavi. portae. 0 . Pancreas 1 — vesica fellea/žučna kesa. et v. 4 — a. :ijeva bubre5na vena# na svom putu od bubrega do donje šuplje vene# prolazi poprečno iza trupa pankreasa. +utem prima sa strane mnoštvo izvodni.lezinska arterija i vena# da bi došle do . " — a. 2 — cauda pancreatis/rep pankreasa. mesenterica superior. =esto iz gornjeg dijela glave pankreasa sakuplja sekret mali kanal ' ductus pancreaticus accessorius# koji se tada otvara samostalno na vr. # — v. et v. 5ljezdani.usom. pancreaticoduodenalis superior posterior. hepatica communis. et v.u duodeni minor. -d aorte se na tom mjestu odvaja gornja mezentrična arterija# koja zajedno sa prate!om venom# izdubi u samom tkivu pankreasa dubok 5lijeb# te izašavši iz njega prelaze preko donjeg dijela duodenuma. 3 — ductus choledochus/glavni žučni kanal. +ankreas posjeduje svoj izvodni kanal ' ductus pancreaticus 3slika <. ! — a. . korjenova vena porte# koja odlazi ka jetri# a od jetre prema duodenumu teče iz nje duktus .oledo. +ankreas ima veoma va5ne topogra6ske odnose sa svoje stra5nje strane. re5nji!a# postaje sve ve!i i ve!i# da bi se# konačno# u samoj glavi pankreasa# spojio sa duktusom . Iz glave pankreasa nastaje spajanjem svoji.s*"2a 3. 5 — duodenum. Iza trupa gušterače prolazi više desno donja šuplja vena# a prema više lijevo trbušna aorta. 1$ — v.oledo. — caput pancreatis/glava pankreasa. 11 — a. kanali!a iz pojedini.us. lienalis.ilusa slezene# prelaze preko gornjeg ruba i repa pankreasa. pancreaticoduodenalis inferior posterior.

Embriona ni ra!voj "ankreasa (orzalni i ventralni zače2i pankreasa se 6ormiraju od prednjeg 2rijeva endoderma početkom pete sedmi2e i to ventralni dio kod čovjeka raste u uglu izme/u 2rijeva i jetrinog začetka# a sa druge strane začetka pojavljuje se dorzalni pankreas..s*"2a (.ansove !elije# koje su uključene u endokrini pankreas. 8%c %s 7ancrea "c%s 9 $*avn" 7an2reasn" 2ana* 3. !elija se di6eren2iraju :anger. 3slika 5. >ajmanje četiri različita tipa takvi. !elija se ističu 3?# @# A# (4. -ko jedanaeste sedmi2e grupe obični. )ale količine insulina su prisutne u tečnostima embriona u svim stupnjevima razvoja# a insulin sintetisan u pankreasu embriona se mo5e detektovati tek poslije jedanaeste sedmi2e 5ivota 6etusa. 0okom naredne tri do četiri sedmi2e 6ormira se grozd egzokrinog pankreasa. 2ijevi. 7a A !elije se veruje da su slične !elijama tiroidne 5lezde.1. * ovom periodu se izlaz 5učnog kanala i ventralni pankreas pomeraju dorzalno pa se ta dva pankreasa spajaju# a kanal ventralnog pankreasa preuzima ulogu izvoda i dorzalnog pankreasa..B. ? !elije proizvode glukagon# @ !elije luče insulin# ( !elije učestvuju u sintezi somatostatina.6. -ko sedme sedmi2e počinje 6ormiranje šupljine nedodermakni.4 + .

Pan2reas e!/r"ona od . Ra6vo# 7an2reasa 4 . sed!"ca s*"2a -. Pan2reas e!/r"ona na 2ra#% -:s e sed!"ce s*"2a 0.s*"2a ..

pet tipova !elija 1 1. Ac"n%s" ' !elije koje luče enzime 2. (elta !elije 3( ili G'!elije4 # koje luče somatostatin <. ++ !elije # koje luče pankreasne polipeptide +ostoji oko 1 ili 2 miliona :anger.-va ostrv2a sintetiziraju .ansova os rvca ' !elije koje luče . usko povezan uz male kapilare u kojima se luče . 0o su grupe !elija koje su raspore/ene u skupine slično drugim sekretornim 5lijezdama# kao npr. Ce!i dio gušterače je izgra/en od egzokrinog tkiva# i izlučevine ti.ormone direktno u krv. ostrv2a # svaki od nji.truktura gušterače je usko povezana sa činjeni2om da je to organ sa dualnom 6unk2ijom# pa tako i endokrinim i egzokrinim !elijama.#. -ve !elije luče pankreasne enzime kao tripsin i pankreasnu amilazu u duodenum preko razra/enog sistema kanala. ?l6a !elije 3? ili E'!elije 4 # koje luče $*%2a$on 2.ormone koji se luče u krv# i čine i. Rapršene unutar egzokrinog tkiva nalaze se skupine !elija koje luče .0.ormoni. 5lijezdama slinovni2ama. !elija protiču kroz sistem kanala do nji. Raspore/ene me/u a2inusima su endokrine !elije koje su skon2entrisane u oblastima koji se nazivaju :anger.4 . Delije gušterače izgra/uju dvije vrste tkiva# a to su 1 1. @eta !elije 3@ ili F'!elije 4 # koje luče "ns%*"n ".ormone ?2inusi čine egzokrini dio gušterače.4 s*"2a +.ansovi.ovog konačnog odredišta# dvanaestopalačnog 2rijeva 3duodenuma4.3slika H. 3an$er. $isto o%ija &'(tera)e .ansova ostrv2a 3slika 9. Pan2reasn" 2a7"*ar" 10 .

