P. 1
Slobodna Bosna [broj 765, 7.7.2011]

Slobodna Bosna [broj 765, 7.7.2011]

|Views: 946|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/16/2013

pdf

text

original

SREBRENICA 2011.

: SJE]ANJA PRE@IVJELIH SA STRIJELJANJA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

EKSKLUZIVNO IZ BOLIVIJE

Vratite mi moju Luciju i njeno nero|eno dijete
TERESA, MAJKA LUCIJE CORTES SALAS

Majka Lucije Cortez Salas, `rtve Zijada Turkovi}a, preklinje bh. vlasti

MARIN IVANI[EVI], PRVI REKET LAGUMD@IJINOG DREAM TEAM-a

Finansijski superrevizor platforma{a

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
18 OTVOREN FRONT U SDA
Je li po~eo zavr{ni obra~un Izetbegovi}a i Tihi}a?
^elnik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Abdulharis [eta, koji u`iva podr{ku Bakira Izetbegovi}a, izazvao Tihi}a na dvoboj; Slobodna Bosna analizira {ta se krije u pozadini sukoba [ete i Tihi}a i ho}e li njihov sukob ugroziti prividno jedinstvo u vrhu SDA uspostavljeno nakon strana~kog kongresa stotine okorjelih birokrata biranih po strana~koj, rodbinskoj, ili zavi~ajnoj liniji

www.slobodna-bosna.ba

60 PRI^A IZ ”A” KATEGORIJE
Ma{tovito i originalno u Karlovym Varyma
Na{a saradnica boravi na 46. KARLOVY VARY INTERNATIONAL FILM FESTIVALU i pi{e o najboljim filmovima koje je odgledala u prvih {est dana ove presti`ne filmske smotre; u takmi~arski program ”East of the West” uvr{ten je i BELVEDERE, drugi dugometra`ni igrani film AHMEDA IMAMOVI]A

36 RATKO MLADI] U HAAGU
Strogo kontrolirana histerija
Drugo pojavljivanje RATKA MLADI]A pred sudijama Tribunala u Haagu obilje`io je stalo`eni holandski sudija ALPFONSE ORIE, koji je razuzdanog, bahatog, zapjenu{anog ratnog zlo~inca istjerao iz sudnice i nastavio, kao da se ni{ta nije desilo, ~itati optu`nicu; na{a novinarka istra`uje kako }e se ovaj kapitalni sudski proces dalje odvijati

22 SREBRENICA
Pre`ivjeti genocid

Pred jo{ jednu d`enazu u Poto~arima, gdje }e ove godine biti sahranjeno jo{ 550 `rtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine, razgovarali smo sa ljudima koji su uspjeli pro}i koridorom smrti probijaju}i se kroz {ume iz Srebrenice prema Nezuku i ~ija imena samo pukom sre}om nisu danas me|u imenima hiljada ubijenih isklesanim na plo~ama u Memorijalnom centru Poto~ari. Ispri~ali su nam kako su se probijali pored zasjeda dok su ih zasipali granatama, bojnim otrovima i u kolone se 56 NEKONVENCIONALNE ubacivali preru{eni pripadnici Vojske RS-a METODE POBUNE odvode}i ih na krivi trag i usmjeravaju}i prema Kravici gdje su u toku bila masovna Ukrajinske radikalne feministice pogubljenja. ^lanice feministi~kog ukrajinskog udru`enja FEMEN imaju oko tristo aktivnih ~lanica koje protestuju protiv lo{eg polo`aja `ena u njihovoj zemlji, ku}nog nasilja, obespravljenosti, seks turizma... Veliku pa`nju privukle su zahvaljuju}i svojoj udarnoj grupi od dvadesetak „toples diverzantica“ koje demonstriraju obna`ene i koriste svoja tijela u politi~koj borbi

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

28 DR@AVNE AGENCIJE
Lezi (h)lebe da te jedem
Dok konstituiranje Vije}a ministara BiH ulazi u deseti mjesec nakon odr`anih izbora, prethodna dr`avna Vlada u „malom, ali tehni~kom mandatu“ osniva desetine novih dr`avnih agencija, parazitskih institucija koje su svojevrsne kadrovske deponije za
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
SLU[AJ ’VAMO

DA TE NIJE ALIJA, NE BI BILO NI BUDNJE

Spisak prislu{kivanih telefona “Nezavisnim novinama“ najvjerovatnije proslije|en iz MUP-a RS!?
Prema izvorima Slobodne Bosne iz Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine, privodi se kraju istraga o na~inu na koji je u banjalu~ke “Nezavisne novine“ prije vi{e od mjesec dana procurio strogo povjerljivi dokument od preko pet hiljada telefonskih brojeva koje prislu{kuje dr`avna Agencija za istrage i za{titu (OSA). Podsjetimo, banjalu~ki dnevni list je danima objavljivao brojeve stotina telefona koje je po odobrenju Tu`iteljstva BiH pratila dr`avna obavje{tajna agencija. Prema neslu`benim informacijama, dosada{nja istraga koju je pokrenulo Tu`ila{tvo BiH pokazala je kako je najvjerovatniji izvor iz kojeg je ovaj dokument “iscurio“ u “Nezavisne“ Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske. To je istra`iteljima
@eljko Kopanja

Tajkun Alija Budnjo, njegov sin i zaštitari nekažnjeno siju strah i nasilje nad građanima Ilidže
Foto: Milutin Stoj~evi}

NEFORMALNI GAZDA ILID@E
Tihi}ev tajkun Alija Budnjo iz sjene vlada Op}inom Ilid`a

Potomci Alije Budnje, vlasnika Hotelsko-banjsko-turisti~kog dru{tva Hoteli Ilid`a i omiljenog tajkuna Sulejmana Tihi}a, ~lana Kantonalnog odbora SDA i Op}inskog vije}a Ilid`a, te neformalnog kadrovika stranke, na sebi svojstven na~in dijele ”pravdu” po sarajevskom naselju Ilid`a. Kako nezvani~no saznajemo, k}erka Alije Budnje Amina Budnjo voze}i se u svom BMW-u do`ivjela je lak{u saobra}ajnu nesre}u. Mladi} koji je ogrebao Aminin luksuzni ~etveroto~ka{ priznao je krivicu, ali to ga nije spasilo gnjeva njenog starijeg brata Muamera Budnje. Nakon telefonskog poziva sestre, brat Muamer na lice mjesta stigao je u svom terencu u pratnji dvojice tjelohranitelja koji su, uprkos prisustvu saobra}ajnih policajaca, brutalno pretukli nesretnog voza~a koji je prouzrokovao nesre}u. Ilid`ancima poznat po svom bahatom i kabadahijskom pona{anju Budnjo junior zavr{io je u policijskoj stanici, a navodno su privedeni i svi u~esnici ovog nemilog doga|aja. Da se stvari ne bi dalje komplikovale, umije{ao se otac Alija Budnjo i ~itav slu~aj navodno je stavljen ad acta. Ovo nije prvi put da Alija Budnjo svojim uticajnim likom i bahatim djelom brani (ne)djela svoje djece koja saobra}ajne nezgode

obi~no rje{avaju neprimjerenom upotrebom sile. Naime, prije dvije godine Muamer Budnjo imao je manju saobra}ajnu nezgodu u kojoj je u~estvovao i jedan privatnik sa Ilid`e. Kako se nesporazum nije mogao okon~ati primjenom fizi~kog nasilja, navodno je do{lo i do potezanja vatrenog oru`ja. A ni njihovom ocu, Tihi}evom tajkunu Aliji Budnji, nasilje nije strano. Potvrdili su nam to i radnici sarajevskog javnog preduze}a Vodovod i kanalizacija koji su bili u ”akciji” spre~avanja kra|e vode iz gradskog vodovoda, {to je postala redovna praksa ilid`anskih hotela u vlasni{tvu Alije Budnje. Naime, svjesni mogu}ih problema na terenu iz Vodovoda su poslali deseto~lanu ekipu kako bi se zavrnuo jedan ventil. Ekipu JP “Vodovoda i kanalizacija“ do~ekali su Budnjin za{titari koji su se, ocijeniv{i brojnu nadmo}nost protivni~ke strane, povukli bez gubitaka. A da Alija Budnjo voli diskretno rje{avati kako dje~ije, tako i svoje nesta{luke najbolje svjedo~i podatak da nakon {to je pretu~en u svom hotelu ”Terme” na Ilid`i krajem marta 2011. godine, iako je policija intervenirala, doga|aj nije zabilje`en u slu`benim depe{ama. (M. Fazli})
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Proslava Dana nezavisnosti SAD - svi su došli

donijelo nove glavobolje, jer bi u daljnim istra`nim radnjama trebalo ispitati odgovorne iz ovog ministarstva {to bi stvorilo dodatne tenzije i sukobe na relaciji Banja Luka - Sarajevo. (S.A.)

ZNA^KU O REP

Dragan Luka~ predlo`io samog sebe za Zlatnu policijsku zna~ku!?
Doma}ini gala prijema ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon sa suprugom Danutom

Na proslavi Dana federalne policije (koja je po strukturi posjetitelja vi{e li~ila na Kongres SDP-a BiH), odr`anoj pro{log petka u sarajevskom Domu policije, dodijeljena su prigodna priznanja zaslu`nim policajcima, ali i predstavnicima drugih institucija. Na ovoj sve~anosti najnezadovoljniji je, kako saznajemo, bio direktor Uprave Federalne policije Dragan Luka~. Nekoliko dana ranije direktor Luka~ je ministru policije Predragu Kurte{u predlo`io samog sebe za najve}e policijsko priznanje - Zlatnu policijsku zna~ku. Ministar Kurte{ je ovaj prijedlog “s nokta“ odbio, budu}i da je Luka~ na direktorskoj du`nosti ne{to malo du`e od pola godine, kao i da je njegov doprinos radu federalne policije samo u tome {to je potpuno opusto{io, organizaciono, kadrovski, pa i moralno ovu instituciju. (S.A.)

Dragan Luka~

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVAKOG ^UDOVI[TA TRI DANA DOSTA
Pi{e: SENAD AVDI]

Obišao je tokom radne posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine predsjednik Srbije i stan na Grbavici u kojem je rođen, u zgradi u kojoj je zvijer Veselin Vlahović Batko svakog stanara krive nacionalnosti nagrdio, silovao, opljačkao. “I o Batkovim zločinima se ne bih izjašnjavao pre nego što to urade nadležna pravosudna tela“, nije odgovorio Tadić, ali bi odgovorio taman tako da ga je neko (u)pitao

O

bja{njavaju}i sa stru~nog, socijalno-medicinskog stajali{ta pona{anje/divljanje Ratka Mladi}a u sudnici Tribunala u Haagu, prije nego {to ga je sudac Alphonse Orie istjerao na hla|enje, ugledni hrvatski psihijatar na HRT-u ovako tuma~i: “Mladi} se ne obra}a ni sudu ni globalnoj (me|unarodnoj) javnosti: njegov nastup za ciljnu grupu ima onaj ‘uzorak’ javnosti koji ga do`ivljava kao heroja. U tom smislu svojim bezobrazlukom i osiono{}u je napravio dobar posao“. Ako je to tako, a dosta toga ukazuje da jeste, onda je sa medijskog stajali{ta gledano Mladi} prvog dana ove nedjelje imao nevi|en peh i do`ivio je potpuni krah: “njegova ciljna grupa“ je ve} 24 sata bila u kolektivnom deliriju nakon superiornog trijumfa Novaka \okovi}a na najpresti`nijem teniskom turniru, u Wimbledonu. “Ne `elim govoriti o politici, u to se ne razumem“, odmah nakon preuzimanja skupocjenog trofeja zadihano

ko mu je nabavio ulaznicu za “prvi saff“ Wimbledona?! Da je kojim slu~ajem u finalu protiv Rafe Nadala igrao Marin ^ili}, Ivan Ljubi~i}, Ivo Karlovi}... jo{ bi se to moglo i razumjeti - prvi bh.diplomata, poznato je, ima putovnicu Republike Hrvatske. Voli ~ovjek, stradalnik i diplomata Alkalaj tenis: odli~no, eno mu Tuzle, neka se tamo slika, gdje ovoga vikenda reprezentacija Bosne i Hercegovine igra Davis cup me~ protiv Estonije.) vaka ~ast Novaku \okovi}u, skidam kapu (ako treba i {apku) pred njegovom briljantnom igrom, ali, vratimo se mi, ipak, na nastup Ratka Mladi}a tokom drugoga pojavljivanja u sudnici u Haagu, prije svega na medijsku recepciju i politi~ke reperkusije cirkusa koji je poku{ao napraviti, u ~emu je tek, ne svojom krivicom, simboli~no uspio. Jednim dijelom zbog toga {to ga je u tome sprije~ilo Sudsko vije}e predvo|eno Alphonseom

S

Stavljanje generala Jovana Divjaka i Ratka Mladi}a u isti “pravno-procedu
je kazao “Nole nacionale“. Ali ako ne}e Muhamed brijegu (\okovi} politici), ho}e brijeg-politika \okovi}u. Predsjednik Srbije Boris Tadi} istodobno, d`entlmenski nude}i \okovi}u da ga zamijeni na predsjedni~kom prijestolju, ka`e: “Ovo je bio trijumf za sve Srbe, kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori“. Uskra}uje li mi tim “promi{ljanjem“ predsjednik Tadi} elementarno ljudsko-sportsko pravo da navijam za Novaka \okovi}a? Ili me pred kamerama javno svrstava u “Srbina u rasejanju“! (Tek nekoliko dana kasnije tokom slu`benog posjeta Borisa Tadi}a Sarajevu, srbijanski predsjednik nas je informirao da je finalu u Wimbledonu prisustvovao i bosanskohercegova~ki ministar vanjskih poslova SVEN ALKALAJ. Vjerujem da je ta informacija iznenadila, ne i {okirala, kompletan bosanskohercegova~ki dr`avni vrh, sve ~lanove Predsjedni{tva BiH koji “kreiraju vanjsku politiku“. [ta }e, uop}e, ta Silajd`i}eva diplomatska, tehni~ko-mandatska (umalo ne napisah mandatskoinunitetska!) bjelosvjetska vucibatina Alkalaj u Londonu, ko to pla}a, ko mu je potpisao, a ko odobrio putni nalog,
6

Oriem, a drugim iz razloga {to su Srbija i Srbi (ma gde bili) prethodnoga dana dobili novoga heroja - onoga sa reketom. Ko je barem dijagonalno pratio srbijanske (srpske) medije ovoga ponedjeljka bez te{ko}e je mogao uo~iti da je Mladi}evo pojavljivanje u ha{koj sudnici i sve ono {to je taj skandal pratilo bila tek tre}a, ili ~etvrta vijest po va`nosti. Top vijest je, o~ekivano i prirodno, bio do~ek teniskog imperatora \okovi}a u Beogradu, druga su pregovori Beograda i Pri{tine koji su nakon uspje{no okon~ane prve runde ostavili dilemu da li Srbija pregovara s jednim svojim neotu|ivim integralnim dijelom, ili se dogovaraju dvije suverene, paralelne dr`ave. Informacije o su|enju Ratku Mladi}u u Haagu borile su se za tre}e mjesto sa alarmantnim vijestima o problemima srpskih proizvo|a~a malina nakon nedavne elementarne nepogode koja je devastirala ovogodi{nji urod tog izvozno perspektivnog srpskog branda. Banjalu~ke Nezavisne novine su, za razliku od ve}ine svjetskih medija, izvje{taj sa su|enja Ratku Mladi}u izbacile iz “prime timea“- pomjerile, }u{nule ga na neku petu-{estu stranicu u listu. Prioritetnije je i prirodnije njiSLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi} Srbijanski predsjednik u prvoj slu`benoj posjeti Sarajevu Srbijanski predsjednik u prvoj slu`benoj posjeti Sarajevu

SVE^ANI STROJ NA SVOME SVE^ANI STROJ NA SVOME

hovom ure|iva~kom konceptu da udarne stranice odvoje za pri~u o kumi Zlatka Lagumd`ije, ina~e zaslu`enom, ali ograni~eno skandaloznom doga|aju, koja je (privremeno?) zamijenila Milorada Bara{ina na mjestu glavnog dr`avnog tu`itelja. Tri dana ranije, isti list na tre}oj, dakle “najglavnijoj“ stranici, potanko svjedo~i o sukobu unutar sarajevskog Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije, {to je tako|er vrlo zanimljiva medijska roba. Sedam-osam stranica dalje, najsitnijim mogu}im slovima preneseno je svjedo~enje inspektora MUP-a Srbije Milorada Davidovi}a koji je u Haagu tri dana Radovanu Karad`i}u dokazivao da su svi zlo~ini nad Bo{njacima u Bijeljini (gdje je je Davidovi} bio poslan iz Beograda kao “nadzorni organ“) bili koordinirani iz Karad`i}evog {taba na Palama. “Novac koji je je Vojkan \urkovi}, zlo~inac zadu`en, a nikada procesuiran za etni~ko ~i{}enje u Semberiji, uzimao od ‘humano preseljenih’ Bo{njaka iz Bijeljine i

darde. Od trenutka kad je monstrum Mladi} sletio na aerodrom u Holandiji, kada ga se Srbija ratosiljala, on je, prema (n)ovoj srbijanskoj real-politici postao isklju~ivo pravosudni, i to me|unarodni problem, s kojim Srbija nema ni{ta.

N

e znam da li je iko mudrom i odmjerenom srbijanskom predsjedniku Tadi}a prije dolaska u Sarajevo do{apnuo kako je, najbla`e re~eno, nepristojno, dapa~e uvredljivo tokom boravka u ovom gradu, bilo kojim povodom Jovana Divjaka i Ratka Mladi}a stavljati u istu re~enicu, a kamoli isti (me|unarodnopravni) kontekst. Ne mjeri se me|unarodni karakter rata u Bosni i Hercegovini ulogom Srbijanca Jovana Divjaka u odbrani Bosne i Hercegovine, nego srbijanskim navo|enjem seljaka iz Kalinovika Ratka Mladi}a; sve je te dokumente Vrhovnog savjeta odbrane Tadi} imao pri ruci dok je bio ministar odbrane Srbije i civilni kon-

ralni“ ko{, {to je u Sarajevu uradio Boris Tadi}, uvredljivo je, nedopustivo i skandalozno!
Janje, ve}im dijelom je upu}ivan na Pale Radovanu Karad`i}u i Mom~ilu Kraji{niku“, pored ostalog je kazao savezni inspektor Davidovi}. trolor vojske u ~ijim se njedrima - za{ti}enim objektima, krio, ta~nije relaksirao Ratko Mladi}. Dvije su, generalno gledano, faze u srbijansko-srpskoj dr`avnoj i politi~koj optici u odnosu na ratne zlo~ine u Bosni i Hercegovini: prva, u kojoj su se bilo kakvi zlo~ini negirali, nisu prihvatali i, druga, podmuklija i ulju|enija koja prihvata da jeste bilo odre|enih nepravilnosti, malih, ali pojedina~nih, lokalnih “genocid~i}a“, ali to nije stvar Srbije, nego Haaga, dakle pravosudne tehnike i procesnih nadmudrivanja, a ne dubinskog politi~kog i dr`avnog imperativa dr`ave i naroda u ~ije su se ime ti zlo~ini desili. Sudilo se u Srbiji ubicama iz Zvornika i Vi{egrada, kolja~ima iz Vukovara i Bijeljine, to nikako ne treba previdjeti niti potcijeniti. Ali ni jedan od tih sudskih procesa nema ni medijsku pa`nju, niti javni odjek kakav ima pojavljivanje na sudu Joce Amsterdama, ili mahnitih profa{isti~kih ubica fransuskog navija~a Bricea Tattona. Ergo, svo|enje, reduciranje su|enja Ratku Mladi}u, kao i drugim zlo~incima koji se mjesecima i godinama “vrte“ po ha{kim sudnicama na “tehni~ki aspekt“, stvar “procedure“ je dugoro~no opasno, kvarno, ali i politi~ki vrlo rizi~no i nedopustivo. Ko to ne vidi, ko to ne prepoznaje, ne vidi i ne prepoznaje ama ba{ ni{ta!
7

B

oris Tadi} tokom slu`bene posjete Sarajevu ka`e da ne}e da se “me{a ni u slu~aj Jovana Divjaka, ni Ratka Mladi}a“. On naravno i na~elno sve zlo~ine osu|uje, “ali sva~ija odgovornost za zlo~ine se utvr|uje na sudovima i ja }u to po{tovati“. Obi{ao je tokom radne posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine predsjednik Srbije i stan na Grbavici u kojem je ro|en, u zgradi u kojoj je zvijer Veselin Vlahovi} Batko svakog stanara krive nacionalnosti nagrdio, silovao, oplja~kao. “I o Batkovim zlo~inima se ne bih izja{njavao pre nego {to to urade nadle`na pravosudna tela“, nije odgovorio Tadi}, ali bi odgovorio taman tako da ga je neko (u)pitao. Mudra srbijanska politika i iz Beograda i iz Banje Luke malopomalo pitanje ratnih zlo~ina iz su{tinskog pretvorila je u tehni~koproceduralno pitanje. Nije srbijanska vlast uhapsila Ratka Mladi}a zbog toga {to je optu`en za najte`i uop}e poznati i zamislivi ratni zlo~in, genocid, nego zato {to je to bio temeljni uvjet, conditio sine qua non, za bilo kakvo integriranje Srbije u moderne evropske stan-

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 30. JUNI
Kasni razgovor sa sudijom Suda Bosne i Hercegovine NENADOM [ELEDOM. Komentiramo izbor prof. dr. SENAIDA MEMI]A za na~elnika op}ine Ilid`a. Na~elnik Memi} je poru~io da }e “biti

SUBOTA, 2. JULI
Osamdeset godina danas navr{ava moj dobri drug, odvjetnik MLADEN [UTEJ i saziva “pola grada“ da to s njim proslave u njegovoj ku}i u Podacima. Ispri~avam se starom gospodinu {to sam sprije~en “uveli~ati“ proslavu, pitam ga kako je. “Nema lak{e bolesti od mamurluka, em zna{ odakle poti~e, em zna{ kada }e se zavr{iti“.

NEDJELJA, 3. JULI
Ju~er `ensko, a danas mu{ko finale WIMBLEDONA. Moram priznati da se oko ovih tenisa~ica gotovo ni{ta ne razumijem otkako je nestalo Martine Navratilove. Sve su mi nakon nje tenisa~ice nekako iste, podjednako lijepe i na isti na~in neprepoznatljive: Kurnjikova, Wozniacki, [arapova... Kao iz onog vica kad je Mujo blizancima dao imena Huso i Husein, pa ga upozorilo da je to isto, a on odgovorio “pa i njih dvojica su isti“... Ali je zato dana{nje mu{ko finale izme|u Novaka \okovi}a i Rafaela Nadala

su odmah posko~ile “@ene Srebrenice“, Bakira, Munira..., koje su ~ule “eno, bre, Darka“ (Mladi}a, monstrumovog sina). PoM ~ele su napadati i vrije|ati Andriju ni krivog ni du`nog, a jedna je ~ak rekla da “ga je li~no vidjela u Poto~arima“ (ta~no, izvje{tavao je Jarak sa godi{njice genocida). “Pa {ta im ti ka`e{, kada su te napale?“, pitam Andriju. “Ni{ta, {ta }u, {utio i trpio...“. “Mogao si ih umiriti da si rekao: nisam ja Darko Mladi}, Allaha mi“, peckam ga.

UTORAK, 5. JULI
Jedan dobar poznanik koji je od prvoga dana bio uklju~en u istragu oko monstruozne zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a sino} mi do u detalja prepri~ava kako su i koji pripadnici te organizacije planirali da mene likvidiraju u sezoni prolje}e-ljeto pro{le godine. Pokrivali su stan gdje `ivim, redakciju “SB“, kafane koji obilazim. Zajebalo ih je samo to {to su i sami bili pod 24-satnim policijskim nadzorom. Ne bi mi bilo toliko `ao da su me tada Turkovi}eve horde ubica “odradile“, krivo bi mi bilo {to bi od toga jedini profit imale brojne organizacije za za{titu novinarskih i op}enito ljudskih prava koje bi na primjeru moje likvidacije mogle profitirati po donatorskim sijelima {irom planete dokazuju}i “ugro`enost novinarske profesije u BiH“

na~elnik svih gra|ana bez obzira na naciju, vjeru, politi~ka uvjerenja“. Prepri~avamo zgode iz sudnice u kojoj smo i sudija [eleda i ja imali bliske susrete sa “na~elnikom svih gra|ana“. Kada mu je presu|ivan sin za “neovla{teno dr`anje“ nekoliko stotina pu{aka, Memi} je sudiju [eledu izvrija|ao “na nacionalnoj, vjerskoj i politi~koj“ osnovi, nazvao ga ~etnikom, Vlahom, progoniteljem muslimana. Iako je za takvu grubu povredu suda zaprije}ena kazna izme|u jedne i pet godina zatvora, profesor Memi} je pro{ao sa pola godine uslovno. Na su|enju po tu`bi koju je podigao protiv mene, nasilnik, pardon na~elnik Memi} je po istom osnovu vrije|ao mog odvjetnika Dra`ena Zubaka i sutkinju Nadu Papo. Ilid`a, ovakva kakva je danas, divlja, opasna, neukrotiva, zbilja nije zaslu`ila adekvatnijeg i prigodnijeg na~elnika od nau~nika-nasilnika Memi}a!

SRIJEDA, 6. JULI
bilo veli~anstveno! Dobio je \okovi} i to koriste}i taktiku uz pomo} koje je prethodnih godina svjetskim teniskim arenama superiorno dominirao {panjolski toreador Nadal: taktiku poznatu kao “tamos-vamos“! U Nadzorni odbor Razvojne banke FBiH Zlatko Lagumd`ija je postavio svog savjetnika Reufa Bajrovi}a. Prije toga je Bajrovi}a turio i u Nadzorni odbor Fabrike duhana Sarajevo. Za v.d. glavnog tu`ioca

PETAK. 1. JULI
Prepri~ava mi jutros prijatelj koji je bio na utakmici [iroki Brijeg - Olimpija kako je cijeli stadion ustao i zapljeskao kada su se u sve~anoj lo`i pojavili IVICA OSIM i DU[KO BAJEVI]. Nisam bio nikada na

PONEDJELJAK, 4. JULI
Ne vidim da sa su|enja Mladi}u u Haagu za Novu TV izvje{tava moj dobri kolega ANDRIJA JARAK. Valjda ga jo{ nije popustila ljutnja i nelagoda koju vu~e od prvog Mladi}evog pojavljivanja u ha{koj sudnici. Andrija mi pri~a kako je sjede}i na galeriji sudnice neko od srpskih novinara, ugledav{i ga, kazao: “Eno, bre, Jarka“. Na to Tu`iteljstva BiH postavljena je Dijana Lokmi}-Misira~a, kuma Zlatka Lagumd`ije. Salko Hasanefendi}, neda{nji direktor Oslobo|enja (u vrijeme kada je ovaj list grafi~ki redizajnirala firma ~ija je vlasnica Lagumd`ijina supruga Amina), zemljak je, a ka`u i ro|ak lidera SDP-a. Najprije je izabran u Upravni odbora Terminala FBiH, a ju~er i za direktora Javnog preduze}a ZOI84. Zar sve ovo ne obesmi{ljava, ne demantira tvrdnje zlih jezika kako Lagumd`ija misli isklju~ivo na sebe?!
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

stadionu “Pecara“, ali jesam u rukomentoj dvorani u Ljubu{kom prije nekoliko godina - kada su se u sve~anoj lo`i pojavili ~elnici HDZ-a BiH, niko ih nije ni primijetio...
8

MINI MARKET
PU[KOM NA DU[KU

@ELJ(K)O MOJA, TUGO MOJA

Direktor FTV-a, D`emal [abi} Du{ku Juri{i} poslao na biro za nezaposlene
Nakon {to su mjesecima ignorirali sudske presude nakon kojih su bili obavezni vratiti je na posao, aktuelni menad`ment Federalne televizije, ovih je dana Du{ki Juri{i} priredio jo{ jedno poni`enje. Naime, direktor Federalne televizije D`emal [abi}, ovih je dana, po kuriru, njezinu radnu knji`icu prebacio u kancelarije sarajevske Op}ine Novi Grad {to zna~i kako je ova novinarka i urednica, sa 22-godi{njim radnim sta`om na javnom servisu, definitivno izba~ena iz ove medijske ku}e. Potpuno nelegalno, poluanonimni [abi}, kojeg je na to mjesto instalirao Slavo Kuki}, prvo je na e-mail adresu Du{ke Juri{i} poslao pismo sa otkazom. Pismo je bilo “potpisano“ e-mail adresom Odjela za ljudske resurse FTV, bez pe~ata i bez potpisa ovla{tenog lica. Zatim je u dva navrata, iako je sve vrijeme znao da je sve {to radi ilegalno i suprotno odlukama suda, nalo`io da da se Juri{i}kina radna knji`ica, poreska prijava i formulari za PIO po{alju po{tom na njezinu ku}nu adresu. Juri{i} pismo nije `eljela primiti jer nikada nije dobila rje{enje o otkazu a preuzimanjem pisma bi fakti~ki priznala odluku rukovodstva FTV o protjerivanju sa posla. U cijelom slu~aju nije uop}e jasno kako su se slu`benici Op}ine Novi Grad, na ~ijem je ~elu potpredsjednik SDP-a Damir Had`i}, pristali primiti na protokol li~ni dokument iako je sudski spor jo{ uvijek u toku?! Treba kazati kako je u isto vrijeme kada je [abi} kurirom slao knji`icu “neposlu{ne“ Juri{i} Komisija za ljudska prava federalnog Parlamenta jednoglasno odbila iz10

Komšićev kabinet troši više nego Radmanovićev i Izetbegovićev kabinet zajedno
Prema slu`benim informacijama Predsjedni{tva BiH, u prvom kvartalu 2011. godine najvi{e je potro{io kabinet hrvatskog ~lana Predsjedni{tva @eljka Kom{i}a. Samo na “ugovorene usluge“, Kom{i}ev kabinet je u tri mjeseca spiskao 44.500 KM, znatno vi{e nego {to su zajedno na “ugovorene usluge“ potro{ili kabineti bo{nja~kog i srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH. Kom{i} je najvi{e potro{io i na “povremene ugovorene poslove“ - 30.500 KM, {to je {est puta vi{e nego je potro{io kabinet Bakira Izetbegovi}a, odnosno 15 puta vi{e nego {to je u ove svrhe potro{io kabinet predsjedavaju}eg Neboj{e Radmanovi}a. U izvje{taju Predsjedni{tva BiH nije precizirano o kakvim je “povremenim ugovorenim poslovima“ i “ugovorenim uslugama“ rije~, niti ima obja{njenja za{to je Kom{i}ev kabinet potro{io znatno vi{e nego druga dva kabineta zajedno. Pitanje je tim zanimljivije {to je upravo Kom{i}ev kabinet najbrojniji. Kom{i}a naime servisira osam savjetnika, Radmanovi}a sedam, a Izetbegovi}a {est. (A.M.)

