P. 1
Oslobođenje [broj 23178, 2.7.2011]

Oslobođenje [broj 23178, 2.7.2011]

|Views: 232|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 02, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/06/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 2. 7. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.178

Odluka prvostepene disciplinske komisije VSTV-a

SUSPENDOVAN
MILORAD BARA[IN
2. strana

Podjela cvjeti}a u znak sje}anja na genocid u Srebrenici

Jerzy Chmielewski

BRUXELLES IMA VI[E INICIJATIVE OD BiH
4-5. strana

11 latica za 11. juli 1995.
2-3. strana

Abdulah-efendija Al-Bosnawi – za{titni znak bo{nja~kog i bosanskog identiteta

TUMA^ENJE DRAGULJA POSLANI^KE MUDROSTI
Pi{e: Re{id HAFIZOVI]

Foto: Amer KAJMOVI]

U @I@I
Odluka prvostepene disciplinske komisije VSTV-a

2

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Akcija ~lanica srebreni~kih udru`enja

Simbol genocida
Cvjeti}e su izradile ~lanice Udru`enja Gra~ani~ko keranje, koje su kazale da bi gra|ani cvjeti}e trebali nositi sve do 11. jula

i nade Milorad Bara{in suspendovan do daljnjeg
Bara{inu ostalo da se `ali drugostepenoj disciplinskoj komisiji, me|utim, ni ta `alba ne odga|a izvr{enje ove odluke U ponedjeljak ime v.d. glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH
Prvostepenadisciplinskakomisija Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH suspendovala je Milorada Bara{ina, glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH do okon~anjapostupkakoji je pro{le sedmice protiv njega pokrenut. U VSTV-u ju~er nisu `eljeli komentarisatisvojuodluku o privremenomudaljavanju od vr{enjadu`nostiglavnogtu`ioca i tu`ioca u Tu`ila{tvu BiH koja zvani~no te~e od 1. jula i traja}e do okon~anja disciplinskog postupka. Vanredna sjednica VSTVa na kojoj}e bitiodre|en v.d. glavnog tu`iocaTu`ila{tva BiH do okon~anja postupka protiv Bara{ina }e biti odr`ana u ponedjeljak, saop}eno je ju~er iz VSTV-a.
Podjela cvjeti}a na Tuzlanskoj kapiji

^lanice srebreni~kih udru`enja ju~er su, zajedno sa predstavnicama Udru`enja Gra~ani~ko keranje, u pet minuta do 12 sati u ~etiri bh. grada podijelile 15.000 cvjeti}a, koji su simbol stradanja nevinih civila u genocidu, ali i nada za sretniji `ivot. Cvjeti}i su ju~er dijeljeni na Tuzlanskoj kapiji, ali i u Sarajevu, Zenici i Gra~anici, te Novom Pazaru, Zagrebu i Ljubljani.

„Motive }emo poklanjati ljudima dobre volje, koji }e ~inom no{enja ovog motiva da poka`u Srebreni~ankama da suo sje}aju sa nji ma“, re~eno je ju~er u Tuzli.

Pravda za `rtve
„Motiv sa 11 bijelih latica simbolizuje stradanje nevinih `rtava u Srebrenici, a zelena boja u sredi{tu je simbol nade da }e se stvoriti uslovi za povratak izbjeglih u Srebrenicu, da }e se nestali prona}i i dostojanstveno ukopati. A da }e po~inioci genocida biti izvedeni pred lice pravde“, re~eno je ju~er u Tuzli. Cvjeti}e su izradile ~lanice Udru`enja Gra~ani~ko keranje, koje su ju~er kazale da bi gra|ani cvjeti}e trebali nositi sve do 11. jula.

Tri dana za `albu
Protiv odluke o suspenziji Bara{in se mo`e `aliti drugostepenoj disciplinskoj komisiji i to u roku od tri dana od dana prijema odluke. Me|utim, njegova `alba ne odga|a izvr{enje odluke prvostepene disciplinske komisije. GlasnogovornikTu`ila{tva BiH Boris Grube{i} nam je rekao da }e Bara{in VSTV-u `albu na suspenziju uputiti u zakonskom roku. Bara{in je suspendovannakon{to su u javnost procurile videosnimke njegovogsusreta sa SlobodanomTe{i}em, koji se nalazi na UN-ovojcrnoj listi zbog {verca oru`ja, te DraganomKapetinom. Na pitanjenovinara„60 minuta“ FTV-a AvdeAvdi}ada li se sastajao sa Te{i}em i Kapetinom, Bara{in je svojevremenoizjavio da nije, a da}e se, ako se prika`usnimci tih susreta, sam povu}i sa du`nosti glavnog tu`ioca. Kada su snimci objavljeni, Bara{in se umjestodobrovoljnog povla~enja s du`nosti u Tesli}u okomio na Avdi}a koji ga je podsjetio na obe}anje da }e podnijeti ostavku. U incidentusuzamalostradalii novinar i kamera, ali to nije sve. Nekoliko sedmica kasnije Avdi}a je Bara{inov pratilac„preventivno“ uhvatio za vrat da se kojim slu~ajem ne bi pribli`io njegovom{efu. SnimciBara{ina sa Te{i}em i Kapetinom su bili polazne osnove da glavni disciplinski tu`ilac VSTV-a ArbenMurtezi}pokreneproceduru Bara{inove suspenzije. Naime, sa njegovih susreta sa Te{i}em i Kapetinom protiv kojih se u Tu`ila{tvu BiH vodi istraga jer se povezuju s nelegalnim izvozom naoru`anja zemljama u koje je UN zabranio izvoz, osim fotografija, postoje i transkripMilorad Bara{in

DA SE NE ZABORAVI Sve ovakve inicijative su dobre, da se zna {ta se dogodilo, da se ne zaboravi, da se razmi{lja o tome. I da se ne ponovi, kazao je doktor Ke{etovi}
Cvjeti}i su ju~er u Tuzli dodijeljeni i Seadu ^au{evi}u, premijeru Tuzlanskog kantona, ali i Rifatu Ke{etovi}u, vje{taku sudske medicine i ~ovjeku koji identifikuje `rtve genocida. „Svih ovih go di na sam, na`alost, uklju~en u pronalazak nestalih osoba Srebrenice. Naravno, i danas sam mo-

rao do}i da iska`em sau~e{}e svim porodicama koje su izgubile svoje najmilije u ovoj zemlji. Sve ovakve inicijative su dobre, da se zna {ta se dogodilo, da se ne zaboravi, da se razmi{lja o tome. I da se ne ponovi, naravno“, kazao je doktor Ke{etovi}, dodaju}i da }e ove godine u Poto~arima biti ukopano oko 610 `rtava genocida, koje je on zajedno sa svojim timom identifikovao.

Jo{ bez odgovora
„Kao i prethodnih godina, suvi{e veliki broj, suvi{e nesre}e u svemu tome. Ono {to boli jeste da je veliki broj porodica jo{ bez odgovora. To boli i mene, naravno, i sve ljude koji su uklju~eni u ovaj proces. Znam da sve to predugo traje. Ali, na`alost, to je realnost“, kazao je Ke{etovi}, napominju}i da }e on i njegov tim uraditi sve {to je u njihovoj mo}i da porodice sa zna ju su dbi nu nji ho vih najmilijih.
S. K.

SNIMCI SUSPENDOVANOG Bara{in je suspendovan nakon {to su u javnost procurile videosnimke njegovog susreta sa Slobodanom Te{i}em, koji se nalazi na UN-ovoj crnoj listi zbog {verca oru`ja, te Draganom Kapetinom
tirazgovora u kojima se spominjeprimanjenovca i drugihdarova. Ipak, zanimljivo je da nam je Grube{i} ju~er rekao da Te{i} i Kapetinanemajustatus osumnji~enih!?

Po zakonu
Iako ni u Slu`bi za odnose sa javno{}uVSTV-a, kao ni Murtezi}nisu `eljeli komentarisati ni obrazlagati odluku o suspenziji, vrlo je jasno da je prvostepena disciplinska komisija postupila po Zakonu o VSTV-u i ~lanu57. kojitretiradisciplinskeprekr{aje tu`ioca. Konkretno, Bara{in je suspendovanzbogpona{anjakoje{teti ugledu tu`ila~ke funkcije i podriva kredibilitet, te povjerenje u pravosu|e. U VSTV-u su nam rekli da }e postupak protiv Bara{ina biti proveden u razumnom roku, te da drugostepena disciplinska komisija mo`e ukinuti, potvrditi ili preina~iti odluku prvostepene komisije.
Dk. OMERAGI]

V I J E S T I

[tefan Füle

BiH u boljoj situaciji nego ranije
Komesar EU za pro{irenje[tefanFüleizjavio je za Srnu da je BiH sada u boljoj situaciji nego ranije i istakao da se ne sla`e sa konstatacijama da }e sve ostale zapadnobalkanske zemlje napredovati u eurointegracijama, a BiH fatalno zaostati. Füle je istakao da je teza o umoru EU od pro{irenja mit, za {ta je najbolji dokaz to {to su zaklju~eni pregovori Hrvatske sa Unijom. Postoji velika {ansa da se pozitivni moment kreiranzavr{etkomhrvatskihpregovora i hap{enjem Ratka Mladi}a, koje }e pogurati naprijed Srbiju, pozitivno odrazi i na integracije BiH, rekao je Füle u neformalnom razgovoru sa dopisnicima iz regiona, nakon konferencije za novinare povodom zavr{etka pregovora Hrvatske sa EU. Odgovaraju}i na pitanje na ~emu temelji svoje zaklju~ke, Füle je rekao da BiH sada ima vrlo jasan okvir koji joj omogu}ava napredovanje. “U detalj su joj poznati koraci koje mora da napravi za naredne faze napredovanja. Osim toga, imenovan je {ef de-

legacije (EU u BiH Peter) Sorensen koji }e biti direktna veza izme|u Bruxellesa i BiH. Uz to, napredovanje Srbije tako|er }e motivisati BiH” naglasio je Füle. , On je naveo da je zavr{etak pregovora EU sa Hrvatskom vrlo sna`an signal za zemlje zapadnog Balkana i da je iz toga vidljiva kredibilnost procesa pro{irenja, a {to je i dokaz da zemlje zapadnog Balkana, pod uslovom dostizanja standarda, mogu da idu naprijed. “Postoji li bolji dokaz da je umor od pro{irivanja mit, nego taj da su hrvatski pregovori zaklju~eni? Krajem godine, naprimjer, mogu}e je dalje napredovanje jo{ tri zapadnobalkanske dr`ave u eurointegracijama“ rekao je Füle, aludiraju}i na Crnu , Goru, Srbiju i Makedoniju.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

Podjela cvjeti}a u znak sje}anja na genocid u Srebrenici

11 latica za 11. juli 1995.
Radmanovi} je trebao na sjednicu Parlamenta BiH
Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH ove sedmice nije prihvatio kandidaturu Slave Kuki}a za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. Iako je Predsjedni{tvo BiH kandidiralo Kuki}a za mandatara, predsjedavaju}i ni ~lanovi Predsjedni{tva nisu se pojavili na sjednici Parlamenta. @eljko Kom{i}, hrvatski ~lan Predsjedni{tva, kazao je kako je trenutno predsjedavaju}i Predsjedni{tva Neboj{a Radmanovi}, te da je on trebao prisustvovati sjednici. „Radmanovi} je jedini ovla{ten, a ne ja ili Izetbegovi}. Pored toga, Radmanovi} nije nikog ovlastio da ode na sjednicu“, pojasnio je Kom{i} ju~er novinarima u Sarajevu. S druge strane Izetbegovi} je naglasio kako je Predsjedni{tvo obavilo svoj dio posla, te da je ostalo stvar dogovora stranaka. „Ne mo`e Predsjedni{tvo vi{e ni{ta uraditi bez dogovora stranaka. Evo, poslali su nam tri kandidata, mi smo birali i {ta? Mislim da su i Radmanovi} i Kom{i} bili pozvaniji na sjednicu i taj dio prepustio sam njima“, kazao je Izetbegovi}.

Pravda i istina jo{ nisu iza{le na vidjelo

Ovakvi doga|aji su jedna vrsta brane za negiranje istine

Foto: A. KAJMOVI]

Mi zemlju gradimo sa onima koji su je ru{ili. Mi zemlju gradimo sa onima koji za Ratka Mladi}a govore da je heroj. Rezoluciju o Srebrenici nismo usvojili zbog onih koji negiraju doga|aje u BiH, isti~e ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}
U simboli~nih pet minuta do dvanaest sati na Trgu djece Sarajeva udru`enja Pokret Majke enklava Srebrenica i @epa, @ene Podrinja i Gra~ani~ko keranje iz Grada~ca organizirala su ju~er podjelu cvjeti}a gra|anima Sara je va, kao sim bol traj nog sje}anja na `rtve srebreni~kog genocida jula 1995. Me|u okupljenim gra|anima koji su ju~er dobili po jedan cvijet bili su i ~lanovi Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i}, ~lanovi federalne Vlade predvo|eni premijerom Nerminom Nik{i}em, delegacija Vlade Kantona Sarajevo, te predstavnici politi~kih partija. „Broj latica na cvjeti}u simbo li zi ra 11. ju li. Bi je la bo ja ozna~ava nevinost, jer u Srebrenici su ubijeni nevini i razoru`ani ljudi. Zelena boja simbo li zi ra da }e po gi nu li bi ti na|eni i dostojno ukopani, kao i platno kojim su prekriveni ta bu ti“, ka za la je Aze mi na Ahme tbe go vi} iz Udru`enja Gra~ani~ko keranje. Kom{i} je istakao da je negiranje stvarnih doga|aja u Srebrenici ~esta pojava, ali da je ona najintenzivnija u vrijeme kada se obilje`ava godi{njica genocida. „Politika umanjivanja `rtava i negiranja genocida je ne{to {to obilje`ava vrijeme u BiH, ali ovakvi doga|aji su jedna vrsta brane za negiranje istine. Mi u BiH moramo se suo~iti sa istinom, onakvom kakva ona jeste i tek onda }emo mo}i i}i naprijed. Sada dolaze neki ljudi i pri~aju nam pri~e. Meni do|u, govore i obja{njavaju kako je bilo, kao da sam ja sa druge planete. Dok god ne zavr{imo sa velikodr`avnim projektima, nema sre}e za nas. S tim ni{ta ne}emo uraditi i samo }emo ostaviti sjeme zla“, naglasio je Kom{i}. Razlog zbog kojeg BiH jo{ nije usvojila rezoluciju o Srebrenici Izetbegovi} vidi u opstrukcijama onih koji su razarali na{u zemlju. „Mi zemlju gradimo sa onima koji su je ru{ili. Mi zemlju gradimo sa onima koji za Ratka Mladi}a govore da je heroj. Rezoluciju nismo usvojili zbog onih koji negiraju doga|aje u BiH. Ja }u ovaj cvjeti} nositi narednih dana, a zatim }u ga sa~uvati i u znak podsje}anja“ kazao je Ize, tbegovi}. Prema rije~ima Munire Suba{i}, predsjednice Udru`enja Maj ke en kla va Sre bre ni ca i @epa, pro{lo je mnogo vremena od stra{nih doga|anja u Srebrenici, ali pravda i istina jo{ nisu iza{le na vidjelo.

Na reveru tu`ioca
„Cvjeti}i nam bude nadu da }e obi~ni ljudi, prolaznici pitati {ta se de{ava i da }e ih njihova znati`elja navesti da razmi{ljaju o na{im najmilijim. Mi }emo im svakako odgovoriti da je ovo sje}anje na na{e poginule. Svjesni smo da na{e mrtve ne mo`e niko vratiti, ali isto tako mi ih nikada ne}emo i ne mo`emo zaboraviti“, istakla je Suba{i}. Simbol stradanja nosit }e i ~lanovi Tu`ila{tva u Haagu zajedno sa glavnim tu`iocem Sergeom Brammertzom, kao i ~lanovi raznih nevladinih organizacija u inozemstvu, a 20 cvjeti}a oti{lo je i u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave.
S. HUREMOVI]

Ubijeni nevini
Cvjeti}e su izradile `ene PokretaMajkeenklavaSrebrenica i @epa zajedno sa ~lanicama Udru`enja Gra~ani~kokeranje, a ~ini ih11 bijelih latica i zeleni tu~ak.

Haag

Ahmetovi} - Brammertz

Alkalaj u Viljnusu

Sre}ko Boras

Mladi} pred sudijama
Biv{ikomandantVojskeRepublikeSrpske Ratko Mladi} pojavi}e se po drugi put pred Ha{kim tribunalom bez stalnog branioca, a zastupa}e ga beogradskiadvokatAleksandar Aleksi}koga mu je po slu`benojdu`nostipostavio Tribunal, javlja Fena. Ratko Mladi} bi}e u ponedjeljak, 4. julaizvedenpredsudijukako bi se izjasnio o krivici po 11 ta~akaoptu`nice. U dvije ta~ke, Mladi} je optu`en za genocid u Srebrenici i jo{ osambosanskihop{tina, u ostalih devet na teret mu se stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportacija, prisilnopremje{tanje, terorisanje, nezakoniti napadi na civile i uzimanje talaca.

O slu~aju Stankovi} Ja~ati Zajednicu Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar sigurnosti BiH Sadik demokratija
Ahmetovi} ju~er je u Haagu prisustvovao otvaranju novog sjedi{ta EUROPOL-a. Ahmetovi} se u Haagu sastao sa glavnim tu`iocem ICTY-a Sergeom Brammertzom, koji je istakao zadovoljstvo dosada{njom saradnjom BiH sa Tu`ila{tvom, ali je iskazao i zabrinutost dosada{njom implementacijom strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina te iskazao nezadovoljstvo aktivnostima na pronalasku odbjeglog ratnog zlo~inca Radovana Stankovi}a. Brammertz je naglasio da }e u budu}im odnosima sa BiH i Srbijom slu~aj Stankovi} biti posebno problematiziran.

Skup{tina Jadranske euroregije
Premijer HNK-a Sre}ko Boras sudjelovao je na redovnoj Izbornoj skup{tini Jadranske euroregije, koja je odr`ana u italijanskom gradu Campobassu u regiji Molise. Ivan Jakov~i} je ~elnu funkciju prepustio predsjedniku Molisea Angelu Michele Ioriou, a za dopredsjednika izabran je `upan dubrova~ko-neretvanski Nikola Dobroslavi}. Skup{tini su prisustvovali predstavnici Albanije, Italije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, koji su sudjelovali i na okruglom stolu o temi Jadranska strategija na tragu evropskih integracija i na konferenciji posve}enoj novim modelima upravljanja u EU.

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaju~estvovao je ju~erna VI ministarskojkonferenciji Zajednice demokratija koja je pod motom Empowered, Energized, Engaged odr`ana u Viljnusu u Litvaniji. Alkalaj je imao i odvojene bilateralne sastanke sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslovaIrskeEamonomGilmoreom i ministrom vanjskih poslova Makedonije Antoniom Milo{oskim. U~esnici ministarske konferencije razgovarali su o reformi Zajednice demokratija i njenom ja~anju, a posebna pa`nja je posve}ena novim demokratijama i ulozi civilnog dru{tva.

4

DOGA\AJI

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Nadam se da }e kona~no do}i do izbora Vije}a ministara BiH koje ima ve}inu. Na tom putu Evropa mo`e pomo}i BiH

Razgovarao: Almir TERZI]

Franco poslova Itatini, Frat lije ministar vanjskih

DOBAR

LO[

ZAO

BE]IROVI] I \UKI] - DEJANOVI]
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} uputio je poziv predsjednici NS-a Srbije Slavici \uki} — Dejanovi} da do|e u posjetu. Be}irovi} je pritom podsjetio \uki} — Dejanovi} da je u nekoliko navrata do sada bila u NSRS-u, a nijednom u Parlamentu BiH. Predsjednica NS-a Srbije sa zadovoljstvom je prihvatila poziv.

PDP
Poslanici PDP-a zatra`ili su u Narodnoj skup{tini RS-a uvo|enje ni`e stope PDV-a na odre|ene proizvode. Od njihovog prijedloga, me|utim, ne}e biti ni{ta, barem ne u skorije vrijeme. Odluka o PDV-u donosi se na dr`avnom nivou i zato se inicijativa PDP-a ~ini populisti~kom.

POVRATNICI
Okrugla kod Vi{egrada primjer je uspje{nog povratka. Uz nove ku}e, bo{nja~ki povratnici su, zahvaljuju}i Ambasadi SAD-a u BiH, resornim ministarstvima FBiH i RS-a te CRS-u i UNHCRu, dobili motokultivatore, plastenike, junice i sve drugo neophodno za `ivot.

• Republika Poljska u narednih {est mjeseci preuzima, odnosno postaje dr`ava predsjedavaju}a EU. Prvenstveno, {ta su to prioriteti Poljske kada je u pitanju BiH? Jednom prilikom ste nam rekli da nema cjelovite Evrope a da se u nju ne priklju~e i, ono {to mi nazivamo, dr`ave zapadnog Balkana?! - Da. Prvo velika hvala na prilici. Ja sam neobi~no sretan {to se mogu obratiti va{im ~itaocima kao ambasador Republike Poljske i predstavnik dr`ave koja je od 1. jula preuzela predsjedavanje EU. Poljska preuzima predsjedavanje EU od Ma|arske. Dakle, to je jedan godi{nji ciklus kad dvije srednjoevropske zemlje koje su patile od komunizma, od totalitarnog re`ima decenijama, sada su u toj ulozi da mogu predsjedavati Vije}em EU, ministarskim sastancima i susretima na vrhu EU. To i jeste izuzetna prilika za dr`ave tzv. zapadnog Balkana. Ja bih vi{e volio da ih zovem dr`avama srednje Evrope ili djelomi~no me di te ran skim ze mlja ma. Me|utim, u toj terminologiji postoji odredba zapadni Balkan i protiv njega ne mo`emo ni{ta. Dakle, od Ma|arske, vrlo uspje{ne prezidencije,

preuzimamo neke nedovr{ene projekte. Mislim da }e se za vrijeme predsjedavanja Poljske kona~no zavr{iti proces u~lanjivanja Hrvatske u EU. Vjerujem da }e se dogoditi i podno{enje zahtjeva za ~lanstvo Srbije u EU, a meni osobno bila bi velika `elja da se to dogodi i sa BiH. Dakle, da se za vrijeme predsjedavanja Poljske dogodi to da BiH ispuni tih nekoliko uvjeta koji su neophodni za podno{enje zahtjeva za ~lanstvo.

prilago|avanje Ustava BiH presudi Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slu~aju Sejdi} - Finci. Postoje jo{ odre|eni uvjeti koji mo`da gledano iz perspektive Var{ave nisu kredibilni za podno{enje zahtjeva, ali koji su neminovni za otvaranje pregovora. Jer, podno{enje zahtjeva je tek po~etak jednog puta. Nakon predaje aplikacija }e se uputiti u proceduru i EK }e se obratiti Sarajevu nekim konkretnim zahtjevima i na osno-

SUVERENI GRA\ANI Polazimo od toga da su u svakoj demokratskoj zemlji koja ima aspiraciju, koja bi `eljela da postane ~lan EU, evropskih integracija, gra|ani suvereni. Dakle, gra|ani su ti koji odlu~uju o svojoj politi~koj sudbini i koji bi trebali da odlu~uju o sudbini svoje dr`ave
• O kojim se to konkretno uvjetima radi kada je u pitanju BiH? - [to se ti~e tih uvjeta, za po~etak vidim samo dva. Prvo je formiranje jedne sredi{nje vlade u BiH koja bi bila partner EU, a i bilateralno za nas u Var{avi, koja bi imala ~vrst oslonac u Parlamentu BiH i mogla bi da pripremi dugoro~nu strategiju euroatlantskih integracija. Drugi je uvjet vu toga }e se vr{iti procjena da li da se otpo~nu pregovori.

Stagnacija umjesto napretka
• Proces pribli`avanja BiH i dr`ava zapadnog Balkana EU je neminovan i neizbje`an. Me|utim, imate li dojam kako Bruxelles i EU ~ine vi{e od samih lokalnih politi~ara u regionu da ubrzaju taj evropski put?

Sam ~in podno{enja zahtjeva za ~la
VIJEST U OBJEKTIVU Dan policije
Akademija povodom Dana policije FMUP-a odr`ana je ju~er u Sa ra je vu. Fe de ral ni ministar unutra{njih poslova Predrag Kurte{ podsjetio je da je 1. jula prije 14 godina formiran Federalni MUP, a prije 10 godina Federalna uprava policije. Na ju~era{njoj sve~anosti uru~eno je vi{e priznanja i nagrada zaslu`nim policijskim radnicima. Medalja za hrabrost uru~ena je porodici poginulog policijskog slu`benika MUP-a SBK-a Tarika Ljubu{ki}a i policijskoj slu`benici Edini Hindi}.
Foto: Amer KAJMOVI]

NK [IROKI
Nogometa{i [irokog Brijega u prvom pretkolu Europa lige remizirali su na doma}em terenu protiv slovenskog predstavnika Olimpije (0:0). [teta je {to na{a ekipa nije uspjela ste}i rezultatsku prednost pred revan{ u Ljubljani.

VIJEST U

BROJU

posto manje novca od putarina je prikupljeno u pro{loj godini u RS-u, iako je broj vozila pove}an za 20.000.

25

OSLOBO\ENJE subota, 2. juli 2011. godine

INTERVJU

5

Jerzy Chmielewski, ambasador Republike Poljske u BiH

inicijative od BiH
Foto: D. ]UMUROVI]

Bruxelles ima vi{e
Nu`no formiranje sredi{nje vlade BiH koja bi bila partner EU, a i bilateralno za nas u Var{avi,l koja bi imala ~vrst oslonac u Parlamentu BiH i mogla da pripremi dugoro~nu strategijul euroatlantskih integracija EU ima dovoljno snage da mo`e ~ekati, ali gra|ani BiH ne,l jer to zna~i ko~enje procesa ekonomskog razvitkal
- Na`alost, da. Moram re}i da je BiH mo`da taj prvi slu~aj u kojem Bruxelles i Evropska komisija i EU ispoljavaju vi{e inicijative i politi~ke volje od same BiH. Ne samo ja nego mnogi politi~ari i funkcioneri u EK-u malo su zbunjeni time. Te{ko je razumjeti razloge za{to je to tako. • Preovladava mi{ljenje kako se radi o nedostatku politi~ke volje. Mislite li da je samo to u pitanju ili ima i odre|enih opstrukcija sa pojedinih strana, prvenstveno i zbog toga {to jedan dio zemlje, konkretno RS, uvijek oslu{kuje {ta }e re}i Srbija o nekom pitanju i ~eka da ona napravi prvi korak? - Ne bih ulazio u spekulacije oko toga koji su razlozi takvog stanja. Mislim da je dovoljno konstatovati da je sada puno manje politi~ke volje na strani BiH vezano za evropsku integraciju nego u Bruxellesu i EU. Sve u svemu, rezultat takvog stanja je veoma lo{ ne toliko po EU, koja ima dovoljno snage da mo`e ~ekati {to ka`u Englezi piju}i ~aj, nego mnogo vi{e za gra|ane BiH, jer to zna~i ko~enje procesa ekonomskog razvitka. To zna~i da se ne mogu pokrenuti sredstva iz programa pretpristupne pomo}i (IPA), kao i da dok nema vlade, nema kreditiranja iz me|unarodnih finansijskih institucija, a tu su i socijalni problemi koji te{ko da se mogu rije{iti bez obimnih sredstava pomo}i iz EU. Ta sredstva ~ekaju na ra~unima, ali ne mogu se pokrenuti dok nema progresa ovdje. • Rekli ste kako Var{ava, ali i cijela EU, o~ekuje jaku i stabilnu dr`avnu Vladu. Imamo situaciju da ni devet mjeseci nakon op}ih izbora nismo dobili izvr{nu vlast u BiH. Koliko mislite da je to lo{e za gra|ane BiH? Ima li vremena za ~ekanje? [ta biste poru~ili politi~arima BiH? - Prvo moram konstatovati da slika u cijelosti nije tako neoptimisti~na. Postoji zakonodavna vlast. Dakle, Parlament BiH, oba doma su konstituirana i postoje. Tako da se neki zakonodavni radovi ve} mogu odvijati u Parlamentu BiH. To je dosta ohrabruju}e. tnera sa kojim mo`emo razgovarati {ta }emo dalje. • Izrazili ste nadu, o~ekivanje i `elju Poljske da za vrijeme svog predsjedavanja dobije aplikaciju BiH za sticanje statusa kandidata u EU. Kada govorimo o va`nosti tog statusa, on donosi neke nove pogodnosti, kroz nove komponente IPA pomo}i. Koliko je va`no u ovom trenutku za BiH za Vladom BiH, dijalog o ispunjavanju ostalih uvjeta neophodnih za integracijskiproces. Tih uvjeta ima pet, prema pro{logodi{njim odlukama EK-a. Ali, na simboli~nom planu to je veoma va`no, jer bi taj ~in podno{enja aplikacije dao odre|eni impuls i otvorio nadu za dru{tvo i gra|ane ove dr`ave. Kadaimampriliku da razgovaram sa mnogim ljudima i u RS-u i FBiH, moram re}i da je euroentuzijazamvidljiv, posebnome|umla|im generacijama. Ti ljudi su veomazadovoljniukidanjemviznogre`ima, jer moguslobodnoputovati, nema vi{e tog sindromaklaustrofobijekoji je postojao. Ali, o~ekuju mnogo od svojih politi~kih elita. vi i vrlo aktivni u BiH. Moram re}i da i sam svako jutro po~injem sa novinama. Naglasio bih i ulogu interneta. To je nova pojava preko koje se stvara nova mre`a tog virtualnog komuniciranja i u svim zemljama kako i Poljskoj, srednjoj Evropi, internet postaje osnovno sredstvo komunikacije, naro~ito mladih. Ja sam optimista. Jer, naro~ito sa tim novim metodama komunikacijeglasmladihgeneracija, nevladinihorganizacija, tzv. civilnog dru{tva }e se sve vi{e ~uti i imati uticaja. • Znam da je, kao {to ste to i rekli, puno toga na doma}im politi~arima da u~ine dodatne napore na evropskom putu, ali je li EU spremna u ovom trenutku na prijem novih ~lanova? - Jeste. Ona je spremna, pod uvjetom da ti ~lanovi ili zemlje ispune odre|ene uvjete. Navest }u jedan primjer citiraju}i moga biv{eg predsjednika Lecha Wałęsu, koji je u Ameri~kom kongresu 1990. po~eo govor sa - Sanjao sam. E, sad dozvolite i meni da ka`em isto. Gra|ani BiH su punopravni ~lanovi Evrope, ravnopravni gra|ani ovoga dru{tva, mogu putovati, raditi u dr`avama EU, ovdje mogu gra|ani drugih dr`ava ulagati, mala i srednja preduze}a do`ivljavaju procvat... To je moj san o BiH. Ali, sve je u rukama gra|ana ove dr`ave. Bosno i Hercegovino, probudi se!

Euroentuzijazam
• Ali, nema parlamentarne ve}ine?! - Da. Ali, ipak morate priznati da je prije nekoliko mjeseci situacija bila crnja nego {to je sada. Ne bih se upu{tao u spekulacije {to se ti~e izvr{ne vlasti. Jednostavno, ~ekamo da se ta vlast formira, jer bez toga nema procesa ka euroatlantskoj integraciji i ne mo`emo otvoriti izvore finansiranja i usmjeriti odre|enu energiju koja bi pokrenula taj proces. Bitno je da se krene sa mrtve ta~ke, da se ta izvr{na vlast kona~no formira i da imamo par-

SAN O BiH Gra|ani BiH su punopravni ~lanovi Evrope, ravnopravni gra|ani ovoga dru{tva, mogu putovati, raditi u dr`avama EU, ovdje mogu gra|ani drugih dr`ava ulagati, mala i srednja preduze}a do`ivljavaju procvat. To je moj san o BiH
njeno sveukupno gospodarsko i socijalno stanje da dobije taj status kandidata? - Sam ~in podno{enjazahtjeva za ~lanstvozna~imnogovi{e na simboli~nomplanunego na realnom. A, EK taj zahtjev mo`e staviti u ladicu, a mo`e ga i pokrenuti, uputiti ga u proceduru. Da bi se to desilo, moraotvoritidijalog sa novom

BiH - probudi se!
• [ta treba da urade civilno dru{ tvo, me di ji, pa i sva ki gra|anin ponaosob, da natjeraju politi~are da krenu evropskim putem. Je li mislite da i svi oni snose dio odgovornosti za trenutno stanje? - Polazimo od toga da su u svakoj demokratskoj zemlji koja ima aspiraciju, koja bi `eljela da postane ~lan EU, evropskih integracija, gra|anisuvereni. Dakle, gra|ani su ti koji odlu~uju o svojoj politi~koj sudbini i koji bi trebali da odlu~uju o sudbini svoje dr`ave. Mislim da je va{e pitanje usmjereno i na slobodutiska, na razli~itemedijepreko kojih se ti gra|ani mogu izra`avati. Mediji su vrlo zanimlji-

nstvo zna~i mnogo vi{e na simboli~nom nego na realnom planu
TAKORE]I... REVOLT
Plakatima sa porukom Narod zna da OVO NIJE dr`ava za ~ovjeka ~lanovi omladinskog pokreta Revolt iz Tuzle skrenuli su pa`nju politi~arima da su nezadovoljni vlastima. Poruka je aluzija na predizborna obe}anja SDA i SDP-a BiH i na njihove izborne slogane. “Osobine vladaju}ih politi~ara su neodgovornost i nedostatak volje za su{tinskim politi~kim i ekonomskim promjenama, a farsa oko formiranja vlasti je posljedica bezobrazluka, inata i neodgovornosti” poru~ili su iz Revolta. ,

6

DOGA\AJI

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Regionalna koordinacija za tra`enje nestalih

Zajedni~ki do istine
Uz pomo} ICMP-a, ve} smo krenuli da radimo. Mi i nakon 19 godina tra`imo najmilije, ka`e Ema ^eki}, predsjednica Upravnog odbora Koordinacije
U Tuzli je ju~er odr`an prvi sastanak Upravnog odbora Regionalne koordinacije udru`enja porodica nestalih osoba sa podru~ja biv{e Jugoslavije, koja okuplja 26 udru`enja iz regiona, a ~iji je cilj zajedni~ko traganje za nestalim osobama. Ideja o osnivanju Regionalne koordinacije se javila 2005, od kada se uz pomo} Me|unarodne komisije za tra`enje nestalih (ICMP) radi na njenom uspostavljanju. Po~etkom 2008. predstavnice udru`enja su se po~ele neformalno sastajati, a pro{le sedmice je odr`ana osniva~ka skup{tina. 19 godina tra`imo najmilije“ , kazala je Ema ^eki}, isti~u}i da }e Koordinacija usaglasiti stavove, te zajedni~ki nastupati prema dr`ava iz cijele biv{e Jugoslavije. Ljiljana Alvir }e u Koordinaciji predstavljati Savez udruga zato~enih i nestalih hrvatskih branitelja. Prema njenim rije~ima, proces tra`enja nes ta lih tre ba ubrza ti, jer mnoge porodice u Hrvatskoj jo{ tra`e najmilije.
Prvi sastanak Upravnog odbora u Tuzli

UIOBiH: Va`nost donacija SAD-a
CarinskuispostavuSarajevoju~er su posjetiliCraigOlson, regionalnisavjetnikPrograma za kontrolu izvoza i sigurnost granica Vlade SAD-a, i David Froman iz Biroa za Evropu pri StateDepartmentu. V.d. direktor UIO Miro D`akula i {ef carinske ispostave Sarajevo Edin Cernica upoznali su predstavnike Vlade SAD-a s na~inom kori{tenja donirane opreme Upravi za indirektnooporezivanje BiH od Vlade SAD-a. D`akula je jo{ jednomistakao va`nost opreme koju donira Vlada SAD-a svimagencijama za provo|enjezakona u BiH i predlo`io dodatne obuke za antikrijum~arske timove UIO.

Nisu zaboravljeni
„Hrvatska tra`i jo{ 999 osoba vezano za hrvatsku stranu. Tako|er, traga se i za vi{e od 800 osoba srpske nacionalnosti, dr`avljana Hrvatske, koje srpska strana potra`uje iz Oluje i Bljeska i drugih perioda“, kazala je Alvir. Pre ma nje nim ri je~ima, udru`enja koja se bave pitanjem nestalih ne dopu{taju da se to pitanje zaboravi. Pored Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u koordinaciji se nalaze i udru`enja iz Srbije, Crne Gore i Kosova.
S. KARI]

ICMP pokrovitelj
„Koordinacija je registrovana u Bosni i Hercegovini. To je jedan pokazatelja povjerenja porodica nestalih jednih u druge, u njihov zajedni~ki rad i nji ho vo za je dni~ko zastupanje interesa. Sama ideja je nastala kroz konsultacije koje je ICMP obavljao, koji je pokrovitelj ovoga. Vrlo brzo se shvatilo da se porodice nestalih mogu zajedni~ki boriti za svoja pra-

Spomen-obilje`je Midhatu Hujduru
U okvirumanifestacijePutevimapobjede Armije RBiH 1992 - 2011. u ~etvrtak uve~er je na ulazu biv{e kasarne Sjevernilogor u Mostaruotkrivenospomen-obilje`jebrigadnomgeneraluMidhatuHujduru Hujki, nekada{njem komandantu 441. mostarskebrigade. Doga|aju su prisustvovali biv{i saborci kao i predstavnici javnog, kulturnog i vjerskog `ivota grada, HNK-a i FBiH. Na plo~i se nalazeimenaMidhataHujduraHujke, ]amilaD`ubura, Armina]i{i}aRamba, ZoranaImamovi}aPopaja, SabahudinaBalavca[vabe, Farisa Kalabe, Ifeta Loge, Jusufa Zvizdi}a, Ramiza Husni}a, Muje Jelovca, RamizaDedi}a i JusufaJelovcaJabe. Poginuli su u akciji 30. juna 1993. godine.

REGISTROVANI U BiH Koordinacija je registrovana u Bosni i Hercegovini. To je jedan pokazatelja povjerenja porodica nestalih jednih u druge, ka`e Klaudija Kuljuh, regionalni koordinator Me|unarodne komisije za nestala lica
va“, kazala nam je Klaudija Kuljuh, regionalni koordinator Me|unarodne komisije za nestala lica, dodaju}i da je cilj Koordinacije da se pitanje nestalih ne zaboravi, te da bude u fokusu javnosti. Ema ^eki} je predsjednica Upravnog odbora Koordinacije, u kojoj predstavlja Savez bo{nja~kih udru`enja iz Bosne i Hercegovine. U Savezu je 12 udru`enja iz svih krajeva na{e zemlje. „Uz pomo} ICMP-a, ve} smo krenuli da radimo. Mi i nakon

Sud BiH o Draganu Paravinji
Nakon {to je u Ministarstvo pravde BiH iz RepublikeHrvatske stigao zahtjev za izru~enje Dragana Paravinje (41) iz Zemuna, osumnji~enog za ubistvo i silovanje 17-godi{nje Antonije Bili} iz Drni{a, predmet je preba~en Tu`ila{tvu BiH koje je Sudu BiH uputilo prijedlog da se Paravinji odredi ekstradicijski pritvor. U dr`avnom Sudu su nam rekli da }e ro~i{te na kojem }e se raspravljati o odre|ivanju pritvora najvjerovatnije biti odr`ano ve} u ponedjeljak. U Tu`ila{tvu BiH su potvrdi li da je pri je dlog za odre|ivanje ekstradicijskog pritvora Paravinji koji se na-

U ponedjeljak ro~i{te
o ekstradicijskom pritvoru
lazi u KPZ-u Kula, upu}en na osnovu zahtjeva pravosudnih institucija Republike Hrvatske. Paravinjino izru~enje je zatra`ilo Dr`avno odvjetni{tvo i @upanijski sud u [ibeniku koji ga tra`e zbog sumnje da je po~inio te{ko ubistvo Antonije Bili} i dva silovanja u toj zemlji. Istovremeno, udruga hrvatskih branitelja iz Hrvatske, BiH i dijaspore Zavjet stavlja se na raspolaganje Ministarstvu unutarnjih poslova RH, Hrvatskoj gorskoj slu`bi spa{avanja i drugim tijelima RH u potrazi za Antonijom Bili}. O svojoj `elji da pomognu branitelji pi{u u pismu upu}enom

Al Jazeera po~ela testno emitovanje
TV ku}a Al Jazeera Balkans po~ela je ju~e testno emitovanje programa, nakon {to su ispunjeni svi uslovi predvi|eni dozvolom Regulatorne agencije za komunikacije BiH. Program }e biti dostupan posredstvom zemaljske mre`e i kablovskih operatera u BiH, koji u svojoj ponudi ve} imaju signal Al Jazeera Balkans, saop{teno je iz ove medijske ku}e. U testnoj fazi gledaoci }e imati priliku da na svojim ekranima gledaju pro mo ti vne pri lo ge i po vre me na uklju~ivanja u Al Jazeera program na engleskom jeziku. “Tehni~ke i druge pripreme za realizaciju pune programske {eme Al Jazeera Balkans se nastavljaju o ~emu }e javnost biti redovno informisana“ navo, di se u saop}enju. “Al Jazeera Balkans dio je globalne medijske mre`e Al Jazeera i emitova}e cjelodnevni informativni program iz regiona i svijeta.

Hrvatski istra`itelji ispitivali Paravinju

Foto: Srna

ministru unutarnjih poslova RH Tomislavu Karamarku. U Sarajevo su ju~er otputovali hrvatski istra`itelji koji su Paravinju ispitali. Zamjenik direktora hrvatske policije Mi-

lijan Brki} je kazao da je rije~ o neformalnom razgovoru, na koji je Paravinja dobrovoljno pristao, bez prisustva svog advokata.
Dk. O. - J. D.

Skup{tina BPK-a Gora`de

Usvojena Rezolucija o Srebrenici
Poslanici u Skup{tini BPK-a Gora`de ju~er su usvojili Rezoluciju o Srebrenici kakvu je donio i Evropski parlament, na prijedlog Mehmeda Tur~ala u ime KlubaposlanikaSBiH. Rasprava je odavala utisak da se nastojidovesti u pitanjeusvajanjerezolucije, a za govornicom se izmijenilo nekoliko poslanika iz razli~itih stranaka te je svakoimaoponekuprimjedbu. U kona~nici je jasnostavljeno do znanja da nije vrijeme za majstore politizacije kad je rije~ o tako osjetljivompitanju, a u o{trojreakciji je ministar za bora~ka pitanja D`evad Ad`em pozvao poslanike da se prijave na spisak za odlazak u Srebrenicu 11. jula, gdje }e se dostojanstveno pokloniti `rtvama umjesto da faksiranjem jedni drugima politiziraju na golgoti stradalih Sreberni~ana. A. H.

Ministar D`evad Ad`em pozvao poslanike u Srebrenicu

OSLOBO\ENJE subota, 2. juli 2011. godine

DOGA\AJI

7

Osnovan novi Sindikat u Krivaji

VIJESTI

Ameri~ki studenti u Sudu i Tu`ila{tvu
Radnici pristupaju sindikatu Preduze}e je mogu}e spasiti
Foto: M. TUNOVI]

Vi{e od hiljadu radnika

potpisalo pristupnicu
Radnici jo{ jednom zatra`ili sastanak u Vladi FBiH i najavili ako do utorka ne bude promjena, da bi mogli poduzeti radikalnije mjere
Ferid Bali} novi je predsjednik Sindikata zavidovi}ke Krivaje. Izabran je ju~er na zboru radnika zajedno sa jo{ devet predstavnika DC-ova (dobitnih centara) preduze}a u Glavni odbor. Dosada{nji sindikat Krivaje 1884 na ~ijem ~elu je bio Vehbija Ali~i} vi{e ne postoji. Novi Sindikat ve} je „zasukao rukave“ jer je potrebna hitna reakcija. Vi{e od dva mjeseca firma ne radi, a neizvjesno je kada }e radnici nazad na posao. ma je da preuzmu imovinu IP Krivaja, pokrenu proizvodnju i vrate radnike na posao. Radnici strahuju od mogu}eg ste~aja, koji bi mogao biti pokrenut ve} 7. jula na Op}inskom sudu u Zenici, {to bi moglo zna~iti i kona~an kraj preduze}a. Zbog toga su za utorak, 4. juli, zakazali skup u krugu preduze}a. „Ako do 9 sati u utorak ne bude informacija gdje je sastanak, najvjerovatnije }emo taj dan blokirati ulaze u Zavidovi}e. Glavni odbor Sindikata }e u svakom slu~aju razmatrati situaciju i odrediti kako i {ta nam je dalje ~initi“ istakao , je Bali}, napomenuv{i da je do sada pristupnicu novom Sindikatu potpisalo vi{e od hiljadu radnika. Edhem Halilovi} je rekao da bi ovo trebalo da bude novi po~etak, te da smatra da najvi{e zavisi od samih uposlenika Krivaje, ali i vlasti. Sindikat bi trebao da bude u saradnji s njima da bi se ovaj problem rije{io {to prije, jer „svakom radniku Krivaje je te{ko, i svi se nadaju povratku na posao“ . „Ovdje se zakomplikovalo. Ima tu puno stvari da se rije{i... Vlada i Mujanovi}i su nas doveli do ovoga. Borbu }emo nastaviti sa novim Sindikatom“ , kazao je Husein Dehranovi}.

Studenti Univerziteta New York posjetili su Sud i Tu`ila{tvo BiH kako bi se upoznali sa strukturom i funkcioniranjem sistema krivi~nog pravosu|a u BiH. U saop{tenju Suda BiH navodi se da su, u sklopu prvog dijela posjete, studenti iz SAD-a prisustvovali su|enjima u predmetima Kos i Memi}. U nastavku posjete studenti su imali priliku da prate prezentacije i razgovaraju sa sudijom Suda BiH Tihomirom Lukesom i predstavnicima Odjeljenja Suda i Tu`ila{tva BiH za informisanje javnosti, prenosi Srna. Studenti Univerziteta New York su se u nastavku posjete sastali i sa registrarom Suda BiH.

Josipovi} prihvatio poziv logora{a
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} prihvatio je poziv na konferenciju o realizacijiprava`rtava, koja}e se krajemgodine odr`ati u BiH, rekao je ju~er predsjednik logora{kog udru`enja BiH Murat Tahirovi}, koji se u Zagrebu sastao s hrvatskim predsjednikom. Povod dolaska predstavnika logora{kog udru`enja bila je inicijativa hrvatskog predsjednika u vezi s izvinjenjima `rtvama u regiji, rekao je Tahirovi} dodaju}i da je ta inicijativa nai{la na plodno tlo i svi predsjednici dr`ava u regiji prihvatili su je i izvinili se svim `rtvama. Savez logora{a`elio`ivjeti tu inicijativu kako bi `rtve na djelu vidjele realizaciju tih izvinjenja, rekao je Tahirovi}.

Prijedlog Vladi
Radnici su naglasili da ih uop{te ne interesuje ko }e biti vlasnik Krivaje, ko }e biti direktor, ko {ef u kojem DC-u, ve} da rade i zara|uju. Oni vjeruju u Krivaju i tvrde kako 80 posto stanovni{tva Zavidovi}a direktno ili indirektno `ivi od ovog preduze}a. „Ovaj grad bi umro bez Krivaje. Te{ko mi je i pomisliti da
Ferid Bali}

Strah od ste~aja
Bali} je objasnio da je jo{ u ponedjeljak iz kabineta na~elnika Op}ine Zavidovi}i poslan fax federalnom premijeru i resornom ministru sa zahtjevom za sastanak, te hitnu reakciju jer je federalna Vlada u{la u proceduru raskida ugovo ra sa ra ni jim kup ci ma, odnosno vlasnicima, i na nji-

bi mogao do}i kraj. Evo, federalna Vlada je kako je nedavno saop{teno, za 100 dana rada imala puno pozitivnih stvari. Predla`em im da u narednih 100 dana rije{e Krivaju. To je jedan od velikih problema u Federaciji, a mogu}e ga je rije{iti“ po, ru~io je Ferid Bali}.
M. DAJI]

Suspendovani profesori izvrije|ali Nerminu [unj
Udru`enje/udruga BH novinari i Linija za pomo} novinarima upu}uju najo{triji protest profesorima Zdravku Lu~i}u i Bajri Goli}u, profesorima Pravnog fakulteta u Sarajevu, zbog verbalnih napada na novinarku Nerminu [unj iz on – line magazina @urnal. Incident se dogodio ju~er u kafeu Manhattan u Sarajevu, gdje je novinarka [unj imala zakazan intervju sa profesorom Lu~i}em.

BH novinari zaprepa{teni
primitivizmom Lu~i}a i Goli}a
Napad na novinarku Nerminu [unj, kako je poja{njeno, zahtijeva od vodstva Pravnog fakulteta u Sarajevu i njegovog Eti~kog komiteta ozbiljnu analizu u~inkovitosti njihove ranije odluke u vezi sa profesorima Lu~i}em i Goli}em, te razmatranje i ovog, posljednjeg incidenta ~iji su oni sudionici i kojim nastavljaju ru{iti ugled ove visoko{kolske ustanove i degradirati profesorsko zvanje.“
Foto: M. TUNOVI]

21. godi{njica SDA Zenice
U povodu21 godinepostojanjaOp}inskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Zenica, najve}egstrana~kogop}inskog odbora u BiH, u Bosanskom narodnompozori{tuZenicaodr`ana je sve~ana akademija. „Zeni~ka organizacija SDA jedna je od najuspje{nijih u BiH. Ovo je tvr|ava SDA u na{oj zemlji, uvijek redovno donesu veliki broj glasova stranci na svakim izborima, naprosto ki~ma politi~kog`ivotaunutar SDA. Raduje me uvijek kad do|em u Zenicuvidjetikako se fizionomija ovog grada mijenja u pozitivnomsmjeru, jer ovo je bilajednaradni~ka spavaona, a sada se atmosfera potpuno mijenja. Vidite tu novezgrade, novesportske i kulturneobjekte. SDA tu ima jednog dobrog igra~a, na~elnika Smajlovi}a koji radi dobre poslove, ali ~itava ekipa i op}inske i kantonalne SDA dobroradi“ ka, zao je Bakir Izetbegovi}. Mi. D.

U pripitom stanju
Prije nego {to je uspjela zapo~eti intervju, Lu~i} i Goli} su novinarku izvrije|ali, prijetili joj fizi~kom silom, upu}ivalineprimjereneocjene na ra~un njenog morala i morala drugih novinara i novinarki... U pripitom stanju, profesori su prisilili novinarku da napusti sastanak i odustane od inZdravko Lu~i} Bajro Goli}

Ka`njavanje
tervjua, iako je sve unaprijed bilo slu`beno dogovoreno. „Zaprepa{teni smo primitivizmom, oholo{}u i nastavkom nasilni~kog pona{anja profesora Zdravka Lu~i}a i Bajre Goli}a. Njima, o~ito, ni suspenzija iz nastavnog procesa na Pravnom fakultetu u Sarajevu ni ozbiljne optu`be za seksualno iskori{tavanjestudentica iz Tuzlenisu dovoljno sna`ni moralno – pravni ~inovi da bi se upristojili, po~eli normalno i civiliziranopona{ati u javnojkomunikaciji“, navod se u saop{tenju Upravnog odbora Udru`enja/udruge BH novinari. BH novinari i Linija za pomo} novinarima zatra`i}e od MUP Kantona Sarajevo utvr|ivanje svih ~injenica u vezi sa ovim slu~ajem i poduzimanje pravnih radnji koje }e osigurati ka`njavanje nasilni~kog pona{anja profesora Zdravka Lu~i}a i Bajre Goli}a prema novinarki Nermini [unj.