.#.. kanala i prolazi kroz zid duodenuma. -vi kanali primaju izlučevine iz interkalarni.4 s*"2a 4.4. +robavni enzimi iz a2inusa izlijevaju se iz pankreasa u duodenum preko drvoliko ' razgranatog sistema kanala# kojeg čine < vrste provodni.1%. 9edan sloj piramidalno raspore/eni. <n er*o/%*arn" 2ana*" se nalaze izme/u lobula# unutar vezivnog tkiva. Ac"n%s s*"2a 10.paja se sa 5učnim kanalom prije ulaska u 2rijeva. Interlobularni kanali prenose izlučevine od intralobularni. 2ana*a# koji primaju izlučevine od a2inusa i oblo5eni su kubičnim epitelom. G*avn" 7an2reasn" 2ana* (G*avn" ="rs%n$ov 2ana* ) prima izlučevine iz interlobularni. do glavnog pankreasnog kanala i naizmjenično ga prazne. kanala. <n ra*o/%*arn" 2ana*" tako/er imaju klasični kubični epitel i nalaze se unutar lobula. kanala 1 +rvi dio sistema kanala prote5e se do 2entra a2inusa# koji je oblo5en malim 2entroa2inusnim !elijama 3slika 9. Ac"n%s 11 .1. E%!okrino tkivo %'(tera)e Egzokrini pankreas je predstavljen kao spoj tubuloa2inusni. 3slika 11. !elija čini sekretorni a2inus. 5lijezda.0e !elije 6ormiraju prvi dio "n er2a*arn".

arida I <. 0ripsin# . +ankreasna amilaza# koja vrsi . vrsta# koji su neop. peptida ili amino kiselina I 2.idrolizu skroba i glikogena do glukoze i manji. olesterol esteraza# koje razgra/uje . s*"2a 12. kiselina i monogli2erida I 5. sa. Egzokrini pankreas svaki dan izluči oko 1.rane 12 .odni da razgrade glavne komponente .olesterola i masne kiseline I (ok enzime luče sekretorne !elije a2inusa# skupine teku!ina i bikarbonatni.5 litar pankreasnog soka# a njegove osnovne komponente su 1 1. @ikarbonatni ioni u pankreasnom soku nautrališu kiselinski sadr5aj 5elud2a koji se ulijeva u duodenum. +ankreasna lipaza# koja vrši .olesterol estere do .rane. Rend$ens2" 7r"2a6 $*avno$ ="rs%n$ovo$ 2ana*a +ankreasni sok je bistra# alkalna 3bazna4 teku!ina koja sadr5i prekursore enzima svi. Pro/ava .imotripsin i karboksipeptidaza# koji vrše . iona u pankreasnom soku izlučuju !elije koje uzgra/uju interkalarne kanale pankreasa.s*"2a 11. Ribonukleoza i dezoksiribonukleoza# koje razgra/uju odgovaraju!e nukleinske kiseline I ".idrolizu proteina do manji.idrolizu trigli2erida do masni.

* tijelu zdravog# odraslog čovjeka postoji oko milion :anger.4 je 1H69.ansovi.ekretin# koji tako/er stimuliše egzokrinu 6unk2iju pankreasa I M )otilin# koji pove!ava pokretnost probavnog sistema I :anger.#. -stale endokrine !elije luče 1 M +ankreasni polipeptid # koji stimuliše glavne !elije 5eludčane 5lijezde i in.>ajve!i dio zauzimaju J ' !elije # oko B5 K tkiva. Ll6a !elije zauzimaju oko 2% K # i sadr5aj nji.ansova ostrv2a 3slika 1".ansovo$ os rvca 13 . sekretorni.ansova ostrv2a# koja obično sadr5e oko nekoliko stotina endokrini.ovi.ansova os rvca s*"2a 1(.e*"#e 3an$er. ostrv2a# koji su raspore/eni kroz organ# a nji. Endo2r"ne . s*"2a 13.1<..ko prepoznati pomo!u elektronskog mikroskopa zbog sadr5aja nji. sekretorni. vezikula koje obično 6ormiraju jedan ili dva kristala. godine otkrio >jemački patolog +aul :anger. -ve !elije je la.ovi.ova ukupna masa iznosi oko 1 ' 1. Endokrino tkivo &'(tera)e :anger.ans u dobi od 22 godine. u G ' !elijama# prosječno oko "%% nm.5 grama. >ajmanji dio zauzimaju G ' !elije# oko 5 K. vezikula čine elektroni# koji su manji od oni. 3an$er.2.ibira lučenje 5uči i bikrabonata I M Cazoaktivni 2rijevni peptid# koji ima učinke sliče kao glukagon# ali tako/er stimuliše egzokrinu 6unk2iju pankreasa I M . -strv2a čine oko 1 ' 2 K mase čitavog pankreasa# i primaju oko 1% ' 15K krvnog protoka 5lijezde. !elija su raspršena po egzokrinom dijelu pankreasa.

$lukoza je gro5/ani še!er u kojeg se# prilikom probave# ras2ijepe namirni2e koje sadr5e ugljiko. Ime potječe od latinskog insula što znači otok. kvaščevi. vrsta i . )e2sa!er "ns%*"na 1( .nologijom rekombinantne (>8 3proizvodnja uz pomo! genetski modi6i2irani. +roizvodi se u beta !elijama :anger. -n je transporter koji omogu!ava glukozi da iz krvi prodre u tjelesne !elije gdje se pretvara u energiju za tijelo.eri2. agregata. -stali še!er se zadr5ava u krvi# što se mo5e izmjeriti. >ajsličniji ljudskom insulinu je svinjski insulin. +roblem je bio i u tome što je takav insulin sadr5avao i primjese ostali.ansovi.erna /o*es 3lat.truktura insulina se nešto razlikuje izme/u 5ivotinjski. Insulin mo5e vezati 2ink pri čemu nastaju dimeri ili dolazi do stvaranja još ve!i.. struktura pankreasa pri čemu je moglo do!i do jaki. >ormalna kon2entra2ija še!era u krvi iznosi oko "#B5 M 6#% mmol. >ekada je primjena insulina za.ije 2oli4.umanog 3ljudskog4 insulina. Insulin tako/er omogu!ava da se prekomjerna glukoza sprema u miši!ima i u jetri 3glikogeneza4# te regulira sintezu novoga še!era koji ulazi iz jetre u krvotok 3glikogenoliza4.1. alergijski. +rimjenjuje se parenteralno i to supkutano M pod ko5u. . Aijeli pankreas proizvodi dnevno oko H% M 1%% jedini2a insulina. +ns' in 8ao endokrina 5lijezda gušterača luči dva .idrata i masti u tijelu. 0akav insulin nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Insulin je peptid koji se sastoji od 51 aminokiseline# a izgra/en je u obliku dva lan2a# me/usobno povezana s dva disul6idna mosta.: 36B M 1%H mgK4. 0ako se ranije insulin izolirao ekstrak2ijom iz svinjske ili gove/e gušterače. )olekularna te5ina iznosi oko 6. S*"2a 1.idrate. $ormoni &'(tera)e *.%%%.0.ormona 1 insulin i glukagon. i po 5ivot opasni.tijevala upotrebu špri2a i igala# me/utim danas se skoro svi priprav2i insulina primjenjuju uz pomo! štr2aljki u obliku olovke M N+en sOstemsN. reak2ija. gljivi2a ili bakterije Es2. 8ada do/e do poreme!ene regula2ije insulina u tijelu razvija se d"#a/e es ili &e. 0akva primjena je praktična za svakodnevna injektiranja# vrlo jednostavna i sterilna. ?ko insulina uop!e nema ili ako ga je premalo# še!er ne mo5e nikako# ili samo djelomično# dospjeti u tjelesne !elije. Diabetes melitus4. Insulin slu5i za regula2iju še!era u krvi# te metabolizam ugljiko. ostrv2a gušterače.*. (anas se ipak insulin proizvodi kao čist ljudski insulin te.