@eljko Kom{i}

E, MOJ SA[A

Saša Stjepanović, pokajnik bez advokata
U junu 2011. godine advokat Aldin Lejli}, koji pred Sudom BiH i Op}inskim sudom u Sarajevu ve} odranije zastupa suprugu Zijada Turkovi}a, [ejlu JugoTurkovi}, na sopstveni zahtjev razrije{en je du`nosti daljeg zastupanja Sa{e Stjepanovi}a, jednog od ~lanova Turkovi}eve zlo~ina~ke organizacije, osumnji~ene za organizirani kriminal, ubistva, razbojni{tva, iznude i druga krivi~na djela. Advokat Lejli} odustao je od zastupanja Stjepanovi}a zbog navodnih pritisaka koji su vr{eni na njegovog klijenta uslijed ~ega se Stjepanovi} odlu~io pri kraju istrage da sve prizna i da, i prije podizanja optu`nice, potpi{e sporazum o priznanju krivnje. Stjepanovi} je bio uklju~en u poslove trgovine drogom kao i dobavljanje policijskih uniformi za plja~ku Cargo centra na Aerodromu Sarajevo. Me|utim, nakon priznanja krivice i postizanja sporazuma sa Tu`ila{tvom BiH, Stjepanovi} ima veliki problem u pronalasku pravnog zastupnika, odnosno advokata. Naime, prema nezvani~nim informacijama, dvadesetak advokata ve} je odbilo da zastupa ovog ~lana zlo~ina~ke organizacije koji je priznao krivicu i postigao nagodbu sa Tu`ila{tvom BiH. (M. F.)

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA

Treba li se međunarodna zajednica uplesti u izbor Vijeća ministara BiH?
DRAGAN MEKTI]
Direktor Slu`be za poslove sa strancima

DARIO NOVALI] VLASTIMIR Glavni i MIJOVI] odgovorni
urednik “Starta” Novinar

NE
Me|unarodna zajednica ne treba se uplesti u izbor Vije}a ministara jer taj problem trebaju rije{iti doma}e politi~ke snage. Mi treba da vodimo ra~una i da odlu~ujemo sami o sebi.

NE
Smatram da se me|unarodna zajednica ne treba uplesti iz razloga {to treba sami da vidimo koliko je duboko dno kome idemo da bismo se ne{to kona~no dogovorili.

NE
Me|unarodna zajednica ne bi trebala da se mije{a u izbor Vije}a ministara jer je posljednih godina promovisala princip po kojem unutra{nje politi~ke snage treba me|usobno da se dogovore i da bilo kakav njihov dogovor me|unarodna zajednica treba da prihvati.

mjene i dopune Zakona o federalnoj televiziji, kojima bi se, izme|u ostalog, legalizirala skandalozna i ilegalna odluka aktuelnog rukovodstva FTV o ukidanju Informativnog programa ovog javnog servisa. Ova je Komisija tako dala za pravo sudu, Helsin{kom komitetu i medijskim udrugama koji mjesecima glasno govore o tome kako je na FTV na sceni protuzakonit proces reorganizacije skrojen isklju~ivo po `eljama ovda{njih politi~kih mo}nika koji su za provo|enje njihovih zamisli o poklapanju javnog medijskog prostora prepustili svojim poslu{nicima instaliranim na rukovode}a mjesta. (N.H.)

PLAN “B“ - NI[TA ILI SVE

LAMIJA TANOVI]
Profesorica

ERNAD ^OMAGA
Predsjednik “USP-a”

VERNES BULJUGIJA
Predsjednik Sindikata ma{inovo|a FBiH

DA
Me|unarodna zajednica treba se uplesti u izbor Vije}a ministara ina~e }emo rje{enje ~ekati do beskraja sa obzirom da ovi koji se dogovaraju po definiciji ne mogu da se dogovore.

DA
Svjedoci smo da se vi{e od osam mjeseci doma}e vlasti ne mogu dogovoriti i smatram da je vrijeme da se me|unarodna zajednica uplete u izbor Vije}a ministara Bosne i Hercegovine.

DA
Sve su prilike da }e se me|unarodna zajednica morati umije{ati u izbor Vije}a ministara jer doma}e vlasti ne mogu da se dogovore.

Nakon odbijenice Slavi Kuki}u, SDP aktivira plan “B“ s Martinom Ragu`om
Kako je izvjesno da kandidat SDP-a za mandatara Vije}a ministara BiH Slavo Kuki} ne}e “pro}i“ ni u drugom krugu glasanja u Parlamentu BiH, sve se ~e{}e spominje SDP-ov plan “B“ u ~ijem je sredi{tu Martin Ragu`. Gotovo je izvjesno da }e SDP nakon Kuki}a kandidirati aktuelnog dopredsjednika HDZ-a 1990 Martina Ragu`a, koji ima pune ve}e izglede od Kuki}a da osvoji i natpolovi~nu, ali i entitetsku podr{ku u Parlamentu BiH. SDP-ov plan s Martinom Ragu`om bio je spreman jo{ prije dva mjeseca, no SDP se u posljednji ~as ipak odlu~io za Kuki}a, procjenjuju}i da bi Ragu` mogao pro}i tek nakon {to Kuki} dobije odbijenicu zastupnika iz SNSD-a. Nakon {to je Kuki} zaustavljen, teret odgovornosti za neformiranje Vije}a ministara prevaljen je na zastupnike SNSD-a. U SDP-u procjenjuju da se Dodikovi zastupnici ne}e usuditi dva puta zaredom glasati protiv predlo`enog mandatara!? (M.A.)

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

TURKOVI]EVA GRUPA

Pred skorašnji početak suđenja 14-članoj zločinačkoj organizaciji na čelu sa ZIJADOM TURKOVIĆEM, odgovornoj za krvoločne likvidacije petero ljudi, naš novinar je u Boliviji pronašao Teresu Salas, majku LUCIJE CORTEZ SALAS, djevojke koju je zajedno sa vjerenikom MITHATOM MEKIĆEM Turković prošle godine likvidirao u kući SEADA DUMANJIĆA, svjedokapokajnika u predstojećem sudskom procesu. U potresnoj ispovijesti za “SB“ očajna majka traži da se tijelo kćerke Lucije i njenog nerođenog djeteta napokon iz sarajevske mrtvačnice prebace i sahrane u Boliviji

porazumom o priznanju krivice i presudom Seada Dumanji}a na zatvorsku kaznu od pet godina, okon~an je prvi dio sudskog procesa pred Sudom BiH protiv zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a, optu`ene za ubistva Mithata Meki}a, Lucije Cortez Salas, Vernera Ajdarija i Marija Toli}a. Dumanji} je u zamjenu za svoje svjedo~enje protiv Turkovi}a i ostalih ~lanova njegove zlo~ina~ke grupe pristao na kaznu od pet godina zatvora. Po~etkom juna Sud BiH je potvrdio optu`nicu protiv Turkovi}a te Sa{e Stjepanovi}a, Nijaza Zubana, Mirze Drini}a, Seada Dumanji}a, Hajrudina Memovi}a, Fadila Aljovi}a, Dragi{e Rajaka, Muamera Zahitovi}a, Hilmije Ma{ovi}a, Ermina Deli}a, Milenka
12
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

S

Pi{e: NEDIM HASI]

MASOVNI ZLO^INCI PRED SUDOM
LUCIA I TERESA CORTEZ SALAS
Majka nesretne Bolivijke, koju je mu~ki usmrtio Zijad Turkovi}, moli vlasti u Bosni i Hercegovini da joj pomognu kako bi kona~no sahranila svoje dijete

Laki}a, @eljka \uri}a i Danijela Planin~i}a. Prema optu`nici, ova zlo~ina~ka organizacija djelovala je od po~etka 2005. godine do septembra 2010. godine. Kao vo|a ove kriminalne grupe odgovorne za najte`a krivi~na djela, kao {to su ~etiri ubistva, organizovani kriminal, {verc heroina i kokaina, razbojni{tvo, pranje novca i iznuda, ozna~en je Zijad Turkovi}, koji je uhap{en u septembru pro{le godine u Sarajevu.

DRAGOCJENE INFORMACIJE SVJEDOKA-POKAJNIKA
Na su|enju Zijadu Turkovi}u i pripadnicima njegove zlo~ina~ke organizacije, pokajnik Dumanji}, ba{ kao i Isljam Kalender koji se pokajao, dobio imunitet i nagodio se s Tu`iteljstvom, bit }e jedan od najva`nijih svjedoka. Kalender je policiji otkrio gdje su zakopana tijela Mithata Meki}a i Lucije Cortez Salas a, kako saznajemo, Dumanji} bi trebao desetak dana svjedo~iti u sudnici i do u detalje objasniti kako je funkcionirala Turkovi}eva organizacija. Dumanji} se sedam dana nakon nestanka Marija Toli}a sam javio na izdr`avanje kazne u zeni~kom zatvoru nakon dugogodi{njeg odga|anja. Tokom istrage je sura|ivao sa federalnim istra`iteljima koji su ga saslu{avali u zeni~kom KPZ-u. Prisustvovao je i pretresu svoje vikendice na Igmanu, gdje su inspektori tra`ili tragove zlo~ina. Navodno je Dumanji}, kada mu je re~eno zbog ~ega }e privremeno napustiti zidine zeni~kog zatvora, pani~no molio policiju da ga ne vodi u njegovu vikendicu. Obrazla`u}i presudu tu`iteljica Dijana Kajmakovi} je kazala kako istraga protiv Turkovi}a ne bi mogla biti okon~ana bez Dumanji}evog svjedo~enja. “Dumanji} nam je bukvalno pokazivao mjesta izvr{enja krivi~nih djela ove zlo~ina~ke organi-

MAJKA TURKOVI]EVE @RTVE LUCIJE CORTEZ SALAS APELUJE
Mi smo siroma{ni, nemamo novca da tijelo na{e k}erke i nero|enog unu~eta prebacimo u Boliviju
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

13

TURKOVI]EVA GRUPA

VIJEST KOJA JE PROSTRUJALA BOLIVIJOM
Mediji iz ove zemlje prenijeli su pisanje Slobodne Bosne o ubistvu Lucije Salas u Sarajevu i njezinog vjerenika Mithata Meki}a

zacije. Pokazao nam je i mjesta gdje su ukopana tijela Marija Toli}a i Vernera Ajdarija. Zahvaljuju}i Dumanji}u mnogi ~lanovi ove zlo~ina~ke organizacije su uhap{eni. Mi smo prije Dumanji}evog svjedo~enja znali samo njihove nadimke“, kazala je Kajmakovi}. Kako nezvani~no saznajemo, Dumanji} je otkrio najsitnije detalje kako su ubijeni Mithat Meki} i Lucija Cortez Salas. Dumanji} je Turkovi}u i Milenku Laki}u otkrio lokaciju ku}e u kojoj su se nalazili Meki} i Salas i nabavio im klju~ kako bi mogli u}i u nju.

monstruoznost zlo~ina. Naime, nakon {to je izvadio fetus, ~itava je soba bila okupana krvlju nesretne djevojke koju nikako nisu mogli o~istiti te su tragovi krvi, koje su kasnije prona{li istra`itelji, va`an dio dokaznog materijala. Heckler iz kojeg su usmr}eni Meki} i Salas Laki} i Turkovi} su bacili negdje kod bazena u sarajevskom naselju Bentba{a. Dumanji} je u svom iskazu naveo kako su Verner Ajdari i Mario Toli} usmr}eni u ku}i u sarajevskom naselju Bistrik. U njih je, navodno, pucao Laki}. Odmah poslije ubistva su Toli}ev

MUČNI ISKAZ O UBISTVIMA: Ono što je najstravičnije u cijeloj priči jeste to što je Turković, nakon što je usmrtio Mekića i Salas, rasparao njezin stomak i izvadio šestomjesečni fetus kako bi vidio kako on zapravo izgleda?!
Naime, prema njegovom svjedo~enju, Turkovi} i Laki} su se popeli u sobu u kojoj su se u tom trenutku nalazili Meki} i Salas. Lucija je le`ala u Meki}evom krilu i kada su Turkovi} i Laki} u{li u sobu, rukama je prekrila lice. Nesretnu Bolivijku ubio je Turkovi} rafalima iz Hecklera na kau~u. Hitac koji ju je usmrtio, a kako su to pokazali i nalazi obdukcije, bio je onaj koji je djevojci ispaljen u glavu. Nakon toga, Turkovi}, koji je sve do tada na glavi imao kapulja~u, skinuo ju je pred Meki}em kako bi ovaj vidio ko ga je ubio. Tada je, kako nezvani~no saznajemo iz dijelova Dumanji}evog iskaza, u Meki}a sasuo rafal koji ga je usmrtio na licu mjesta. Ono {to je najstravi~nije u cijeloj pri~i jeste to {to je Turkovi}, nakon {to je usmrtio Meki}a i Salas, rasparao njezin stomak i izvadio {estomjese~ni fetus kako bi vidio kako on zapravo izgleda?! Me|utim, kasnije }e se pokazati kako je to bio detalj koji je istra`iteljima bio va`an kako bi dokazali
14

Porsche odvukli u gara`u i kupili nekoliko najlonskih vre}a u koja su strpali njihova tijela. Tada su oti{li iskopati rake na obroncima Igmana, u blizini naselja Ra{telica, na polovini puta izme|u Sarajeva i Konjica. ^etiri su puta kopali jame i svaki put zaljevali kre~om koji su kupovali na pijaci u sarajevskom naselju Stup. Rake je kopao Rajko Milovanovi}, kojeg se, tako|er, Turkovi} kasnije rije{io. Milovanovi}evo tijelo prona|eno je krajem maja ove godine u blizini Bijeljine, zakopano na skrovitom mjestu u blizini rijeke Drine, u mjestu Janja. Dumanji} je pomagao kopati rake a koliko je Turkovi} bio oprezan u skrivanju tragova zlo~ina govori i slijede}i detalj. Naime, dok su Dumanji} i Milovanovi} kopali raku, Turkovi} je stajao sa strane i ispijao konzervu Red Bulla. Kada ju je ispio, nije ju htio baciti nigdje u blizini rake, nego ju je ponio sa sobom i bacio u kontejner kada se vratio u Sarajevo. Lopate kojim su iskopane rake za Meki}a i
Foto: Mario Ili~i}

POTRAGA NA IGMANU
Policijski istra`itelji su tek nakon vi{emjese~ne istrage otkrili tijela `rtava zlo~ina~ke Turkovi}eve grupe

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

MASOVNI ZLO^INCI PRED SUDOM
2 3

PRIZNANJE SVJEDOKA-POKAJNIKA
Sead Dumanji} (1) istra`iteljima je kazao sve detalje ubistva Salasove (2) i Meki}a (3)

1

Salas odba~ene su u blizini Rimskog mosta u sarajevskom naselju Ilid`a. Turkovi} se, kao {to je to u~inio i sa Milovanovi}em, htio na isti na~in rije{iti i Dumanji}a, no svjedok-pokajnik se spasio na vrijeme, bjekstvom.

^IJA JE LUCIJA I NJEN FETUS
Ve} nekoliko mjeseci, zajedno sa rodbinom pokojne Lucije Cortez Salas, brat ubijenog Mithata Meki}a, Muharem, vodi prav(n)u bitku kako bi dobili i sahranili njezine posmrtne ostatke. “Meni se osporava preuzimanje Lucijinih posmrtnih ostataka iako je DNK analizom je dokazano da je moj brat otac nero|enog djeteta Lucije Cortez Salas. Moj brat i snaha su masakrirani i iako nisu bili vjen~ani, mislim da njezina familija i ja imamo pravo da je sahranimo. Nama to, me|utim, ne dozvoljavaju iz dr`avnog Tu`iteljstva, prije svih tu`iteljica Dijana Kajmakovi} koja nam to osporava i stalno porodicu Lucije Cortez
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

ostavlja bez odgovora na brojna pitanja“, ka`e nam Muharem Meki}. Brat ubijenog Mithata Meki}a o onome {to se desilo njegovom bratu i snahi saznao je iz ~lanka objavljenog u Slobodnoj Bosni. U julu pro{le godine Muharem je stigao u Sarajevo tragaju}i za odgovorima o po~initeljima ubistva. “Zajedno sa tu`iteljem ]azimom Hasanspahi}em i njegovim kolegama iz istra`nog tima, 21. septembra 2010. godine prona{li smo tijela moga brata i njegove nevjen~ane supruge. Moja porodica odlu~ila je da Mithatove posmrtne ostatke pokopa u Sarajevu, a uspjeli smo stupiti u kontakt i sa porodicom snahe Lucije koja `ivi u Boliviji“, ka`e Muharem Meki}. U suradnji sa istra`iteljima, Muharem je u [vicarskoj u kojoj `ivi ve} godinama uradio DNK analizu fetusa kojom je potvr|eno kako je njegov brat otac nero|enog djeteta. U me|uvremenu je saznao kako je slu~aj grupe Zijada Turkovi}a, sa Kantonalnog preba~en na dr`avno Tu`ila{tvo. No, kako ka`e, za razliku od kantonalnih istra`itelja, prije svih ]azima Hasanspahi}a, s kojim je imao odli~nu suradnju, nikako nije uspijevao stupiti u kontakt s dr`avnim Tu`iteljstvom kako bi bio informiran o tome kako napreduje istraga. “Sa Miloradom Bara{inom sam nekoliko puta poku{avao stupiti u kontakt, ali bezuspje{no. Stoga sam odlu~io anga`irati advokaticu Indiru Karahod`i}. Ona je poslala punomo} koju smo joj dali za zastupanje, no nikada nije na to dobila odgovor. Stoga sam se ponovo obratio tu`itelju Hasanspahi}u i uz njegovu pomo} do{ao sam na razgovor sa dr`avnim tu`iteljima Olegom ^avkom i Dijanom Kajmakovi}. Razgovarali smo {estog maja ove godine kako bi poku{ali na}i na~in da sahranimo posmrtne ostatke moje snahe Lucije i njezine nero|ene bebe“, ka`e Meki}. On ka`e da je sa tu`iteljima ^avkom i Kajmakovi} razgovarao sam, jer
15

TURKOVI]EVA GRUPA
njegovoj advokatici nije bio dozvoljen pristup. “To mi je bilo nerazumljivo, jer sam sara|ivao tokom istrage, jer nisam samo o{te}ena strana nego i svjedok u sudskom procesu protiv Turkovi}a. To me je zaista iznenadilo i povrijedilo. O~ekivao sam da }emo sura|ivati kao {to je to bio slu~aj sa kantonalnim istra`iteljima. Moja porodica je `rtva, jer smo pretrpjeli trostruko ubistvo, me|utim, gospoda u Tu`iteljstvu BiH pona{aju se kao da pripremamo teatarsku predstavu a ne najobimniji sudski proces u poslijeratnom periodu u BiH“, ogor~eno }e Meki}, dodaju}i kako mu nije bilo dopu{teno da preuzme i sahrani posmrtne ostatke Lucije Salas Cortez. Kako smo saznali, tijelo Lucije Cortez Salas zaista je jo{ uvijek u sarajevskoj mrtva~nici i tamo bi moglo ostati jo{ nekoliko mjeseci, ukoliko u me|uvremenu njezina porodica iz Bolivije ne po{alje zahtjev za transportom. Muharem Meki} nije mogao sahraniti tijelo, kako nam je poja{njeno, jer njegov brat nije bio vjen~an sa Lucijom Cortez Salas. Ukoliko u narednih nekoliko mjeseci njezina porodica ne po{alje zahtjev, ili ne do|e u Sarajevo, Lucija }e biti sahranjena u BiH, s tim {to kasnije postoji mogu}nost za ekshumaciju i pokop u Boliviji. Treba kazati kako je obdukcija njezinog tijela odavno napravljena a svi dokazi do kojih su pravosudni organi do{li zahvaljuju}i obdukciji, uneseni su u optu`nicu protiv Turkovi}a.

VAPAJ O^AJNE MAJKE IZ BOLIVIJE
U me|uvremenu, iako je od ubistva njihove k}erke pro{lo nekoliko mjeseci, porodica Lucije Cortez Salas jo{ uvijek nema nikakvih informacija o tome {ta se desilo sa njihovom k}erkom niti zbog ~ega je ubijena. Vijest o ubistvu k}erke saznala je na te`ak na~in, pro~itav{i u lokalnim novinama ~lanak koji govori o ubistvu Bolivijke u Bosni. Vijest je, zapravo, bila preno{enje informacija iz na{eg lista, odnosno dijelova ~lanka u kojem smo do u detalje pisali o sudbini Meki}a i Salas. Od tog dana. Lucijina porodica, prije svega majka Teresa i brat Alex, na sve mogu}e na~ine poku{avaju do}i do vi{e informacija. “Umorna sam od svega ovoga {to se de{ava“, ka`e nam kroz suze Lucijina majka Teresa s kojom smo razgovarali po~etkom ove sedmice. Ka`e kako do sada, izuzev informacija iz Slobodne Bosne, name nikakvih detalja o ubistvu svoje k}erke. Porodica je siroma{na, nemaju novca za putovanje do BiH a tamo{nje vlasti, kako one u bolivijskom Ministarstvu vanjskih poslova, kao i u Ambasadi u Rimu, koja “pokriva“ zemlje biv{e Jugoslavije, nemaju puno razumijevanja za njezinu tragediju. “Nisam dugo znala ni{ta {ta se de{avalo sa njom sve do septembra
16

MUHAREM MEKIĆ: “Svog sam brata sahranio u Sarajevu i već mjesecima pokušavam dobiti dozvolu da sahranim svoju snahu Luciju i njihovo nerođeno dijete”
kada sam u novinama pro~itala vijest o ubistvu moje k}erke“, ka`e nam Teresa. Ne zna ta~no kako su se njezina k}erka i Mithat Meki} upoznali. Ka`e kako su ga zvali Tito, jer je to ime bilo jedino {to ih je asociralo na biv{u Jugoslaviju. Nekoliko je puta dolazio u njihovu ku}u, ~inio im se pristojan momak i bili su zadovoljni k}erkinim izborom. “Znam da je Lucija `ivjela u Bosni prije no {to je ubijena. Posljednji smo se put ~uli nekoliko dana prije ubistva. Bila je sretna, razgovarali smo i kazala mi je da }u postati baka. Rekla mi je da je trudna, da }e imati bebu i svoju porodicu“, pri~a Teresa. Od tada se vi{e nije ~ula sa k}erkom. Teresa je zvala telefonom na broj koji joj je dala k}erka, no bez uspjeha, a ostali su ~lanovi porodice poku{avali s njom stupiti u kontak putem interneta. Bezuspje{no. Tada su u novinama vidjeli vijest o ubistvu u Sarajevu i shvatili da se radi o njihovoj k}erki. “Tra`ila sam bilo kakve informacije u medijima, u bolivijskim i u bosanskim, tra`ila sam u Ministarstvu vanjskih poslova i u na{oj

Ambasadi. Radili smo sve {to smo mogli, ali mi jednostavno ne znamo ni{ta o njoj, ne znamo {ta se sa njom desilo, za{to je ubijena i kada }e nam dopustiti da je sahranimo“, ka`e Teresa Salas. Teresa ka`e kako jedinu pomo} ima od Muharema Meki}a, koji je nudio da im plati sve tro{kove puta u Sarajevo, koji ih obavje{tava o svim novostima i detaljima istrage i optu`nice protiv Turkovi}a. “Sve {to znamo je ono {to je objavljeno u va{im novinama, tako smo i saznali {ta se desilo i kako je ubijena. Znamo da ju je ubio taj zlotvor u Sarajevu, da je ubijena zajedno sa svojim vjerenikom. Poku{avali smo saznati vi{e u na{oj ambasadi, me|utim, nismo dobili nikakvu pomo}“, pri~a Teresa. “Mi smo siroma{na porodica, nama je nemogu}e putovati van zemlje kako bi tra`ili pomo}, nemamo novca kako bi mogli zvati u inozemstvo i tragati za informacijama. Sve je to za mene kao majku strahovito te{ko i zaista uznemiruju}e“, ka`e nam Teresa. Kroz suze je zaklju~ila: “Bolivija nije kao druge zemlje koje poma`u svojim gra|anima u nevolji. Ljudi iz ambasade i ministarstva ne ~ine ni{ta da se za nas rije{i ova situacija. Nikoga nije zainteresirala u`asna sudbina moga djeteta niti }e. Ne mogu vam objasniti koliko sam tu`na, koliko me du{a boli zbog mog djeteta. Sve {to `elim jeste da nam se vrati njezino tijelo i da je pristojno sahranimo. Vi{e je ne mo`emo vratiti `ivu, zato `elimo da se makar smiri u svom gradu i u svojoj zemlji.“
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

OTVOREN FRONT U SDA
Foto: Milutin Stoj~evi}

Čelnik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Abdulharis Šeta, koji uživa podršku Bakira Izetbegovića, izazvao Tihića na dvoboj; Slobodna Bosna analizira šta se krije u pozadini sukoba Šete i Tihića i hoće li njihov sukob ugroziti prividno jedinstvo u vrhu SDA uspostavljeno nakon stranačkog kongresa

18

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

JE LI PO^EO ZAVR[NI OBRA^UN IZETBEGOVI]A I TIHI]A?

Obnovljen rat SDA-ovih frakcija
Izetbegovi} podupire [etu u obra~unu s Tihi}em
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

19

OTVOREN FRONT U SDA
Pi{e: ASIM METILJEVI]

U

U NEMILOSTI STRANA^KOG VRHA

~estala razmjena otrovnih strijela izme|u strana~ke Centrale i kantonalne organizacije SDA Sarajevo ozna~ava kraj skoro dvogodi{njeg primirja i po~etak novog rata za strana~ku prevlast nepomirljivih frakcija Sulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}a. Rije~ je zapravo o nastavku rata koji je privremeno zaustavljen u maju 2009. godine, na strana~kom Kongresu, na kojem je uvjerljivu pobjedu odnijela frakcija Sulejmana Tihi}a. Pora`eni rival za strana~ko prijestolje Bakir Izetbegovi} ipak je uspio nakon strana~kog Kongresa zadr`ati kontrolu nad nekim od najja~ih strana~kih organizacija, me|u kojim je i Kantonalna organizacija SDA Sarajevo koju ve} desetak godina predvodi Abdulharis [eta, jedan od najgrlatijih osporavatelja lika i djela Sulejmana Tihi}a. Uzajamna netrpeljivost Tihi}a i [ete traje ve} desetak godina, od kada je Tihi} po~eo preuzimati strana~ke poluge vlasti i ~istiti strana~ke redove od naslije|enih kadrova. Me|u ostalim, Tihi} je pomeo i [etu koji je u razdoblju od 1990. do 2003. godine bio ~lan naju`eg rukovodstva SDA i jedan od najbli`ih suradnika Alije Izetbegovi}a. Osveta je stigla uskoro.

Šeta bez posla dvije godine
[ef Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Abdulharis [eta bez posla je ve} pune dvije godine! Nakon isteka drugog mandata u Energoinvestu, gdje je od 2000. do 2008. godine bio zamjenik generalnog direktora, vrh SDA, po nalogu Sulejmana Tihi}a, sistematski je izostavljao [etu iz svih kadrovskih kombinacija. U januaru 2007. godine, kada je formirana federalna Vlada na ~elu s premijerom Ned`adom Brankovi}em, [eta je figurirao kao najozbiljniji kandidat za federalnog ministra prometa i saobra}aja, a potom se spominjao i kao mogu}i nasljednik D`emaila Vlahovljaka na ~elu Energoinvesta. No, i tada kao i ~etiri godine kasnije, nakon parlamentarnih izbora 2010. godine, [eta je ostao praznih {aka.