8

OGLASI

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNA I HERCEGOVINA HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INA KONJIC JU O[ „SEONICA“ IZ SEONICE 88409 BUTUROVI] POLJE TELEFAX: ++387 (0)36/742-456 i TELEFON: 742-457 Djelovodni broj: 414/11 Datum, 28. 6. 2011. godine Na osnovu ~lana 97. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK-a (Slu`bene novine broj: 5/00, 4/04, 5/04), ~lanova 7. i 8. Zakona o ministarskim i drugim imenovanjima FBiH (Slu`bene novine FBiH broj: 12/03) i odluke [kolskog odbora broj: 412/11 od 27. 6. 2011. godine raspisuje se:

K ON K U R S
za izbor i imenovanje direktora {kole Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK kandidati treba

da ispunjavaju i sljede}e uslove: - da imaju najmanju vi{u stru~nu spremu, - da ispunjavaju uslove za nastavnika ili pedagoga i imaju najmanje 5 (pet) godina rada na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj {koli, - da posjeduje organizacione sposobnosti u odgojnoobrazovnom radu, - da ne postoje zakonske smetnje za imenovanje na funkciju direktora. Uz prijavu sa biografijom prilo`iti sljede}a dokumenta: - Diplomu o zavr{enoj {koli, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Uvjerenje o neka`njavnaju, - Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu i - Dokaz o radnom iskustvu. Konkurs je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Prijave slati na adresu: JU O[ „SEONICA“ SEONICA bb 88409 BUTUROVI] POLJE Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenata vrijednosnih papira:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; II - PODACI O DOGA\AJU navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju datum nastanka doga|aja ZAVOD ZA VODOPRIVREDU d.d. Bra}e Begi} 42-46, Sarajevo 033 213 858 , fax 033 201 588 info@vodoprivreda.ba, www.vodoprivreda.ba Odr`ana XIV redovna Skup{tina dioni~ara

d.o.o.
Mi{ljenje Prema na{em mi{ljenju, osim za mogu}i efekat pitanja opisanog u ta~ki 1. ako on postoji, kao i za efekat pitanja opisanog u ta~ki 2. finansijski izvje{taji prikazuju fer, u svim zna~ajnim aspektima finansijski polo`aj dru{tva ZAVOD ZA VODOPRIVREDU d.d. Sarajevo na dan 31. decembar 2010. godine, rezultate njegova poslovanja, gotovinski tok i promjene kapitala za godinu tada zavr{enu u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji u BiH i FBiH i ra~unovodstvenim standardima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije i koji obuhvataju: Me|unarodne ra~unovodstvene standarde (MRS) i Me|unarodne standarde finansijskog izvje{tavanja (MSFI) zajedno sa uputstvima, obja{njenjima, smjernicama i na~elima koje IFAC i IASB donose i koje Komisija za ra~unovodstvo i reviziju BiH prevede i objavi, te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih na stranicama 12 do 15. Ovla{teni revizor: Gordana Bajramovi} REVSAR d.o.o. Sarajevo Broj licence: 3090140108 Sarajevo, 8. mart 2011. godine Alma Malinovi} direktor, ovla{teni revizor

23.6.2011. g. nastavak 28.6.2011. g. Sa po~etkom u 12 sati. Skup{tina je razmatrala utvr|eni slijede}i dnevni red: 1. Izbor dva dioni~ara koji ovjeravaju zapisnik Skup{tine, 2. Informacija uprave Dru{tva o teku}em poslovanju, 3. Usvajanje godi{njeg izvje{taja Dru{tva za 2010. g. koji uklju~uje finansijske izvje{taje i izvje{taje revizora 4. Dono{enje odluke o rasporedu dobiti 5. Usvajanje izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2010. g. 6. Usvajanje izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2010. g. 7. Usvajanje poslovnog plana za 2011. g. 8. Dono{enje odluke o izboru vanjskog revizora 9. Dono{enje odluke o broju ~lanova Nadzornog odbora 10. Dono{enje odluke o izmjenama i dopunama Statuta dru{tva 11. Dono{enje odluke o razrje{enju Nadzornog odbora zbog isteka mandata 12. Dono{enje odluke o imenovanju novog Nadzornog odbora 13. Dono{enje odluke o izmjenama Odluke o naknadama ~lanovima Nadzornog odbora 14. Dono{enje odluke o davanju ovla{tenja sekretaru dioni~kog dru{tva da pripremi pre~i{}eni tekst Statuta dru{tva, davanju ovla{tenja Nadzornom odboru da isti donese i davanju ovla{tenja predsjedniku Nadzornog odbora da isti potpi{e i ovjeri kod notara. 15. Razno - kratak opis i razlog doga|aja Odbor za glasanje konstatovao je da su Skup{tini pristupili dioni~ari i punomo}nici sa 360.002 dionice sa pravom glasa ( 78,77 % ) te da postoji kvorum za rad i odlu~ivanje Skup{tine. Na Skup{tini su donesene sve predlo`ene odluke. - potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost Direktor Dru{tva: i ta~nost informacija iz izvje{taja Faruk [abeta, dipl. ing. gra|. - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja Sarajevo 1.7.2011. je sa~inila izvje{taj Izvje{taj sa~inila: Hajra Lukovac

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Dvije nepoznate osobe u ~etvrtakmaloprijepono}i izvr{ile su razbojni{tvo na benzinskoj pumpi “Saki}“ u Kalesiji. Napada~i su upali u objekat pumpe te radniku zaprijetili pi{toljem. Potom su uzeli neutvr|enu svotu novca iz pumpe i nov~anik sa oko 200 KM i li~nim dokumentima, te se udaljili. Nakon uvi|aja na pumpi zapo~eo je rad na identifikaciji i pronalasku plja~ka{a, saop}eno je iz MUP-a TK-a.

9

Oplja~kana benzinska pumpa “Saki}“

@ivinice: Golfom udario pje{akinju

U Ulici @ivini~kih osa u @ivinicama prekju~er se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj je jedna osoba te`e povrije|ena, potvr|eno je iz MUP-a TK-a. Tom prilikom je M. I. (1986) iz @ivinica golfom A2 (A15M-354) udario sugra|anku F. S. (1949). Pje{akinja je prevezena u UKC Tuzla, te je zadr`ana na lije~enju. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac, a uvi|aj su izvr{ili slu`benici Odjela krim-policije PU @ivinice.

LIVNO Andrija ]erdi} pred sudijom za prethodno saslu{anje

Nakon akcije FUP-a

Mali}eva smrt je nesretan slu~aj
S obzirom na to da se ]erdi} nije izjasnio o tome da li se osje}a krivim za ubistvo Ante Mali}a, sudija je u zapisniku konstatovao da negira krivnju
Andrija ]erdi} (42), policajac iz Tomislav-Grada, optu`en za ubistvo potpredsjednika HSS - NHI-ju BiH Ante Mali}a (46), ina~e svog sugra|anina, koje se desilo u aprilu ove godine, ju~er je pred sudijom za prethodno saslu{anje Kantonalnog suda u Livnu izjavio da mu je iskreno `ao i da se duboko kaje zbog tog tragi~nog doga|aja. - To je splet nesretnih okolnosti i nesretan slu~aj. Nisam imao namjeru pucati u Mali}a i li{iti ga `ivota, kazao je ]erdi}, ali se nije decidirano izjasnio o krivnji. Zato je, kako nam je potvrdio njegov advokat Josip Muselimovi}, nog pi{tolja ispalio hitac prema Mali}u i pogodio ga u lijevo rame, te mu nanio smrtonosnu povredu. Li vanj ski sud je, pod sje}amo, pro{le sedmice ]erdi}u produ`io pritvor za jo{ dva mjeseca, a osim ubistva, koje se desilo 16. aprila, on je optu`en i za falsifikovanje isprava jer je koristio la`ne tablice na svom autu kojim je pobjegao sa mjesta doga|aja. Na teret mu se stavlja naru{avanje nepovredivosti doma s obzirom na to da je nasilno u{ao u praznu ku}u kom{ije u kojoj se dva dana skrivao od policije.
L. S. Ante Mali}

Zaplijenjena droga

Zatra`eno pritvaranje tri dilera

Potpredsjednik HSS - NHI-ja BiH ubijen u kafi}u Tip

po slu`benoj du`nosti sudija u zapisniku konstatovao da optu`eni negira krivnju. Optu`nica, koju je livanjski

sud potvrdio 21. juna, ]erdi}a tereti da je 16. aprila u kafi}u Tip u Tomislav-Gradu, nakon kra}e prepirke iz slu`be-

Tesli}, Bijeljina i ^itluk

NA\ENI ZASADI
indijske konoplje
U sklopu akcije Planta`a, koju ve} du`e vremena na podru~ju RS-a provodi policija, u ~etvrtak su u Tesli}u i Bijeljini tokom pretresa dvije ku}e prona|ene 43 stabljike indijske konoplje. Tako|er, zasad iste biljke, ukupno 75 stabljika prona{la je i policija u ^itluku, te privela na saslu{anje bra}u Bernarda (32) i Leonarda (29) Beus iz mjesta Blizanci kod ^itluka, koji se sumnji~e za neovla{tenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga. Tesli}ki policajci su pretresli ku}u i pomo}ne objekte, koje, kao ~lan doma}instva, koristi Adis Sadikovi} u Gornjem Rankovicu, kod Tesli}a. Tom prilikom je prona|eno 36 stabljika indijske konoplje, tri sjemenke iste biljke te kutijica sa 0,65 grama marihuane. Sadikovi} je, o~ito, bio potpuno iznena|en policijsaksijama prona{la {est stabljika indijske konoplje, od koje se proizvodi marihuana. S obzirom na to da se A. R. trenutno nalazi u Austriji, policija }e protiv njega podnije-

Adis Sadikovi} i bra}a Bernard i Leonard Beus privedeni na saslu{anje, dok je A. R. trenutno u Austriji
u zasjedu. On je istra`iteljima priznao da se u blizini nalazi jo{ pet stabljika indijske konoplje njegovog brata Leonarda, koji ga je zamolio da zalije stabljike. Bernard je odveden na krim-obradu, a potom je priveden i njegov brat. On je priznao da je zasad bio njegov te je predao manju koli~inu marihuane iz ku}e i lova~ku pu{ku za koju nije imao odobrenje. Policija MUP-a HNKa je po~upala stabljike i prebacila ih u svoje slu`bene prostorije. Bra}a Beus su zadr`ana u 24-satnom policijskom pritvoru, a o doga|aju je obavije{teno i Kantonalno tu`ila{tvo.
D. P. - L. S.

Tu`ila{tvo BiH uputilo je Sudu BiH prijedlog za odre|ivanjem pritvora Almasu ^olaku (29), ro|enom u ^ajni~u, nastanjenom u Mostaru, Elvisu Muminovi}u (32) iz Sarajeva, i Jasminu Muratiju (49) iz Sarajeva, osumnji~enim za me|unarodni {verc heroina. ^olak se tereti da je u Srbiji kupio 780 grama heroina, koji je 4. i 25. juna prenio u tojoti preko grani~nog prelaza Uvac i na taj na~in ovu drogu nelegalno unio u BiH. Muminovi} je osumnji~en da je tu drogu 28. juna preuzeo radi dalje prodaje, a potom je predao Muratiju, koji je isti dan dio prodao dvjema osobama. Prijedlog da im se odredi pritvor je upu}en zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati istragu i uticati na svjedoke te sau~esnike, ali i ponoviti krivi~no djelo koje im se stavlja na teret, a za koje se mo`e izre}i kazna zatvora od najmanje pet godina. Podsje}amo, njih trojica su uhap{eni prije nekoliko dana u akciji FUP-a u Dk. O. Zenici i Sarajevu.

Gornji Vakuf/Uskoplje

Poginuo Pero TrbaraTrba^etrdeset{estogodi{nji Pero
ra iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja poginuo je, a Ibrahim Hindi} te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila preksino} u mjestu Trnova~a u ovoj op{tini. Trbara je, prema informacijama iz policije SBK-a, preminuo na putu do bolnice, a povrije|eni Hindi} prevezen je u Kantonalnu bolnicu u Travnik, gdje je zadr`an na hirur{kom odjeljenju. Do nesre}e je, kako saznajemo, do{lo kada su se Hindi} i Trbara sudarili golfovima koje su vozili. Uvi|aj na mjestu udesa izvr{ili su slu`benici Policijske stanice iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja.

ZASJEDA Bra}a Beus privedena nakon {to je u ~etvrtak Bernard do{ao na ranije otkrivenu lokaciju sa zasadom indijske konoplje da zalije biljke i upao u zasjedu
skom “posjetom“ tako da mu je u ku}i prona|en i ostatak neispu{enog d`ointa. On je priveden u policiju i saslu{an, a potom pu{ten na slobodu. Istog dana bijeljinska policija upala je i pretresla ku}u A. R. te na terasi ku}e u velikim ti izvje{taj Tu`ila{tvu, a on }e biti saslu{an naknadno. Bra}a Beus iz okolice ^itluka privedeni su nakon {to je u ~etvrtak Bernard do{ao na ranije otkrivenu lokaciju sa zasadom indijske konoplje Dubrava da zalije biljke i upao

10

OGLASI

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor

Idu}e sedmice
Ho}e li izbori u Hrvatskoj biti odr`ani prije referenduma o ulasku u Europsku uniju
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

VIJESTI

o datumu izbora
Svi dokumenti o hrvatskim pregovara~kim poglavljima iz zavr{enih pristupnih pregovora s Europskom unijom od ju~er dostupni su na internetskim stranicama Vlade i Ministarstva vanjskih poslova RH, a slu`beno je zapo~ela i informativna kampanja za referendum u Hrvatskoj o ~lanstvu u EU koja }e se odvijati pod sloganom „Tu pripadamo“ i vizualnim znakom od dvije kockice u obliku slova E i U. Ovo je objavila predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor na specijalnoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima ju~er u Zagrebu. vanjskih poslova Gordan Jandrokovi} koji je u ~etvrtak u 18,20 u Bruxellesu prisustvovao slu`benom zavr{etku pregovora rekao je da je potpora hrvatskih gra|ana ulasku u EU sve ve}a i da je uvjeren kako }e vi{e od dvije tre}ine gra|ana RH na referendumu zaokru`iti „da“. Pitanje svih pitanja ho}e li se par la men tar ni izbo ri u Hrvatskoj odr`ati prije ili poslije referenduma jo{ je bez odgovora. Iz Bruxellesa je odgovoreno na glasine o tome kako Europska komisija navodno `eli da se izbori u Hrvatskoj odr`e prije referenduma.
Kosor: Mnoge stvari ne}e biti iste kao prije

Do jula ekipa za istragu
Portparol EULEX-a Bljerim Krasni}i izjavio je da }e ekipa koja }e istra`ivati navode o trgovini organima iz izvje{taja Dicka Martyja biti operativna do kraja jula, prenosi Fena. Krasni}i je u izjavi za taj list rekao da je u toku izbor kadrova koji }e raditi u istra`noj ekipi. Po njegovim rije~ima, u eventualnim sudskim procesima povodom trgovine ljudskim organima nadle`an }e biti pri{tinski Okru`ni sud. Portparol EULEX-a nije mogao da odgovori da li }e Dick Marty, koji je za Vije}e Evrope radio izvje{taj, pristati da sara|uje s istra`nom ekipom nakon {to je odbio da sara|uje s EULEX-om.

Kampanja
Europska komisija ne mije{a se u unutarnjopoliti~ka pitanja, ali bi bilo dobro izbje}i sukob me|u kalendarima, prenose doma}i mediji izjavu jednog EU du`nosnika. Ina~e, informativna kampanja kojom Vlada treba uvjeriti vlastite gra|ane da im ulazak u Uniju donosi bolje dane ve} traje izvjesno vrijeme. Otvorena je posebna besplatna te le fon ska li ni ja, gdje gra|ani mogu pitati sve {to ih zanima a krenulo je i emitiranje televizijskih spotova u kojima su tematizirana naj~e{}a pitanja, npr. o upotrebi hrvatskog jezika, ribarstvu, vinogradima, proizvodnji rakije i vina i sl.
Jadranka DIZDAR

Zahvala
Na novinarsko pitanje o datumu parlamentarnih izbora u RH, Kosor je odgovorila da }e sljede}i tjedan vladaju}a koalicija razgovarati i o datumu izbora i o tome {to je najbolje za Hrvatsku. Prije toga, premijerka je podsjetila na mnoge te{ke trenutke u pregovorima koji su trajali gotovo 6 godina. Istaknula je da 400 ispunjenih mjerila iz 35 zatvorenih poglavlja ustvari zna~e te{ke reforme i naglasila odlu~nost da se nastavi s borbom protiv korupcije i kriminala. Zahvalila je svima koji su pomogli, posebno svojim kolegama iz

Finansije
Pitanje o financijama tako|er je u `i`i zanimanja. Hrvatskoj }e u 2013. tijekom koje }e postati ~lanica iz EU fondova biti stavljeno na raspolaganje 800 milijuna eura. No, do kraja 2013. mo}i }e povu}i samo 374,3 milijuna eura, dok }e ostala sredstva za projekte predlo`ene u 2013. ostvariti u razdoblju do 2016. Hrvatsku }e se, kao i sve nove ~lanice, u sustav kori{tenja europskih fondova uvoditi postupno, nagla{ava se. Istovremeno, Hrvatska }e Uniji u 2013. platiti 267,7 milijuna eura naknade za ~lanstvo, iz ~ega se zaklju~uje da bi na kraju godine bud`et dr`ave trebao biti u plusu za vi{e od 100 milijuna eura. Vlade ali i novinarima koji su izvje{tavali o pregovorima i reformama. „Ti su procesi nepovratni, mnoge stvari ne}e biti iste kao prije“, rekla je. Premijerka Kosor izrazila je vjerovanje da }e se ve}ina hrvatskih gra|ana na predstoje}em referendumu u Hrvatskoj izjasniti za ulazak zemlje u ~lanstvo Unije. Ministar

Raskol u vrhu DPS-a
Vi{egodi{nja trvenja u rukovodstvu crnogorskog DPS-a mogla bi dovesti do ozbiljnije krize u vladaju}oj partiji i otvorenog sukoba ukoliko {ef DPS Milo \ukanovi} ne odustane od namere da u potpunosti iz igre izbaci potpredsednike Svetozara Marovi}a i Filipa Vujanovi}a, pi{e podgori~ki nezavisni dnevnik Vijesti. Pitanje je koliko }e Marovi} i Vujanovi} biti spremni da trpe. Sve vi{e je signala da njih dvojica ne}e dopustiti da budu zbrisani sa terena koji glavnim igra~ima donosi neprikosnovenu mo} politi~ke, ali dominantno finansijske prirode. \ukanovi} dvije godine gotovo o~igledno de monstri ra na mje ru da po liti~ki neutrali{e dvojicu saradnika bez kojih nije mogao da 1997. nadja~a svog tada{njeg rivala Momira Bulatovi}a.

Apostolski nuncij nadbiskup Orlando Antonini

O b avje{tenje
JP „[ume TK“ d.d. Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj: 6260/11 od 1. 7. 2011. godine o prodaji robe — {umskih drvnih sortimenata putem pisanih ponuda (licitacija).

Papa ne}e u Srbiju bez poziva SPC-a
Poglavar Rimokatoli~ke crkve papa Benedikt XVI ne}e posjetiti Srbiju bez poziva Srpske pravoslavne crkve, kao ve}inske crkve u toj dr`avi, rekao je predstavnik Vatikana u Srbiji, apostolski nuncij nadbiskup Orlando Antonini, javlja Srna. Komentari{u}i stavove da bi dobar korak koji bi pribli`io Rimokatoli~ku i Srpsku pravoslavnu crkvu bio kada bi papa posjetio Jasenovac, on je rekao da se s tim u vezi stvari ve} pomjeraju, te napomenuo da su mnogi katoli~ki biskupi i sve}enici posjetili Jasenovac i odr`avali molitve za `rtve, uklju~uju}i i srpske. Komentari{u}i stavove koje je tokom nedavne posjete Hrvatskoj papa iznio o Drugom svjetskom ratu i ulozi Alojzija Stepinca, on je rekao da je papa, s jedne strane, jasno osudio usta{ki re`im kao neljudski, a sa druge, ponovio stav Katoli~ke crkve da je presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu, kojeg je osudio sud jugoslovenskih komunista 1946, la`na i nepravedna, ideolo{ki uobli~ena.

Benedikt XVI

12

OGLASI

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I — OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II — PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. i 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja Javno preduze}e za vodoprivrednu djelatnost „Spre~a“ d.d. Tuzla (JP „Spre~a“ d.d. Tuzla) Aleja Alije Izetbegovi}a 29/VII, 75000 Tuzla 035/250-063, spreca@bih.net.ba, www.spreca.com Odluka Nadzornog odbora o sazivanju VII vanredne Skup{tine JP „Spre~a“ d.d. Tuzla broj: 02-308-8-3/11 29. 6. 2011. godine Nadzorni odbor je donio odluku o sazivanju VII vanredne skup{tine JP „Spre~a“ d.d. Tuzla, koja }e se odr`ati 22. 7. 2011. godine sa po~etkom u 13 sati u sali BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcija Tuzla (I sprat) u Tuzli, Aleja Alije Izetbegovi}a 29/1 Dnevni red Skup{tine: 1. izbor radnih tijela Skup{tine Dru{tva - predsjednika Skup{tine - dva ovjeriva~a zapisnika Skup{tine 2. Dono{enje odluke o usvajanju zapisnika sa IX redovne Skup{tine Dru{tva odr`ane 7. 6. 2011. godine 3. Dono{enje odluke o izglasavanju povjerenja ~lanovima Nadzornog odbora 4. Dono{enje odluke o usvajanju trogodi{njeg plana poslovanja za period 2011-2013. godina Sekretar Dru{tva: Babaji} Nermina Tuzla, 30. 6. 2011. g. Savi~i} Vladimir

"D@AFEROVI]" DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U ZA REVIZIJU, RA^UNOVODSTVO I FINANSIJSKI KONSALTING, d.o.o. SARAJEVO

Branilaca Sarajeva 5/III

Ovla{teni revizori dru{tva za reviziju, ra~unovodstvo i finansijski konsalting "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo izvr{ili su reviziju finansijskih izvje{taja kod dru{tva UNIS "GINEX" d.d. Gora`de, te sa~injavaju:

IZVJE[TAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI
Obavili smo reviziju finansijskih izvje{taja kod dru{tva UNIS "GINEX" d.d. Gora`de za 2010. godinu i to: Bilans stanja, Bilans uspjeha, Izvje{taja o nov~anim tokovima i Izvje{taja o promjenama u kapitalu. Odgovornost za finansijske izvje{taje snosi menad`ment privrednog dru{tva. Na{a odgovornost je da izrazimo mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima na temelju provedene revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa op}eprihva}enim Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i obavljanje revizije tako da ona pru`i razumno uvjerenje o tome ima li u finansijskim izvje{tajima zna~ajnih gre{aka. Revizijom je obuhva}eno ispitivanje, na bazi testova, dokaza koji potkrepljuju iznose i objavljivanja iz finansijskih izvje{taja. Revizijom su tako|er obuhva}eni primjena ra~unovodstvenih na~ela te zna~ajne procjene uprave, kao i vrednovanje sveukupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Na osnovu izvr{ene revizije, vjerujemo da je provedena procedura pouzdan temelj za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Po na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji predstavljaju objektivno i realno, u svim zna~ajnim aspektima, finansijski polo`aj dru{tva UNIS "GINEX" d.d. Gora`de na dan 31. 12. 2010. godine, rezultate poslovanja, promjene na kapitalu, kao i nov~ani tok za period 1. 1 - 31. 12. 2010. godine i u skladu su sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja i Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima. Reviziju su obavili ovla{teni revizori: Enver Beganovi}, broj certifikata 4412/1_________ Ismet Ramovi}, broj certifikata 3050/1___________ "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

ZU DOM ZDRAVLJA BU@IM BU@IM Direktor ZU Dom zdravlja Bu`im raspisuje

Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka c. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1. DOKTOR STOMATOLOGIJE - jedan izvr{ilac USLOVI: - dr`avljanstvo BiH, - op}a zdravstvenua sposobnost, - zavr{en stomatolo{ki fakultet, - polo`en stru~ni ispit i odobrenje od nadle`ne komore za samostalan rad, - godina radnog iskustva na poslovima doktora stomatologije. Kandidati koji konkuri{u za prijem u radni odnos du`ni su, u prijavi na konkurs koja sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene fotokopije kao dokaz o ispunjavanju uslova tra`enih ovim konkursom i to: - fotokopiju li~ne karte i potvrdu prebivali{ta, odnosno boravi{ta(CIPS), - diplomu stomatolo{kog fakulteta, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - uvjerenje (licenca) nadle`ne komore, - potvrdu o radnom iskustvu. Izabrani kandidat prije zaklju~ivanja ugovora o radu bit }e obavezan je prilo`iti ljekarsko uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnosti. Konkurs ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa kandidati su du`ni dostaviti preporu~enom po{tom na slijede}u adresu: ZU Dom zdravlja Bu`im, Ul. generala Izeta Nani}a br. 36, Bu`im, 77 245, sa naznakom prijava na konkurs, ne otvaraj otvara Komisija za prijem zaposlenika. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

KONKURS

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Privredno dru{tvo za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i iniciraju}ih sredstava UNIS "GINEX" d.d. Gora`de, UNIS "GINEX" d.d. Gora`de Vi{egradska bb, 73000 Gora`de (038) 221-251 (038) 221- 402, ginexdd@bih.net.ba/www.ginex.com.ba Odr`ana Skup{tina Unis "Ginex" d.d. Gora`de 30. 6. 2011. godine Odlukom broj 08-25-4/11 od 24. 5. 2011. godine, Nadzorni odbor Unis "Ginex" d.d. Gora`de sazvao je jedanaestu (11) Skup{tinu dioni~ara Unis "Ginex" d.d. Gora`de na dan 30. 6. 2011. godine Donesene su slijede}e odluke: 1. Odluka o usvajanju izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2010. godinu uklju~uju}i Finansijski izvje{taj o poslovanju Dru{tva, Izvje{taj vanjskog revizora, Izvje{taj Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; 2. Odluka o raspodjeli i na~inu upotrebe dobiti; 3. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Dru{tva, 4. Odluka o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora po isteku mandata i izbor novih ~lanova Nadzornog odbora i 5. Odluka o izboru vanjskog revizora. Ma{i} Sabit

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. ili 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i Gora`de, 1. 7. 2011. godine potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj Ma{i} Sabit

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Ameri~ki aktivisti krenuli iz Gr~ke

“Odva`nost nade” plovi ka Gazi
Ameri~ki aktivisti tvrde da je po~etak putovanja kasnio zbog administrativnih prepreka koje je Gr~ka postavila pod pritiskom Izraela
Brod sa ameri~kim aktivistima isplovio je iz luke Perama Reuters

VIJESTI

U Siriji troje mrtvih
Desetine hiljada Sirijaca protestovale su ju~er {irom Sirije zahtijevaju}i odlazak s vlasti sirijskog predsjednika Ba{ara al-Assada uprkos napadima vojske na gradove na sjeverozapadu zemlje u kojima su poginule tri osobe, izjavili su o~evici i aktivisti. Protesti su organizovani od Damaska do granice s Libanom, u pustinji koja grani~i s Irakom i u provinciji Idlib, gdje je vojska u petak u no}i tenkovima napala brdska sela u blizini granice s Turskom i ubila tri osobe, prenosi Reuters. Time se broj poginulih mje{tana sela u posljednja dva dana popeo na 14. Na snimku na Youtubeu vide se i Kurdi, u sjeveroisto~nom gradu Amoudi, koji su uzvikivali: “Ba{ire, odlazi iz na{ih `ivota“ .

Ameri~ki aktivisti isplovili su ju~er iz Gr~ke s namjerom da se uklju~e u humanitarnu propalestinsku flotu koja `eli da probije blokadu Gaze, uprkos pozivima Izraela da odustanu od puta i zabrani koju je objavila zvani~na Atina, prenosi Srna. Brod sa imenom “Odva`nost nade“ isplovio je iz luke Perama i krenuo ka otvorenom moru, izjavili su o~evici, ali su ih ubrzo zaustavile gr~ke vlasti.

Devet brodova
Sino} su otpo~eli pregovori da li }e plovilo nastaviti put uprkos zabrani, javila je izraelska novinarka koja prati misiju. Osim sa broda “Odva`nost nade“ i sa drugih brodova je javljeno da se nai{lo na prepreke i da su lu~ki zvani~nici u{li na kanadski brod “Tahrir“ i tra`ili is-

prave. Gr~ke vlasti ranije su objavile da brodovi koji za odredi{te imaju Gazu nemaju pravo da isplove iz gr~kih luka. Humanitarnu flotu trebalo bi da ~ini devet brodova sa nekoliko stotina aktivista koji `ele da isporu~e pomo} blokiranoj palestinskoj teritoriji. Ameri~ki aktivisti tvrde da je po~etak putovanja kasnio zbog administrativnih prepreka koje je Gr~ka postavila pod pritiskom Izraela. Izraelski zvani~nici ranije su upozorili da ne}edozvoliti da bilo koji brod probije pomorsku blokaduGaze. U akcijiizraelskih specijalaca protiv humanitarne flote pro{le godine je u me|unarodnim vodama u blizini obale Gaze ubijeno devetoro turskih aktivista. Istovremeno, palestinskipredsjednikMahmo-

ud Abbas, vo|a Fataha, mogao bi da odgodi stvaranje vlade jedinstva s Hamasom kako bi izbjegao da pokvari odnose sa zapadnim saveznicima pred glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o nezavisnostiPalestine, javlja Fena. Palestinski lideri su, kako se ~ini, pogre{noprocijenili me|unarodno, a naro~itoprotivljenje SAD-a, u~e{}u Hamasa u vladi i sada se pla{e da bi to moglo da nanese {tetu naporima da dobijupristanak UNa za dr`avnost.

Veto
Namjera Abbasavog Fataha bila je da se prevazi|e ~etvorogodi{ne neprijateljstvo izme|u rivalskih vlada na Zapadnoj obali i pojasu Gaze. Palestinski predsjednik se, me|utim, sadabrine da bi vladu

jedinstvaZapadmogaoodbaciti i ne `eli da vodidvijediplomatskebitke, za priznanjesavezni{tva s Hamasom i za dr`avnost, u istovrijeme, izjavio je jedananonimnipalestinskizvani~nik. Abbas je rekao da se pregovori s Hamasom nastavljaju, ali je nagovjestiote{ko}e. Zvani~niciPalestinskeoslobodila~keorganizacije (PLO) tvrde da je njegovprioritet da u UN-u zadobijepriznanje palestinskedr`ave, koja}e obuhvatiti Zapadnu obalu, pojas Gaze i isto~niJerusalem. Bi}e to uglavnomsimboli~ankorak, ali se Palestinci nadaju da }e podsta}i pritisak na Izrael da se povu~e s okupiranih teritorija. U UN-u }e SAD mo`da staviti veto na puno ~lanstvo dr`ave Palestine, ali uprkos tome, Palestinci ne}e odustati od zahtjeva.

Uhap{en kum sicilijanske mafije
Italijanska policija saop}ila je ju~er da je nakon trogodi{nje istrage uhapsila Gaetana Riinu, kuma mafije sicilijanskog sela Corleone, koje je postalo poznato po trilogiji filma “Kum“. Gaetano Riina je brat biv{eg glavnog kuma Cosa Nostre Tota Riine, osu|enog na nekoliko kazni do`ivotnog zatvora zbog brojnih naru~enih ubistava. Riina je uhap{en u gradu Mazara del Vallo, gdje je `ivio i odakle je nastavljao da kontrolira aktivnosti klana, precizirala je policija. Optu`be protiv Riine i jo{ tri osumnji~ena mafija{a uhap{ena istog dana, me|u kojima su dva njegova ro|aka, odnose se na iznudu i zlo~ina~ko udru`ivanje.

K}erka libijskog vo|e za francuski informativni kanal France 2

Aj{a Gadafi: Pregovaramo s
pobunjenicima
K}erka libijskog vo|e Mumera Gadafija Aj{a Gadafi izjavila je ju~er za francuski informativnikanalFrance 2 da re`im njenog oca ima direktne i indirektne kontakte s libijskim pobunjenicima o rje{avanju situacije u zemlji. - Oni sada vode direktne i indirektne pregovore. Mi poku{avamo da zaustavimo krvoproli}e i spremni smo da sara|ujemo sa |avolom da bismo to postigli, rekla je ona. Aj{a Gadafi je tako|er izjavila da je sukob oja~ao njenu porodicu i demantovala da postoje podjele ili sporovi. Ona, me|utim, nije htijela direktno da odgovori na pitanje da li }e njen otac razmotriti mogu}nost da ode s vlasti, ve} je samo kazala da je on i daljeva`nali~nost za libijske gra|ane. - Gdje biste voljeli da bude? Ovdje, ovo je njegova zemlja, njegova terito-

Juppe: Legitimna sva sredstva za za{titu civila
Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je ju~er u Moskvi da su u cilju za{tite civilnog stanovni{tva u Libiji legitimna sva sredstva i da su o planovima Francuske da isporu~uje oru`je libijskim pobunjenicima obavije{teni ~lanovi Vije}a sigurnosti UN-a i NATOa. Juppe je, nakon sastanka s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom, rekao da je to predvi|eno paragrafom 4 Rezolucije 1970 i 1973 o Libiji. Rezolucija 1970 zabranjuje svaku isporuku oru`ja Libiji, {to je Rusija podr`ala, dok se drugom rezolucijom, za koju nije glasala, dozvoljavaju sve neophodne mjere kako bi se za{titili civili od snaga Gadafija. Lavrov je kazao da na~in na koji Francuska tuma~i rezolucije o Libiji omogu}ava svakom da preduzme bilo {ta, iz bilo kog razloga, javio je AFP. rija, njegov narod. Gdje bi mogao da ode? Postoji ne{to {to vi nikada ne}ete shvatiti, a to je da je moj otac simbol i vodi~, dodala je ona, prenosi AFP. Pobunjenici su saop{tili u ~etvrtak nave~er na samitu Afri~ke unije u Malabou da }e razmotriti mogu}nost da dozvole Gadafiju da ostane u zemlji, pod uslovom da pristane da ode s vlasti. Ipak, {efovi dr`ava AU nisu uspjeli da na|u zajedni~ki stav o libijskoj situaciji, nakon vi{e od dva sata zasjedanja iza zatvorenih vrata.

Masovna silovanja u Kongu
Istra`ioci UN-a za ljudskapravapotvrdili su da su pripadnici vojske Konga u napadima i plja~kama sela na istoku te zemlje silovali najmanje 121 `enu, rekao je ju~er portparol UN-a Rupert Colville, prenosiSrna. “Osoblje UN-a u Kongupotvrdilo je rasprostranjenu pojavu silovanja, plja~ke i surovog, degradiraju}eg tretmana u Nakieleu u provincijiJu`niKivu izme|u 11. i 13. juna koje su vr{ili pripadnici vojske Konga“ rekao je Colville. , On je naglasio da je, premadobijeniminformacijjama, silovana121 `ena, ukradeno157 koza a oplja~kanaroba, uklju~uju}i i oko 90.000 dolara u gotovini i zlatu. Portparol vlade Konga rekao je da je mogu}e da je pukovnik Kifaru Niragiye odgovoran za silovanja nakon {to su on i oko stotinunjegovih ljudidezertirali iz kampa za obuku, gdje je trebalo da se integri{u u redovne vojne snage.

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Japan nakon zemljotresa i cunamija

Po~eo projekt e-learning
Direkcija za evropske integracije BiH predstavila je ju~er u Sarajevu projekt u~enja na daljinu, tzv. e-learning koji je uspje{no realizirala uz pomo} Holandske organizacije za razvoj i uz finansijsku podr{ku Ambasade Velike Britanije u BiH. Projekt }e omogu}iti dr`avnim slu`benicima, ali i svim zainteresiranim, da putem web stranice www.dei.gov.ba pristupe kursevima i informiraju se o EU normativima, aktima, zakonima... - Ovo je novi vid obuke dr`avnih slu`benika, koji }e im omogu}iti stjecanje dodatnog znanja iz oblasti koje su im neophodne u procesu integracije BiH u Evropsku uniju, izjavio je pomo}nik direktora DEIBiH Nedeljko Masle{a. Regionalna direktorica SNVa [emsa Ali} istakla je da je elearning dio Programa lokalizacija EU. - Program je baziran na ~etiri komponente: ja~anje prakti~nih i teorijskih kapaciteta op}ina u skladu s EU standardima, ja~anje kapaciteta medija u smislu izvje{tavanja o EU, e-le ar ning ko ji omo -

Opalo poslovno

POVJERENJE
Oko 23.000 ljudi je poginulo ili nestalo, a industrija je te{ko pogo|ena, {to je privredu gurnulo u recesiju i najgoru krizu jo{ od Drugog svjetskog rata
Poslovno povjerenje u Japanu palo je tokom protekla tri mjeseca, nakon razornog zemljotresa i cunamija sredinom marta, i na negativnom je nivou prvi put u posljednjih vi{e od godinu, saop}ila je Banka Japana. U svom kvartalnom istra`ivanju BoJ je navela da je poslovno povjerenje palo u junu na minus devet, sa plus {est poena iz marta, {to predstavlja pad od ~ak 15 poena i prvi negativni rezultat u proteklih pet kvartala. Rezultat koji se dobija oduzimanjem procenta kompanija koje smatraju da su uvjeti poslovanja lo{i od onih koji smatraju da su dobri bio je lo{iji od prognoze analiti~ara, koji su o~ekivali da }e on iznositi minus sedam. Zemljotres i cunami su 11. marta razorili ~itave gradove du` sjeveroisto~ne obale Japana, oko 23.000 ljudi je poginu-

Michael Tatham

gu}ava ubrzavanje u~enja i uvo|enje tzv. cjelo`ivotnog u~enja te obuka za dr`avne slu`benike za strate{ko planiranje, koja }e ih osposobiti za pregovore s EU, kazala je ona. Ambasador Velike Britanije u BiH Michael Tatham je kazao da je projekt vezan za podr{ku napretku BiH ka ~lanstvu u EU. - Projekt omogu}ava dr`avnim slu`benicima da steknu vje{tine i znanje koji su im potrebni u procesu integracije EU. Programi razvoja i obuke oduzimaju mnogo novca i vremena, ali projekt e-learninga je na elektronskoj platformi koja }e stalno biti na raspolaganju slu`benicima, rekao je on.

lo ili nestalo, a industrija je te{ko pogo|ena, {to je japansku privredu gurnulo u recesiju i najgoru krizu jo{ od Drugog svjetskog rata. Najve}e japanske fir me po put Sonya i Toyote su bile prisiljene zatvoriti fabrike i obustaviti proizvo dnju usli jed nes ta {i ce elektri~ne energije i dijelova, izazvanih poreme}ajem snabdijevanja, {to je rezultira-

lo naglim padom proizvodnje i izvo za. Kom pa ni je ipak o~ekuju da }e se uvjeti poslovanja pobolj{ati do septembra, a analiti~ari navode da plan pove}anja kapitalne potro{nje ukazuje da postoji nada u oporavak, uprkos neizvjesnosti izazvanoj prijete}om nesta{icom elektri~ne energije poslije krize u nuklearnoj elektrani Fukushima.

Kilogram p{enice 0,18 eura
Trgovanje na novosadskoj Produktnoj berzi od ponedjeljka, 27. juna, do petka, 1. jula, obilje`io je promet tek po`njevene p{enice, koja se prodavala po cijeni od 17,5 do 18 dinara (od 0,17 do 0,18 eura) po kilogramu. Tako je na Berzi istrgovano ukupno 875 tona ovogodi{nje p{enice po cijenama koje su bile za oko 10 posto vi{e od pro{losedmi~nih. Istovremeno, pro{logodi{nja p{enica prodavala se na berzi za 24,7 dinara (0,24 eura) po kilogramu. @itarica koja je dominirala berzanskom trgovinom bio je kukuruz, kojeg je prodato oko 1.350 tona, po prosje~noj cijeni od 20,1 dinara (0,20 eura) po kilogramu. Pored p{enice i ku-

Posljednja opomena bh. liderima
Iskreno pozdravljam formalni zavr{etak pregovora s Hrvat skom o ~lan stvu u Evropskoj uniji. Ovo je veliki dan za Hrvatsku i sve zemlje zapadnog Balkana, izjavio je slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin. On smatra da klju~ brzine pribli`avanja EU le`i u ja~anju institucija i uvo|enju ~vrste vladavine prava, {to su oblasti u kojima je Hrvatska postigla veliki napredak. - Ulazak Hrvatske u EU treba poslu`iti kao posljednja opomena liderima BiH. Politi~ka kriza oko formiranja Vije}a ministara treba se {to prije okon~ati kako bi se institucije BiH mogle reformirati i osposobiti za pregovore o ~lanstvu u EU, pi{e u Kacinovom saop}enju.

kuruza, na berzi se jo{ jedino prodavala sojina sa~ma, po cijeni od 33 dinara (0,33 eura) za kilogram. Tokom sedmice na Produktnoj berzi prodato je ukupno oko 2.730 tona robe, a finansijska vrijednost prometa bila je oko 58,2 miliona dinara (oko 580.000 eura).

Be~ka luka: Sna`an rast dobiti
Be~ka luka je u poslovnoj 2010. godini ostvarila sna`nu dobit. Preduze}e koje pripada Be~kom holdingu ukupnu dobit je u pore|enju sa 2009. pove}alo za vi{e od dva miliona eura (4,6 posto), na 47,6 miliona eura. U pro{irenje be~ke infrastrukture 2010. godine je investirano 15,9 miliona eura. Centralni polo`aj luke i njena povezanost s vodom, prugom i cestom ~ine je me|unarodnom okosnicom za robni i putni~ki promet. Prethodne godine pretovareno je ukupno pet miliona tona robe, {to je za pola miliona tona vi{e nego u 2009. Globalnu finansijsku i privrednu krizu Be~ka luka je uspjela pro}i bez otpu{tanja radne snage. Poslovni rezultat iz

Eurozona: Nezaposlenost 9,9 posto
Stopa nezaposlenosti u 17~lanoj eurozoni stagnirala je u maju na 9,9 posto, ve} tre}i mjesec zaredom, pokazali su zva ni~ni po da ci. Za vod Evropske unije za statistiku saop}io je da je u eurozoni u maju bilo oko 15,5 miliona nezaposlenih, {to je za oko 16.000 vi{e nego u aprilu. Podaci za ~itavu EU, koja broji 27 ~lanica, pokazali su da je stopa nezaposlenosti tako|er stagnirala, na 9,3 posto, dok je broj ljudi koji ne rade pao u odno su na april za oko 5.000, na 22,37 miliona. Me|u ~lanicama eurozone najvi{u stopu nezaposlenosti i dalje ima [panija 20,9 posto, dok je u Holandiji najni`a - 4,2 posto, saop}io je Eurostat.

2010. je do sada najbolji u poslovanju luke, malo lo{iji od onog iz 2008. godine. Privredni uspon luke nastavljen je i u ovoj godini, a zabilje`en je daljnji porast u skoro svim oblastima poslovanja. Pretovar kontejnera je u pore|enju s prvim polugodi{tem 2010. godine porastao 15 pos-

to. Do 2015. Be~ka luka }e, zajedno s Be~kim holdingom i Gradom Be~om, investirati 95 milijardi eura u pro{irenje lu~ke infrastrukture. Prvenstveni cilj u 2011. je optimizacija korisnih povr{ina, pove}anje sigurnosti i otvaranja novih preduze}a, saop}io je Compress Sarajevo.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 12/03 i 34/03), ~lana 8. i 12. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 8/05, 81/08 i 22/09), ~lana 42. Statuta JP RTV 7 d.o.o. Tuzla i Odluke Nadzornog odbora Dru{tva od 27. 6. 2011. godine, Nadzorni odbor JP RTV 7 d.o.o. Tuzla, raspisuje:

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora o raspisivanju Konkursa za imenovanje ~lanova Uprave-Generalnog direktora i izvr{nih direktora Javnog preduze}a Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.-Sarajevo broj: NO-17784/11-3.1. od 30.06.2011. godine, Javno preduze}e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.Sarajevo raspisuje

J AV NI K O NK URS
za izbor i imenovanje direktora JP RTV 7 d.o.o. Tuzla I Naziv pozicije: - direktor JP RTV 7 d.o.o. Tuzla .......................................................................1 (jedan) izvr{ilac II Opis pozicije: - vodi poslovanje Dru{tva i samostalno donosi odluke u vo|enju poslovne politike u okviru programa rada i planova razvoja Dru{tva, - predla`e Nadzornom odboru i Skup{tini program rada i plan razvoja Dru{tva, - priprema i predla`e Nadzornom odboru i Skup{tini op{ta akta Dru{tva i odluke iz poslovanja Dru{tva za ~ije su usvajanje nadle`ni Nadzorni odbor ili Skup{tina, - donosi op{ta akta Dru{tva, ~ije dono{enje nije u nadle`nosti Nadzornog odbora ili Skup{tine Dru{tva, - zastupa Dru{tvo prema tre}im licima u okviru djelatnosti Dru{tva, - podnosi Nadzornom odboru izvje{taje o poslovanju Dru{tva po periodi~nom i godi{njem poslovanju, - odgovoran je za zakonitost rada u Dru{tvu, - zaklju~uje ugovore u ime javnog preduze}a - Dru{tva, - izvr{ava odluke Skup{tine i Nadzornog odbora, - donosi odluku o upu}ivanju na slu`beni put, - donosi odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenicima u skladu sa programom razvoja Dru{tva i op{tim aktima, prima u radni odnos i raspore|uje zaposlenike u Dru{tvu, te imenuje zaposlenike sa posebnim ovla{tenjima i odgovornostima, - donosi rje{enje o prestanku radnog odnosa u slu~ajevima predvi|enim zakonom i op{tim aktima Dru{tva, - izri~e mjere odgovornosti radnicima za povredu radne obaveze, u skladu sa zakonom i op{tim aktima, - ima i druga prava i obaveze utvr|ene op{tim aktima Dru{tva i zakonom. III Op}i uslovi: - kandidat za direktora JP RTV 7 d.o.o. Tuzla mora ispunjavati sljede}e op}e uslove: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, - da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup koji predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju, u roku od pet godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne, - da mu odlukom suda nije zabranjeno obavljanje poslova na poziciju za koju se kandiduje, - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, tj. da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. IV Posebni uslovi: Pored op}ih uslova, kandidat mora ispunjavati i sljede}e posebne uslove: 1. da ima visoku stru~nu spremu, dru{tvenog ili tehni~kog smjera, 2. da ima najmanje pet godina radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme, na poslovima u okviru svog zanimanja, od ~ega najmanje tri godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima, 3. da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja, 4. da ne obavlja posao ili ne vr{i du`nost koja po posebnom zakonu ili drugom propisu predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju, 5. da se ne bavi konkurentnom djelatno{}u Dru{tva, 6. da nema privatni finansijski interes u Dru{tvu, 7. da istovremeno nije ~lan upravnog ili nadzornog odbora druge javne ustanove, privrednog dru{tva ili druge institucije, a ukoliko jeste ~lan drugog upravnog, odnosno nadzornog odbora, kandidat }e dostaviti ovjerenu izjavu da }e po kona~nom imenovanju, odstupiti sa pozicije, u roku od sedam dana, od dana imenovanja, 8. da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, 9. da nije izabrani du`nosnik, nosilac izvr{ne funkcije ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 16/02 i 12/04), a ako jeste, kandidat }e dostaviti ovjerenu izjavu da }e po kona~nom imenovanju odstupiti sa pozicije u roku od sedam dana od dana imenovanja, 10. da ponudi program rada i razvoja Dru{tva za mandatni period. V Potrebni dokumenti: Kandidat je du`an uz prijavu na javni konkurs, koja treba da sadr`i kratku biografiju, adresu i kontakttelefon, prilo`iti original ili ovjerenu kopiju sljede}ih dokumenata: 1. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), 3. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), 4. diplomu o zavr{enoj visokoj stru~noj spremi, 5. uvjerenje o radnom sta`u iz kojeg je jasno vidljivo da kandidat ima najmanje pet godina radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme, na poslovima u okviru svog zanimanja, od ~ega najmanje tri godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima, 6. ovjerenu izjavu kandidata o ispunjavanju uslova iz ta~ke III podta~ka 4, 5, 6. i 7. i ta~ke IV podta~ka 4, 5, 6, 7, 8. i 9. ovog konkursa, 7. program rada i razvoja Dru{tva za mandatni period. VI Ostale napomene: Direktor JP RTV 7 d.o.o. Tuzla imenuje se na period od 4 (~etiri) godine. Sa kandidatima koji budu ispunjavali sve potrebne uslove iz javnog konkursa bi}e obavljen intervju. Podnosioci prijave sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 8 (osam) dana od isteka roka za podno{enje prijava ne}e biti uzeti u razmatranje u daljnjem procesu imenovanja, bez posebnog dostavljanja pisane odbijenice. VII Rok i mjesto za podno{enje prijava: Javni konkurs }e se objaviti u „Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“ i u dnevnom listu „Oslobo|enje“, a krajnji rok za podno{enje prijava je 14 (~etrnaest) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja. Prijavu sa tra`enom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem po{te u zatvorenoj koverti na adresu: JP RTV 7 d.o.o. Tuzla Ul. Mirze Deliba{i}a broj 4 75000 Tuzla Sa naznakom: „Prijava na javni konkurs za izbor i imenovanje direktora JP RTV 7 d.o.o. Tuzla“ (NE OTVARAJ) Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.

za imenovanje ~lanova Uprave-Generalnog direktora i izvr{nih direktora Javnog preduze}a Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.-Sarajevo Imenovanje ~lanova Uprave-Generalnog direktora i izvr{nih direktora izvr{i}e se na period od 4 godine i to na slijede}e pozicije: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Generalni direktor, Izvr{ni direktor za proizvodnju, Izvr{ni direktor za distribuciju, Izvr{ni direktor za snabdijevanje i trgovinu, Izvr{ni direktor za ekonomske poslove, Izvr{ni direktor za pravne i kadrovske poslove i Izvr{ni direktor za kapitalne investicije.