>a5alost pro2es dobivanja isletina je trajao oko šest sedmi2a što je dosta dugo# pa je @anting predlo5io da koriste sekret 6etalnog teleta kod kojeg još nije razvijen probavni sistem. 19%1. . godine poljsko ' njemački liječnik -s2ar )inkoSski u saradnji s 9osep. * oktobru 192%.lijede!i problem je bio pročistiti ekstrakt pa je )e2loud u de2embru 1921.:. godine Eugene -pie je otišao još korak dalje i utvrdio vezu izme/u :angre. +ri testiranju urina# našli su u njemu veliku kon2entra2iju še!era što i.4 je u @erlinu proučavao strukturu gušterače pod mikroskopom i tada je identi6i2irao neko tkivo razasuto po 2ijeloj gušterači koje do tada još nije bilo primije!eno. znakova alergijski. )a2leodu. Edouard :aguesse je predlo5io da bi ona mogla proizvoditi neki sekret koji ima ulogu u probavi. 1HH9. -n je otkrio da se še!erna bolest razvija kada se uništi dio ili sva :anger. godine4# Izrael 8leiner 31915. +aul :anger. 1.ansovi.om von )eringom je uklonio gušteraču zdravom psu radi utvr/ivanja njene uloge u sistemu probave.e.ansov sin# ?r2. godine4# E. )etoda je bila uspješna tako da je riješen i problem opskrbe.1. 12 dana# tim je radio i dan i no! kako bi poboljšali čisto!u ekstrakta# a druga doza je ubrizgana 2". ostrv2a i dijabetesa.e +ns' ina $odine 1H69.ompson je umirao u bolni2i u 0orontu.ans 3slika 16.ansova ostrv2a# još nije bila poznata.ibald# tako/er je potpomogao da se ustanovi tačna uloga u probavi.irurg Prederi2k @anting je proučavao radove )inkoSskog i došao do zaključka da bi sekret koji stvara gušterača mogao biti ključ liječenja še!erne bolesti.emičara 9amesa Aollipa.1.2ott 31912. (obio je prvu injek2iju insulina. *jedno mu je nabavio 1% pokusni. godine kanadski . . @anting i @est su uspjeli izolirati sekret iz :angre.es $ossett# k!i guvernera >eS Torka. -vaj put terapija je bila potpuno uspješna# bez očiti. godine 1<Mgodišnji dijabetičar :eonard 0. je navelo da prvi put utvrde odnos izme/u gušterače i dijabetesa. Punk2ija Qmale . ostrv2a koji bi se mogao koristiti za liječenje še!erne bolesti. godine.rpe !elijaR kasnije nazvane po njemu :angre. >ekoliko dana nakon što je gušterača uklonjena čuvar pokusni. godine4. 9.ansovi. )e/utim# ekstrakt nije bio dovoljno pročiš!en tako da je pa2ijent dobio teške alergijske reak2ije pa je dalji tretman otkazan.*. januara. godine pozvao u pomo! bio. >i2olae +aules2u# pro6esor 6iziologije na *niverzitetu medi2ine i 6arma2ije u @ukureštu# uspio je prvi izolirati insulin# kojeg je u to vrijeme nazvao pan2rein. * naredni. * roku od mjese2 dana tim se osje!ao spremnim za kliničko ispitivanje. pasa i dva studenta medi2ine A. otoči!a za proizvodnju ekstrakta koga su nazvali isletin 3sada poznat kao insulin4. (obiveni ekstrakt su ubrizgavali pankreatomiziranom psu imena ?l6a i uspjeli su ga odr5ati 5ivim do kraja ljeta jer je isletin uspješno sni5avao nivo še!era u krvi i kod psa se nije razvila še!erna bolest.ansova ostrv2a. 8ako mu je trebao jedan# ba2anjem novči!a odlučeno je da !e to biti @est. -d tada je veliki broj dje2e koja su bila u dijabetičkoj komi i umirao po bolni2ama su spašeni. reak2ija i nuspojava. godine odlazi u 0oronto gdje iznosi svoje ideje pro6esoru 6iziologije *niverziteta u 0orontu 9. +o povratku )a2leoda u 0oronto# @anting i @est su mu predstavili svoje rezultate u jesen 1921. 5ivotinja otkrio je da se na urin tog psa skupljaju mu. R.arles @esta i Alark >oblea za asistente. 11. )a2leod je u početku skeptičan# ali je na kraju pristao pustiti @antinga da koristi njegov laboratorijski prostor dok je on na ljetnom odmoru. +rvi američki pa2ijent je bila Elizabet. * prolje!e 1921. $istorija i otkri.ansovi. januara 1922. +retpostavlja da ako bi se podvezale krvne 5ile gušterače# uspješno bi se izolirao sekret :anger. 0okom sljede!i. student medi2ine +aul :angre. . dvadesetak godina mnogi su pokušavali izolirati sekret gušterače 1 $eorge :udSig 7uelzer 319%6. ug.