U TIHI]EVOJ NEMILOSTI
[ef KO SDA Sarajevo Abdulharis [eta ve} je desetak godina u sukobu s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihi}em

TIHI]EVA OSVETA
Nekoliko mjeseci pred parlamentarne izbore 2006. godine, na kojima se Tihi}

NASTAVAK RATA: Riječ je zapravo o nastavku rata koji je privremeno zaustavljen u maju 2009. godine, na stranačkom Kongresu, na kojem je uvjerljivu pobjedu odnijela frakcija Sulejmana Tihića
ponovo kandidirao za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, [eta je cijelu kantonalnu organizaciju Sarajevo stavio na raspolaganje Tihi}evom rivalu Harisu Silajd`i}u! Otvoreno je me|u prista{ama SDA agitirao da glasaju za SDA i za predsjednika Silajd`i}a! Nakon katastrofalnog izbornog debakla na izborima 2006. godine, Tihi} se usmjerio na vlastito politi~ko pre`ivljavanje i nije imao snage obra~unati se s nelojalnim strana~kim aktivistima, me|u kojima se osobito isticao Abdulharis [eta. I dvije godine kasnije, pred odlu~ni boj frakcija na strana~kom Kongresu, [eta se svrstao u blok Tihi}evog rivala Bakira Izebegovi}a. Ni prije ni poslije strana~kog Kongresa, lider SDA Sulejman Tihi} nije uspio staviti pod kontrolu sarajevsku organizaciju SDA i
20

o~istiti je od vlastitih osporavatelja i protivnika. Izme|u nominalnog {efa SDA Sulejmana Tihi}a i odmetnutog predsjednika kantonalne organizacije Sarajevo Abdulharisa [ete uspostavljena je svojevrsna ravnote`a nemo}i koja traje do danas. Zahvaljuju}i podr{ci i politi~koj za{titi Bakira Izetbegovi}a, [eta se uspio odr`ati u predsjedni~kom sedlu najja~e kantonalne organizacije SDA, ali s prili~no ograni~enim resursima politi~ke mo}i. To je posvjedo~io sam [eta koji se posljednjih dana javno po`alio na “vaninstitucionalno odlu~ivanje“ strana~kog {efa Sulajmana Tihi}a. Tihi} je naime ostavio [etu na ~elu kantonalne organizacije SDA, ali je uspio pridobiti nekoliko [etinih najbli`ih suradnika iz vrha kantonalne organizacije SDA preko kojih oblikuje i

realizira strana~ku politiku u Sarajevskom kantonu. Iz [etinog u svoj tabor Tihi} je uspio prevesti nekoliko istaknutih strana~kih aktivista poput N ed`ada Ajnad`i}a, Asima Sarajli}a, Alije Budnje, Safeta Ke{e, Alme ^olo, Abida Jusi}a... preko kojih “vaninstitucionalno“, dakle mimo konsultacija s oficijelnim strukturama Kantonalnog odbora SDA, preuzima kontrolu nad klju~nim resursima Sarajevskog kantona. U novoj koalicionoj vladi Sarajevskog kantona SDA ima {est ministara i svi dolaze iz redova Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, ~iji je predsjednik Abdulharis [eta. Da paradoks bude potpun, svi izabrani ministri su bez izuzetka lojalni vrhovnom strana~kom poglavaru Sulejmanu Tihi}u, a ne prvonadre|enom iz strana~ke hijerarhije Abdulharisu [eti.

DVOVLA[]E TIHI]-[ETA
U Sarajevskom kantonu Tihi} suvereno kontrolira rad izvr{ne vlasti, no golema ve}ina poslanika iz SDA ({est od ukupno sedam) lojalna je kantonalnom partijskom {efu Abdulharisu [eti, koji na temelju
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

JE LI PO^EO ZAVR[NI OBRA^UN IZETBEGOVI]A I TIHI]A?
BIV[I OBAVJE[TAJCI PODIJELILI ULOGE

Alispahić uz Tihića, Ademović uz Šetu
Zapa`enu ulogu u me|ufrakcijskim obra~unima igraju dva biv{a ~elnika nekada mo}ne bo{nja~ke obavje{tajne slu`be AID, Bakir Alispahi} i Kemo Ademovi}. Alispahi} je stao uz bok Sulejmana Tihi}a, dok je njegov nasljednik na ~elu AID-a Kemo Ademovi} jedan od najvatrenijih pristalica Abdulharisa [ete, odnosno Bakira Izetbegovi}a. U politi~kim kuloarima se naga|a da bi najve}i profit iz eventualnog Tihi}evog trijumfa nad [etom izvukao - Bakir Alispahi}. Me|u nekoliko kandidata koji se spominju kao mogu}i nasljednici [ete na ~elu KO SDA, najve}e izglede ima Alispahi}, policajac i biznismen od najve}eg povjerenja {efa SDA Sulejmana Tihi}a.

OBAVJE[TAJCI NA RAZLI^ITIM STRANAMA
Bakir Alispahi} stao uz bok Tihi}a, a Kemo Ademovi} uz bok [ete

takvog rasporeda politi~kih snaga sve u~estalije i sve agresivnije zahtijeva rekonstrukciju Vlade Sarajevskog kantona. U suprotnom, zaprijetio je izglasavanjem nepovjerenja kantonalnoj Vladi koja je formirana tijesnom ve}inom jedanaest poslanika iz SDP-a i sedam poslanika iz SDA, od kojih je Tihi}u lojalan samo jedan - Amir Zuki}. Neposredni povod koji je podigao Kantonalni odbora SDA predvo|en [etom na ustanak protiv Tihi}a krije se u masovnom “obaranju“ izvje{taja o radu kantonalnih komunalnih preduze}a Sarajeva, {to se s pravom tuma~i kao uvertira za slijede}i potez kantonalne Vlade: kadrovsku ~istku u kantonalnim komunalnim preduze}ima. Ve}ina mo}nih direktora sarajevskih komunalnih preduze}a koji strahuju za svoje pozicije zauzima prve redove Ka7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

ntonalnog odbora SDA i svi su bez izuzetka lojalni Abdulharisu [eti, o~ekuju}i zauzvrat za{titu od Tihi}eve kadrovske metle.

RAT NISKOG INTENZITETA
Nezahvalno je prognozirati ishod obra~una SDA-ovih frakcija, tim prije {to se glavni re`iseri sukoba, Tihi} i Izetbegovi}, mudro dr`e po strani. Tihi} je oprezan u povla~enju poteza jer je svjestan ~injenice da [eta u`iva bezrezervnu podr{ku Izetbegovi}a, ali i podr{ku goleme ve}ine ~lanova Kantonalnog odbora kao i ve}ine op}inskih partijskih organizacija Sarajevskog kantona. Izetbegovi}u (za sada) ne treba zao{travanje odnosa s Tihi}em, vi{e mu odgovara kontrolirani sukob niskog intenziteta u kojem }e stalno slabiti politi~ki autoritet njegovog rivala Tihi}a.
21

SREBRENICA
POTO^ARI 2011.
Svje`e iskopane rake ~ekaju jo{ 550 `rtava genocida

Pred još jednu dženazu u Potočarima, gdje će ove godine biti sahranjeno još 550 žrtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine, razgovarali smo sa ljudima koji su uspjeli proći koridorom smrti probijajući se kroz šume iz Srebrenice prema Nezuku i čija imena samo pukom srećom nisu danas među imenima hiljada ubijenih isklesanim na pločama u Memorijalnom centru Potočari. Ispričali su nam kako su se probijali pored zasjeda dok su ih zasipali granatama, bojnim otrovima i u kolone se ubacivali prerušeni pripadnici Vojske RS-a odvodeći ih na krivi trag i usmjeravajući prema Kravici gdje su u toku bila masovna pogubljenja

SREBRENI^KI RULET
22
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

PRE@IVJETI GENOCID
~kog voda i nailaska na tijelo poginulog brata pre`ivio je torture u sali osnovne {kole u Bratuncu, transport u logor u blizini Pala gdje su ga tukli i mu~ili, jednom su mu desnu ruku stavili na panj da je re`u ali su opet odustali u posljednjem momentu zbog tetova`e, da bi ga poslije tortura i izgladnjivanja razmijenili kod Visokog. Ramo se poslije razmjene oporavio i vukla ga je `elja da do|e u Srebrenicu. Najprije se prebacio do Tuzle, a onda kroz okupiranu teritoriju do Srebrenice za koju je mislio da je sigurna zona UN-a. Sve do njenog pada 11. jula 1995. godine… “Kad su nas postrojili pred {kolom u Bratuncu, jedan oficir ve} je repetirao sija~ smrti M-84 i spremio se za paljbu, kada mu je stigla naredba da odustane i da se zarobljeni mu{karci smjeste u salu osnovne {kole. Ubacili su nas unutra, i meni su rekli da sjednem na pod u prvi red. Znao sam da tu najvi{e udaraju, pa sam se nekako prebacio do pod ko{. Tukli su nas, onda bi do{li, uzmu loptu, bace je od zid, odbije se, i koga udari, toga izvedu na strijeljanje…”, prisje}a se Ramo po~etka rata provedenog u logoru u Bratuncu, odakle je odveden u hangar kod Pala. “Kad su do{li da nas vode, ka`u nam da izlazimo u grupama od po deset, i da ako ne bude kako su rekli, da devetog ili jedanaestog ubijaju. U transportu su nas vezali po deset skupa, i onda kad su nas istovarali gurnu jednog s kamiona, i svi za njim popadaju. U hangaru su nas dr`ali bez hrane, a meni su jednom stavili ruku na “Ni sam ne znam kako sam sve to pre`ivio. Ne znam vi{e ni da li sam uop{te i `iv”, pri~a nam Ramo nekoliko dana prije jo{ jedne d`enaze u Poto~arima, gdje mu je sahranjen brat Re{id. “Bila je borba za goli `ivot, ko je god poku{ao nekoga nositi, ili se vratiti po svoje, nije `iv iza{ao iz {ume. Znam za ~ovjeka koji je do{ao na slobodnu teritoriju i kad je shvatio da mu ni jedan od trojice sinova nije pro{ao, vratio se po njih da ih tra`i. Sve su ih poslije na{li u masovnoj grobnici”, prisje}a se Ramo. Ka`e da je poslije svega toga imao no}ne more, iza sna skakao i mahao rukama po krevetu pa mu je supruga nekih mjesec dana spavala u odvojenom krevetu, i da je i{ao da mu saljevaju stravu i kod hod`a po zapise. More su danas rje|e, ali ih i dalje ima, iako ka`e da ga nikada nije proganjao u`as ~injenice da je mrtvog brata ostavio u {umi. “To sam nekako potisnuo, jednostavno, znam da sam ga krenuo nositi da bismo obojica poginuli.”

KORIDOR SMRTI
Tokom proboja, Ramina grupa nai{la je na nekoliko zasjeda, me|u njih su upadali ~etnici preru{eni u civile i govorili im da znaju put i odvodili ih na gubili{te u Kravicu, voda je bila otrovana i mnogi koji su je pili do`ivljavali su halucinacije i gubili razum, a uz put su ih zasipali granatama punjenim bojnim otrovima, minobaca~kim granatama i vatrom iz raznih drugih oru`ja. Izgledi za pre`ivlja-

Nai|e{ na zasjedu, pa onda se nada{ da }e{ imati sre}e. Lezi, pu`i, provla~i se, valjaj se, kako zna{ i umije{, ali nekako se prolazilo
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

P

robijaju}i se kroz {umu nekoliko dana nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine Ramo Salki} iz Hran~e kod Bratunca nai{ao je na tijelo poginulog brata Re{ida koji je ne{to prije njega krenuo u proboj. Nije imao snage da ga ponese, a mu{karci koji su krenuli u proboj ranije su se dogovorili da jedan drugog ne nose ni ranjenog ni mrtvog, kako bi se bar neko spasio. Nekoliko godina prije, u maju 1992. Ramo je bio pred strelja~kim vodom u Bratuncu skupa sa jo{ stotinjak mu{karaca i samo je pukom sre}om pre`ivio. Izme|u strelja-

panj da je re`u. Vidjeli su ovu tetova`u sa zastavom i petokrakom, i valjda su je zbog toga po{tedjeli, ko }e im znati. Kad sam razmijenjen u Visokom, u meni je samo bila `elja da se vratim u Srebrenicu, i to sam uspio 1993. godine…”, prepri~ava nam Ramo golgotu kroz koju je pro{ao, i kroz koju je pro{la njegova porodica: “Otac mi je bio hod`a, i majka je gledala kako ga kolju pred ku}om kad su ih zarobili i pucali na oca. Sre}a pa je ve} bio mrtav kad su shvatili da je hod`a i krenuli da ga kolju, da ga nisu mrcvarili.” Ramo dodaje da pored svega {to je pro{ao nije o~ekivao da }e mu se u Srebrenici koja je bila za{ti}ena zona desiti jo{ jednako stra{nih stvari.

vanje bili su 100 puta manji od onih za pogibiju. “Nai|e{ na zasjedu, pa onda se nada{ da }e{ imati sre}e. Lezi, pu`i, provla~i se, valjaj se, kako zna{ i umije{, ali nekako se prolazilo. Kad smo se probili ka Nezuku, iznenadili smo se vidjev{i da ima jo{ onih koji su `ivi pro{li. Mislili smo da su svi pobijeni”, ka`e Ramo. “Povrh svega, negdje na po~etku puta, nai|emo na manju grupu ljudi koji su bili obu~eni sli~no nama, u civilu. Ka`u ‘mi smo odavde sa zvorni~kog kraja, znamo put, haj’te s nama’. Nekih 20 ljudi je krenulo, a ja sam im rekao da ne `elim i da }u svojim putem. Poslije smo saznali da je ovih dvadeset zavr{ilo sa stotinama drugih
23

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

SREBRENICA
smaknutih u Kravici. Bio sam i 100 metara od jedne breze koju su bukvalno raznijeli, niko ne zna ta~no ~ime, ali je tu poginulo najmanje 200 ljudi”, prisje}a se Ramo. Osim od zatrovane vode i bojnih otrova, mnogi koji su nekoliko dana gladni i `edni pje{a~ili {umom prema Nezuku pred sami kraj su popustili sa `ivcima i po~eli da se gube. Me|u njima je bio i tada 16-godi{nji Enes Mehmedovi} iz Slatine koji se ve}i dio puta dobro dr`ao, ali kako se bli`io momenat kona~nog proboja prema slobodnoj teritoriji pritisak je bio sve ve}i. Prilikom posljednjeg proboja prema Nezuku, na Boljkovici, ranjen je u nogu. “I{li smo kroz {umu, i ja sam odjednom vidio zgrade. Ka`em ja ovom pored sebe: haj’mo u ove zgrade u}i da se odmorimo. Govori mi ~ovjek: kakve, bolan, zgrade, nema ni{ta, {uma. Jedva me nekako ubijedio i tek kad smo do{li do nekog potoka bacio sam se u vodu i malo do{ao sebi. Tad sam vidio da nema nikakvih zgrada”, pris-

RAMO SALKIĆ: “Otac mi je bio hodža, i majka je gledala kako ga kolju pred kućom kad su ih zarobili i pucali na oca. Sreća pa je već bio mrtav kad su shvatili da je hodža i krenuli da ga kolju...”
je}a se Enes kojem su u proboju bila i dva brata - Ne{o i Azem. Sa Ne{om se uspio na}i na slobodnoj teritoriji, a Azema su poslije rata prona{li u masovnoj grobnici. Ukopan je u Memorijalnom centru Poto~ari u septembru 2003. godine, a otac Izet, kojeg su izdvojili iz Poto~ara gdje se sklonio sa drugim izbjeglicama, ukopan je u julu iste godine. Prona|en je u masovnoj grobnici u Pilici. Kod Enesa, kao i kod ve}ine onih koji su pre`ivjeli proboj, osje}aji su danas pomije{ani: Volio bi da mo`e biti sretan {to njegovo ime nije me|u imenima desetina Mehmedovi}a i hiljadima drugih ubijenih u srebreni~kom genocidu.

Sli~no razmi{lja i Sead Hod`i}, Ramizov ro|ak iz Hran~e koji je tako|er u Srebrenici do~ekao pad za{ti}ene enklave i koji je spas potra`io probijaju}i se kroz {umu.

BU\ENJE U GOLOJ VODI
“^esto sanjam ubijene amid`e, amid`i}e, ro|ake, i sve koji se nisu uspjeli probiti. Ba{ neku ve~er sanjam ovog amid`i}a Kemala. Ka`em mu: ‘otkud ti Kemale, zar ti nisi poginuo u proboju?’, a on me samo

SEAD HODŽIĆ: “Kad razmislim o svemu, shvatim da mi je najteže od svega bilo to kad sam prešao na slobodnu teritoriju i kad sam shvatio šta se desilo, koliko se ljudi koje sam poznavao, i najbližih mi rođaka, nije uspjelo probiti”
gleda… ^esto se budim iza sna sav u goloj vodi”, pri~a nam Sead, i ka`e da se ono {to su ljudi koji su tih {est-sedam dana bauljali kroz {ume kroz brojne zasjede pre`ivjeli, jednostavno ne mo`e prepri~ati. “Kad razmislim o svemu, shvatim da mi je najte`e od svega bilo to kad sam pre{ao na slobodnu teritoriju i kad sam shvatio {ta se desilo, koliko se ljudi koje sam poznavao, i najbli`ih mi ro|aka, nije uspjelo probiti”, ka`e Sead, i prisje}a se da je tokom proboja pored svih pote{ko}a popio zatrovanu vodu. “To je totalna pometnja, ne zna{ gdje si. Osje}a{ se kao da si dobro mahmuran. Znam da je jedan ~ovjek nai{ao na mrtvog mladi}a i mislio je da mu je to sin, u{u{kao ga je li{}em i nastavio dalje. Iz {ume se pojavio tek poslije skoro mjesec dana, usta mu bila skroz okrenuta. Vi|ali smo ljude kako umisle da su ku}i, vide svoj krevet i legnu”, govori Sead, a Ramo upada:

24

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

PRE@IVJETI GENOCID
{umama na potezu Srebrenica - Kravice Konjevi} polje - Cerska - Snagovo - Nezuk. Hljebaru smo na{li u Rajlovcu, gdje je do{ao da vidi sina Aliju koji je u vrijeme egzodusa imao samo {est godina i sa majkom iz Poto~ara s ostalim izbjeglicama autobusima preba~en prema Kladnju, poslije ~ega se uputio nazad ka selu Gladovi}i kod Srebrenice gdje danas `ivi i bavi se uzgojem stoke. Nadimak Hljebara dobio je jer je pred rat radio za sarajevski Klas i vozio hljeb za Srebrenicu i okolna mjesta. Ve} na po~etku rata, 20. aprila 1992. je zarobljen.

NO@ POD VRATOM
“Krenuo sam prema Srebrenici s kombijem, nisam znao jo{ {ta se de{ava, a i {to sam znao nisam vjerovao da je ba{ tako. Uhvatili su me arkanovci i lokalna bagra, objesili me za ruke ispred Robne ku}e i tu se i`ivljavali nada mnom. Nisu me tukli, ali dovoljno je {to sam sat i pol visio vezan za

“Vidio sam svojim o~ima kad je ~ovjek podigao ruke i povikao ‘odoh svojoj ku}i, evo moje ku}e’, i samo je oti{ao kroz {umu pravo prema njima…” Sva trojica sla`u se da je i pored svih zasjeda i pote{ko}a tokom proboja, najte`e bilo na samom kraju, tokom proboja prema slobodnoj teritoriji. Tu je, pri~aju, bilo svega, i tu je bilo kona~no “ili-ili”. “Kad smo mi me|u prvima do{li, uspjeli smo probiti liniju uz pomo} ovih s druge strane, iz Tuzlanskog korpusa, i {teta

ESAD MEHMEDOVIĆ: “Kažem ja ovom pored sebe: haj’mo u ove zgrade ući da se odmorimo. Govori mi čovjek: kakve, bolan, zgrade, nema ništa, šuma. Jedva me nekako ubijedio i tek kad smo došli do nekog potoka bacio sam se u vodu i malo došao sebi”
Mar{u smrti u kojem je redovan. I on je pre`ivio proboj lutaju}i {est dana i {est no}i ruke, noge su mi natekle, jedan mladi vojnik mi je svako malo stavljao no` pod vrat i govorio da }e me zaklati, a povremeno su pucali oko mene, pla{ili me”, prisje}a se Hljebara dana kad je prvi put imao nevjerovatnu sre}u da pre`ivi. Spasio ga je prijatelj Mile, kojem je zahvalan i s kojim je, ka`e, i danas nerazdvojan. Mile je imao lo{ih iskustava s novinarima i posljednjih nekoliko godina ne `eli ni s kim razgovarati o svemu {to se tog dana de{avalo. “Mile je do{ao, i tu se s njima sat i pol natezao i nagovarao ih da me puste, {to mu

RAMO KADRIĆ: “Uhvatili su me arkanovci i lokalna bagra, objesili me za ruke ispred Robne kuće i tu se iživljavali nada mnom. Nisu me tukli, ali dovoljno je što sam sat i pol visio vezan za ruke, noge su mi natekle, jedan mladi vojnik mi je svako malo stavljao nož pod vrat...”
je {to se ta linija nije du`e zadr`ala. Sutradan je do{lo stotine ljudi u drugim grupama, i morali su se opet probijati, i tu ih je mnogo izginulo”, tvrde danas pre`ivjeli. Ramo, Sead i Enes ka`u da, pored svega pro`ivljenog, nikada nisu smogli snage da u~estvuju u Mar{u smrti koji se organizuje nakon rata, i na kojem se velikim dijelom pje{a~i iz Nezuka do Poto~ara. “Nekako, nemam snage ponovo prolaziti sve to, jake su emocije, a, ~ujem da su neki od toga napravili doga|aj kakav ne bi smio biti, da do|u neki koji ne znaju o ~emu se radi i od svega prave zabavu, pa ne znam da li bih mogao ostati suzdr`an u tim momentima”, ka`e Enes. Za razliku od njih, Ramo Kadri}, u srebreni~kom kraju poznat po nadimku Hljebara, priprema se za jo{ jedno u~e{}e u
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

25

SREBRENICA

PLANIRAN GENOCID
“Ovaj put se desio u Srebrenici, sljede}i put mo`e se desiti bilo gdje”

je na kraju i uspjelo. Skinuli su me s u`eta i pustili. Do samog pada sva{ta sam pre`ivio, vozio sam poginule i ranjene u bolnicu, i nema ~ega se nisam nagledao. Prevezao sam oko 4.000 mrtvih i ranjenih ljudi, a onda je do{ao 11. juli i pad Srebrenice…”, prisje}a se Ramo Kadri}. Ka`e da je za dlaku umakao, jer u momentu kad je Mladi} ve} bio li~no na samom ulazu u Srebrenicu, on je bio s druge strane, na izlazu prema {umi.

FARSA OD SU\ENJA
“Moja grupa je brojala nekih 500 ljudi, a do Nezuka nas je stiglo oko 200. I mi smo bili me|u prvima, {ta je bilo iza nas, to sam ~uo od drugih. Ljudi su pili zatrovanu vodu iz potoka, upadali su me|u njih i zbunjivali ih, upu}ivali na zasjede… Spa{avao se goli `ivot, imali smo dogovor da {ta god se desi, niko nikoga ne nosi, i bio sam spreman da me najbli`i ostave ako budem ranjen, samo da se spase. Orijentisali smo se kako smo znali, pratili dalekovode jer smo znali da idu prema Tuzli, i na kraju je bilo ili mi ili oni. Od moje bli`e porodice, amid`a, amid`i}a, stradala su 24 mu{karca. Blizanci amid`i}i su zavr{ili u Kravici, i jedan je pre`ivio, Holandija mu je dala papire i sad je tamo”, pri~a nam Ramo i prepri~ava slu~aj brati}a koji je pre`ivio jedno od najgorih srebreni~kih strati{ta, skladi{te Kravicu u kojem je u jednom danu ubijeno vi{e od 1.000 ljudi rafalima iz automatskog oru`ja i bombama, dok su svi koji su poku{avali pobje}i kroz prozor na stra`njem dijelu sa~ekivani i ubijani, jer su i tu bili raspore|eni naoru`ani stra`ari. “On je nekako pao me|u poginule, i kad su tijela zgrtali s bagerom na{ao se na vrhu gomile te je ispao kroz prozor. Le`ao je u jarku iza skladi{ta nekoliko dana i pravio se mrtav, ali kad je neka stra`a nai{la, ‘ovjerili’ su ga i u njega ispalili jedan rafal, te ga je pet metaka zaka~ilo. Le`ao je neko vri26

jeme onesvije{ten, a kad se sve sti{alo i kad je krenuo prema {umi, rane su mu se po{le crvat. U {umi je nailazio na poginule i nalazio pone{to hrane u njihovim ruksacima da pre`ivi. Uspio se nekako dovu}i do @epe koja je pala taman kad je tamo do{ao, tu su ga zarobili i poslali u logor u Rogaticu gdje je pre`ivio najgore mogu}e torture. Poslije {est mjeseci je razmijenjen, svjedo~io je, i danas uglavnom {uti, ni sa najbli`ima vi{e ne pri~a o svemu {to je pre`ivio”, prenosi nam potresnu ro|akovu pri~u Ramo Kadri}. Ka`e kako prati su|enje Ratku Mladi}u, ali kao i ve}ina sagovornika na sve to gleda kao na neku farsu. U njegovom selu nema ni jednog drugog signala osim signala TV Srbije: “Mladi} je napravio svu tu katastrofu. Kad ~ujem da su to po~inile neke paravojne snage, a ne vojska pod njegovom kontrolom, ugasim odmah televizor.” Sead Hod`i} ka`e da i on prati su|enje Mladi}u, ali da jedan ~ovjek ne zna~i ni{ta dok god i dalje funkcioni{e sistem kojeg su Karad`i} i Mladi} uz podr{ku Milo{evi}a uspostavili: “Karad`i}, ko je on sad? Ili Mladi}? Ako njihov projekat ne do`ivi krah, slabe koristi od toga.” Iako bi se moglo o~ekivati da ljudi koji su pre`ivjeli ono {to su pre`ivjeli na{i sagovornici budu puni mr`nje, oni danas ka`u kako nikoga ne mrze i kako im valja `ivjeti. Ramo i Enes rade u firmi CIMOS u kojoj se upo{ljavaju Srbi i Bo{njaci zajedno, imali su priliku razgovarati i svakodnevno se sre}u sa ljudima koji su u~estvovali u lovu na njih po {umama, a Hljebara sre}e ~ovjeka koji mu je pucao oko glave dok je visio vezan pred robnom ku}om. “Bitno je samo da se ne zaboravi to {to se desilo. Genocid i istrebljenje su planirani, i ovoga puta to se desilo u Srebrenici, a ako zaboravimo sljede}i put nam se mo`e desiti bilo gdje”, upozorava Hod`i}.
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

SKANDAL NEDJELJE

“SB” na suđenju silovatelju Paravinji

Osumnjičeni za ubistvo Antonije Bilić tvrdi da je iskaz dao pod batinama banjalučkih policajaca, braniteljica će tražiti da se ispita njegova uračunljivost
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

skaz Dragana Paravinje dat u Banjoj Luci nakon njegovog hap{enja u kojem priznaje da je poku{ao silovati, a zatim brutalno ubio sedamnaestogodi{nju Antoniju Bili} iz Drni{a, doveden je u pitanje nakon njegovog pojavljivanja na prvom ro~i{tu odr`anom na Osnovnom sudu na Sokocu. “[to se ti~e optu`nice, primio sam je, razumio je, nisam kriv! Svoju izjavu sam ve} dao, a kako sam u Banjoj Luci pretu~en i od mene je iznu|ena izjava, uop{te nemam volje i `elje da bilo {to ka`em jer je pro{lo puno vremena od toga”, kazao je na po~etku ro~i{ta Paravinja. Kako on od iskaza datog istra`iocima jo{ u julu 2002. godine, vezanog za poku{aj silovanja S.G. koja je tada imala 28 godina, nije davao izjave osim one date u Banjoj Luci nakon {to je uhap{en kod Srpca, postavlja se pitanje da li je Paravinja ovom tiho izgovorenom re~enicom u stvari negirao iskaz u kojem je priznao poku{aj silovanja i poku{aj ubistva Antonije Bili} za kojom i u momentu pisanja ovog teksta u kanjonu rijeke Krke traga na stotine ljudi, isu{uju se jezera, anga`uju psi traga~i. U momentu dok je svjedo~io sudski vje{tak dr. @arko Savi} koji je govorio o prirodi povreda koje su konstatovane kod S.G. 18. jula nakon poku{aja silovanja, Paravinja ga je prekinuo upitav{i mo`e li pokazati modricu koju ima na le|ima. “Kazali ste da su povrede kod nje bile odbrambenog karaktera, mo`ete li pogledati moju modricu pa da mi ka`ete kakvog je karaktera, kad ste ve} tu?”, upitao je Paravinja pomalo zbunjenog vje{taka koji je ne{to ranije slu~ajno na glas izgovorio ime Paravinjine `rtve S.G. (koje SB na molbu sudije ne}e otkriti niti upotrijebiti u bilo kojoj formi, op.a.). Paravinja je potom pogledao u maskiranog i dobro naoru`anog sudskog policajca koji je sve vrijeme de`urao pored njega i pitao ga: “Je l’ mogu skinuti majicu?”, da bi sve prekinula sudija Branka Malovi} koja vodi proces kazav{i kako se ne radi o stvarima relevantnim za slu~aj poku{aja silovanja iz 2002. godine. Kako se Paravinja nije `elio izja{njavati, pro~itan je njegov ranije dat iskaz u
27

I

PARAVINJA PRED SUDOM NA SOKOCU
Da li }e iskaz dat pred Sudom na Sokocu usmjeriti istra`itelje na krivi trag?

kojem je on kazao da je `rtvu S.G. po~eo ljubiti nakon {to je zaklju~io da ona flertuje s njim, {to se, kazao je, pokazalo neta~nim jer je po~ela vri{tati ~im je zaustavio automobil i po~eo da je ljubi u svom bijelom Passat karavanu. “Krenuo sam kod prijatelja na Jahorinu i na paljanskoj petlji vidio kako stopira djevojka u farmerkama i ko{ulji, i malo pored nje neka `ena s djetetom. Stao sam misle}i da }e sve troje u}i, ali je u{la samo ta djevojka i krenuli smo prema Jahorini. Dok sam {altao brzine, njeno koljeno je bilo stalno pored mjenja~a, nekoliko sam ga puta i dotaknuo, nije se bunila. Kroz razgovor sam shvatio da flertuje i mislio sam da `eli da imamo spolni odnos. Skrenuo sam u mjestu Dvori{te na sporednu cestu, krenuo da je ljubim misle}i da njeno dotada{nje pona{anje predstavlja pristanak na spolni odnos, ali je ona tada po~ela da vri{ti i da se otima, nakon ~ega je uspjela da pobjegne. Zvao sam je da se vrati i pomogne mi da na|em klju~ koji se bio izgubio, ali ona

je otr~ala”, stoji u pro~itanom Paravinjinom iskazu. Djevojka je potom pobjegla u obli`nje vikend- naselje, i u bijegu je ukrala klju~ koji je bacila nekon nekoliko metara, valjda kako je siled`ija ne bi pristigao. Sre}om po nju, u vikend naselju bio je policajac Rajko Pandurevi} koji je sa svojim vu~jakom oti{ao na mjesto napada, i zadr`ao Paravinju do dolaska patrole iz Policijske stanice Pale... Sljede}e ro~i{te zakazano je za 12. juli kada bi se sa Paravinjom trebala suo~iti `rtva i svjedokinja S.G., a prije toga, 11. jula, Paravinja }e se pojaviti pred Sudom BiH na ekstradicijskom ro~i{tu. Kako saznajemo, postoji mogu}nost da ga se isporu~i Hrvatskoj i prije okon~anja postupka na Sokocu koji bi u tom slu~aju bio predat hrvatskom pravosu|u. Braniteljica po slu`benoj du`nosti Milana Borov~aninBuli} zatra`ila je i neuropsihijatrijsko vje{ta~enje Paravinje na okolnosti njegove ura~unljivosti tokom doga|aja 2002. kao i tokom su|enja.
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