KONKURS

Kandidati treba da ispunjavaju slijede}e uslove: za poziciju pod rednim brojem 1. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, tehni~ke ili ekonomske ili pravne struke, za poziciju pod rednim brojem 2. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, elektrotehni~ke ili ma{inske ili rudarske struke, za poziciju pod rednim brojem 3. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, elektrotehni~ke struke, za poziciju pod rednim brojem 4. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, elektrotehni~ke ili ekonomske struke, za poziciju pod rednim brojem 5. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, ekonomske struke, za poziciju pod rednim brojem 6. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, pravne struke i za poziciju pod rednim brojem 7. univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme, tehni~ke ili ekonomske ili pravne struke,

Pored navedenih uslova, kandidati za Generalnog direktora i izvr{ne direktore treba da ispunjava i slijede}e uslove: - da su dr`avljani BiH, - da posjeduju radno iskustvo od 5 (pet) godina, - da nisu na funkciji u politi~koj stranci, - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i prekr{aj nespojiv s du`no{}u direktora 5 godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, - da nisu lica kojima je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u okviru nadle`nosti direktora, - da su ostvarili uspje{ne rezultate tokom rada, - da imaju reference uglednog stru~njaka u svojoj oblasti, - da imaju reference organizacionih i menad`erskih sposobnosti i - da imaju program rada za period na koji se imenuju. Kao dokaz o ispunjavanju uslova iz Konkursa, kandidati su uz prijavu na Konkurs i biografiju, du`ni u originalu ili ovjerenoj kopiji, prilo`iti slijede}u dokumentaciju: - diplomu visoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke, - uvjerenje o dr`avljanstvu ( ne starije od 6 mjeseci), - potvrdu ili uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu, - ovjerenu izjavu da ne vr{e funkciju u politi~koj stranci, - uvjerenje da nisu osu|ivani za krivi~no djelo nespojivo s du`no{}u direktora, 5 godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, izdato od strane nadle`nog MUPa (ne starije od 3 mjeseca), - uvjerenje da nisu osu|ivani za prekr{aj nespojiv s du`no{}u direktora, 5 godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne izdato od strane nadle`nog op{tinskog suda (ne starije od 3 mjeseca), - ovjerenu izjavu da nisu lica kojima je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u okviru nadle`nosti direktora i - program rada za period na koji se imenuju. Kandidati su du`ni u biografiji navesti podatke ili dostaviti odgovaraju}e dokaze o ispunjavanju uslova koji se ti~u ostvarenih rezultata tokom rada, referenci uglednog stru~njaka, te organizacionih i menad`erskih sposobnosti. Nadzorni odbor }e na pozicije ~lanova Uprave-Generalnog direktora i izvr{nih direktora imenovati one kandidate, koji po menad`erskim znanjima i iskustvu, te ponu|enom programu rada, najbolje odgovaraju za izvr{enje operativnih i poslovnih potreba JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objavljivanja Konkursa. Napomena: kandidati koji se prijavljuju na vi{e od jedne pozicije, du`ni su u prijavi navesti pozicije na koje se prijavljuju, te za svaku poziciju dostaviti poseban program rada. Kandidati su du`ni dostaviti prijave sa naznakom pozicije na koju se prijavljuju i potrebnom dokumentacijom, li~no ili putem po{te, na adresu: JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo Slu`ba za kadrovske poslove 71000 Sarajevo Vilsonovo {etali{te 15 Sa naznakom „Konkurs za imenovanje ~lanova Uprave“ Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Kandidati }e biti pismeno obavije{teni o ishodu Konkursa, a prilo`ena dokumentacija ne}e se vra}ati.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Uspjeh rudara Kreke

Zasjedali dioni~ari Fabrike duhana Sarajevo

Nadzorni odbor
pre`ivio do nove

Rekordna dnevna proizvodnja
Ovogodi{nja planirana proizvodnja od 2.600.000 tona uglja nije upitna
Komorati Rudnika Kreka su posljednjeg dana juna ostvarili najve}u dnevnu proizvodnju - iskopano je 10.020 tona uglja, prvi put nakon rata. Radi se o dnevnoj proizvodnji koja je u odnosu na plan ve}a za 1.320 tona uglja. Prvo polugodi{te ove godine ostat }e u Krekinim rudnicima zabilje`eno po proizvodnim preba~ajima. Najve}a proizvodnja u proteklih {est mjeseci ostvarena je na Rudniku [ikulje, a slijede Rudnik Dubrave i Rudnik Mramor. - Uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama koje su nas pratile na po~etku godine, Kreka i dalje ostaje lider u proizvodnji uglja. U {est mjeseci ove godine proizvodnja se ostvaruje predvi|enom dinamikom i ve} je dostigla 1.260.000 tona iskopanog uglja. Na ovaj na~in obezbije|ena je potpuna dinamika snabdijevanja Elektroprivrede BiH, kao najve}eg potro{a~a na{eg energenta, ali i drugih kupaca. Ulaskom u Koncern EPBiH proizvodni rezultati Kreke su sve bolji. Nabavkom nove neophodne mehanizacije nadamo se da }e se rast proizvodnje nastaviti. Svi na{i uspjesi rezultat su zajedni~kog zalaganja rudara i menad`menta Rudnika, kazao je direktor Kreke Re{ad Husagi}. Ovogodi{nja planirana proizvodnja od 2.600.000 tona uglja nije upitna, a cilj rudara i menad`menta Kreke je u narednim godinama dostizanje proizvodnje od 3,000.000 tona uglja, saop}eno je iz EPBiH.

SKUP[TINE
Gotovo {est puta obezvrije|en dr`avni kapital u ukupnoml kapitalu FDS-a, smanjene plate, smanjen obim proizvodnjel
Na Skup{tini dioni~ara Fabrike duhana Sarajevo usvojeno je sve {to je predlagano, finansijski izvje{taj o poslovanju FDS-a za 2010. s izvje{tajem ne za vi snog re vi zo ra, Odbora za reviziju i Nadzornog odbo ra, te do ne se na odluka o raspodjeli dobiti, a usvojen je i izvje{taj o planu poslovanja fabrike za 2011. godinu. Iako se o~eki va lo da }e Skup{tina donijeti promjene u FDS-u, to se nije desilo. Naime, federalna Vlada, koja u FDS-u ima 39 posto vlasni~kog udjela, prije petnaestak dana je nominirala za imenovanje na period do 60 da na ~la no ve Nad zor nog odbora FDS-a Reufa Bajrovi}a, D`evada Mahmutovi}a, Mirsada Turkovi}a, Miroslava Prusinu i Murata Ramadanovi}a, ali je njihovu nominaciju povukla na sjednici u ~etvrtak.

Skup{tina usvojila sve prijedloge

Dobit manja 33 posto
Dividenda dioni~arima FDS-a iznosit }e 3,5 KM po dionici, odlu~ila je Skup{tina dioni~ara. Dobit FDS-a u pro{loj godini iznosila je 7,5 miliona KM i 33 posto je manja nego u 2009. Pro{le godine ispla}ena dividenda dioni~arima iznosila je ~etiri KM po dionici. rasprave koalicionih partnera o tome. Bitno je to {to su najavili novu Skup{tinu i izgleda da direktor, primijetio sam da je vrlo nervozan, nema vi{e podr{ku Vlade. Mislim da }e se desiti kao i s Bosnalijekom, Vlada ga ne}e podr`ati, ka`e ^engi}. Od najavljenih promjena, odnosno novog Nadzornog odbora, o~ekuje se da pare koje su negdje izvu~ene iz Fabrike vrati nazad u FDS, da Vlada uzme svoj dio, koji joj treba nasu{no. - Kad je umro [efik Lojo, u FDS-u su iza njega ostala 54 miliona KM ke{a, danas, po papirima menad`menta Fabrike, ima 10 miliona KM, ostalo je negdje izvu~eno po Srbiji ili u neke sumnjive investicije. O~ekuje se da Vlada stavi pod kontrolu svoje pare, ona je ranije donijela zaklju~ak po kome se predstavnici dr`avnog kapitala u firmama gdje Vlada nije ve}inski vlasnik, ali ima zna~ajan udio, moraju pona{ati isklju~ivo u interesu Vlade, rekao je ^engi}. Pred sje dnik Sin di ka ta PPDIVUT Mehmed Avdagi} ka`e da je u posljednje vrijeme gotovo {est puta obezvrije|en dr`avni kapital u ukupnom kapitalu FDS-a, smanjene plate radnicima, smanjen obim proizvodnje, a uka zi va lo se i na ve li ki kriminal koji se u ovoj kompaniji de{ava.

Vrbaska ekolo{ka regata
Druga Vrbaska ekolo{ka regata po~ela je u Gornjem Vakufu/Uskoplju, u okviru projekta “^ist Vrbas“. Cilj regate je ~i{}enje Vrbasa i bu|enje ekolo{ke svijesti kod gra|ana i kompanija koje se nalaze u slivu Vrbasa kao njeni potencijalni one~i{}iva~i te kod komunalnih slu`bi koje u svom programu aktivnosti trebaju ~istiti obale i korita rijeke, saop}eno je iz RK Kanjon. Kona~an cilj je da regata za dvije do tri godine u cijelom svom slivu postane turisti~ka. Regata }e trajati do 5. jula.

Odustajanje
- Predsjedavaju}i Skup{tine, u ime federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, kao najve}eg dioni~ara, otvorio je Skup {ti nu i pro~itao sa op}enje Vlade, u kojem se ka`e da }e Vlada glasati za usvajanje godi{njeg izvje{taja o poslovanju, jer je to zapravo bio zadnji rok, a da }e odmah i}i na zakazivanje nove Skup{tine radi glasanja o povjerenju Nadzornom odboru, bar onom dijelu koji bira Vlada, ispri~ao nam je jedan od dioni~ara u FDS-u Halil ^engi}. Nezvani~no se saznaje da je resorni ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} povukao imenova nje ~la no va Nad zor nog odbora zbog lobiranja da se, bar za sada, u FDS-u ne dogode promjene. - Vjerovatno se jo{ vode

Slabost Vlade
Sve to je dovoljan razlog da Vlada kona~no stane na put negativnim kretanjima u ovoj kompaniji. Me|utim, on smatra da je Vlada pokazala slabost zbog toga {to je popustila pred pritiscima lobista i glasala za usvajanje izvje{taja o poslovanju i odustala od imenovanja no vih ~la no va Nad zor nog odbora. Ministarstvo je ovla{teno da {titi dr`avni kapital u FDSu i odustajanjem od promjena u ovom preduze}u ide se naruku onima koji FDS koriste isklju~ivo za li~ne interese.
J. Sa.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 127 - 2. 7. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.442683 1.397121 26.400449 0.080253 0.261558 0.736398 1.668611 0.565032 0.250441 0.213731 1.590397 0.835091 2.155735 1.346590 0.048302 1.936792

1.955830 1.446299 1.400623 26.466616 0.080454 0.262214 0.738244 1.672793 0.566448 0.251069 0.214267 1.594383 0.837184 2.161138 1.349965 0.048423 1.941646 USD BAM

1.955830 1.449915 1.404125 26.532783 0.080655 0.262870 0.740090 1.676975 0.567864 0.251697 0.214803 1.598369 0.839277 2.166541 1.353340 0.048544 1.946500 1.60045 2.165788

FBiH: Vi{e turista
Federaciju BiH u maju je posjetilo 49.995 turista, 4,3 posto vi{e u odnosu na isti mjesec lani. U maju su turisti ostvarili 94.541 no}enje, {to je 1,1 posto vi{e u odnosu na maj lani. U ukupnom broju no}enja u~e{}e doma}ih turista je 33,5, a stranih 66,5 posto. Turisti iz Turske ostvarili su 15,2 posto od ukupnog broja no}enja stranih turista, iz Hrvatske 12,3

SDR (Special Drawing Rights) na dan 30. 06. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 30. 06. 2011 =

posto, Francuske 7,1, Italije 6,8, a iz ostalih vanevropskih zemalja 6,9 posto. Tu ris ti iz Lu ksem bur ga su se u ma ju zadr`ali u prosjeku {est dana, Irske 4,4 dana, Egipta 3,5 dana, Rusije 3,3 dana te Francuske sa 3,1 dan - podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Federacija BiH je u maju raspolagala sa 16.757 le`aja, {to je 3,3 posto vi{e nego u istom mjesecu 2010, dok je bruto iskori{tenost kapaciteta iznosila 18,2 posto.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS/BERZE
1.771,93 1.039,91
Dioni~ko dru{tvo

17
1.043,02 1.126,62
ERS10 SASX-30

BIFX

1.037,27 1.981,52
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10

BIRS

FIRS

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 1. juli/srpanj 2011.
Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA

Za JJG 3,5
miliona eura
Komitet Western Balkan Investment Frameworka odobrio je tra`enu tehni~ku pomo} u iznosu od 3,5 miliona eura kojima }e biti realizirana izrada projekata Jadranskojonskoggasovoda, odnosno studijeizvodljivosti i studije utjecaja na okolinu i socijalna pitanja. Za grant su aplicirale~etirizemlje~lanice JJG-a: Hrvatska, BiH, Albanija i CrnaGora. BiH predstavljasarajevskakompanija BHGas, koja }e biti jedna od aktivnih u~esnica u pripremi relevantnih studija. Ovo predstavlja prvi regionalni projekt ovakvog karaktera u oblasti gasne privrede, na bazikojeg}e bitiosiguranaosnova da zemlje u~esnice zajedni~ki apliciraju za izradu glavnog projekta JJG-a. Ovaj gasovod }e po svojoj realizaciji zna~ajno unaprijediti energetsku sigurnost u kontekstu diverzifikacije izvora i pravaca snabdijevanja regije zapadnogBalkanaprirodnimgasom. Sve zemlje su u potpunostiopredijeljene ka uspje{noj i prioritetnoj realizaciji projekta, a sastanak zajedni~ke radne grupe }e biti odr`an 5. jula u Sarajevu. Sastanku }e, pored zemalja u~esnica, prisustvovati i predstavnici konzorcija TAP iz [vicarske te predstavnici turske kompanije BOTAS i resornog ministarstva, saop}eno je iz BH-Gasa.

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA R BH TELECOM D.D. SARAJEVO PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA [IPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

12,91

-0,32

13,00

12,55

13.679

176.560,53

20

5,50 1,67 4,29 4,00 6,10

-1,61 0,00 -0,25 0,49 -4,69

5,50 1,67 4,30 4,00 6,10

5,50 113 1,67 102 4,28 562 3,89 45.554 6,10 257

621,50 170,34 2.410,61 182.190,71 1.567,70

2 1 3 6 2

31,00 97,50 92,01 92,21 79,01 70,04 67,00 62,00 21,00

-1,59 0,00 0,00 0,01 -2,07 0,06 0,00 0,00 1,35

31,00 97,50 92,01 92,22 79,01 70,08 67,00 62,00 21,00

31,00 4.526 97,50 8.080 92,01 9.908 92,20 4.200 79,01 11.250 70,00 11.000 67,00 17.699 62,00 20.905 21,00 10

1.403,06 7.878,00 9.116,35 3.872,82 8.888,64 7.704,40 11.858,33 12.961,10 210,00

1 1 1 2 3 2 2 1 1

68,67 2,90 65,50 2,70

0,94 7,01 -4,07 -2,88

70,00 2,90 65,51 2,70

68,10 2,90 65,50 2,70

85 170 15 254

5.836,70 493,00 982,58 685,80

5 1 2 1

6,00

-0,17

6,00

6,00

400

2.400,00

2

Zlatni BAM za Bobar banku
Bobar banci u Bijeljini ju~er je uru~ena nagrada Zlatni BAM za najve}i porast aktive u 2010. godini, koji je iznosio 221,37 miliona KM, {to je u odnosu na 2009. godinu, kada je aktiva iznosila 194,7 miliona KM, pove}anje od 13,69 posto. Nagradu, koju je Bobar banka dobila u kategoriji doma}ih banaka u okviru tradicionalne akcije magazina Banke u BiH, direktoru Bobar banke Peri Cacanovi}u uru~io je direktor ovog finansijsko-poslovnog magazinaJasminMari~i}. On je rekao da se akcija izbora najboljih banaka u BiH vodi ve} devet godina, a da se priznanje Bobar banci uru~uje drugu godinu zaredom. Cacanovi} je zahvalio na priznanju, isti~u}i da ono predstavlja kontinuitet uspje{nog rada banke. - Aktiva je u posljednje tri godine porasla za 300 posto, a broj radnika imao je uzlazan trend, rekao je on i dodao da BoSa ju~era{nje dodjele u Bijeljini

SASE: Skok dionica Hidrogradnje
Na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 437.812,17 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 176.560,53 KM, a promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 186.960,86 KM, a najve}i pro met os tva ren je di oni ca ma ZIF Prof plus d.d. Saraje vo u izno su od 182.190,71 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo u iznosu od 5.836,70 KM, dok je na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren promet od 2.400,00 KM i to dionicama Sarajevo osiguranja. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Hidrogradnja d.d. Sarajevo od 7,01 posto, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent ZIF Prevent invest d.d. Sarajevo od 4,69 posto.

bar banka posluje na 54 lokacije u Republici Srpskoj i na jednoj u Federaciji BiH kako bi bila {to bli`e klijentima. Predsjednik Grupacije Bobar i ve}inski vlasnik Bobar banke Gavrilo Bobar istakao je da ova banka, koja planira dosti}i aktivu do 500 miliona KM, od po~etka posluje na tri principa - ljubaznost, brzina reagiranja na zahtjeve klijenata i tra`enje zajedni~kog rje{enja za svoje klijente.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 1. juli 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Boksit a.d. Mili}i Nova banka a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,5 4,21 3,31 6,79 6,08 0 -15,46 0 -1,59 0,33 4,5 4,21 3,31 6,79 6,15 4,5 4,21 3,31 6,79 6,06 69 112 49 20 470 310,50 471,52 162,19 135,80 2.858,04 0,0014 0,7 0,91 0,312 1,58 0 0 -2,15 -17,68 1,94 0,0014 0,7 0,91 0,312 1,59 0,0014 0,7 0,91 0,312 1,55 206.735 224 5.000 20.000 14.935 289,43 156,80 4.550,00 6.240,00 23.599,05

Aluminij obezbijedio struju
U prostorijama {ibenske Tvornice lakih metala potpisan je ugovor izme|u HEP-Opskrba iz Zagreba, Aluminija iz Mostara te TLM-TVP-a i TLM-TPP-a iz [ibenika o prodaji 100 megavati elektri~ne energije Aluminiju. Ugovor je sklopljen do kraja teku}e godine po cijeni od 42,75 eura po MW, koju je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija. S obzirom na to da se cijena koju je odredila Hera razlikuje od prethodno dogovorene, ugovorom su se TLM i Aluminij obavezali zajedni~ki platiti razliku. Cijena struje koju }e Aluminij do kraja godine pla}ati HEP-u, kad se uzme u obzir ukupna poslovna godina i sudjelovanje [ibenika te nadoda cijena elektroprenosa, ispod je cijene koju pla}a Elektroprivredi HZ-HB. Ugovor je sklopljen do kraja godine, jer, sukladno hrvatskim zakonima, HEP mo`e sklapati samo jednogodi{nje ugovore s firmama koje imaju status povla{tenog kupca, kao {to je Aluminij. U decembru }e biti pokrenuta procedura za sklapanje novog ugovora za 2012. godinu. HEP }e osigurati Aluminiju 100 MW struje za 2012, a Aluminij se, kao i prethodnih godina, obavezao TLM-u isporu~iti 60.000 tona kvalitetnog aluminija za svjetsko tr`i{te u obliku posebnih legura koje se lijevaju isklju~ivo za njihove potrebe, saop}eno je iz Aluminija.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bosnamonta`a a.d. Prijedor Bonel a.d. Banja Luka Komunalac a.d. Bijeljina Poljoproizvod a.d. Prijedor Poljoexport a.d. Banja Luka Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,15 0,18 0,7 0,09 1,07 38,01 36,88 37 33,77 30,09 0 0 0 0,15 0,18 0,7 0,09 1,07 38,01 36,88 37 33,77 30,5 0,15 0,18 0,7 0,09 1,07 38,01 36,88 37 33,77 30,05 4.900 2.615 801 39.897 49.860 20.000 9.000 67.796 11.266 331.964 735,00 470,70 560,70 3.590,73 53.350,20 7.602,00 3.319,20 25.084,52 3.804,53 99.900,75

-0,65 0 -0,27 -2,99 0,27

18 SARAJEVSKA HRONIKA
U~enica generacije Prve osnovne {kole

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Zasjedala kantonalna Vlada

Azra i pisac i slikar
Kako su nam kazali u njenoj {koli, Azra je bila izuzetno svestrana u~enica i tokom osmogodi{njeg {kolovanja u mnogim predmetima je briljirala. Veliki uspjeh je postigla iz matematike, fizike i informatike, a voljela je puno i da ~ita i pi{e, pa joj je jedan od omiljenih predmeta bio bosanski jezik i knji`evnost. Bila je dobra i u poznavanju engleskog i njema~kog jezika. Talenat i smisao za lijepo Azra je pokazala i u svojim likovnim radovima. E. G.

Filandra na ~elu FPN-a
Saglasnost na imenovanja Almine ]orovi}, \ule ]erimagi} i Muhidina Top~i}a • Izmjene Zakona o kori{tenju javnih povr{ina
Na 25. sje dni ci ko ja je po~ela u ~etvrtak, a zavr{ena je ju~er, ~lanovi Vlade KS-a su utvrdili nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenom kori{tenju javnih povr{ina. U presudi Ustavnog suda FBiH istaknuto je da se mora uva`iti postojanje Grada Sarajeva, kao jedinice lokalne samouprave i kao urbane cjeline koja mora biti zastupljena u odlu~ivanju o kori{tenju ovih povr{ina, ali i raspodjeli finansijskih sredstava za njihovo kori{tenje. Tako se predlo`enim izmjenama utvr|uju javne povr{ine koje se mogu privremeno koristiti, nji ho va na mje na, uslo vi i na~in kori{tenja, nadle`nost Kantona, Grada i op}ina, poslovi prvostepenog upravnog rje{avanja iz oblasti urbanizma i komunalnih djelatnosti, naknade za kori{tenje, nadzor nad provo|enjem ovog zakona i druga pitanja od zna~aja za njihovo privremeno kori{tenje u KS-u.

Azra Pirovi}: Bosanski jezik omiljeni predmet

Sve~ano obilje`en zavr{etak radova u Sara~ima

Vlada Kantona: Analizirano zdravstveno stanje gra|ana

~i}ima Almina ]orovi} kazala nam je ju~er kako je njen mandat kao vr{ioca du`nosti direktorice trajao ~etiri godine, {to je predugo.

Nov~ani podsticaji
- Nema vi{e te ljutnje koju sam osje}ala, jer mi nikad nije bilo jasno za{to se sa imenovanjem ovoliko ~ekalo. Novi ministar obrazovanja je po pitanju toga puno uradio za kratko vrijeme jer smo imali oko trideset {kola u Kantonu sa vr{iocima du`nosti direktora. Radi}u kao i dosad, samo bez tog psiholo{kog pritiska, istakla je ]orovi}. Pred skup{tinskim zastupnicima uskoro }e se na}i i analiza zdravstvenog stanja stanovni{tva, higijenskih prilika i zdravstvene djelatnosti u Kantonu u 2010, kao i informacija o realizaciji nov~anih podsticaja u protekloj godini.
J. M.

Behmen i Had`ibajri} presjekli vrpcu

]orovi}: Nema psiholo{kog pritiska

Duh Mediterana na ^ar{iji
Obnovu Ba{~ar{ijskog trga, koja treba po~eti na prolje}e, pomo}i }e op}ina Osman-gazi iz Burse
Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen i na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} ju~er su presijecanjem vrpce ozna~ili kraj poplo~avanja Sara~a. - Ovo je arterija Sarajeva, ali se ne mo`e kazati da to nisu i Bravad`iluk i Kujund`iluk. Me|utim, mnogi brkaju da je ovo samo poplo~avanje, ali nije samo to. Ovdje je odra|ena ~itava infrastruktura. Ovako temeljno se nije radilo ni prije rata, osim toga sve je napravljeno po vrhunskim standardima, na {to bi Sarajlije trebale biti posebno ponosne. Bilo je dosta primjedbi {to se radovi izvode upravo sad, ali ~injenica je da mi ne mo`emo pomjerati radove zbog u ovom slu~aju SFF-a, koji nema odre|en datum odr`avanja, kazao je Behmen. Danas je infrastruktura u Ulici Sara~i ura|ena po visokim evropskim standardima, tu spadaju i kolektori za skupljanje vode, koje jedino mo`emo vidjeti u Splitu i kod nas, te nigdje drugo na Balkanu. - Iako je predvi|eni rok za zavr{etak radova produ`en za jo{ deset dana, to i nije puno ako uzmemo u obzir te`inu ulice, vremenske prilike, te prolaznike koji su nam malo sve to ote`avali. @elim napomenuti da je zadnja rekonstrukcija ove ulice, sa starim kamenom koji smo skinuli, ra|ena prije 35 godina, istakao je na~elnik Had`ibajri}, te dodao da je ovo jedan od rijetkih projekata ~iji su tro{kovi na kraju smanjeni za oko 50.400 maraka. - Istina je. Po zavr{etku posla, dobio sam informaciju da su nas ra do vi ko ji su tre ba li izno si ti 819.000, na kra ju ko {ta li oko 760.000 KM, dodao je Had`ibajri}. Obnova Ba{~ar{ijskog trga trebala bi ko{tati oko 1,5 miliona maraka, za {ta se treba raspisati tender, a projektna dokumentacija je ve} ura|ena. - Radovi bi trebali po~eti krajem januara, rok njihovog izvo|enja trebao bi maksimalno iznositi 90 dana. Op}ina Osman-gazi (Bursa) }e pomo}i finansijski ovu rekonstrukciju sa oko 400.000 eura, istakao je na~elnik Had`ibajri}. Zavr{etkom i izgledom Sara~a zadovoljni su prolaznici, koji smatraju kako je Sarajevo dobilo mediteranski izgled. M. T.

Novi vrti}
Vlada je dala saglasnost provinciji Bezgre{nog za~e}a BDM, Dru`ba sestara Malog Isusa u Sarajevu, za osnivanje pred{kolske ustanove Dje~iji vrti} „Srce“. Upravnom odboru Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu ~lanovi Vlade dali su saglasnost da se prof. dr. [a}ir Filanda imenuje za dekana ove ustanove. Saglasnost je dobio i UO JU

Srednja tehni~ka {kola grafi~kih tehnologija, dizajna i multimedija Ilid`a da imenuje Muhidina Top~i}a za direktora ove {kole. Almina ]orovi}, profesorica pedagogije i psihologije, dobila je saglasnost da u naredne ~etiri godine bude direktorica O[ Kova~i}i, a profesorica istih predmeta \ula ]erimagi} za obavljanje funkcije direktorice O[ Grbavica II. Direktorica {kole u Kova-

Delegacija Palestine posjetila Ilid`u
U organizaciji Regionalne razvojne agencije Zenica, u okviru trodnevne studijske posjete BiH, delegacija Palestine posjetila je ju~er Op}inu Ilid`a. Na~elnik Senaid Memi} upoznao je goste sa radom Op}ine i planovima ove lokalne zajednice za naredni period. - Ilid`a je jedna od najljep{ih i najrazvijenijih op}ina u BiH, a va{e pozitivne impresije su samo pokazatelj da je ona mjesto ugodnog i prosperitetnog `ivljenja. Mi }emo se i dalje truditi da budemo dobri doma}ini i na{a vrata su svima uvijek otvorena za svaki vid saradnje, kazao je Memi}. Razlog posjete palestinske delegacije je bila razmjena iskustava na uspostavljanju centra za pru`anje usluga gra|anima, koji na Ilid`i funkcioni{e izuzetno dobro. Memi} i njegovi saradnici su gostima prezentirali na~in rada Centra i upoznali ih sa dosada{njim iskustvima ovog servisa. Z.T.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19

Bez pove}anja upisnih kvota najpopularnijima

Nijedna {kola
Zamislite kako bi se osje}ali uposlenici ostalih 25 srednjih {kola i kakvu bismo poruku poslali, isti~e Suljagi}
gom pravcu, odnosno vidjeti kakvu poruku {aljemo. - Ne bi trebalo pove}avati upisne kvote za deset najatraktivnijih {kola jer onda }e ispasti da su one privilegirane u odnosu na sve ostale. Zamislite kako bi se osje}ali uposlenici svih ostalih 25 srednjih {kola i kakvu bismo mi poruku poslali na ovaj na~in. Moramo zaokrenuti politiku proizvodnje kadrova i profila zanimanja, naglasio je Suljagi}, te dodao da je svejstan da su ovakvi potezi, mo`da, i nepopularni. - Znam da je te{ko i drama-

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

nema privilegije
ti~no, ali rez moramo uraditi kad - tad. Da li }e to biti ove, sljede}e ili za nekoliko godina, bi}e podjednako te{ko, a gubi}emo dragocjeno vrijeme, pojasnio je Suljagi}. Ve} izvjesno vrijeme Suljagi} je isticao kako treba promijenti politiku proizvodnje kadra, da je gra|ana sa zavr{enim dru{tvenim smjerovima isuvi{e mnogo, te da tr`i{te rada vi{e ne treba te kadrove. To je i potkrijepio ukidanjem jednog broja mjesta za vanredne studente na Univerzitetu u Sarajevu. S. HUREMOVI]

Suljagi}: Odluka nepopularna, ali nu`na

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Na po slje dnjoj sje dni ci Skup{tine KS-a veliki broj zastupnika postavio je pitanja ministru obrazovanja Emiru Suljagi}u o tome da li je mogu}e pove}ati kvote za upise u desetak {kola koje su prilikom prijemnog ispita imale veliki broj prijavljenih u~enika. Tako je Nermin Pe}anac, zastupnik SDU, kazao kako bi

trebalo pove}ati broj mjesta u pojedinim {kolama jer djecu ne treba obeshrabriti. - Mislim da je veoma destimulativno djecu odbijati iz {kola i re}i im potra`ite drugu. Ne mogu ni da zamislim kako se oni osje}aju i to bi trebalo promijeniti, istakao je Pe}anac. Me|utim, Suljagi} je kazao kako treba razmi{ljati i u dru-

Zajednica srednjih {kola podr`ava stavove Ministarstva

Bez optere}enosti za jedne i zanemarivanja drugih {kola

Pobjeda znanja
Zajednica srednjih {kola Kantona je na ju~era{njem sastanku pru`ila jednoglasnu podr{ku Ministarstvu obrazovanja i nauke, s namjerom da do kra ja i do slje dno bu du ispo{tovani uslovi objavljenih konkursa za upis u prvi razred srednjih {kola u 2011/2012. {kolskoj godini. Zajednica srednjih {kola ne}e odstupiti od ranije zauzetog stava u vezi sa uslovima konkursa za upis, kojim se podr`avaju stavovi Vlade i Ministarstva. Jo{ jednom su pozvani akteri u procesu i roditelji da prestanu vr{iti pritisak na vladine i institucije sistema te direktore {kola kako bi se kreirao ambijent koji djeci garantuje zakonom propisano pravo na jednake {anse. Direktorica Druge gimnazije Aida Arnautovi} je naglasila kako je "dosljedno postupanje Ministarstva u ovom slu~aju doprinijelo pobjedi znanja, jer su djeca imala jednake {anse zbog novih kriterija za upis." Sabiha Miskin, direktorica Gimnazije Dobrinja i Suad Ali}, v.d. direktora JU Srednja {kola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslu`nih djelatnosti, saglasni su da se ovakvim pristupom osigurao kvalitet i da }e se tek pokazati pozitivni efekti, pogotovo za stru~ne {kole koje su nepravedno zanemarivane te za gimnazije, koje su proteklih godina bile izuzetno optere}ene.

Asfaltirana dva kraka Alipa{ine
Zavr{eno je asfaltiranje dva kraka Alipa{ine ulice (izme|u brojeva 143 i 151, te 173 i 177) na dijelu iza gradskog groblja Bare prema Vogo{}i, ~ime su stanovnici tog dijela grada dobili adekvatno ure|ene pristupne puteve do ku}a. Poslove ure|enja i asfaltiranja ulice izvodili su radnici Grakopa iz Kiseljaka. Op}ina Centar je za tu namjenu izdvojila oko 20.000 KM.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom od 9 do 16 sati trafopodru~ja Nebo~aj, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

PORODILI[TA

11 12

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Frankfurt 10.30, Minhen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Zagreb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

KULTURA 39. teatarski festival BiH FEDRA

20

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Bez o~ekivanog

Dramski studio
Adnan Mujki}, reditelj, u razgovoru za redovni festivalski bilten je kazivao i o tome na koji na~in funkcionira Pozori{te mladih Tuzla: - Mi imamo svoj dramski studio. Na po~etku godine vr{imo upis novih ~lanova, zatim te ~lanove u zavisnosti od njihovih sklonosti podijelimo na one koji idu na radionice za glumu, ples, pjevanje, scenografiju, kostimografiju. Sve to traje jednu godinu, a na kraju godine svi polaznici radionica rade svoje ispitne predstave.

POLJUPCA
Razgovor o predstavi “Udijelite sirotinji” Pozori{ta mladih Tuzla
Razgovor o predstavi Pozori{ta mladih iz Tuzle vodio je profesor Luka Kecman. A razgovaralo se o predstavi “Udijelite siro ti nji“, nas ta loj po mo ti vi ma baj ke ‘’Ma~ak u ~izmama’’, ~iji je adaptator, dramaturg i pisac teksta kojeg nema u bajci Adnan Mujki}. Prof. Kecman je primijetio kako se ogromni ansambl poigravao sa razli~itim `anrovima i stilovima, koji postoje kao elementi pozori{ne igre, te ako im je to bila namjera, onda zaslu`uju sve ~estitke jer su mladi ljudi provedeni kroz sve {to pozori{te ~ini pozori{tem.

lio Tuzlake koji pored Narodnog pozori{ta i agilne akademije, imaju i ovaj segment dramskog stvarala{tva. Bez obzira na razu|enost u dramatizaciji, svidjela mu se kompaktnost igre i upotreba `ive muzike na sceni, koju dugo nije vidio/~uo ni u profesionalnim pozori{tima.

Energija mladosti
Profesoricu ASU Sarajevo Ljubicu Ostoji} je interesovalo za{to su predstavu naslovili ‘’Udijelite sirotinji’’. Taj naslov je, po njenom mi{ljenju, kontradiktoran - mladi se kroz predstavu bore i na kraju izbore za ljubav. Tako|er, ona smatra da je najva`nije {to je predstava pre{la rampu i “uzela“ publiku, te je energija mladosti pre{la u pravu energiju koja je jako dobro funkcionisala. Armin ]ati}, direktor Narodnog pozori{ta Tuzla, je rekao za svoje mlade sugra|ane da su veliko tuzlansko blago i da od njega imaju podr{ku. Nada se da }e u budu}nosti prerasti u pravo pozori{te.
K. R.

Zamjeren zagrljaj
A kako je ova bajka preto~ena u jedan savremeni tok doga|aja i kako svaka bajka ima sretan zavr{etak, profesora Kecmana je zanimalo za{to se glavni junaci nisu na kraju bajke poljubili. Adnan Mujki} je objasnio da cilj njihovog pozori{ta jeste: prvo da odgoje mlade da zavole pozori{te, a drugo pedago{ki pristup svakom djetetu pojedina~no. Ispri~ao je da su zbog predstave ‘’Petar

Veliki ansambl poigravao se razli~itim `anrovima i stilovima

Pan’’ u kojoj im je zamjeren zagrljaj, namjerno izbjegli poljubac jer su njihovi glumci mladi. Dakle, vodili su se isklju~ivo pedago{kim odgojem. Profesor Kecman, prihvataju}i obja{njenje, ipak smatra da su vodili veoma lijepu pri~u u

dramaturgiji, koja je ponegdje pomalo rasuta, tako da je nevini poljubac trebao biti klju~ koji sve povezuje, pe~at na ono {to su htjeli re}i, jer je sna`niji od gomile rije~i i ne bi smetao njihovim godinama. Marko Misira~a iz Banje Luke je pohva-

Promoviran drugi strip serijala “Amnezija”

Filip Andronik i Emir Pa{anovi}

Foto: A. KAJMOVI]

Bh. strip vi{e cijene

U INOZEMSTVU
Nakon {to izdava~i iz BiH nisu izrazili `elju za objavljivanjem ovog albuma, “Porijeklo” je izdala izdava~ka ku}a System Comics iz Srbije
Udru`enje Drugi ugao i fondacija Kriterion promovirali su preksino} drugi album strip-serijala “Amnezija”, superjunak s problemom sa pam}enjem, naslovljenog “Porijeklo”. Dvije godine nakon objavljivanja prvog albuma i nakon godinu rada na novom materijalu, autor serijala Filip Andronik publici je predstavio pedeset novih epizoda iz zaboravnog `ivota ovog superjunaka. - Nakon {to izdava~i iz BiH nisu izrazili `elju za objavljivanjem ovog albuma, “Porijeklo” je izdala izdava~ka ku}a System Comics iz Srbije, {to, osim jo{ jednog pokazatelja da bh. strip vi{e cijene u inozemstvu, predstavlja prvi rad bh. strip-autora objavljen od izdava~a koji se isklju~ivo bavi izdavanjem stripova kazao je Emir Pa{anovi} iz Udru`enja Drugi ugao. Uz ~injenicu da je drugi album stripa “Amnezija“ nastao kao odgovor na pozitivnu reakciju publike prvog albuma, va`no je napomenuti da je to jedan od rijetkih strip-serijala u regiji, a jedini u BiH, koji ure|uje jedan crta~. Uz serijal Amnezija mali koji se objavljuje u magazinu za najmla|e Pal~i}, superjunak Amnezija je trenutno najpoznatiji doma}i strip-lik. Ja. D.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Po~ele Ba{~ar{ijske no}i

Topla i strasna izvedba
Harmonija glasova Bel’canto iz Ukrajine - ~etiri tenora znala~ki kombiniraju glasove, koji su nje`ni, a u isto vrijeme i veoma sna`ni
Sarajevskapublika je zahvaljuju}i sino}njemkoncertuSarajevskefilharmonije, kojim se ve} tradicionalnootvarajuBa{~ar{ijskeno}i, imalaprilikuprvi put ~utikvartettenora Bel’canto iz Ukrajine. Operni solisti zajedno sa Filharmonijom izveli su popularne operne arije, ali i obrade nekih od najljep{ih suvremenih popularnih kompozicija i odu{evili publiku. Kvartet tenora Bel’canto ~ine Vasyl Ponayda, Roman Trokhymuk, Taras Hlova i Roman Antonyuk. Oni koriste ~udnu, ali lijepu mje{avinu klasi~ne opera i najmodernijeg popa. Ovaj zgodni kvartet, koji znala~ki kombinira glasove, izvanredna je kombinacija solista. Zvuk njihovih glasova je veoma nje`an, iako u istovrijeme i veomasna`an.

Sa sinoćnjeg sve~anog otvorenja

Foto: D. TORCHE

Otvorena scena
Uo~i sarajevskog nastupa gosti iz Ukrajine odgovorili su nam na nekoliko pitanja, najprije o prvom susretu i radu sa Sarajevskom filharmonijom:

- Orkestar je odli~an i dirigent je jako dobar. Za nas je veoma va`no da imamo dobar kontakt sa dirigentom, a sa maestromIvomLipanovi}emuspjeli smo to ostvariti. Jako smo zadovoljni probama, tako da se nadamouspje{nomnastupu. • Mnogoputujete, nastupate u razli~itimopernim i koncertnim

dvoranama. Imate li iskustva i na otvorenim scenama? - Radimo razli~ite projekte i sa opernim ku}ama i simfonijskim orkestrima, na festivalskim binama i na otvorenim scenama, tako da za nas nastup na otvorenom nije ni{ta novo. Imali smo mnoge koncerte u Ukrajini, Polj-

skoj i drugim zemljama. • Gdje nastupate nakon Sarajeva? - Iako djelujemo zajedno kao Bel’canto svaki od nas ima svoje zasebne programe i mnogo koncerata. Putujemo po cijeloj Evropi. Jedan od nas nakon Sarajeva odlazi u Koreju, a krajem jula

okupit }emo se na Festival opernih pjeva~a koji se odr`ava u Krimu na Crnom moru.

Tri zlatna glasa
• Imate li ambiciju nastaviti tamo gdje su stala tri slavna tenora? - Krenuli smo u osvajanje svijeta prije pet godina. Prvi koncert je bio u Poljskoj 2007. Naravno da `elimo postati popularni, iako ne mo`emo da se poredimo sa tri zlatna glasa, ali se trudimo dati najbolje od nas i biti {to popularniji. Na{ cilj je povezati klasi~nu i pop muziku. Tako na na{em repertoaru su pored opernih arija i obrade popularnih pjesama {to }e ~uti i publika u Sarajevu. Svaki od pjeva~a u kvartet unosi ne{to od svoga specifi~noga talenta i zajedno tvore izvanrednu harmoniju. Najupe~atljiviji elementi njihove izvedbe su ljepota glasova, tehni~ka sigurnost i jedinstventalent za interpretaciju. Sino} su odu{evili Sarajlije mo}nim, ~istim glasovima, te toplom i strasnom izvedbom.
Mirela SEKULI]

Bez izlo`be u Kur{umli medresi
Mjesec dana }e Sarajlije, ali i gosti grada, zahvaljuju}i Ba{~ar{ijskim no}ima u`ivati u koncertima, izlo`bama, knji`evnim ve~erima i pozori{nim predstavama. Jedino }e ljubitelji likovnog stvarala{tva ove godine biti razo~arani jer nema uobi~ajene izlo`be u Kur{umli medresi, koja je svih prethodnih godina plijenila pa`nju velikog broja posjetilaca, kako doma}ih, tako i stranih. Sat prije zvani~nog otvaranja Festivala, iz godine u godinu mnogobrojnoj publici svojim djelima predstavljali su se bh. umjetnici (konkretno pro{le godine - savremeni bh. autori sa svojim fotografijama). Mnogi }e se sjetiti da su u neponovljivim prostorima Kur{umli medrese imali priliku vidjeti izlo`bu savremene likovne umjetnosti uz u~e{}e istaknutih likovnih umjetnika iz Sarajeva (1998), a naredne godine umjetnika iz Be~a i Sarajeva. U novom milenijumu najprije su izlagali bh. likovni umjetnici (2001), potom se predstavio jedan od najpoznatijih savremenih umjetnika Nu sret Pa {i} (2002), te Se ad Mu si} (2003), a naredne godine Salim Obrali}. 2005. je prire|ena izlo`ba radova bh. savremenih likovnih umjetnika, 2006. “Rani radovi“, izlo`ba djela ~lanova ULUBiH-a, 2007. - bh. grafike, 2008. “Jedan prostor - jedan umjetnik“ izlo`ba , bh. slikara i grafi~ara, a 2009. “Jedan pogled na bh. slikarstvo“... Bilo kako bilo, Ba{~ar{ijske no}i morale su zadr`ati jedan ovakav sadr`aj.

Bosno moja, lijepa li si

^amcem izva|ena prahistorija
INTERVJU: Esma Kreso - Be{lagi}, okolinski in`enjer

Presko~imo eksperimentisanje, u~imo od razvijenih
Bogdan Bo{a Tanjevi}

Od ko{arka{a do trenerske legende

22

SCENA

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izbor Miss BiH za Miss svijeta

U FINALU

26

najljep{ih djevojaka

Izbor za Miss Bosne i Hercegovine 2011. }e se odr`ati 3. ju la u Cen tru za mla de na Grbavici. U finalu izbora Miss BiH 2011. koji }e uz direktan TV prenos voditi Sla|ana Peji} i Almir ]ehaji} Batko, na{lo se 26 najljep{ih djevojaka Bosne i Hercegovine, a to su \ur|ina Brati}, D`emila [ehovi}, Rea Romana, Marija Filipovi}, Jovana Bilinac, Vanja Kova~evi}, Tea Pokraj~i}, Ana Ostoji}, Sne`na Kuzmanovi}, Bo`ana Staji}, Jelena Karagi}, Marijana Mile{evi}, D`enana Manov, Gabrijela Milo{, Lejla Cetin, Marina Poletan, Suzana Tripunovi}, Gordana \oki}, Slobodanka Mandi}, Leila Be~i}, Amra Selimovi}, Bojana Lazi}, Dejana Dragojlovi}, Bojana Ma~ar, Jovana Zari} i Suzana Blagojevi} U revijalnom programu }e nastupiti Armin Muzaferija, koji }e promovisati svoj novi sin gl, za tim bo san sko her ce go va~ki te nor Go ran Kar kin, beo grad ski bend Ne ver ne bebe, te Severina koja }e izvesti novi hit “Brad Pitt“.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

23

24

OGLASI

subota, 2. juli 2011. godine
Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Kanton Sarajevo Grad Sarajevo OP]INA CENTAR SARAJEVO Op}insko vije}e Na osnovu ~lana 10. Statuta Op}ine Centar Sarajevo-Pre~i{}en tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 23/04) i ~lana 7. Uputstva o utvr|ivanju kvalifikacija, broja i imenovanju ~lanova op}inske izborne komisije, Izborne komisije Grada Banje Luke, Izborne komisije Grada Mostara i Izborne komisije Br~ko distrikta BiH („Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 9/10 i 37/10), Op}insko vije}e Centar Sarajevo, na Dvadeset devetoj redovnoj sjednici odr`anoj 30. 6. 2011. godine, donijelo je O OBJAVLJIVANJU JAVNOG OGLASA ZA IMENOVANJE ^LANA - PREDSJEDNIKA OP]INSKE IZBORNE KOMISIJE CENTAR SARAJEVO I Op}insko vije}e Centar Sarajevo objavljuje javni oglas za imenovanje ~lana - predsjednika Op}inske izborne komisije Centar Sarajevo i utvr|uje sljede}e elemente: 1. Mjesto ogla{avanja: - u sredstvima javnog informisanja, - na oglasnoj plo~i Op}ine Centar Sarajevo i web stranici Op}ine Centar Sarajevo. 2. Uslovi koje kandidat mora ispunjavati: a) op}i uslovi: - da je osoba sa pravom glasa, - za ~lana Op}inske izborne komisije ne mo`e biti imenovana osoba: koja se ne mo`e kandidirati u smislu ~l. 1.6 i 1.7 Izbornog zakona BiH; koja je ~lan najvi{eg izvr{no-politi~kog organa politi~ke stranke ili koalicije; koja je nosilac izbornog mandata ili je ~lan izvr{nog organa vlasti, osim u slu~ajevima predvi|enim ~lanom 2.12/4 Izbornog zakona BiH; koja je kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti i kojoj je izre~ena kazna za radnju koja predstavlja te`u povredu izbornih zakona ili propisa za koju je li~no odgovorna, u posljednje ~etiri godine, ra~unaju}i od dana pravosna`nosti odluke. b) posebni uslovi: - da ima prebivali{te u op}ini Centar Sarajevo, - da ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera ili zavr{enu vi{u {kolu, odnosno VI/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera, - da posjeduje iskustvo u provo|enju izbora (~lanstvo u izbornoj komisiji, ~lanstvo u bira~kom odboru, rad u stru~nim organima na pru`anju pomo}i u provo|enju izbora, objavljivanje stru~nih i nau~nih radova), - da izuzetno od uslova iz ove ta~ke pod b) alineja 3, ~lan Op}inske izborne komisije mo`e biti osoba koja ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme. 3. Potrebni dokumenti: Prijava o u~e{}u na javnom oglasu, - ovjeren prijepis diplome o zavr{enom fakultetu, odnosno vi{oj {koli, - prijava o prebivali{tu na podru~ju op}ine, ne starija od 30 dana, - originalni dokaz o potrebnom iskustvu u provo|enju izbora, - potpisana izjava o nacionalnoj pripadnosti, - potpisana izjava da nije ~lan izvr{nog organa stranke/partije, - ovjerena fotokopija li~ne karte. 4. Rok za podno{enje prijava - javni oglas za podno{enje prijava kandidata ostaje otvoren osam dana od dana njegovog objavljivanja. 5. Trajanje mandata: - mandat imenovanog kandidata traje sedam godina i te~e od dana davanja saglasnosti CIK-a BiH na akt o imenovanju ~lana - predsjednika Izborne komisije. 6. Potrebna nacionalna i spolna zastupljenost: - sastav Izborne komisije treba biti multietni~an i odra`avati zastupljenost konstitutivnih naroda u op}ini, uklju~uju}i i ostale, a prema posljednjem popisu stanovni{tva provedenom na dr`avnom nivou, - u sastavu Izborne komisije nastojati }e se osigurati da broj ~lanova manje zastupljenog spola bude najmanje 1/3 od ukupnog broja ~lanova, - novoimenovani kandidat treba da bude iz reda hrvatskog naroda. II Prijave kandidata dostavljaju se na adresu: Op}insko vije}e Centar Sarajevo - Komisija za izbor i imenovanja i mandatnoimunitetska pitanja, putem po{te ili direktno na protokol Op}ine Centar Sarajevo. Nepotpune prijave ili podnesene van utvr|enog roka ne}e se razmatrati. III Za provo|enje postupka po ovom javnom oglasu ovla{}uje se Komisija za izbor i imenovanja i mandatno-imunitetska pitanja Op}inskog vije}a Centar Sarajevo. Broj: 01-49-1715 /11 Sarajevo, 30. 6. 2011. godine Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Slaven Kova~evi}

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTJE^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaxa, e-mail, web adresa II PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanja na tr`i{tu vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja Modna konfekcija „ZLATKA VUKOVI]“ d.d. Mostar, MK „ZLATKA VUKOVI]“ d.d. Mostar Opine broj 19, Mostar 036-577-105, 036-577-011, zlatka.vukovic@mims.ba odr`avanje Skup{tine MK „ZLATKA VUKOVI]“ d.d. Mostar 24. 6. 2011. godine, sa po~etkom u 11 sati Redovna godi{nja Skup{tina dru{tva odr`ana je u Semizovcu, ul. Semizovac bb, a o ~emu su obavije{teni svi dioni~ari pojedina~no radi odr`avanja izvan mjesta sjedi{ta dru{tva. Skup{tini su prisustvovala 2 dioni~ara i 1 punomo}nik sa 84.459 (78,7834%) dionica sa pravom glasa, ~lanovi Nadzornog odbora i notar Vesna Tataragi}. Skup{tina je sa 100% glasova prisutnih: za predsjednika Skup{tine izabrali D`emina [ehovi}a, a za ovjeriva~e zapisnika: 1. Huriju Muraspahi} i Fatimu Zelentrovi}, te donijela: Odluku o usvajanju godi{njeg izvje{taja dru{tva, koji uklju~uje finansijske izvje{taje i izvje{taje revizora, Odbora za reviziju i Nadzornog odbora za 2010. i Plana poslovanja za 2011. godinu, Odluku da se ostvarena dobit za 2010. u iznosu od 4.604,00 KM rasporedi u akumuliranu dobit, Odluku da se razrje{avaju du`nosti predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora radi isteka mandata; Odluku da su u Nadzorni odbor izabrani kandidati Nermina Hrvat, Senad \ogi} i D`emin [ehovi}; Odluku da se razrje{avaju du`nosti predsjednik i ~lanovi Odbora za reviziju radi isteka mandata; Odluku da su u Odbor za reviziju izabrani kandidati: Ned`ad Kara~i} — predsjednik i ~lanovi Midhat Pa{i} i Irfan Nuspahi}; Odluku o visini naknade za predsjednika i ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; Odluku o reizboru vanjskog revizora PKF Re Opinion d.o.o. Sarajevo, koji }e vr{iti i dalje revizije finansijskih izvje{taja dru{tva; Odluku o izmjenama i dopunama Statuta dru{tva radi uskla|ivanja sa Pravilnikom o upravljanju dioni~kim dru{tvima („Sl. novine FBiH“, 19/10) i uskla|ivanja sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 („Sl. glasnik BiH“, 47/10); Odluku o usvajanju pre~i{}enog teksta Statuta dru{tva. Nijaz Agi}, direktor Mostar, 30. 6. 2011. godine D`enana Oru~evi}

ODLUKU

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

Izvje{taj nezavisnog revizora Dioni~arima MK Zlatke Vukovi} d.d. Mostar: Obavili smo reviziju finansijskih izvje{taja Zlatke Vukovi} d.d. Mostar (u daljnjem tekstu „Dru{tvo“), prikazanih na stranicama od 3. do 20, koji se sastoje od izvje{taja o finansijskom polo`aju na dan 31. decembra 2010. godine, izvje{taja o sveobuhvatnoj dobiti, izvje{taja o promjenama na kapitalu i izvje{taja o nov~anim tokovima za godinu koja je tada zavr{ila, te sa`etog prikaza ra~unovodstvenih politika i drugih napomena. Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje prilo`enih finansijskih izvje{taja u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. Odgovornosti Uprave obuhvataju sljede}e: dizajniranje, uspostavljanje i odr`avanje sistema internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke, bilo zbog prevare ili gre{aka; odabir i dosljednu primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika; te davanje razboritih ra~unovodstvenih procjena u datim uvjetima. Odgovornost revizora Na{a je odgovornost izraziti nezavisno mi{ljenje o prilo`enim finansijskim izvje{tajima na temelju na{e revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na na~in da dobijemo razumno uvjerenje da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke. Revizija uklju~uje provjeru dokaza, pomo}u testiranja, koji potkrepljuju iznose i druge informacije objavljene u finansijskim izvje{tajima. Odabir procedura zavisi od prosudbi revizora, uklju~uju}i ocjenu rizika da finansijski izvje{taji sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke, bilo zbog prevare ili gre{aka. Za potrebe ocjene rizika, revizor vr{i procjenu internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvje{taja, u svrhu odre|ivanja revizorskih procedura u datim uvjetima, ali ne u svrhu davanja mi{ljenja u pogledu funkcionisanja internih kontrola Dru{tva. Revizija tako|er uklju~uje i procjenu primijenjenih ra~unovodstvenih politika te ocjenu zna~ajnih procjena Uprave, kao i ocjenu ukupnog prikaza finansijskih izvje{taja. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjerni kao osnova za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Mi{ljenje Po na{em mi{ljenju, prilo`eni finansijski izvje{taji prikazuju objektivno i realno u svim materijalnim stavkama finansijski polo`aj Dru{tva na dan 31. decembra 2010. godine te rezultate njegovog poslovanja, i promjene u nov~anom toku za godinu koja je tada zavr{ila u skladu s Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. PKF Re Opinion d.o.o.