Uivotinjski 3animalni1 gove/i i svinjski4 insulin je ostao dugo kao jedini insulin.umani insulin je proizveden 19BB. (aljim istra5ivanjima insulina# tokom devedeseti. insulina 3br5e ili dulje djelovanje# izazivaju manje . 192".ipoglikemija.4.umani. )e/utim @anting se pobunio protiv )a2loudove nomina2ije# pa je nagradu podijelio s @estom... 195%.nike do tačke da su se mogle proizvesti velike količine insulina# ali je i dalje bio problem u čisto!i.192".ans s*"2a 10. šezdeseti. godine. * novembru# :illO je napravio veliki pomak i bio je u stanju proizvesti velike količine visoko ra6iniranog insulina. . Pa%* 3an$er.. s*"2a 1-. godine je otkriven sekven2ijski raspored aminokiselina u . godina dvadesetog stolje!a napravljena je nova genera2ija insulina tzv. godina# a prvi genetski sintetički . ?merička 6arma2eutska kompanija Eli :illO je ponudila svoju pomo! u aprilu. +rvi sintetski insulin proizveden je rani. C. godine u 6abri2i Eli :illO. godine @est je uspio poboljšati svoje te. godine @anting i )a2loud su predlo5eni za >obelovu nagradu.umani insulinski analozi ili moderni insulini koji imaju bolje karakteristike od .ar*es )er/er ?es 1- . >jegova komer2ijalna prodaja počela je 19HH.umanom insulinu.0okom prolje!a 1922. godine osnovana je prva europska 6irma za proizvodnju insulina u (anskoj M >ordisk Insulinlaboratorium 3sada >ovo >ordisk ?.4. S"r >reder"c2 Gran ?an "n$ " 8r.

$emijska str'kt'ra.biosinte!a i ' o%a +ns' ina 8ao što je ve! napomenuto# po . )e.4 * molekuli insulina postoje " disul6idne veze# i to dvije izme/u ? i @ lana2a# a tre!a se nalazi u ? lan2u. (odavanjem glukoze izoliranim F ' !elijama pankreasa dolazi do ubrzanja sinteze insulina. . +ostoji propor2ionalnost izme/u brzine glukolize# resporp2ije kal2ijuma i brzine sinteze insulina.emijskoj strukturi insulin je polipeptid# u čijoj molekuli se nalazi ukupno 51 aminokiselina.*. 3slika 1H. 10 . +olipeptidni lan2i su povezani disul6idnim vezama.astoji se iz dva lan2a 1 ? i @ . :ana2 ? sadr5i 21# a lana2 @ "% aminokiselina.eksamera 2ink se ve5e za @ ' lana2. +ri pove!anju kon2entra2ije glukoze u krvi sekre2ija insulina je pove!ana i obrnuto.anizam djelovanja glukoze na sekre2iju insulina je vrlo slo5en# a zavisi od ionskog kal2ijuma.2. * strukturi ..eksamerni insulin. )olekula proinsulina sadr5i jedinstven polipeptidni lana2# u čiji sastav ulazi od BH do H6 aminokiselina ' u zavisnosti od 5ivotinjske vrste. 8ako je rendgenskim i kristalogra6skim metodama dokazano# ? ' lana2 se nalazi na površini# a @ ' lana2 u unutrašnjem dijelu molekule insulina. +redkursor insulina je 7ro"ns%*"n # i on se sintetizira na polizomima endoplazmatskog retikuluma. Ionski kal2ijum i glukoza zajedno ulaze u sastav ostrvske !elije pankreasa. $ladovanje dovodi do sni5enja kon2entra2ije glukoze u krvi# usporava metabolizam u !elijama i s tim u vezi i sintezu insulina. @rzina sekre2ije insulina zavisi od kon2entra2ije glukoze u krvi. * !elijama se glukoza 6oso6oriliše u glukozo ' 6 ' 6os6at pod katalitičkim djelovanjem glukokionaze. 8ristaliza2ijom oko molekule 2inka nastaje ujedno i polimeriza2ija šest molekula insulina# pri čemu se 6ormira .1. @ ' lan2i dviju molekula insulina se kovalentno povezuju i dobije se dimer.

.ibtor sekre2ije insulina# bez obrzira na kon2entra2iju glukoze u krvi. Insulin stimulira transport olakšanom di6uzijom ne samo glukoze nego i svi.ormona odvije se putem adenilat2iklaze u F ' !elijama pankreasa.ormon podstiče anabolizam proteina# odnosno pro2es transla2ije. >asuprot navedenim .ormon stimulira sintezu ribonukleinski. -sim toga# ovaj . (jelovanje ovi. monosa. kiselina. kiselina u !elijskom jedru# sintezu proteina# odnosno pro2es transla2ije na polizomima. -vaj . uloga u organizmu.ormonima# adrenalin je vrlo značajan in. * inaktiva2iji# odnosno katabolizmu insulina učestvuju dva enzima 1 glutation ' insulin ' trans.idrogenaza i insulinaza. *ti2aj arginina na sekre2iju insulina mo5e se koristiti kao test u ispitivanju sposobnosti pankreasa u sekre2iji ovog .inteza glikogena 8etogeneza $likoneogeneza $likogenoliza :ipoliza Cišak insulina V V V M M M M )anjak insulina M M M V V V V Ta/e*a 1.idrolize razla5e ? i @ polipeptidne lan2e insulina.ormoni# koji ubrzavaju sekre2iju insulina preko glukoze# ali putem glikoneogeneze.ole2istokinin# somatotropin i prostaglandin E1 . . S%!arn" e@e2a "ns%*"na na ne2e !e a/o*"'2e 7rocese +eriod poluraspada inji2iranog insulina čovjeku iznosi oko <% minuta.ormona. Reduk2ijom insulina razla5u se bisul6idne veze# a time se insulin razla5e na polipetidne lan2e ? i @. -n stimulira transport glukoze# aminokiselina# nukleozida# anorganskog 6os6ata# iona kalijuma i kal2ijuma kroz !elijsku membranu. * masnom tkivu insulin ubrzava sintezu masni.>a sekre2iju insulina utiču glukagon# skretin# . -n stimulira transport aminokiselina u !elije kroz !elijske membrane neovisno od transporta glukoze.ormoni pove!avaju aktivnost adenilat2kilaze# kao i glikokortikosteroidni .ibira ključne enzime koji učestvuju u pro2esu glikoneogeneze# a time stimulira glikogenogenezu.arida koji na prvom# drugom i tre!em A 3ugljikovom4 atomu imaju istu kon6igura2iju kao i ( ' glukoza 3to su 1 galaktoza# ksiloza i : ' arabinoza4.inteza masti . +retpostavlja se da transla2iju stimulira podstiču!i 6ormiranje polizoma. Insulinaza pro2esom .inteza proteina . Istovremeno insulin in. +rimarni e6ekat insulina je transport glukoze# aminokiselina i drugi. . +rvi enzim katalizira reak2iju izme/u insulina i glutationa. Insulin ima nekoliko značajni.vi ovi . Insulin najjače djeluje na !elije miši!a# jetre i masnog tkiva. * jetri insulin indu2ira sintezu spe2i6ični. supstan2i olakšanom di6uzijom. -vaj enzim ne mo5e razlo5iti intaktni insulin. kinaza# koje učestvuju u pro2esu glikolize# a to su 1 glukokinaza# 6os6o6ruktokinaza i piruvat ' kinaza.ekre2ija insulina znatno se pove!ava pri unošenju .rane bogate proteinima# i to takvim koji sadr5e dosta arginina i leu2ina. * toj reak2iji se redukuje# a glutation oksiduje. Istovremeno# glutation se oksiduje u diglutation. )etabolički pro2es . 1+ .