DR@AVNE AGENCIJE

Dok konstituiranje Vijeća ministara BiH ulazi u deseti mjesec nakon održanih izbora, prethodna državna Vlada u “malom, ali tehničkom mandatu“ osniva desetine novih državnih agencija, parazitskih institucija koje su svojevrsne kadrovske deponije za stotine okorjelih birokrata biranih po stranačkoj, rodbinskoj, ili zavičajnoj liniji

VIJE]E MINISTARA
ZGRADA ZAJEDNI^KIH PROSTITUCIJA
Pi{e: MARIJANA MILETI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Brankovi}u osnovati jo{ jednu od besmislenih dr`avnih agencija!

ije}e ministara BiH, ~iji je tehni~ki mandat duboko zagazio u deveti mjesec, iskoristilo je ovaj period da zaslu`ne kolege i saradnike brzopotezno postavlja na ~elne pozicije dr`avnih institucija. Saop}enja koja sti`u nakon sjednica Vije}a ministara povremeno otkrivaju ko je dobio novu fotelju u dobro pla}enim bh. institucijama. Posljednji biser u nizu bilo je imenovanje na odgovornu du`nost Omera Brankovi}a, biv{eg ministra za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske. Vi{egodi{njeg ministra za izbjeglice u Vladi Republike Srpske, predratnog policajca iz Vi{egrada Brankovi}a Vije}e ministara imenovalo je za direktora Kancelarije za harmonizaciju i koordinaciju sistema pla}anja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH. Vjerovatno }e Brankovi}u najte`i dio posla na novoj funkciji biti da zapamti naziv ove institucije ~ije formiranje se pravda ispunjavanjem evropskih standarda. Da je Brankovi} na korak do Evrope, mogao se uvjeriti svako ko je pratio njegov rad kada je uz janjce na ra`nju otvarao nove puteve i izbjeglicama davao klju~ u ruke u povratni~kim naseljima diljem RS-a. Prema tvrdnji na{eg izvora iz Banje Luke, Milorad Dodik je bio duboko potresen {to bo{nja~ke stranke nisu ponovo delegirale Brankovi}a u Vladu RS-a, te mu se uz pomo} predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [piri}a odlu~io zahvaliti na “minulom radu“ i

V

JA^ANJE DR@AVNIH ORGANA
Izbor rukovode}ih kadrova u Vije}u ministara odavno se odvija po principu usluga za uslugu, pa je tako Brankovi} prinu|en nekoliko mjeseci biti vr{ilac du`nosti jer trgovina se vodi uporedo sa imenovanjem direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH gdje }e, najvjerovatnije, biti imenovan Miro D`akula koji je, tako|er, vr{ilac du`nosti u tromjese~nom periodu. Hrvatski ministri nisu `eljeli dati ”zeleno svjetlo’’ Brankovi}u dok za stalno ne rije{e status svog kandidata za UIO. Nejasno je bilo samo je li Brankovi} srpski ili bo{nja~ki kadar jer su ga svojski “gurali” ministri iz RS-a, a nevoljko su ga prihvatili ministri iz SDA koji su ga svojevremeno i lansirali u ~arobni svijet izvr{ne vlasti. Za neke direktore institucija BiH, kojih do sada ima 74, smatra se da su imenovani na do`ivotni mandat. Jedan od njih je Du{an Gavran, direktor BH MAC-a, koji je imenovan 27. novembra 2002. godine, ali je nemogu}e utvrditi kad mu je po~eo te}i drugi mandat jer konkursa, bar javnog, nije bilo. Niko ne postavlja pitanje Gavranovog mandata, ba{ kao da je ova institucija osnovana zbog njega. Dragan Podini}, direktor Ureda za zakonodavstvo BiH, imenovan je sredinom pro{le godine po drugi put na petogodi{nji mandat. Dok je lobirao za sebe u Vije}u ministara, gdje na svaku odluku i zakon mora dati mi{ljenje, Podini} se osigurao jo{ jednim konkursom. On je istovremeno bio imenovan na mjesto zamjenika direktora Agencije za zapo{ljavanje BiH,

OD NEMILA DO NEDRAGA
Omer Brankovi} imenovan je za direktora dr`avne agencije kojoj ni sam ne zna puni naziv

Kada Dodik nije znao {ta da radi sa omiljenim entitetskim (SDA-ovim) ministrom Omerom Brankovi}em, uz pomo} [piri}a mu je osnovao nesuvislu dr`avnu agenciju u Sarajevu!?
28
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

LEZI (H)LEBE DA TE JEDEM
Foto: Mario Ili~i}

SAN SVAKOG PROSJE^NOG ^INOVNIKA
Zaposliti se u dr`avnim institucijama BiH i tako za sva vremena rije{iti egzistenciju

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

29

DR@AVNE AGENCIJE

OD MINISTRA DO DIREKTORA I NAZAD

OD DIREKTORA DO MINISTRA I NAZAD
Ljerka Mari}, direktorica ekonomskog planiranja

Dragan Doko, ombudsman Dragan Doko, ombudsman za potro{a~e, ma {ta to zna~ilo za potro{a~e, ma {ta to zna~ilo

dok je na direktorsku poziciju postavljen Adnan Deli}, sin generala Armije RBiH Rasima Deli}a. Kada je Podini} na narednoj sjednici Vije}a ministara BiH imenovan i za direktora Ureda za zakonodavstvo BiH, velikodu{no se odrekao ranije osigurane pozicije zamjenika direktora sa znatno manjim koeficijentom za platu. Potom je uslijedila nova egzibicija uz pomo} Agencije za dr`avnu slu`bu i Ministarstva civilnih poslova BiH pa je Sanja Joki}, mla|ana savjetnica Nikole [piri}a, imenovana za Deli}evog zamjenika. I ona je na ovom mjestu fiktivno provela dva-tri mjeseca, a onda ju je {ef [piri} imenovao za zamjenika direktora Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH. Na ~elu ove slu`be ve} drugi mandat je Meliha Jahjaefendi}, sestra okorjelog Kemala Huseinovi}a, direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Pomenuti direktor RAK-a u{ao je u istoriju privremenog obavljanja du`nosti jer mu je mandat istekao 2. februara 2007. godine a njegovo imenovanje u re`iji Vije}a RAK-a nikada nije potvrdilo Vije}e ministara, kako to zakon nala`e. Da se do direktorske pozicije najbolje dolazi preko ministarskih kabineta, potvr|uje i Jelica Gruji}, direktorica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), koju je tu smjestio njen {ef Mladen Zirojevi}, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

ZEMLJA, VAZDUH, PENZIJA: Od direktora koji će sasvim sigurno penziju dočekati na svom mjestu najpoznatiji su Ðorđe Ratkovica, direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, kojem je prvi mandat istekao u oktobru 2006. godine, a on je još u kabinetu, čije se sjedište u međuvremnu preselilo iz Sarajeva u Banju Luku
okon~anim u septembru 2008. godine, a neponovljivi Kemal ^au{evi} napustio je direktorsku funkciju UIO BiH sa zakanjenjem od skoro tri godine. Po~etkom ovog mjeseca Vije}e ministara BiH ve}inom glasova na jo{ jedan mandat imenovalo Dragana Mekti}a za direktora Slu`be za poslove sa strancima BiH, a za zamjenika direktora opet je NAKNADA ZA ODVOJENI SU@IVOT imenovan Izet Nizam, dok je pomo}nik direktora za unutra{nju kontrolu ponovo Mi{o ^avar. Ova imenovanja predlo`ilo je Sadik Ahmetovi}, ministar sigurnosti BiH. Mekti} je u fotelju Slu`be za poslove sa strancima imenovan sa pozicije zamjenika ministra bezbjednosti BiH u pro{lom sazivu Vije}a ministara, kao kadar SDS-a. Njegov kolega iz tog Vije}a ministara Dragan Doko

Direktori državnih agencija mjesečno u prosjeku zarađuju četiri hiljade maraka
Prema Zakonu o pla}ama i naknadama u institucijama BiH, rukovode}i dr`avni slu`benici imaju koeficijent za obra~un pla}a od 5,51 do 8,40. U prijevodu, svaki od direktora 74 institucije BiH ima osnovna mjese~na primanja od 2.755 KM do 4.500 KM, ~emu se dodaju i godine radnog sta`a pa se ova primanja uve}aju. Tome treba dodati mjese~ne isplate za odvojeni `ivot od 400 KM, koje ve}ina koriste, ali i tro{kove smje{taja koje bi po novoj odluci trebala biti 490 KM mjese~no, potom prava na tro{kove reprezentacije, mobilnog telefona, dnevnice i putne tro{kove. Ovu su i najva`niji razlozi {to svi koji jednom do|u na rukovode}u poziciju te{ko odlaze, a stranke imaju priliku da odane kadrove ugodno smjeste. Kada im to ne po|e za rukom, pozivaju se na nacionalni debalans zbog ~ega je 2009. godine Nikola [piri} organizovao sastanak ministara, uz konsultacije sa strana~kim liderima, da se dogovori na~in imenovanja direktora dr`avnih institucija. O~ekivano, ovaj sastanak je propao, a opravdanje je bilo nepojavljivanje bo{nja~kih ministara pa je zapo{ljavanje nastavljeno uz pre{utni dogovor.

DOK NE SVANE DOKI NEMA NIZAMOVOG RASTANKA
Od direktora koji }e sasvim sigurno penziju do~ekati na svom mjestu najpoznatiji su \or|e Ratkovica, direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, kojem je prvi mandat istekao u oktobru 2006. godine, a on je jo{ u kabinetu, ~ije se sjedi{te u me|uvremenu preselilo iz Sarajeva u Banju Luku. Osim njega godinama je tu i Zdenko Milinovi}, direktor Agencija za statistiku BiH, sa mandatom
30

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

LEZI (H)LEBE DA TE JEDEM
PODSJETI ME [TA TO BJE[E MANDAT
Kemal Huseinovi}, direktor RAK-a, ma {ta to zna~ilo

tada je imenovan za ombudsmena BiH za potro{a~e a mandat mu se bli`i kraju. Njegov rad bio je uglavnom neprimjetan kao i ministarske zasluge dok je bio na ~elu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je i osmislilo osnivanje institucije ombudsmena za potro{a~e. Kolegica iz istog Vije}a ministara Ljerka Mari}, biv{a ministrica finansija i trezora BiH, uhljebila se odavno na mjestu direktora Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Jedna od mnogih kojoj je mandat obnovljen u tehni~kom mandatu Vije}a ministara je i \inita Fo~o, direktorica Agencije za javne nabavke BiH, koja je nekim ~udom jedina zadovoljila uslove konkursa od sedam kandidata, a odre|en period obavljala je dvije funkcije, i direktora i pomo}nika direktora. Uz [piri}evu pomo} jo{ jedan mandat dobio je i Zvonimir Kutle{a, generalni sekretar Vije}a ministara, iako je bilo najavljeno da

to mjesto nakon deceniju treba pripasti Bo{njacima. Strana~ko presvla~enje dresova zarad pozicije najbolje je demonstirao Mla|en Bo`ovi} kojeg je najprije Ivani}ev PDP doveo na mjesto direktora Fonda za povratak BiH, a ni krivi~ne prijave i istrage SIPA-e nisu sprije~ile SNSD da ga zadr`e na ovoj poziciji jo{ ~etiri godine. Iako su iz RS-a nezadovoljni raspodjelom i utro{kom novca za povratak Bo`ovi}a je zadr`ao Drago Kova~, sarajevski kadar SNSD-a i sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koji sad pretenduje na ministarsku poziciju. Jo{ jednom kadru PDP-a Goranu Te{anovi}u istakeo je mandat na mjestu direktora Instituta za standardizaciju BiH. Te{ko je da }e mu mandat biti ponovo povjeren jer u Vije}u ministar vi{e nema Zorana Te{anovi}a, koji je sredio da njegovog ro|ak bude izabran iako je bio drugi na listi sa znatno manje bodova od prvoplasiranog. Agencija za dr`avnu slu`bu BiH, umjesto da prati {ta se de{ava u njihovom resoru, oslanja se uglavnom na odluke Odbora za razmatranje `albi, gdje ve} drugi mandat suvereno vlada `enski trojac: Vesna Grgi}Vi{nji}, Jasminka Putica i Enisa Had`ovi}. Zbog odbijanja kao neosnovanih ve}ine `albi kandidata, Vije}e ministara njih tri nagradilo je jo{ jednim mandatom uz nadu da }e raditi kao i do sada - po narud`bama ministara.

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

31

SDP-ov FINANSIJSKI SUPER(RE)VIZOR

Iako mu je Centralna izborna komisija zbog višestrukog sukoba interesa zabranila bilo kakav politički i državni angažman, MARIN IVANIŠEVIĆ, nakon pobjede “reformsko-platformske“ vlasti predvođene SDP-om, neprijeporna je siva eminencija svih federalnih finansijskih i parafinansijskih institucija: naš novinar istražio je poluge kojima Ivanišević godinama ostvaruje svoj autoritet

SKICA ZA PORTRET SDP-ovog FINANSIJSKOG MAGA
SVESTRANI (NE)ZVANI^NIK
Marin Ivani{evi}, zvani~ni Marin Ivani{evi}, zvani~ni direktor Revicona ii nezvani~ni direktor Revicona nezvani~ni ministar finansija ministar finansija

Marinu Ivani{evi}u ni u~e{}e u aferi “reket”, ni sankcije CIK-a nisu umanjile klju~nu ulogu u SDP-ovom finansijskom “sektoru”
32
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

MARIN IVANI[EVI]

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI
Vrhu{ka SDP-a na dodjeli Reviconovih nagrada Kristalna prizma

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U

srijedu, 29. juna, u sarajevskom hotelu Holiday Inn uru~ene su nagrade Kristalna prizma konsultantske ku}e za istra`iva~korazvojne usluge i konsalting Revicon i regionalnog poslovnog magazina Prizma, najuspje{nijima iz oblasti bankarstva, dru{tava za osiguranje, mikrokreditnih organizacija, kao i najuspje{nijim menad`erima iz navedenih segmenata finansijskog sektora. Toj sve~anosti prisustvovali su skoro svi SDP-ovi ministri u Vladi FBiH predvo|eni premijerom Nerminom Nik{i}em, koji je Kristalnu prizmu uru~io najuspje{nijem menad`eru dru{tva za osiguranje u BiH Midhatu Terzi}u, generalnom direktoru Sarajevo-osiguranja. ^lan Predsjedni{tva BiH “ispred” SDP-a @eljko Kom{i}, ina~e biv{i uposlenik “Revicona”, nagradu za najbolju banku uru~io je direktoru UniCredit banke Berislavu Kutli. Direktor konsultantske ku}e “Revicon” Marin Ivani{evi} plaketu za anga`man u razvoju industrije osiguranja u BiH uru~io je Fejsalu Hrustanovi}u, direktoru Triglav BH osiguranja, a federalni ministar finansija Ante Krajina Kristalnu prizmu uru~io je
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

najuspje{nijem menad`eru u mikrokreditnom sektoru u BiH za 2010. godinu Sadini Bini, generalnoj direktorici MKF EKI Sarajevo.

SIVA MONETARNA EMINENCIJA
Sve se ovo de{avalo istovremeno kada je zasjedao Zastupni~ki dom Parlamenta BiH.

Uprkos tome, ovoj sve~anosti prisustvovao je do`ivotni predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija iz ~ije se kadrovsko-promotivne kombinatorike najbolje vidi ko su klju~ni ljudi u vlasti u Federaciji BiH. Naime, jasno je bilo da se direktor “Revicona” Marin Ivani{evi} nakon formiranja vlasti u Federaciji BiH ne}e zadovolji-

KRATKA BIOGRAFIJA MARINA IVANI[EVI]A

Finansijski guru, sportski radnik, računovođa SDP-a
Marin Ivani{evi}, kako pi{e u njegovoj slu`benoj biografiji, diplomirani je ekonomista, a posjeduje i diplomu komercijaliste, odnosno zavr{io je Vi{u komercijalnu {kolu. Profesionalnu karijeru zapo~eo je kao uposlenik srbijanske firme Inkop iz Priboja koja je prodavala HTZ opremu. Od 1988. do 1992. godine bio je {ef marketinga Ko{arka{kog saveza BiH, da bi ratnu 1993., ’94. godinu proveo “prodaju}i“ mandarine, odnosno na mjestu marketing menad`era PIK Opuzena. Do 1997. godine radio je i kao konzultant u zagreba~koj firmi Progres da bi na kraju zasjeo u direktorsku fotelju Revicona. ^lan je vi{e profesionalnih udru`enja: JAFIS-a, Saveza ra~unovo|a, revizora i finansijskih djelatnika BiH, SEEPAD-a, Udru`enja ekonomista Sarajevo, Udru`enja internih revizora, Udru`enja poreznih savjetnika. Predsjednik je Upravnog odbora Ko{arka{kog kluba @eljezni~ar, ~lan je LION’S Cluba, glavni je urednik stru~nog ~asopisa Porezni savjetnik, instruktor-trener iz oblasti finansijskog menad`menta i sportski radnik, ko{arka{ki sudac...

33

SDP-ov FINANSIJSKI SUPER(RE)VIZOR
ti samo direktorskom pozicijom u okviru SDP-ove kvote u izvr{noj vlasti i upravnim odborima preduze}a sa ve}inskim dr`avnim kapitalom. A kako su se svi javno prozvani u~esnici afere “reket” nakon izborne pobjede njihove stranke “okitili” va`nim funkcijama i utjecajnim polo`ajima, tako je i Ivani{evi}, koji je u vrijeme prikupljanja dokaza u predmetu “reket” obna{ao du`nost predsjedavaju}eg Gradskog vije}a Grada Sarajeva, sebi uzeo za pravo da bude ne{to {to mu je odlukom Centralne izborne komisije (CIK) zabranjeno biti. Tako je Ivani{evi}, zbog odluke CIK-a, umjesto savjetnik navodno postao “izaslanik” premijera Vlade FBiH Nermina Nik{i}a (~iji brat Mirsad Nik{i} vodi marketing pri “Reviconu”) u federalnom Ministarstvu finansija i gotovo redovno u~estvuje u radu kolegija tog ministarstva. Podsje}anja radi, Ivani{evi} je rje{enjem CIK-a, koje je potvrdio i Apelacioni odjel Suda BiH, u septembru 2009. godine ka`njen nemogu}no{}u da se kandiduje na bilo koju funkciju izabranog du`nosnika, nosioca izvr{ne funkcije ili savjetnika u periodu od ~etiri godine nakon po~injenog prekr{aja i nov~anom kaznom od 5000 KM. Ivani{evi} je ka`njen zbog sukoba interesa jer je istovremeno obavljao funkciju vije}nika u Op}inskom vije}u Novo Sarajevo, Gradskom vije}u Grada Sarajeva i funkciju direktora “Revicona” i sklapao ugovore u vrijednosti ve}oj od 5000 KM godi{nje sa institucijama koje se finansiraju iz bud`eta. Ve}ina ~lanova kolegija Ministarstva finansija zaprepa{tena je koli~inom “izaslanikove” agresivnosti, primitivizma i bahatosti u opho|enju sa ~lanovima kolegija pri razmatranju bilo koje problematike iz nadle`nosti federalnog Ministarstva finansija. Kulminacija njegove “izaslani~ke” bahatosti desila se kada je ni~im izazvani Ivani{evi} na sjednicu kolegija ministarstva finansija upao sa tako|e nepozvanim uposlenikom “Revicona”, samozvanim poreREVICON - KADROVSKA BAZA

SDP-ovske porodične tajne
Privredno dru{tvo za izdava~ko-razvojne usluge i poslovni konsalting “Revicon” poznati je rasadnik SDP-ovih kadrova. Tako je i Jelena Misita, SDPova vije}nica u Gradskom vije}u Grada Sarajeva, tako|e uposlenica “Revicona”. Prema izvorima iz “Revicona“, u nju se navodno zagledao direktor Ivani{evi}. Nakon {to se udala za njihovog strana~kog kolegu Kenana Re{u, navodno je do{lo do ozbiljnih poreme}aja u “Reviconu“ koji su se isto tako naglo “povukli” kada se Jelena Misita nakon kratkotrajne bra~ne veze razvela od bra~nog druga Re{e, nekada jednog od najperspektivnijih Lagumd`ijinih omladinaca...

Jelena Misita Jelena Misita

skim ekspertom i nedavno imenovanim ~lanom Nadzornog odbora Javnog preduze}a Naftni terminali FBiH Milanom Dmitrovi}em. Na kolegij Ministarstva finansija,

MINISTAR “BEZ LISNICE”: Marin Ivanišević je zbog odluke CIK-a, umjesto savjetnik navodno postao “izaslanik” premijera Vlade FBiH Nermina Nikšića (čiji brat Mirsad Nikšić vodi marketing pri “Reviconu”) u federalnom Ministarstvu finansija i gotovo redovno učestvuje u radu kolegija tog ministarstva

pored nepozvanog Dmitrovi}a, Ivani{evi} je doveo i svog nepozvanog prijatelja Augustina Mi{i}a, vlasnika i direktora privrednog dru{tva za finansijsko-ra~unovodstveno i porezno savjetovanje Fircon iz Mostara. Ina~e, firma “Fircon” osnovana je 2001. godine, a pored savjetni~ke djelatnosti prepoznatljiva je i po nastavku djelatnosti Udruge ra~unovo|a i finansijskih djelatnika “Herceg-Bosne” koja je utemeljena ratne 1994. godine sa ciljem da pomogne radnicima finansijsko-ra~unovodstvene struke u rje{enju problema prakti~ne primjene propisa. Barem je tako navedeno u zvani~nom profilu firme “Fircon”.

(PRO)PU[TENE PRILIKE
Umjesto da federalni ministar finansija Ante Krajina i predstavnici fiskalnih autoriteta Federacije BiH koji prisustvuju kolegiju Ministarstva prije po~etka rada tog tijela Ivani{evi}a i Mi{i}a prepuste poreskim inspektorima, koji bi napokon trebali temeljito provjeriti spekulacije o pranju novca i poreskim utajama koje se navodno vr{e preko privrednih dru{tava “Revicon” i “Fircon”, desilo se suprotno: Ivani{evi}, Dmitrovi} i Mi{i} ~lanovima kolegija, u maniru svog lidera Zlatka Lagumd`ije, dijele lekcije i zadatke, a ~lanovi kolegija, zarad svojih pozicija i dobrih odnosa sa premijerom Vlade FBiH Nerminom Nik{i}em i njegovim {efom Lagumd`ijom, dodu{e uz ~u|enje i komentare, odmah se bace na posao. Tako|er ostaje dilema za{to fiskalni autoriteti FBiH ne iskoriste prisustvo Ivani{evi}a da napokon razjasne brojne spekulacije o izvoru, visini i na~inu isplate “honorara” za “Reviconove” moderatore, estradne umjetnike Miroslava Ili}a, Armina [akovi}a i Sarr e Roma koji su u Neumu, u okviru Me|unarodnog simpozija o kojem smo ve} pisali, uveseljavali oko 1000 u~esnika uglavnom istaknutih ~lanova i simpatizera i SDP-a.
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

SNAGA I MO]
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija i njegov finansijski guru Marin Ivani{evi}

34

RATKO MLADI] U HAAGU

Drugo pojavljivanje RATKA MLADIĆA pred sudijama Tribunala u Haagu obilježio je staloženi holandski sudija ALPHONSE ORIE, koji je razuzdanog, bahatog, zapjenušanog ratnog zločinca istjerao iz sudnice i nastavio, kao da se ništa nije desilo, čitati optužnicu; naša novinarka istražuje kako će se ovaj kapitalni sudski proces dalje odvijati

MLADI] MONSTRUM “HLADNE” GLAVE
Mladi}a }e najvjerovatnije braniti ruski pravni “ekspert” Aleksandr Mezjajev, koji godinama dokazuje da je u Srebrenici ubijeno “samo” 1.500 “neprijateljskih vojnika”
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

“Gospodine Mladi}u, Vije}e nala`e da se uklonite iz sudnice. Molim slu`benike obezbje|enja da isprate gospodina Mladi}a iz sudnice.” Ovim rije~ima je sudija ” Alphonse Orie 4. jula prekinuo poku{aj Ratka Mladi}a da bude glavnokomanduju}i u ha{koj sudnici. U 18 godina rada Ha{kog tribunala ovo je tre}i put da optu`eni, zbog svog pona{anja, bude udaljen iz sudnice. U sva tri slu~aja optu`eni su koristili iste ili sli~ne “metode” provociraju}i sudiju Oriea da iskoristi svoje ovlasti i da ih udalji.

GVOZDENO “PRAVILO 80”
Prvi je iz sudnice izba~en Radovan Stankovi}, pripadnik Miljevinskog bataljona pri Vojsci Republike Srpske (VRS) u Fo~i. Stankovi}a su ~etvorica pripadnika obezbje|enja izvela iz sudnice 2005. godine tokom rasprave o ustupanju njegovog predmeta Sudu BiH. Optu`eni je, ne obaziru}i se na brojna upozorenja Vije}a, galamio i vrije|ao sudije u Haagu, te je poku{ao do kraja pro~itati govor u kojem je rekao da ne `eli da mu u Sarajevu sudi “sud d`amahirije” i “usta{ko-mud`ahedinske sudije”. Stankovi}ev slu~aj je na kraju ipak preba~en u BiH gdje je u maju 2006. godine osu|en na 20 godina zatvora zbog zlo~ina
36

po~injenih u Fo~i, uklju~uju}i silovanje djevoj~ica u Karaman ku}i. Godinu dana kasnije, Stankovi} je pobjegao iz fo~anskog zatvora i jo{ uvijek je u bijegu, pretpostavlja se u Srbiji. Nakon Stankovi}a, 2009. godine, iz ha{ke sudnice je udaljen Vojislav [e{elj, lider Radikala iz Srbije, optu`en za zlo~ine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini. On je udaljen sa statusne konferencije jer je, kako je Vije}e obrazlo`ilo, “istrajavao u ometanju postupka”. [e{elj je na po~etku zasjedanja insistirao da predsjedavaju}i sudija Orie udalji ili njega ili imenovanog zastupnika (David Hooper) iz sudnice rekav{i da tu nema mjesta za obojicu. “Meni je psihi~ki nepodno{ljivo da trpim Hoopera”, rekao je [e{elj koji se protivio imenovanju advokata insistiraju}i da se sam brani. Orie ga je upozorio da ne mo`e ometati proceduru, na

NEPOZNAT TERMIN NOVOG ROČIŠTA: Vijeće nije zakazalo termin za novo Mladićevo pojavljivanje. Prema postojećim pravilima, optuženi ima pravo na statusnu konferenciju svaka tri mjeseca

{to [e{elj nije obratio pa`nju te je udaljen. Mogu}nost udaljavanja optu`enog iz sudnice data je pravilom o radu Tribunala (pravilo 80) koje ka`e da optu`eni/a mo`e biti udaljen a procedura nastavljena ako uporno ometa rad i nakon upozorenja da takvo pona{anje mo`e dovesti do udaljavanja. “Sama ~injenica da je udaljen iz sudnice i da se postupak nastavlja bez prisustva optu`enog je kazna jer zapadni sistemi to smatraju kao su|enje u odsustvu, ~ak i ako je u pitanju samo jedan dan“, ka`e za Slobodnu Bosnu glasnogovornica Tribunala Nerma Jela~i}. Jela~i}eva poja{njava da je Mladi} poku{ao opravdati svoje pona{anje u sudnici tvrdnjama da mu nije dozvoljeno da bira advokata i da izabrani advokat bude prisutan u sudnici pri izja{njenju o krivici. Mladi} je naime tra`io da ga umjesto advokata imenovanog po slu`benoj du`nosti Aleksandra Aleksi}a, sa kojim je odbio dalju saradnju, u sudnici predstavljaju Milo{ [alji} iz Srbije i Rus Aleksandr Mezjajev, profesor ustavnog i me|unarodnog prava. Pro{le sedmice Ured sekretarijata u Haagu je objavio da im je potrebno jo{ vremena da provjere listu predlo`enih advokata, njih sedam, te da }e tim biti imenovan do 1. augusta. Niko od predlo`enih advokata nije na listi koju sada posjeduje Sekretarijat. Prije nego tim bude definitivno
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

STROGO KONTROLIRANA HISTERIJA
Foto: REUTERS

ALPHONSO, HLADNO MI JE
Mladi} je u sudnici u Haagu podijelio bolesni i zdravi dio svog tijela na 51-49 posto

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

37

RATKO MLADI] U HAAGU

TEORETI^AR I PRAKTI^AR
Ruski pravni ekspert Aleksandr Mezjajev

NERMA JELAČIĆ, PORTPAROL TRIBUNALA: “Sama činjenica da je udaljen iz sudnice i da se postupak nastavlja bez prisustva optuženog je kazna jer zapadni sistemi to smatraju kao suđenje u odsustvu“
imenovan, Mladi} treba da se sastane sa advokatima koje je predlo`io, {to je djelimi~no ve} uradio. Pri tome, kako je poja{njeno iz Sekretarijata, Mladi} se jo{ uvijek slu`beno nije izjasnio o tome koga `eli za stalnog branioca tokom su|enja. Dok se ne zavr{i procedura i Mladi} ne donese odluku, njegove }e interese zastupati Aleksi}. No, [alji}, koji je bio u Haagu do 4. jula, imao je mogu}nost da bude u sudnici kao savjetnik, {to nije iskoristio. Sam [alji} je medijima saop{tio da mu nije dozvoljeno da bude u Mladi}evom timu odbrane jer ne zna engleski jezik. Jela~i} poja{njava da su ovakve tvrdnje zasnovane na “nepoznavanju pravila” s obzirom da samo glavni branilac mora poznavati jedan od zvani~nih jezika Tribunala (engleski i francuski), dok kobranilac na to nije obavezan. “Tako da je taj problem izmi{ljen”, ka`e Jela~i}.