Na osnovu ~lanova 241. i 242. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 23/99, 45/00 i 2/02, 6/02, 29/03 I 84/08) i Odluke Nadzornog odbora Dru{tva, broj 622 /11 o sazivanju Jedanaeste skup{tine dioni~ara PD „Rudstroj“ d.d. Kakanj, predsjednik Nadzornog odbora Dru{tva objavljuje

O B AV J E [ T E N J E
O SAZIVANJU JEDANAESTE SKUP[TINE DIONI^ARA DRU[TVA Jedanaesta skup{tina dioni~ara Dru{tva odr`a}e se u Kaknju 23. 7. 2011. godine u prostorijama Dru{tva sa po~etkom u 10 sati. Za Jedanaestu skup{tinu dioni~ara Dru{tva Nadzorni odbor je utvrdio sljede}i

DNEVNI RED
1. Izbor predsjednika Skup{tine, dva ovjeriva~a zapisnika, zapisni~ara i Odbora za glasanje. 2. Usvajanje izvje{taja o radu Dru{tva za 2010. godinu sa finansijskim izvje{tajem, Izvje{tajem nezavisnog revizora, Odbora za reviziju, Nadzornog odbora i Plana rada Dru{tva za 2011. godinu. 3. Dono{enje odluke o izboru nezavisnog revizora za 2011. godinu. 4. Dono{enje odluke o izboru Odbora za reviziju za 2011. godinu. 5. Dono{enje odluke o rasporedu dobiti 6. Dono{enje odluke o dokapitalizaciji — „RUDSTROJA-EX“ d.o.o. Lista dioni~ara Dru{tva i materijali koji se nalaze na dnevnom redu sa prijedlozima odluka za Jedanaestu skup{tinu dioni~ara Dru{tva dostupni su dioni~arima u prostorijama Dru{tva PD „Rudstroj“ d.d. Kakanj, Rudarska br. 8, prvi dan po objavljivanju ovog obavje{tenja. U radu i odlu~ivanju Jedanaeste skup{tine dioni~ara Dru{tva mogu u~estvovati svi dioni~ari Dru{tva koji su se na Listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira FBiH nalazili 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine, li~no ili putem ovla{tenog punomo}nika. Glasanje na Skup{tini obavi}e se neposredno putem glasa~kih listi}a. Dioni~ari Dru{tva imaju pravo izvr{iti uvid u materijale i prijedloge odluka za Jedanaestu skup{tinu dioni~ara Dru{tva i ostaviti svoje eventualne prijedloge i primjedbe Nadzornom odboru u roku od 8 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Svi dioni~ari i ponomo}nici dioni~ara du`ni su dostaviti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Jedanaeste skup{tine dioni~ara Dru{tva najkasnije tri dana prije njenog odr`avanja. Svi u~esnici na Skup{tini obavezni su dostaviti i kopiju dokumenta za identifikaciju. Svim prijavljenim dioni~arima i ponomo}nicima dioni~ara izdati }e se potvrda o prijavi za u~estvovanje u radu i odlu~ivanju na Skup{tini, koju u~esnik u radu Skup{tine obavezno predaje Odboru za glasanje najkasnije 30 minuta prije po~etka Skup{tine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 554-359 i putem e-mail: rfinansije@rudstroj.com.ba Kakanj, 29. 7. 2011. godine Broj: 625 / 11 Predsjednik NO Senad Ja{arspahi}

Nihad Fejzi}, direktor i ovla{teni revizor Sarajevo, 9. februar 2011. godine

Miroslav Brankovi}, ovla{teni revizor

PKF Re Opinion d.o.o. Sarajevo Grbavi~ka 4/IV 71000 Sarajevo BiH Tel: 00387 (0)33 218 829, 552 150 fax: 00387 (0)33 552 152 PDV broj 200960550009 Transakcioni ra~un Raiffeisen Bank 1610000045270008

Foto: Senad GUBELI]

26 Pogledi

2. juli/srpanj 2011.

U

Republici Srpskoj od seoskih zborova, guslarskih ve~eri, okupljanja povodom vjerskih praznika do mitinga poput onih organiziranih u znak podr{ke ha{kom optu`eniku Ratku Mladi}u, isticanje simbola ~etni~kog pokreta redovna je pojava. Posljednja demonstracija podr{ke Dra`i Mihailovi}u i idejama koje je srpski ~etni~ki pokret zastupao desila se polovinom juna u Prijedoru, kada je grupa ~lanova ~etni~kog pokreta u crnim vojnim uniformama i sa kokardama na {ajka~ama promar{irala centrom grada i potom okupljanje zavr{ila u zgradi pozori{ta. Iako skup nije bio najavljen, policija ga nije sprije~ila.

Kada se neofa{izam tuma~i kao folklor

Postrojavanje u Srebrenici
Predstavnici politi~kog `ivota RS-a, kako iz vlasti tako i opozicije, smatraju da takvim manifestacijama ne treba pridavati veliki zna~aj, te ostaju uzdr`ani i kada je u pitanju dono{enje zakona na dr`avnom nivou kojim bi bilo zabranjeno djelovanje profa{isti~kih i ekstremisti~kih organizacija. Podsjetimo, Savez antifa{ista i boraca Narodnooslobodila~kog rata u BiH jo{ je 2007. pozvao me|unarodnu zajednicu, a u prvom redu Vije}e Evrope, da se o{tro suprotstave pojavama o`ivljavanja ~etni~kog pokreta u BiH, te da u svjetlu nastojanja BiH da se pridru`i evropskim integracijama, dr`ava BiH odmah zabrani postojanje i djelovanje fa{isti~kih i profa{isti~kih organizacija, ideologija i njihovih simbola. Povod ovom reagiranju je postrojavanje pripadnika Ravnogorskog ~etni~kog pokreta u Srebrenici odmah nakon obilje`avanja 11. jula, Dana genocida. Upozoravaju}i na opasnosti koje se sve jasnije ispoljavaju i prijete da ugroze mir u ovom regionu, u saop{tenju Saveza antifa{ista i boraca NOR-a navedeno je kako se nao~igled gra|ana i svjetske javnosti otvoreno i nesmetano vr{i fa{izacija BiH, a da niko od mjerodavnih stranih i doma}ih vlasti ni{ta ne poduzima. Savez ocjenjuje `alosnim da ni me|unarodna zajednica ne reagira, iako se to doga|a u njenom prisustvu i pred njenim o~ima. Inicijativa zastupnika SDP-a BiH, u vidu prijedloga zakona o zabrani djelovanja fa{isti~kih i neofa{isti~kih organizacija u BiH, pro{le godine nije dobila podr{ku u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, jer su se njegovom usvajanju usprotivili zastupnici iz Republike Srpske. Spomenuti zakon predvi|ao je zabranu svakog oblika djelovanja i registriranja fa{isti~kih i neofa{isti~kih organizacija, kao i upotrebu njihovih simbola. Predsjednik Narodne skup{tine RS-a i potpredsjednik SNSD-a Igor Radoji~i} ka`e da se “nekada u Parlamentu BiH vrtio zakon koji je trebao da zabrani takve pokrete” . “On nije donesen jer se uvijek na{la neka strana koja se tome protivila iz razloga {to u BiH nema saglasnosti o tome {ta ko vidi kao ekstremno. To je posljedica neslaganja oko bli`e i dalje istorije, gdje jedni smatraju neprihvatljivim ne{to {to je za druge normalno. Sve dok se ne usaglasi taj odnos prema istoriji, zakona ne}e ni biti. Zakon je politi~ki stav, a u BiH nema saglasnosti {ta su to ekstremisti~ki pokreti” kazao je Radoji~i}. , Protiv zakonske zabrane djelovanja profa{isti~kih i ekstremisti~kih organizacija je i potpredsjednik SDS-a Nenad Stevandi}. “Sve te manifestacije pripadnika ~etni~kog pokreta su samo folklor i niko ne treba od toga praviti poseban problem. Ja ne vjerujem da su ~etnici profa{isti~ka or-

Posljednja demonstracija podr{ke Dra`i Mihailovi}u i idejama koje je srpski ~etni~ki pokret zastupao desila se polovinom juna u Prijedoru, kada je grupa ~lanova ~etni~kog pokreta u crnim vojnim uniformama i sa kokardama na {ajka~ama promar{irala centrom grada i potom okupljanje zavr{ila u zgradi pozori{ta

Kokarde mar

Od javnog veli~anja fa{isti~kih ideja niko se nije ogradio

\ERI] PROTIV ZABRANE Zoran \eri}, potpredsjednik PDP-a, smatra da u situaciji kada su u BIH “odnosi veoma poreme}eni nije vrijeme da se donose zakoni kojima bi se zabranjivalo djelovanje profa{isti~kih ili sli~nih organizacija”

2. juli/srpanj 2011.

Pogledi 27

{iraju Prijedorom

ZELENO SVJETLO [E[ELJU U BiH je, na`alost, zakazala me|unarodna zajednica koja je dozvoljava djelovanje politi~kih partija, poput Srpske radikalne stranke Vojislava [e{elja koje su na tragu neonacisti~ke politike
^etni~ki pir ostaje neka`njen

ganizacija, pa je stvar kako to ko emotivno do`ivljava” kazao je Stevandi}. , Prema njegovim rije~ima, treba stoga “sistematizovati {ta je folklor, a {ta su pokreti koji bi mogli ugroziti bezbjednost gra|ana u BiH” . Zoran \eri}, potpredsjednik PDP-a, smatra da u situaciji kada su u BIH “odnosi veoma poreme}eni nije vrijeme da se donose zakoni kojima bi se zabranjivalo djelovanje profa{isti~kih ili sli~nih organizacija“ Prema njegovim rije~ima, u BiH je . neophodno prvo formirati vlast i stabilizovati ekonomske prilike, pa onda se baviti i tim pitanjem. “Ja ne bih da ocjenjujem treba li nekoga zabraniti, jer tome treba da prethodi analiza rada takvih nevladinih organizacija, pa da se utvrdi da li one djeluju u skladu sa zakonom” . I dok se dogovor o ovom pitanju u BiH ni ne nazire, Javno tu`ila{tvo Srbije zatra`ilo je jo{ u septembru 2009. zabranu ekstremnih desni~arskih organizacija Nacionalni stroj, SNP Na{i 1389 i Obraz. Tu`ila{tvo je uo~ilo da su organizacije Obraz i 1389 uzro~nici brojnih incidenata, kojima su njihovi pripadnici, pridr`avaju}i se osnovnih na~ela, statuta i saop{tenja njihovih organizacija, na razne na~ine povrje|ivali Ustavom zagarantovana ljudska prava. “Odluka Ustavnog suda u ovom slu~aju bi bila jasna poruka da neustavna i nezakonita delatnost ovih organizacija i njihovih ~lanova ne}e biti tolerisana u na{em dru{tvu” navedeno je u prijedlogu tu`ioca. , Ustavni sud Srbije, postupaju}i po prijedlogu Dr`avnog tu`ila{tva, zabranio je 2. juna ove godine, na prijedlog Republi~kog javnog tu`ila{tva, neonacisti~koj organizaciji Nacionalni stroj da djeluje, promovi{e i {iri svoje programske ciljeve i ideje. Prema Radoji~i}evom mi{ljenju, na~in na koji je postupio Ustavni sud Srbije je dosta klizav teren, “jer kad sud odlu~uje o organizacijama koje su na margini krajnje desnice onda je to vrlo sklizak teren u smislu procjene opasnosti od njihovog djelovanja” . “Naravno, kada se neko deklari{e ili djeluje kao fa{isti~ka organizacija, onda je tu stvar jasnija jer naru{ava op{teprihva}ene vrijednosti” rekao je Radoji~i}. ,

Uto~i{te u RS-u
Zbog ~injenice da u RS-u u najmanju ruku vlast ne}e da se zamjeri narodu, koji je pod vodstvom SDS-a po~etkom devedesetih godina rehabilitovao ~etni~ki pokret, scene kakve su vi|ene u Prijedoru i kakve se ve} godinama ponavljaju u Bratuncu samo dan nakon {to se u Srebrenici obilje`ava godi{njica genocida, mo`emo o~ekivati i ubudu}e. U BiH je, na`alost, zakazala me|unarodna zajednica koja je dozvolila djelovanje politi~kih partija, poput Srpske radikalne stranke Vojislava [e{elja, koje su na tragu neonacisti~ke politike. U takvoj situaciji nikoga ne treba za~uditi, ako, nakon {to im djelovanje u Srbiji bude zabranjeno, i Obraz i 1389. svoje uto~i{te na|u u Republici Srpskoj.
Gordana Katana

28 Pogledi
Pi{e: Centar za istra`iva~ko novinarstvo

2. juli/srpanj 2011.

udovi u Bosni i Hercegovini (BiH) iz godine u godinu tro{e sve vi{e novca za odbrane po slu`benoj du`nosti, a najve}u korist od toga ima nekolicina advokata koji na tim poslovima ostvaruju velike zarade. Neki od advokata, kao i osu|enici sa kojima su razgovarali novinari Centra za istra`iva~ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, ka`u da sudije u pojedinim slu~ajevima sugeriraju ili sami postavljaju branioce po slu`benoj du`nosti. Me|utim, za te tvrdnje ne nude dovoljno dokaza. Prema podacima koje je prikupio CIN, u periodu od 2005. do 2010. godine iz bud`eta 41 suda u BiH potro{eno je najmanje 32 miliona KM za odbrane po slu`benoj du`nosti. Ukupan iznos potro{enog novca je nepoznat, jer 32 suda nisu dostavila tra`ene podatke, dok je 13 sudova dostavilo nepotpune podatke.

S

Ekstra profiti za od(a)brane po slu`benoj du`nosti

Advokatima
Manji broj advokata u BiH ostvaruje velike zarade brane}i po slu`benoj du`nosti. Njihove kolege sa manjim prihodima, ali i osu|enici, ka`u da su u pojedinim slu~ajevima, mimo pravila, sudije sugerirale izbor advokata

Mehmedba{i} najpla}eniji
Najpla}eniji branilac po slu`benoj du`nosti u navedenih {est godina je Omar Mehmedba{i}, sa ukupnim prihodom od 864.000 KM. Slijede ga Izet Ba`darevi} sa 548.000 KM i Selman Zijadi} sa 530.000 KM. Prema dostupnim podacima, me|u 10 advokata sa najve}im zaradama su jo{ ~etiri sarajevska advokata: Tarik ^ingi}, Muhidin Kapo, Midhat Ko~o i Mirza Kova~, te Vesna Tupaji}-[kiljevi} sa Sokoca, Ranko Daki} iz Prijedora i Petko Pavlovi} iz Srebrenice. Oni su pojedina~no zaradili izme|u 250.000 KM i 450.000 KM. Nisu svi advokati tako uspje{ni. ^ak 85 posto advokata – njih 731 – je za {est godina zaradilo manje od 50.000 KM. Lista sa imenima i zaradama 861 advokata po slu`benoj du`nos ti objav lje na je na stra ni ci www.cin.ba. Prema zakonu o krivi~nom postupku, advokate po slu`enoj du`nosti dobijaju osumnji~eni koji nemaju novca za svoju odbranu. Besplatne advokate mogu dobiti ~ak i okrivljeni za milionske pronevjere, poreske utaje ili trgovinu drogom, zna~i, svi koji donesu potvrdu da nemaju redovne prihode i imovinu. Naknade se pla}aju novcem poreskih obveznika, prema tarifama koje odre|uju advokatske komore, koje utvr|uju i liste advokata po slu`benoj du`nosti. Najvi{e novca donose odbrane na Sudu BiH, ~ak dva do ~etiri puta vi{e nego na op}inskim sudovima. Ipak, zbog ve}eg broja slu~ajeva, najve}u zaradu su advokati ostvarili na lokalnim sudovima. Mehmedba{i}, Ba`darevi}, Zijadi}, ^ingi}, Kapo i Kova~ su tako ve}inu prihoda ostvarili na Op}inskom sudu u Sarajevu. Ko~o je pola zarade ostvario na dr`avnom, a pola na op}inskim sudovima, dok su Daki}, Pavlovi} i Tupaji}-[kiljevi} po slu`benoj du`nosti uglavnom branili na Sudu BiH.

32 milion
Besim Mufti} Kosta Jovanovi} Edmir Rajkovi}

Formula za uspjeh
Novinari CIN-a su razgovarali sa trojicom najpla}enijih advokata. Oni ka`u da su poslove dobijali ste~enim ugledom, ali i zahvaljuju}i {irokom krugu prijatelja koji ih preporu~uju. Pomo} sudija i ostalih u pravosu|u im, ka`u, nije potrebna. Mehmedba{i} se advokaturom po~eo baviti 2005. Na odbranama po slu`benoj du`nosti u 2006. je zaradio ukupno 2.395 KM, a ve} godinu kasnije 121.062 KM. Posljednje tri godine zara|uje dvostruko vi{e. Nagli rast primanja obja{njava tako {to je novac za odbrane sa po~et ka ka ri je re do bi jao na kna dno – po okon~anju sudskih postupaka. Mehmedba{i} na su|enje dolazi u crnoj slu`benoj togi. No, izvan sudnice on izgledom podsje}a vi{e na rock muzi~ara nego na ljude iz njegove profesije. Ka`e da poznaje veliki broj ljudi, od muzi~kih zvijezda do kriminalaca, {to mu poma`e da do|e do klijenata: “Ja sam s njima pio kafe dok su bili na slobodi. Tako se isto vi|amo i dok su u zatvoru.” Neki od osu|enika koje je zastupao rekli su novinarima CIN-a da ih on posje}uje, donosi im

Omar Mehmedba{i}

Izet Ba`darevi}

TRA@IO [EHI]A, DOBIO SMAJLOVI]KU Mada je Edin Be{i}, zatvorenik KPZ-a Tuzla – osu|en za silovanje, prije ~etiri i po godine sa liste izabrao advokata [ehu [ehi}a, ka`e da mu je Op}inski sud u @ivinicama, ne pitaju}i ga, dodijelio Sminku Smajlovi}

Po preporuci sudskog policajca
Osu|enici svjedo~e i da pojedini sudski policajci u Sarajevu preporu~uju advokate. Edmir Rajkovi}, zatvorenik KPZ-a Sarajevo, ka`e da je u pritvoru dobio upute za izbor advokata. Rajkovi} obja{njava da mu je jednom prilikom policajac dao ceduljicu sa imenom Izeta Ba`darevi}a, a kada se kasnije ponovo na{ao u pritvoru, drugi policajac je na identi~an na~in predlo`io advokata Selmana Zijadi}a. Ovaj osu|enik ka`e da je prihvatio oba prijedloga i za svoje branioce izabrao ove sarajevska advokate. Ba`darevi} i Zijadi} su izjavili da nikada nisu ~uli za Rajkovi}a. Sudska dokumentacija pokazuje druga~ije. Zijadi} je Rajkovi}a branio 2007, a Ba`darevi} 2005. [ef sudske policije u Sarajevu Esad Solak ka`e da je i ranije dobijao informacije da njegovi pot~injeni reklamiraju advokate i da ih advokati za to nagra|uju, ali da to nikada nisu uspjeli dokazati. hranu, obilazi njihove roditelje. Dodaje da su odbrane po slu`benoj du`nosti tek dio njegovih prihoda – uz odbrane u krivi~nim predmetima, rad na brakorazvodnim parnicama i slu~ajevima za{tite autorskih prava. Ba`darevi} i Zijadi} su po slu`benim odbranama u prosjeku godi{nje zara|ivali izme|u 70.000 i 160.000 KM. Zijadi} je biv{i tu`ilac. Advokaturom se bavi od 2003. Obja{njava da ga ~esto kontaktiraju optu`enici koje je ranije branio, te i sada ho}e samo njega.

Advokati krive sudije
Ba`darevi} ka`e da je do prije {est godina radio kao sudija i da ga zato mnogi klijenti `ele imati kao branioca. Dodaje da je nekima od njih i sudio. Sudio je du`e od 20 godina. Ipak, ka`e da se

2. juli/srpanj 2011.

Pogledi 29
kata (...) za koje smatraju da su kvalitetni” , ka`e Milenko Mileki}, predsjednik Krivi~nog odjeljenja Osnovnog suda u Banjoj Luci. Me|utim, pojedini osu|enici ka`u da nisu dobili priliku da biraju ili da njihov izbor sud nije uva`io. Novinari CIN-a su razgovarali sa 39 zatvorenika kazneno popravnih zavoda (KPZ) u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici i Fo~i. Me|u njima je najvi{e osu|enih za ubistva, razbojni{tva, trgovinu drogom, prevare, silovanja. Svi su dobili advokata po slu`benoj du`nosti, ali njih 17 je izjavilo da im je branilac dodijeljen bez njihovog znanja. Dvojica su kazala da su advokate izabrali sami, na prijedlog sudskih policajaca iz Kantona Sarajevo, iako nisu tra`ili njihovu pomo}. Ostali nisu imali primjedbi na izbor branilaca. Besim Mufti} iz Gra~anice, zatvorenik KPZa Zenica – osu|en za ubistvo, ka`e da mu Rozalija D`ani}, sudinica Kantonalnog suda u Tuzli, u septembru 2006. nije predo~ila listu advokata i da mu je Rifata Konji}a dodijelila bez njegove suglasnosti. Mufti} se prisje}a da je rekao sudiji da se brani {utnjom, na {to mu je ona kazala da iza|e na pu{-pauzu, gdje mu je pri{ao Konji} i predstavio se kao njegov advokat. Sudija D`ani} ka`e da je Mufti} sam izabrao advokata, te da ju je ~ak molio da to bude Konji}. Advokat Konji} ka`e da s tim nema nikakve veze i da on samo dobije rje{enje. Za odbranu ovog klijenta je dobio 9.000 KM. U proteklih {est godina Konji} je na Kantonalnom sudu u Tuzli zaradio ukupno 159.645 KM. Novinari CIN-a su pregledali na desetine sudskih zapisnika sa saslu{anja. U ve}ini je navedeno da je osumnji~enom predo~ena lista advokata, a potom ime i prezime onog koji je izabran za slu`benog branioca. Me|utim, ta~nost ovih navoda osumnji~eni ne potvr|uje svojim potpisom, zbog ~ega je te{ko utvrditi da li je samostalno izabrao advokata ili je to umjesto njega u~inio sudija. Zapisnici u pojedinim slu~ajevima ne nude dovoljno informacija o na~inu izbora advokata. Kosta Jovanovi}, zatvorenik KPZ-a Banja Luka – osu|en za ra zboj ni{ tvo, ka`e da na Okru`nom sudu u Banjoj Luci u oktobru 2009. nije dobio listu advokata, ve} mu je sudija Bo`ana Vuli} odmah dodijelila Branka Gudala kao branioca. Gudalo je na odbranama po slu`benoj du`nosti zaradio 91.000 KM. Danijela Milovanovi}, biv{a predsjednica Krivi~no-prekr{ajnog odjeljenja ovog suda, ka`e da u zapisniku nije navedeno da je Jovanovi}u predo~ena lista advokata, niti je zatra`ena njegova suglasnost da ga brani taj advokat. Mada je Edin Be{i}, zatvorenik KPZ-a Tuzla - osu|en za silovanje, prije ~etiri i po godine sa liste izabrao advokata [ehu [ehi}a, ka`e da mu je Op}inski sud u @ivinicama, ne pitaju}i ga, dodijelio Sminku Smajlovi}. Sud mo`e tako odlu~iti ukoliko advokat kojeg je izabrao osumnji~eni ne pri hva ti po ziv za od bra nu. Me|utim, sudija je du`an da optu`enog obavijesti o tome i ponudi mu da izabere drugog. Be{i} ka`e da ga nisu obavijestili o [ehi}evom odgovoru, niti mu pru`ili {ansu da ponovo bira.

na maraka

a od dr`ave

de{ava da su pojedini advokati favorizirani. I drugi advokati koje je CIN kontaktirao ka`u da zakon ne garantira pravednu raspodjelu odbrana po slu`benoj du`nosti. Sarajevski advokat Ismet Mehi}, koji je u pet godina na slu`benim odbranama zaradio 34.000 KM, ka`e da su neki od advokata u dogovoru sa policijom, tu`iocima i sudijama, ne `ele}i precizirati njihova imena: “Ja, li~no, mislim da je u pitanju korupcija.” Ni njegov kolega Mustafa Bra~kovi}, tako|er ugledni sarajevski advokat, nije se obogatio brane}i po slu`benoj du`nosti – za {est godina zaradio je 43.000 KM. Ka`e da su ga birali osumnji~eni koje poznaje od ranije i da je samo na taj na~in mogao dobiti klijente. Dodaje kako nije strana pojava da sudije optu`enicima i osumnji~enima predla`u odre|ene advokate. Zakonom je propisano da na prvom pojavljivanju pred sudom osumnji~enom mora biti predo~ena slu`bena lista advokata i omogu}eno da samostalno izabere svog branioca. Sudijama i drugim zaposlenicima u pravosu|u zabranjeno je da utje~u na njihov izbor. Sud mo`e postaviti branioca samo ako ga optu`eni ne izabere sam.

Advokat Zaim Poturovi}

Prijetnja otkazom SUDIJE NEGIRAJU DA UTI^U NA IZBOR Sudije sa kojima su novinari CIN-a razgovarali ka`u da se ne upli}u u izbor branilaca. Obja{njavaju da osumnji~eni biraju branioce, a ne oni
Ibrahim Bubi}, aktuelni predsjednik Op}inskog suda u @ivinicama, ka`e kako u zapisniku stoji da je Be{i} bio suglasan sa odlukom da ga zastupa Sminka Smajlovi}, te da je nemogu}e utvrditi za{to mu je dodijeljen ovaj advokat. Muhamed Tulumovi}, sada{nji direktor Sekreterijata Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH, obja{njava da je on kao tada{nji predsjednik suda potpisivao rje{enja koja bi mu dostavljali njegovi asistenti. Ukoliko je stranka tra`ila drugog advokata, a u slu~aju da osumnji~enom nije dodijeljen onaj kojeg je htio, sudija ga je morao obavijestiti. Tulumovi} obja{njava da bi sudija ostao bez posla ukoliko bi optu`eni podnio pritu`bu da je dobio advokata mimo svoje volje. [ehi} ka`e da se ne sje}a da ga je iko upoznao s tim da ga je Be{i} tra`io za svog branioca. Tako|er je rekao da takvih slu~ajeva ima dosta.

Do 2009. Zakon o krivi~nom postupku BiH je dozvoljavao sudijskom vije}u da u ime osumnji~enog izabere advokata po slu`benoj du`nosti, ukoliko to on odbije u~initi. Izmjenom zakona odre|eno je da }e se advokati u tom slu~aju dodjeljivati redoslijedom sa liste. Advokat Zaim Poturovi}, koji je uspio izlobirati ovu promjenu, ka`e da je ona trebala omogu}iti ravnopravnost svih advokata, ali da odbrane po slu`benoj du`nosti i dalje dobija samo 10 posto njegovih kolega. Ova izmjena nije unesena u entitetske zakone i zakon Distrikta Br~ko. Sudije sa kojima su novinari CIN-a razgovarali ka`u da se ne upli}u u izbor branilaca. Obja{njavaju da osumnji~eni biraju branioce, a ne oni. “Svi kriminalci }e izabrati jedno deset advo-

30 Pogledi

2. juli/srpanj 2011.

Sarajevo Evropska kulturna prijestolnica 2014.

Evropski parlament donio je rezoluciju o kandidiranju Sarajeva

Titulu su mnogi evropski gradovi iskoristili za preobra`aj vlastite kulturne osnove i tako izmijenili na~in na koji ih svijet promatra
rganizacioni i Izvr{ni odbor za kandidaturu Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine prezentirali su zvani~nu aplikaciju koja }e biti upu}ena Evropskom parlamentu. Posao je, kazao je Ibrahim Spahi}, predsjednik Organizacionog odbora, priveden kraju, u tijeku je prijevod aplikacije na engleski jezik, a njen }e zavr{etak biti potpun kada se u nju “ugrade obaveze koje }e se formirati izme|u Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Vlade Federacije i drugih institucija koje su zainteresirane da u tom projektu u~estvuju” izjavio je, izme|u ostalog, , novinarima Spahi}. No, kada }e aplikacija biti predana jo{ se ne zna. Datum ovisi od poziva onih koji }e o njoj odlu~ivati.

Priveden kraju dio posla…

O

Vizualni identitet Mile Melank

Barem jednom gradu
Nadnaslov ovoga teksta, izuzimaju}i naziv grada, “naslov je koji se godi{nje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni `ivot te svoju kulturnopovijesnu ba{tinu. Brojni europski gradovi su dosada iskoristili tu titulu za preobra`aj vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili na~in na koji ih svijet promatra... Jednogodi{njim no{enjem ove titule izabrani se gradovi nadaju pove}anoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja” navodi se na web stranicama. , Ovdje treba dodati da od 2005. godine institucije EU sudjeluju u procesu izbora gradova doma}ina (izbor se do te godine vr{io na osnovu me|uvladinih dogovora zemalja EU), te se na taj na~in izbjegla “pre`estoka konkurencija u nadmetanju za tu presti`nu titulu i olak{ava sam izbor” . Sve je po~elo 1985. godine na inicijativu tada{nje gr~ke ministrice kulture Meline Mercouri i odlukom Vije}a ministara da Evropski grad kulture (1999. godine je titula preimenovana u Evropska prijestolnica kulture) bude sredstvo zbli`avanja gra|ana Evropske unije (naziv joj je bio Evropska zajednica) s ciljem ja~anja evropske integracije. Godine 1990. ministri

Vizualni identitet
Ono {to je, zasada, izvjesno jeste da je vi zu al ni identitet uradila Mila Melank, da su na ilustriranju aplikacije sura|ivali i studenti Ar hi te kton skog fakulteta u Sarajevu koji su uradili preko 2.000 fotografija. Ura|eno je i {to{ta drugoga ~ime se do {lo do fa ze predpredaje dokumenata (aplikacije) za konkuriranje za titulu Evropske prijestol ni ce kul tu re 2014.

iz onoga {to su kazali oni koji su izravno radili na pripremama svega {to se de{avalo tijekom te godine uz pomo} koju su imali i od najmjerodavnijih instanci vlasti. Vidjelo se i ~ulo koliko je truda u sve bilo ulo`eno i koju odgovornost za sobom to povla~i.

Putovanje u svijet
No, ono {to je izvjesno jeste da svi oni gradovi koji su bili titulari taj naslov opravdavaju i u godinama koje nakon toga slijede. Formirana Mre`a evropskih gradova/prijestolnica kulture i mjeseca kulture ne samo da omogu}uje razmjenu i {irenje informacija, nego ta neprofitna organizacija sa sjedi{tem pri Ministarstvu kulture, istra`ivanja i visokog obrazovanja Luksemburga usko sura|uje s evropskim institucijama. Od 2006. godine u svakom gradu titularu, kao i biv{im gradovima titularima, postavlja i putuju}u izlo`bu “Putovanje u svijet: Glavni gradovi kulture” . Ho}e li Sarajevo sebi priskrbiti titulu Evropske prijestolnice kulture 2014. godine, jo{ se uvijek ne zna. No, zna se da su mnoga pitanja otvorena. Pitanje odnosa stanovni{tva prema kulturi i umjetnosti i svijesti o njihovu zna~aju, ali i mjerodavnih razina vlasti, finansiranje... No, ~injeni~no stanje, o~ito je, nije prepreka tomu da se ne poku{a, a to se upravo i de{ava.
An. [imi}

Fotografije studenata Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu

kulture tada{nje EZ, dakle dana{nje EU, ustoli~ili su i Evropski mjesec kulture (namijenjen prije svega zemljama srednje i isto~ne Evrope (EK svake godine dodjeljuje nov~anu pomo}). Ovi navodi u vrlo sa`etoj formi daju osnovne uvide u to {to zna~i biti titularom Evropske prijestolnice kulture, titule koja ne podrazumijeva samo u manifestnom obliku prezentiranje kulturnih doga|anja, nego to da oni trebaju biti, navedeno je, i rezultat preobra`aja vlastite kulturne osnove. Pro{le godine novinari su imali prigodu uvjeriti se u to {to za jedan grad i zemlju zna~i nositi titulu Evropske prijestolnice kulture i to na primjeru grada Pe~uha (Ma|arska), odnosno

2. juli/srpanj 2011.

Pogledi 31

Selen Bali}, direktor predstavni{tva i Genere d.o.o. Sarajevo

Dugogodi{nji direktor Plive u BiH, odnedavno je promijenio radno mjesto: Selen Bali} govori o novom poslu, novim menad`erskim izazovima, firmi za koju radi i ambicijama Genere u na{oj zemlji
Genera d.d. Otkud Selen Bali} u Generi? – Pa, recimo da je to neki prirodan tok doga|aja. Nakon 15 poslijeratnih i ~etiri prijeratne godine koje sam proveo rade}i za Plivu, shvatio sam da je do{lo vrijeme da karijeru nastavim negdje drugo. Moram re}i: tih 15 proteklih godina meni ostaju u lijepoj uspomeni. Mislim da smo jako puno dali jedni drugima, kako ja Plivi tako i Pliva meni, bilo je jako lijepih trenutaka, koji }e se zauvijek pamtiti. Svoju karijeru nastavljam u jednoj izuzetnoj kompaniji. [ta je Genera? – Genera je – ako tra`ite da kompaniju definiram – izranjaju}a pri~a ne samo na tr`i{tu Bosne i Hercegovine nego i na regionalnom tr`i{tu kompanija, koja okuplja jako puno stru~nih, ambicioznih, sposobnih i mladih ljudi oko istih takvih projekata. Ponosni smo da je Genera kompanija sa stoljetnom tradicijom i iskustvom u proizvodnji lijekova. O povijesti bismo mogli pri~ati satima, ali da ne idem u previ{e detalja re}i }u vam samo nekoliko klju~nih ~injenica. Korijeni kompanije se`u iz 1901. godine, a tokom svoje povijesti kompanija je poslovala pod razli~itim imenima. U razdoblju od 1940. do 2000. godine bila je sastavni dio kompanije Pliva, a od 2009. posluje pod dana{njim imenom Genera.

Izazov novog po~etka
?

?

Liderska pozicija
Genera je prije svega proizvodno-razvojna tvrtka sa bogatim portfoliom proizvoda koji se sastoji od veterinarskih lijekova, vitaminsko-mineralnih dodataka prehrani, zatim dezinficijensa i sredstava za za{titu bilja. U Bosni i Hercegovini je malo znano da je Genera u na{oj zemlji lider na tr`i{tu veterinarskih lijekova. Tu lidersku poziciju kanimo osna`iti, razliku izme|u nas i prvih sljedbenika apsolutno pove}ati i ono {to je va`no `elimo da svojim marketin{kim djelovanjem unaprijedimo proizvodnju hrane u BiH, `elimo unaprijediti sto~arstvo, pa i ako ho}ete kompletan poljoprivredni segment proizvodnje hrane u BiH. Zna~i, mi tu kanimo biti dobar servis, praviti konekcije i poku{ati na{im partnerima iza}i u susret. Da, valja re}i, Genera je privatna kompanija, u privatnom je vlasni{tvu, a od 2009. godine uvr{tena je i u prvu kotaciju Zagreba~ke burze. Iako, u ovom trenutku ne mogu otkrivati puno detalja o novim projektima, spomenut }u samo da je Genera, izme|u ostalog, pokrenula i projekt ulaska u humanu farmaceutiku u koji investiramo zna~ajna financijska sredstva. Dakle, niste daleko pobjegli kada je o djelatnosti rije~? – Tu ste u pravu. Dana{nja proizvodnja veterinarsko-medicinskih proizvoda po standardima kvalitete, gotovo da se i ne razlikuje od humane medicine. Usudio bih se re}i da je u nekim segmentima ~ak i rigoroznija (kada govorimo o reziduama, itd.). Svaki lijek primijenjen u veterinarstvu indirektnim putem utje~e i na zdravlje ljudi pa je trend ujedna~avanja standarda i visokih zahtjeva kvalitete u veterinarskoj i humanoj farmaceutici vrlo logi~an. Kao {to sam spomenuo, Genera je pokrenula i zaseban projekt koji se odnosi na humanu medicinu. Vezano za taj projekt, u ovom ~asu mogu samo re}i da spremamo veliki broj lijekova proizveden od najkvalitetnijih sirovina po izuzetno dobroj cijeni. Planiramo ih plasirati kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Kada budemo spremni za pojavljivanje na tr`i{tu, govorit }emo vi{e, ali ho}u na-

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

?

pomenuti da sam duboko uvjeren da }emo bosanskohercegova~kom tr`i{tu u pogledu farmaceutskih proizvoda imati puno toga ponuditi i novoga re}i. Farmaceutsko tr`i{te BiH ima dinami~ne procese, ima svoje “krepane tigrove” ima intenzivno izranjaju}e kompanije me|u koje se Genera svakako ubraja. Ko su “krepani tigrovi”? – Ima ih puno. To su kompanije koje nisu u stanju da se brzo prestroje i redefiniraju. Nikome naravno ne pri`eljkujem da bude u takvoj kategoriji. Ono {to je moja zona odgovornosti jeste Genera i njezine dvije divizije u BiH: moja briga je boljitak, napredak i brzo izranjanje Genere. Kada to ka`em zaista govorim o oba segmenta – segmentu veterinarskih proizvoda i segmentu proizvoda namijenjenih humanoj medicini. U Bosni i Hercegovini je, prema prvim snimcima tr`i{ta koje ja imam i prema Generinim iskustvima, sto~arstvo – ov~arstvo, govedarstvo – optere}eno raznim problemima. Da sad ne nabrajam – rast cijena kukuruza, sto~ne hrane, opadanje proizvodnje stoke... Ali, BiH }e se morati, kao zemlja, organizirati i resetovati. Morat }e po~eti rje{avati probleme koji nisu nerje{ivi. Mi u tom segmentu mo`emo biti savr{eni servis. Ako imate deset kompanija koje su u stanju na pristojan, eti~ki na~in biti partneri bosanskohercegova~koj ekonomiji, ako deset takvih kompanija nudi znanje, potporu, konekciju sa me|unarodnim stru~nim i strukovnim udru`enjima, imate utaban put za rje{avanje problema. Mi imamo takva iskustva i ponudit }emo ih

Genera na SFF-u
Genera je hrvatska firma, u privatnom vlasni{tvu, na blizu 250 hiljada kvadrata proizvodne lokacije u Kalinovici na ulazu u Zagreb, gdje sve vrvi od novih projekata. Svaki novi projekt u BiH }e biti predstavljen na pravi na~in, ali za 24. juli planirali smo specifi~no predstavljanje u okviru ne~ega {to afirmira bosan sko her ce go va~ke vrijednosti. Naravno, rije~ je o Sarajevo Film Festivalu gdje }emo okupiti dosada{nje i potencijalne partnere i re}i koju re~enicu vi{e ko smo, {to smo, kakve su nam namjere u BiH i sa kakvim alatima i sredstvima nastupamo.

Bosni i Hercegovini. Na sli~an na~in planiramo definirati na{ nastup kad je rije~ o generi~kim lijekovima. Danas je puno malih, lokalnih tvornica koje zaslu`uju svaki respekt. U BiH djeluje nekoliko generi~kih proizvo|a~a koje ljudi nipo{to ne smiju podcijeniti – dobro je da postoje, dobro je da konkurencija unapre|uje kvalitetu, ali zakoni tr`i{ta su neumoljivi i posve je jasno da }e neki trpjeti, patiti a drugi mo`da i nestati sa mape farmaceutskih tvornica, ne samo u BiH nego i u regiji. Me|u njima Genera tra`i partnere? – Mi smo ve} u fazi istra`ivanja mogu}ih partnerstava sa nekim lokalnim kompanijama. Imamo tzv. win-win pristup gdje obje strane imaju jako velike interese da u|u u bilo kakve oblike partnerstva. I opet nije rije~ samo o BiH jer BiH je malo tr`i{te da bi velike kompanije gradile strategiju samo na njenom tr`i{tu. Nama su interesantna i okolna tr`i{ta, sva ona na koja mo`emo brzo istr~ati i biti kvalitetan partner. Otkud hrabrost u ovom trenutku do}i u Bosnu? – To je dobro pitanje. Posve je jasno da se velike multinacionalne kompanije u zadnje dvije godine uste`u od ozbiljnijih mjera, naro~ito novog nastupa u BiH, zbog nesigurnosti, jednostavno zato {to im Bosna i Hercegovina nije jasna. Da se razumijemo, ni nama koji smo ro|eni ovdje puno toga nije jasno, ali mi imamo svoje pravce i razloge i ne odustajemo. Ako mene pitate, ja sam uvjeren da }e se Genera etablirati u Bosni i Hercegovini i biti uspje{na i lijepa pri~a sa zna~ajnim brojkama od kojih }e i Genera, ali i ovda{nje poslovno okru`enje i kompletna zajednica imati koristi. Moje kolege koje rade u Generi imaju i pre|a{nja iskustva sa Bosnom i Hercegovinom i imaju ne{to vi{e znanja o BiH nego {to to imaju neke kompanije ~ija su sjedi{ta u Amsterdamu, Parizu ili Be~u.

?

?

Senzibilitet regije
Naprosto, bli`i su im ovi prostori, ovaj senzibilitet. Imaju informaciju vi{e, da tako ka`em, o tome {to je to BiH. Meni se ~ini da se upravo zbog toga takve kompanije lak{e odlu~uju na ulazak na tr`i{te kakvo je BiH, nego neke iz debelog zapadnog svijeta. One prepoznaju u lokalnim resursima one koji imaju viziju, a mi bez la`ne skromnosti mo`emo re}i da imamo viziju i planove koje kanimo ostvariti. Genera je 1. juna 2011. ovdje otvorila svoje predstavni{tvo, prve rezultate o~ekujemo na jesen odnosno u periodu do nove godine, a onda kre}emo punim gasom. Kako je krenuti ispo~etka? – U jednoj rije~i: izazovno. Meni li~no, kao Selenu Bali}u i kao profesionalcu je takva stvar i trebala. Zna~i, ja sam nau~io uvijek da imam do vrha nasuto pogonsko gorivo. Zato sam i rekao da mi je nakon 15 godina provedenih u istoj kompaniji bilo nu`no krenuti dalje. Sada, nakon mjesec dana Genere, mogu re}i da ovo nije samo izazov, nego i prilika i {ansa i ako ho}ete profesionalno ispunjenje. Trenutno imamo tim od nekoliko ljudi, zapravo taman onoliko koliko je bilo nu`no da se pokrene kompaniju. Ju~er su u va{im novinama iza{li oglasi za popunu mjesta veterinara, farmaceuta... Mi }emo vrlo pa`ljivo dozirati broj ljudi, pa`ljivo se organizirati, ali }emo okupiti tim koji }e donijeti i rezultate.

?

?

Vildana Selimbegovi}

32 Pogledi

2. juli/srpanj 2011.

Pogledi 33

Abdulah-efendija Al-Bosnawi – za{titni znak bo{nja~kog i bosanskog identiteta

U protekle ~etiri godine Abdulah-efendija Bo{njak se, prijevodom njegova “Komentara” na bosanski jezik u sadr`inskom opsegu od 2.000 stranica, polagano vra}ao svojoj domovini. Zahvaljuju}i iranskom Institutu Ibn Sina u Sarajevu, koji je objavio integralni prijevod teksta Bo{njakova “Komentara” u ~etiri sveska, Bosanci su prvi narod u svijetu koji ~ita duhovno {tivo ovog velikog arapskog rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka: na prijevodu je vrijedno radio prof. dr. Re{id Hafizovi} koji za Poglede pi{e o Bo{njaku, “Komentarima na Dragulje poslani~ke mudrosti” i govori kako je nastajalo ovo iznimno vrijedno djelo u na{im, doma}im uvjetima
Pi{e: Re{id Hafizovi}

TUMA^ENJE DRAGULJA POSLANI^KE MUDROSTI
ok je Inkvizicija u neko}muslimanskoj[panijidovr{avalasvojkrvavi pir nad ~udesnim muslimanskim kraljevstvom ili halifatom na Pirinejskompoluotoku, li{avaju}i za svagda Europu onog najboljeg {to joj se ikad dogodilo u njenoj povijesti i guraju}i je u barbarizam i duhovnu mrklinu kakvu dotad nije vidio ljudski rod, na Balkanu, u Bosni je stasaomladi}, `ivisvjedokkozmi~ketragedije {panskih muslimana, koji se upravo spremao podi}i do danas neprevazi|eni duhovni spomenik muslimanskoj kulturi i civilizaciji na Pirinejima koja je cijelimilenijsvogaprisustva na europskom tlu Europu spa{avala od nje same. Rije~ je o Abdulah-efendijiBo{njaku(umro1644.), duhovnompotomkuVelikogU~itelja (al-Shaykh al-Akbar, DoctorMaximus), {panskogprosvjetitelja i hijeratikaMuhyiddin ibn ’Arabija, europskogmuslimana iz dvanaestogstolje}a, ~iji nesvakida{njiduhovniopus ga je smjestio na pijedestal najve}eg misti~nog filozofa Istoka i Zapada. Bio je samo jedan me|u stotinama sebi sli~nih sufija, filozofa, pjesnika, teologa, logi~ara, matemati~ara, histori~ara, polihistora, astronoma, kroni~ara i inih koji su svojimkolosalnimdjelomobilje`ili{esnaesto, sedamnaesto i osamnaestostolje}eotomanskogprisustva na Balkanu. Bilo je to upravovrijemeistinskogprosvjetiteljstva u Europikoje je uslijedilomnogoprije tzv. vremena Francuskog prosvjetiteljstva. Bje`e}i pred razbuktalim loma~ama Inkvizicije, i {panskijevreji su svoju u dotada{njojpovijestijevrejskog mi{ljenja nevi|enu duhovnu ba{tinu “udomili“ ba{tu, u “otomanskiBalkan” u razu|eneduhovne , univerzume prosvjetiteljskih Bo{njaka ~ije tada{nje vrijeme, gle paradoksa, nedobronamjerni njihovi bli`i i dalji europski susjedi predumi{ljajno nastoje predstaviti vremenom “tamnog vilajeta” .

D

dudarnim sa razmi{ljanjima i interpretacijamasamog Abdulah-efendijeBo{njaka. To, svakako, valjapotcrtatiunato~~injenici da su ova institucija i njeniprvinosioci koji su skupa s njom rasli posljednjih trideset i vi{egodinadanasizlo`eninevi|enomru{ila~kom, gotovo barbarskom nasrtanju i razaranju sa strane ovda{njih “binladenovskih junkera” u ~ijim rije~ima, a nerijetko, i djelima se prepoznaje onaj ru{ila~ki “rukopis” jednak onom istorodne im bratije u Afganistanu, Iraku, Somaliji, ^e~eniji, Pakistanu i drugdje. Gore od njihovih sumanutih i bezumnih nakana uperenihprotivFakultetaislamskihnauka u Sarajevu i njegovih kadrova, koje ovi binladenovski aktivisti objelodanjuju na svojim portalima, skriveni iza “zidina” interneta, jest sama ~injenica da te njihove sumanute i bezumnenakaneosvi}u na stranicamadnevnenovinekoja se volihvastati da predstavlja“avaz” svebo{nja~kog identiteta, ili na slu`benim portalima administrativnog vrha Islamske zajednice u BiH prije negoli na re~enim “junkerskim” portalima i on-line forumimaovihmilitantnihjuno{a. Na temelju te ~injenice, mo`da, jo{ uvijek poimence ne znamo autore onih sumanutih nakana, no njihove naru~itelje, nimalo iznena|eni, svakako znamo.

Slava bo{nja~kog identiteta
jica bijahu takve veli~ine da im u vremenu u kojem mi `ivimo ni dostojnogkonju{ara ne bismomoglina}i u ovda{njim, ali ni svjetskimpoliti~kim, dr`avnim i religijskim vrhovima. U tom velikom muslimanskom imperiju sa duhovnim naslije|em kakvo svijet nije pamtio, Abdulahefendija Bo{njak se odva`io napisati, ko zna koji po redu, “Komentar na Dragulje poslani~ke mudrosti” (Sharh Fusus al-Hikam), to jest na djelo slavnog Andalu`anina Ibn ’Arabija, djelo koje je sami “manifesto” sufijskeknji`evnosti, ali taj “Komentar” nije bio tek jedan u nizu, ve} takav da mu je priskrbio laskavi naslov “tuma~ dragulja” (Sharih al-Fusus), dok je u na{emvremenuocijenjen kao najljep{i, postav{itakopredmetom i{~itavanja na najpresti`nijim univerzitetima u svijetu, makar je tekst jo{ uvijek u formi rukopisa, pisan klasi~nim, visokoumnim i krajnje njegovanim arapskim jezikom. @ive}i u srcu muslimanskog imperija, Abdulahefendija Bo{njak ni jednog trenutka nije zatajio vlastitinacionalniidentitetniti je kriovlastitekorijene, nego se posvuda i uvijekpredstavljao i potpisivao kao AlBosnawi – Bosanac/Bo{njak, svjedo~e}i vlastitim primjerom kako se brani, promi~e i nosi vrijednost vlastitogidentiteta. Za razliku od njega, u njegovojdomovini danas oni, me|u Bo{njacima, koji nedostojnoovaplo}ujudostojanstvoreligijskog i akademskog autoriteta, jedva da i{ta znaju o njemu i njegovu djelu, ve} kao ljudi opasnih sujeta i nezaja`ljivih apetita prema vrijednostima koje im nikako ne pripada-

Bo{njakova Bosna
Abdulah-efendija Bo{njak, mladi} iz Gradi{ke, svoju~ak i do dandanasnedosegnutunaobrazbu i rasko{nu akademsku kulturu sticao je u dotad najve}im i najboljim sredi{tima duhovne kulture unutar Otomanskog imperija: Istanbulu, Konji, Damasku, Meki i Medini, a svoje ideje je, pored maternjeg bosanskog jezika, na jednak na~in izricao na jo{ tri, gotovo pa “maternjajezika” na kojima je pisao, to jest na turskom, perzijskom i arapskom. Premda je bio krajnje njegovani duhovnjak, a ne politi~ki analiti~ar i politi~kipragmatik, njegovagotovouro|enapoliti~ka inteligencija i mudrostbili su takvi da su ga preporu~ili sultanunjegovavremena i smjestili ga tik uz njega, tako da je Abdulah-efendijaBo{njakobno}ispisivaonajljep{u duhovnu lektiru unutar razli~itih obzorja muslimanske u~enosti, a obdan mar{irao uz svog sultana i dijelio mu vlastitepoliti~kesavjete i nagovore. Tako se tro{io`ivotdvojicesultana, jednog sa duhovnim turbanom na glavi i drugog sa onimsvjetovnim, a obo-

FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA “To, svakako, valja potcrtati unato~ ~injenici da su ova institucija i njeni prvi nosioci koji su skupa s njom rasli posljednjih trideset i vi{e godina danas izlo`eni nevi|enom ru{ila~kom, gotovo barbarskom nasrtanju i razaranju sa strane ovda{njih ’binladenovskih junkera’”

ju, utemeljuju raznorazne kvazi-znanstvene i kvaziakademskeinstitutekojinisudrugodoliodsudnipucanj u srce ideje bosanstva i bo{nja{tva, pogubni institucionalniparalelizam u Bo{njakovojBosnikoja jo{ uvijek bije bitku za o~uvanjem vlastitog tla pod nogama. U protekle~etirigodineAbdulah-efendijaBo{njak se, prijevodomnjegova“Komentara” na bosanskijezik u sadr`inskom opsegu od 2.000 stranica, polaganovra}aosvojojdomovini. Zahvaljuju}ina{imnesebi~nimiranskimprijateljima iz Instituta Ibn Sina u Sarajevu, koji su objavili integralni prijevod teksta Bo{njakova “Komentara” u ~etiri sveska, Bosanci su prvi narod u svijetu koji ~ita duhovno {tivo ovog velikog arapskog rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka, dok na kriti~kom izdanju ovoga teksta i njegovoj pripremi za {tampu jo{ uvijekvrijednoradi na Kyotouniverzitetu u Japanu uva`eni profesor Yasushi Tonaga, dostojni nasljednik na Katedri za islamsku filozofiju slavnog profesora Toshihica Izutzua. Prvu promociju ovaj integralni prijevod “Komentara” Abdulah-efendije Bo{njaka do`ivio je decembra mjeseca 2010. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, na instituciji koja je, vjerovatno, najdostojnija i najrelevantnija da progovori o velikomdjelu ovog izuzetnog bosanskog i bo{nja~kog u~itelja i prosvjetitelja. To je jedina obrazovno-odgojna institucija, u poretkureligijskihobrazovnihinstitucija u Bo{njaka danas, koja je odnjegovala svoj vlastiti kadar sa blistavim akademskim karijerama i rezultatima po-

Ali, vratimo se djeluAbdulah-efendijeBo{njaka~ije ime, naporedo uz ime muderisaTajib ef. Oki}a i knji`evnikaMe{eSelimovi}a, u prijateljskimzemljamamuslimanskogsvijeta, prijesvega u samojTurskoj, jo{ uvijek predstavlja za{titni znak i slavu bo{nja~kog identitetakoji je u vrijemeotomanskeBosne bio samodrugo ime za ukupni kulturni identitet samog Otomanskog imperija, kako nedavno u Sarajevu re~e aktuelni predsjednik Iranske akademije za filozofiju profesor Gholam Reza Aavani. Bo{njakov “Komentar” na Ibn ’Arabijeve “Draguljeposlani~kemudrosti” istinska je enciklopedija u kojoj su dotaknutaskoro sva bitnapitanjakojima se bavi duhovna nauka islama. Nije samo njegovani jezik ovogadjelaAbdulah-efendijeBo{njaka ono {to zadivljuje i skoro dah oduzima, ve} jednako tako i njegovaerudicija, metodolo{kapreciznost i znanstvenaaparatura posvjedo~ena u brojnim i opse`nim glosama na marginama rukopisa u kojima nas on obavje{tava o svakom autoru svoga vremena, njegovom djelu i njegovimidejamakoje su u dodiru sa onim{to on izla`e na stranicama ovog velikog “Komentara” Dok . se poziva na djelo samog Ibn ’Arabija ili njegovih slavnihu~enika i tuma~a, Abdulah-efendijaBo{njak nas izravno navodi na dulje ili kra}e citate iz njihova djela, citatekojih je posveli{enaznatnokra}a, prvaina~ica ovog rukopisa koju je neko} bio napisao na osmanskom turskom. Kada smo kazali da je ovaj“Komentar” istinskaenciklopedija svih zna~ajnih pitanja kojima se bavi odgovornaduhovnanaukaislama, htjeli smo re}i da ovo njegovo djelo, zapravo, predstavlja cjelovitu povijest

“Abdulah-efendija Bo{njak obno} je ispisivao najljep{u duhovnu lektiru unutar razli~itih obzorja muslimanske u~enosti”

34 Pogledi
bo`anske objave, njenu strukturu, njene na~ine objavljivanje, kao i temeljnunaravdvadeset i sedam poslani~kih logosa ili glasono{a Bo`ijih koji su krozrazli~itasvetopovijesnarazdobljaobjavebiliparadigmati~neegzistencijalneprimateljkeneizrecivih aspekata bo`anske mudrosti, primateljke njegovanesnagomizravne“bo`anskepedagogije” kao takve. No, Abdulah-efendijaBo{njak tu povijestobjave ne ispituje u njenojpovijesnoj, historicisti~kojdimenziji, premda ne propu{tauvesti u kazivanje i sve relevantne povijesne ~injenice, gdje god je to potrebno, nego tu povijestobjaveispituje u njenojmetapovijesnoj ravni, kroz simboli~ki jezik sufijske literature i pod vidomnjeneprimijenjeneduhovnosti. S drugestrane, ovo njegovoenciklopedijskodjeloispisujenesvakida{nje i u povijestimuslimanskog mi{ljenja rijetko vi|ene aspekte sufijske egzegeze svetoga teksta.