o/ro2a. 8"#a$ra! 7o2a6%#e @*%2 %ac"#% &e.era % 2rv" (crveno) " "ns%*"naA .era (7*avo) 2od 'ov#e2a o2o! 3 dana s 3 o/ro2a .Ta2oBe #e "s a2n% e@e2a &e.er:/o$a ". s*"2a 14. " s2ro/: /o$a ".d"#a$ra! 1. Se2rec"#a "ns%*"na 14 .or!ona 2o#" %!an#%#e n"vo &e.

ormon koji usko povezano djeluje sa svojim anaboličkim predstavnikom# insulinom# i zajedno regulišu nivo glukoze u krvotoku.ikrosko"ski "rika! obojeno% % 'ka%ona 20 .ode i (ema mo ek' e % 'ka%ona s ika 21. 0o je veliki# razgranati polimer izgra/en od glukozni. . molekula4# koji se lako mogu mobilizirati kao izvor energije# pove!avaju!i količinu glukoze trenutno dostupnu organizmu izme/u obroka i tokom mišične aktivnosti. +roizvode ga E ' !elije :anger.2. & 'ka%on G*%2a$on je katabolički 3dio metabolizma koji razara ve!e molekule na manje4 protein . obzirom na činjeni2u da se mozak oslanja na glukozu kao svoje gorivo# sposobnost da se odr5i njena stabilna opskrba je od presudne va5nosti za organizam.ansovi.. ostrv2a Ima suprotan učinak od insulina# glukagon djeluje na pove!anje nivoa še!era u krvi stimuliraju!i razgradnju glikogena u jetri do glukoze 3glikogenoliza4# pove!ava otpuštanje glukoze iz jetre u krv# spriječava skladištenje glukoze u jetri i pove!ava nastanak glukoze iz aminokiselina i masti.*. ostataka 3dijelova ve!i.rane glukoze u 5ivotinjskim !elijama. . s ika 20. $lukagon je osnovni oblik po.

. Cezivanjem na re2eptore# glukagon stimulira aktivnost adenilat ' 2iklaze# pri čemu se pove!ava kon2entra2ija 2?)+ u !elijama. $lukoza direktno koči lučenje glukagona. 8ao i drugi polipeptidni . * jetri glukagon in.ibira sintezu proteina# i to usporavanjem obrazovanja peptidni. . $lukagon in. ostrva2a.ibira sintezu masni. Istovremeno glukagon ubrzava pro2es proteolize bjelančevina u jetri. Pos6orilaza razla5e glikogen pro2esom 6os6orolize.1. s*"2a 22. ?denilat ' 2iklaza katalizira sintezu 2?)+ iz ?0+. 8inaza 6os6orilaze prevodi neaktivnu 6os6orilazu ili 6os6orilazu b u aktivni oblik ili 6os6orilazu a.ansovi. $emijska str'kt'ra i ' o%a & 'ka%ona +o . veza na polizomima# odnosno pro2es elonga2ije peptidni. 8ao što vidimo# lučenje glukagona raste pri padu kon2entra2ije glukoze u krvi# a kod insulina je obrnuto.*.2. !elija.ekre2iju glukagona stimuliraju ionski kal2ijum i arginin# a koče glukoza i somatostatin.emijskom sastavu glukagon je polipeptid čija molekula sadr5i 29 aminokiselina# a molekulska masa mu iznosi " <H5. kiselina i . lana2a.olesterola iz a2etil ' 8o?# a stimulira ketogenezu. +reko 2?)+ glukagon# kao i adrenalin# pove!ava aktivnost tkivne lipaze i ubrzava lipolizu# odnosno katabolizam masti na masne kiseline i gli2erol.ormoni# tako se i glukagon ve5e na spe2i6ične re2eptore !elijski. $lukagon za razliku od insulina# luče E ' !elije :anger. membrana 2iljni. !elija. Aiklički ?)+ kao i drugi glasnik aktivira protein ' kinazu ili kinazu kinaze# koja# zatim# aktivira kinazu 6os6orilaze. Po*"7e7 "dn" *anac a!"no2"se*"na $*%2a$ona " !ode* !an#e !o*e2%*e $*%2a$ona 21 .umarni e6ekat glukagona na proteine je pove!anje aminokiselina u jetri# što dovodi do ubrzavanja sinteze uree i glikoneogeneze iz aminokiselina. $lukagon kao i adrenalin pove!ava aktivnost adenilat ' 2iklaze u membranama jetreni.