UDALJEN IZ SUDNICE, UDALJEN IZ SUDNICE, POBJEGAO IZ ZATVORA U FO^I POBJEGAO IZ ZATVORA U FO^I ga je ovaj ve} posjetio, zajedno sa Darkom Mladi}em, i da su razgovarali o odbrani. Mladi}evo pona{anje u sudnici medijima je Milo{ [alji} protuma~io kao dokaz da on nije psihi~ki u stanju da prati proces. “Sada su se mogli uvjeriti u to iz njegovog pona{anja i neka sada sami izvedu zaklju~ak”, rekao je [alji} za Associated Press. Aleksandr Mezjajev je pak prili~no nepoznat u me|unarodnim pravnim krugovima (kao i [alji}), ali je poznat u Haagu. Naime, Rus je bio me|u savjetnicima odbrane Slobodana Milo{evi}a, biv{eg predsjednika Srbije optu`enog za zlo~ine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, koji je umro 2006. godine u pritvoru u Scheveningenu a da nije do~ekao kraj su|enja. Tako|er savjetuje [e{elja, kome je su|enje jo{ uvijek u toku.

Ratni zlo~inac Radovan Stankovi} Ratni zlo~inac Radovan Stankovi}

Mezjajev je neposredno nakon Mladi}evog hap{enja, ta~nije 1. juna, objavio tekst na portalu Strategic Culture Foundation u kojem se nazire taktika koju }e, ako bude izabran, primijeniti u Mladi}evoj odbrani. Naime, on pi{e kako je optu`nica napisana “traljavo” i da su navodi neosnovani, te da hap{enje name}e “ozbiljna pitanja moralnog i pravnog karaktera”. U tekstu Mezjajev sudiju Oriea opisuje kao sudiju koji je poznat po svojim tvrdim stavovima kada su Srbi u pitanju te navodi kako je on “osudio nekoliko Srba iz Bosne”, me|u kojima Mom~ila Kraji{nika, te kako je oslobodio lidera Oslobodila~kog vije}a Kosova Ramusha Haradinaja. “Bez sumnje, oni koji `ele da Mladi} bude osu|en mogu se osloniti na Oriea”, pi{e Aleksandr Mezjajev.

VE] VI\ENA TAKTIKA
Advokat [alji} je, kako je sam rekao, dugogodi{nji Mladi}ev advokat i bio je uz njega od trenutka kada je uhap{en. Mladi} je rekao da `eli [alji}a zato {to je on “kompetentan i dugogodi{nji vojni sudija”, te da
38

UDALJAVAN IZ SUDNICE VI[E PUTA UDALJAVAN IZ SUDNICE VI[E PUTA
^etni~ki vojvoda Vojislav [e{elj ^etni~ki vojvoda Vojislav [e{elj

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

STROGO KONTROLIRANA HISTERIJA
Osloba|aju}a presuda za Haradinaja je poni{tena, te ce djelimi~no novo su|enje po~eti 18. augusta. U dijelu teksta Mazjajev se osvr}e na optu`be protiv Mladi}a vezane za genocid u Srebrenici. On pi{e kako ti navodi sadr`e “elementarne nelogi~nosti”. Mezjajev iznosi stav kako je Srebrenica bila “jako upori{te oru`anog otpora” te da su ubijeni bili vojnici. “U vezi s tim, ~esta referenca ‘muslimanski dje~aci i mu{karci’ u optu`nici mo`e se posmatrati kao poku{aj da se naglasi civilni aspekt, {to stavlja objektivnost optu`nice u pitanje.” ” “Jasno govore}i, ~ak i ova optu`nica J sadr`i dokaze da se Mladi} pona{ao strogo u skladu sa humanitarnim pravom koje se primjenjuje tokom sukoba. Naprimjer, uklanjanje stanovni{tva iz borbene zone treba gledati kao po{tivanje @enevske konvencije o za{titi `rtava... prije nego kao zlo~in protiv ~ovje~nosti...” Tu`ila{tvo Mladi}a u 11 ta~aka tereti za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja. SKIDAM TI KAPU, BRE

Zabrana komuniciranja sa publikom
Pored udaljavanja Mladi}a iz sudnice, na po~etku saslu{anja sudija Orie je naglasio kako je Vije}e nakon prvog pojavljivanja obavije{teno da je optu`eni komunicirao kroz staklo iza kojeg sjedi publika sa nekim, {to tako|er nije dozvoljeno. Sudija je naglasio da Vije}e ne `eli komunikaciju ni sa jedne strane. “Javnost nije tu da bi se dala bilo kome mogu}nost da na prikriveni na~in izra`ava bilo kakve emocije prema optu`enom ili optu`eni prema osobama u publici”, rekao je sudija Orie. U publici su oba puta bili predstavnici udru`enja `rtava u BiH koji su, prema vlastitim rije~ima, ali i prema medijskim napisima (uglavnom me|unarodnih medija) gestama “komunicirali” sa Mladi}em, a pri drugom pojavljivanju i glasno izra`avali svoje negodovanje.

ZA[TITIO DOSTOJANSTVO HOLANDSKE SUDNICE
Alphonse Orie

MEZJAJEV I SREBRENICA
Mezjajev nastavlja relativiziraju}i broj `rtava u Srebrenici i tvrde}i kako “taj broj raste iz godinu u godinu, iako ima puno dokaza da brojevi koji se spominju u javnosti imaju malo veze sa realno{}u,” ” stoji u tekstu koji se poziva na istra`ivanje izvjesnog “L. Simi}a” predstavljeno na konferenciji o Tribunalu koju je organizovala Ruska akademija nauka i prema kojem oko 1.500 posmrtnih ostataka koji su ve} sahranjeni pripada borcima. “Na istoj konferenciji, Zh. Civikov, nau~nik iz Bugarske, predstavio je analizu sudskih dokaza koji se ti~u predmeta vezanih za Srebrenicu. Njegova knjiga iz 2010. Klju~ni svjedok jasno pokazuje da je Tribunal la`irao

podatke kada je rije~ o ’genocidu’ u Srebrenici”, pi{e Aleksandr Mezjajev dodaju}i da su optu`be protiv bosanskih Srba “potpune la`i”.

Vije}e nije zakazalo termin za novo Mladi}evo pojavljivanje. Prema postoje}im pravilima, optu`eni ima pravo na statusnu konferenciju svaka tri mjeseca.

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

39

EVROPA, ODMAH PRIJEDLOG O Nizozemska najava o deportaciji ZAJEDNI^KOM Evrope koji nemaju posla uznem PDV-u NA NIVOU
EU-a
Evropska komisija predlo`ila je uvo|enje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na nivou Evropske unije, oporezivanje financijskih transakcija, te radikalne izmjene sistema rabata, uklju~uju}i i britanski, u sklopu sveobuhvatne reforme bud`eta EU-a. Novi PDV uveo bi se 2014. godine u svim zemljama EU-a, uz fiksnu stopu po kojoj bi ga ubirale vlade ~lanica i potom izravno prebacivale EU tokom novog sedmogodi{njeg bud`etskog perioda, od 2014. do 2020. Udio sredstava koje bi EU prikupio novim mjerama mogao bi dose}i gotovo polovinu bud`etskih prihoda EU-a, s tim da bi se udio doprinosa zemalja ~lanica u prihodima smanjio sa postoje}ih 76 posto na oko tre}inu.

NIZOZEMSKA PRAVILA ZA STRANCE
Promijenjeni zakon predvi|a da se gra|ani Poljske i drugih isto~noevropskih zemalja deportuju ako tri mjeseca nemaju posla

DANSKA ZATVORILA GRANICE
Danska je provela u djelo ranije najavljeno ponovno uvo|enje carinskih kontrola na svim svojim granicama. Danci su granice odlu~ili zatvoriti u nadi da }e smanjiti rastu}i kriminal i ilegalnu emigraciju. U narednim godinama na danskim }e granicama }e stajati novi kontrolni punktovi s obnovljenim carinskim zgradama i novom opremom koja }e skenirati registracijske plo~ice svih vozila. Planira se zapo{ljavanje stotinjak novih ljudi koji }e raditi na carini. Carinske kontrole bit }e nasumi~ne. Putovnice se ne}e provjeravati. Danska vlada tvrdi da uvo|enjem granica ne kr{i nikakve propise i da }e u uvo|enju

Najave u Nizozemskoj da će svi doseljenici iz zemalja istočne Evrope biti deportirani ukoliko ne budu mogli naći posao, probudile su strah u EU da bi i druge zemlje članice mogle posegnuti za istim mjerama koje krše zakone EU-a

I
42

ako je ranije iz Evropske komisije (EK) poru~eno da }e se EK “jasno i glasno” usprotiviti bilo kakvom nizozemskom zakonu koji nije u skladu s EU standardima, ova bi zemlja, ipak, mogla do}i u sukob sa Evropskom unijom a nakon prijetnje kako }e svi doseljenici iz zemalja isto~ne Evrope biti deportirani ukoliko ne

budu mogli na}i posao. Me|u narodima srednje i isto~ne Evrope, ova bi promjena nizozemskog zakona najvi{e pogodila Poljake, jer oni broje oko 150.000, od ukupno 200.000 gra|ana iz pomenutih zemalja. Mikolaj Dowgielewicz, poljski ministar evropskih integracija, potvrdio je kako se trenutno vode vrlo aktivni
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

građana iz zemalja istočne mirala je Evropsku uniju
garantiraju slobodu kretanja i zapo{ljavanja unutar Unije. Stro`ija pravila za sve strance najavila je pro{le godine Francuska, nakon deportacije Roma, a nedavno je i u Austriji stupio na snagu novi zakon o strancima, koji predvi|a izmijenjeni sistem imigracije u Austriju, a umjesto dosada{njih kvota, imigracija iz zemalja van EU-a }e biti regulirana ispunjavanjem stru~nih kriterija. Potrebni poeni se sti~u, naprimjer, preko znanja njema~kog jezika i stru~nog obrazovanja. Grupe koje imaju {anse da dobiju kartu za imigraciju su, prije svega, visokokvalificirane osobe, klju~na radna snaga, radna snaga koja nedostaje tr`i{tu

novog sistema kontrole usko sura|ivati s Briselom.

NJEMA^KI MODEL “SPAS” ZA GR^KU
Gr~ka je suo~ena s velikim ograni~enjima njezinog suvereniteta i mora privatizirati dr`avnu imovinu u opsegu sli~nom rasprodaji poduze}a u nekada{njoj Isto~noj Njema~koj ranih 1990-ih, nakon pada komunizma, ocijenio je luksembur{ki premijer i predsjedavaju}i eurozone Jean-Claude Juncker u intervjuu njema~kom tjedniku Focus, a prenijele agencije. “Gr~ki suverenitet bit }e u velikoj mjeri ograni~en”, rekao je Juncker dodaju}i kako }e se timovi stru~njaka iz cijele eurozone uputiti u Gr~ku. Za predstoje}i val privatizacije bit }e potrebno rje{enje po uzoru na njema~ki privatizacijski fond Treuhand, osnovan nakon njema~kog ujedinjenja. Agencija Treuhand je izme|u 1990. i 1994. u nekada{njoj Isto~noj Njema~koj prodala 14.000 poduze}a.

STROŽIJA PRAVILA ZA STRANCE ŠIROM EU-a: Pooštravanje zakona o stranicima najavila je prošle godine Francuska, nakon deportacije Roma, a nedavno je i u Austriji stupio na snagu novi zakon o strancima, koji predviđa izmijenjeni sistem imigracije u Austriju
pregovori s Nizozemskom oko ovog prijedloga. Prema nekim ranijim najavama, Nizozemska namjerava usvojiti interni zakon kojim bi se nezaposlenim strancima omogu}ila socijalna pomo} tek nakon pet godina legalnog boravka u zemlji. Osim toga, predvi|a se da se gra|ani Poljske i drugih isto~noevropskih zemalja deportuju ako tri mjeseca nemaju posla, a nemaju ni mnogo {ansi da ga uskoro na|u. Nizozemska vlada namjerava i da uskrati dr`avne beneficije svim imigrantima koji ne govore nizozemski. U Briselu zbog ovih najava postoji strah da bi i druge zemlje EU-a koje imaju veliki priliv gra|ana iz drugih zemalja ~lanica u potrazi za poslom mogle do}i u isku{enje da urade isto kao Nizozemska, koja na ovaj na~in kr{i zakone EU-a koji
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

[PANSKI ZAHTJEV ZA OD[TETU
[panska vlada tra`it }e od Evropske unije 80 miliona eura za isplatu nadoknade {teta tamo{njoj industriji nakon {to je Njema~ka neopravdano optu`ila {panske krastavce za epidemiju zaraze smrtonosnim sojem bakterije E. coli, najavljeno je iz {panskog ministarstva poljoprivrede. [pansko udru`enje izvoznika vo}a i povr}a FEPEX procijenilo je sedmi~ne gubitke do ~ak 225 miliona eura, dok je tamo{nje udru`enje uzgajiva~a COAG procijenilo ukupne {panske gubitke na 350 miliona eura.

rada, ~lanovi porodice stranaca koji su ve} u Austriji i studenti. Evropska unija razlikuje migrante koji su u potrazi za zaposlenjem i izbjeglice koje tra`e za{titu i koje su iz svoje zemlje pobjegle zbog politi~kog progona i zbog toga se ne mogu vi{e vratiti u svoju zemlju. Oni dobijaju azil u EU i za tu osobu nadle`na je ona ~lanica ona zemlja u koju po prvi puta stupi na evropsko tlo. Ve} godinama Evropska komisija od ~lanica EU-a tra`i uskla|ivanje politike o azilantima, ali za mnoge zemlje su njeni prijedlozi i{li previ{e u korist tra`itelja azila. Prema planovima Komisije, svaki tra`itelj azila imao bi jednaka prava u bilo kojoj zemlji ~lanici, a cilj ove mjere je da se sprije~e vi{estruki zahtjevi za azil u nekoliko zemalja ~lanica. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Otvorena tvornica za recikla`u otpada u Srebreniku Nejednak teret ekonomske krize Federalna Vlada nema rje{enja za Krivaju Vanjskotrgovinski deficit BiH uve}an za 300 miliona KM

Pad likvidnosti privatnih preduzeća
[tedni depoziti gra|ana BiH u komercijalnim bankama krajem maja ove godine dostigli su rekordni iznos od 6,6 milijardi KM i u proteklih 12 mjeseci porasli su za blizu 10 posto, odnosno za oko 650 miliona KM. Porast je osobito izra`en u Federaciji BiH: s 4,6 na oko 5,2 milijardi KM, dok je porast {tednje gra|ana u Republici Srpskoj bio znatno usporeniji: sa 1,25 na 1,29 milijardi KM. Istovremeno, u oba entiteta registriran je pad depozita privatnih preduze}a. U Federaciji BiH depoziti privatnih preduze}a pali su za oko 100 miliona KM (sa 1,4 na 1,3 milijarde KM), dok su depoziti privatnih preduze}a u Republici Srpskoj pali za 90 miliona KM (sa 570 na 480 miliona KM). Za razliku od privatnih preduze}a ~iji su depoziti pali, depoziti javnih preduze}a porasli su za oko 200 miliona KM. Trenutno u komercijalnim bankama javna preduze}a dr`e 1,779 milijardi KM: u Federaciji BiH 1,476 milijardi KM, a u Republici Srpskoj 303 miliona KM. Sli~an trend bilje`i i Uprava za indirektno oporezivanje koja je u junu ove godine prikupila 18 posto vi{e sredstava nego u junu protekle godine. Junski “hara~“ UIO bio je 542 miliona KM, {to je ujedno i najvi{i mjese~ni priliv sredstava od uvo|enja PDV-a. Na temelju ovih nekoliko podataka, ali jo{ vi{e na temelju podataka o kreditnoj zadu`enosti pojedinih sektora, mo`e se izvesti zaklju~ak da je stanje u javnim finansijama (entitetskim bud`e tima i javnim preduze}ima) neuporedivo bolje nego u privatnom sektoru koji sve te`e podnosi teret golemih poreskih nameta.

BIZNIS SA OTPADOM

Tvornica recikla`e Tvornica recikla`e u Srebreniku u Srebreniku vrijedna je 25 vrijedna je 25 miliona KM miliona KM

Najveća reciklažna tvornica u regiji
Krajem pro{log mjeseca, a godinu dana nakon po~etka gradnje, sve~ano je u [pionici kraj Srebrenika pu{tena u rad Tvornica za recikla`u otpadnog i automaterijala koja po razini tehnolo{ke opremljenosti spada u sam evropski vrh. Poduzetnik iz Srebrenika Samid Osmanovi} investirao je zna~ajan kapital u podizanje tvornice blizu 25 miliona KM! Kapaciteti su trenutno takvi da pedesetak zaposlenih mo`e dnevno reciklirati oko 130 tona otpada. ”Za po~etak smo na{e aktivnosti usmjerili na podru~je kantona, na kojem ima dovoljno otpadnog materijala, a s vremenom }emo najvjerovatnije pokrivati cijelu dr`avu“, izjavio je Osmanovi} na sve~anosti povodom otvorenja tvornice. Novi proizvodi koji nastaju nakon recikla`e, a to su granulati, `ica, bra{no…, prema Osmanovi}evim rije~ima, imaju brojne kupce, me|u kojima s ponosom isti~e Ferrari, zatim Savu iz Kranja, te velikog proizvo|a~a guma Pirelli. Sekundarne sirovine, odnosno otpad koji je u mnogim zemljama ekolo{ka rak
44

rana, tra`i sve vi{e onih koji }e uz ekolo{ku misiju recikla`om praviti i novac. Trenutno u Evropi na poslovima recikla`e radi oko 500.000 radnika. Trend otvaranja novih tvornica nastavlja se jer je izvor sekundarnih sirovina nepresu{an. Najvredniji dio novoizgra|ene tvornice u Srebreniku nesumnjivo je pogon za recikla`u autoguma koji je po kapacitetu bez premca u BiH. Korist od recikliranja autoguma je vi{estruka jer se gumeni granulati nastali recikla`om koriste kao sirovinska osnova za 40-ak razli~itih vrsta proizvoda. Recikliranju autoguma prethodi postupak mehani~kog razdvajanja na sastavne dijelove - gumu, ~elik, tekstil. Mljevenjem izdvojene gume nastaje gumeni granulat koji gra|evinska industrija koristi u cestogradnji a u skorije vrijeme i za podizanje sportskih terena sa sinteti~kom “travom“. Autoguma se u prirodi razla`e oko 200 godina, ali je jo{ ve}i problem {to zna~ajno pove}ava volumen komunalnih deponija. Prema nekim procjenama, svake godine u BiH se baci oko 200.000 autoguma!

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

Krivaja pred stečajem
Prije dva mjeseca potpuno je obustavljena proizvodnja u Krivaji iz Zavidovi}a a njenih 1.500 radnika kod ku}e ~ekaju ishod pregovora s fedaralnom Vladom. Iz Sarajeva, za sada, nema dobrih vijesti: Vlada FBiH uspjela je obezbijediti jednokratnu pomo} u iznosu od 500 hiljada KM, koja jo{ uvijek nije podijeljena radnicima, ali drugih inicijativa nema. Ra~un “Krivaje“ blokiran je mjesecima i prakti~no su ispunjeni svi preduvjeti da se pokrene ste~ajni postupak. Aktuelni federalni premijer a raniji opozicioni zastupnik Nermin Nik{i} grlato je kritizirao privatizacijski aran`man ranije federalne Vlade s privatnom kompanijom Ferimpex, koji zapravo nikada nije ni realiziran zbog odbijanja sudova da registriraju novu kompaniju “Krivaja 1884“. Pod sna`nim pritiskom do ju~er opozicionih a sada vladaju}ih partija, prije svih SDP-a i sindikalne organizacije preduze}a Krivaja koju je predvodio Vehbija Ali~i}, ina~e vije}nik SDP-a u Op}inskom vije}u Zavidovi}i, “Ferimpex“ se povukao iz aran`mana s federalnom Vladom, nakon ~ega su zamrle sve poslovne aktivnosti Krivaje. Pad Krivaje nije po~eo 2008. godine, kada je Ferimpex u{ao u poslovni aran`man s federalnom Vladom, nego desetak godina ranije tokom kojih se na ~elu preduze}a promijenilo ~ak osam direktora. Svi su otjerani zbog “lo{ih poslovnih rezultata“ - gomilanja gubitaka i dugovanja prema radnicima i dobavlja~ima. Prije dolaska Ferimpexa, propalo je nekoliko uzastopnih privatizacijskih tendera na koje se niko nije javljao. Federalna vlada predvo|ena SDP-om uspjela je razvrgnuti privatizacijski aran`man svojih prethodnika koji je bio daleko od idealnog, ali je ipak nudio kakvu-takvu perspektivu preduze}u ~iji su dugovi prema{ili kapital, no o~igledno ne uspijeva ponuditi neko bolje rje{enje na temelju kojeg bi se pokrenula proizvodnja u Krivaji i obezbi- ZAUSTAVLJENA PROIZVODNJA Ve} dva mjeseca 1.500 radnika Krivaje je na prinudnom odmoru jedila stabilna egzistencija za tamo{njih 1.500 radnika.
Foto: Mario Ili~i}

Snažan rast izvoza i - trgovinskog deficita
Mada je izvoz BiH u prvih pet mjeseci ove godine za oko 600 miliona KM ve}i od izvoza u istom razdoblju protekle godine, vanjskotrgovinski bilans BiH neuporedivo je lo{iji od pro{logodi{njeg. Trgovinski deficit je u prvih pet mjeseci ove godine pove}an za pribli`no 300 miliona KM. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz BiH rastao je br`e od uvoza, ali zbog nejednake polazne osnove, trgovinski deficit BiH nije smanjen nego je dodatno pove}an.
45

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

POLJSKA NA ^ELU VIJE]A EU-a
PO PRVI PUT NA KORMILU EU-a
Logo poljskog predsjedavanja se sastoji od {est strelica u bojama okrenutih prema gore, s poljskom zastavom koja lebdi iznad posljednje i simbol je “poljskog mar{a do uspjeha”

46

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

NOVI PODSTICAJ PRO[IRENJU UNIJE

Od prvog jula Poljska, jedina njena članica koja nije upala u recesiju tokom aktuelne ekonomske i finansijske krize, preuzela je od Mađarske šestomjesečno predsjedavanje Vijećem Evropske unije. Naša novinarka razgovarala je sa ambasadorom Republike Poljske u BiH Jerzyjem Chmielewskijem o tome šta su prioriteti poljskog predsjedavanja EU-om, o politici proširenja EU-a, iskustvima Poljske iz pretpristupnog perioda, te o tome šta BiH može naučiti iz poljskog pristupanja Evropskoj uniji

PODR[KA BH. ZAHTJEVU ZA ^LANSTVO U EU
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: DANKA SAVI]

trenutku kada je Evropska unija uzdrmana du`ni~kom krizom i posebno zabrinuta dramati~nom situacijom u Gr~koj, {estomjese~no rotiraju}e predsjedni{tvo Vije}em EU-a od prvog jula preuzela je Poljska, jedina njena ~lanica koja nije upala u recesiju tokom aktuelne ekonomske i finansijske krize. Ambasador Republike Poljske u BiH Jerzy Chmielewski, slavista po struci, nekada{nji profesor na Sveu~ili{tu u Var{avi, koji je posljednjih dvadeset godina proveo u diplomatiji, u razgovoru za na{ list napominje da predsjedavanje Vije}em EU-a li~i pomalo na predsjedavanjem parlamentom. “Prema Lisabonskom ugovoru, zemlja koja predsjedava EU-om ima zna~ajnu ulogu oko pripremanja kalendara, agende, sastanaka EU-a, a njezini prioriteti kao zemlje se odra`avaju upravo u tome. O nekim stvarima mo`emo se odlu~iti br`e, mo`emo ih staviti u agendu u prvom redu, o nekim ne{to kasnije, to je manje-vi{e taj manevarski prostor, uloge prvog me|u jednakima.“

U

DOBRONAMJERNI SAVJETI
Poljski ambasador u BiH Jerzy Chmielewski smatra da je ulazak BiH u EU mogu} kao {to je to bilo mogu}e za ^e{ku, Poljsku, sada Hrvatsku, ili Sloveniju

EU KONSENZUS IZNAD STRANA^KIH I IDEOLO[KIH PODJELA
Ova gotovo ~etrdesetmilionska zemlja, najve}a od svih koji su prije sedam godina u{le u EU, po prvi put predsjedava EU-om. Do sada su jo{ tri nekada{nje komunisti~ke zemlje, Slovenija, ^e{ka, Ma|arska, imale

priliku biti predsjedavaju}e EU-a. Sa poljskim predsjedanjem ujedno zapo~inje nova tzv. predsjedni~ka trojka, {to je, podsjetimo, jedna od novina koje je donio Lisabonski ugovor. On je, naime, precizirao da po tri zemlje ~lanice (predsjedni~ka trojka u ovom slu~aju ~ine Poljska, Danska i Cipar) koja jedna za drugom predsjedavaju

Bosna i Hercegovina na svom putu ka ~lanstvu u Evropsku uniju mora posti}i konsenzus oko temeljnih pitanja
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

47

POLJSKA NA ^ELU VIJE]A EU-a
Foto: Milutin Stoj~evi}

donose zajedni~ki program kako bi se jo{ vi{e dobilo na kontinuitetu djelovanja u evropskim institucijama. Za Poljake }e za vrijeme njihovog predsjedanja tri teme biti prioritetne: evropske integracije kao izvor rasta, sigurna Evropa i Evropa koja ima koristi od otvorenosti. “Meni osobno i mojoj vladi bilo bi jako drago ako bi BiH do kraja ove godine mogla podnijeti aplikaciju za ~lanstvo. Ako dobijete vladu u jesen, {to je moja osobna `elja i dr`im fige za to kao va{ prijatelj, ostaje jo{ jedan uvjet a to je prilago|avanje Ustava BiH presudi Evropskog suda za ljudska prava. Zakon o dr`avnoj pomo}i ne bi trebao biti problem za samu aplikaciju. Ostaje naravno i zakon o popisu, a za NATO i pitanje vojnih nekretnina, a sve se to mo`e rije{iti puno br`e ako imate vladu i ako postoji politi~ka volja. O~ekujemo da }e Peter Sorensen, koji je ne samo novi {ef Delegacije EU-a u BiH nego i specijalni predstavnik EU-a, aktivno preuzeti svoju ulogu u BiH, te da }e se strukturalni dijalog zapo~et u Banjoj

RECEPT ZA USPJEH
Ambasador Jerzy Chmielewski ka`e da je zahvaljuju}i politi~koj volji i sposobnim ljudima njegova zemlja mudro iskoristila sredstva iz evropskih fondova

KAKO SE POVLAČI NOVAC IZ EU FONDOVA: Iz kohezijskih fondova EU za prva dva poglavlja, okoliš i trasport, Poljska je u prošloj godini dobila oko 700 miliona eura samo u 2010. za okoliš, a za transport nešto manje od 680 miliona eura. Kada je u pitanju okoliš, ova je zemlja uspjela “povući“ čak 81,20 posto sredstava, a kad je riječ o transportu 83,90 posto
Luci produ`iti. Nadamo se tako|er da }e Vije}e ministara BiH u novom sastavu odlu~no pristupiti ispunjavanju tih nekoliko uvjeta kako bi BiH podnijela zahtjev za ~lanstvo. Krajnje je vrijeme da BiH u|e u tu brazdu, u koju su u{le sve zemlje ovoga prostora prije BiH, koja vodi prema ~lanstvu u EU i sigurnoj budu}nosti.“ Upravo po uzoru na Poljsku i druge srednjoevropske zemlje, za BiH je bitno da se napravi konsenzus oko tih nekoliko fundamentalnih stvari koje su potrebne za integraciju, “dok se o svemu ostalom mo`e raspravljati.” Ambasador ka`e da isti slu~aj bio u Poljskoj i navodi jedan zanimljiv detalj - ljudi koji su potpisivali pristupni ugovor za Poljsku poti~u iz postkomunisti~ke stranke. “Nije li paradoks, ironija povijesti da su se gospoda Aleksander Kwasniewski i Leszek Miller, koji je bio premijer u to vrijeme, natjecali u Briselu ko }e prvi da podigne evropsku flagu na jarbolu? Obojica su bili aktivni ~lanovi poljske Ujedinjene radni~ke stranke, dakle komunisti~ke stranke, politi~ke opcije koja je devedesetih godina izgubila vlast a nakon toga postala proevropska do te mjere da su oni bili ti koju su u~lanili Poljsku u
48

EU. To je dobar primjer konsenzusa iznad strana~kih i idelo{kih podjela. Evropska unija je jedan vrt u kojem imate razli~ite biljke, imate lijevih, desnih konzervativnih, ali bitno je da ta sloboda postoji. To je ono {to nismo imali toliko godina, a niste ni vi imali. Ali ono {to je najva`nije jeste da je ulazak BiH u EU mogu} kao {to je to bilo mogu}e za ^e{ku, Poljsku, sada Hrvatsku, ili Sloveniju sa kojom ste toliko godina `ivjeli u zajedni~koj dr`avi...“