2. juli/srpanj 2011.

Svijet u malom
Tra`imo li samonekekrunskeidejeovogvelikog djela znamenitog Abdulah-efendije Bo{njaka, tad bismo, prijesvakedruge, spomenuliideju o makrokozmosukojinijesvijetmagi~nihsila ili od Boganapu{tenomsvijetu, premdaNjegovomRukomstvorenom, nego je rije~ o svijetu koji je izvana i iznutra premre`en tvora~kom energijom Bo`ijih Imena koja ~ine `ivu zbilju svekolikih makro i mikrosvjetova, a u svakom od njih treperi svjetlosna slava i neodoljivasilaNjegoveBiti. U taj makrokozmos, svijet trajno obnavljaju}e tvora~ke energije i slave uvijek nanovo otkrivaju}eg Imena Bo`ijeg Bog je uveo ^ovjeka, “sveobuhvatni egzistent” savr{eni , znak punine svog bo`anskog stvaranja, tu “Nuhovukorablju” u koju je Bog svakiaspektvlastitogastvaranja, raspr{en u makrokozmosu pod vidompojedina~nih par~i}a, sada pod vidom sinteze cjelovito slo`io u svaki pojedina~ni ljudski primjerak kao mikrokozmos ili svijet u malom. U tom smislu je svaki pojedina~ni ljudski primjerak svet i za{ti}en pe~atomBo`ijeslave, a njegovonepravednoubojstvo uvijek je izraz istinske kozmi~ke tragedije. Temeljni razlog zbog kojeg se ubojstvo svakog pojedinog ~ovjeka smatra kozmi~kom tragedijom ne po~iva toliko u ~injenici {to je svaki ~ovjek u svojoj prvobitnojnaraviistinskiAdem– rajskiprototipljudske civilizacije ~ija temeljna narav ga stavlja na razinukoja je iznadrazinean|eoskesvjetlosne ili d`inske ognjene civilizacije, koliko u tome {to je svaki ~ovjekiznutraistinskiMuhammed– slavaBo`ijakojaovaplo}ujeiskruduha i tra~aksvjetlaLicaBo`ijega kakvo se ne daje nijednom drugom stvorenju. Svetostprimordijalneprirodesvakogljudskogprimjerkaovjerovljena je duhovnimdarovimakojeprimamo u ba{tinu po onoj muhamedanskoj duhovnoj pripravi u nama na~injenoj od samih duhovnihgenamuhamedanskog uma, duha i svjetla, kako svjedo~e o tome pojedini poslani~ki pravorijeci. Zahvaljuju}i takvoj ba{tini i duhovnoj pripravi, kao prvostvorenojparadigmiidealneljudskenaravi, ~ovjek je dionikuniverzalnogdarajezika ili sposobnosti imenovanja stvari, ali ne na razini njihovih egzistencijalnih maski, vidljivih oblika, ve} na stupnjunjihovihzna~enja, njihoveprvobitne, iskonskeprirode za ~ijedosezanje je PoslanikislamastalnoiskaopotporuBo`ijurije~ima: “Gospodaru, daj nam da vidimo stvari kakve, zacijelo, jesu!”

Zemaljski ~ador
Dohva}atistvari pod vidomnjihoveiskonskeprirode, zna~i dosezati `ivi Bitak i biti dionikom njegovaneprestanogbivstvodavnogtalasanja i pjenu{anja na `ivim “stranicama” Prirode. Onaj ko poznajeiskonskuprirodustvari i, na taj na~in, pove`e se sa kozmi~kim bilom Bitka, taj ozbiljuje kozmi~ku dominaciju nad stvarima i stje~e vlast upravljanja nad njima, ne kao njihovgospodar, ve} kao svekozmi~kipastir ili Bo`ijihalifakojitakoupravljaju}istvarimasvijeta, bivaistinskislugaBo`iji, ukoliko ovaj jest bi}e koje slu`i Bogu ili svijetu snagom su{tinske prisebnosti i podlo`nosti ~istoga duha (’Ubudiya). A to upravo i jest istinsko zna~enje naslova “Abdullah” – “sluga Allahov” najuzvi{enijeg , naslova kojim je Bog odlikovao svoje izabranike ili glasono{e.

BOSANAC BO[NJAK “Za razliku od njega, u njegovoj domovini danas oni, me|u Bo{njacima, koji nedostojno ovaplo}uju dostojanstvo religijskog i akademskog autoriteta, jedva da i{ta znaju o njemu i njegovu djelu, ve} kao ljudi opasnih sujeta i nezaja`ljivih apetita prema vrijednostima koje im nikako ne pripadaju, utemeljuju raznorazne kvazi-znanstvene i kvazi-akademske institute koji nisu drugo doli odsudni pucanj u srce ideje bosanstva i bo{nja{tva, pogubni institucionalni paralelizam u Bo{njakovoj Bosni koja jo{ uvijek bije bitku za o~uvanjem vlastitog tla pod nogama”

Kako ste se odlu~ili za prevo|enjeBo{njakova rukopisa? – Odluka da se pribavi i prevede arapski rukopis Bo{njakova “Komentara” na Ibn ’Arabijevo djelo Fusus al-Hikam pripala je na{im iranskim prijateljima iz Instituta Ibn Sina u Sarajevu koji ve} dobrih petnaest godina tro{e svoj novac za o`ivljavanje na{e duhovne ba{tine, i kroz period od posljednjih petnaestak godina spomenuti institut je napravio zna~ajnu i veoma vrijednu izdava~ku produkciju. Na meni je bilo da pristanem ili ne pristanem uraditi ovaj i slo`en i krajnje iscrpljuju}i posao. Nisam imao izbora, jer sam osje}ao posramljenost odbiti uraditi ne{to za {ta su se na{i prijatelji opredijelili i {to, uglavnom, donosi duhovnu korist nama ovdje u Bosni. Po~eo sam raditi na rukopisu 2007. godine, tako da su ~etiri sveska bosanskog izdanja ovog opse`nog rukopisa izlazila godinu za godinom u rasponu2008. –- 2011. godine. Moji uvidi u kolosalno djelo Andalu`anina Ibn ’Arabija tokom izrade moga doktorata predstavljali su dragocjen predujam za {to potpuniji i temeljitiji susret sa tekstom samog Abdulah-efendije Bo{njaka. Tako, ~etiri godine iscrpljuju}eg rada na pri-

Nezaboravna duh
?
jevodu rezultirali su sadr`inskim opsegom koji broji preko dvije hiljade stranica. Kako ste do{li do autografa rukopisa? – To je duga i pomalo dramati~napri~a. Dramati~nije od nje same je spoznaja da o ovom briljantnom autoru porijeklom iz Bosne jedva da su i{ta znali i pojedinci, ali i institucije koje su po definiciji svoga posla du`ne da vam o tome dadnu prveneophodneupute. To je za mene bilo pora`avaju}e. Za razliku od nas koji se tako nemarno odnosimo prema samimdraguljimasvojeduhovne ba{tine, intelektualna javnost na najpoznatijim svjetskim univerzitetima je ve} decenijama sustavno ~itala ovaj dragocjeni rukopis Abdulah-efendije Bo{njaka. Pribavljanje ovog rukopisa je pri~a za sebe. Vi{e od dvije godine i ja i na{i prijatelji iz instituta Ibn Sina ~inili smo sve da se do autografa ovog rukopisa nekako do|e. Slali smo pisma na sve strane, molili razne institucije u nas i u nekim zemljama muslimanskog svijeta za koje smo pretpostavili da u svojim rukopisnim zbirkama posjeduju i ovaj Bo{njakov rukopis. [tavi{e, slali smo i pojedine ljude iz Sarajeva ili smo molili poznanike, Bosance koji su bili na studiju u zemljama

?

za koje se pretpostavljalo da su posjedovale ovaj rukopis, ali je rezultat, u kona~nici, bio ravan nuli. Samo {to sam bio pomislio da od tog posla ne}e biti ni{ta i da Abdulah-efendija Bo{njak ne}e biti vra}en domovini kroz prijevod njegova rukopisa na bosanski jezik, sjetio sam se, mo`da tad, jo{ jedine preostalemogu}nosti, to jest da napi{em kratku poruku kolegi, profesoru sa Kyoto univerziteta u Japanu i da mu se, barem, izjadam zbog svega {to mi se doga|alo u protekle dvije godine vezano za potragu Bo{njakova autografa ovog rukopisa. I, gle, ~uda! Za samo sedam dana u neobi~no luksuznom pakovanju iz Japana mi je stigao disk sa sadr`ajem Bo{njakova rukopisa i usrdne `elje za istrajan i iscrpljuju}i rad koji me ~ekao kroz naredne ~etiri godine. Tad sam doznao i to da kolega Yasushi Tonaga, koji mi je poslao taj disk, radi na kriti~kom izdanju teksta rukopisa i da za svoja istra`ivanja u polju islamske filozofije prima tako visok nov~ani iznos od vlade Japana kakvim se mi nikada ne}emo mo}i nadati. Kako je izgledao jedan Va{ radni dan? – Svaki od ~etiri sveska rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka prevodio sam, u prosjeku, izme|u tri i pol i ~etiri mjese-

?

“Za samo sedam dana u neobi~no luksuznom pakovanju iz J

2. juli/srpanj 2011.

Pogledi 35
organutranscendentnespoznajekoji ima mo} imaginalizacije ili prevo|enja zna~enja teksta u istinskidoga|ajdu{e, metafizi~kogsimbola u samurealnost tu bivstvuju}eg, idealnaljudskapriroda je kadra razvijati razli~ite oblike spoznaje, od onih koje se stje~u kao statisti~ko, napabir~eno znanje koje priskrbljuje tek ~istepojmove i predod`be(’Ilmhusuli), do onihspoznajakoje~ine da se idealnaljudska priroda u ~inu samo/spoznavanja i samousavr{enja zatje~e u `ivoj stvarnosti onoga {to pojam i predod`ba statisti~kih ili analiti~kih spoznaja nastoje ozna~iti i teorijski definirati (’Ilm huduri). Kada se ovojpotonjojspoznajipridoda ona koja se ozna~uje kao imaginarna spoznaja (’Ilm mithali), ba{ ona snagom koje se ljudska du{a u svom cjelodnevnom interpretativnom mi’rad`u prisje}a svoga`ivotaprijeulijevanja u pojedina~noljudsko tijelo, tad idealnaljudskapriroda u namastje~esposobnost spoznajnog samouskrsavanja na vi{im horizontima spoznaje, u drugim dimenzijama “prostora” i “vremena” kao i u drugim “civilizacija, ma” i duhovnim klimama koje se razlijevaju u neposrednoj “blizini” Bo`ije Prisutnosti. A ta “blizina” Bo`ije Prisutnosti je u duhovnom srculjudskomkojeumije da slu{a i koje je uvijekprisebno. Nije rije~ o srcu koje pumpa krv do posljednje }elije na{eg tijela, ve} srcu – intuitivnom oku (Fuad) koje netremice motri Rijeku @ivota i vodotok nikada dva puta ponovljenih talasa o~itovanja Bo`ijih Imena koja nam u svakom, i najsi}u{nijem vremenskom hipu nude nova stvarala~ka oblikovanjasvjetova u nama i oko nas. Tako je to stoga{to, sukladnokur’anskomiskazu, samootkrivaju}i Bog stalno ~ini ne{to novo i neponovljivo. Teofanijama svojeBitiuvodistvari u postojanje, a teofanijamasvojih Imena zadr`ava ih ondje do trena njihova ponovnog vra}anja u stanje na~elne neo~itovanosti. Stoga je Ibn ’Arabi takvo srce u nama oslovio “primateljkom svakog oblika” i savr{eno ugla~anim ogledalom u namakojehvatastvarala~kiritamsvakog Imena Bo`ijeg, ma koliko bio hitar i neponovljiv, jer takvo srce svakog istinskog ~ovjeka je, po rije~imaPoslanikaislama, u stalnom`rvnju“izme|u dva Prsta Milostivoga” .

On ga je pridr`ao i za svako drugo ljudsko stvorenjekojepostajesvjesno~injenice da je krunasvetosti ljudske naravi sama iskra Duha Bo`ijeg u{atorena u ljudskomesrcu. Tako je ~ovjek, kao bo`anskimikrokozmos(Insanrabbani), postaoegzistencijalno la{tilo na licu makrokozmosa kao neugla~anaogledala na jednakna~in na koji je iskraDuha Bo`ijeg u ~ovjeku osvijetlila neizmjerne svjetove i kraljevstvasmirena u svakomljudskomprimjerku. Kao {to iskra Duha Bo`ijeg upravlja kraljevstvima ~ovjekove razumne ilova~e, tako i ~ovjek, kao `ivi duh univerzuma, velikogsvijeta, makrokozmosa, vladaistim kao halifaBo`iji na Zemlji. Takvuvrstu savezni~ke, nikakoporobljiva~kevladavinemakrokozmosom~ovjekuomogu}ujutemeljneodlikeLijepih Bo`ijih Imena koje je Bog uba{tinio u narav svakog ~ovjeka oblikovav{i ga, samo njega u cijelom poretku stvorenja, neposrednim dodirom sa “SvojeDvijeRuke”simboli~kimjezikomKur’anago, vore}i. Samo je ~ovjek, naime, oblikovan stvarala~kim energijama svih Bo`ijih Imena i samo je on ba{tinikdvijuegzistencijalnihformi: makro i mikrokozmi~ke forme; samo je ~ovjek u isti mah jedinka i cijeli ljudski rod. U~iniv{iidealnu, prvobitnuljudskuprirodu“zemaljskim ~adorom” Duha Bo`ijeg, sukusom sadr`ajanebeskogprototipaKnjige u ~ijao~ita i skrivenazna~enjaproni~eljudski duh obdarendarom dosezanja iskonske naravi stvari i bi}a, Bog je podario idealnoj ljudskoj prirodi, koja se naziva i savr{enim ~ovjekom u nama in potentia, mo} prevo|enja zna~enja bogoduhog teksta Knjige u `ive doga|aje samousavr{uju}e ljudske du{e, prelaska iz prevlasti obzornog vremena historijske svijesti u prevlast unutardu{evnog, vertikalnog, kvalitativnog vremena du{evne hijerohistorije. Blagodare}i stvarala~koj imaginaciji u sebi, kao

ovna pustolovina
ca, a svaki moj radni dan je iziskivao barem desetsatno sjedenje i uporno zagledanje u jednu od 660 ogromnih folija rukopisa. U po~etku je odgonetanje rukopisa bilo te`e i usporeniji, ali je svaki naredni dan bilo sve lak{e i ubrzanije, tako da je moj dnevni radni u~inak u po~etku iznosi dvije folije rukopisa, dok sam sa zavr{nim, ~etvrtim sveskom rukopisa taj u~inak podigao na broj od ~etiri folije dnevno. Rad na prijevodu ovog rukopisa, unato~ svim pote{ko}ama, katkada gotovo i bezizlaznim situacijama, ipak je predstavljao nezaboravnu duhovnu pustolovinu i ula`enje u takve duhovne univerzume Bo{njakova mi{ljenja koji su me gotovo izdizali do devete sfere i sasvim odvajali od svakodnevice. Neizreciva je duhovna korist koju sam sebi priskrbio i neprocjenjiva je duhovna optika koju mi je odgonetanje ovog rukopisa priskrbilo, tako da danasimam i jedanposve druk~iji pogled na odre|ena pitanja, dvojbe i interpretacije, ~ak i u vezi sa stvarima koje su mi davno bile dobrano jasne i shvatljive. Potpuno sam uvjeren da }e ovaj rukopis Abdulah-efendije Bo{njaka imati {ta da ka`e ovda{njim pokoljenjima koji }e ga ~itati u budu}nosti. [ta za nas zna~i prijevod na bosanski jezik Bo{njakova rukopisa? – Na to pitanje bi, mo`da, bilo najbolje odgovoriti rije~ima koje mi je uputio uva`eni profesor Seyyed Hossein Nasr kada sam ga zamolio da za zadnju koricu drugog sveska bosanskog izdanja rukopisa, skupa sa profesorom Williamom C. Chittickom, napi{e kratki tekst o zna~aju Bo{njakova “Komentara” na Ibn ’Arabijev Fusus. Odgovaraju}i kako }e to sa zadovoljstvom uraditi, dodao je i ovo: “Dragi prijatelju, ako istraje{ u cjelovitom prijevodu Bo{njakova ’Komentara’ na bosanski jezik i vrati{ ga njegovoj domovini, Bo{njak }e tvoju domovinu i tvoj narod izdi}i na svjetski intelektualni vrh, jer on svojim djelom ba{ tom vrhu pripada.” Eto, to bi bila su{tina odgovora na va{e postavljeno pitanje. Osobno vjerujem da }e ova nesvakida{nja duhovna lektira, u svakom slu~aju, dugi niz godina, mo`da i desetlje}a odgajati na{e mlade nara{taje i da }e uvijek imati punova`ne ~itatelje koji }e tom {tivu pristupati prisebna duha i otvorena srca. [ta za V zna~iprijevod as ovog rukopisa na bosanski jezik? – Rekao bih da zna~i mnogo toga. U prvome redu mislim da

?

?

ovo pregnu}e, uz sve drugo {to sam do danasnapisao ili preveo u znanstvenim oblastima kojima se bavim, bitno obilje`ava moju akademsku karijeru i na poseban na~in potcrtava sve moje dojako{nje znanstvene rezultate. S obzirom na ~injenicu da su moji radovi koji se ti~u akbarijanske sufijske tradicije i koji su posljednjih nekoliko godina objavljivani u presti`nim, ~ak prvorazrednim svjetskim ~asopisima, poput Ibn ’Arabi’s Journal, ~asopisa Sophia Perennis ili Theology Forum koji izdaje Katoli~ka akademija iz Rotterdama, rekao bih da ovo moje potonje pregnu}e na prevo|enjuBo{njakova “Komentara” na simboli~an na~inizra`avamojedefinitivno pripadanje i ulazak u onu posebnu Communia spiritualis ~iji ~lanovi diljem svijeta promi~u ovaj aspekt sufijske muslimanske tradicije. S druge strane, ono {to posebno dugujemovomveomate{komrukopisu jest ~injenica da je osna`io moje iskustvo ~itanja i de{ifriranja rukopisa iz akademskih disciplina kojima se bavim tokomcijelesvojekarijere, tako da bih u budu}nosti bez ikakva krzmanja i posebnekura`ipristupio ~itanju, de{ifriranju i prevo|enju bilo kojeg drugog rukopisa.
V. SELIMBEGOVI]

PORUKA PROFESORA NASRA “Dragi prijatelju, ako istraje{ u cjelovitom prijevodu Bo{njakova Komentara na bosanski jezik i vrati{ ga njegovoj domovini, Bo{njak }e tvoju domovinu i tvoj narod izdi}i na svjetski intelektualni vrh, jer on svojim djelom ba{ tom vrhu pripada” 660 FOLIJA “Svaki od ~etiri sveska rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka prevodio sam, u prosjeku, izme|u tri i pol i ~etiri mjeseca, a svaki moj radni dan je iziskivao barem desetsatno sjedenje i uporno zagledanje u jednu od 660 ogromnih folija rukopisa”

Fotosi: Senad GUBELI]

Cjelo`ivotna zada}a
A ba{u to i takvoljudskosrcenepretrgnuto je zagledana ljudska du{a, taj najtajanstveniji duhovni entitet u nama, svjetlosni ~ovjek u nama, cjelo`ivotnihodo~asnikupravljenpremasvojojnebeskojdomaji. Ibn Sina joj je prepoznao dva lica ili dvije temeljne duhovne funkcije ozna~iv{i jednu kao intellectus contemplativus kojom du{a dohva}a istinu, i drugukoja se nazivaintellectuspracticuskojomdu{adohva}asamuduhovnuvrlinu. Sa istinom i duhovnom vrlinom u sebi na~elna ljudska priroda od svakogpojedina~nogljudskogprimjerka~ini istinskog duhovnog viteza koji je kadar braniti vlastito dostojanstvo i dostojanstvo svakog mu na upravljanjepovjerenogstvorenja nad kojimprovodi pravdu Bo`iju, a ova potonja nije drugo doli na{acjelo`ivotnazada}a da u svakomdanusvoga`ivotasvakustvarkoja je na{om ili ne~ijomdrugomkrivnjomistrgnuta iz egzistencijalneravnote`evratimo na njoj pripadaju}e mjesto, jer pravda nije ni{ta ni manje ni vi{e od toga. Evo tek nekoliko ideja u nepreglednom duhovnom univerzumu Bo{njakova “Komentara” po, nu|enihsamo u jednojme|udesetinamamogu}ih, ~ak i sasvimdruk~ijihinterpretacijakojemo`eizvestisvaki~itateljkoji se zateknepredBo{njakovimnesvakida{njenadahnutim i duhovnobremenitimtekstom. Siguran sam da }e svaki budu}i ~itatelj njegova teksta na}i svoj put i pristup, svoju vlastitu interpretaciju Bo{njaka, svejedno kako }e se odlu~iti ~itati Bo{njakov “Komentar”: sustavno, sve stranicu za stranicom, ili onakokokodana{njiIranci, tjerani vlastitim unutarnjim poticajem ili uvjetovani trenuta~nim stanjem duha, ~itaju Hafizov “Divan” otvaraju}i nasumi~no njegove stranice i u ta, kovrsnom ~itanju tra`e}i vlastite odgovore i vlastite interpretacije. Ja, osobno, sam na prethodnim stranicama, tek ilustracijeradi i na nekolikoizvu~enihideja, ponudiosvoje~itanje i svojvlastitiinterpretativnimira’d`.

Japana mi je stigao disk sa sadr`ajem Bo{njakova rukopisa”

36 Pogledi

2. juli/srpanj 2011.

GRADSKI DANI TEKU

Dr`avo, da{ li paso{ ili ne?
RAMO KOLAR
“ ~uj / Dan odjekuje. Nepo...O kretne zvezde stoje. / Prazne ruke prazno srce pusta sena / I nema mene al’ ima ljubavi moje” (B. Miljkovi})

koji bi uvezao stara auta i turizam u gradu, kao {to je to slu~aj u drugim, turisti~ki razvijenim gradovima...

Srijeda, 29. juni
Uzalud je ~ekati da se dr`ava sjeti svoga podanika. Osim kada si njoj ne{to du`an (platiti). Pred’o sam papire za paso{ davnih dana i treb’o je biti gotov prije mjesec i oho-ho. Niko mi ne javlja je li mi ura|en posao za 40 maraka koliko sam unaprijed platio. Kad su mi uzimali broj telefona, pitao sam {to }e im, oni reko{e da vas nazovemo, ako {ta zatreba. Sad kad meni treba putovnica, ne zovu. Pa, dr`avo, javi se kona~no: da{ li mi paso{ ili ne? rici. Sin ga je tako po~astio stanom na Grbavici, {to s ponosom ponavlja po deset puta (“Meni nije `ao potro{iti i po~astiti, za{to postojim i radim, jedan je `ivot u Bega...”). Veli kako je u Chicagu hiljade Bosanaca, neki su vrijedni, neki se otu|ili, ve}ina tr~i da ispuni “ameri~ki san” Begin je san svake godine . do}i na odmor, malo smanjiti lijepljenje plo~ica po tu|im stanovima i jednom se kona~no skrasiti kod ku}e... svake godine, jer Chicago je mjesto rada i stanovanja, Sarajevo odmora i u`ivanja. Sretoh ga, slu~ajno, u jednoj kafani u centru grada, gdje je do{ao isporu~iti pozdrave gazdarici od njezina jarana iz istoga ameri~kog grada. Tu je nastalo opu{tanje, ~a{}enje, upoznavanje i slu{anje. Bego je pripovijedao svoj `ivot u Kne`ini, odakle je istjeran 92, izgnanstvo u Visokom (“Tamo nas izbjeglice nisu voljeli”), borbe protiv agresora na liniji Kru{eva kod Olova. U Ameriku je oti{ao 2001. (“nema posla, nema ku}e”), tamo zasukao rukave i kao kerami~ar, {ljakao po svih 16 sati: “Evo, pogledaj ruke, one ne}e slagati...” Djecu je i{kolovao, izveo na put, sad su vrlo uspje{ni u Ame-

Subota, 25. juni
U planini. [areno vrijeme. Da ne ponesoh vjetrovku, smrz’o bih se! Zagrijala me zeljanica, malo pive iz hladne vode, preskakanje bistrog potoka i lijepo dru`enje.

Nedjelja, 26. lipanj
Jedna dobra i jedna lo{a vijest. Prva: otvorit }e se nogometno igrali{te na Bjela{nici (Babin dol). Nakon 18 godina od uni{tenja onoga prvoga, {to ga je “izgurao” tada{nji vrijedni i revnosni direktor Ski centra Igman – Bjela{nica, Vojo Tomi}, neki no vi na slje dnik beo grad ske Crvene zvezde, koja je ovdje trenirala pa osvojila Kup europskih {ampiona u nogometu, ovdje mo`e trenirati. Druga vijest dolazi iz Nahoreva i ka`e kako su “neki” otkupljiva~i mlijeka uni{tili ovda{nje farmere, jer im dug nikada nisu platili. Sad }e namjesto zadruge, veli na~elnik D`evad Be}irevi}, proraditi {kola u prirodi, jal {ta sli~no. Ma ja. [ta koga briga {to uvozimo brodove mlijeka.

^etvrtak, 30. lipanj
Gdje god vidi{ slobodno mjesto, ti gara`u posadi, slogan je op}inskih (valjda i gradsko-kantonalnih) vlasti. Nakon one oko i ispod Pozori{ta (!?), novu su planirali, nigdje drugdje do – kod Vije}nice!? Namjesto da planiraju pje{a~ke zone, vozove – tramvaje, zabrane saobra}aj u u`em jezgru grada i otvore ga za turizam i prikaz povijesno-kulturnog blaga, oni trpaju automobile u srce grada. Najlak{i na~in za otjerati turiste, koji jedva da mogu pro}i do ^ar{ije, otkud god se zaputili...

Utorak, 28. lipanj
S Mariom Frimelom, koji nije ba{ htio vra}ati se u pro{lost, eglen o Trgu heroja, Hrasnom, njegovom suborcu @eljki Kom{i}u, Prvoj slavnoj, nekoj dobroj, staroj raji. Onda smo, s Nedimom Husi}em, poznatijim kao Braco, poznatim sarajevskim ljubiteljem old timera i {efom te udruge, planirali projekt

Petak, 01. juli/srpanj
Po~inju “Ba{~ar{ijske no}i” , uskoro }e i dan i no} Sarajevo film festival, izlo`bi na sve strane, otvoreni Ratni tunel i svi muzeji... fini razlozi za biti u Sarajevu ovih sparnih dana... Jer ima i plahih kafana...

Ponedjeljak, 27. juni
Aman kakvu je pri~u izvez’o Bego Imamovi} iz Kne`ine. Ovaj kr{ni Bo sa nac je do {ao na odmor u Sarajevo, {to ka`e ~ini

2. juli/srpanj 2011.

Pogledi 37

Koliko vrijede klubovi u fudbalskim ligama Evrope

Evropski {ampion Barcelona procijenjena je na vi{e od pola milijarde eura

Izuzetak od ovog pravila su jedino [panci, jer je {ampion Barcelona i najskuplji evropski klub. U ostale ~etiri najskuplje evropske lige {ampioni nisu najcjenjeniji na fudbalskom tr`i{tu
ro{le subote pisali smo o najskupljim igra~imasvijeta i njihovimzaradama, a ove }emo nastaviti sa vrijednostima pet najkvalitetnijih evropskih liga i timova koji igraju u njima. Kao {to se mo`e pretpostaviti, dvojica najskupljih igra~a, Lionel Messi (100 miliona eura) i Cristiano Ronaldo (94 miliona eura) igraju u dva najskupljatima na Staromkontinentu, Barceloni i Real Madridu. No, {panska Primera nije i najskuplja liga, jer su ostali klubovi po vrijednosti daleko ispod vode}eg dvojca. Tako|e, mo`e se primijetiti da u ~etiri ostale najbolje evropske lige najskuplji timovi nisu i najbolji. Mada ~esto i s pravom znamo stavljati prigovore na kvalitet liga{kog nadmetanja u BiH, bh. Premijer liga nije po vrijednosti igra~a na za~elju evropskih {ampionata. Od 42 lige na{a je po vrijednosti na 29. mjestu.

Najskuplji nisu i najbolji
P
njihovim vlasnicima novca za ljetni shopping ne nedostaje. Jedino su u [paniji prva tri tima po vrijednosti poredana na isti na~in i na tabeli Primere Division. Barcelona je najskuplji evropski klub sa 554,100 miliona i ne{to je vrednija od Real Madrida koji je procijenjen na okruglo 515 miliona eura. Daleko iza njih su tre}eplasirana Valencia sa 165,600, ~etvrti Atletico Madrid 161,000 i Villareal 154,100 miliona eura. Interovih 26 igra~a u italijanskoj Serie A je procijenjeno na 322,850 miliona, {to je znatno skuplje od gradskog rivala Milana, koji je ovogodi{nji {ampion, ~ija je vrijednost 245,250 miliona eura. Odlaskom Jose Mourinha sa kormila Intera, pod ~ijim su vodstvom nero-azzuri postali pro{le godine i evropski prvaci ostala je visoka vrijednost igra~a, ali nije imao ko da ih vodi. Njegov nasljednik Rafa Benitez o~igledno nije mogao da dostojno naslijedi karizmati~nog Portugalca. Juventus je jo{ jedan primjer da na terenu ne igra samo vrijednost nogu fudbalera pod ugovorom. Torinska Stara dama je sa 222,000 miliona eura tre}a po vrijednosti ekipe na Apeninskom poluostrvu, ali ove godine plasmanom na sedmo mjesto nisu uspjeli da se plasiraju ni u jedno evropsko takmi~enje. Ista sudbina zadesila je i ~etvrtu ekipu po vrijednosti Fiorentinu 163,300 miliona, koja je deveta, dok se petoplasirana Roma po vrijednosti sa 156,450 miliona jedva nekako ugurala na {esto mjesto na tabeli Serie A, {to je bilo dovoljno za nastup u Euro ligi. Poznato je da u Njema~kojBayernMünchen ima najskuplji tim koji je procijenjen na 294,750 miliona eura. No, Bayern je ove godine jedva uspio tek u fini{u da se ugura me|u one timove {to }e nastupati u Ligi prvaka. Ta~no duplo jeftiniji tim ima Borussia Dortmund – 147,400 miliona, ali milioneri, kako ovaj tim nazivaju njegove pristalice, je ovogodi{nji {ampion. Bayer O4 iz Leverkusena se na tabeli plasirao na drugo mjesto i ima tre}i tim po vrijednosti (140,600 miliona). Schalke 04 je i pored vrijednosti igra~a od 129,900 miliona jedno vrijeme strepio i za opstanak. Na peto mjesto ove rang-liste plasiran je Hamburger SV, tim koji je godinama u vrhu njema~kog fudbala, no i on se ove godine nije plasirao ni u jedno evropsko takmi~enje. Najskuplji tim u Francuskoj je Olympique Lyon sa 182,650 miliona, u posljednjih desetak godina najbolji klub trikolora. Ove godine se lavovi nisu proslavili plasmanom na tre}e mjesto. [ampion je Lille, koji je na listi vrijednosti fudbalera sa 127,550 miliona na tre}em mjestu, dok je drugo i po vrijednosti (143,800) i po plasmanu Olympique Marseille. GirondinsBordeaux su ~etvrti sa 100,050, a Paris Saint-Germain na petom mjestu sa 93,700 miliona eura. [to se ti~e Francuza zanimljiv je i podatak da se Monaco po vrijednosti tima od 57,350 miliona nalazi na 11. mjestu u francuskom {ampionatu, ali su kne`evi ove godine ispali iz dru{tva najboljih.

Donji dom Evrope
Prema procjenama fudbalskih stru~njaka Premijer liga BiH se sa ukupnom vrijednosti igra~a od 64,025 miliona eura, kao {to smo rekli, nalazi na 29. mjestu od 42 rangirane evropske lige. Jeste da smo svrstani u donji dom, ali nismo najgori. Iza na{e lige je ~ak 13 nacionalnih {ampionata, a na za~elju se nalaze islandska Pepsideild liga na 40. mjestu sa 12,550 miliona, na 41. vel{ka Premier League sa 7,075 i na 42. mjestu rang-liste evropskih liga je Premier League sa Malte koja je procijenjena na 4,625 miliona eura. Igra~i sarajevskog @eljezni~ara, pro{logodi{njeg {ampiona BiH procijenjeni su na 7,425 miliona i najskuplji su bh. liga{ki tim. Mo`da bi ovu sumu odmah trebalo umanjiti za oko 500 hiljada, jer je toliko ko{tao transfer kapitena Ibrahima [ehi}a u Tursku. Ovogodi{nji {ampion Borac se prema ovim procjenama vrijednosti sa 5,550 miliona nalazi tek na ~etvrtom mjestu. Drugi je [iroki Brijeg sa 6,625 miliona, tre}e Sarajevo sa 6,075, dok Top 5 zatvara mostarski Zrinjski sa 5,150 miliona eura. Mada je te{ko praviti pore|enja o vrijednosti igra~a, jer ponekad klubovi na nagovor trenera preplate pojedine igra~e, ~injenica je da i ovo ljeto mo`emo o~ekivati zanimljivu tr`nicu. [to se bh. fudbala ti~e, svi na{i igra~i bi `eljeli nastupati u nekim inostranim klubovima. Mnogi i odlaze na probu, ali se i brzo vra}aju nazad. Uspjesi ili neuspjesi na{ih klubova u kvalifikacijama za evropske lige su najbolji pokazatelj vrijednosti. Ako se mo`e suditi prema ovoj procijenjenoj vrijednosti, Borac, Sarajevo, @eljezni~ar i [iroki Brijeg se ne}e ba{ Branko Majstorovi} naigrati.

Englezi najcjenjeniji
Kada se zbroje vrijednosti svih igra~a koji imaju ugovore sa klubovima liga petice, kako popularno nazivaju ekipna takmi~enja u Engleskoj, [paniji, Njema~koj, Italiji i Francuskoj, najskuplja je engleska Premier League koja je procijenjena na oko 3 milijarde i 403,125 miliona eura. Druga je na toj listi portala Transfermarkt.com, koji najvjernije prenosi procjene vrijednosti igra~a i klubova, {panska Primera Division koja zaostaje za Englezima gotovo milijardu i procijenjena je na 2.556,900.000 eura. Slijede italijanska Serie A sa 2.418,275.000, njema~ka Bundesliga 1.718,675.000 i francuska Ligue 1. koja vrijedi 1.419,475.000 eura. Zanimljivo je da u ve}ini liga najskuplji timovi nisu i najbolji. Tako u Engleskoj prvak Manchester United, koji je ove godine dogurao i do finala Lige prvaka UEFA-e, tek je na tre}em mjestu po vrijednosti igra~a. Na prvom mjestu je Chelsea bogatog ruskog milijardera Romana Abramovi~a, ~ija je vrijednost procijenjena na 424,200 miliona eura, drugi je Manchester City u vlasni{tvu {eika Mansoura Bin Zayeda Al Nahyana iz Abu Dhabija sa 390,250 miliona, a iza Uniteda na ~etvrtom mjestu nalazi se Arsenal sa 320,500 miliona i Tottenham Hotspur sa 298,725 miliona eura. Taj }e se odnos sigurno promijeniti ve} u ljetnom prelaznom roku, kada i Chelsea i City zavr{e kupovinu. Najavljuju se veliki transferi. [ta }e od toga biti ostvareno, ostaje da vidimo. Sigurno je samo jedno,

NAJSKUPLJI Jedino su u [paniji prva tri tima po vrijednosti poredana na isti na~in i na tabeli Primere Division. Barcelona je najskuplji evropski klub sa 554,100 miliona i ne{to je vrednija od Real Madrida koji je procijenjen na okruglo 515 miliona eura

38 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

2. juli/srpanj 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Pariz su zahvatile ljetne vru}ine, pa su Pari`ani bili prisiljeni da na sve mogu}e na~ine potra`e osvje`enje. Tako je i fontana Trocadero pored Ajfelovog tornja bila puna kupa~a. (Reuters)

Osvje`enje u Parizu

Stotine osoba povrije|eno je u srijedu u sukobu egipatske policije s demonstrantima na centralnom trgu Tahrir u Kairu. Najnoviji protesti, po~eli su kada je policija rastjerala ~lanove porodica nastradalih u februarskim nemirima. Policija je koristila suzavac kako bi rastjerala okupljene. (Reuters)

Protesti u Kairu

^lanica Kongresa iz Minnesote Michele Bachmann i slu`beno je objavila svoju kandidaturu za predsjedni~ku nominaciju Republikanske stranke. Zbog svojih nepopustljivih konzervativnih stavova Bachmann je privukla pozornost konzervativnog dijela Republikanske stranke, ali su neke njene kontroverzne izjave dovele i do kritika jednog dijela javnosti. (Reuters)

Konzervativna Bachmann

Francuska ministrica finansija Christine Lagarde (55) izabrana je za novu izvr{nu direktoricu MMF-a. Ona je ujedno i predsjedavaju}a Upravnog odbora sa petogodi{njim mandatom.

[efica MMF-a

2. juli/srpanj 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 39

Vi{e od 130 hiljada posjetitelja pokislo je prvog dana na ovogodi{njem Glastonbury festivalu u Somersetu. Festival se ve} 40 godina organizira na farmi Michaela Eavisa koja se pretvori u veliko {atorsko naselje. Ove godine na preko 60 pozornica bit }e odr`ano 2.200 nastupa. Osim muzi~kih nastupa, bit }e organiziran i niz drugih doga|anja kao {to su predavanja i ~itanja poezije. (Reuters)

Somerset

Na sudu u Kambod`i po~elo je su|enje ~etvorici istaknutih funkcionera re`ima Crvenih kmera, pod ~ijom je vladavinom izme|u 1975. i 1979. godine ubijeno najmanje 1.8 miliona ljudi. Me|u op tu`eni ma se na la zi i Nu on Chea, ~ovjek broj 2 u Pol Potovom re`imu. Osim njega, pred sudom kojeg je podupro i UN odgovarat }e i biv{i ministar vanjskih poslova Leng Sary i biv{a ministrica socijalne za{tite Ieng Thirith, te nekada{nji predsjednik dr`ave Khieu Samphan. (Reuters)

Su|enje Crvenim kmerima

Lagarde, prva `ena na ~elu jedne globalne finansijske institucije, pobjedu je osigurala nakon {to su joj podr{ku izrazile Kina, Rusija, Brazil i SAD. (Reuters)

ve koj raci us ka nar Narko-karteli teliUma,livenecujielanmjerenoj onalnako-karska Naci garda je zaplijenila vi{e od pet tona kokaina.

Ovaj izuzetno bogati plijen bio je izlo`en prije uni{tenja na jednoj livadi u gradu Puerto Ordaz u dr`avi Bolivar. (Reuters)

40

OGLASI

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Posebno obratite pa`nju na zalijevanje biljaka koje rastu u blizini zidova ku}e, betonske ograde ili ispod nadstre{nice

41

Tokom ljetnih vrelih i su{nih dana

NOVOSTI I PREPORUKE

Ne kvasite
osjetljive listove
Tokom vrelih i su{nih dana biljke u vrtugubevelikukoli~inu vode, pa je veoma va`no da se pravilno zalijevaju. Ako ih zalijevate tako da samo navla`ite povr{inski sloj, korijen }e po~eti da raste nagore. Na taj na~in bi}e izlo`eniji su{enju i vru}ini. Neposredno poslije zalijevanja te{ko je ustanoviti dokle je voda prodrla, zato treba sa~ekati 60 minuta pa tek onda provjeriti. Biljke zalijevajte uvijek rano ujutro ili kasno uve~er. Ako vrt zalijevate crijevom, prilikom njegovog povla~enja mo`ete napraviti mnogo {tete. Kako biste to izbjegli, blizu osjetljivih biljaka na odre|enoj udaljenosti postavite ko~i}e, tako }ete prilikom povla~enja crijeva udarati o ko~i}e, a ne o biljke. Ukoliko koristite pi{tolj za zalijevanje, izbjegavajte

Vi{nja umanjuje upale
Najnovija istra`ivanja potvrdila su blagotvorno dejstvo vi{anja, ~ija je ljekovitost odavno poznata. Vi{nja se pokazala uspje{nom u smanjenju upalnih procesa i ubla`avanju bola kod artritisa, naro~ito kod gihta. Istra`ivanja su pokazala da ~a{a soka od vi{anja mo`e da ubla`i bolove u zglobovima, jer aktivni sastojci iz ovog vo}a smanjuju koli~inu mokra}ne kiseline, koja je uzrok problema. Konzumiranjem ploda vi{nje {tite se srce i krvni sudovi, a redovnim uzimanjem spre~ava se nastajanje nekih vrsta raka, kao i pojava dijabetesa.

Ljetni plodovi korisni za organizam
upotrebu najja~eg mlaza. Prilikom zalijevanja drve}a i `bunova oko podno`ja stabla biljke napravite mali greben oko korijena biljke kako bi se voda zadr`ala tamo gdje je najpotrebnija. Vodite ra~una da prilikom zalijevanja ne kvasite osjetljive listove i cvjetove. Pod dejstvom sun~eve svjetlosti na njima se mogu pojaviti o`egotine. Posebno obratite pa`nju na zalijevanje biljaka koje rastu u blizini zidova ku}e, betonske ograde ili ispod nadstre{nice. Ovim biljkama je potrebno vi{e vode i zato ih treba ~e{}e i obilnije zalijevati. Vo}e je prirodni desert i treba u`ivati u ljetnim plodovima koji su bogati raznim sastojcima, veoma korisnim za na{ organizam. Postoji vi{e vrsta marelica koje su ina~e vrsta vi{nje i one su korisne za vid, {tite ko`u i pripremaju je za sun~anje jer su bogate provitaminom A. Bogate su i kalijem, {to poma`e kod visokog pritiska i uti~e na bolji san. Za ko`u i sun~anje dobre su i dinje koje su bogate betakarotenom, kao i paradajz bogat likopenom. Od nektarina i breskvi birajte one koje su mekane, jer breskve ne sazrijevaju poslije berbe. @ute sorte su kiselije od bijelih, dok su crvenkaste vinogradske breskve poznate po finom okusu. Bogate su flavonoidima i zahvaljuju}i njima {titi se krv. Uspostavljaju ravnote`u u odnosu na kiseline iz nekih drugih namirnica. @ute sorte bogatije su vitaminom C od bijelih sorti.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Prsten ma{na zadivio dizajnere
Ove sezone dizajneri su se potrudili i ponudili pomalo neobi~ne komade nakita koji mogu da se uklope uz razli~ite odjevne varijante. Tako }e ovog ljeta pravi hit biti prsten ma{na. Ovo prstenje dizajnirano je u raznim veli~inama, od manjih do XXL oblika. Izra|eno je od razli~itih materijala, zlata, srebra, bi`uterije, poludragog kamenja, kristala, ~ak i od platna, a poseban akcenat je na plasti~nim komadima u jarkim bojama koji savr{eno pristaju aktuelnim trendovima na modnoj sceni. Prsten sa ma{nom mo`e da bude va{ izbor u mnogim prilikama i sa njim te{ko da mo`ete da pogrije{ite, jer }e svaku va{u odjevnu kombinaciju u~initi zanimljivijom.

Kada pocrnite, celulit se manje vidi, ali kada se izla`ete suncu, za{titite se kremom za sun~anje, kako ne biste pospje{ili starenje ko`e. Izbjegavajte lijekove protiv bolova, a svojoj ishrani dodajte vitamine A, C i E. Protiv celulita treba da se borite i masa`om, koju mo`ete da izvodite sami u ku}i. Prstima {tipajte manja podru~ja, jer }ete na taj na~in ukloniti toksine koji su ve} nagomilani u va{em tijelu. Tako|er mo`ete da se masirate {akama, a usredsrijedite se na mjesta prekrivena celulitom. Opustite mi{i}e rukama. Opona{ajte na svojim bedrima cije|enje ve{a. Redovno masirajte noge, koristite zdravu ishranu i rezultati ne}e izostati.

Masa`om protiv celulita

Osli} na italijanski na~in
Potrebno:
1 kg osli}a 500 g paradajza glavica crnog luka 100 g maslina struk ruzmarina ka{ika biljnog za~ina 200 ml bijelog vina 100 ml maslinovog ulja 100 g bra{na so i biber

Priprema:
Osli} o~istite, posolite, blago izlupajte tu~kom, uvaljajte u bra{no i propr`ite na vrelom ulju. Posebno propr`ite sjeckan crni luk i oguljeni paradajz, dodajte sjeckane masline i za~inite ruzmarinom i suhim biljnim za~inom. Dolijte maslinovo ulje i bijelo vino, pa posolite i pobiberite. Kuhajte dvadeset minuta, u vatrostalnu posudu poredajte komade osli}a, zalijte kuhanom smjesom i pecite oko pola sata na 180 stepeni.

42

FELJTON

~etvrtak, 30. juni 2011. godine subota, 2. juli

OSLOBO\ENJE

Afroditin arhipelag (18)

Galipoljski sendvi~ od Margaret Ta~er
Susretanje u {atoru na bre`uljku iznad Anza{kog zatona • Jutarnja molitva vje~itih zaru~nica • Dru`enje nekada{njih neprijatelja iz Dardanelske bitke
Pi{e: Slobodan STAJI]

Nikada ni u snu nisam mogao pomisliti da }u jednog dana sjediti pod {atorom, za istim stolom, sa jednom od najpoznatijih `ena svijeta Margaret Ta~er. I to na Galipolju. A to se desilo 25. aprila 1990, tokom obilje`avanja 75-godi{njice ~uvene Galipoljske ili Dardanelske bitke. Tom susretanju sa Ta~erovom, prethodila je bajkovita i sjetna uvertira. Kako je sve po~elo? Zajedno sa najekskluzivnijim fotoreporterom „Oslobo|enja“ svih vremena Mikijem \ura{evi}em otisnuo sam se, preko Sofije i Jedrena, ka Galipolju, kako bih izvje{tavao za „Unu“ i moj list o godi{njici bitke koja je u{la u istoriju. Slu~aj je htio da u moru specijalnih izvje{ta~a iz Francuske, Velike Britanije, Australije, Kanade, sa Novog Zelanda i, naravno, Turske budemo jedini sa prostora tada{nje Jugoslavije. U malo mjesto Galiboglu stigli smo predve~e. Odsjeli smo u je-

dnom od hotela, kao i rijetki pre`ivjeli ratnici te strahotne bitke i pedesetak „vje~itih zaru~nica“ koje nikada nisu do~ekale po, vratak svojih dragana, zauvijek ostalih na bojnom polju. Jubilarno obilje`avanje bitke bila je prva prilika da, poslije toliko decenija, posjete bar njihova vje~na po~ivali{ta.

Bolna podsje}anja
Nikada ne}u zboraviti rano jutro posljednje aprilske srijede. Oko jedan sat, iz malih galipoljskih hotela, gotovo u pobo`noj ti{ini, po~eli su da izlaze vreme{ni ljudi, za{li ve} uveliko u desetu deceniju `ivota, kako bi uz huk egejskih i mramornomorskih talasa stigli na ranojutarnji pomen bez bogoslu`enja `rtvama bitke iz davne 1915. Tako rano praskozorje odre|eno je kako ih ne bi obasjalo nemilostivo, makar i aprilsko sunce. Svaka bakica, a najvi{e ih je bilo iz Australije i Engleske, nosila je i buketi} cvije}a.