$istorija i otkri.ranu i pi!e koji sadr5e še!er. Eli :illO i njena 6irma su dobili odobrenje za upotrebu glukagona kao lijek# koristan za nizak nivo še!era i za osobe koje nisu u stanju da progutaju . ormon glukagon su opisali 192".2. E*" 3"**CA osn"va' @"r!e E*" 3"**C and Co!7anC 22 ." ne s*%'a#eve s*"2a 2(.# kada je razvijeno spe2i6ično antitijelo. +otpunije razumijevanje njegove 6iziološke uloge nije otkriveno sve do 19B% ' ti.*. $odine 199H.2.iperglikemijskim svojstvima. godine na *niverzitetu u Ročesteru# dok je slijed aminokiselina molekule glukagona opisan u kasnim 195% ' im. 8imball i )urlin proučavali su eWtrakte i izlučevine gušterače# i pronašli dodatne supstan2e sa .e & 'ka%ona $odine 192%. 8o6a $*%2a$ona 6a . s*"2a 23.

imptomi ketoa2idoze su1 povra!anje# mučnina# bol u trbu. 8"#a/e es "7a 1 : >ajčeš!e se javlja od 11 do "% godine 5ivota# ali se mo5e javiti i u dugoj starosnoj dobi. +a2ijenti često osje!aju gubitak tjelesne te5ine# jaku glad i 5e/# slabost i umor. 0ek nakon uzimanja terapije insulina stanje pa2ijenta se poboljšava# ali 5ivot pa2ijenta od tada počinje ovisiti o insulinu./. De oac"do6a ' . Poreme. +ostoje tri glavana tipa dijabetesa 1 1.tanje# glad# ubrzan rad sr2a# znojenje i slabost.va " " 7ac"#en a s%1 )"7o$*"2e!"#a ' (o nje dolazi kada pa2ijent pretjera s terapijom insulinom# te se dovede do toga da nivo glukoze u krvi padne ispod normalni. S"!7 o!" koji ukazuju na pojavu bolesti su1 neobična i izrazito jaka 5e/ i glad# potreba za slatkim# nagli gubitak tjelesne te5ine# slabost# umor# poteško!e s vidom# učestalo mokrenje i razdra5ljivost. -bilje5je dijabetesa tipa 1 je1 F ' stani2e gušterače# koje proizvode insulin# postupno propadaju# sve dok ne do/e do potpunog nedostatka insulina# što uzrokuje previsok nivo še!era u krvi# koji se zatim izlučuje putem urina. vrijednosti.aji i bo esti Pankreasa /. 8"#a/e es "7a 1 ' nastaje zbog nemogu!nosti tijela da proizvede insulin# i za. 8"#a/e es "7a 2 ' nastaje zbog otpornosti organizma na insulin# stanje u kojem !elije ne mogu pravilno koristiti insulin# ponekad u kombina2iji sa potpunim nedostatkom insulina. (o pojave dolazi uslijed toga što se u organizmu ubrzava proizvodnja masni. 2. +a2ijent tada mora uzeti malo še!era# vo!nog soka ili bombone. poreme!aja kada osoba ima pove!an nivo še!era u krvi 3visok še!er4# izazvan kada organizam ne proizvodi dovoljnu količinu insulina# ili kada !elije ne reagiraju na proizvedeni insulin.erna bo est 1 Diabetes . 23 . kiselina# koje se pretvaraju u toksične tvari 3ketonska tijela4# što u nekim slučajevima mo5e dovesti i do smrti pa2ijenta. >aziva se još insulin ' ovisan dijabetes 3 I(() 4 i mladalački dijabetes. +a2ijentu tada treba odma.1. diabetes mellitus 4 je grupa metabolički. >isu poznati uzro2i ovog tipa dijabetesa# ali sumnja na nasljedni 6aktor. 0ada se mogu javiti simptomi kao što su1 dr. +rije se nazivao još i insulin ' neovisan dijabetes 3 >I(() 4 i dijabetes zrele dobi. dati insulin.e it's Še.u# duboko disanje i ubrzan rad sr2a.erna /o*es ili dijabetes 3lat.0.tjeva od oboljele osobe da sama unosi isulin u organizam. Dr"6e 2o#e !o$% 6a.-vaj visok še!er u krvi stvara klasične simptome poliurija 3učestalo mokrenje4# polidipsija 3pojačana 5e/4 i pol6agija 3pove!ana glad4. 0e.

5K trudni2a javlja se še!erna bolest tipa 2 u tre!em tromjesečju trudno!e# koji se naziva gesta2ijskim dijabetesom. Ce!ina oboljeli. -vaj oblik predstavlja 2K do 5K svi.Do!7*"2ac"#e koje mo5e uzrokovati bolest su1 neuropatije# amputa2ije# ne6ropatija# problemi s vidom# te problemi s plu!ima i ko5om. Še. @olest se najčeš!e javlja nakon 6% godine 5ivota# ali su česti i slučajevi bolesti i izme/u <% i 6% godine 5ivota. drugi. 2( . 5ena u roku od 1% godina nastaje dijabetes tipa 2. (ijabetes zrele dobi kod mladi. 8"#a/e es "7a 2 : 0o je najčeš!i oblik bolesti i zastupljen je kod 9% K dijabetičara. 8"#a$no6a d"#a/e esa "7a 1 se donosi nakon krvni. pretraga i anamneze bolesnika. S"!7 o!" d"#a/e esa "7a 2 su1 pojačano lučenje urina# gubitak tjelesne te5ine# 5e/# umor i problemi s vidom. >eop. Do!7*"2ac"#e koje mo5e uzrokovati bolest su1 neuropatije# amputa2ije# ne6ropatija# problemi s vidom# te problemi s plu!ima i ko5om. Insulin se ve5e za !elijske re2eptore# ali glukoza ne mo5e u!i u !eliju i to stanje je poznato kao insulinska rezisten2ija. 0ako je še!erna bolest tipa 2 vjerojatno kombina2ija nedovoljnog lučenja insulina i nemogu!nosti da pravilno djeluje na ulaz glukoze u !eliju. aktivnosti# svakodnevne njege stopala i redovitog 2ijepljenja protiv gripe. 8od 5ena se mo5e javiti i učestalost vaginalni. -sim liječenja insulinom# koji je neop.rane# koji !e im odrediti liječnik. gljivični. bolesnika postoji dodatno ošte!enje F ' stani2a gušterače koje narušava izlučivanje insulina.odno je i odr5avanje idealne tjelesne te5ine# te umjereni. in6ek2ija.erna /o*es 6re*e do/" 2od !*ad". od tipa 2 proizvodi promijenjene ili čak normalne količine inzulina# ali uslijed poreme!aja u !elijama jetre i miši!a dolazi do otpornosti na djelovanje insulina.rane# koji !e im odrediti liječnik. *zrok bolesti je nedovoljno lučenje insulina# kao i kod tipa 1. Ges ac"#s2" d"#a/e es 8od oko %. >akon poroda kon2entra2ije glukoze u krvi obično se vra!aju u normalne vrijednosti# me/utim kod jedne tre!ine do jedne polovi2e ovi. >eop.odno je i odr5avanje idealne tjelesne te5ine# te umjereni. 3)-(T4 je rijedak oblik genetskog oblika še!erne bolesti tipa 2 koji se obično javlja kod mršavi.odan za normalan 5ivot# pa2ijenti se moraju strogo pridr5avati dijetalnog re5ima pre. bolesti ili ošte!enja gušterače# . tjelesni. @udu!i da mnogi bolesni2i koji boluju od še!erne bolesti tipa 2 ne luče dovoljne količine insulina za savladavanje rezisten2ije na insulin# pretpostavlja se da kod takvi. U6roc" /o*es " "7a 2# mogu biti posljedi2e neki. tjelesni. aktivnosti# svakodnevne njege stopala i redovitog 2ijepljenja protiv gripe.ormonski poreme!aji# genetička predispozi2ija# upotreba lijekova koji mogu pove!ati opasnost od pojave bolesti# pušenje i pretilost. @olest se mo5e javiti naglo# ali češ!i su slučajevi postupnog napretka bolesti. +a2ijenti se moraju strogo pridr5avati dijetalnog re5ima pre. +reporučuje se i svakodnevno uzimanje manje doze ?spirina# jer ?spirin mo5e smanjiti komplika2ije vezane za bolest. slučajeva tipa 2. adoles2enata.