KAKO SE BRI[U GRANICE
Ulazak Poljske u EU ovoj je zemlji donio brojne koristi i doveo je u situaciju kakva se ranije mogla te{ko zamisliti. Danas, sve vi{e Poljaka kupuje zemlju, pa ~ak i tvornice u biv{oj isto~noj Njema~koj. Poljaci ula`u u isto~nu Njema~ku jer Nijemci iz isto~ne Njema~ke se mahom sele prema zapadu. Jeftiniji stanovi u njema~kom gradovima ili ku}e u odnosu na zapad Poljske, razlog su zbog kojeg Poljaci sve vi{e tamo kupuju imovinu. “Taj, normalni proces prevazila`enja granica je ne{to apsolutno fascinantno. Sada imamo Nijemaca, Holan|ana, [ve|ana, koji kupuju zemlju i {ume u zapadnoj Poljskoj, neo-

bra|ena zemlji{ta od dr`avnih gazdinstava... Zemlja koja pretendira na ~lanstvo kao {to je Va{a treba imati na umu da niti EU, niti Sjevernoatlantski savez nisu organizacije koje bi mogle i u najmanjoj mjeri ugroziti ne~iji identitet. Ne ugro`avaju niti identitet nacije niti identitet dr`ave, niti identitet gra|ana. Naprotiv, oni su najbolja garancija za o~uvanje i ja~anje tog identiteta. To Vam mogu mirne du{e re}i na temelju onog {to se de{ava kod nas, ali {to se de{ava i kod na{ih susjeda. Evropska unija je najbolji postoje}i na~in osiguranja gra|anskih prava i materijalnog standarda, ali ne samo materijalnog nego i duhovnog standarda koji postoji i to tako treba gledati.“ “Otvorenost Evrope”, jedan od prioriteta poljskog predsjedavanja, uklju~uje nastavak pro{irenja na zemlje zapadnog Balkana i ja~anje suradnje sa susjedima. O~ekuje se da }e u tom vremenu Hrvatska pripremiti za ~lanstvo, (poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako o~ekuje da }e Hrvatska ove jeseni potpisati ugovor o pristupanju EU), a Srbija dobili status kandidata. Poljaci `ele pro{iriti prostor slobodne trgovine na zemlje obuhva}ene Isto~nim partnerstvom. Jedan od va`nijih doga|aja tokom poljskog predsjedni{tva bit }e summit sa zemljama Isto~nog partnerstva koji }e se odr`ati krajem septembra. Unija je, podsjetimo, u maju 2009. godine pokrenula Isto~no partnerstvo sa ciljem ja~anja politi~kih i ekonomskih odnosa sa {est zemalja biv{eg Sovjetskog Saveza Ukrajinom, Moldavijom, Bjelorusijom, Armenijom, Azerbajd`anom i Gruzijom. “Poljaci su tradicionalno orijentirani i prema istoku i prema zapadu. Ukrajina je na{ veliki susjed, mi bismo `eljeli da, toSLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

NOVI PODSTICAJ PRO[IRENJU UNIJE
kom na{eg predsjedanja EU-om, ova zemlja dobije kristalnu jasnu evropsku perspektivu i jo{ ~vr{}e se pove`e sa EU-om“, ka`e ambasador. ture, za{titu okoli{a i podizanje svih tih standarda koji su ve} prisutni u starom jezgru EU-a. Sredstva se dobijaju iz bud`eta u koji svaka zemlja ~lanica daje svoj doprinos. “Poljska jo{ uvijek spada u one zemlje koji su neto korisnici, dakle vi{e dobijamo nego {to dajemo. Trenutno, doprinos ili kontribucija Poljske u EU je tri milijarde eura, u prethodnom prora~unu, ~iji se sada period zavr{ava 2007. - 2013., dobili smo 64 milijarde eura iz kohezionih fondova. O budu}em prora~unu se jo{ raspravlja, me|utim ima nekih naznaka da bismo mogli dobiti preko 80 milijardi eura. Sve u svemu, to }e ovisiti o odluci svih zemalja i njihovih reprezenata koji }e preko Evropskog paralamentu odlu~iti o prora~unu, jer prema Lisabonskom ugovoru organ koji ima presudnu odluku o odlu~ivanju je Evropski parlament. Iz kohezijskih fondova EU-a za prva dva poglavlja, okoli{ i trasport, Poljska je u pro{loj godini dobila oko 700 miliona eura samo u 2010. za okoli{, a za transport ne{to manje od 680 miliona eura. Kada je u pitanju okoli{, ova je zemlja uspjela “povu}i“ ~ak 81,20 posto sredstava, a kad je rije~ o transportu 83,90 posto. Ugovori i aran`mani na osnovu pomentih sredstava su potpisani ili su ve} u fazi realizacije. “Pomenuo bih jo{ jedan podatak — u prora~unskom razdoblju 2007./ 2013., a za period od 2007. do kraja 2010. polo`eno je 158 500 hiljada zahtjeva, prijavljenih projekata koji idu na tendere za novac iz fondova i na osnovu tih projekata, ako su prihva}eni, dobijaju se sredstva. To zna~i da je toliko subjekata, toliko projekata, privrednih projekata u realizaciji“, napominje ambasador.

[TA DRUGE ZEMLJE MOGU NAU^ITI IZ POLJSKOG ISKUSTVA
Zahvaljuju}i politi~koj volji i sposobnim ljudima i stru~njacima entuzijastima koje su okupljale sve vlade u Poljskoj u posljednjih sedam godina, ova je zemlja postala najbolji primjer unutar EU-a kako se mudro mogu iskoristiti sredstva iz evropskih fondova {to joj je pomoglo da ~ak i u vrijeme krize ostvari solidan ekonomski rast. Ambasador Chmielewski podsje}a da Evropska unija, kao jedinstvena organizacija koja se vodi principom solidarnosti, osigurava za zemlje koje ulaze u EU a nisu dovoljno razvijene golema sredstava iz kohezijskih fondova za razvoj infrastruk-

LEKCIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Za Bosnu i Hercegovinu u ovoj fazi svakako su najzanimljivija iskustva Poljske kada su u pitanju fondovi koje je imala na raspolaganju prije ~lanstva u EU. Ambasador ka`e da se krajem osamdesetih Poljska suo~avala sa nedostatkom stru~nih ljudi koji bi vodili zemlju u ovom procesu. “Morali smo prvo obu~iti i {kolovati ljude da bismo znali koja su to sredstva i kako ih mo`emo iskoristiti — u tome dakle, tada{nja Evropska zajednica, a kasnije Unija obimno nam je pomogla, dakle, sredstva u prvim godinama demokratske vladavine u Poljskoj po~etkom devedesetih godina i{la su uglavnom za {kolovanje, obuku kadrova. Iako smo imali razli~ite vlade, u dr`avnoj administraciji i upravi su bili ljudi koji su obu~eni i {kolovani po~etkom devedesetih, to je taj veliki impuls, veliki podstrek za pravilno kori{tenje sredstava. Jer ni{ta ne zna~i ako imate novac, ako ga ne znate upotrijebiti i kretati se unutar te veoma komplikovane paradigme.” Iako su se u Poljskoj smjenjivale politi~ki suprotstavljene vlade, ono {to ih je povezivalo jeste op}enacionalni konsenzus {to se ti~e ulaska u EU. “Ne postoji niti jedna politi~ka sila, ozbiljna politi~ka stranka koja bi bila protiv toga, stranke se razlikuju po metodologiji kori{tenja po programima, po svojoj viziji kako i na koji na~in ko sve mo`e da u~estvuje unutar EU-a, a i podr{ka gra|ana je velika, sedam godina od ulaska u EU po nekim mjerenjima javnog mnijenja preko 80 posto podr`ava na{ ulazak u EU. Prije ulaska bilo je izvjesnih otpora koje mo`ete nazvati skepsom, neznanjem jer, kako iznutra tako izvana, bilo je poku{aja da se sprije~i ulazak Poljske u evroatlantske institucije. Sre}om, i na referendumu i prema istra`ivanjima javnog mnijenja, Poljaci su se pokazali mudrijim od onih koji su govorili da ulazak nije ne{to dobro.“
49

BEZREZERVNA PODR[KA

Poljska će podržati Sarajevo u namjeri da postane evropska prijestonica kulture
U jednom od prethodnih brojeva smo pisali o tome da grad Sarajevo namjerava uskoro predati zahtjev za kandidaturu za titulu evropske kulturne prijestonice 2014. Vije}u EU-a. Ambasador Chmielewski ka`e da Sarajevo mo`e ra~unati na podr{ku Poljske. Dodaje: “Ja sam ve} po~eo praviti neke analize, imao sam komunikaciju sa ljudima u Var{avi, mi bismo podr`ali tu ideju. Treba imati na umu da su ve} dva ili tri grada odre|ena za evropsku prijestonicu kulture 2014., Sarajevo bi moglo biti jo{ jedan grad, mislim da bi to bilo zna~ajno za Sarajevo, zna~ajno za regiju i za cijelu srednju Evropu. Prije nas Ma|arska je predsjedavala Vije}em EU-a, dakle dvije zna~ajne srednjoevropske zemlje koje imaju i senzibiliteta i znanja i historijski su vezane za ovaj prostor. Za{to ne bi 1914. i sto godina od tih doga|aja koji su je obilje`ili bila obilje`ena ovdje u Sarajevu? Mislim da bi to bilo jako dobro, to je sjajna ideja.“
Foto: Mario Ili~i}

SARAJEVO, U SRCU EVROPE
Progla{avanjem Sarajeva evropskom kulturnom prijestonicom je sjajna prilika da se obilje`e doga|aji koji su se ovdje dogodili i prije sto godina uzdrmali stari kontinent

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

EKSKLUZIVNO IZ WOLFSBURGA

HASAN SALIHAMID@I]
Najuspje{niji bh. poslijeratni nogometa{, nakon Hamburgera, Bayerna i Juventusa, novi izazov u svojoj blistavoj karijeri ovih dana je prona{ao u Wolfsburgu

50

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

POVRATAK HASANA SALIHAMID@I]A

Najuspješniji poslijeratni bh. nogometaš HASAN SALIHAMIDŽIĆ (34), nakon skoro decenije uspješne karijere u slavnom minhenskom BAYERNU i četiri sezone u torinskom JUVENTUSU, odlučio je ove sedmice vratiti se u Njemačku i potpisati ugovor sa WOLFSBURGOM; samo za SLOBODNU BOSNU Salihamidžić je govorio o prvim danima u svom novom klubu, suradnji sa trenerom FELIXOM MAGATHOM i razlozima zbog kojih se odlučio priključiti njegovom ambicioznom projektu gradnje novog tima sa Volkswagen arene

BRACO SALIHAMID@I]
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

U

govor je potpisao u ponedjeljak, u utorak je ve} bio na terenu i postigao gol u pripremnom me~u za svoj novi tim. Javio se u srijedu popodne, kazav{i kako }e rado razgovarati za Slobodnu Bosnu ~im okon~a drugu pripremnu utakmicu i sastanak sa trenerima i suigra~ima na kojoj se analizira dosada{nji tok priprema. “Utakmica je kasno uve~er, mo`ete li me ~ekati?“, pitao je. Kazali smo da mo`emo, iako je urednik SB ve} pripremao alternativni tekst za strane rezervirane za njega u ovome broju. No, profesionalac i ~ovjek od rije~i, {to je pojam koji je stran mnogim na{im “nogometnim zvijezdama“ i stru~njacima koji nerijetko ka`u: “Nazovite za sat vremena“, pa isklju~e telefon, javio se ne{to malo prije pono}i. Iako umoran od puta i napornih priprema i tim je gestom Hasan Salihamid`i} pokazao za{to ve} petnaest godina traje u vrhu evropskog i svjetskog nogometa.

SURADNICI I PRIJATELJI
Nakon {to su zajedno radili u Hamburgu i Munchenu, putevi Hasana Salihamid`i}a i Felixa Magatha spojili su se u Wolfsburgu

DIO MAGATHOVOG PROJEKTA
U njema~koj je Bundesligi, igraju}i za Hamburger SV i minhenski Bayern, ubilje`io 306 nastupa i 67 postignutih golova. Onda je 2007. godine oti{ao u Torino, u najpopularniji italijanski klub. U Juventusu je “odradio“ cijeli ugovor, odigrao 61 me~ i postigao sedam golova. I sada se vratio u Njema~ku, u svoju drugu ku}u. I to u klub koji s klupe vodi njegov omiljeni trener i

mentor iz Hamburga Felix Magath. Braco je po~etkom ove nedjelje, nakon {to je karijeru proveo igraju}i za tri evropska prvaka, potpisao jednogodi{nji ugovor, s mogu}no{}u produ`enja, sa Wolfsburgom. Klub sa sjevera Njema~ke, o~ito, ne mo`e bez bh. nogometa{a. Jer u ovom su klubu s velikim uspjehom igrali Bruno Akrapovi}, Sead Kapetanovi}, Edin D`eko i Zvjezdan Misimovi} a sada je Magath, nakon skoro mjesec dana pregovora, pod trenersku pasku dobio svog omiljenog Bosanca. “Iz Fiata u Volkswagen, to je svakako napredak“, na{alio se Magath nakon {to je Salihamid`i} i zvani~no potpisao ugovor sa novim klubom. “U ekipi imamo mnogo igra~a pred kojima je budu}nost. Me|utim,

ovaj mladi tim treba iskustvo. Hasan je jo{ vi{e sazrio u Juventusu. Sa njim smo postali fleksibilni.“ Felix Magath je tvorac bh. nogometnih zvijezda, ~ovjek koji je igra~ki stvorio Hasana Salihamid`i}a i Njema~koj otkrio Edina D`eku. Sada{njeg napada~a Manchester Cityja doveo je iz ~e{kih Teplica za ~etiri miliona eura, otev{i ga doslovce ispred nosa bremenskom Werderu. Tada je njema~kim novinarima kazao kako je Wolfsburg dobio igra~a koji }e svojim igrama pisati budu}nost ovog tima. “Magath je jedan od najboljih svjetskih trenera kada su u pitanju mladi igra~i. Njegovi treninzi su intenzivni i u`asno naporni, prva dva mjeseca sam bio tako umoran da bih odmah

“Juventus i ja smo imali lošu sezonu i nisam se mogao oprostiti od nogometa na takav način; u Wolfsburg sam došao da pokažem koliko vrijedim i da se sa terena povučem kao pobjednik!“
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

51

EKSKLUZIVNO IZ WOLFSBURGA
zaspao nakon {to bih do{ao ku}i s treninga ili utakmice. Ali sam bio potpuno svjestan da }u, ako izdr`im njegovu ‘torturu’ i zaradim povjerenje, mo}i igrati bilo gdje na svijetu. Magathu }u do kraja `ivota biti zahvalan na svemu {to je uradio sa mnom, jer je on, ma koliko strog bio, uvijek stajao iza mene, hrabrio me da radim i poka`em {ta znam, ~ak i onda kada nisam pru`ao ni djeli} od onoga {to mogu“, kazao nam je Edin D`eko, opisuju}u Magathove metode rada. Na{a je nogometna javnost za Magatha vjerovatno prvi put ~ula ranih ‘80ih godina pro{log stolje}a, kada je kao nogometa{ Hamburgera gostovao u Sarajevu. Igrao je utakmicu Kupa UEFA na Ko{evu, prvog oktobra 1980. godine, a tri godine kasnije igrao je za HSV u utakmici Kupa {ampiona, kada je HSV pobjedom nad Juventusom, osvojio to takmi~enje. Felix Magath je svoju cijelu nogometnu karijeru proveo u Hamburgu, klubu u kojem je, tokom ratnih godina u Bosni i Hercegovini, “stvorio” Bracu Salihamid`i}a. “To je moj prvi trener u Bundesligi, ~ovjek kojem puno dugujem u karijeri“, ka`e nam Hasan Salihamid`i}. “Sastali smo se prije mjesec i po dana u Munchenu. Imali smo otvoren razgovor, pri~ali smo sat i pol o njegovoj viziji novog Wolfsburga i u tome kakvu je ulogu u tom projektu meni namijenio. Bilo mi je zanimljivo to {to mi je predo~io i kazao sam mu da }u razmsiliti. Onda sam sa porodicom oti{ao na odmor, nazvao me je u ponedjeljak (4. juli op. a.) i pitao me je ‘Ho}u li’. Kazao sam da ho}u, potpisao sam ugovor i sada sam na pripremama za novu sezonu.“ Dva dana kasnije, Braco je ve} bio u Magathovom stroju. Odigrao je pripremnu utakmicu protiv ni`erazrednog FC Sylta i odmah postigao gol. “A vidjeli ste gol? Drago mi je da samo dobro startali, ali ta utakmica jo{ uvijek ne zna~i ni{ta. Tek smo na po~etku priprema, naporno radimo i spremamo se za novu sezonu.“ Braco je jedan od omiljenih Magathovih nogometa{a. Otkrio ga je u juniorskom pogonu HSV-a 1996. godine i uveo ga u seniorski sastav ovog tima. Kasnije su njih dvojica ponovo sura|ivali u Bayernu, gdje su 2005. i 2006. godine osvojili naslov prvaka Njema~ke. Putevi su im se kasnije razdvojili, Magath je napustio bavarsku prijestolnicu a koju godinu kasnije, Hasan je krenuo istim stopama i potpisao ugovor sa torinskim gigantom. “Italija je za mene bila jedno izvanredno iskustvo“, ka`e nam Salihamid`i}. “Mogao sam ostati u Bayernu, ali sam se odlu~io za novu zemlju, novu ligu i nove izazove. U Juventusu mi je bilo sjajno, to je bilo izvanredno iskustvo, kako za mene tako i za moju porodicu. Upoznao sam prekrasne ljude, nau~io jo{ jedan jezik. Zna{, nikome
52

VOLKSWAGEN ARENA: “Osvojio sam sve što se moglo osvojiti, bio prvak Evrope, ali se sada ponovo zabavljam, opet imam onaj lijepi osjećaj igranja nogometa iz zadovoljstva, iz zabave. A to je neprocjenjivo“

ko ode u inozemstvo nije jednostavno, ali sam ja `elio taj izazov. ^ovjek u `ivotu treba takva iskustva, jer mu ona poma`u da se izgradi ne samo kao nogometa{, nego i kao osoba. A ja sam se iz Italije vratio ispunjen, pro{irenih vidika i sada znam da su Juventus i Italija bili pravi izbor.“

RO\ENI POBJEDNIK
Hasan je, nakon {to mu je istekao ugovor s Juventusom, razmi{ljao o okon~anju karijere. No, istrajan kakav ve} jeste, samom je sebi postavio novi cilj — oprostiti se kao standardni igra~ uspje{nog tima. Nije `elio da ga ljudi pamte kao igra~a koji je ostavio nogomet nakon jedne od najneuspje{nijih sezona u historiji ovog italijanskog tima. “Juventus je imao lo{u sezonu, nismo postigli rezultate koji su o~ekivani, koji su u skladu sa renomeom i

ambicijama tog tima. Imao sam dosta problema s povredama, nisam bio standardan i nisam se od nogometa htio oprostiti na takav na~in. Htio sam spremiti i odigrati jo{ jednu sezonu onako kako znam, najbolje {to mogu. Zato sam se i odlu~io za Wolfsburg, jer se ovdje stvara jedan sjajan tim, ovo je jedan zaista zanimljiv projekat u kojem sam vidio sebe i priliku da se od sporta oprostim u najljep{em mogu}em svjetlu.“ Svakako da je Magath jedan od klju~nih razloga za{to je Braco izabrao ba{ Wolfsburg kao klub u kojem }e nastaviti svoju iznimno uspje{nu karijeru, no poja{njava nam kako je u ovom timu sa sjevera Njema~ke ponovo osjetio radost igranja nogometa. “Opet igram lopte, zabavljam se i dio sam jednog zanimljivog i nadam se uspje{nog projekta. A to je zaista va`no, jer sam trebao nove motive u karijeri. Osvojio sam sve {to se moglo osvojiti, bio prvak Evrope, ali se sada ponovo zabavljam, opet imam onaj lijepi osje}aj igranja nogometa iz zadovoljstva, iz zabave. A to je neprocjenjivo i zaista u`ivam, iako sam tu samo nekoliko dana.“ Ka`e da zna kako su u Wolfsburgu bh. nogometa{i ostavili neizbrisiv trag, bili jedni od najuspje{nijih stranaca od mnogih koji su igrali u tom timu. “Znam da su svi bili uspje{ni, uostalom, D`eko i Misimovi} su bili klju~ni igra~i u sezoni kada je Wolfsburg postao prvak Njema~ke. No, meni ta ~injenica ne predstavlja problem, niti mi stvara bilo kakvu vrstu pritiska. Znam koliko vrijedim i znam {ta `elim da poka`em ovdje. A ako se moje ambicije poklope sa rezultatima kluba i onim {to su napravili moji sunarodnici ovdje, to je jo{ jedan razlog vi{e za zadovoljstvo“, kazao nam je, zaklju~iv{i kako `eli sre}u reprezentaciji BiH u nastavku kvalifikacija. “Pratio sam sve dosada{nje me~eve, me|utim, mislim da su ove dvije utakmice koje nas o~ekuju u nastavku kvalifikacija najva`nije za nas. Uvjeren sam da }e momci pobijediti u ta dva me~a i tako sami odlu~ivati o svojoj sudbini. Vjerujem u uspjeh i ako pobijedimo u te dvije utakmice, onda sam ubije|en kako }emo se sigurno plasirati na EP u Poljskoj i Ukrajini.“
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

IT’S ONLY R’N’R’

Ovog 3. jula navršilo se četrdeset godina od smrti legendarnog frontmena grupe “The Doors” JIMA MORRISONA i dvije više otkad je ovaj svijet napustio jedan od osnivača “The Rolling Stonesa”, maestralni BRIAN JONES; ovo je priča o dva velika lika svjetskog rock and rolla, o njihovim tragičnim sudbinama i o broju 27, kobnom za neke od najznačajnijih muzičara na planeti
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Jim Morrison

I

francuska kraljica Maria de’ Medici i turski sultan Mehmed V umrli su 3. jula. Marija u prvoj polovini XVII, a Mehmed u prvoj polovini XX vijeka. A u samo, pak, dvije godine u drugoj polovini, isto tako, pro{log vijeka, 1969. i 1971., preminuli su i sultani rocka: Brian Jones i Jim Morrison. Kada na Googleu ukucate datum: 3. juli, a onda se u ~amcu zvanom Wikipedija spustite do te u`asne rije~i u mno`ini - smrti, kao rezultat va{e pretrage dobijete i ovaj kvartet, uz jo{ poneko ime - zavisno od jezika kojem se `elite prilagoditi. No, sada se sje}amo Briana i Jima, nekih od najtragi~nijih likova rock and rolla u cjelini, pa nam ni dvojac s po~etka ovog teksta vi{e nije va`an.

LIFE OF BRIAN
Brian je bio jedan od osniva~a grupe The Rolling Stones. Iako su pjesme pisali Mick Jagger i Keith Richards, Jones je bio najsvestraniji muzi~ar u tom bendu. Pogledajte samo u infu svakog od prvih sedam studijskih albuma Stonesa koje je sve instrumente Brian odsvirao, pa }e vam biti jasno {ta u ovom slu~aju podrazumijeva rije~ - svestrano. Danas se te{ko mo`e povjerovati da je neko u Stonesima {ezdesetih godina bio “nesta{niji” i nekonvencionalniji od Keitha Richardsa, ali Brian
54

Sultani rocka
Jones je prvi u toj skupini po~eo ru{iti virtuelne granice, labilne barijere i razumne standarde. E, sad, zbog ~ega je umislio da nema talenta, to ni hroni~ari rock and rolla do sada nisu uspjeli doku~iti. Kako god krenu zaustave se na Brianovoj ovisnosti, ali konzumacija droge je “samo” posljedica, a ne uzrok. Korov je rastao negdje u dubini njegove du{e, a prouzrokovao je paranoju zbog koje je dolazio u sukob sa ostalim

BRIAN JONES I JIM MORRISON

~lanovima benda, a najbli`im prijateljima je govorio da je neshva}en. Posljednji album koji je snimio u Stonesima bio je Beggars Banquet, njihovo sedmo studijsko izdanje. U junu 1969. na njegovo imanje u Hartfieldu, u engleskom Isto~nom Sussexu, doputovali su Jagger, Richards i Charlie Watts, kako bi mu saop{tili da je njegovu poziciju zauzeo gitarista Mick Taylor. Brian to nije mogao pre`ivjeti i bilo je samo
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

TU@NA STORIJA O BRIANU I JIMU
Brian Jones

Parku u Londonu. Jagger je recitovao stihove Shelleyja “Mir, mir, on nije mrtav...” Dok je bas gitarista Bill Wyman, jedini od ~lanova Stonesa koji nije onaj dan do{ao na Jonesovo imanje u Hartfieldu, ustvrdio da je to bila “najemotivnija svirka Stonesa ikada”. “Ne sudite prestrogo o meni”, rekao je svojim roditeljima koji dan prije smrti, a ta re~enica, epitaf, mo`e se pro~itati na njegovom nadgrobnom spomeniku u Cheltenhamu.

EKSCENTRI^NI JIM
I Jim Morrison je imao 27 godina kada je otputovao sa ovog svijeta. Mo`e se na raznim sajtovima pro~itati i da je “kao dijete, 1947., svjedo~io saobra}ajnoj nesre}i u pustinji u Novom Meksiku; smatrao je da su du{e mrtvih Indijanaca usko~ile u njegovu, te da su s njim ostale kroz `ivot, a to ga uvjerenje nije napustilo do smrti, ~ak u pjesmi Peace Frog, s albuma Morrison Hotel, opisuje to iskustvo”. Umro je od iste bolesti kao i Brian Jones, 3. jula 1971. godine. Jednom je rekao: “Droga je nadmudrivanje svijesti.” Sa svojom djevojkom Pamelom boravio je u njenom stanu u Parizu. Ona je kasnije ispri~ala da je njen Jim oti{ao u kupaonicu, te da ga je nedugo zatim prona{la mrtvog u kadi. I to je zvani~na verzija. No, sumnje je podgrijao klavijaturista Doorsa Ray Manzarek, koji je vjerovao da je “Jim odglumio smrt, kako bi se u anonimnosti posvetio knji`evnosti”. Isti onaj Manzarek koji je i nagovorio Morrisona da formiraju The Doorse, a nakon {to je ~uo njegovu pjesmu Moonlight Drive. U Morrisonovoj biografiji pi{e da ga je njegov profesor knji`evnosti iznimno cijenio, te da ponekad nije ni ~uo za knjige o kojima je Jim pri~ao. I govorio je jo{ za Jima da je ekscentri~an i nekonvencionalan lik. Ipak... U `ivotu treba vjerovati, ali Manzarek je pretjerao. Morrison je jo{ za `ivota bio veliki pjesnik, pa ba{ da se povla~i u anonimnost da bi pisao genijalne stihove, pa jo{ da odglumi vlastitu smrt, pa su jo{ postojali i svjedoci koji su ga `ivog vidjeli u Africi. Ma, daj! Manzarek se vjerovatno ~udio ~injenici da je Morrison pokopan na pari{kog groblju Pere Lachaise, uz prisustvo samo pet ljudi. Sa Doorsima je Jim snimio {est studijskih albuma. Posljednji, L.A. Woman, objavili su u aprilu 1971. godine. Morrison je, pored stihova za tu grupu, pisao i knjige poezije, snimao filmove, a diplomirao je na ~uvenoj UCLA-i u Los Angelesu. Njegov {kolski kolega bio je reditelj Oliver Stone. Najbolje rje{enje za snimanje filma o Jimu Morrisonu! Pa je Stone prije dvadeset godina re`irao dugometra`no igrano ostvarenje: The Doors, sa Valom Kilmerom u glavnoj ulozi.
55

Ne sudite prestrogo o njima
pitanje do kada }e boraviti na ovom svijetu. Prona|en je mrtav u bazenu ispred svog doma, u Hartfieldu, 3. jula 1969. godine. Dan prije objavljivanja singla Honky Tonk Women. Imao je 27 godina. A 5. jula te godine Stonesi su odr`ali koncert u Hyde

VJE^NA PO^IVALI[TA DOAJENA ROCKA
Jim Morrison sahranjen je u Parizu, a Brian Jones u Cheltenhamu

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

NEKONVENCIONALNE METODE POBUNE

BESPO[TEDNA BORBA
Aktivistkinje FEMEN-a u vi{e navrata su bile hap{ene

TOPLES DIVIZIJA
56

Članice feminističkog ukrajinskog udruženja FEMEN imaju oko tristo aktivnih članica koje protestuju protiv lošeg položaja žena u njihovoj zemlji, kućnog nasilja, obespravljenosti, seks turizma... Veliku pažnju privukle su zahvaljujući svojoj udarnoj grupi od dvadesetak “toples diverzantica“ koje demonstriraju obnažene i koriste svoja tijela u političkoj borbi
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

UKRAJINSKE RADIKALNE FEMINISTICE
Pi{e: ADISA BA[I]

FEMEN PROIZVODI “Mi nemamo novac i nemamo politi~ke lobije koji bi nas podr`ali. Na raspolaganju su nam na{a tijela i na{a pamet, i odlu~ne smo da ih iskoristimo u borbi za svoje ciljeve. Ako }e neko zbog na{ih metoda imati lo{e mi{ljenje o nama, {ta mo`emo“, ka`u ukrajinske feministice, ~lanice organizacije FEMEN, koju je prije tri godine osnovala grupa kijevskih studentica kako bi skrenule pa`nju doma}e i me|unarodne javnosti na probleme ukrajinskih `ena. U me|uvremenu su njihove ambicije narasle. Planiraju organizovati politi~ku partiju a `elja im je da FEMEN postane globalni pokret. Njihove akcije su nekonvencionalne i provokativne, njihovi kriti~ari zajedljivi, a njihovi ciljevi vrlo jasni.