Poslije dvije zapa`ene knjige putopisa, „Zeugmine suze“ (tri izdanja) i „Kina, bajkovitazemlja“ koje su dospjele do ~italaca od Mon, treala do Pekinga i od Kaira do Osla i Geteborga, ovih dana iz {tampe izlazi nova knjiga novinara i putopisca Slobodana Staji}a „Afroditin arhipelag“ To je, ustvari, prvi dio triptihona o slavnim `ena. ma, u kojem autor, kroz putovanja od imaginarnog arhipelaga kod Lezbosa, preko Efesa, Istanbula i Atine do Sarajeva, opisuje stvarna i nestvarna susretanja, kao i boravak u jednoj od naj~udesnijih biblioteka, sli~noj onoj u drevnom Pergamonu, koju opslu`uju patronese iz desetak dr`ava. Izme|u ostalog, opisuje i vi|enja sa MelinomMerkuri, NanomMuskuri, MargaretTa~er, SuzanZontag, SvoniHant, JolantomKva{njevski... kao i bliskosusretanje sa HilariKlinton i mimoi|eno sa Tansu ^iler. Autor je, do odlaska u mirovinu, cijeli radni vijek proveo u Oslobo|enju, kao novinar i urednik. Poredbrojnihnovinarskihnagrada, nosilac je i najve}egpriznanjaOslobo|enja, nagrade za `ivotnodjelo„30. avgust“ (1999), te laureatpresti`neme|unarodnenagrade„Sloboda“ (Award Freedom) za 1998. Maja ove godine dobio je i Nagradu za `ivotno djelo Dru{tva novinara Bosne i Hercegovine. Knjiga „Afroditin arhipelag“ predstavljena je 27. juna uve~e, u amfiteatru Op}ine Stari Grad, a izdava~ je Rabic (tel. 033 659 938). Formirala se kolona, koju smo pratili u stopu. Uz bolno podsje}anje na dane kada su okolna mora bila pretvorena u okrvavljenu plavu grobnicu, molitva je prvo odr`ana u Ali Burnu, na zapadnoj galipoljskoj obali. Molitvi je, me|u brojnim visokim zvani~nicima, prisustvovala i Margaret Ta~er. Bio je to dirljivi

trenutak stvarno-nestvarnog poklonjenja. Jer gotovo svaka bakica je na spomenik, uz buket cvije}a, spu{tala i pisamce s porukom svom dragom zaru~niku kojeg nikada nije do~ekala da se vrati, ostaju}i mu vjerna zauvijek. Bilo je to uzvi{eno svjedo~anstvo kako se voli i kako i mrtva ljubav mo`e ostati vje~na. Kolona je zatim nastavila put, da bi se zaustavila kod veli~anstvenog memorijalnog centra Kanakaj, gdje je odata po{ta turskim askerima, da bi na kraju susretanje nekada{njih ratnih neprijatelja, a sada prijatelja bilo okon~ano zajedni~kim ru~kom pod kupolom d`inovskog {atora, razapetog na bre`uljku, iznad umilnog Anza{kog zatona. Jedan pored drugog tu su sjedili @or` iz Pariza, [ahin iz Istanbula, D`on iz dalekog Sidneja, Kemal iz ^anakalea i njihovi pre`ivjeli saborci, koji su u vrijeme Galipoljske bitke, kada su juri{ali jedni protiv drugih, imali nepunih 18 ili 19 godina.

NLO - mit ili stvarnost (17)

Bliski susreti
Lete}i tanjiri su u{li u na{ zra~ni prostor i vrlo brzo postali uobi~ajena pojava na nebu. Od 1947. godine fenomen NLO je narastao do globalnih razmjera, ali principijelno ostao na{om (ameri~kom) igra~kom
Pi{e: Dave R. HEYNECK

Pedesetih godina tanjiri su ve} bili uobi~ajena tema. Iako nema dvojbe da je Ray Palmer bio jedna od klju~nih figura u promicanju pri~a o stranim bi}ima koja dolaze na na{ planet, te{ko da bi sve skupa na{lo plodno tlo da prije toga nije stvoren nu`an okvir koji je zahvatao masovno ~itateljstvo. Taj {iroki krug ljudi pratio je doga|aje svog doba, no te{ko da su svi ~itali nau~nu fantastiku, koja je tada ionako smatrana trivijalnom literaturom. Jedna od najpopularnijih knjiga tog doba, a koja je crpila svoju gra|u iz pri~a o NLO, bio je roman Dennisa Wheatleya „Star of illomen“ objavljen 1952. godine. , Wheatley, na{iroko poznat po svojim okultnim djelima o vje{ticama i vukodlacima te tajnama Atlantide, bio je jedan od autora ~ije su se knjige gutale u to doba. Prili~no je temeljito prou~io gotovo sve tada dostupne izvje{taje o lete}im tanjirima te iskrojio pri~u

od ~injenica i fikcije. Roman u stilu Jamesa Bonda o tajnama atomske bombe i agentima koje su oteli divovi Marsovci i odveli ih na Mars u svojim lete}im tanjirima bio je pravi hit. Ve}inatada{njihteorija ukomponirana je u pri~u, iz koje se s jasno}om ~ita zaklju~ak da lete}i tanjiri moraju biti vanzemaljskoga porijekla.

Ma{toviti okoli{
^injenica da se Wheatley prili~no potrudio u svojim istra`ivanjima dala je knjizi dodatnu dozu vjerodostojnosti. I, osim toga, uvr{tene su i reference na stvarne osobe, kao {to je bio tada{nji argentinski vo|a Peron (koji je tada bio u mislima ljudi s obzirom daje 1952. bila godina njegovog vjen~anja s Evitom), ili napetosti poputFalklandskekrize(koja je bila sli~na onoj iz 1980-tih, no nije eskalirala u otvoreni sukob). Iz predo~enoga je lako shvatljivo kako je knjiga mogla oja~ati u nekim oko{talijim mozgovima ve} dovoljno ekstremne onovremene

Roman Dennisa Wheatleya „Star of ill-omen“

teorije o lete}im tanjirima. Nakon slu~aja Kennetha Arnolda, koga smo toliko puta spomenuli jo{ uvijek ga ne iscrpiv{i,

tema lete}ih tanjira bila je ucrtana u kulturolo{ku mapu tada{njeg `ivota SAD-a, a film je po~eo sa stvaranjem ma{tovitoga okoli{a,

prote`u}i ga u kraljevstvo vanzemaljskog. U poslijeratnom razdoblju SF u kinematografiji bio je vrlo popularan. Bilo je to zlatno doba nau~ne fantastike, u kojem su stvoreni brojni klasici `anra, ali i prili~an broj glupih filmova, koji su ostavili otiske na dru{tvenoj svijesti. S obzirom da takvi filmovi tada nisu bili isklju~ivo zabava za ovisnike `anra, odnosno poklonike; navika odlaska u kino nije bila povezana sa `eljom da se vidi odre|eni film, ve} stvar navike, ve~ernji izlazak koji nije bio ovisan o repertoaru, pa su SF filmovi sa svojom ikonografijom. Tako je zavr{ila prva decenija modeme ufologije, mlade i entuzijasti~ki nastrojene „nauke“ ko, ja }e u svoje okrilje uvu}i brojne nemirne duhove. Bilo je to kompleksno razdoblje, u kojem je fenomen protkan dru{tveno i politi~ki sa zeit geistom. Varijacije su se protezale od trijeznih promi{ljanja do nekontroliranogludila, ali i uz to, perspektiva iz poznijih razdoblja mogla bi ukazati da fe-

OSLOBO\ENJE subota, 2. juli 2011. godine

FELJTON
premijerku da mu da autogram, {to je ona rado u~inila. Ali tu jo{ nije bio kraj. Miki je ostao pored Megi, dok sam ja morao u improvizirani pres-centar, kako bih poslao izvje{taj, jer je upravo bila uspostavljena veza sa Sarajevom. Bilo je desetak kabina, odakle su storije slali i ostali izvje{ta~i, od Kanade do Australije. I upravo dok sam zavr{avao diktiranje teksta stenografkinji Goci, vidio sam Mikija kako se pribli`ava kabini, da bi mi uz smije{ak rekao: „Donosim ti sendvi~ od Margaret Ta~er...“ Ostao sam zbunjen. Kao i nekolicini kolega u blizini, koji su sve to promatrali, Miki je ubrzo objasnio cijelu stvar. Uz dozvolu Margaret Ta~er, iz dva velika ovala, postavljena ispred britanske premijerke, napravio je sendvi~ i za „kolegu koji {alje izvje{taj“ . Da sam bio tamo, propao bih u zemlju od neugodnosti. Nisam pojeo sendvi~, ali ga je Miki podijelio sa jednim od kolega, kojem se cijela ta epizoda u~inila i veoma simpati~nom. Jer je potvrdila da gvozdena lejdi mo`e da ima i meko srce. Uostalom, takva je i njena `ivotna storija, koja, na momente, izaziva divljenje, a na momente odbojnost do prezira. O svemu tome razmi{ljao sam pi{u}i i ovaj triptihon...
(Sutra: Bo`anski glas Nane Muskuri)

43

1489.

NA DANA[NJI DAN

Ro|en engleski vjerski reformator Tomas Krenmer. Kao kenterberijski nadbiskup, od 1533, omogu}io kralju Henriju VIII da se proglasi poglavarem Anglikanske crkve. U vrijeme restauracije katolicizma pod Marijom Tjudor spaljen na loma~i. Uveo bogoslu`enje na engleskom jeziku i sastavio Op}i molitvenik na engleskom jeziku.

ki knjige “Proro~anstva“. Bio ljekar francuskog 1566.iUmroskifrancuslogastrolog Nostradamus, autor kralja [arla IX dvor astro Katarine Medi~i. Ro|en nje kompo tor diri Kris Vi bald Glik. Re sao ope ko mu 1714.teklistu i prilama~kiforjemidramziskojiruratagent{to jetof ziku podredio godio dnji. fran fi i ~ije je bi spira ja Francuske volu 1778.Umro djelocuslokiinlozof cipisac @an-@akrefiRuso,cijei i imalo zna~ajan uticaj na evropsku knji`evnost i filozo ju 18. 19. vijeka. nija ni la za kojim ju rad djece mla|e devet tekstil1819.Vejelika Britamla|edoodjeodgokon godinaseu zabrannoj industriji, a rad djece 16 dina ograni~ava na 12 sati dnevno. Ro premi like Brita osniva~ zer ti ti Kao tar unu 1850.UmroKonbertvaPil,vne parjerje.Vesku minisnije,Po tra{njih poslova, 1829. organizovao london policiju. njegovom nadimku Bob, policajci dobili nadimak Bobi. las ruske ske preko rijeke Prut pa na tru 1853.Predomkomturske vojpe po~eo Krimski rat.i naRusi li grad na Amur skog zaliva. kasnije postao naj 1860.pomorosnoivaTajdugradVladizavostok vjetobalizna~ajle--nija sovjetska ska vaz {na ba na so skom Da kom istoku. Herman Hese

Gvozdena lejdi Margaret Ta~er

1877. Ro|en njema~ki pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1946.

A u samom pro~elju {atora sjedili su po~asni gosti, tada{nja britanska premijerka Margaret Ta~er, te premijeri Australije i Novog Zelanda Bob Houk i Pal Revis, kao i doma}in, tada{nji turski predsjednik Turgut Ozal. Mada nisam bio akreditovan, lako sam pro{ao glavnu kontrolu i stigao do {atora na bre`uljku, dok je Miki bio zadr`an desetak minuta. Kao i uvijek, kada bih odlazio na daleka i izazovna putovanja u neku zemlju koristio sam, kao i tada, vlastiti vid „akreditacije“ u , stvari izbor ranije objavljenih tekstova o toj zemlji, svrstanih hronolo{kim redom u album. Na glavnom punktu na Galipolju pokazao sam policajcu serijal mojih storija, objavljenih juna 1988, tokom ankarskog susretanja Turguta Ozala (tada jo{ premijera) sa predsjednikom SIV-a Brankom Miku-

li}em. A na jednom od snimaka bio sam nedaleko od Ozala. I sve je bilo OK. Kada mi se pridru`io Miki, malo sam se na{alio i rekao da pomalo tamni njegova slava svemogu}eg da svugdje mo`e u}i kada to za`eli. Pri tome sam imao u vidu i njegov podvig iz 1961, kada je jedini snimio na{eg nobelovca Ivu Andri}a kako u Stokholmu prima Nobelovu nagradu, kao i sve one ekskluzivne fotose Tita i Jovanke, te originalne snimke brojnih drugih dr`avnika. Ali, eto, sada je malo zapelo na Galipolju.

1881.

U Va{ingtonu izvr{en atentat na predsjednika SAD-a D`ejmsa Ejbrama Garfilda. Od posljedica ranjavanja umro 19. septembra.

Ernest Hemingvej

Meko „gvozdeno srce“
Valjda da bi me uvjerio kako slava ne tamni, pozvao me da u|emo u {ator, gdje smo se prvo ljubazno pozdravili i sa Margaret Ta~er. A zatim je izvadio knji`icu tada{njeg Udru`enja Saveza novinara Jugoslavije i zamolio britansku

fon Cepelin vr{io let du{nim brodom, ze u 1900.GrofKaFerdijenandstrunad Bonedenizliskimtajeprviromvaz-ju`noj Njema~koj. sni kon isao ko ko kvih vazdu hoplova, koji su po njemu dobili ime. u Pa predsjednik rio jaz. 1915.U emigraciji PorfirizuDiumro meksi~ki general i go ski po ti~ar Pa mum osniva~ Kongo skog nog i 1925.Ro|en konKonanan1960.linacionaltris uLupokretaba, prvi premijer nezavisnog ga Smijenjen septembru iste godine, u januaru 1961. ubijen pod nerazja{njenim okolnostima. Simbol borbe afri~kih naroda protiv kolonijalizma. Umro revolu i dr`avnik gi Mihaj vi~ Dimitrov, jedan od va~a Komu 1949.BugarlobugarskipredsjecionarVlaosniBugarGeorpo-nisti~ke partije ske, prvi dnik de ske slije Drugog svjetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. ka iz la prvu od bombe ci 1966.Francusna pavr{ifi~kom atolu.{est proba atomske njenje vernog Ju`nog jetnama dnu s Ha 1976.Progla{eunojeujedidr`avu,SjeglavnimigradomVi-nojem.

1961. Ameri~ki pisac Ernest Hemingvej izvr{io samoubistvo. Dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1954.

Pro{lo je ne{to vi{e od 50 godina od kako je moderni svijet suo~en s fenomenom neidentificiranih lete}ih objekata. Ostaviv{i u na{oj civilizaciji dubok trag, palit }e ma{tu i plijeniti pa`nju i generacija koja }e ovo naslije|e prenijeti u novi milenij. Pola stolje}a od ro|enja NLO, odnosno UFO (Unidentificd Flying Objects) otvara posebnu stranicu na zagonetke o lete}im tanjirima. Prilika je to koju samo vrijeme nudi da se misterij istra`i s odmakom i pa`ljivo prosije od velikih zrna i kukolja gluposti, nedosljednosti i nelogi~nosti te ~isto medijskih i zbog medija izazvanih prevara, kako bi se prona{la fina pra{ina istine; ako postoji. Zbog toga se ova knjiga ne bavi samo konkretnim problemom vi|enja, susreta ili otmica, ve} i povije{}u, socijalnom te kulturolo{kom pozadinom, politi~kim uvjetima, kao i globalnim kontekstom odre|enoga razdoblja. Prevod knjige „NLO - mit ili stvarnost“ ameri~kog nau~nika i spisatelja Davea R. Heynecka objavila je jo{ 1996. godine Zagreba~ka naklada, ali je, i 15 godina kasnije, aktuelna i intrigiraju}a. Oslobo|enje }e donijeti najzanimljivije dijelove ove knjige, koja je u SAD-u i cijelom svijetu izazvala veliki interes, ali je bila i povod za brojne polemike, s osnovnim pitanjem: Ima li, osim na na{oj planeti, `ivota u svemiru? nomen NLO nikada ne}e biti suvisliji nego tada. Lete}i tanjiri su u{li u na{ zra~ni prostor i vrlo brzo postali uobi~ajena pojava na nebu. Od 1947. godine fenomen NLO je narastao do globalnih razmjera, ali principijelno ostao na{om (ameri~kom) igra~kom. Pet godina nakon slu~aja Kennetha Arnolda NLO problematika se dodatno zakomplicirala, a svijet je dobio „dokaz“ da su SAD jo{ uvijek vode}a sila na ovompolju. Lete}itanjiri su, nakon poskakuju}eg lepr{anja, odlu~ili sletjeti na Zemlju. Dogodio se prvi kontakt izme|u vanzemaljske rase i ljudi. I to ne na na~in kako bismo to o~ekivali: posredstvom UN-a, sa zajedni~kom izjavom naroda, stanovnika planeta Zemlje, direktnom dobrodo{licom na tre}i kamen~i} od Sunca. Ne, kontakt se odigrao u pustinji Kalifornije 1952. godine, kako je to George Adamski (63) opisao u

svojoj knjizi „Flying Saucers Have Landed“ (Lete}i tanujri su sletjeli) objavljenoj godinu dana kasnije.

Novo poglavlje
Nadam se da po{tovanog ~itatelja i po{tovaocaproblematike - kao {to je to i sam autor ne}e zasmetati doza ironije s kojom se osvr}emo na Adamskog. Naime, vrlo je te{ko ostati hladnokrvnim pred tolikom dozom neuvjerljivosti koja prati ovaj slu~aj. No, mora mu se posvetiti pa`nja, jer je otvorio novo poglavlje u knjizi NLO. A sve je navodno po~elo 20. novembra1952. godine, desetak kilometara od mjesta Desert Centre oko 12.30 sati. Adamski je bio u svomuobi~ajenomobilasku tog dijela pustinje kada je ugledaoprili~nointenzivanodbljesak, o~igledno od metalnog predmeta. Po prirodiznati`eljan, krenuo je u tom smjeru i uskoro ugledao ogroman tanjirasti oblik kako „sjedi“ na pustinjskom tlu. Prilaze}i bli`e, otkrio je bi}e nalik ~ovjeku kako se kre}e oko - sada je ve} prepoznao „predmet“ - lete}eg tanjira. Bio je to pripadnikvanzemaljske vrste. Izgledao je prili~no ljudski, visok oko 170 centimetara i te`ak oko 60 kilograma.
(Sutra: Vanzemaljac sa Venere)

Lindon D`onson

1989.

usvo li Us 1990.banski delegati Skup{tinesoKosovaSrbije.jiSkuptavnu deklaraciju i proglasili odvajanje Ko va od {tina Srbije 5. jula raspustila pokrajinsku skup{tinu, uslijedili {trajkovi i protesti kosovskih Albanaca. Umro Borislav ki}, dan od naj nijih knji`e u drugoj polovini jeka. 1992.ganizavnijekaSavezPedemojekratske20. vizna~ajKaogo~lan ilegalne or ci omladine Ju

1964. Predsjednik SAD-a LinUmro ruski politi~ar Andrej Andrejevi~ Gromidon D`onson ko, {ef sovjetske diplomatije od 1957. do 1985, potpisao Akt o kada je postao predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a. Na gra|anskim pramjestu ministra spoljnih poslova zamijenio ga Eduard [evarvima, kojim je zanadze. branjena rasna Ne prihvataju}i ustavne promjene u Srbiji, aldiskriminacija.

slavije, poslije Drugog svjetskog rata nekoliko godina bio u zatvoru. Jedan od osniva~a Demokratske stranke 1989, prve poslijeratne opozicione partije u Srbiji.

bes prema kojem je Frensis Kopo snimio 1999.Umro Mario Puzo, autorFordtselerala“Kum”, istoimeni film. dat Na dne je i Zelene stran 2000.Kandite FoksropodavipartiInnaakcicijeonaldni~kim lucikeVisen bijedio predsje izbo rima u Meksiku. Okon~ana vla na stitu ne revo onarne partije, na vlasti od 1929. nje ni~kog srca SAD-u. Sedmo tnu ra ju izve hirurzi 2001.PrvoLeusa|ivaGrejsaimehaopeDaciuling. izlivr{eno u Univerziteta Lujvila man Robert ri~ki lioner avanturista Fo pos tao ~ovjek obi svi 2002.Ameprvimemira. kojii je balonom Stiv{aoset jet, preletjev{i 31.380 kilo ta

D`ejms Stjuart

1997. Umro ameri~ki filmski glumac D`ejms Stjuart, dobitnik Oskara za film “Filadelfijska pri~a“.

44

SPORT
ko je suditi po rezultatu u susretu protiv Mari bo ra (3:3), @elje zni~ar u narednoj sezoni ne}e imati problema sa realizacijom, s obzirom na to da su sve pogotka postigli napada~i - Adilovi}, Rami} i Selimovi}, {to je svakako novitet u plavim redovima. Gledaju}i @elju u pro{loj sezoni, navikli smo da se u strijelce upisuju vezni igra~i, pa ~ak i odbrambeni, ali ne i napada~i. Me|utim, Adilovi} i Selimovi}, koji su dovedeni u klub umjesto jalovog Lazara Popovi}a, ve} su u jednoj utakmici postigli vi{e nego pomenuti napada~ u cijeloj sezoni. Zatresli su mre`u! Ipak, ono {to }e predstavljati problem @elji je svakako odbrana, gdje su plavi deficitarni na stoperskim pozicijama. Bogi~evi} i Nyema su zapravo bez konkurencije, a kako sada stvari stoje ne}e je uskoro ni dobiti. Naime, Amar Osim, menad`er kluba, obavio je razgovor sa Vedranom Je{eom, koji se pominjao kao poja~anje, ali dogovor sa njim nije postignut, tako da se tim sa Grbavice okrenuo ka novim rje{enjima. Ina~e, @eljezni~ar je protiv Maribora zaigrao u sastavu: Kari}, Markovi}, Nyema, Bogi~evi}, Stani} - Vi{}a, Savi}, Zeba, Svraka, Jamak i Adilovi}, a priliku su dobili jo{ Rami}, Selimovi}, B. ^oli},

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

[iroki Brijeg nakon remija protiv Olimpije

A

@eljo danas igra protiv Sturma

Je{e, ipak,

ne dolazi

Adilovi} i Selimovi}, koji su dovedeni u klub umjesto jalovog Lazara Popovi}a, ve} su u jednoj utakmici postigli vi{e nego pomenuti napada~ u cijeloj sezoni. Zatresli su mre`u! • Mirsad Be{lija povrije|en

[iroki Brijeg ima}e te`ak posao u revan{u prvog pretkola Evropske lige

[anse nisu izgubljene
[ef stru~nog {taba [irokog Brijega Mario ]utuk izjavio je da su njegovi igra~i pru`ili maksimum u prvoj utakmici prvog pretkola Evropske lige protiv Olimpije, koja je zavr{ena remijem 0:0. O~ito je da }e na{ predstavnik imati te`ak zadatak da elimini{e ljubljanski tim jer }e odluka o prolazu u dalje takmi~enje pasti u revan{u na gostuju}em terenu 7. jula. S obzirom na to da je [iroki Brijeg pro{le sezone zabilje`io gostuju}i trijumf nad istim rivalom sa 2:0 u ovom takmi~enju, realna nada za plasman u drugo pretkolo postoji. „[anse za prolaz u dalje takmi~enje nisu izgubljene. Nisam zadovoljan jer nismo postigli gol, ali igra se jo{ jedan susret. Uvjeren sam da }emo pogoditi protivni~ku mre`u. Nemam zamjerki u vezi zalaganja igra~a, a jedino je ne dos ta ja la re ali za ci ja. Bi li smo bolja ekipa i zbog toga mi je `ao {to nismo pobijedili. Utjeha je {to nam nerije{en rezultat bez golova najvi{e odgovara“ rekao je , ]utuk. Ekipa iz Slovenije nije igrala zatvoreno i propustila je nekoliko prilika, kao i premijerliga{ sa Pecare. „Oprezno smo u{li u utakmicu u kojoj je trebalo vremena da preuzmemo inicijativu. Njihovi odbrambeni igra~i nisu prelazili na na{u polovinu terena. Ipak, u revan{u }e se uloge promijeniti po{to }e protivnik nastojati {to prije posti}i gol. Idealno bi bilo da povedemo jer bi tada za Olimpiju nastali problemi zato {to bi morala juriti rezultat“, istakao je ]utuk. [irokobrije`ani su igrali napada~ki na doma}em terenu i {teta je {to nisu iskoristili prednost igra~a vi{e u posljednjih petnaestak minuta me~a sa Olimpijom. „Igra~i su umorni i dobili su puno udaraca od protivni~ke ekipe. Na idu}im tre nin zi ma zna}emo vi{e o zdravstvenom biltenu igra~a“, kazao je ]utuk.
S. R.

Eldin Adilovi}: Debitovao pogotkom za @elju

Stan~eski i Zoloti}. Ovaj sastav }e vjerovatno zaigrati i danas protiv Sturma, dok }e ostatak igra~a imati dva treninga. Napora je jedino po{te|en Mirsad Be{lija, koji je na jednom od treninga dobio udarac, te ga o~ekuje mirovanje od nekoliko dana.

“Za prvi susret i nije lo{e bilo. Mariboru je oovo bila {esta pripremna utakmica, a nama premijerna. Bilo je gre{aka, bilo je lo{ih stvari, ali bilo je i jako dobrih. Uvjereni smo da }e danas protiv Sturma biti jo{ bolje“, ka`e nam trener Almir Memi}.
J. LIGATA

Iz FK Sarajevo

Pregovori sa igra~ima

BI]E NASTAVLJENI
Narednih dana bi}e poznat status Sedina Torlaka, Veldina Muharemovi}a i Damira Had`i}a, koji su ju~e razgovarali sa rukovodstvom FK Sarajevo o nastavku saradnje. Ovo je potvrdio sportski direktor bordo kluba Edim Had`ialagi} nakon pregovora sa trojicom fudbalera kojima su istekli ugovori. „Igra~i su rekli svoje uslove, a rukovodstvo ono {to im mo`e ponuditi. Razgovarali smo i sa Damirom Koja{evi}em, Vu~inom [}epanovi}em, Emirom Obu}om i Zoranom Belo{evi}em. Pregovori }e se nastaviti i nadam se po zi ti vnom za vr{et ku“, izjavio je Had`ialagi}. Torlak je naglasio da jo{ nije potpisao novi ugovor i da bi sve trebalo biti poznato do odlaska ekipe na pripreme u Me|ugorje. „Imam ogromnu `elju za daljim igranjem u Sarajevu i o~ekujem da ne}e biti problema da postignemo dogovor u naredna dva-tri dana“ kazao , je Torlak.
Z. R.

Mostarci ostali bez trenera

Danas prvi finalni me~ pionirskog prvenstva BiH

Klub 7 na pobjedu protiv Sarajeva Odovi} oti{ao iz Vele`a
Milomir Odovi} vi{e nije trener Fudbalskog kluba Vele`. Odovi}u je ju~er istekao ugovor s Mostarcima, a novi nije potpisao, iako je postojala obostrana `elja za nastavkom saradnje. “Imali smo na~elan dogovor od prije dva mjeseca o mom ostanku, ali ~elni ljudi Vele`a do danas nisu donijeli da potpi{em novi ugovor, tako da sam oti{ao. Moram priznati da je i za mene ovo sve do{lo iznenada jer sam mislio da }u du`e vrijeme ostati u Mostaru“ re, kao je Odovi}, te dodao da je bio nezadovoljan i igra~kim kadrom koji mu je bio na raspolaganju za narednu sezonu. “Bio sam razo~aran i odazivom igra~a na pripreme. O~ekivao sam da }emo zadr`ati barem 80 posto igra~kog kadra, te uz dva ili tri poja~anja kona~no napraviti ne{to u Premijer ligi BiH. Me|utim, ciljevi kluba i postoje}i igra~ki kadar se jednostavno nisu podudarali“ za, vr{io je Odovi}.
A. K.

Pobjedom protiv [irokog Brijega sa 4:0, pioniri Kluba 7 plasirali se u finale prvenstva BiH, u kojem }e danas igrati protiv vrlo dobre ekipe Sarajeva (pokazala kvalitet gostuju}om pobjedom nad Kozarom iz Bosanske Gradi{ke sa 1:0). Ekipa trenera Marjana \uri}a o~ekuje prvi finalni me~ s velikim optimizmom. „Plasmanom u finale dr`avnog prvenstva, ostvarili smo cilj za ovu sezonu“ kazao je tre, ner tuzlanskih pionira \uri} i dodao: „Trudit }emo da prika`emo {to bolju igru na na{em terenu i izborimo {to povoljniji rezultat za uzvrat u srijedu na Ko{evu. Znamo da }e biti veoma te{ko pobijediti Sarajevo, ali na moji igra~i imaju zadatak da ostvare dovo-

Klub 7 do~ekuje sa optimizmom pionire bordo tima

ljnu prednost uo~i revan{a. Oni su pokazali protiv [irokog Brijega da znaju davati golove.“ Prva finalna utakmica igra se danas na stadionu Luke u Slavinovi}ima u 18 sati.
I. PEJI]

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

45

WIMBLEDON Odigrani polufinalni me~evi

\okovi} i Nadal u finalu
Novak \okovi} je pobjedom nad Jo - Wilfriedom Tsongom obezbijedio prvo mjesto na ATP listi • Nadal savladao Andyja Murraya sa 3:1
Novak \okovi} i Rafael Nadal igra}e u finalu ovogodi{njeg Wimbledona. \okovi} je polufinalu pobijedio Jo - Wilfrieda Tsongu sa 3:1 (7:6, 6:2, 6:7, 6:3) i tako obezbijedio prvo mjesto na ATP listi bez obzira na ishod nedjeljnog duela sa [pancem. I Nadal je slavio sa 3:1 nad Britancem Andyjem Murrayem (5:7, 6:2, 6:2, 6:4). Kad je u pitanju prvi polufinalni me~, Tsonga je mnogo bolje otvorio protiv \okovi}a. Ve} u prvom gemu oduzeo je servis suparniku i dr`ao prednost sve do desetog gema kad je servirao za prvi set. \okovi} je poveo s 40:0, a Tsonga se vratio na 40:40, ali do set lopte nije do{ao. \okovi} je napravio preokret i u tie-breakuosvojio set. U drugom setu nije bilo nikakvih neizvjesnosti, s dva nova breaka predstavnik Srbije poveo je sa 2:0. Napravio je \okovi}break i u tre}emgemu tre}eg seta, a Tsonga mu je uzvratio u osmom gemu. Potom je u 11. gemu \okovi} jo{ jednom oduzeo servis suparniku, ali uporni Francuz je ipak izborio tie-break u kojem je kod 5:6 i 7:8 spasio me~ lopte i odveo dvoboj u ~etvrti set. Francuz u nastavku me~a nije mogao da na|e odgovor na agresivnu igru \okovi}a, te je predstavnik Srbije sasvim zaslu`eno izborio prvo finale na Wimbledonu. U dvoboju Murraya i Nadala, do rezultata 5:5 prvog seta niko od igra~a nije osvojio vi{e od dva poena u gemu na servis rivala, a onda je Britanac poveo sa 6:5 i uslijedio je prelomni gem. Murrey je imao tri break lopte, od kojih je drugu iskoristio i osvojio prvi set. U drugom setu sve do rezultata 2:1 za Murreya djelovalo je on u psiholo{koj prednosti. Me|utim, doma}i teniser upada u krizu od desetak minuta koja ga je ko{tala gubitka drugog seta. Na startu tre}eg seta Britanac je spasio dvije vezane break lopte, ali je Nadal ipak napravio break, da bi na kraju taj set rije{io u svoju korist sa uvjerljivih 6:2. Nadal je bio siguran na svojimservisima i samo je ~ekaogre{kuprotivnika kojih je bilo na pretek. I u ~etvrtom setu Nadal je u prvom gemu napravio break, dok je njegov protivnik djelovao bezvoljno na terenu. Jedinu priliku za povratak u me~ Murray je imao u ~etvrtom gemu, ali nije iskoristio dvije break prilike, pa je [panac do kraja rutinski priveo me~ kraju.

Veliko slavlje Novaka \okovi}a

Reuters

Lockout stupio na snagu

NBA liga zamrznuta

Pred okupljanje ko{arka{ke reprezentacije Hrvatske

do daljnjeg

Vlasnici NBA klubova i Udru`enje igra~a nisu prona{li rje{enje za produ`enje kolektivnog ugovora
David Stern: @elimo da svi timovi budu konkurentni

Josip Vrankovi} pozvao 17 igra~a

Vrankovi} skratio spisak
Selektor ko{arka{ke reprezentacije Hrvatske Josip Vrankovi} objavio je spisak od 17 igra~a koje }e pozvati na pripreme za nastup na Evropskom prvenstvu u Litvaniji. Hrvatska je pored Crne Gore, Makedonije i Gr~ke protivnik BiH u grupi C, a pripreme }e po~eti 15. jula u Osijeku. “Na spisku se nalazi 17 imena, a ne 16 kako sam najavljivao, jer sam naknadno uvrstio Frana Pilepi}a kojem je to nagrada za odli~an rad u B reprezentaciji“, izjavio je Vrankovi}. Na spisku su sljede}i ko{arka{i: Roko Leni Uki}, Marko Popovi}, Dontaye Draper, Rok Stip~evi}, Krunoslav Simon, Marko Car, Bojan Bogdanovi}, Fran Pilepi}, Marko Tomas, Marin Rozi}, Damir Markota, Damjan Rude`, Leon Rado{evi}, Luka @ori}, Stanko Bara}, Ante Tomi} i Luk{a Andri}.

U najja~oj ko{arka{koj ligi svijetu, NBA, vlasnici klubova i Udru`enje ko{arka{a nisu postigli dogovor o platama za narednu sezonu, nakon ~ega je i slu`beno na snagu stupio lockout, {trajk, odnosno zabrana rada. Razlog za to istek je postoje}ega kolektivnog ugovora te ~injenice da dvije suprotstavljene strane nisu prona{li rje{enje oko njegovog produ`enja. Igra~i i vlasnici nisu se uspjeli slo`iti prakti~no ni po jednoj temeljnoj ta~ki sporazuma, od plata do gornje granice bud`eta,

odnosno salary capa. Podsje}amo, vlasnici klubova vi{e ne `ele 57 posto ukupnog prometa koji ostvare tro{iti na plate igra~a te je stoga NBA organizacija preko komesara Davida Sterna predlo`ila smanjenje ukupnog iznosa za pla}e za 750 miliona dolara po godini. Time bi klubovi prestali generisati gubitke koji su se, za {est godina trajanja posljednjeg kolektivnog ugovora, popeli na milijardu dolara. Gubitke su ove godine prijavila 22 od 30 klubova.

Fisher: Ne}emo odustati
Predstavnik igra~a i predsjednik sindikata Derek Fisher izjavio je da oni ne}e odustati od svojih zahtjeva: “Radi}emo ono {to radimo i na terenu. Nastavi}emo naporno i fokusirano i ostajemo odlu~ni u onome {to `elimo i zaslu`ujemo, jer ovo {to nam sada daju to svakako nije“ .

Igra~i su pristali udio svojih plata u bud`etu smanjiti na 54,3 pos to, ~ime bi, ka ko tvrde, izgubili 500 miliona do la ra za pet go di na. Me|utim, vlasnicima ponuda ne odgovara. Komesar NBA lige, David Stern, ~itavu je situaciju prokomentirao rije~ima: “Imali smo sjajnu sezonu kada su u pitanju same igre i uva`avanje na{ih navija~a. No ona nije bila unosna za vlasnike, kao {to nije bila dobra za ekipe manjih tr`i{ta koji od nje nisu mogli izvu}i puno. Cilj je bio da napravimo ligu profitabilnom, {to bi zna~ilo da imamo ligu u kojoj se svih 30 klubova mo`e takmi~iti.” Posljednji i jedini put do sada u NBA se {trajkovalo na po~etku sezone 1998/99, zbog ~ega su klubovi u osnovnom dijelu sezone stigli odigrati 50 utakmica.

Rogowskoj pukla motskoku s ka Svjetska prvakinja u
motkom iz Berlina 2009. Anna Rogowska, 30-godi{nja poljska atleti~arka, povrijedila se na mitingu u rodnom Sopotu kada joj je prilikom skoka pukla motka dok je glavom bila okrenuta prema podu. Sre}om, pala je na ivicu strunja~e, ali je pri tom povrijedila lijevu ruku. Sre}om nije rije~ o te`oj povredi. U bolnici je dobila nekoliko {avova na lijevoj ruci zbog duboke posjekotine, a naknadne

analize }e pokazati da li je rije~ o ozbiljnijoj povredi. Najoptimisti~nije prognoze govore kako je na treninzima ne}e biti mjesec.

SPORT Dijamantna liga u atletici

46

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Powel najbr`i ove sezone
Jamaj~anin trku na 100 metara istr~ao u vremenu 9,78 • Blanka Vla{i} tek {esta u skoku u vis
Jamaj~anin Asafa Powell pobjednik je utrke na 100 metara na sedmom ovosezonskom mitingu Dijamantne lige u Lausanni istr~av{i najbolji rezultat sezone - 9,78. Powell je popravio vrijeme Amerikanca Tysona Gaya za stotinku sekunde. Drugo mjesto osvojio je Jamaj~anin Michael Frater (9,88), dok je tre}i bio najbr`i Europljanin Francuz Christophe Lemaitre (9,95). Hrvatska atleti~arka Blanka Vla{i} osvojila je tek {esto mjesto u skoku u vis. Dvostruka svjetska prvakinja je okon~ala natjecanje s presko~enih 190 centimetara. Prvo mjesto osvojila je Ruskinja Ana ^i~erova s presko~enih 195 cm, dok su drugu poziciju podijelile Ruskinja Svetlana [kolina (190) i Ukrajinka Vita Stjopina. Rezultati, atleti~ari: 100 m: 1. Asafa Powell (Jam) 9,78, najbolji rezultat sezone, 2. Michael Frater (Jam) 9,88, 3. Christophe Lemaitre (Fra) 9,95; 400 m: 1. Jermaine Gonzales (Jam) 45,27, 2. Kevin Borlee (Bel) 45,37, 3. Tabarie Henry (ADO) 45,57; 800 m: 1. David Lekuta Rudisha (Ken) 1:44,15, 2. Marcin Lewandowski Cantwell (SAD) 21,83, 2. Ryan Whiting (SAD) 21,76, 3. Tomasz Majewski (Polj) 21,55. Atleti~arke: skok u vis: 1. Ana ^i~erova (Rus) 1,95, 2. Svetlana [kolina (Rus) 1,90, 3. Vita Stjopina (Ukr) 1,90; 200 m: 1. Marija Rjemjen (Ukr) 22,85, 2. Debbie Ferguson McKenzie (Bah) 22,93, 3. Olesja Povh (Ukr) 23,04; 1.500 m: 1. Morgan Uceny (SAD) 4:05,52, 2. Ana Mi{~enko (Ukr) 4:06,00, 3. Hind Dehiba Chahyd (Fra) 4:06,58; 400 m: 1. Amantle Montsho (Boc) 50,23, 2. Sanya Richards Ross (SAD) 50,61, 3. Natasha Hastings (SAD) 51,07; 100 m prepone: 1. Sally Pearson (Aus) 12,47, 2. Danielle Carruthers (SAD) 12,48, 3. Tiffany Ofili Porter (VB) 12,64; 3.000 m prepreke: 1. Milcah Chemos (Ken) 9:19,87, 2. Sofia Assefa (Eti) 9:20,50, 3. Mercy Wanjiku Njoroge (Ken) 9:20,51; 4x100 m: 1. Njema~ka 43,35, 2. [vicarska 43,90, 3. Litva 44,70; skok u dalj: 1. Brittney Reese (SAD) 6,85, 2. Darja Kli{ina (Rus) 6,76, 3. Shara Proctor (VB) 6,66; Disk: 1. Yarelis Barrios (Kub) 64,29, 2. Aretha Thurmond (SAD) 63,85, 3. Nadine Müller (Njem) 63,58.

Asafa Powell: Popravio vrijeme Tysona Gaya za stotinku

Reuters

(Polj) 1:45,01, 3. Amine Laalou (Mar) 1:45,11; 5.000 m: 1. Vincent Ki prop Chep kok (Ken) 12:59,13, 2. Imane Merga (Eti) 12:59,47, 3. Eli ud Kip cho ge (Ken) 12:59,71; 400 m prepone: 1. David Greene (VB) 48,41, 2. Javier Culson (Por) 48,73, 3. Jus-

tin Gaymon (SAD) 49,21; 110 m prepone: 1. Dayron Robles (Kub) 13,12, 2. Dwight Thomas (Jam) 13,16, 3. Jason Richardson (SAD) 13,17; Skok s motkom: 1. Renaud Lavillenie (Fra) 5,83, 2. Malte Mohr (Njem) 5,73, 3. Lazaro Borges (Kub) 5,63; Koplje: 1.

An dre as Thor kil dsen (Nor) 88,19, 2. Sergej Makarov (Rus) 87,12, 3. Mat thi as de Zor do (Njem) 83,65; Troskok: 1. Teddy Tamgho (Fra) 17,91, najbolji rezultat sezone, 2. Phillips Idowu (VB) 17,52, 3. Alexis Copello (Kub) 17,06; Kugla: 1. Christian

Iz RK-R[ BSD grada Sarajeva

Boks me~ u Hamburgu

Vladimir Kli~ko
protiv Davida Hayea
Aktivni tokom ljetnog perioda: ^lanovi RK-R[ BSD grada Sarajeva

Poziv djeci da treniraju
Polaznici Rukometnog kluba rukometne {kole BSD grada Sarajeva ovih dana imaju itekako popunjen kalendar aktivnosti. Mladi igra~i ove rukometne {kole treniraju tri puta sedmi~no u Centru Skenderija, gdje se okupljaju ponedjeljkom, utorkom i ~etvrtkom, dok srijedom redovno odlaze na bazen Termalne rivijere na Ilid`i. Prvi ~ovjek RK - R[ BSD grada Sarajeva Bojan Mirkov istakao je da su ~lanovi ovog sportskog ko le kti va od mje ri li sna ge s vr{njacima iz Olimpika, Igmana, Bosne iz Visokog, Slavije i Vogo{}e na nedavnom turniru koji je odr`an u povodu obilje`avanja Novogradskih dana 2011. “Na turniru, ~iji je organizator bio RK Olimpiko, prvo mjesto je osvojila ekipa Bosne iz Visokog, drugo mjesto zauzeo je RK-R[ BSD gra da Sa ra je va, a tre}e Igman. S ovim takmi~enjem ne zavr{avaju se na{e aktivnosti, ~iji je cilj da {to vi{e na{e djece animiramo za bavljenje sportom, odnosno, rukometom. Naredna akcija RK-R[ BSD grada Sarajeva je odlazak na{e djece u nedjelju u Makarsku gdje }e provesti jednu sedmicu, a po povratku nastavljamo s uobi~ajenim trena`nim procesom u Skenderiji. Pozivamo svu djecu na{eg grada da se priklju~e treninzima“ , rekao je glavni trener i osniva~ kluba Bojan Mirkov. G. V.

Du go i{~eki va na bor ba izme|u ukrajinskog boksera Vladimira Kli~ka (34) i Britanca Davida Hayea (30) bi}e odr`ana ve~eras na nogometnom stadionu HSV-a, Imtech Areni u Hamburgu pred vi{e od 50 hiljada ljudi, s po~etkom u 22 sata. Pobjednik }e objediniti te{ka{ke naslove po tri od ~etiri najvrednije organizacije. Kli~ko je prvak po IBF i WBO, a Hayo po WBA verziji. Vladimirov stariji brat Vitalij (39) i dalje dr`i pojas u WBC-u. Bo ksa~ka le gen da Mi ke Tyson smatra da David Haye nije nikakva prijetnja za Vladimira Kli~ka, te da }e ga Ukrajinac bez problema svladati u subotu. U razgovoru za ameri~ku TV ku}u ESPN Iron Mike je predvidio da }e Kli~ko rije{iti borbu za dvije runde.

Spektakl: David Haye s Vladimirom Kli~kom

“Volim Hayea, po{tujem ga kao ~ovjeka, ali nije zaslu`io ovaj me~. Kli~ko je su pe ri or ni ji i ja~i, Haye ne}e s njim izdr`ati ni dvije runde.” Za du`inu trajanja me~a vjerovatno se prevario, bu-

du}i da bra}a Kli~ko rijetko kad zavr{avaju protivnike u po~e tnim run da ma, no u prognoziranju pobjednika mogao bi biti ta~an. “Kli~ko je veliki {ampion i pomest }e Hayea.” - za kraj je izjavio Tyson.

EP u boksu za kadete

Nadir ^olpa osvojio peto mjesto
Mladi bosanskohercegova~ki bokser Nadir ^olpa osvojio je peto mjesto na Evropskom kadetskom prvenstvu u ma|arskom Keszthelyju. U me~u za prolaz u polufinale ^olpa je u polute{koj kategoriji pora`en je od Rusa Alija [abanova. ^lan Bokserskog kluba Sarajevo pru`io jak otpor protivniku, ali je zbog obnovljene povrede ramena morao predati me~ u drugoj rundi kod rezultata 4:4. Na EP-u u~estvovao je 241 mladi bokser iz 34 zemlje.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

Osnovana Asocijacija sportskih novinara FBiH

Biha}, 12-14-7728-1. 2011. godine. U skladu sa Odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona, kojom se utvr|uju uslovi, kriteriji i postupak za izbor i finansiranje programa ili projekata kantonalnih bora~kih udru`enja/saveza iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite, ~ija je djelatnost od posebnog interesa i zna~aja za Unsko-sanski kanton za ostvarivanje prava finansijske podr{ke (broj: 03-017-456/2011 od 13.6.2011. godine) iz sredstava Bud`eta Unsko-sanskog kantona (“Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 5/11 od 5.10.2011. godine), a s ciljem zakonitog tro{enja bud`etskih sredstava, ministar Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida r a s p i s u j e:

J AV N I P O Z I V
za finansiranje kantonalnih udru`enja/saveza iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite, iz Bud`eta Unsko-sanskog kantona za 2011. godinu PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je dodjela sredstava Bud`eta Vlade Unsko-sanskog kantona za 2011. godinu kantonalnim bora~kim udru`enjima/savezima iz oblasti bora~koinvalidske za{tite, ~ija je djelatnost od posebnog interesa i zna~aja za Unsko-sanski kanton, putem Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida (u daljem tekstu: Ministarstvo). PRAVO U^ESTVOVANJA Pravo u~estvovanja na javnom pozivu imaju kantonalne bora~ke organizacije koje su upisane u registar udru`enja koji vodi kantonalni organ uprave u skladu sa Zakonom o udru`enjima i fondacijama (“Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 45/02), ~iji su projekti ili programi kandidirani za finansiranje iz Bud`eta Unsko-sanskog kantona, a realiziraju se u cijelosti ili djelimi~no na podru~ju Unsko-sanskog kantona. Sredstva koja budu odobrena udru`enjima/savezima su bespovratna. Ministarstvo }e putem Komisije za namjenski utro{ak sredstava vr{iti redovan nadzor nad utro{kom sredstava. Udru`enja/savezi se obavezuju da }e u skladu sa programskim aktivnostima, sredstva koristiti za potrebe projekata/programa. Tro{kovi rada udru`enja/saveza ne mogu pre}i 60% odobrenih sredstava, odnosno minimalno 40% sredstava je potrebno utro{iti za projekte iskazane u programu rada udru`enja. SREDSTVA SE RASPORE\UJU PRVENSTVENO UDRU@ENJIMA ^IJI SE PROJEKTI/PROGRAMI RADA ODNOSE NA: - doprinos njegovanju tekovina odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992-1995 i Narodno-oslobodila~kog antifa{isti~kog rata 1941-1945, - promociju i za{titu na{e ba{tine kroz istorijski i kulturni `ivot bora~kih kategorija, - pobolj{anje socijalnog statusa bora~ke populacije, resocijalizaciju specifi~nih kategorija bora~ke populacije (RVI, djeca bez oba roditelja i sl.), - pru`anje pravne pomo}i bora~koj populaciji, - pomo} socijalno ugro`enim kategorijama bora~ke populacije putem interesnih ~lanica udru`enja/saveza, - i druge projekte/programe koje Komisija ocijeni da su zna~ajni za bora~ke kategorije. UZ ZAHTJEV ZA FINANSIRANJE PRILA@E SE: 1. Rje{enje o registraciji udru`enja/saveza; 2. Identifikacijski broj iz registra poslovnih subjekata; 3. Kratak opis organizacije i njenih ~lanica; 4. Statut udru`enja/saveza; 5. Izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj usvojeni od Skup{tine udru`enja/saveza za 2010. godinu; 6. Program rada i finansijski plan udru`enja/saveza za 2011. godinu, usvojeni od Skup{tine udru`enja/saveza; 7. Broj i datum dostavljanja izvje{taja o namjenskom utro{ku ranije dodijeljenih sredstava (dostaviti kopiju dokaza); 8. Obrazlo`enje projekta (cilj i na~in realizacije); 9. Rezultati rada ostvareni u prethodnom periodu (iste navesti i dokumentovati); 10. Prijave M-2 o uposlenim radnicima; 11. Ugovor, potpis ovla{tene osobe i broj `iro-ra~una poslovne banke udru`enja/saveza; 12. Projekat/program finansiranja za dodjelu sredstava; 13. Zapisnik sa zadnje sjednice Skup{tine udru`enja/saveza. Svi dokumenti koji se podnose uz zahtjev moraju biti originali ili ovjerene kopije. KRITERIJI NA OSNOVU KOJIH SE RASPODJELJUJU SREDSTVA BORA^KIM UDRU@ENJIMA/SAVEZIMA ZA FINANSIRANJE REDOVNIH DJELATNOSTI I PROJEKTNIH AKTIVNOSTI: - Op}i kriteriji - Rje{enje o registraciji od nadle`nog ministarstva; - Izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj za prethodnu godinu, usvojen od Skup{tine udru`enja/saveza; - Program rada za 2011. godinu, sa obrazlo`enjem, usvojen od Skup{tine udru`enja/saveza; - Finansijski plan za 2011. godinu, usvojen od Skup{tine udru`enja/saveza; - Organizovanost i broj ~lanova udru`enja; - Misije i ciljevi udru`enja/saveza; - Osnovne aktivnosti udru`enja/saveza. - Posebni kriteriji 1. Registracija udru`enja/saveza (kontinuitet rada - datum osnivanja); 2. Organizacija i broj ~lanova/~lanica (navesti organizacionu strukturu dokumentovati broj ~lanova); 3. Uspje{nost u radu - rezultati rada ostvareni u protekloj godini u skladu sa Statutom definisanim djelokrugom rada (iste navesti i dokumentovati); 4. Kvalitet ponu|enog projekta i njegova opravdanost (obrazlo`iti opravdanost projekta sa stanovi{ta zadovoljavanja potreba bora~ke populacije kroz realizaciju projekta); 5. Broj korisnika obuhva}enih projektom; 6. Projekti humanitarnog karaktera sa ciljem pomo}i najugro`enijim ~lanovima udru`enja; 7. Projekti realizirani u protekloj godini - uspje{nost ranije realiziranih projekata (iste navesti i dokumentovati); 8. Saradnja udru`enja/saveza sa dr`avnim organima na svim nivoima vlasti; 9. Sadr`aj projekta obavezno se odnosi na doprinos njegovanju tekovina odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992-1995 i Narodnooslobodila~kog antifa{isti~kog rata 1941-1945 godine, pobolj{anju socijalnog statusa bora~ke populacije, resocijalizaciju specifi~nih kategorija bora~ke populacije (RVI, djeca bez oba roditelja i sl.) i drugo; 10. Broj uposlenih radnika. ELIMINATORNI KRITERIJI: ZAHTJEVI UDRU@ENJA/ SAVEZA NE]E SE RAZMATRATI: - Koja su dobila finansijsku pomo} ako nisu ispunili obaveze podno{enja izvje{taja o realizaciji projekta i utro{ku sredstava prema utvr|enoj formi (Finansijski izvje{taj za 2010. godinu nije dostavljen u roku tra`enom od Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, uz uzvje{taj o namjenskom utro{ku ranije dodijeljenih sredstava nisu dostavljeni ra~uni i sl.); - Ako Skup{tina udru`enja/saveza nije odr`ana u vremenu utvr|enom u statutu udru`enja /saveza, ili ako je proteklo dvostruko vi{e vremena od vremena utvr|enog statutom udru`enja/saveza za odr`avanje Skup{tine, a Skup{tina udru`enja/saveza nije odr`ana; - Ako se broj ~lanova/~lanica udru`enja/saveza smanjio ispod broja odre|enog Zakonom o udru`enjima i fondacijama za osnivanje udru`enja, a Skup{tina udru`enja u roku od tri mjeseca od dana nastupanja ove okolnosti nije donijela odluku o prijemu novih ~lanova; - Nedostaju formalni uslovi za kandidovanje projekta/programa (neta~na i neuredna dokumentacija); - Neblagovremeno dostavljen zahtjev, program/projekat ili dostavljen sa nepotpunom dokumentacijom. OCJENA ZAHTJEVA Zahtjevi koji ne ispunjavaju uslove iz ovog poziva ne}e se razmatrati. Ocjenu za rangiranje zahtjeva pristiglih na javni poziv vr{it }e Komisija za provo|enje javnog poziva, koju imenuje ministar Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida u skladu sa odlukom kojom se utvr|uju uslovi, kriteriji i postupak za izbor i finansiranje programa ili projekata iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite ~ija je djelatnost od posebnog interesa i zna~aja za Unsko-sanski kanton za ostvarivanje prava finansijske podr{ke od 13.6.2011. godine, iz sredstava Bud`eta Unsko-sanskog kantona (“Slu`bene glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/11 od 5.4.2011. godine), putem Ministarstva. OP[TE ODREDBE Obrazac zahtjeva za dodjelu sredstava po raspisanom javnom pozivu preuzima se u Ministarstvu. Zahtjev se podnosi Ministarstvu u zape~a}enoj koverti, sa dokazima o ispunjavanju uslova, te putem po{te ili pisarnice uz naznaku “Za javni poziv za finansiranje programa ili projekta kantonalnih bora~kih udru`enja iz oblasti bora~koinvalidske za{tite iz Bud`eta Unsko-sanskog kantona za 2011. godinu - ne otvaraj” na adresu: Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Alije \erzeleza 6 Biha},. Rok za podno{enje prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. ___________________________________ (puni naziv udru`enja/saveza) ___________________________________ (adresa) ___________________________________ (kontakt osoba i tel.) ___________________________________ (br. ra~una kod banke, ID broj udru`enja) MINISTARSTVO ZA PITANJA BORACA I RATNIH VOJNIH INVALIDA Alije \erzeleza 6, Biha} sa naznakom “Za javni poziv za finansiranje programa ili projekta kantonalnih bora~kih udru`enja iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite iz Bud`eta Unsko-sanskog kantona za 2011. godinu - ne otvaraj” PREDMET: Zahtjev za finansiranje po javnom pozivu Podnosim zahtjev za finansiranje programa ili projekta kantonalnih bora~kih udru`enja iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite iz Bud`eta Unsko-sanskog kantona za 2011. godinu, objavljen u dnevnom listu “Oslobo|enje” dana _________________i sedmi~nom “Krajina” dana ________________2011. godine. Uz zahtjev prila`em sljede}u dokumentaciju: 1. Rje{enje o registraciji udru`enja/saveza; 2. Identifikacioni broj iz registra poslovnih subjekata; 3. Kratak opis organizacije i njenih ~lanica; 4. Statut udru`enja/saveza; 5. Izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj usvojeni od Skup{tine udru`enja/saveza za 2010. godinu; 6. Program rada i finansijski plan udru`enja/saveza za 2011.godinu, usvojeni od Skup{tine udru`enja/saveza; 7. Broj i datum dostavljanja izvje{taja o namjenskom utro{ku ranije dodijeljenih sredstava (dostaviti kopiju dokaza); 8. Obrazlo`enje projekta (cilj i na~in realizacije); 9. Rezultati rada ostvareni u prethodnom periodu (iste navesti i dokumentovati); 10. Prijave M-2 o uposlenim radnicima; 11. Ugovor, potpis ovla{tene osobe i broj `iro-ra~una poslovne banke udru`enja/saveza; 12. Projekat/program finansiranja za dodjelu sredstava; 13. Zapisnik sa zadnje sjednice Skup{tine udru`enja/saveza. Svi prilo`eni dokumenti koji su podno{eni uz zahtjev su originali ili ovjerene kopije. _____________________2011. godine. (mjesto i datum) Podnosilac: _________________________

Ujediniti bh.
sportske novinare
U Sarajevu je osnovana Asocijacija sportskih novinara Federacije BiH, koja }e se, izme|u ostalog, baviti promovisanjem i za{titom profesionalnih interesa njenih ~lanova i organizacijom humanitarnih sportskih doga|aja. U okviru ASN nastavit }e djelovati nogometna novinarska selekcija koja }e igrati humanitarne utakmice, a predvodit }e je Jasmin Ligata. Vrata Asocijacije su {irom otvorena za sve sportske novinare u na{oj zemlji. Prvi cilj ASNFBiH bi}e osnivanje udru`enja na dr`avnom nivou, koje bi ujedinilo sportske novinare u cijeloj BiH, a potom i pristupanje Me|unarodnoj asocijaciji sportskih novinara (AIPS). Do prve izborne skup{tine funkciju predsjednika ASNFBiH obavlja}e Emir Deli}, dok je Sabahudin Vugdali} direktor za odnose s me|unarodnim asocijacijama sportskih novinara. Almir [e}kanovi} je predsjednik Skup{tine, Sinan Sinanovi} koordinator za projekte, a stru~ni saradnik za projekte je Denis Huseinbegovi}. Edin Borovina i Jasmin [kandro obavljat }e tehni~ke poslove. A. K.