. Tes na &e..er % 2rv" s*"2a 2-. Do!7*"2ac"#e 2od d"#a/e esa 2.s*"2a 2.

U"a a &'(tera)e 1 Pankreatitis *pala gušterače 3pankreatitis4 predstavlja upalu izazvanu aktiviranim enzimima gušterače.s*"2a 20. u duodenum. -vaj se vod spaja s glavnim 5učnim vodom koji se naziva glavni 5učovod 3lat. /. pancreatitis4 i predstavlja stanje opasno po 5ivot. * normalnim se situa2ijama enzimi gušterače nalaze u neaktivnoj 6ormi do trenutka kada se na/u u alkalnoj sredini unutar duodenuma.* teškim slučajevima dolazi do krvarenja# in6ek2ije i trajnog ošte!enja organa uz po 5ivot opasni šok. . 2- . N"vo $*%2o6e % 2rv" 7r"#e " o2o! /o*es " Uučni kamena2 mo5e uzrokovati začepljenje 7a7"*e va er"# zajedničkog izlaza za 5učovod i gušteraču prema duodenumu. -va bolest se naziva 7an2rea " "s 3lat.mrtnost je kod akutne upale gušterače oko 2%K. )e/utim# kod upale dolazi do aktiviranja ovi. enzima koji tada počinju autodigestiju same 5lijezde. 0o uzrokuje zastoj 5uči 3/o*es 5% "c% 9 "2 er%s4 te stoga i zastoj enzima gušterače 3a2% n% /o*es $%& era'e4.2. 8"#a/e es "7a 1 s*"2a 2+. +ankreatitis mo5e biti a2% an ili 2ron"'an i obje 6orme mogu dovesti do komplika2ija. ductus choledocus4. $ušteračni vod sakuplja digestivne sokove i vodi i. 0akva bolest znači pu2anje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok 3kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi4.

)ron"'na %7a*a $%& era'e 3pancreatitis chronica4 se mo5e nastaviti na akutnu upalu gušterače# ali se kod neki. puteva i alko.ereditarnost# . $lavni uzrok akutnog pankreatitisa nije poznat# ali ne2" od %6ro2a s% 1 bolesti 5učni. 3"#e'en#e :  konzervativno se liječenje sastoji od dijetalne pre.iperkal2iemija# .ronična upala.ola  .anički ikterus.a na dodirI tjelesna temperatura mo5e biti povišena ili subnormalnaI ikterus se javlja u oko "%K bolesnikaI tetanija se javlja kod . 6ermenata u tijeku obroka# apstinen2ija od alko. !elija u okolno tkivo. za.olizam# a ostali su .olI ozljede gušterače uslijed tupi. Radi se o autodigestivnoj bolesti# jer nastaje razgradnja vlastitim proteolitičkim enzimima 3u prvom redu tripsinom4.irurško je liječenje potrebno kod nepodnošljivi.vataI in6ek2ijeI lijekovi 3kortikosteroidi4I . G*avn" %6ro2 /o*es " je alko. )ron"'n" 7an2rea " "s 20 .irurški.rane 3posna .iperlipidemijaI idioopatski pankreatitis. S"!7 o!" .oveI poreme!aj probaveI gubitak te5ine# anoreksija# mučnina# povra!anje# 6latuen2ijaI masne smrdljive stoli2e# steatoreja 3steatorrhea4 zbog gušteračne egzokrine insu6i2ijen2ijeE dijabetesE me.ipokal2iemijeI nakon nekoliko dana mogu se pojaviti modrikaste pjege u lumbalnom području.iperlipidemija. S"!7 o!" a2% no$ 7na2rea " "sa uključuju1 bol gornjeg abdomenaI abdominalna bol uz epigastriju koja se prenosi na le/aI abdominalna bol koja se pogorša nakon obrokaI abdominalna bol koja se olakša naginjanjem naprijed i kada se pa2ijent sklupča# a pogoršava u le5e!em polo5ajuI nausea 3mučnina4I povra!anjeI osjetljivost trbu. abdominalni.ron"'no$ 7na2rea " "sa uključuju1 bol gornjeg abdomena 3iznad pupka4 koja se često pojavljuje na ma. bolesnika pojavljuje kao zasebna .iperkal2iemija i .iperparatireoidizam# .8od a2% ne %7a*e $%& era'e 3pancreatitis acuta4 pankreasni enzimi izlaze iz a2inusni. boli.rana4 i uzimanju tableta gušteračni. s*"2a 24930. trauma ili .