Antistres sisa
Po{to, po svojim sopstvenim tvrdnjama, ~lanice FEMEN-a ne dobivaju novac ni od kakvih opozicionih partija, i nisu ni~iji pijuni, one smi{ljaju na~ine kako da same zarade novac. Naprimjer, nude na prodaju svoje originalne proizvode i radove od kojih su neki uistinu ma{toviti. Pored uobi~ajenih {olja i majica, one prodaju i transparente sa demonstracija, plakate sa svojim crte`ima (poput saobra}ajnog znaka sise na putu) i plakate sa logom FEMEN-a koje su same ru~no izradile. Proces {tampanja je tako|er veoma zanimljiv: jedna aktivistica oboji grudi svoje kolegice (jedna strana `uta a druga plava, po uzoru na ukrajinsku zastavu) i zatim boju otisne na papir, a crnu vertikalnu liniju docrtaju i ova originalna grafika je gotova. Najzanimljiviji proizvod je ipak gumena loptica za stiskanje koja korisnika osloba|a stresa: ona je u FEMEN verziji na~injena u nje`no ru`i~astoj verziji, sa replikom bradavice i reklamira se kao antistres-sisa.

GOLI AKTIVIZAM
FEMEN ima tristotinjak ~lanica (tek nekolicina je mu{kih ~lanova) i to su uglavnom studentice u dobi izme|u osamnaest i dvadeset godina. Od toga je njih pedesetak najaktivnijih, a FEMEN specijalna jedinica sastoji se od dvadeset toples prosvijednica koje se u svim vremenskim uslovima (~ak i kad je ci~a ukrajinska zima) skidaju i protestuju. “Da protestujemo obu~ene i sa transparentima, na{e zahtjeve niko ne bi ni primijetio“, ka`e aktivistica Galina Sozanskaja i tu joj se mora dati za pravo. Iako postoje relativno kratko, nekoliko njihovih akcija izazvalo je veliku pa`nju medija.

OZBILJNE AMBICIJE DJEVOJAKA KOJE SE DOBRO ZABAVLJAJU: Želimo da FEMEN preraste u globalni ženski pokret
CRVENI KARTON [OVINIZMU
FEMEN je upozorio na skandalozne pripreme Ukrajine za Evropsko fudbalsko prvenstvo 2012. u okviru kojih je privla~nost Ukrajinki reklamirana kao turisti~ka atrakcija

Prije nekoliko dana izvele su vrlo zanimljiv i zapa`en performans. Ukrajina je, zajedno sa Poljskom, zemlja doma}in Evropskog fudbalskog prvenstva koje }e biti odr`ano 2012. godine. Po~etkom juna u Kijevu je zapo~elo odbrojavanje do po~etka prvenstva i prezentirani su dosada{nji napori koje je Ukrajina ulo`ila da se pripremi za ovaj sportski doga|aj i da srda~no do~eka goste. Kao jedan od va`nih aduta navodila se ljepota ukrajinskih `ena a posjetiocima (naravno, mu{karcima) je obe}ana dobra zabava, {to je isprovociralo ~lanice FEMEN-a. Njihova aktivistkinja pojavila se obna`enih grudi i visoko u zrak podigla veliki crveni karton mu{karcima koji Ukrajinke tretiraju kao robu. Seks turizam je velika po{ast za ukrajinsko dru{tvo, ali po{to donosi veliku zaradu (oko 750 miliona dolara godi{nje), vlasti se ni najmanje ne trude da mu stanu u kraj. “Otkako su 2005. svim stranim turistima ukinute vize, u na{u zemlju nahrlili su seks turisti i od tada navala samo raste. Na glavnoj kijevskoj ulici Kre{atik vi{e ne mo`e{ mirno hodati a da te neki od njih bukvalno ne po~ne hvatati i onda se mora{ fizi~ki obra~unavati sa njima“, ka`e Aleksandra [ev~enko, jedna od aktivistica FEMEN-a. Crveni karton je samo jedna od akcija kojom su se mlade Ukrajinke pobunile protiv negativnog imid`a svoje

Da protestujemo obu~ene i sa transparentima, na{e zahtjeve niko ne bi ni primijetio
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

57

NEKONVENCIONALNE METODE POBUNE
zemlje. Ukrajina nije bordel jedan je od ~estih transparenata na njihovim protestima, a one ovu parolu ispisuju posvuda. U jednoj prilici protiv shvatanja Ukrajine kao bordela protestirala je i njihova kolegica u poodmakloj trudno}i.

PROTESTI PRED AMBASADAMA I DOMA]IM POLITI^KIM INSTITUCIJAMA
Najve}i skandal ove vrste desio se ipak u martu ove godine kada je The Rock FM, radio stanica sa Novog Zelanda, svojim slu{aocima kao glavni zgoditak u nagradnoj igri ponudila `enidbu sa jednom Ukrajinkom. Ta~nije, paket aran`man koji je uklju~ivao dvanaestodnevni boravak u Kijevu, d`eparac od 2.000 eura, ranije upoznavanje sa Ukrajinkom preko agencije za ljubavno posredovanje i romati~nu vo`nju brodom. Dobitnik je bio izvjesni

PROTEST ISPRED SAUDIJSKE PROTEST ISPRED SAUDIJSKE AMBASADE U KIJEVU AMBASADE U KIJEVU

“@enama morate dozvoliti da voze”, “@enama morate dozvoliti da voze”, poru~ile su ukrajinske feministice poru~ile su ukrajinske feministice

TIMO[ENKO CURICE

FEMEN se zalažu za veće prisustvo žena u politici
FEMEN se zala`u za ve}e prisustvo `ena u politici i javnom `ivotu zbog ~ega su im njihovi oponenti prilijepili posprdan nadimak Timo{enko curice (po poznatoj ukrajinskoj politi~arki, biv{oj premijerki i heroini Narand`aste revolucije Juliji Timo{enko). Me|utim, FEMEN su odmah iskoristile taj povod da se na{ale i na svoj i na ra~un svojih protivnika. Ve} u sljede}oj prilici pojavile su se sa tradicionalnom plavom pletenicom oko glave koja je za{titni znak biv{e premijerke, rasipaju}i unaokolo la`ne dolare. One su time aludirale i na optu`be za zloupotrebu polo`aja i nezakonito sticanje koristi zbog kojih je Timo{enko ovih dana na sudu. Ukrajinska politi~arka tvrdi da je proces politi~ki motiviran i da predstavlja osvetu njenog protivnika, predsjednika Viktora Janukovi~a. Janukovi~ je tako|er ~esto na meti FEMEN-a zato {to, po njihovom mi{ljenju, ne ~ini dovoljno na zabrani seks turizma, za{titi `enskih prava i vra}anju dostojanstva Ukrajinkama.

MI NISMO ROBA
“Greg, poku{aj opet osvojiti mladu na nagradnoj igri”

BORBA SVIM SREDSTVIMA
Mlade Ukrajinke svoja tijela i svoju pamet koriste za postizanje politi~kih ciljeva

58

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

UKRAJINSKE RADIKALNE FEMINISTICE
SVOJERU^NO SVOJERU^NO [TAMPANJE [TAMPANJE PLAKATA PLAKATA
2. Otiskivanje

1. Nano{enje boje 1. Nano{enje boje

3. Ru~na dorada

4. Gotov proizvod

Greg, vinogradar, a ~lanica FEMEN-a su se na vijest o ovom skandalu, blago re~eno, razgoropadile. Greg je postao pseudonim za truhlog zapadnja~kog kolonizatora koji misli da je jako zabavno zbijati {ale sa

@ene u Ukrajini su marginalizirane, @ene u Ukrajini su marginalizirane, obespravljene, u{utkivane, a vrlo ~esto obespravljene, u{utkivane, a vrlo ~esto su ii `rtve ku}nog ii seksualnog nasilja su `rtve ku}nog seksualnog nasilja

GOLA ISTINA GOLA ISTINA

stanovnicama jedne zemlje i pona{ati se prema njima kao prema robi. Vrlo grubim {alama (npr. Greg, do|i, tvoju mu{kost do~eka}emo na no`) one su uzvratile udarac novozelandskim {aljivd`ijama. “Nemamo mi ni{ta protiv ovog ~ovjeka li~no, on vjerovatno i nije lo{ nego je neko ko zaista tra`i ljubav i vezu, ali cijeli koncept je stra{an. Mi smo njegove slike polijepile po cijelom gradu sa upozorenjem da Greg dolazi da povali Ukrajinku“, objavile su ljutite ~lanice FEMEN-a. U njihovim protestima i akcijama uvijek ima humora, ali stvari protiv kojih se one bune su smrtno ozbiljne. Tako su naprimjer protestovale u Kijevu ispred ambasade Saudijske Arabije jer ova zemlja jo{ jedina ustrajava na zabrani `enama da voze. Toples diverzantice su uredno pokrile kosu i lica (a ostatak tijela jednako uredno otkrile) i pojavile se u automobilima ispred ambasade, nose}i transparente Dosta nam je mu{ke diktature, @ene su zakon, @ene za volane, mu{karce na kamile... Njihove akcije vrlo ~esto su potencijalno opasne, a u nekoliko navrata

aktivistkinje su i hap{ene. Okupljale su se i ispred Iranske ambasade di`u}i glas protiv pogubljenja Sakineh Mohammadi Astiani, Iranke osu|ene na smrt kamenovanjem zbog preljuba. U decembru pro{le godine pripadnice FEMEN-a su demonstrirale i ispred ukrajinske vlade zahtijevaju}i ravnopravniju podjelu vlasti i ve}e prisustvo `ena na vladaju}im funkcijama. One su demonstrativno mokrile stoje}i (ta~nije prskale vodu i sok iz fla{ica) ispred institucija vlasti, ismijavaju}i tako patrijarhalno shvatanje po kojem su politika i upravljanje tradicionalno mu{ki posao. ^lanice FEMEN-a vrlo ~esto su na meti kritike, bilo konzervativnih protivnika, bilo onih koji im zamjeraju da je njihov aktivizam {arada i cirkus. Neke od njih imale su ozbiljih problema sa porodicama i okolinom zbog svog anga`mana. Me|utim, njihove akcije rijedak su primjer pametnog, drskog i originalnog aktivizma koji posti`e svoj cilj: privla~i pa`nju, {alje poruku i pokre}e rasprave o krajnje va`nim problemima.
59

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

PRI^A IZ “A” KATEGORIJE

Naša saradnica boravi na 46. KARLOVY VARY INTERNATIONAL FILM FESTIVALU i piše o najboljim filmovima koje je odgledala u prvih šest dana ove prestižne filmske smotre; u takmičarski program “East of the West” uvršten je i BELVEDERE, drugi dugometražni igrani film AHMEDA IMAMOVIĆA

NA ZAPADU, ^E[KE, SVA[TA NOVO
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]

M
60

a{tovitim i svake godine sve originalnijim scenskim igrokazom i projekcijom filma Jane Eyre ameri~kog reditelja Cary Joji Fukunage, u prisustvu predsjednika Republike ^e{ke Vaclava Klausa, jo{ 1. jula sve~ano je po~eo 46. Karlovy Vary International Film Festival. Govorimo, dakle, o Festivalu koji spada u red onih iz “A” kategorije evropskih filmskih manifestacija.

Fukunagin film, koji je na ovaj na~in zapo~eo i svoju redovnu bioskopsku eksploataciju u ^e{koj, doveo je na Festival i veliku britansku glumicu - damu Judi Dench, kojoj je njen ~e{ki kolega i dugogodi{nji predsjednik ovog uglednog festivala Jiry Barto{ka, uru~io Kristalni globus za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji.

PO[TOVANA BRITANSKA GLUMICA
Dama Ujedinjenog kraljevstva, pripadnica Reda vitezova ~asti, jedna od najboljih i najpo{tovanijih britanskih glumica svih vremena, svoju nagradu primila je sa osmijehom i {armom, s kojim i ina~e osvaja

svoje po{tovaoce {irom svijeta. “S obzirom da je ova statua zapravo lijepa `ena, ~im se vratim ku}i upozna}u je sa mojim Oscarom! Na polici }e stajati zajedno”, izjavila je i digla gledali{te na noge. Judi Dench je tokom vi{ednevnog boravka u Karlovym Varyma imala nekoliko susreta sa predstavnicima sedme sile, bila je razgovorljiva i {armantna, harizmati~na kao i uvijek. Denchova osvaja i u li~nim susretima, ba{ kao i na velikom platnu. Osvaja i kao gospo|a Fairfax u Fukunaginom filmu - novoj filmskoj verziji romana Charlotte Bronte Jane Eyre. Ova je uloga samo jedna od mnogih koje je
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

MA[TOVITO I ORIGINALNO U KARLOVYM VARYMA
pri~i o guvernanti, ponositoj djevojci sa sna`nim moralom, igra, izme|u ostalih, i Mia Wasikowska, dok se u ulozi misterioznog gospodara uklete ku}e Rochestera pojavljuje Michael Fassbender. Od 200 filmova, koliko se u Karlovym Varyma prikazuje do 10. jula u razli~itim programskim cjelinama, njih dvanaest se takmi~i za nagrade Kristalni globus i festivalski Grand Prix. Jo{ prvi uvid u ovogodi{nju, glavnu takmi~arsku selekciju, nagovijestio je dinamizam, uglavnom mladih filmskih autora, me|u kojima je i ruski reditelj Igor Volo{in sa filmom Beduin, ameri~ki glumac i reditelj-debitant Martin Donovan sa Colaboratorom, slova~ki autor Martin [ulik sa Ciganom, kao i kanadski reditelj Igor Grbovi}, koji se takmi~i sa filmom Romeo jedanaest. Filmove u glavnom takmi~arskom programu, pak, ocjenjuje `iri na ~elu sa legendarnim ma|arskim rediteljem i dobitnikom Oscara (Mefisto) I{tvanom Sabom, koji o svojim kriterijumima za vrednovanje filmova ka`e: “Ukoliko u filmu ima ne{to {to mi poma`e da `ivim, ukoliko taj film posjeduje sna`ne slike koje ostaju u pam}enju, ukoliko poma`e da pobijedim izvjesne predrasude, takav }e se film sigurno izdvojiti i biti me|u nagra|enima.”

PRIZNANJE GORANU BREGOVI]U
U programu East of the West simpatije publike je, ~ini se, do sada najvi{e osvojio makedonski film Pank nije mrtav, s kojim se, poslije neobja{njivo dugih godina stvarala~ke pauze - Bulevar revolucije je snimio jo{ 1992. - na filmsku scenu vratio reditelj Vladimir Bla`evski (redovni profesor na Akademiji u Skoplju). Bla`evski je rediteljski znala~ki, stilski dosljedno, energi~no, ~ak mladala~ki postavio i realizovao ovaj film o starim makedonskim pankerima, ~etrdesetogodi{njacima zaglavljenim u vremenu i prostoru, bez ikakve suvisle `ivotne perspektive. Ideja jedne nevladine organizacije da ponovo, poslije sedamnaest godina, okupi njihov, nekada popularni, bend i organizuje im kon-

U Karlove Vary doputovala je i Judi Dench, kojoj je dugogodišnji predsjednik “Festivala” Jiry Bartoška uručio “Kristalni globus” za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji
Denchova, u vi{e od pola vijeka karijere, ostvarila na velikom platnu, blistaju}i paralelno na pozori{nim scenama i osvajaju}i gledali{te pred malim ekranima. Bila je i Ophelia i Julia i Lady Macbeth i Mrs. Brown i Elizabeth I i Iris i Mrs. Henderson i nezaboravna M u serijalu o Jamesu Bondu, i sa kojom god ulogom da se uhvatila u ko{tac, iznijela ju je maestralno i neponovljivo, ostavljaju}i uvijek i li~ni pe~at. Ina~e,
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

najnovija filmska verzija poznatog romana Charlotte Bronte, napisanog jo{ prije 101. godinu, dopala se gledaocima. Bri`ljivi filmski statisti~ari bilje`e i to da je prvi film o Jane Eyre snimljen jo{ 1910. i to u Italiji, a da je do danas snimljeno i prikazano vi{e od dvadeset filmova i televizijskih serija, baleta, mjuzikla, pa i zombi-horor filmova inspirisanih jednim od najzna~ajnijih djela engleskog romantizma. U novoj filmskoj

cert u Debru, sa ve}inskim albanskim stanovni{tvom, neslavno propada. Albanci prekidaju koncert i izazivaju tu~u, a i makedonski ekstremni nacionalisti do~eka}e muzi~are pesnicama, ali }e pankeri dokazati da pank i pankerski anarhizam nije mrtav! I hrvatska rediteljka @eljka Sukova (Rijeka), ina~e pra{ki |ak, uspje{no se u ovom programu predstavila svojim debitantskim filmom Marijine, dokumen61

PRI^A IZ “A” KATEGORIJE
BRITANSKA DAMA
Judi Dench je u ^e{koj nagra|ena Kristalnim globusom za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji

SPECIJALNI GOST
Goran Bregovi} odsvirao je koncert u Karlovym Varyma i dobio Kristalni globus

MAGI^NA DRAMA

I Imamovićev film “Belvedere” prikazan je na velikom festivalu u Karlovym Varyma
Takmi~arski program East of the West doveo je pred publiku i novi film Ahmeda Imamovi}a - Belvedere, te{ku, ali i magi~nu dramu o onima koji su pre`ivjeli srebreni~ki masakr. U Slobodnoj Bosni ve} smo pisali o Imamovi}evom filmu, ali da podsjetimo. Ovaj crno-bijeli film (osim dijelova pri~e koji se paralelno doga|aju u reality programu Veliki bratko), u kojem Imamovi} kombinuje realizam sa elementima stilizacije, posve}en je srebreni~kim `enama - majkama, k}erkama i sestrama stradalih, koje u izbjegli~kom kampu Belvedere godinama ~ekaju da saznaju gdje su kosti njihovih najmilijih. U filmu igraju Sad`ida [eti}, Nermin Tuli}, Minka Mufti}, Armin Rizvanovi} i Adis Omerovi}, a dobar posao obavio je direktor fotografije Darko Drinovac.

IZUZETNA KONKURENCIJA: Od 200 filmova, koliko se u Karlovym Varyma prikazuje do 10. jula u različitim programskim cjelinama, njih dvanaest se takmiči za nagrade Kristalni globus i festivalski Grand Prix
taristi~kom muzi~kom komedijom, gotovo li~nim i privatnim filmom, u kojem daje hommage svojoj baki, organizuje parti sa svojim prijateljima, kom{ijama i nepoznatim muzi~kim bendom (u filmu glume ~lanovi ~e{kog benda Midi Lidi). U Karlovym Varyma je kratko boravio i Goran Bregovi}, koji je sa svojim bendom odr`ao koncert, a Jiry Barto{ka mu je uru~io takozvani predsjedni~ki Kristalni globus za njegove muzi~ke doprinose filmovima Emira Kusturice i drugih evropskih autora. Na Festivalu borave i ameri~ki glumci Martin Donovan (kao reditelj-debitant) i David Morse (kao glavni glumac u Donovanovom filmu Colaborator), a pridru`i}e im se i John Malkovich i John Turturro. Sti`e i korejska legenda, reditelj Kim ki-duk, retrospektive su posve}ene Samuelu Fulleru i Denisu Villenevu, ali i novom talasu gr~kog filma. Festival }e sve~ano biti zatvoren 9. jula, ceremonijom dodjele nagrada i projekcijom romanti~ne komedije Pono} u Parizu Woodyja Allena.
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

CRNO - BIJELO, POTRESNO

Film Belvedere Film Belvedere reditelja Ahmeda reditelja Ahmeda Imamovi}a prikazan Imamovi}a prikazan je u takmi~arskom je u takmi~arskom programu programu East of the West East of the West

62

“GLASA^KA MA[INA”

Kako su izgledale višestranačke izborne kampanje ‘90-ih godina u Srbiji, šta su obećavali političari-predsjednički kandidati u jeku ideološke groznice, kakva je bila uloga medija u promoviranju “mesija“ srpske nacije i da li bi građani Srbije danas, da mogu vratiti vrijeme, drugačije izabrali...; o svemu tome govori izložba “GLASAČKA MAŠINA“, koja je otvorena u Muzeju grada Beograda

REMEK-DJELA PA^JE [KOLE NACIONALNE DEMOKRATIJE
Pi{e: MAJA RADEVI]

P

ro{lost se ne mo`e promijeniti, ali se bar neke gre{ke iz pro{losti mogu osvijestiti kako se vi{e ne bi ponovile. Tako bi se, u najkra}em, mogla protuma~iti namjera organizatora izlo`be Glasa~ka ma{ina, koja je do 13. jula otvorena u Muzeju grada Beograda. Ogoljeni prostor biv{e Vojne akademije u Resavskoj ulici, u kojoj se nalazi Muzej, savr{en je ambijent za podsje}anje na izborne kampanje i politi~ke kandidate u Srbiji devedesetih godina, u vrijeme kada se na krilima nacionalno probu|ene svijesti veselo vje`bala demokratija, a politi~ka manipulacija, ideolo{ka groznica, etni~ke perverzije i agitpropovski sentiment, sve u jednom, slu`ili kao efikasno oru`je za budu}e lidere nacije.

ZLOUPOTRIJEBLJENE INSTITUCIJE
Izlo`ba je realizovana u okviru istra`iva~kog projekta Zloupotrebljene institucije Fonda Biljana Kova~evi} Vu~o, a osmislili su je, pored ljudi iz Fonda, Medijska arheologija, Kiosk i Centar za kulturnu dekontaminaciju, uz podr{ku Fondacije Heinrich Boll. Ovaj interaktivni docu-art show predstavlja retrospektivu vi{estrana~kih izbornih kampanja u Srbiji od 1990. do 1997. godine, te kroz izjave politi~ara u kampanjama, propagandne spotove, predizborna obe}anja, medijske izvje{taje i novinske panegirike, donosi jedinstven prikaz kako se gradio politi~ki marketing devedesetih godina u Srbiji. Ideja o izlo`bi zapravo je nastala na osnovu knjige Zloupotrebljene institucije: ko je bio ko u Srbiji od 1987. do 2000. godine, u izdanju Fonda Biljana Kova~evi}-Vu~o. Autori Du{an Bogdanovi} i Biljana Kova~evi}-Vu~o sa brojnim saradnicima tri godine su istra`ivali (zlo)upotrebu dr`avnih i dru{tvenih institucija iz peri64
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

KAD SE U SRBIJI VJE@BALA DEMOKRATIJA
oda vladavine Slobodana Milo{evi}a. Knjiga sadr`i podatke iz politi~kih, odnosno profesionalnih biografija vi{e od hiljadu pripadnika partijske, vojne, ekonomske, pravosudne, kulturne, intelektualne, vjerske i drugih elita u slu`bi vladaju}e politike tokom trinaest traumati~nih godina. “Dugo smo radili na knjizi i istra`uju}i taj period, do{li smo do velikog broja dokumenata i arhivskih materijala - od slu`benih zapisnika, izbornih lista i programa politi~kih kampanja iz tog perioda, naro~ito iz 1990. godine, kada su u Srbiji odr`ani prvi vi{estrana~ki izbori. To {to smo prona{li iz dana{nje perspektive izgleda potpuno fascinantno, na momente nestvarno i komi~no, i smatrali smo da bi bilo {teta da taj materijal ne iskoristimo i poka`emo ljudima. Zato smo uz objavljivanje knjige odlu~ili napraviti i izlo`bu“, obja{njava Sr|a Vu~o, jedan od autoraistra`iva~a. “Iako ne govorimo o nekom dugom vremenskom periodu, ~ini mi se da je ve}ina gra|ana Srbije danas, svesno ili ne, zaboravila kako su te kampanje izgledale i na {ta je li~io taj politi~ki izborni cirkus. Nismo `eleli da se upu{tamo u bilo kakve politi~ke ocene, nego da napravimo postavku u jednom ~isto arhivskoumetni~kom smislu. Su{tinski, izborne kampanje u Srbiji nisu se puno promenile od tog vremena, u smislu na~ina na koji se one organizuju. Recimo, kampanja SDS-a i Slobodana Milo{evi}a u to vreme izgledala je onako kako sada izgledaju ozbiljne politi~ke kampanje, oni su u to vreme radili taj posao mnogo bolje od ostalih“, ka`e Vu~o. U okviru izlo`be, koja nosi podnaslov Remek-djela pa~je {kole nacionalne demokratije, posjetioci imaju priliku ponovo glasati za kandidate iz devedesetih, ~ija se imena ovog puta nalaze na jednoj, zajedni~koj listi. Da li bi gra|ani Srbije danas, da mogu sve ponoviti, druga~ije izabrali? I koliko je zaista Milo{evi}evo politi~ko naslije|e i sada prisutno u Srbiji? O tome govori i prosta ~injenica da se mnogi ljudi

PREDIZBORNE METODE POLITI^KIH KANDIDATA
Politi~ka manipulacija, ideolo{ka groznica, etni~ke perverzije i agitpropovski sentiment

koji se spominju u knjizi Zloupotrebljene institucije i danas nalaze na bitnim dru{tvenim i politi~kim polo`ajima.

MEDIJSKO CRTANJE ZLO^INA
“Mislim da je vrlo bitno to {to se iz knjige mo`e videti ko se sve od tih ljudi zadr`ao u politi~kom i dru{tvenom `ivotu. U knjizi, naravno, ima i ~asnih i dobrih ljudi, koji su se jednostavno zatekli na takvim pozicijama u pogre{no vreme. Neke stvari u Srbiji su se sigurno promenile nabolje, ali je i dosta toga, na`alost, ostalo dosta sli~no kao u Milo{evi}evo doba, ako ne ~ak i gore. Nesporno je da ljudi sada `ive bolje nego tada, ali kada govorimo o nekim drugim segmentima - od korupcije, izjava pojedinih zvani~nika, nacionalizma - nismo puno odmakli od Milo{evi}a...“, smatra Vu~o. Izborne kampanje govore o demokratskim kapacitetima jednog dru{tva. To je

jedna vrsta iskustva za one ljude koji su `ivjeli u tome i u tome u~estvovali, a posebno je pitanje kako mladim generacijama, koje nisu bile svjedoci tog vremena, dati jedan objektivan presjek i biografiju odre|enih odnosa, ka`e Borka Pavi~evi} iz Centra za kulturnu dekontaminaciju. “Kada biste analizirali te kampanje trojice predsedni~kih kandidata iz 90-ih Vuka Dra{kovi}a, Ivana \uri}a i Milo{evi}a - to bi vam mnogo reklo i onome {to se de{ava danas, ali i koliko je ono {to se nazivalo opozicijom tih godina zapravo bila antiratna opozicija, koliko ljudi se opredeljivalo prema tom temeljnom pitanju rata, a koliko njih je anga`ovalo nacionalni korpus zarad broja glasova na izborima“, ka`e Pavi~evi}eva. Poseban segment izlo`be u Muzeju grada Beograda posve}en je podsje}anju na to kako su najuticajniji srbijanski mediji

STRANA^KI PLAKATI I NASLOVNICE
Iz dana{nje perspektive izborne kampanje 90-ih izgledaju potpuno fascinantno, na momente nestvarno i komi~no
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

65

“GLASA^KA MA[INA”
90-ih godina, poput NIN-a i Duge, pisali o “mesijama“ srpske nacije. Mo} propagande i uticaj medija na {iroke narodne mase demonstriran je na na~in do tada nevi|en na ovim prostorima. Dvadeset godina kasnije, i dalje je otvoreno pitanje (krivi~ne) odgovornosti novinara koji su tih godina, bilo da govorimo o Srbiji, Hrvatskoj ili Bosni, svojim izvje{tajima aktivno radili na {irenju me|unacionalne mr`nje. Pavi~evi}eva smatra da se taj problem, prije svega, kona~no mora otvoriti unutar ceha. “Ne mo`ete stalno ni govoriti ‘neka dr`ava to re{i’. Mislim da kolege novinari moraju jasno i otvoreno imenovati sve {to se doga|alo i sve koji su u~estvovali u tome, neophodan je taj spoj institucionalnog i jednog moralnog, li~nog i profesionalnog nivoa. Sve ono {to sam u~ila i ~itala o mogu}nostima propagande, to sam i iskusila u vlastitom `ivotu. Nije bilo O TRAUMAMA, ODGOVORNOSTI I EMANCIPACIJI DRU[TVA

Iskopavanje kostiju đenerala Draže kao izvor nasilja za buduće generacije
Pitanje puta ka Evropskoj uniji nije i ne treba biti najva`nije pitanje za Srbiju, smatra Borka Pavi~evi}: “Najva`nije je pitanje saniranja trauma i odgovornosti, emancipacije samog dru{tva iznutra. To nije stvar puta u EU, nego pitanje {ta je zaista orijentacija Srbije, koja nije rekla onda kada je trebala: ’Dobro, rat je zavr{en i mi smo u njemu u~estvovali. Sada idemo dalje.’ I umesto toga, mi danas prisustvujemo iskopavanju kostiju nekog |enerala, kreira se jedna pornografija i neopisani ki~ koji mo`e biti izvor nasilja za budu}e generacije. A to se radi zato {to se nikako ne dolazi do svesti o nu`nosti istine kao katarzi~nog faktora za normalan `ivot ljudi. To je ubita~no po mentalno zdravlje naroda - a od mentalno ubijenog ~oveka ne mo`ete o~ekivati ni{ta progresivno.“

PRELOMITE PAMETNO
Politi~ki izborni cirkus Srbije 90-ih

zlo~ina koji nije smi{ljen kao pokazatelj koliko je druga strana lo{a, a da se taj zlo~in posle nije i dogodio. Prvo su ih ‘crtali’, a onda su se oni i dogodili. I sada se gleda da to ne bude ka`njivo, {to je stra{no“, ka`e na{a sagovornica. Sr|a Vu~o sla`e se sa tim da je odgovornost medija za sve {to se doga|alo izuzetno velika, te da novinari ne trebaju biti izuzeti od krivi~ne odgovornosti: “Propaganda je bila zaista stra{na u to vreme, ne samo u Srbiji, nego i u drugim dr`avama biv{e Jugoslavije. Mislim da svaki novinar koji je u~estvovao u raspirivanju nacionalne mr`nje ‘90-ih treba za to krivi~no odgovarati.“
66
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

KNJIGA MJESECA
Pjesnik Munib Delali} dobitnik je godi{nje nagrade Dru{tva pisaca za najbolju knjigu u protekloj godini a nagra|en je za zbirku pjesama “Razgovor s Nadom“

Intimni lirski dnevnik
Pi{e: ADISA BA[I]

O AUTORU Munib Delali} ro|en je u Ljubu{kom, studirao u Sarajevu a godinama `ivio u Mostaru. Od 1993. godine `ivi u Oslu gdje se bavi pisanjem i prevo|enjem. Njegov rad predstavlja va`nu sponu izme|u norve{ke i bh. kulture.

birka pjesama Muniba Delali}a “Razgovor s Nadom“ ima podnaslov koji je neobi~no precizno odre|uje: lirski dnevnik, 1993.- 2010. Ova zbirka zaista funkcioni{e kao integralni tekst, pisan o~igledno tokom du`eg vremenskog perioda i u razli~itim okolnostima, a opet jedinstven po dnevni~koj iskrenosti glasa kojim se pjesnik obra}a svom najdubljem ja, ali i svojoj odanoj `ivotnoj saputnici n/Nadi. Dijalog sa N osobom sa kojom se decenijama dijelilo ono najslasnije i najstra{nije od `ivota dao je zbirci poseban ton najdublje prisnosti.