Challenger u [vedskoj

Bh. teniserka izgubila u ~etvrtfinalu singla i finalu dubla

Dva poraza Mervane Jugi} - Salki}
Bh. teniserka Mervana Jugi} - Salki} zavr{ila je svoj nastup na Challengeru u Ystadu ([vedska) koji se igrao na zemljanoj podlozi za nagradu od 25.000 dolara. U singlu je dospjela do ~etvrtfinala, gdje je izgubila od 18-godi{nje Slovakinje Jane Cepelove rezultatom 4:6, 6:7(5). Na{a predstavnica pora`ena je i u finalu dubla istog turnira koje je igrala u paru sa Emmom Laine (Finska) protiv rumunskog para Alexandra Cadantu/Diana Enache. U dosta zanimljivoj borbi Rumunke su slavile sa 6:4, 2:6, 10:5.

Balkansko prvenstvo u odbojci

BiHkau kadetska refizentacilu sne i Hercepolu prena ja Bo Odboj {ka
govine plasirala se u polufinale Balkanskog prvenstva koje se od 29. juna do 3. jula odr`ava u Istanbulu. Nakon pobjede nad Crnom Gorom (3:1) i poraza od Srbije (0:3), izabranici selektora Ljubi{e Risti}a ju~e su u Burhan Felek Voleybol salonu s 3:0 (28:26, 25:16, 25:20) savladali reprezentaciju Bugarske, {to im je bilo dovoljno da osvoje drugo mjesto u grupi A. Za plasman u finale koje je na programu u nedjelju od 18 sati, BiH }e danas igrati protiv prvoplasirane ekipe iz grupe B. Bi}e to reprezentacija Turske ili Rumunije.

48

OGLASI
Na osnovu odlukâ Nastavno-nau~nog vije}a i Odluke Upravnog odbora Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU objavljuje

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KONKURS
za izbor 1. Nastavnik (sva zvanja), za oblast francuska knji`evnost, na Odsjeku za romanistiku. 1 izvr{ilac 2. Nastavnik (sva zvanja), za oblast Francuski jezik i Metodika nastave stranog jezika, na Odsjeku za romanistiku. 1 izvr{ilac 3. Nastavnik (sva zvanja), za oblast historija umjetnosti (predmeti: Osnove likovnih umjetnosti, Osnove arhitekture i Uvod u ikonologiju), na Odsjeku za historiju, Katedra za historiju umjetnosti. 1 izvr{ilac 4. Nastavnik (sva zvanja), za oblast historija umjetnosti (predmeti: Likovne umjetnosti renesanse i baroka, Arhitektura renesanse i baroka i Umjetnost 19. stolje}a), na Odsjeku za historiju, Katedra za historiju umjetnosti. 1 izvr{ilac 5. Nastavnik (sva zvanja), za oblast historija umjetnosti (predmeti: Muzeologija, Muzejska teorija i praksa i Za{tita spomenika), na Odsjeku za historiju, Katedra za historiju umjetnosti. 1 izvr{ilac 6. Nastavnik (sva zvanja), za oblast historija umjetnosti (predmeti: Umjetnost prethistorije, Umjetnost antike, Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka, Umjetnost Bizanta, Umjetnost romanike i gotike, Umjetnost srednjovjekovne Bosne i Urbani kontinuiteti u Bosni i Hercegovini od I do XVI stolje}a), na Odsjeku za historiju, Katedra za historiju umjetnosti. 1 izvr{ilac 7. Nastavnik (sva zvanja), za oblast srednji vijek, na Odsjeku za historiju, Katedra za arheologiju. 1 izvr{ilac 8. Nastavnik (sva zvanja), za oblast prethistorija, na Odsjeku za historiju, Katedra za arheologiju. 1 izvr{ilac 9. Nastavnik (sva zvanja), za oblast savremeni jezik, na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik. 1 izvr{ilac 10. Nastavnik (sva zvanja) za oblast pedagogija (predmeti: Op}a pedagogija, Socijalna pedagogija, [kolska pedagogija 1 i [kolska pedagogija 2 i Vrednovanje odgojno-obrazovnog rada) na Odsjeku za pedagogiju. 1 izvr{ilac 11. Nastavnik (sva zvanja) za oblast pedagogija (predmeti: Osnovi obiteljske pedagogije, Intraobiteljska dinamika, Osnove komparativne pedagogije, Komparativna istra`ivanja u pedagogiji, Obrazovne politike i upravljanje obrazovnim sistemima i Interkulturalni odgoj) na Odsjeku za pedagogiju. 1 izvr{ilac 12. Nastavnik (sva zvanja) za oblast pedagogija (predmeti: Uvod u pedagogijska istra`ivanja, Metodologija istra`ivanja odgoja i obrazovanja, Sociologija odgoja, Sociologija obrazovanja, Pedago{ka antropologija, Menad`ment u obrazovanju i Pedagogijska istra`ivanja - nau~noistra`iva~ki rad 1 i Pedagogijska istra`ivanja - nau~noistra`iva~ki rad 2) na Odsjeku za pedagogiju. 1 izvr{ilac 13. Nastavnik (sva zvanja) za oblast pedagogija (predmeti: Uvod u pedagogiju 1 i Uvod u pedagogiju 2, Osnovi informatike, Informatika u pedagogiji i Profesionalna orijentacija) na Odsjeku za pedagogiju. 1 izvr{ilac 14. Nastavnik (sva zvanja) za oblast savremeni ruski jezik (predmeti: Savremeni ruski jezik, Leksikologija, Uvod u prevo|enje, Leksi~ka semantika, Metodika nastave ruskog jezika 1, Metodika nastave ruskog jezika 2, Pedago{ka praksa 1 i Pedago{ka praksa 2), na Odsjeku za slavenske jezike i knji`evnosti. 1 izvr{ilac 15. Nastavnik (sva zvanja) za oblast orijentalno-islamska civilizacija (predmeti: Orijentalno-islamska civilizacija 1, Orijentalno-islamska civilizacija 2, Stvarala{tvo Bo{njaka na orijentalnim jezicima, Uvod u orijentalnu filologiju i Uvod i iranistiku), na Odsjeku za orijentalnu filologiju. 1 izvr{ilac 16. Nastavnik (sva zvanja) za oblast turska knji`evnost, na Odsjeku za orijentalnu filologiju. 1 izvr{ilac 17. Vi{i asistent, za oblast italijanski jezik, na Odsjeku za romanistiku. 1 izvr{ilac Za navedene pozicije zainteresirani kandidati du`ni su dostaviti: Prijavu na konkurs; - Diplomu o zavr{enoj odgovaraju}oj visokoj spremi, odnosno ste~enom univerzitetskom stepenu - original ili ovjerenu fotokopiju; - Diplomu o zavr{enom II ciklusu studija - original ili ovjerenu fotokopiju; - Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu magistra ili doktora nauka - original ili ovjerenu fotokopiju; - Rje{nje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a — original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; - Uvjerenje o polo`enim ispitima sa ocjenama iz pojedinih predmeta - original ili ovjerenu fotokopiju; - Biografiju; - Bibliografiju; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih — original ili ovjerenu fotokopiju (ne stariji od 6 mjeseci); - Uvjerenje o dr`avljanstvu — original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od 6 mjeseci); - Uvjerenje o neka`njavanju Ministarstva unutra{njih poslova (ne starije od 6 mjeseci) — original ili ovjerenu fotokopiju; - Uvjerenje o neka`njavanju od Suda (ne starije od 3 mjeseca) — original ili ovjerenu fotokopiju; Kandidati su du`ni da dostave potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za izbor u skladu sa Zakonom. Obrazac prijave sa tekstom Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kanotna Sarajevo“ broj: 22/10), mo`e se preuzeti sa WEB adrese Filozofskog fakulteta u Sarajevu: www.ff.unsa.ba Konkurs za izbor u akademsko zvanje vr{i se u skladu sa ~lanom 104. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kanotna Sarajevo“ broj: 22/10). Kandidat koji se prijavljuje na konkurs za izbor u akademsko zvanje je obavezan u svojoj prijavi nazna~iti jedno od akademskih zvanja za koje se prijavljuje, u suprotnom takva prijava }e se smatrati neurednom i ne}e biti razmotrena. Konkurs je objavljen 2. 7. 2011. godine i ostaje otvoren do 16. 7. 2011. godine. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa naznakom „PRIJAVA NA KONKURS“ na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Franje Ra~kog br. 1, 71000 Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

U vezi s dono{enjem Odluke o tarifnim stavovima za prodaju elektri~ne energije nekvalifikovanim (tarifnim) kupcima na podru~ju snabdijevanja JP Elektroprivreda BiH d.d. (9. redovna sjednica FERK-a), a nestvaranja odgovaraju}eg okru`enja od Vlade FBiH i Vije}a ministara izra`avam

J AV NO NEG O DO VANJE
{to: 1. u tarifne stavove nije uklju~ena socijalna komponenta (gra|anima u stanju socijalnih potreba treba da budu pokriveni tro{kovi snabdijevanja vodom, odvo`enja otpada i minimalnih koli~ina elektri~ne energije vidi: (i) Studija razvoja elektroenergetskog sektora BiH (Institut Hrvoje Po`ar, Zagreb i dr.), Sarajevo, Knjiga 7, mart 2008) i (ii) Socijalni akcioni plan usvojen od Vije}a ministara BiH, 25. marta 2010. godine, 2. Vlada FBiH nije donijela program podsticanja pove}anja energijske efikasnosti u zgradarstvu i industriji, kako mjese~ni ra~uni za energiju ne bi rasli i pored pove}anja cijena energenata (osnovno pravilo energijskog upravljanja u dr`avi) - uspostava energijski efikasnog i konkurentnog tr`i{ta umre`ene energije (Predsjedni{tvo BiH, Broj 01011-1231-3/06 27. jula 2006. godine Sarajevo, predsjedatelj Sulejman Tihi}, v. r.) je obaveza BiH u procesu pribli`avanja EU i treba da se zasniva na ovom principu i 3. iako inicijative postoje ve} preko osam godina (u okviru kojih su za Vladine du`nosnike odr`ana ~etiri seminara finansirana od vlade Gr~ke, vlade Austrije, GEF-a i UNDP-a), te dva seminara organizovana od biznis-kompanija, na nivou dr`ave jo{ nije uspostavljeno tijelo (DNA) kako bi se omogu}ilo Bosni i Hercegovini da koristi me|unarodna sredstva za sni`enje emisije stakleni~kih gasova, kao i za adaptaciju klimatskim promjenama, {to bi pove}alo ekonomi~nost elektroprivrednih preduze}a i smanjilo pritisak na pove}anje cijena - vidi Kyoto Protocol, UNFCCC, 1987. Prof. dr. Aleksandar KNE@EVI]
TRGOVINA „BORAC“ DD TRAVNIK U skladu sa ~lanom 10. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira („Sl. novine FBiH“ broj: 37/09) objavljujemo mi{ljenje neovisnog revizora o obavljenoj reviziji godi{njeg izvje{taja o poslovanju u 2010. godini, koji je razmatran i usvojen na Skup{tini dru{tva odr`anoj 29. 6. 2011. godine.

IZVJE[TAJ OVLA[TENOG REVIZORA DIONI^ARIMA I UPRAVI Trgovina „Borac“ d.d. Travnik 1. Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja Trgovina „Borac“ Travnik (u daljem tekstu: Dru{tvo) na dan 31. decembar 2010. godine, izlo`enih na stranicama 4 do 19. Finansijski izvje{taji pripremljeni su na osnovu Me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda koji su u primjeni na teritoriji Bosne i Hercegovine od 1. 1. 2006. godine i Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja (MSFI) {to ih je izdao Odbor za me|unarodne ra~unovodstvene standarde, te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih na stranicama 9 i 10. Za ove finansijske izvje{taje odgovorno je rukovodstvo Dru{tva. Na{a je odgovornost da damo izvje{taj o ovim finansijskim izvje{tajima na osnovu izvr{ene revizije. 2. Standardi revizije, koje smo primjenjivali, zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na na~in kojim }emo ste}i razumno uvjerenje da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke. Reviziju uklju~uje ispitivanje testiranjem podataka iz evidencija na osnovu kojih su objavljeni iznosi i drugi podaci u finansijskim izvje{tajima. Revizija tako|er podrazumijeva ocjenjivanje primijenjenih ra~unovodstvenih na~ela i zna~ajnih procjena uprave, kao i prikaza finansijskih izvje{taja u cjelini. Mi vjerujemo da na{a revizija pru`a razumnu osnovu za na{a mi{ljenja. 3.Kao {to je navedeno u napomeni 4. Stalna sredstava, Dru{tvo u ranijim periodima materijalnu imovinu datu u zakup i imovinu van upotrebe nije vrednovalo u skladu sa RS 16 — paragraf 28 do 35, 38 i 40, odnosno FBiH 36, ~ime su tro{kovi amortizacije umanjivani, a za isti iznos je precjenjivana i vrijednost materijalne imovine. Nismo raspolagali podacima na osnovu kojih bismo odredili visinu precijenjene vrijednosti materijalne imovine. 4. Osim navedenog u ta~ki 3. gore, prema na{em mi{ljenju finansijski izvje{taji u svim zna~ajnim aspektima prikazuju realno i objektivno finansijski polo`aj Dru{tva na dan s 31. decembrom 2010. godine i rezultate njegova poslovanja i u skladu sa Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima i Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja (MSFI), te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih na stranicama 9 i 10. Jajce, 24. 5. 2010. godine Ovla{teni revizor: REVIZIJA DERVI d.o.o. Jajce Dervi{i} Nijaz, dipl. ecc. Direktor Jasmina Dervi{evi}, dipl. ecc.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
JEDNOKREVETNA soba sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, cen. grij. gara`om, iza Skenderije. Tel. 212-124. IZDAJEM poslovni prostor 125m2, centar, prostor 76m2 Centar, prostor 80m2 Grbavica, razne ku}e za strance. Tel. 061/573-640. IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2 — Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob. 061/573460. IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica I-48m2, ^engi} Vila-64m2, ciglane-52m2, studentima. Mob. 066/488-818. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223710. IZDAJEM namje{ten stan za studente i studentice ul. Olovska Tel: 062/878-502. IZDAJEM stan 100m2 u sklopu stana 40m2 poslovni prostor birokancelarija, ^. Vila-Kvadrant. Tel. 061/074-131. IZDAJEM namje{ten dvoiposoban stan, 64m2, ^engi} Vila, centralno grijanje, studentima, kod Merkur centra Otoka. Mob. 065/294-840. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbego vi} bb (bli zu Ro bo ta). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM u ferhadiji br. 15, poslovni prostor, 40m2. Tel. 033/202-611 i 061/219-464. IZDAJEM dva stana namje{tena trosobni i jednosobni. Tel: 063-284767. IZDAJEM prazan jednosoban stan 50 m2.ul. Kenana Demirovi}a. Tel: 061-920-111. IZDAJE se soba sa kuhinjom i kupatilo, centralno grijanje, blizu fakulteta, tramvaj, autobus. Tel: 033611-351. i 061-619-249. IZ DA JEM stan stu den ti ma ili bra~nom paru. Tel: 062-631-311. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM jednosoban stan konforan, Hrasno — Malta, na du`e vrijeme, namje{ten, centralno, kablovska, internet. Tel. 033/219-260 i 062/296-347. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZ DA JEM so be za spa va nje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM kancelarijske prostore 130m2-500m2 u novoizgra|enom objektu lokacija Hrasno. IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje NA „B“ FAZI UL. TRG ZAVNOBIHA br. 21. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, blizu studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. STUDENT tra`i cimera (zasebna soba) kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZ DA JEM ga ra`u, Ma rin dvorCentar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677582. IZDAJEM gara`u, Soukbunar 7, Skenderija, iza Gorenje nebodera. Mob. 062/529-878. IZDAJEM stan 90m2 i 150m2 pos. prostora, cent. grijanje, gara`a, Grbavica. tel. 061/130-034. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM ~etvorosoban super namje{ten stan 107m2 kod Holiday Inna, ul. Kranj~evi}a. Tel. 445-371 poslije 15 sati. IZDAJEM dvoeta`ni stan, Dalmatinska, studenticama, od 1.8. Mob. 062/971-535. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, ^. vila, cen. grij. kab. TV, kab. int. Mob. 061/715-607, 062/942-142. IZDAJEM namje{ten stan od 60 m2 poseban ulaz i pristup internetu. Tel: 538-364. IZDAJEM jednoiposoban stan, A. polje, renoviran, cen. grij. balkon, kab. 380 KM+re`ije, polunamje{ten. Mob. 061/553-121. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM dvosoban stan 74m2 luksuzno namje{ten, s.B.Ba{agi}a 500KM. Tel. 061/177-610. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. LIJEPO namje{tena ku}a sa 7 soba, 2 kupatila, gara`a, 3 vel. terase, vrt, kod OBN, strancima. Mob. 061/546246. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

49

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674-417 I 052/753-292. MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM stan u privatnoj ku}i u Sarajevu za stan na hrv. primorju. Tel: 062/878-502. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva od go va ra ju}a. Tel. 070210971. MIJENJAM stan 40m2 sve novo za straiju ku}u od Stona do Dubrovnika. Tel. 070210-971. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

PRODAJA
NEUM Tiha luka dalmatinska broj 9 prodajem ku}u sa gara`om 1300 m2 oku}nice. Tel: 061/548-365 i 036/884-297.

PRODAJEM izuzetno lijep stan od 101 m2 nova zgrada u ulici Paromlinska naselje ^engi} vila 6 sprat, lift, balkon. Tel. 061-072-845 i 062649-370. PRODAJEM dvosoban stan 60 m2 Banja Luka — Borik. Tel: 051-370141. KU]E: Vasin han — Vratnik, kod Hendek d`amije, Vraca, vikend ku}a: Pale — Potoci, Gornji Pribanj, kriva~e, Kasindo. Mob. 066/488818. SKENDERIJA, novogradnja, dvosoban 65m2 uz jednosoban 42m2, I sprat, pogodni i poslovni prostor. Mob. 061/352-112. PRODAJEM razne parcele u Federaciji i R. Srpskoj, ku}u i lokal u cen tru Go ra`da oko 500m2 + oku}nica. Mob. 061/573-640. PRODAJEM stan u ul. Envera [ehovi}a, 56m2 i stan u centru Vogo{}e, 50m2. Mob. 061/573-640. RAKOVICA, prodajem ku}u 10x12 pr. sp. pot. sa 1200m2 zemlji{ta i sremskim bunarom pun vode, cijena po dogovoru. Mob. 062/649-825. PRODAJEM stan u Neumu, do hotela Sunce, 44m2 sa terasom 40m2. Tel. 062/917-704. STAN 71m2 u Hrasnom kod Robota. Mob. 065/021-556. STAN 36m2 u Hrasnom, Trg heroja, 65.000 KM i 45m2, 85.000 KM. Mob. Mob. 065/021-556. STAN 65m2, Alipa{ino, Trg me|. prijat. 6 sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 74m2 kod doma armije, ul. Branilaca Sarajeva i dvoiposoban 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371 iza 15 sati. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 64m2, ^engi} Vila II, ul. I. Engela, centralno grijanje (kod Merkur pijace Otoka). Mob. 061/375-787. GARA@A - Kranj~evi}eva ispod Konzuma, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. PRODAJEM stan, strogi centar, 64m2, IV sprat, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411.

PRODAJEM dvosoban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — Drvenija, IV sprat, opremljen, renoviran, lift, centralno, int. kabl. Mob. 061/745-508.

PRODAJE se ku}a na Breci u ulici M. H. Uskufije (nizovi) 300 m2 vlasni{tvo 1/1. Mob: 061/157-474. PRODAJEM stan ekstra lokacija, ul. Titova, novija gradnja. Mob. 065/469-616, 061/226-037. PRODAJEM-izdajem gara`u, centar - Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, po vo ljno po do go vo ru. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 2. ku}e na Jablani~kom jezeru 476m2 i 330m2, sve opremljeno. Apartman u Neumu 46m2 i apartman 60m2, mo`e i zamjena za Sarajevo. Mob. 061/573640. CENTAR, Skenderija, ~etvorosoban stan, eta`no grijanje, mogu} i kao poslovni prostor. Mob. 061/350448. PRODAJEM gara`u 13m2, Habibe Sto~evi}, Dobrinja C-5. Tel. 033/465027, 061/144-547. PRODAJEM ku}u Sarajevo Stari grad 80 m2, ba{ta 1.300 m2, samoposluge, {kola, bus, udaljeno od 20-200 m. Sve 1/1 ci je na KM 140.000.00. Mob: 062-181-318. i 062-181-334. PRODAJEM ku}u pr.+sp, Vrbanju{a 106, Sarajevo 130.000 Eura, Mob: 062-139-054 marfi47@hotmail.com. PRODAJEM poslovni prostor 18 m2 u Papagajci. Tel: 062-139-054. marfi47@hotmail.com. PRODAJEM vikendicu sa svim dozvolama, ba{ta, vo}njak, {uma, Roga~i}i 187. Tel: 062-316-391. U CENTRU prodajem stan, na 4 spratu, 62m2, dvostrano orjentisan, plinsko grijanje. Mob. 066/201411. PRODAJEM zemlji{te za gradnju ku}a i vikendica, kompletna infrastruktura, Binje`evo kod binga, plac 1000 m2. Tel: 061-345-983. i 061-493-094. PRODAJEM stan d. Matla ul. Alojza Benca 52 m2 — 9 kat, kupatiloPRODAJEM stan na Marijin dvoru 85 m2 i losta + terasa. Cijena 270.000 KM. Tel: 061-377-196.

POTRA@NJA
ZA STRANCA potreban ve}i stan za iznajmljivanje do 70m2 u centru na du`i pe ri od (agen ci ja). Tel. 062/677-488. POTREBAN dvosoban ili manji stan u zgradi, Grbavica, Hrasno, Otoka zaposlenom bra~nom paru (agencija). Tel. 061/031-330. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova za prodaju ili iznajmljivanje. Mob. 061/573640. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru, studenticama. Tel. 033/442-331 i 061/438-681. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te, parking prostor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM stan u privatnoj ku}i. Tel. 033/204-984. NA Ba{~ar{iji izdajem poslovni prostor 30m2. Mob. 061/745-525. IZDAJEM stan 105m2 Centar, stan 92m2 — Breka i stan na I i II spratu na Breci, sve namje{teno, stan na Skenderiji 60m2. Tel. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor 32m2, u Papagajci, pogled na Miljacku. Mob. 063/639-691. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 061/375-168. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, ^. Vila I, zaposlenom samcuci. Mob. 061/228-055.

50
PRODAJA

MALI OGLASI
PRODAJEM stan 40m2, II kat sve novo strogi centar. Tel. 070/210971. STAN 56m2-^. Vila, 51m2, Grada~a}ka-Oto ka, 83m2 Ilid`a-T. Me|e, 49m2-Ilid`a-B. gazija. Mob. 061/177-711. STAN kod Pivare 68m2, ^ekalu{a 68m2/VP, 70m2-^ekalu{a ~ikma. Mob. 061/177-711. CIGLANE 76m2, Ko{evsko brdo 83m2 i 49m2. Mob. 061/177-711. PO FA LI]I 77m2-Ko lo dvor ska, 57m2/3 sprat, M. Dvor-Turhanija. Mob. 061/177-711. STAN 53m2/2 sp. D`. Bijedi}a, 59m2/3 sprat, Hra sno. Mob. 061/177-711. KU]E: Sagrd`ije, ^ordad`ina i Bistrik. Mob. 061/177-711. NOVA vikendica na Ni{i}ima i 2 dunuma zemlje. Mob. 061/177-711. STAN 83m2+gara`a-Ciglane, 94m2, A. [anti}a, Katedrala 76m2. Mob. 061/177-711. STAN 38m2/VP, vl. R. Petrovi}a, nova cijena 68.000 KM, 43m2-Skenderija. Mob. 061/019-236. PRO DA JEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101969. PRODAJEM povoljno stan, 54m2, I sprat, na Grbavici, ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. PRODAJEM na Grbavici-[oping tro ipo so ban stan 85m2, 2100KM/m2, renoviran sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964-797. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230748. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, proda jem u stro gom cen tru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. PRODAJAM eta`irana dva stana u centru sa ba{tom. Mob. 061/133-883. ALIPA[INO polje, prodajem namje{ten ~etverosoban stan, 5 kat, 2 lifta, balkon. Mob. 061/167-930. PRODAJEM stan 94m2 na novoj Breci, 2 banje, 2wc, 3 balkona, II kat. Tel. 033/612-007. PRODAJEM kiosk limeni 16m2 opremljen za trgovinu i ostalo, voda, struja. Tel. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM ku}u na sprat 9x8, magacinskog prostora 24x6, dulumipo ba{}e, Rajlovac-Zabr|e. tel. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM ~etverosoban stan na Alipa{inom polju B faza 77m2, V kat, odmah useljiv. Tel. 061/167-930, 0038592 2444341. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. KU]A Abdusthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije ga ra`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. VIKENDICA-Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 033/538-798. STAN 71m2, Mejta{-Centar. Mob. 061/251-367. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Ja dran ska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grba vi ca. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515. PRO DA JEM je dno so ban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. TITOVA, dvoiposoban 80m2, eta`no grijanje, III kat, po vi|enju. Mob. 061/350-448. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Ka di no se lo), po vo ljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRO DA JEM ku}u s ba {tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM ku}u, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. TROSOBAN stan 96,5m2, veranda 10m, 1 sprat, dvori{te, parking, plin, Centar. Mob. 065/170-445. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, use lji va. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. TITOVA 80m2, 3 kat, 2.300 KM/m2. Mob. 061/148-810. BJELAVE, stara bosanska ku}a 64m2 i 110m2 zemlje. Mob. 061/148810. ^ENGI] VILA 54m2, Vrani~ine zgrade, 9 kat, 1.900 KM/m2. Mob. 061/148-810. AVDE Jabu~ice, 87m2, 1 kat, renoviran, 2200 KM/m2, nije fiksno. Mob. 061/148-810. PRODAJEM ili mijenjam stan 50 m2 Bistrik br. 22. Mob: 066-125-258. DVIJE ku}e kod TV OBN, vrt, dvije gara`e, mo`e i odvojeno, Pofali}i. Mob. 061/546-246. VRAZOVA 160m2 i Kralja Tvrtka, 1 kat, 84m2. Mob. 061/148-810. SKENDERIJA-Tehel 150m2. Mob. 061/148-810. MEHMEDA Spahe, novogradnja, 5 kat, 143m2. Mob. 061/148-810. ^EKALU[A 94m2+gara`a, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. TITOVA 143m2, 3 kat i 80m2 2 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. TITOVA 121m2, 147m2, 150m2, za pos. prostor. Mob. 061/148-810. RADI]EVA 64m2, 2 kat, 2 balkona. Mob. 061/148-810. CENTAR 57m2, 1 kat, 2 balkona. Mob. 061/148-810. OREBI], prodajem dvospratnu ku}u, ba{ta, vo}e, vl. parking, blizu pro da vni ce i mo ra. Tel. 0038520/714-072, 00385955271785. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRO DA JEM tro ipo so ban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRO DA JEM je dno so ban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - po vo ljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRO DA JEM je dno so ban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175196. GRBAVICA, [oping, troiposoban stan 85m2/2.000 KM, renoviran, sa gara`om. Tel. 617-742, 061/964797. PRODAJEM na Ilid`i-Plandi{te, Ul. Bosanski ljiljana 17 kod nove d`amije, 150m2, 150m2 oku}nice, papiri uredni 1/1. Tel. 062/319-563. PRODAJEM pos. prostor 84m2, Dobrinja, suteren. Mob. 061/605851. PRODAJEM stan 77m2, Bolni~ka 11/14, liftovi uredni, cijena povoljna. Tel. 443-034. PRO DA JEM dvo so ban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRO DA JEM je dno so ban stan 42m2, I. Andri}a 7/14. Tel. 524-809. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Bo gu ni}a ^ar li ja br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782.

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE
OSTALO

PRODAJEM gara`u 14m2, povoljno, Dobrinja, Nade`de Petrovi}. Mob. 061/897-959. PRODAJEM jednoiposoban stan sa dva balkona (Centar). Informacije od 18 do 21 na Tel: 033218-637. PRODAJEM ku}u uz samo Jablani~ko Jezero 150 m2 stambenog prostora + podruma + oku}nica cijena 90.000 KM. Tel: 061-357-786. PRODAJEM gra`u za standardna kola blizu {kole Logavina(Ba{~ar{ija). Tel: 061/544-894. NOVA ku}a sa oku}nicom u Fo~i, pored KP Doma, mo`e i zamjena za stan ili ku}u u Sarajevu. Mob. 061/498-743. PRODAJEM stan bez posrednika povoljno Ul. Avde Jabu~ice, mo`e zamjena za Trebinje. tel. 033/810572, 061/438-855. PRODAJEM stan povoljno u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. PRODAJEM jednosoban adaptiran useljiv stan 40m2, M. Dvor. Tel. 061/715-543. PRODAJEM stan 66m2, II sprat, balkon, Hrasnica, odmah useljiv. Tel. 033/458-244. PRODAJEM jednosoban stan renoviran 38m2 + balkon, centr. grijanje, V sprat, dva lifta, Ul. Aleja Lipa, Hrasno. Tel. 061/838-055. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324. PRODAJEM gra|evinsko zemlji{te Gunjani (Tar~in-Kre{evo) 1066m2 uz potok pitke vode. Tel. 033/453607. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962. PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM stan u Ne|ari}ima no vo gra dnja 59m2, ci je na 1500KM/m2. Tel. 061/509-259. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. PRODAJEM trosoban stan I kat, terasa, dvori{te, ostava, klima, kamin, Katedrala. tel. 061/349-177. VIKENDICA, Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 538-798. STAN 53m2, Grbavica-[oping, 2 sprat i 53m2, Aleja lipa. Mob. 065/021-556. STAN 59m2, Hrasno, Trg heroja, 3 sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM 17500 m2 zemlje kromoll gornji. Tel: 062/157-289. PRODAJEM ku}u farmu za koke nosilje sve useljivo 1/1 cijena po vi|enju. Tel: 033-404-391. Mob: 061-936-598. PRODAJEM stenove u privatnoj ku}i posebni ulazi cijena 1100-1200 KM/2. Tel: 062/878-502. PRODAJEM posl. prostor 80m2, u Bravad`iluku i ku}u na Kova~ima. Mob. 065/021-556. STAN na Logavinoj, 51m2, skoro adaptiran, (mogu 2 rate), 135.000 KM. Mob. 061/245-900. PRODAJEM u strogom centru stan 100m2, II sprat, balkon sve novo. tel. 070 210-971.

VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju mo to ra, br. 44. Mob. 061/906-914. PRODAJEM mobitel HP IPAG Pocker PC (|epni ra~unar), u o~uvanom stanju, povoljno. Mob. 062/401229. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profesionalne, veli~ina 44-46. Mob. 061/906-914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnitu ru Da las, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM elek. tanis {panericu, babolat sa kompletom za servis. PRODAJEM tablete Playiks i mobitel Samsung D 900i. Mob. 061/323906. PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne police, metalne, vage, kase Oliveti, reno. Mob. 061/958-001. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. PRODAJEM pi{tolj Valter, 6,35mm, imaoci dozvole. mel. 061/812-233. CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337-782. RADIJATORE aluminiske po rebru, 10 KM. Mob. 062/458-313. GRIL za pe~enje pili}a-plin, plata za ro{tilj-plin, dva fri`idera. Mob. 061/375-168. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. PRODAJEM farmerke levi’s, teget 517 w 38 L 34 cijena po dogovoru. Tel: 062-248-612. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juli 2011. godine
Drugog jula 2011. navr{avaju se ~etiri godine otkako nas je napustio na{ dragi deda

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 51
Danas se navr{ava tu`na godina od kada nas je napustila

MUSTAFA MEMI]
1924 — 2011.

g|a. ZORA KRTALI], ro|. NUI]

Draga mama, hvala za svu ljubav koju si nam nesebi~no davala.
Sa ljubavlju i po{tovanjem, ~uvamo uspomene na tebe. Familija Memi}
4139

@ivi{ u na{im srcima i mislima. Sinovi Mladen i Dario sa obiteljima
25710

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog

na na{u dragu mamu i majku

PA[ANU AJDIN ro|. VEJZOVI]
2.07. 1999.- 2.07. 2011.

GORAN KONFORTE
Dragi prijatelj i najbolji {ef. Mirza Dedi}
4141

MIRKA STOJAKOVI]A

Sa mnogo ljubavi, nje`nosti i po{tovanja ~uvamo je zauvijek u na{im srcima. K}erka Bahrija Avdibegovi}, sin Fevzija, snaha Med`ida, unuke Amra i Maja, unuci Damir, Samir i Ismar.
4144

Drugog jula 2011. godine navr{ava se mjesec od smrti moga mu`a i oca Mirka Stojakovi}a. Ovim povodom zahvaljujem prijateljima i kom{ijama koji su do{li da izraze svoju su}ut i koji su ga ispratili na posljednji po~inak. Uvijek zahvalna supruga Lejla, k}erka Nada i zet Kurt
4140

IN MEMORIAM

SJE]ANJE na na{u dragu suprugu, majku, svekrvu i nanu

KUPOVINA
KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

Drugog jula 2011. godine navr{ava se 7 tu`nih dana otkako smo izgubili na{eg dragog

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. POVOLJNO, vanjske roletne, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel: 061/214-303 VR[IMO kvalitetno ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi. Itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. ARHITEKTA vr{i stru~ni nadzor nad izvo|enje gra|evinskih radova. Mob. 061/566-482. PROFESORICA engleskog jezika prevodilac i sduski tuma~ prevodi ovjerava sve pravne dokumente dr`i ~asove. Tel: 033-465-958 i Mob: 062-612-399.

ZAPOSLENJE
ZA JEDAN od ureda Austrijske ambasade u Sarajevu potreban asistent/asistentica za b-h-s i engleski jezik, znanje njema~kog jezika je po`eljno ali nije neophodno, zainteresirani se prijavljuju isklju~ivo sa CV-em na engleskom je zi ku pu tem fax-a na broj. 033/552-426. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel: 033/644-178 i Mob: 061-225-424. POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855 — 062/445037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

DERVA (ALAGE) MI^IJEVI], ro|. DURANOVI]
2. 7. 1996 — 2. 7. 2011.

HASIBU (HAMEDA) AVDI], ro|. ^OLI]
1935 — 2011.

SALKU (OSMANA) SULJOVI]A

Sin Mensur, unuci Muhamed i Midhat
4064

Drugog jula 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana otkako nisi na nama. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji: suprug Ha{im, sin Nezir, snaha Minka, unuci Nedim i Nezim
4126

Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Tvoja porodica
25715

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani - tri zvjezdice. www.neumbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villabianca-neum.com Telefon: 387(0)36 884-125, Fax: 387(0)36 884-128.

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{e drage Ivone

U PRELIJEPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00387 20 713884 i Mob. 061/252-782.

ROSI KRISTI]

NEUM — Apartmani prvi red do mo ra, Pri mor ska 124 (SURDUP 2) klimatizirano, vlastiti parking,www.villagrazzia.ba e-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel. +387(0)61 138 007.

DUBROVNIK — komplet opremljen stan ( klima, tv, sva ku}anska aparatura ), centar Starog grada. Iznajmljujem za ljetovanja, obezbje|en parking. Slobodni termini od 04.07. do 14.7. i od 15.8. pa nadalje. Cijena povoljna. Tel: 061/891-046.

Prijatelji, kolege iz Investicijskog bankarstva Raiffeisen Bank d.d. BiH
4122

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Drugog jula navr{avaju se dvije godine od prerane smrti na{e drage i voljene

dr. GORDANE KOVA^EVI]
Za na{ bol u du{i i srcu nedostaje rije~i utjehe. Zauvijek zahvalni za tvoju ljubav i pa`nju koju si nam nesebi~no davala. Tvoji neutje{ni: mama Nevenka, brat Marko, snaha Sne`ana, brati}i Ivan i Vladislav. Tog dana posjetit }emo njen grob u 15 ~asova, zaliti suzama i okititi cvije}em.
030

IN MEMORIAM

JASMINIKI JASNI
2. 7. 2007 — 2. 7. 2011.

S beskrajnom ljubavlju, Nijaz - Nizo
IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV

4128

na{em dragom ocu, dedi i puncu

JASMINKI JASNI
2. 7. 2007 — 2. 7. 2011.

MEHMEDALIJI ME[I BE[LAGI]U

Draga na{a sestrice, iako smo daleko, ti si uvijek u na{im srcima i `ivjet }e{ zajedno s nama beskrajno i vje~no. Tvoji: Eno, Narcisa i Pa{a sa porodicama
4128

Uspomene na tebe ~uvat }emo s po{tovanjem i zahvalno{}u, a s ljubavlju te pamtiti i spominjati. K}erka Arnela, unu~ad Dino i Sara, zet Zlatko Bise
4136

Drugog jula navr{ava se devetnaest godina od smrti moje drage tetke i devetog jula — devet godina od smrti moga dragog tetka

Danas se navr{ava 6 mjeseci otkako sa nama nije na{a draga mama i majka

Tu`nim srcem obavje{tavamo da je na{a draga

HOZO

HATID@A (MEHMEDA) LATI]

NADA NATA[A (DMITRA) BANJAC
1946 — 2011.
4131

S ljubavlju i po{tovanjem, Rusmir, Mika i Tanja

NAFIJA
2. 7. 1992.

MUHAREM
9. 7. 2002.
POSLJEDNJI POZDRAV

nakon kra}e bolesti preminula 30. juna 2011. u 66. godini. Ispra}aj i sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u petak, 1. jula 2011. godien, u 14 sati ispred kapele na pravoslavnom groblju Trnovac.

majci na{e drage prijateljice Smrt nije ja~a od sje}anja na vas i va{u dobrotu i plemenitost. S po{tovanjem, AZRA
4133

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

ROSI KRISTI]

VJE^NAJA PAMJAT! O`alo{}eni: k}erka Barbara, unuka Sara, brat Zdravko, sestra Mirjana, strina Zora, brati} Mitar, brati~na Olja, sestri} Nikola, sestri~na Sanda, snaha Nata{a, zet Omer, Amar i Amarela, porodice Banjac, Mla|enovi}, Salki}, Radi}, Minovi}, Triji}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

od Daria, Dajane, Bojana, Alme, Vedrana i Jana
4138

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
SJE]ANJE na na{eg prijatelja SJE]ANJE mom kolegi

GORANA KONFORTE
Prazninu koja je nastala tvojim odlaskom bi}e veoma te{ko popuniti. Ti si nas napustio, ali tvoje djelo ostaje.

GORANU KONFORTE
Tvojim odlaskom izgubio sam velikog prijatelja. Hvala ti za sve.

Mujesira, Mirsad, Emir i “Blue“
000

Nazif Brankovi} sa porodicom
000

IN MEMORIAM

SJE]ANJE na predsjednika Nadzornog odbora

GORAN KONFORTE
2. 7. 2009 — 2. 7. 2011.

GORANA KONFORTE

Ned`ad [adi} sa porodicom
25713

KOLEKTIV OSLOBO\ENJA
000

SJE]ANJE na ~lana Nadzornog odbora

IN MEMORIAM

GORANA KONFORTE

GORAN KONFORTE

Kolektiv “KLAS” DD
001

Vahid, Sabiha i Adnan Pa{ovi}
25714

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE SJE]ANJE

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

na mog iskrenog prijatelja i saradnika

na mog prijatelja

GORANA KONFORTE

GORANA KONFORTE

Tvoje vrline i tvoj nesebi~an doprinos Pivari ne dopu{taju zaborav. Hilmo i Refija Selimovi}
000

Hvala za primjer skromnosti velikih. Oti{ao si dostojanstveno kao {to si i `ivio. Mujo Selimovi} sa porodicom
000

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{eg dragog direktora

na na{eg dragog direktora

GORANA KONFORTE

GORANA KONFORTE
Bila nam je ~ast i zadovoljstvo raditi s Vama. Imali ste svoje mi{ljenje i u~ili ste i nas da se borimo za svoje. Bili ste jedan od idejnih tvoraca za za{titu doma}e proizvodnje. Nedostaja}e cijeloj MIMS grupaciji, a posebno Pivari, Va{a iskrenost, kreativnost i vizionarska misao. KOLEKTIV SARAJEVSKE PIVARE DD
000 000

Bili smo privilegovani imati Vas za vo|u. Nastavi}emo slijediti vrijednosti za koje ste se zdu{no borili, uz ono Va{e “niti srpska, niti hrvatska, niti bo{nja~ka, ve} hladna Sarajevska...” SEKTOR KOMERCIJALE SARAJEVSKE PIVARE

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
IN MEMORIAM
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Drugog jula navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog tate

GORANA KONFORTE

HAMED (RAD@E) KURSPAHI]
preselio na ahiret u utorak, 28. juna 2011, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Kanita i Amela, zetovi Kemal i Alex, brat Hamid, unu~ad Osman, Minela i Yanis, snahe Remza i Sabiha, brati}i i brati~ne, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, daid`i}i i daid`i~ne, {ura Avdo sa porodicom, svastika Rusmira sa porodicom, te porodice Kurspahi}, Zagorica, Muli}, D`anko, Kapetanovi}, Vite{ki}, Sijer~i}, Ad`amija, Mili}, Ge`o, Gallo, Avdi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Hrasno. Ku}e `alosti: Fojni~ka br. 7/VPR, Bra}e Kadi} br. 34 - Breka i Bosanska br. 7/X - A. Polje
4143 002

Beskrajno nam nedostaje{. U na{im srcima si vje~no. S ljubavlju i po{tovanjem, k}erke Lea i Danijela sa porodicom i sestra Tilda sa porodicom

SJE]ANJE na

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

GORANA i GIGU KONFORTE
Prijatelji Bobica Luki} i Dragan Kon
4120

HATIPA[A HABUL, ro|, BE[LAGI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 30. juna 2011, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. jula 2011. godine, u 15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: k}erka Emira, sinovi Muhamed i Emir, sestre Selveta i Zekija, unuci Kenan, Haris i Mirza, unuke Samra, Azra, Majda i Ema, snahe Ziza i U|ejna, zet Ismet Ba{i}, njena Hajra Miki}, te porodice Habul, Be{lagi}, Halilovi}, Ba{i}, Salihagi}, Kapid`i}, Dizdarevi}, Bajramovi}, Dedaji}, Adilovi}, Baralija i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici Goru{a br. 13/I.
002

IN MEMORIAM

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ANA SEKA VRCI]
2. 7. 2010 - 2. 7. 2011.

ZAHIR (ABIDA) MUHOVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 30. juna 2011, u 72. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 2. jula 2011. godine, poslije podne-namaza u haremu Semiz Alipa{ine d`amije u Pra~i, a ukop }e se obaviti u 13.30 sati na mjesnom mezarju u Pra~i.
4113

RAZA (ADEMA) HAD@OVI], ro|. SMJE^ANIN
preselila na ahiret u ~etvrtak, 30. juna 2011, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. jula 2011. godine, u 17 sati na mezarju Fo~anska Jabuka. O`alo{}eni: k}erka Zineta, sin Zijo, sestre Nura i Ramiza, bra}a Haso, Kasim i Ragib, zet Safet, snahe Velida, Vasvija i Fata, unu~ad Eldin, Eldina, Ermin i Edin, svakovi Munib i Nail, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Had`ovi}, Smje~anin, Ramovi}, Mizdrak, Mujezin, Me{i}, Merdan, Durakovi}, Softi}, Hubijar, Meki}, Hod`i}, Tar~in, D`afo, Duran, Poplata, Karad`a, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u d`amiji Hrasno u 17 sati. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa Dolac-Malte (Union Komerc) sa polaskom u 14.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S ljubavlju, Dunja i Sonja

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

O`alo{}eni: supruga Safeta, k}erka Saida, sestra Habiba, brat Alija, unuke Sanela, Selma i Lejla, snaha Alija, brati}i i brati~ne, sestri~na, {ura Faid, svastika Salveta sa porodicom, te porodice Muhovi}, Kukavica, Selak, Jusi}, Andelija, Kadri}, Lo{i}, Mahmutovi}, Prlja~a, Peljto, Palo, Pilav, Semid`ija, Brdari}, D`emid`i}, @iga, ^olo, Mi{ut, Drakovac, Drugovac, Spahovi}, Jahi}, Bujak, Fazli}, Kasapovi}, Veletovac, Huseinovi}, Bajraktarevi}, Muhedinovi}, Selimovi}, Bor~ak, Boguni}, ]esko, Be~i}, Memi}, Be{li}, Gazibara, Lagumd`ija, Velagi}, Smaji}, Ali}, Pojata, [epo, ^alija, Zahiragi}, Zuki}, Sipovi}, U{anovi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i rahmetlije u Pra~i.
000

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Povodom obilje`avanja godi{njice mature generacije 1962/66. Gimnazije „25. oktobar“ Stolac, sa sjetom i ljubavlju se sje}amo na{ih {kolskih kolega i profesora koji vi{e nisu sa nama
IN MEMORIAM

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Drugog jula 2011. navr{ava se dvanaest tu`nih godina od smrti na{e voljene supruge, majke, bake i punice

MILADA ISAKOVI] - KASUMOVI] MIODRAG BARBA MILI] D@AFER OBRADOVI] MEVLIDA PADALO HILMIJA RATKU[I] VASILIJE VASKO DROBNJAK, razrednik MIRZO DIZDAR, profesor
SJE]ANJE
4116

dr. MIRJANE STOJANOVI]

Beskrajno smo zahvalni za neizmjernu ljubav koju nam je darivala. Sje}anja na njenu dobrotu i plemenitost su neizbrisiva. Nikola Stojanovi}, k}erke Nada Ivani{evi} i Danica \urkovi} sa porodicama
4079

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

Drugog jula 2011. godine navr{ava se 40 najtu`nijih dana otkako nas je prerano napustila na{a voljena

na na{e drage roditelje

MATIJA BARI[I], ro|. [ANGO
1955 - 2011.

DRAGAN ROZI]
2. 7. 2000 - 2. 7. 2011.

STANA VASKOVI]
1990 - 2011.

JOVO VASKOVI]
2008 - 2011.

Prolaze dani puni tuge, a svaki novi trenutak i svaka uspomena bolno podsje}aju na sve {to smo tvojim odlaskom izgubili. Ti si bila na{ idol, na{a snaga, na{a zvijezda vodilja. S ponosom }emo ~uvati sje}anje na tvoj dragi lik, tvoju dobrotu i plemenitost.

Nema onoga koga se niko ne sje}a. Ti si uvijek sa nama.

Po~ivaj u miru nebeskom, okru`ena na{om neizmjernom ljubavlju i zahvalno{}u.

Uvijek u na{im mislima i srcima. Olivera i Sanja sa porodicom
4107

Zauvijek tvoji: Mario, Marja i Vladimir
001A

Supruga Gordana i sin Vedran
4108

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
IN MEMORIAM IN MEMORIAM

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

AHMED (MEHMEDA) SPAHI]

had`i HAMDIJA (HAMEDA) MILI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 30. juna 2011, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. jula 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Zuhra Munira, sin D`evad, k}erka Sabina, bra}a Mujo i Mehmedalija, sestra D`evahira, snahe Zehra, Fadila i Milena, unuke Amila, Anela, Mirna i Anesa, zet Mirza, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, svastike Adila i Izeta sa porodicama, te porodice Mili}, Konakovi}, Smaji}, Peuli}, Smaji{, \edovi}, Softi}, ]osi}, Zuko, Kari}, Adbegovi}, Dedaji}, Sarvan, Dizdarevi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Sara~ Ismailovoj d`amiji na Mejta{u.
000

MILAN (MITRA) [ATARA
2. 7. 1999 - 2. 7. 2011.

preselio na ahiret u ~etvrtak, 30. juna 2011, u 73. godini.

RADO[ OGNJENOVI]
2. 7. 1999 - 2. 7. 2011.