od raka gušterače# raka ili polipoze debeloga 2rijeva# porodičnog raka dojke# nasljednog pankreatitisa# melanoma i raka jajnika.istološku analizu. osoba. )"s o*o&2" 7r"2a6 adeno2rac"no!a 7an2reasa S"!7 o!" /o*es " se ne pojavljuju ili su zanemarivi do uznapredovalog stadija bolesti. =eš!i je kod muški. 8ad se pojave# direktno zavise od lokaliza2ije i veličine tumora. * 25 do 5%K slučajeva javlja se . 8"#a$no6a: >ajtačnija i najisplativija metoda uspostavljanja dijagnoze i o2jenjivanje proširenosti kar2inoma je A0 3kompjuterska tomogra6ija4 i pokaza!e prisutne abnormalnosti u B5K slučajeva. nego kod 5enski. >ajčeš!i 6aktori rizika su1 starija 5ivotna dob# pušenje# is.rane# posebno masno!a# kao i probleme u razgradnji še!era# pa čak i razvitak dijabetesa. Rak &'(tera)e 2 Pankreasa Rak gušterače je naziv za maligni tumor gušterače 3slika "%.3.4# a ostali.4. Tera7"#a: 2+ .rana pretjerano bogata mastima# a siromašna vo!em i povr!em# debljina# smanjena 6izička aktivnost# te ranije bolesti kao pankreatitis# dijabetes i 2iroza jetre. * 95K slučajeva radi se o adenokar2inomu3 slika "1. 5K uključuju tumore različite prirode. >ije tako čest kao ostali tipovi raka i postotak izlječivosti od te vrste kar2inoma je najmanji. T%!or na 7an2reas% s*"2a 32./. *koliko se A0Mom ne prona/e tumor ili ga je mogu!e operisati# koristi se endoskopski ultrazvuk kako bi se otkrili mali tumori i odredio stepen proširenosti.ormona# što izaziva niz smetnji u probavljanju . 8asno uzrokuje smetnje i kad se otkrije# najčeš!e je ve! u uznapredovalom stadiju i nije ga mogu!e opera2ijom odstraniti. )ogu biti prisutni mučnina i povra!anje# čak i du5e vrijeme nakon uzimanja obroka# 5utilo ko5e# očiju i tamna mokra!a. -p!a slabost# gubitak apetita i znatan gubitak te5ine karakteristični su za rak gušterače. >ajčeš!e oboljevaju ljudi u čijoj je bliskoj porodi2i ve! bilo oboljeli. Ciše od 95K pa2ijenata umire u roku od dvije godine nakon dijagnoze. *običajeni laboratorijski nalazi često su normalni. >ajčeš!e se javlja bol u gornjem dijelu stomaka ili u le/ima# često sa širenjem podlopati2e# pojačava se nakon jela ili kod le5anja.iperglikemija. s*"2a 31. =esto je ozbiljna depresija prvi simptom bolesti. 9edan oblik tumora mo5e uzrokovati smetnje u količini izlučivanja insulina ili drugi. ?ko se radi o kar2inomu koji nije mogu!e operisati i koji je ve! metastazirao# provodi se perkutana aspira2ija iglom za . .

 +retpostavlja se da uzimanje vitamina ( smanjuje rizik od pojave raka pankreasa# kao i uzimanje vitamina @ grupe# @12 i @6.0. Egzokrina 6unk2ija pankreasa se ogleda u njegovoj ulozi u probavi i lučenja enzima putem duodenuma. patološki.+oreme!aji rada ove 5lijezde dovode do razni. (anas se nastavlja istra5ivanje u polju obujne endokrine 6unk2ije gušterače# ali i njenog egzokrinog djelovanja# kako bi se pove!ale naše spoznaje i s.vatanje 6unk2ioniranja našeg 2jelokupnog organizma.+ar2ijalna pankreatektomija 3djelimično odstranjenje gušterače4 ili pankreatikoduodenoktomija 3odstranjenje gušterače i duodenuma4 tzv. Punk2ionalno najva5niji dio pankreasa su !elije nazvane :anger.. s*"2a 33.armonije i stabilnosti 2jelokupnog organizma.ormona1 insulina i glukagona# čija je osnovna 6unk2ija u odr5avanju stalne količine še!era u krvi# a samim time i .ormone.ippleov postupak# jedino je što poten2ijalno mo5e dovesti do izlječenja# no tumor je mogu!e odstraniti u svega 15K bolesnika# a izlječiv u "K. CT sn"!a2 %!ora na 7an2reas% 3.  +reporučuje se pove!ano uzimanje vo!a# povr!a i 5itari2a uz smanjeno konzumiranje 2rvenog mesa. 24 . sintetski proizveden insulin spasio 5ivote umiru!im pa2ijentima# a ta njegova 6unk2ija se nastavila sve do danas.ansova ostrv2a# koja luče . 4ak j')ak +ankreas je 5lijezda sa unutrašnjim i vanjskim lučenjem. +ri tome je petogodišnje pre5ivljenje 15M2%K. ormon pankreasa insulin# postao je sinonim za spas# kada je 1922. promjena#te bolesti kao diabetes ili še!erna bolest i raka koji je najčeš!e smrtonosan.odno njegovoj dvojnoj 6unk2iji# pankreas je izgra/en i endokrinog i egzokrinog tkiva. I zatim te spoznaje iskoristili za dobrobit čovječanstva. Prevenc"#a:  Istra5ivanja pokazuju da je pušenje uzrok 2%M"%K slučajeva raka pankreasa. X. >jena endokrina 6unk2ija se ogleda u lučenju dva peptidna# me/usobno suprotna . .

30 .

. 7:99!ed"c"na/". 7:99KKK.A M"ra G"n er.A AA?<I3IG<FA 2JA 2000.a* er H Fadr". M"*an M".ed%.$od. .v"vo.A AA?<I)EM<FAJA Sv#e *os A Sara#evoA 1440. .A S #e72o Fadr".%Ka."n@o . . Sa@er MeBedov".$od. 2.A R"@a )ad5"se*"!ov".o*#'".5.K"2"7ed"a.s%" e101. 7:99KKK./.ed% +.a% 0. 7:99KKK. 7:99KKK.$od.A Esad Mas*". (. . .co! . AAAT3AS 3FU8SDE ANATIM<FEJA Sv#e *os A 2000.0.co! -. 6iterat'ra 1..an. 3.co*os a e.*a/.

_________________________ ispitiva !.OBRAZLOŽENJE ISPITIVAČA YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Ocjena maturskog rada ______________ ( ) Komisija: 1. ______________________ predsjednik 2. ______________________________ lan 32 .

92011 33 .<*"d5aA Ma# 2010.

3( .

.3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->