D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: bra}a Muris i Muaz, sestra Hajrija, snahe Safeta, Rafeta i Alma, brati}i Jasmin, Ermin, Mehmed i Harun, brati~na Sena, tetke Munira i Muniba, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Spahi}, Selimba{i}, Ajanovi}, Had`ihasanovi}, Banda, ^au{evi}, Sijer~i}, Lihi}, Mufti}, Tela~evi}, Rami} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

Uspomene, ljubav i neprestane misli ~uva}e Te od zaborava. Supruga Nevenka, sin Aleksandar, k}erke Tatjana i Milica, kao i unu~ad Ivan, Stefan, Andrej i Milan
4119

Zauvijek si u na{im `ivotima. Porodica
4115

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u stanu sestre Hajrije Selimba{i}, Ulica Ramiza Sal~ina br. 1/II, Saraj-Polje.
000

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
TU@NO SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE Drugog jula 2011. navr{ava se jedanaest godina otkako smo ostali bez na{eg

na voljenog sina i brata

AMILA (SALIHA) JUSI]A
iz Jablanice 2. 7. 1997 - 2. 7. 2011.

BAJRE ISAKOVI]A
2000 - 2011.

Sa tugom koju vrijeme ne lije~i, sa ljubavlju koja vje~no traje, `ivi{ u na{im srcima. Tvoji najmiliji: Ramiza, Salih i Amira
88420

S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem uvijek si u na{im srcima. Tvoji sinovi Armin i Amer
4117

Tre}eg jula 2011. godine navr{i}e se ~etrdeset dana otkako je na ahiret preselio na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE na na{e drage roditelje

ABDUREZAK (SMAILA) KULENOVI]

DINKA KREHO
1996 - 2011.

IZET KREHO
2001 - 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 2. jula 2011. godine, u 17 sati u Bakijskoj d`amiji.
4109

K}erke Azra i Zehra, unuci Maja i Deni
4112

IN MEMORIAM

Drugog jula 2011. navr{ava se tu`na i te{ka godina od kada nije sa nama na{a draga

IN MEMORIAM na na{e drage roditelje

VELIMIR PETROVI]
3. 7. 2009 - 3. 7. 2011.

S ljubavlju koja smr}u ne prestaje i tugom koja vje~no ostaje. Tvoja Ksenija Seka
4111

prof. dr. DIVNA JANKOVI]
Puno nam nedostaje{, Tvoja toplina, plemenitost, optimizam, snaga... Vole Te Tvoji najmiliji.
4083

NEDILJKA MARU[I]
23. 5. 2011.

FRANO MARU[I]
6. 4. 2011.

SJE]ANJE

Drugog jula 2011. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e majke, svekrve, bake i prabake i 87 dana od o~eve, svekrove, dedine i pradedine smrti. S po{tovanjem i ljubavlju ~uvamo uspomenu na Vas, na{e najdra`e.

SJE]ANJE

MILENKO MILOVANOVI]
2. 7. 2007 - 2. 7. 2011.

Sinovi Stanko i Zdenko sa porodicama
4081

SABAHETA DRINA, ro|. HRNJI]
2. 7. 1996 - 2. 7. 2011.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

S ljubavlju i tugom,

Porodica
4052

Fadeta i Nerima sa porodicama
4102

58

PREDAH

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ukoliko neko kritikuje va{ na~in rada, ne reagujete impulsivno. Obratite pa`nju na koristan savjet, uvijek postoji mogu}nost da se ostvari poslovni dogovor koji vodi u pravcu novih rje{enja. U odnosu sa voljenom osobom potrebna vam je realnija procjena, nemojte tra`iti neke nemogu}e ustupke. Sa vi{e po{tovanje prihvatite ono {to dobijate. Pobolj{ajte svoju psihofizi~ku kondiciju. Ukoliko nemate dovoljno povjerenja u neke saradnike, treba na vrijeme i pravilno za{tititi svoje poslovne interese. Nema potrebe da se raspravljate sa neistomi{ljenicima, ve} da preuzmete inicijativu koja vodi ka pozitivnim rezultatima. Partner uz svu dobru volju mo`da ne razumije u potpunosti va{e namjere, te o~ekuje da se izjasnite oko nekih zajedni~kih planova. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Nove informacije zvu~e komplikovano i neki saradnici ne ispunjavaju mo`da u potpunosti sva va{a o~ekivanja, ali vi se dobro snalazite u razli~itim situacijama. Detaljno provjerite razli~ite okolnosti prije nego {to zapo~nete novu poslovnu akciju. Povremeno osje}ate izvjesnu nelagodnost pred bliskom osobom i djelujete napeto. Nemojte davati pogre{na obe}anja i prihvatite iskreni razgovor. Neko vas dovodi pred svr{eni ~in ili u nezgodnu poslovnu situaciju. Izbjegavajte afektivno pona{anje i zatra`ite ne~iju podr{ku. Sve {to ~inite ostavlja posljedice na va{ poslovni ili dru{tveni `ivot, budite promi{ljeni. Sa~uvajte emotivnu distancu. Ukoliko ste mladi ili slobodni, nemojte dozvoliti da vas zavedu ne~iji laskavi komplimenti. Sa~uvajte prisebnost duha i samokontrolu. Zainteresovani ste za skrivene informacije ili za poslove koji se obavljaju na zaobilazan na~in. Privla~i vas mogu}nost da udvostru~ite poslovno-finansijske rezultate. Nema potrebe da vam ne~ije prisustvo pomuti razum ili da se sukobljavate sa voljenom osobom. Uz pove}ani sluh za toleranciju kontroli{ite i svoju impulsivnu stranu prirode. Va`no je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u, opustite se. Na vama je da provedete u djelo ne~ije ideje, jer na takav na~in mo`ete da ostavite profesionalan utisak u susretu sa saradnicima. Ukoliko vam je stalo da ostvarite neki dvostruki dobitak, budite dovoljno ubjedljivi pred okolinom. Planirajte novi ljubavni susret. Kod vas provijava romanti~no i dobro raspolo`enje, a partner `eli iskreno da vam ugodi na neobi~an na~in. Polo`aj Mjeseca djeluje izazovno na va{e psihi~ko stanje, stoga u odre|enim situacijama reagujete pomalo nekontrolisano ili na osnovu prvog impulsa. Bez obzira na nove poslovne nesuglasice, ne obazirete se na razli~ite komentare koje ~ujete. Ne dozvolite da se bliska osoba osje}a zapostavljeno, izrazite pozitivnu stranu svoje li~nosti. Upotrijebite i neke svoje skrivene adute. Va`no je da plasirate svoje ideje u odabranom dru{tvu i na pravom mjestu. Osmislite svaki potez prije nego {to javno izlo`ite ideje pred saradnicma. Dobra priprema i organizacija predstavlja sigurniji put do uspjeha. Ako vas mu~e nove emotivne sumnje, otvoreno razgovarajte sa voljenom osobom. Nemojte donositi ishitrene zaklju~ke na osnovu svog prvog ili blic-utiska. Va`no je da jasno defini{ete zajedni~ka pravila u poslovnoj saradnji. Svako treba da odradi svoj dio posla na najbolji na~in i bez pretjeranog eksponiranja. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e strogo ili hirovito prema voljenoj osobi, nasuprot tome poka`ite vi{e nje`nosti i razumijevanja u svakom pogledu. Od vas se to i o~ekuje. Izbjegavajte nezdravu ishranu. Nekom kao da se posre}ilo da ostvari svoje poslovne ciljeve, ali na vama je da kompletnu situaciju ispratite sa du`nim po{tovanjem. Izbjegavajte rivalstvo ili takmi~arsku atmosferu, va`no je da sa~uvate pozitivnu vezu sa bliskim saradnicima. Strpljivo sa~ekajte na ne~iji poziv ili na partnerovo prisustvo. Bez obzira na volju postoje situacije koje ne mo`ete ubrzati i promijeniti u svoju korist. Nove informacije ili doga|aji na poslovnoj sceni predstavljaju dobar povod za zajedni~ki uspjeh. Podsti~ite kod sebe smisao za prakti~nom orijentacijom, potrebno je da prihvatite ne~iji uticaj. Neko poku{ava da vas inspiri{e na pozitivno raspolo`enje. Ali, vi imate unaprijed zacrtane ciljeve i ne odstupate od svojih emotivnih namjera. Mo`da treba dobro da razmislite o ne~ijem savjetu. Novi doga|aji na poslovnoj sceni imaju negativan uticaj na va{u koncentraciju, ne uspijevate da ispunite sve planirane obaveze u predvi|enom roku. Va`no je da pa`nju posvetite nekim prioritetnim ciljevima. Bolje je da se ne zanosite velikim emotivnim `eljama ili ne~ijim obe}anjima. Nemojte precjenjivati li~ne mogu}nosti i ne~ije slabosti, negdje postoji granica.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: maler, ivana, garib, unija, eg, ar, lak, b, sreda, drvored, er, oo, maraska, priliv, rr, lane, asker, a, atentati, tat, stativ, at, kmeri, a, kompasi, ul.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas umjereno obla~no, prije podne u sjevernim, a poslije podne u centralnim i isto~nim predjelima sa ki{om. Vjetar slab, sjeverni, na jugu jugozapadni. Minimalna temperatura od 10 do 18, maksimalna dnevna od 19 do 28 stepeni Celzijusa. Sutra prije podne prete`no sun~ano, poslije podne umjereno obla~no. Na jugu prije podne obla~no sa ki{om, poslije podne razvedravanje. U ponedjeljak prete`no sun~ano, u no}i naobla~enje sa zapada. U utorak umjereno obla~no, prije podne u ju`nim, poslije podne u svim predjelima sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 12, maksimalna dnevna 22 stepena Celzijusa.

Danas prete`no sun~ano u zemljama Beneluksa, Francuskoj, [paniji, Portugalu i Gr~koj. U ostalim predjelima Evrope o~ekuju se ki{a i lokalni pljuskovi sa grmljavinom, a obilne padavine i umjeren vjetar u Poljskoj. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu kontinenta kreta}e se od 20 do 26, a najtoplije }e biti na jugu Pirinejskog poluostrva, oko 37 stepeni Celzijusa. U centralnim predjelima Balkana umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om. U ostalim krajevima poluostrva prete`no sun~ano. U Vla{koj niziji puha}e umjeren zapadni vjetar. Maksimalna temperatura od 19 do 25, na jugu do 32 stepena Celzijusa.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
uloge: Jim Carrey, Carla Gugino, Angela Lansbury... po~etak u 12, 14, 16, 18, 20 i 22 sata.

subota, 2. juli 2011. godine ne ni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati. LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 14, 17, 20 i 22.45 sati. [ehi}, Amra Zuli}, Almin Me{uki}, Sandi Deli}, po~etak u 21 sat, ulaz slobodan.

OSLOBO\ENJE

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 16.10, 18.20, 20.30 i 22.40 sati.

BANJA LUKA

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba fotografija FOTO BiH, za posjete je otvorena do 30. juna. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Izlo`ba “Cijeli grad“, posve}ena umjetni~koj fotografiji iz Njema~ke, za posjete je otvorena do 10. jula.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME

KINA
KRITERION
DJEVOJ^ICA KOJA SE IGRALA VATROM
krimi, triler, re`ija: Daniel Alfredson, uloge: Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Lena Endre... po~etak u 20.20 sati.

akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 20.25 sati.

BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni sat, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne posjete potrebno je najaviti na telefon 033/ 279-800.

KINA
MULTIPLEX PALAS
X-MEN: PRVA GENERACIJA
akcija, avantura, re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: James McAvoy, Michael Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose Byrne, January Jones... po~etak u 13, 17.30, 20 i 22.30 sati.

FESTIVALI
BA[^AR[IJSKE NO]I 2011. KOLOBARA HAN KONCERT
Samir Fejzi} Band, po~etak u 21 sat.

ZENICA

CINEMA CITY
DJEVERU[E

TUZLA KINA
MULTIPLEX EKRAN
MAMURLUK 2

GALERIJE
NOVI HRAM
komedija, re`ija: Paul Feig, uloge: Kristen Wiig, Terry Crews, Jessica St. Clair... po~etak u u 17.50, 20.20 i 22.50 sati. Izlo`ba pod nazivom “Citati“ autora Vase Kr~mara, arhitekte iz Novog Sada, za posjete je otvorena do 3. jula, svakog dana osim subote od 15 do 19 sati.

KUNG FU PANDA 2
animirani, akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jack Black, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, David Cross, Victor Garber, Lucy Liu, Michelle Yeoh, Dennis Haysbert, James Hong... po~etak u 11 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija ”Volonteri u akciji”, sa 20 pobjedni~kih radova foto konkursa, za posjete je otvorena do 30. juna ove godine.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

KUNG FU PANDA 2

FILMSKI HITOVI ZA 2 KM
Po~etak u 12, 14, 16, 18.30 i 21 sat.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 11.30, 11.50, 13.30 i 15.50 sati.

komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 15.30 i 17.30 sati.

TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 12.45, 15.30, 18.15 i 21.15 sati.

KUNG FU PANDA 2
animirani, akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jack Black, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, David Cross, Victor Garber, Lucy Liu, Michelle Yeoh, Dennis Haysbert, James Hong... po~etak u 12 sati.

BIHA]

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika banjalu~ke slikarke Biljane Gavranovi} - “Mali svijet“, za posjete je otvorena do 2. jula.

MEDVJEDI] WINNIE
animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 11.20, 13 i 14.35 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

PINGVIN D@ASPER I PUTOVANJE NA KRAJ SVIJETA
animirana avantura, re`ija: Eckart Fingberg i Kay Delventhal, po~etak u 11 i 13 sati.

BUGOJNO KINA
UNA
TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 18 i 21 sat.

SUPER 8

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

LJETNA REVIJA FILMOVA
po~etak u 16, 18.30 i 21 sat.

DJEVOJ^ICA KOJA SE IGRALA VATROM

avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 13.20, 15.45 i 18.05 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba pod nazivom MRTVA GLAVA JEZIK PROGOVARA, autorice Alme Suljevi}, za posjete je otvorena do 12. jula.

FESTIVALI
FEDRA - KSC
^E[KA BESEDA DOLJANI “PUT U AMERIKU“
Vlastimil Pe{ka prema Josefu Kajetanu Tylu, re`ija: Svjetlu{ka Prokopi}, program FEDRA plus, po~etak u 20.30 sati.

TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 13.50, 17, 20.10 i 23.20 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. krimi, triler, re`ija: Daniel Alfredson, uloge: Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Lena Endre... po~etak u 19.30 i 22 sata.

AKO MI SE FU]KA, FU]KAM
socijalna drama, re`ija: Florian Serban, uloge: George Pistereanu, Ada Condeescu, Mihai Constantin... po~etak u 20.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

FESTIVALI
BIHA]KO LJETO KULTURNI CENTAR
KONCERT PUHA^KOG ORKESTRA FU@INE
Gradski trg - Kulturni centar, po~etak u 20 sati.

BRZINA TAME…
sve~ano zatvaranje Festivala i dodjela nagrada, Teatar FEDRA Bugojno, autor: Stojan Stiv Te{i}, re`ija: Senada Milanovi}, po~etak u 21.30 sati.

PINGVINI GOSPODINA POPPERA

TRANSFORMERSI 3

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreSF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia

TO JE PROPAST TVOJA
autor: @arko Mileni}, Teatar mladih Biha}, re`ija: Erna Begatovi}, igraju: Imra ]ehaji}, Vanja Gredelj, Azra Dedi}, Adis Pu}urica, Sajra Musli}, Dejla

komedija, re`ija: Mark Waters,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juli 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Kobna lova
KRIMI DRAMA
Re`ija: Mark Rydell Uloge: Kim Basinger, Danny DeVito, Forest Whitaker, Ray Liotta, Tim Roth, Nick Cannon, Kelsey Grammer

HIT
DANA
08.00
PINK
TRILER
Re`ija: Peter Weir Uloge: Harrison Ford, Kelly McGillis, Josef Sommer

20.10
BHT

Spisateljica Carolyn Carver je izgubila kreativnu inspiraciju, a usput se odala igrama na sre}u. Njen suprug misli da ona vrijedno radi na novom romanu, dok Carolyn posje}uje kockarnice i uporno gubi njihovu u{te|evinu, predvi|enu za {kolovanje k}erke. Poznanstvo s propalim ma|ioni~arem u~init }e joj se kao spas u zadnji ~as. Ali, kako podzemne sile djeluju nepredvidljivo, stvari }e se jo{ vi{e zakomplicirati. Lokalni gangsteri svojim metodama utje~u na rezultate sportskih natjecanja.

Svi dragi neznanci
TRILER
Re`ija: Burt Kennedy Uloge: Stacy Keach, Samantha Eggar, John Savage

22.00
MRE@A

Policajac iz velikog grada na|e se me|u ~udnim ljudima koji `ive sasvim posebnim `ivotom u prelijepoj prirodi ameri~ke dr`ave Pensilvanije, na farmi sekte Ami{a, u njenom ruralnom dijelu gdje `ive doseljenici iz Holandije. Ova mala pacifisti~ka zajednica odbacuje savremeni svijet, njegov moral, na~in `ivota, nasilje i totalno je zatvorena i sumnji~ava prema strancima jer `eli da se dr`i svog jednostavnog na~ina `ivota, a mali dje~ak Ami{ je slu~ajan svjedok ubistva, pa }e policajac D`on Buk morati da se krije da bi ga za{titio dok ne otkrije ko sve stoji iza ubistva...

Putuju}i zaobilaznicom, dvoje ljudi }e oteti grupa siro~adi koja }e od njih zahtijevati da postanu njihovi roditelji. Na`alost, djeca imaju lo{u naviku: ubijaju sve odrasle koji ne pristanu ispuniti im `elju.

SERIJE

SPORT

FILM

Otvori o~i
DRAMA
Re`ija: Alejandro Amenabar Uloge: Penelope Cruz, Eduardo Noriega, Chete Lera, Fele Martínez, Najwa Nimri, Gérard Barray

Dva smo svijeta razli~ita
Uzeir je nezadovoljan Fadilovim vo|enjem pozori{ta i postavlja prinudnog upravnika. Fadil je slu|en jer je prinudni upravnik Ru`dija, Fadilov zakleti neprijatelj. Ru`dija uspostavlja ~eli~nu disciplinu i maltretira sve uposlenike. Shvataju}i da im se ne pi{e dobro, svi se udru`uju u namjeri da se rije{e Ru`dije.

Dvanaestica
KRIMI DRAMA Re`ija: Nikita Mikhalkov
^e~enski tinejd`er je osumnji~en za ubojstvo o~uha, ruskog vojnog oficira i sudi mu se pred Velikim sudom. Da bi dje~ak bio progla{en krivim potrebno je da odluka sudskog vije}a bude jednoglasna. Ve}ina ~lanova vije}a nakog izno{enja dokaza smatra dje~aka krivim, ali jedan od sudija ipak misli da je dje~akov otac bio `rtvom mafije.

00.05
HAYAT

20.05 TV1/MRE@A

23.55 OBN

De`urni playboy koji na `ene gledao kao robu za jednokratnu upotrebu do`ivljava saobra}ajnu nesre}u iz koje izlazi unaka`en. Iz zatvorske }elije pri~a nam svoju pri~u.

Finale (`)
Tenis

Grand slam Wimbledon 2011.

Smrtonosno oru`je 4
AKCIJA
Re`ija: Richard Donner Uloge: Mel Gibson, Danny Glover, Joe Pesci, Rene Russo, Chris Rock, Jet Li

FILMOVI

14.55 BHT

23.15
HRT 1

Unaprje|enje im je donijelo vi{e posla u uredu, sada nisu toliko na ulici i ~ini se da vi{e ne}e imati priliku upadati u nevolje i dizati u zrak sve na {to nai|u. Martin Riggs i Roger Murtaugh poku{avaju se u svojim ozbiljnim godinama smiriti, no problemi kao da ih tra`e. Trijadi su se zamjerili jer poku{avaju u Ameriku sprije~iti krijum~arenje Kineza koji bi se trebali baviti falsificiranjem novca potrebnog za kupnju ~elnika kriminalne organizacije iz ruku kineske vojske. I ovoga puta Martinu i Rogeru poma`e Lorna Cole, Leo Getz, koji je u me|uvremenu postao privatni detektiv, ali i novak u ekipi, Lee Butters.

Mrtva zona
DRAMA/TRILER
Re`ija: David Cronenber

Rob-B-Hood
01.00 PINK
AKCIJA
Re`ija: Benny Chan

Johnny Smith predaje knji`evnost i u sretnoj je vezi sa Sarah Brecknell. Jedne ve~eri do`ivi prometnu nesre}u. Zavr{i u dubokoj komi na pet godina. Kad se probudi iz kome, brigu o njemu preuzima dr. Sam Weizak. Johnny je {okiran {to je bio u komi tolike godine, a neugodno se iznenadi kad sazna da se Sarah u me|uvremenu udala. Johnny se te{ko prilago|ava novom `ivotu, a otkriva i da je vidovit. Uz dr. Weizaka za Johnnyeve se sposobnosti proricanja budu}nosti zainteresira i lokalni {erif Bannerman, ali i politi~ar Greg Stillson...

Djetinjstvo Fong Ka Hoa nije bilo ba{ idealno. Rano izba~en iz {kole vrlo se brzo na{ao prepu{ten sam sebi. To ga je prisililo da se oku{a u kocki u ~emu nije odve} uspje{an pa nerijetko prokocka sav novac koji ima. Na nagovor ku}evlasnika, sa svojim kolegom, Fong otima unuka mo}nog tajkuna kojeg ne uspijevaju predati triadama kao {to je planirano. Ubrzo uvi|aju da triade `ele otkupninu za dje~aka kojeg bi naposljetku ubili. Fong odlu~i zadr`ati dje~aka {to }e ga dovesti u nove nevolje.

20.00 OBN

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.05 Sumo {kola, japanski dokumentarni film 08.00 Vijesti 08.05 Barimba Program za djecu: 08.30 Bo u pokretu 08.55 Tajna o Mulan 09.45 Spretno - sretno, TV igra 10.15 Angelina balerina 10.30 Tomica i prijatelji 10.40 [oni i njegovo stado 10.55 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Naru~ena mlada, ameri~ki igrani film 14.00 Vijesti 14.10 Ljubav i kazna, igrana serija, 66. epizoda (r) 15.50 Ljubav i kazna, igrana serija, 67. epizoda (r) 17.24 Dnevnik, najava

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 TNT, serija 07.35 Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.25 Gumenko, crtana serija 08.35 Barimba, crtana serija 08.55 Mekanike u misiji, crtana serija 09.20 D`ekersi, crtana serija 09.45 Bo u pokretu, crtana serija 10.10 Jagodica Bobica, crtana serija 10.35 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 11.25 Heroji i fenomeni 12.00 Dnevnik 1 12.20 Tamburica fest 2011. Deronje - revija tambura{kih hitova, snimak

HAYAT
06.10 Timmy, crtani film 07.00 Fifi, crtani film 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film 08.30 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 11. ep. 08.55 Lijeni grad, crtani film 09.40 Garfield, crtani film 10.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Autoklub 13.25 Dokumentarni program 14.00 Djevoja~ki most, igrani film 15.40 Najbolje godine, serija

TV1
06.00 Nijemi svjedok, serija 07.00 Vijesti 07.12 Flash info 07.24 Flash biznis 07.27 Flash sport 07.30 Historija odje}e, 1/13 08.00 Vijesti 08.05 Ma~ak Mika, 5/13, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, 18/26 09.00 Vijesti 09.05 Ukradeni `ivoti, serija 10.00 Vijesti 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.20 Ukradeni `ivoti, serija 13.00 Biznis vijesti 13.15 Batman & Robin, film (r) 15.00 Vijesti

PINK
06.00 Nikad budala, film 08.00 Svjedok, film
TRILER
Re`ija: Peter Weir Policajac iz velikog grada se na|e me|u ljudima koji `ive posebnim `ivotom na farmi sekte Ami{a, gdje `ive doseljenici iz Holandije. Ova mala pacifisti~ka zajednica odbacuje savremeni svijet, njegov moral, na~in `ivota, nasilje i totalno je zatvorena i sumnji~ava prema strancima jer `eli da se dr`i svog jednostavnog na~ina `ivota, a mali dje~ak Ami{ je slu~ajan svjedok ubistva, pa }e policajac D`on Buk morati da se krije da bi ga za{titio dok ne otkrije ko stoji iza ubistva...

08.00 BHT vijesti 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Srame`ljivi Maks, igrani film za djecu 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 34/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Tribunal 12.50 Skriveni dokazi, igrana serija, 12/62 13.40 Muzi~ki ram 14.00 Tenis: Grand Slam Wimbledon 2011, pregled (r) 14.55 Tenis (@): Grand Slam Wimbledon 2011: Maria Sharapova Petra Kvitova, finale, prenos 18.00 Vremenska ma{ina, strana dokumentarna serija, 2/3 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 20.10 Kobna lova, ameri~konjema~ki igrani film 22.10 BHT vijesti 22.30 Ezel, igrana serija, 125/142 23.30 Mjesto zlo~ina New York, igrana serija, 20/23 00.10 Kobna lova, ameri~konjema~ki igrani film (r)

10.00 Spidermen, animirani film 10.45 Mo}ni Rend`eri, animirani film 12.00 Info top, info-program

Ezel
SERIJA

17.25

Jagodica Bobica
CRTANA SERIJA

10.10

Garfield
CRTANI FILM

09.40

Tito
DOK. SERIJAL

Show time
21.00
ZABAVNA EMSIJA

18.00

17.25 Ezel, igrana serija, 124. epizoda 18.25 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 24. epizoda (r) 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Salon, ameri~ki igrani film 21.54 Dnevnik, najava 21.55 Na{a mala klinika, igrana serija 22.44 Loto, dobitna kombinacija brojeva 22.55 Dnevnik 3 23.15 Vi odlu~ujete 00.10 Otok smrti, igrana serija, 2. epizoda 00.55 Naru~ena mlada, ameri~ki igrani film

14.00 Ja imam talenat, show program, finale 16.10 Mis BiH 2011., predstavljanje kandidatkinja 17.00 Vijesti 17.10 Zmajevi i tamnice, film 19.05 Ah, ta planeta 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 Vite{ka zemlja, serija 22.00 Posljednja audijencija, serija 23.10 Dnevnik 3 23.45 Poziv, film 01.10 Posljednja audijencija, serija 02.10 Dnevnik 2 03.35 No} gurmana, film 05.10 Zemlja vi|ena o~ima neba, dokumentarni program

16.35 Sport centar 16.40 Vremenska prognoza 16.42 Nebo nad Montanom, igrani film 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Stubovi zemlje, serija 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 22.00 Petrijin vijenac, igrani film 00.00 Sport centar 00.05 Otvori o~i, igrani film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 02.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 03.40 Autoklub 04.00 Dokumentarni program

15.10 Avanture Kaleba Vilijamsa 3, film 16.00 Biznis vijesti 17.00 Vijesti plus 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, 13. ep. (r) 18.10 Biznis vijesti 18.20 Sedma brzina, emisija o automobilizmu, 1. ep. 19.00 Najava dnevnika 19.01 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Dva smo svijeta razli~ita, 14. epizoda 21.00 Tito, dok. serijal 22.00 Svi dragi neznanci, film 00.00 Pono}ne vijesti plus 00.20 Putanja sudara, film 01.50 No}ni program

12.20 Gold Music, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.05 Zaljubljivanje, film 15.50 Info top, info-program 16.00 [ta se zgodi, kad se ljubav rodi, film 18.00 Show time, zabavna emisija 20.00 Distrek{n, game how 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki program 23.00 Mre`a vremena, film 01.00 Mrtva zona, film

RTS
10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.10 12.45 13.00 13.15 13.25 13.30 14.00 14.45 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.05 22.00 23.00 00.00 Vijesti @ikina {arenica Vijesti Gra|anin, info Knjiga utisaka Svet zdravlja Vrijeme odluke Dnevnik Sport plus Vrijeme Srbija na vezi Vi i Mira Adanja Polak Vijesti Sve boje `ivota Vrele gume, reporta`a Za sva vremena Medijska mre`a srpske dijaspore Petkazanje Leti, leti pjesmo moja mila Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Gorki plodovi, serija TV lica... Jelen top deset Svet sporta Imam jednu `elju

RTCG
08.00 09.30 10.30 11.00 11.30 12.00 12.05 12.35 13.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.35 17.00 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.05 21.40 22.15 22.55 23.00 Jutarnji program Program za djecu Pro~itaj me (r) Mali veliki barski ~aj za Linu 7 TV dana (r) Vijesti Zapis (r) Muzika Jutarnji program (r) Argument (r) Fle{ sport (r) Aktuelno Dnevnik 1 Crno-bijeli svijet (r) Obrazovna emisija Muzika Mozaiku Dok. emisija Muzika Program za djecu, 2/10 Kalendar Dnevnik 2 Blic biznis i vijesti iz dijaspore Crnogorski 20. vijek Art magazin Pe~at Muzika Kalendar Dnevnik 3

FOX LIFE
08.05 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 Ru`na Beti, serija 10.30 [apat duhova, serija 11.20 Dr Haus, serija 12.05 Upravljanje Vajldom, serija 12.30 Prljavi seksi novac, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Privatna praksa, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 Ru`na Beti, serija 16.30 [apat duhova, serija 17.15 Dr Haus, serija 18.50 Houp i Fejt, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 [tiklama do vrha, serija 22.00 Ludnica u Klivlendu, serija 22.25 Kugar Taun, serija 22.50 Upravljanje Vajldom, serija 23.15 Sve ispo~etka, serija 00.05 Ket i Kim, serija 00.55 Dr Haus, serija

UNIVERSAL
06.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija (5 ep.) 11.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 12.20 Dobra `ena, serija 13.20 Savr{en plan, film 15.10 Sastanak sa ubistvom, film

TV1000
06.00 Bostonska bra}a, film 08.00 Pet asova, film 10.00 Bijela palata, film 12.00 Grejslend, film 14.00 Lak za kosu, film 15.40 Apolo 13, film

EUROSPORT
08.35 Fudbal, SP (@) Njema~ka: Novi Zeland Engleska 10.15 World Cup show 10.30 Kanu, SK Largentiere, Francuska, live 12.00 Biciklizam, Tour de France, live 13.00 Autotrke, Budapest, Ma|arska, live 14.00 Biciklizam, Tour de France, live 17.30 Fudbal, SP (@) Njema~ka: Novi Zeland Engleska 18.00 Fudbal, SP (@) Njema~ka: USA Kolumbija, live 20.00 Fudbal, SP (@) Njema~ka: Sjeverna Koreja - [vedska 21.00 World Cup show 21.15 Superkombat 22.30 Konji~ki sport 00.00 Horse Racing Time 00.30 Fudbal, SP (@) Njema~ka: USA Kolumbija 01.45 World Cup show

Dobra `ena
SERIJA 19.00

Akcija u centru grada
FILM 20.00

17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Dobra `ena, serija 20.00 Zakon i red, serija 21.00 Trupa, film 23.10 Krug obmane, film

18.00 Sre|en, film 20.00 Premijera: Akcija u centru grada, film 22.00 Petak trinaesti, film 00.00 Somot, film, film 02.00 Topla ~okolada, film

subota, 2. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.12 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.29 Na kraju ulice: Bicikl (r) 07.55 @utokljunac: Shakespeare (r) 08.28 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu (r) 09.22 Majstori svira~i: Koncert u Opatiji 09.54 Sportske igre mladih 10.09 ni DA ni NE: Ocjenjivanje u {kolama (r) 11.05 Mali{ani okruglog stola, ameri~ko-kanadski film za djecu (r) 12.37 Big Band HRT-a: Tribute to Damir Di~i} 13.55 KS automagazin 14.26 Obrtnik partner 15.00 Tenis Wimbledon finale: P.Kvitova-M.[arapova, prijenos 16.50 Tvoja sam sudbina, serija (r) 17.31 Tvoja sam sudbina, serija (r) 18.08 Tvoja sam sudbina,

63

NOVA
08.10 Timmy Time, 23/52 08.20 Peppa, crtana serija 08.40 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 09.05 Chuggington, 33/52 09.15 Beyblade metal fusion 09.40 Winx, crtana serija 10.05 Bra~ne vode, serija 11.00 Frikovi, serija 4/16 11.55 Smallville, 4/22 13.00 Igra~ka, film 14.45 Klopka za milijuna{a, film (r) 16.40 Provjereno (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.50 Nad lipom 35 (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.00 Od kolijevke pa do groba, film 21.55 Razbija~ 3: Usamljena pravda, film 22.25 Boks: V. Kli~ko vs. D. Haye, prijenos 00.05 Razbija~ 3: Usamljena pravda, film nastavak 01.10 Ezo TV, tarot show 02.40 8 mm 2, film (r) 04.35 Tunel smrti, film (r)

OBN
08.30 Casper, crtani film 08.45 Kornja~a Hero, crtani film 09.10 An|eli i prijatelji, crtani film 09.30 Roni, Olly, Roni, crtani film 09.45 Banny Maloney, crtani film 10.00 Nebeske plesa~ice, crtani film 10.20 Ke~eri RAW, zabavni program 11.15 Zvonar crkve Notre Dame, dje~iji film 12.10 Mamin de~ko, igrani film 13.50 Lonci i poklopci, kulinarski show 14.50 Slomljena srca, turska serija 16.30 Victoria Silvstedt: Moj savr{eni `ivot, zabavni program 17.30 Dejana talk show: Djeca poznatih Bosanaca! 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportki pregled 19.10 Pitajmo zajedno, gost: Mustafa Nadarevi}, talk show 20.00 Roob-B-Hood, film 22.20 Ameri~ki psiho 2, film 23.55 Dvanaestica, film 02.40 Roob-B-Hood, film 04.30 Ameri~ki psiho 2, film

TVSA
07.00 Mu}ke, humoristi~ki program, 21. ep. (r) 07.30 Mu}ke, humoristi~ki program, 22. ep. (r) 08.00 Pogram za djecu 10.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show, 36/46 (r) 10.30 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show, 37/46 (r) 11.05 Grimove bajke, program za djecu (r) 11.30 Autoshop magazin 12.00 Freud, 1/6 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Igrani film 14.45 @ivoti svetaca, igrana serija (r) 15.35 @ivoti svetaca, igrana serija, 2/4 (r) 16.25 Tribunal 16.55 Freud, dok. program, 2/6 17.55 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Paukova mre`a, program za djecu 20.00 Jane Doe: Sad ga vidi{, sad ga ne vidi{, ciklus igranih filmova, 2/4 21.25 Vijesti TVSA 21.40 Gra|anin Kon, film 23.30 BBC dok. program (r) 00.20 Jane Doe: Sad ga vidi{, sad ga ne vidi{, igrani film, 2/4 (r)

TV TK
06.55 Iz dana u dan, TV kalendar 07.00 Vijesti 09.00 Zakon ljubavi, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 14.15 Dje~ije filmsko popodne 16.00 Vijesti 17.00 Moj dom, magazin 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 19.50 Skrivena kamera 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.00 Film 23.15 Vijesti 23.55 Film 01.45 Dnevnik RTV TK (r)

06.37 Drugo mi{ljenje: Elektrokemoterapija (r) 07.12 TV kalendar 07.24 Iza ekrana (r) 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.16 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Kralj i ~etiri kraljice, ameri~ki film (r) 09.37 Skica za portret (r) 09.50 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.08 Ku}ni ljubimci 10.42 Rijeke Hrvatske: Cetina, dokumentarna serija (r) 11.13 Normalan `ivot, emisija o obitelji 11.52 Predstavljamo vam... 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.31 Prizma, multinacionalni magazin 13.17 Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (r) 14.07 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 14.38 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot (r) 14.41 Jelovnici izgubljenog vremena: Bajka o paprikama 15.02 Zlatna kinoteka: Staza slonova, ameri~ki film (r) 16.40 Predstavljamo vam... 16.45 Vijesti 16.50 Vrijeme sutra 16.51 HAK - Promet info 16.54 Znanstvene vijesti 17.02 Euromagazin: Poljska `ivot bez granice, dokumentarni film 17.40 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (r) 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.03 Vrijeme 20.09 Od Lark Risea do Candleforda 1, serija 21.05 Izbor za Miss Universe Hrvatske, prijenos 22.40 Vijesti 23.03 Vijesti iz kulture 23.15 Smrtonosno oru`je 4, ameri~ki film (r) 01.21 Filmski maraton: Predsjedni~ke la`i, ameri~ki film (r) 02.54 Filmski maraton: Kralj i ~etiri kraljice, ameri~ki film (r) 04.14 Prizma, multinacionalni magazin (r) 04.59 Skica za portret (r)

MRE@A
08.05 Ma~ak Mika, 5/13 08.35 Ostrvo kornja~a, 18/26 09.05 Uradeni `ivoti, serija 12.20 Ukradeni `ivoti, serija 13.15 Batman & Robin, film (r) 15.10 Avanture Kaleba Vilijamsa 3, film 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, 7. ep. (r) 20.05 Dva smo svijeta razli~ita, 14. epizoda 21.00 Tito, dok.serijal 22.00 Svi dragi neznanci, film

Mamutica
SERIJA

22.15

Winx
CRTANA SERIJA

09.40

serija (r) 18.44 4 zida 19.17 Gara`a: Ashes You Leave (r) 19.49 Svijet ljekovitog bilja, dokumentarna serija (r) Ko{arka, EP: Hrvatska - ?, prijenos 22.15 Mamutica 2, serija (r) 23.10 Mamutica 2, serija (r) 00.01 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet (r) 00.56 No}ni glazbeni program - spotovi 03.33 No}ni glazbeni program: Pod vedrim nebom: Dubrovnik (r) 04.32 No}ni glazbeni program: Dra`en Ze~i} - Evala Splite, koncert 2. dio (r) 05.09 No}ni glazbeni program: Goran Karan i gosti U`ivo u srcu grada, koncert 2. dio (r)

TV MOSTAR
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, crtani film 09.05 Ukradeni `ivoti, serija 12.00 Vijesti plus 12.20 Ukradeni `ivoti, serija 13.15 Batman & Robin, film (r) 15.00 Vijesti 15.10 Avanture Kaleba Vilijamsa, film 17.00 Vijesti plus 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.20 Muzi~ki program RTM 19.00 Najava dnevnika 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.00 Tito, dok. serijal 22.00 Svi dragi neznanci, film

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Razotkriveni 13.00 Napad, film 14.30 Planeta zemlja 15.30 Frej`er, serija 16.00 Melodije orijenta 16.30 Tribunal 17.00 Flash vijesti 17.05 Iran 17.30 Ugovor, film 19.00 Odli~an 5+ 19.10 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Frej`er, serija 20.45 Merketing 21.00 Legende bh sporta 21.30 Koliko kupi{ duplo dobije{ 22.00 Autoshop magazin 22.30 [etnja turskom 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC 00.20 Iskonski strah, film

RTV USK
12.50 Turisti~ka razglednica: Irska 13.05 Studenti, 14/15 (r) 14.05 Azimuti, dok. program 14.30 Vijesti 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autosho magazin17.00 Bonaventura 17.45 Za svaku bolest trava raste, 33. ep. 18.00 Duhovni svijet 18.30 O nama, emisija o RTV USK 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Tajanstvene pri~e, dok. serija 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film 23.00 Parni valjak u Biha}u, snimak koncerta

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija 15.40 Folk top 10, muzi~ka emisija 16.35 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 16.45 Radio iz moje ulice, kola`ni program (r) 18.00 Crno i bijelo, informativni program, vikend izdanje 18.32 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.45 Kviz znanja (r) 19.56 @uta minuta, zabavni program 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 [e}ernica 22.35 SMS centrala 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Dje~iji program (r)09.35 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r)12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r)16.00 Klinika, serija (r)18.00 Me|u nama (r)19.00 Vijesti 20.00 Muzi~ki spotovi 21.40 Dokumentarni program 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r)23.30 Igrani film (r)01.00 Odjava

RTV VOGO[]A
10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Ludo srce, telenovela (r5) 16.00 Sense - Ha{ki tribunal (r) 16.30 Informativni program 17.00 Vegetarijanski na talijanski na~in 17.30 Svje`i u dan 17.50 Wild Life 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Dok. program 20.00 Pri~e za laku no}, program za djecu 20.15 Odli~an 5+, program za mlade 20.20 Xtreme, sportski magazin 21.00 Biografije, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Informativni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Kasandra, serija 12.30 BN koktel (r) 14.00 Moje dvori{te 15.00 Muzi~ki show 16.00 Dnevnik 1 16.25 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.30 @ivot sa stilom 18.00 Film 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 Kumovi 22.00 Dnevnik 3 22.15 BN music 23.15 Film 00.45 Raskr{}a, film

ATV
11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Autoshop magazin 14.00 Djevoja~ki most 16+, film 15.40 Najbolje godine, serija 16.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 18.45 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Stubovi zemlje 16+, serija 21.00 48 sati svadba 22.00 Petrijin vijenac, film 00.00 Otvori o~i 18+, film

EUROSPORT 2
03.30 Boks, WBA World Title Super Middle Weight: Ward, USA- A. Abraham, Njema~ka 05.30 Ke~eri 07.30 Fudbal, SP U-17 Meksiko 10.00 Kuglanje 11.00 Ragbi, Pacific Nations Cup Live: Japan - Samoa 12.45 Ragbi, Pacific Nations Cup: Tonga - Fid`i 14.00 Speedway, Copenhagen, Danska 15.00 Fudbal, SP U-17 Meksiko 16.00 Hokej na travi, Amsterdam, Holandija, live 17.30 FIA touring car, Porto, Portugal 18.15 Watts 18.30 Hokej na travi, Amsterdam, Holandija, live 20.30 Ameri~ki fudbal u sali 22.30 Strikeforce:Riggs, USA L. Taylor, USA 23.30 Ragbi, Pacific Nations Cup: Tonga - Fid`i

SPORT KLUB
06.30 Grand Slam Wimbledon 12.30 Wimbledon Studio 13.00 Wimbledon - pregled dana 14.00 Wimbledon Studio, direktno 15.00 Grand Slam Wimbledon finale (@), direktno

DISCOVERY
06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 Peta brzina Automobili Pre`ivljavanje udvoje Megagraditelji Gra|evinske intervencije Ljudskih ruku delo Azije X-ma{ine Mo}ni brodovi Borna kola bra}e Hau Automobili Hotrod {egrt Opake ma{ine - 2 epizode Kako se pravi? To mogu i ja X-ma{ine Radionica za prave mu{karce sa D`ejmsom Mejom Mo}ni brodovi Takmi~enje u izradi automobila Trgovci automobilima U potrazi za zabavom Ta~ka pucanja Crno zlato

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 17.00 19.00 20.00 Megafabrike Jurski CSI Ulovljeni Gra|evinska zona Megastrukture Te{ka vremena Megastrukture Istra`ivanje planete Zemlje Uhva}eni na delu Najte`e popravke na svetu In`enjerske veze Sekunde do katastrofe Najnevjerovatnije fotografije Nacionalne geografije ]orkirani u inostranstvu Te{ka vremena Tabu Sekunde do katastrofe

VIASAT HISTORY
06.00 Dobrodo{li u osamdesete 07.00 Drugi svjetski rat u boji 08.00 Vrt Agate Kristi - ubistvo i misterije u Devonu 09.00 ^ovjekova istorija 10.00 Pet ameri~kih giganata 11.00 Pali asovi Prvog svjetskog rata 12.00 Atina: Istina o demokratiji 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Dobrodo{li u osamdesete 15.00 Drugi svjetski rat u boji 16.00 Premijera: Stopama @aka Ofenbaha 17.00 Izgubljeni gusarski brod Crnobradog 18.00 Majka Tereza - Svetica tame 19.00 Istorija rasizma 20.00 Tajne civilizacije: Inke, Maje i Acteci 21.00 Farma iz edvardijanskog doba 22.00 Dobrodo{li u osamdesete 23.00 Drugi svjetski rat u boji 00.00 Stopama @aka Ofenbaha

ANIMAL PLANET
06.00 Posjed merkata 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mihaelom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 D`ef Korvin bez ograni~enja 08.10 Lovac na krokodile 09.05 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 10.00 Sve o psima 11.50 Zaljubljenici u ma~ke 12.45 Trofejne ma~ke 13.40 ^udna stvorenja Nika Bejkera 19.10 Sve o psima 20.05 Lete}a ~eljust 21.55 Pre`ivio sam! 22.50 Stvaran izgubljeni svijet 23.45 Sve o psima

Wimbledon, finale (`)
TENIS 15.00

17.00 Grand Slam Wimbledon finale mu{ki dubl, direktno 19.00 Grand Slam Wimbledon finale (@) dubl, direktno 22.00 Wimbledon Studio, direktno 22.30 Wimbledon Pregled dana 23.30 TWS 00.30 Atletix 01.00 Grand Slam Wimbledon

16.25 16.55 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

21.00 22.00 23.00 00.00

@eljo danas igra protiv Sturma

Je{e, ipak, ne dolazi

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 2. juli 2011. godine

44. strana

Dru`enje putem videolinka s generalnom Jovanom Divjakom

Be~ (ni)je daleko
mirovljeni general Armije BiH Jovan Divjak dobro se osje}auprkos tome{to se, ne svojomvoljom, ve} ~etiri mjeseca nalazi u glavnom austrijskom gradu Be~u. Na pitanje {ta mu treba, general je svim gra|anima BiH koji su imali prilike da ga li~no upoznaju, u vrckavom stilu, s osmijehom na licu, odgovara: - [ta mi nudite, ljubav...?

OD SARAJEVA
U

Uga{en po`ar kod Neuma
Na lokalitetu Marijin vijenac iznad Neuma ju~e je izbio po`ar koji je u jednom trenutku zahvatio povr{inu jednog kilometra, te do{ao 500 metara od prvih ku}a a po~eo se {iriti i prema grani~nom prelazu Klek. Po`ar je izazvao elektri~ni stub koji je pao na dosta nepristupa~nom terenu. U pomo} vatrogascima Neuma stigle su vatrogasne ekipe iz susjednih op}ina i Hrvatske. A vatrom zahva}eni teren je uga{en intervencijom kanadera iz Hrvatske, te je u toku saniranje po`ari{ta.

Videolink sa Ciglana U organizaciji Udru`enja gra|ana “Jovina raja org.” sino} je ispred social- network caffea “Ka5an“ u sarajevskom naselju Ciglane uprili~eno dru`enje putem videolinka sa umirovljenim generalnom Armije BiH koji je od marta u ku}nom pritvoru u Be~u. Divjaka su austrijske vlasti uhapsile na be~kom aerodromu na osnovu Interpolove potjernice koju je izdala Srbija. Potjernica Divjaka tereti za ratni zlo~in u ulici Dobrovolja~ka u maju 1992. U pozivu za dru`enje videolinkom, iz Udru`enja “Jovina raja org.” napisali su da “Divjak nije dobio zaslu`enu i neophodnu pomo} i potporu vlasti svoje zemlje“ .

Foto: D. TORCHE

Podr{ka sportistima
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma PSBiH Denis Be}irovi} primio je ju~er predstavnike Komiteta za normalizaciju stanja u bh. fudbalu sa Ivicom Osimom na ~elu, prenosi Fena. Tom prilikom Be}irovi} je izjavio da su sportisti mo`da najbolji ambasadori BiH u svijetu i da zaslu`uju punu podr{ku dr`ave. “Zbog toga vrata za njih trebaju biti uvijek otvorena“, rekao je Be}irovi} i dodao da dr`ava mora neprestano promovirati svoje uspje{ne pojedince i kolektive. Na taj na~in kod gra|ana }e ja~ati duh optimizma i vjere da uspje{an rad donosi rezultate u svim segmentima dru{tva. Pritom, sport treba depolitizirati kako on ne bi bio refleksija politi~kog stanja u zemlji.

Dru`enje su, ina~e, inicirale novinarke Senka Kurt i Arijana Sara~evi}. - Ovo je inicijativa svih nas koji se skoro svakodnevno ~ujemo s generalnom Divjakom i pitamo ga za zdravlje, kakva je kafa u Be~u i je li Be~ jo{ uvijek lijep, a nikad ne pominjemo lo{u stranu pri~e. Ta lo{a strana iza{la je ju~e na stranicama Oslobo|enja u vidu odgovora ministra pravde BiH, gospodina Bari{e ^olaka

grupi intelektualaca, filozofa, pravnika iz Francuske koji su uputili apel ovda{njim vlastima da ne{to urade za generala, istakla je Senka Kurt.

Lo{a partija karata - Gospodin ^olak ka`e Francuzima kako ne razumiju pravni sistem BiH. Ako Francuzini{ta ne razumiju, ne razumiju ni Bosanci i Hercegovci. Ono {to se trenutno de{ava s gospodinom Divja-

kom je pravni vakuum, situacija koju vi{e niko u ovoj zemlji ne mo`e objasniti. Me|utim, kad podvu~etecrtu, , to je k o u lo{oj partiji karata. Zna se gubitnik, a to je general koji jo{ {eta po Be~u, ne svojom voljom. Danas smo `eljeli da ga pozdravimo, da se zajedni~ki smijemo, neki od nas }e sigurno plakati... da mu poka`emo da je Be~, zapravo, blizu Sarajeva, kazala je Kurt. S. [e.

POSLJEDNJE VIJESTI
MIRSO [VICARAC PU[TEN IZ PRITVORA Mersed Had`i} poznatiji kao Mirso [vicarac ili Mirso Cirih, ju~er je pu{ten iz pritvora nakon {to je sa tu`iteljicom Dalidom Burzi} sklopio sporazum o priznanju krivice za poku{aj ubistva Fatmira Mujaja u sarajevskom klubu Incognit, 16. novembra 2008. godine. Tim sporazumom Had`i} je pristao na kaznu zatvora u trajanju od dvije i po godine, potvr|eno nam je u Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo. D. P. AVIOLINIJA DUBAI - TUZLA - Izme|u 40 i 50 putnika doputovalo je sino} iz Dubaija u Tuzlu, prvim redovnim letom kojim je uspostavljena aviolinija na relaciji Dubai - Tuzla - Dubai. Linija }e uveliko olak{ati prevoz do na{e zemlje i nazad ljudima s podru~ja Balkana koji `ive i rade u zemljama Bliskog istoka. STRAUSS-KHAN PU[TEN - Biv{i direktor MMF-a Dominique Strauss-Khan pu{ten je ju~er iz ku}nog pritvora bez kaucije odlukom suda u New Yorku, gdje je odr`ano ro~i{te povodom optu`be da je on seksualno napastvovao sobaricu u jednom njujor{kom hotelu, prenosi Srna. Strauss-Khan je oslobo|en nakon {to je dao usmeno obe}anje da }e se pojaviti pred sudom kada bude pozvan.

Spektakl u kne`evini Monako

Vjen~ali se princ Albert

i Charlene Wittstock
Koncertom ameri~ke rok-grupe Igls u ~etvrtak uve~er, u Monaku su po~ele sve~anosti povodom ju~era{njeg vjen~anja princa Alberta Drugog i biv{e pliva~ice iz Ju`ne Afrike Charlene Wittstock. Mladenci su se ju~er vjen~ali u gra|anskoj ceremoniji, a crkveni obred bi}e odr`an danas. Kne`evski par mu`em i `enom proglasio je vrhovni monega{ki pravni slu`benik i predsjednik Dr`avnog vije}a Philippe Narmino. Najbogatiji Francuz, afri~ki princ i zvijezda serijala o Jamesu Bondu samo su neke od zvanica na dvodnevnom vjen~anju princa Alberta od Monaka. Na dana{njoj ceremoniji }e, uz brojne druge visoke zvanice, biti i grof i grofica od Wesexa, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sa suprugom Carlom Bruni Sarkozy, manekenke Naomi Campbell i Karolina Kurkova, modni dizajner Gi or gio Ar ma ni, ko ji je di zaj ni rao

vjen~anicu, britanski biznismen Richard Branson, tajkun Philip Green... Charlene Wittstock je ro|ena u Zimbabveu, ali se kao dijete preselila u Ju`nu Afriku za koju je plivala na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine. Alberta je upoznala na pliva~kom takmi~enju u Monaku 2000. godine, gdje se preselila 2006. godine.

Bingo 37+ jedan dobitak 28.275,35 KM, kartica kupljena u Cazinu Deseterac: 23 dobitnika po 737,62 KM, Peterac: 7.697 dobitnika po 3,97 KM

53 56 31 37 58 36 50

75 64 51 68 87 20 57

80 55 88 77 73 46 81

26. kolo 5 2 63 11 69 52 72 41 32 76 18 82 45 40 23 42 7 15 43 59 89 78 22 33

nezvani~an izvje{taj

JACK POT u narednom kolu oko:

500.000 KM

BINGO PLUS: 9 7 7 7 8 7

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->