Z

Zbirka pjesma Muniba Delalića “Razgovor s Nadom“ (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.)

a se prisnost oslikava i u tuzi koja se osjeti pored Nadinog bolesni~kog kreveta (u tu|ini gdje tek spoznah veli~inu na{e ljubavi), ali i u sitnim (ili krupnim) bra~nim zadjevicama zbog ljubomore (Zbog nje me Nada i dan danas optu`uje da sam je prevario) ili deprimiraju}e izbjegli~ke svakodnevice: Ovdje su se sakupili samo narkomani. I svi crni. Sve beznadni slu~ajevi. I mi, re}i }e regiznirano Nada i na to dobiti pravi pjesni~ki odgovor da su to sve usamljeni ratnici, gubitnici koji sjede me|u svoja ~etiri zida i memoare pi{u, dovijaju se kako da po{teno zarade mirovinu i da se vrate tamo odakle su do{li. Ako se mogne. Upravo taj povratak ku}i je

T

va`na, skoro opsesivna tema za Delali}a: bilo da razmi{lja o stvarnom povratku ili o sanjanom povratku u neko pro{lo vrijeme i neki pro{li `ivot kad su mo} i ugled bili otjelovljeni u voza~u autobusa i njegovom kondukteru na liniji Ljubu{ki Mostar gdje je uvijek potra`nja od ponude bila ve}a, kad su se koristile neke druga~ije rije~i (u pjesniku jo{ treperi zavi~ajna ikavica) i kad je jo{ uvijek bio u sopstvenoj domovini, odnosno u maternjem jeziku.

P

jesnik me|utim progovara iz dosta neobi~ne emigrantske pozicije: ne pozicije gubitnika koji u azilantskom centru ~eka da njegova sudbina bude rije{ena, nego nekoga ko je ovladao jezikom

nove domovine! Najve}i razlog da se negdje osjeti{ strancem i autsajderom tako je nestao, Delali} ne jadikuje zbog nelagode u novom svijetu (naprotiv, putem knji`evnosti njegovo lirsko ja se sasvim odoma}ilo u Norve{koj), ali pjesnik svejedno iskazuje onu tihu bol za zavi~ajem koja neprekidno tinja iako tamo obitavaju lopovi i hulje, kurvini sinovi, u ime vjere i nacije ubojice. Ovaj “patriotizam“ je blag, nenasrtljiv i tako ljudski, to je `al za toplinom juga na kojem se odrastalo i sa kojeg se ironijom `ivota moralo oti}i na daleki sjever gdje je sunce dragocjenost. @ivot izme|u dva jezika najbolje je do~aran pjesmom Datera i papa/ K}erka i tata

(jezikom norve{kih Bosanaca) jednom od najuspjelijih u ovoj zbirci.
ovonastala mje{avina jezika kojom govore datera i papa u isto vrijeme je i nemu{ta i sasvim prikladna za komunikaciju: u tom jeziku susreli su se `ivoti djevoj~ice koja je do kraja prihvatila novu domovinu i raduje se predstoje}oj prazni~noj paradi i njenog oca koji izvrdava da s njom ne bi oti{ao jer se osje}a kao stranac kojem tu|a kolektivna euforija izaziva samo suze. Ipak, tepaju}i joj sa draga datero moja on pokazuje da se novi jezik uselio u njegove najdublje i najintimnije osje}aje, a da je ostati izvan glavnog toka doga|aja ponekad izbor a ne nu`nost.

N

68

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

VRIJEME KNJIGE
COLUM McCANN

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
NORVE[KA [UMA GOSTOVANJE ALBANSKOG PISCA

Neka se veliki svijet vrti
U`urbano njujor{ko jutro davne 1974. biva zaustavljeno kada prolaznici na vrhu jedne od kula Svjetskog trgovinskog centra ugledaju ~ovjeka koji se sprema da preko zategnute `ice pre|e do susjednog tornja ove monumentalne, tek izgra|ene zgrade. Roman Neka se vrti veliki svijet (Buybook, Sarajevo, 2011.) djelo je vi{estruko nagra|ivanog irsko-ameri~kog pisca Columa McCanna. Cijena je 19 KM.

Ekranizacija Murakamijevog romana

Arian Leka u Sarajevu
Albanski pisac, poliglota i prevodilac Arian Leka boravi trenutno u Sarajevu na jednomjese~noj stipendiji, upoznaje ovda{nju knji`evnu scenu i dovr{ava svoju novu knjigu. Boravak stranih pisaca u BiH organizuju Knji`evna mre`a TRADUKI i Sarajevski otvoreni centar.

LEO PERUTZ

No}u ispod kamenog mosta
^etrnaest pri~a o Pragu iz sedamnaestog stolje}a isprepli}u se u romanu Lea Perutza (1882.1957.) No}u ispod kamenog mosta (Vrijeme, Zenica, 2011.). @ivot jevrejske zajednice, ali i ljudska gramzivost, neostvarena ljubav, surovost, strah... sve su to teme koje Perutz obra|uje spajaju}i komi~no i tragi~no. Cijena je 19 KM.

Norve{ka {uma, jedan od najpopularnijih romana japanskog pisca Harukija Murakamija, ekranizovan je u Japanu. Film za koji kriti~ari ka`u da je poeti~na i dojmljiva, ali suvi{e doslovna vizuelizacija romana prikazuje se trenutno u kinima po Evropi.

ROMAN LIBANONCA ELIASA KHOURYJA

Iz perspektive silovatelja
Libanonski pisac Elias Khoury u svom novom romanu Yalo pi{e o ~ovjeku koji se na{ao u zatvoru zbog niza zlo~ina me|u kojima su bila i silovanja. Yalo ima zadatak da napi{e duga~ku izjavu i prizna potanko svoja zlodjela, ali njegova pripovijest koju po~inje stalno iznova govori o njegovom traumati~nom `ivotu, te{kom djetinjstvu, u~e{}u u gra|anskom ratu koje je od njega na~inio monstruma. Khoury se prihvatio iznimno va`nog pitanja zbog ~ega nekada{nje `rtve postaju d`elati i kako se taj usud mo`e izbje}i.

GORDANA ]IRJANI]

Ono {to oduvek `eli{
Slobodan je povratnik sa zapada u Srbiju, biv{i producent reality programa i ovisnik o krimi serijama koje se upli}u u njegovu stvarnost. On je i ~ovjek koji je zaveo `enu svoga brata i koji poku{ava da mu objasni kako je do toga do{lo... Roman Ono {to oduvek `eli{ (Narodna knjiga, Beograd, 2011.) donio je autorici ovogodi{nju NIN-ovu nagradu. Cijena je 20 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
(Amazon) 1. George Martin: A Game of Thrones 2. Adam Mansbach: Go the F*k to Sleep 3. Joseph Chang: The Aging Myth 4. Suzanne Collins: Catching Fire 5. Ann Patchet: State of Wonder

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Interliber) 1. Selvedin Avdi}: Sedam strahova 2. Safiye Erol: Tvr|ava u srcu 3. Enes Kari}: Jevrejsko groblje 4. Bekim Sejranovi}: Nigdje, niotkuda 5. Mak Geert: U Europi
69

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
TBF

MUZIKA ”Outside Society”, kompilacija Patti Smith

Pistaccio Metallic
Najavili su ga singlom Mater, a sada im je i u prodavnicama... U Hrvatskoj. Od 6. jula. Rije~ je o novom albumu izvrsne grupe TBF iz Splita, koji se zove Pistaccio Metallic. Nismo ga preslu{ali, uskoro }emo, ali na nevi|eno, odnosno ne~ujeno, preporu~ujemo da ga svakako nekako nabavite!

Ne pati - Patti!

SLY STONE

I’m Back Friends & Family
Posljednji samostalni studijski album Sly Stone je objavio 1982. godine. Evo ga opet me|u nama, od 16. augusta. Kada }e biti promovisano izdanje: I’m Back - Friends & Family. Na snimanju ove plo~e ugostio je Jeffa Becka, Raya Manzareka, Bootsyja Collinsa, Johnnya Wintera i Ann Wilson. Fali li jo{ neko?

JO[ UVIJEK, PATTI
Gospo|a Smith krajem narednog mjeseca }e promovisati svoju novu kompilaciju

DUM DUM GIRLS

Only In Dreams
Only In Dreams naziv je drugog studijskog albuma kvarteta Dum Dum Girls. Njihov hvaljeni prvijenac: I Will Be objavljen je u martu pro{le godine. A osamnaest mjeseci poslije mo}i }emo preslu{avati Only In Dreams, sa deset njihovih novih pjesama. Sve kompozicije snimljene su, ako to ikoga interesuje, u studiju Pink Duck u Los Angelesu.

Oh, radujemo se svakom novom istupu i nastupu legendarne Patti Smith. Pa tako i kompilaciji: Outside Society, koja }e biti objavljena krajem sljede}eg mjeseca. Vrtila se u prvoj polovini sedamdesetih godina izme|u slikarstva i pozori{ta, pisala je pjesme... Pa su ipak preovladali stihovi, te je oformila The Patti Smith Group. Sve ostalo je, ka`u oni sa vi{kom mozga, istorija! Te je tako njen prvijenac Horses jedan od najva`nijih albuma u toj dekadi pro{log vijeka. Do sada je draga Petti objavila deset studijskih albuma, a posljednji prije ~etiri godine. E, {ta }e sve mo}i poslu{ati i na CD-u i na vinilu... To je kraj svijeta! Recimo, Because the Night, pjesma koju je Patti napisala zajedno sa Bruceom Springsteenom, a koja je objavljena na njenom tre}em albumu: Easter. S tog albuma je i skladba Rock and Roll Nigger. U stihu iz te pjesme: “Outside of society/is where I want to be”, mo`ete i prona}i “uzroke” za naslov ove kompilacije. Album, pak, otvara standard Van Morrisona - Gloria, sa njenog debitantskog, ve} spomenutog albuma Horses, koji je producirao John Cale. Uzmimo sada u obzir, naprimjer, njen Gone Again, iz 1996. godine. I pjesmu Summer Cannibals. Sve je

tu jasno. Doslovce. Ili, izdanje Peace and Noise, sa pjesmom 1959, koja je tako|e zastupljena na ovoj kompilaciji. Ne, ne `elimo se ovdje baviti recenzijama, osvrtima, samoopa`anjima, niti prepisivati objavljeni spisak pjesama, ve} jednostavno najaviti novi album Patti Smith. Davno je ve} sve re~eno. Ne morate ovo izdanje ~ak ni kupiti, provrtite se po sajtovima i preslu{ajte, ako ste ve} pomalo zaboravili. (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. Hyper: The End Nero: Guilt Flux Pavilion: Bass Canon OrchestrePoly-Rhytmo ft. PaulThompson&NickMcCarthy: Lion is burning 5. Broken Bells: Meyrin Fields 6. Katy B: Ease Please Me 7. Beth Ditto: I wrote this book 8. Audio Bullys: Shotgun 9. Holy Ghost!: Wait and see 10. TinieTempah ft. TravisBarker&KatieTaylor: Simply Unstoppable (mix)

70

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film ”Zaštitnik” (Češka, Njemačka, 2010.), reditelja Mareka Najbrta
UTJECAJ GAMA ZRAKA NA ^UDESNE NEVENE

Dovoljno je reći: Češki film!

Re`ija: Paul Newman
Pratimo `ivot disfunkcionalne obitelji, koju ~ine ekscentri~na udovica i majka Beatrice i njezine dvije k}eri: ekstrovertirana Ruth koja pati od epilepsije i uvijek se pokorava maj~inoj volji i Matilda, srame`ljiva i introvertirana djevoj~ica koja svijet poku{ava objasniti preko logi~nih pravila znanosti, te vrijeme ispunjava {kolskim zada}ama i brigom o svojem ku}nom ljubimcu. Joanne Woodward je za ulogu Beatrice na Festivalu u Cannesu nagra|ena kao najbolja glumica. Ocjena: 4

MUDRA KINEMATOGRAFIJA

VRIJEME ZA NAS
najpoznatijim su multimedijalni performansi Balkoni i Sedam ostvarenih snova. U posljednje vrijeme posvetio se re`iji filmova. @ivi i radi u Pragu, slavnoj ~e{koj prijestolnici. Film Za{titnik dobio je nagradu ^e{ki lav 2010., za najbolji film, re`iju, glumicu, scenarij, monta`u i glazbu! Na Denver International Film Festivalu 2009. osvojio je nagradu Krzysztof Kieslowski za najbolji film. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Transformers: Dark of the Moon (Michael Bay) 2. Cars 2 (John Lasseter, Brad Lewis) 3. Bad Teacher (Jake Kasdan) 4. Larry Crowne (Tom Hanks) 5. Monte Carlo (Thomas Bezucha)

^esi i danas briljiraju u okvirima svjetske filmske umjetnosti

Uvijek dragi filmovi slavne i nadasve mudre ~e{ke kinematografije, radosna su prilika za promoviranje, te predstavljanje. Istaknut }emo prije svega zna~aj ~e{kog odnosa prema kulturi i umjetnosti, njihove kinematografije {ezdesetih godina, koje su u~inile tada tu kinematografiju najbitnijom i najja~om na svijetu. Sve ovo {to dolazi danas usko je vezano za ono {to je bilo prije toga. ^e{ki pristup isti~emo u velikoj mjeri zbog neophodnog po{tivanja onoga {to je bilo prije, zbog svijesti da svijet i budu}nost ne postoji samo od trenutka kada je neki dana{nji autor odlu~io baviti se filmom, tom magi~nom umjetno{}u. Kao {to je ~est slu~aj na na{im prostorima. Evo o ~emu se radi u ovom filmu. Drugi svjetski rat. Radijski reporter Emil je o`enjen glumicom Hannom, priznatom zvijezdom nesvjesnom nacisti~ke prijetnje. Hannini `idovski korijeni onemogu}avaju joj uspon u karijeri, te ona pada na dno dru{tvene ljestvice. Ne bi li je za{titio, Emil se kompromitira, sura|uju}i s nacisti~kom radio-stanicom. Ubojstvo protektora oblasti Tre}eg Reicha i slu~ajni susret na biciklu dovest }e njihov brak u opasnu krizu. Marek Najbrt je diplomirao sociologiju na Charles Univerzitetu. Diplomirao je i na Pra{koj filmskoj {koli - FAMU, u Odjelu za dokumentarni film. Od 1991. do 1998. napisao je i re`irao brojne amaterske i profesionalne audiovizualne projekte. Me|u
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

Keiichi Nomura
Gen je stari kraljevski kroja~ koji `ivi u starom dijelu Kyota. O`enjen je, a njegova supruga Chie te{ko je bolesna. Da bi je malo razveselio, zamoli Shunsukea, mladog studenta koji u~i za ma|ioni~ara, da za nju priredi ma|ioni~arsku predstavu. Uskoro Shunsuke postane njihov redovni posjetitelj, no Chie svejedno do`ivi slom i zavr{i u bolnici. Ocjena: 4

@ENSKI POSLI

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Uljezi (Alejandro Amenabar, Las Producciones del Escorpión S.L.) 2. Ostani uz mene (Bruce Evans, Raynold Gideon, Act III Productions, Columbia Pictures/Blitz) 3. Vrlo zapetljana pri~a (Nathan Greno, Byron Howard, Walt Disney Company/Continental Film) 4. Zemlja tigrova (Joel Schumacher, Eli Richbourg, 20th Century Fox/Continental Film) 5. ^ovjek zvan Hrabrost (Joel & Ethan, Paramount Pictures/Blitz)

Claude Chabrol
Godina 1941., francuski grad pod nacisti~kom okupacijom. Pri~a o `eni koja je, kako bi osigurala bolji `ivot svojoj obitelji, radila ilegalne poba~aje... Film inspiriran `ivotom Marie-Louise Girard, koja je 1943. pogubljena pod optu`bom da je po~inila zlo~in protiv dr`ave, jer je abortusima smanjivala potencijalni broj vojnika. Ocjena: 4

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Transfer kapitena reprezentacije BiH

Mazda MX-5
EMIR SPAHI]
Nakon Rusije i Francuske karijeru nastavlja u [paniji

Nakon Hibića, Spahić u Sevilli
Foto: Mario Ili~i}

Slijede}a generacija Mazde MX-5 }e kombinirati 4-cilindri~ni motor malog obujma s turbopunja~em sa smanjenim brojem kilograma {to bi trebalo rezultirati pravim povratkom filozofiji agilnog i cijenom pristupa~nog sportskog automobila.

MOTOCIKLI

Motus MST-01
Motus je nova ameri~ka kompanija koju su osnovali Lee Conn i Brian Case. Motus je kompanija koja ima cilj da svoje modele razvija “iz praznog papira“ a to zna~i da ne}e koristiti ni postoje}e motore ni postoje}e ramove ve} kre}u u razvoj.

DIZAJN

Hyundai Veloster
Novi model korejske kompanije predvi|en je za rivala modelu Volkswagen Scirocco. Ima novi prednji dio sa dubljim usisnicima vazduha i prednji spojler koji nagovje{tava sportsku prirodu. Hyundai tek treba da objavi kada }e Veloster u proizvodnju, ali je vjerovatno da }e debi imati na Sajmu u Detroitu naredne godine.

Emir Spahi}, kapiten nogometne reprezentacije BiH, novi je ~lan Seville. Dosada{nji odbrambeni igra~ francuskog Montpellierea, potpisao je trogodi{nji ugovor sa ovim {panskim klubom. Spahi} je ro|en u Dubrovniku 18. avgusta 1980. godine. Majka Fatima, rodom iz Gacka, i otac Osman, porijeklom iz Sand`aka, u ovom su gradu izrodili troje djece. Almir je tako|er nogometa{, dok je Nermin donedavno bio menad`er dubrova~kog hotela Hilton. “Otac je radio u Luci, a majka je dolazila ljeti raditi sezonske poslove i tako su se i upoznali i ostati `ivjeti ovdje”, ka`e Spahi}. Nogomet je, ka`e, po~eo igrati iz zezancije, no vremenom su treninzi postajali sve ozbiljniji, a nogomet najva`nija stvar u `ivotu kada je odabran da sa mladima Dubrovnika ide na turneju u Francusku. Opsada rodnog grada nakratko mu je prekinula karijeru. “To su mi bili najte`i mjeseci u `ivotu”, ka`e prisje}aju}i se ratne 1991. godine. “Nismo imali hrane ni vode, skrivali smo se po skloni{tima dok je trajala opsada Dubrovnika. Nisam ni pomi{ljao na nogomet.” Nakon petnaest mjeseci nastavlja sa treninzima u Dubrovniku, klubu iz kojeg je uspio i zaigrati u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske. Godine 1996., na nagovor Husnije Arapovi}a, dolazi u zeni~ki ^elik, a nakon svega jedne sezone, zajedno sa tada{njim reprezentativcima BiH Senadom Brki}em i Seadom Halilo-

vi}em, odlazi u turski Altay. Kada je Altay finansijski potonuo, Emir se vratio u Dubrovnik i pola godine nije imao anga`man. Imao je kontakte sa LASK-om iz Linza, no odlu~io se za Zagreb. Klub je, predvo|en Zlatkom Kranj~arom i ~ak devetoricom nogometa{a iz BiH u po~etnoj postavi, osvojio hrvatsko prvenstvo, ali i nadimak Galatasaray u tamo{njim medijima. Iz Hrvatske odlazi u Rusiju. Prve je dvije sezone odigrao u Shiniku iz Yaroslava, da bi zatim potpisao ugovor sa moskovskim Torpedom. Nakon odli~ne sezone u ovom klubu, prelazi u moskovski Lokomotiv. U sezoni 2009/2010 prelazi u francuski Montpellier a u debiju za ovaj tim, u utakmici protiv PSG-a postigao je gol glavom u 94. minuti za kona~nih 1-1. Spahi} je u oktobru 2006. godine, zajedno sa svojih 12 reprezentativnih suigra~a, potpisao pismo u znak bojkota protiv tada{njih ~elnika NS BiH. Spahi} i suigra~i su tada tra`ili promjene u radu Saveza i smjene ~elnika NS BiH. “Pismom smo htjeli pokazati onima koji nisu vjerovali u nas da je nama stalo do Bosne i Hercegovine, da nam je stalo do te reprezentacije, do grba i dresa i da na{oj zemlji `elimo samo najbolje”, pri~ao je Spahi} tada za Slobodnu Bosnu. Spahi} je, nakon Mirsada Hibi}a, drugi reprezentativac BiH u ovom klubu. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Oni rade za evropsko i svjetsko tržište, na polju informacijsko-komunikacijskih tehnologija
AUSTRIJA

Online vozovi
Kompanija Nokia Siemens Networks uvodi {irokopojasni pristup internetu u austrijske vozove. Rje{enje za {irokopojasni pristup internetu u vozovima zasniva se na modularnom sistemu otvorene arhitekture i standardnih interfejsa i protokola. @eljezni~ki operateri }e na ovaj na~in mo}i da pro{ire i prilagode ponudu svojih usluga, kako bi omogu}ili korisnicima vrhunski do`ivljaj putovanja.

Pametan čovjek, dva kompjutera i internet
Tek sada, nakon pet godina, mo`emo re}i da je firma stabilna, da je prebrodila sve po~etne bolesti. Jako puno radimo s Evropskom unijom“, ka`e Mulabegovi}. Amer Hasanovi}, profesor elektrotehnike u Tuzli, doktorirao je u Americi. U Ameriku ga je odvela `elja i ambicija, a nakon doktorskog studija vratio se u BiH, donio ameri~ka iskustva u istra`ivanju i kroz razli~ite projekte odr`ava vezu sa svjetskim tr`i{tem. Smatra da njegov primjer svaki mladi ~ovjek mo`e slijediti. “Znanje, `elja da se usavr{ava svakodnevno, cjelo`ivotno u~enje je mantra savremenog dru{tva, to je ono {to ljudi moraju shvatiti. @ivimo u dinami~nom svijetu, koji se mijenja iz dana u dan. Takmi~imo se na tom globalnom tr`i{tu. Prije svega, moraju se svakodnevno usvajati nova znanja“, poru~uje Hasanovi}. A znanja mnogim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini ne nedostaje. “Dovoljno je imati pametnog ~ovjeka, dva kompjutera, internet-vezu i ve} mo`ete razvijati softver i prodavati ga internacionalno. Sve ove zemlje u tranziciji imaju jako veliki godi{nji GDP prihod od IP-a (Intellectual Property Protection). Jedna Bugarska ima skoro 20 posto od IP-a, ali oni imaju vojsku programera, firmi koje izvoze svoje softvere u Ameriku, Kinu, Japan, Zapadnu Evropu. Zna~i, treba napraviti zakonske okvire, gdje treba jako malo ulo`iti, a mi imamo izuzetne in`injere koji koji su u stanju biti konkurentni na tr`i{tu“, ka`e Mulabegovi}. Na Fakultetu elektrotehnike su, tako|er zahvaljuju}i globalnoj mre`i, mladi ljudi, uz profesora Nermina Suljanovi}a, stvorili laboratorij i programirali za Telekom Slovenije. “Otvorili smo jednu novu liniju sa firmom PPC iz Manhajma. Trenutno imamo jednu ponudu da idemo s njima i s Univerzitetom u Hajdelbergu, gdje je ponovo industrijski projekat, koji }e se kasnije, o~ekujemo, razviti u neke projekte koje finansira Evropska unija. Imamo i nekih par ideja za neke infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, ponovo s nekim firmama iz Slovenije“, navodi Suljanovi}. (Priredila: M. Radevi})

FRANCUSKA

Maslinovo ulje
Stariji ljudi koji koriste maslinovo ulje u ishrani imaju manji rizik od mo`danog udara, pokazala je studija francuskih nau~nika. Oni su tokom pet godina pratili ishranu 7.625 ispitanika koji imaju 65 i vi{e godina i otkrili da oni koji redovno koriste maslinovo ulje imaju do 41 posto vi{e mogu}nosti da ne do`ive mo`dani udar. Tako|er, ljudi sa visokim nivoom oleinske kiseline imaju za 73 posto manji rizik od mo`danog udara od onih sa niskim nivoom.

MLADI TUZLACI RADE PO STANDARDIMA EU-a
Takmi~enje na globalnom tr`i{tu

Svakodnevna slika kako u Bosni i Hercegovini mladi ljudi nemaju perspektive, te im politika onemogu}ava napredovanje, postala je gotovo pravilo u koje gra|ani sve vi{e vjeruju. No, neka iskustva iz Tuzle govore suprotno. U ovom gradu ima mladih ljudi koji su se, nakon zavr{enog studija u inostranstvu, vratili u svoju zemlju i napravili unosne poslove, pi{e portal slobodnaevropa.org. Oni rade po evropskim standardima, za evropsko i svjetsko tr`i{te, na polju informacijskokomunikacijskih tehnologija. Jedan od njih je Zlatan Mulabegovi}, direktor firme Algebra edukacija. “Nema razlike da li se vi `elite educirati u nekom Microsoft centru u Americi, Njema~koj, ili ovdje. Isti standard ima i na{ Centar u Tuzli i u Sarajevu. Sve mogu}e standarde koji zadovoljavaju sve informati~ke firme tog nivoa koje se bave edukacijom vani, i mi smo morali zadovoljiti - od licenciranog softvera, hardvera, klimatiziranih u~ionica, rasporeda sjedenja i sli~no. Ovdje je klju~na stvar da bi se ne{to takvo po~elo bila - finansije. Nas trojica smo zajedni~ki ulo`ili svoje novce i krenuli s tim projektom, i nosili smo ga.
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

VELIKA BRITANIJA

[tikle
^etvrtina `ena nosi visoke potpetice svaki dan, {to ~esto mo`e dovesti do zdravstvenih tegoba, upozorava Britansko udru`enje ortopeda. Visoke {tikle negativno uti~u na dr`anje tijela, stavljaju}i ve}i pritisak na stopala, koljena i zglobove, {to mo`e prouzrokovati probleme na hrskavici i dovesti do osteoartritisa. Oko osam miliona ljudi u Velikoj Britaniji pati od artritisa, a 60 odsto ljudi koji pate od posljedica no{enja lo{e obu}e su `ene.

73

KULT MARKET
ITALIJA

CRVENI FENJER Bivši direktor MMF-a suočen sa novom tužbom

Naike Rivelli

Pohotni šimpanza
TU@BA I KONTRATU@BA
Dominique Strauss-Kahn

Ova 36-godi{nja talijanska glumica Naike Rivelli, k}i poznate Ornelle Muti i producenta Josea Luisa Bermudeza de Castra, snimila je goli{avi editorijal za {panski ~asopis Interviu te jo{ jednom dokazala da “krv nije voda“.

BRAZIL

Raica Oliveira

Korzeti i donje rublje iz nove Ultimove kolekcije na tijelu brazilskog supermodela i biv{e Ronaldove djevojke stoje kao saliveni. Za{titno lice i tijelo Ultima postala je pro{le godine kada je zamijenila Kelly Brook.

[PANIJA

Sheila Marquez
[panski model i zvijezda sapunica snimila je editorijal za {pansko izdanje Marie Claire u kojem zaista dominira na pla`i.

Dominiqueu Strauss-Kahnu prijeti nova afera, ovaj put u Francuskoj. Optu`be mlade francuske novinarke i publicistkinje Tristane Banon protiv biv{eg {efa MMF-a odavno su poznate. Od 2007. je Banon, sitna ali veoma zgodna plavu{a, vi{e puta prepri~avala ovu pri~u gostuju}i na televiziji. Stalno je govorila kako je jedan mo}ni politi~ar, nekoliko godina ranije, poku{ao da je siluje. Njegovo ime nikada nije saop{tila javnosti. Ali njene rije~i bile su vi{e nego precizne. Rije~ je o osobi koja je uvijek jo{ u politici i koja je ranije obavljala du`nost ministra finansija, odala je Tristane Banon svoju tajnu privatnoj televiziji Paris Premiere. A potom je iznijela jo{ podataka. Socijalista Dominique Strauss-Kahn pozvao je Tristane Banon, koja je radila na jednoj od svojih knjiga, na dogovoreni termin za intervju u jedan privatni apartman. Tamo joj se, kako ka`e ova 32-godi{njakinja, po~eo polako pribli`avati a potom je uslijedio i poku{aj silovanja. Banonova je Strauss-Kahna opisala kao nasrtljivog i pohotnog {impanzu. “Okon~alo se u`asno, jer je do{lo do velike borbe na podu. Bilo je `estoko, sna`no sam se branila. A onda mi je uspjelo da se oslobodim. Odmah poslije toga mi je stigao njegov sms.“ “ Devet godina je pro{lo od incidenta. Tristane Banon do sada nije prijavila Strauss-Kahna, jer joj je to savjetovala

njena majka Anne Mansouret, politi~arka iz francuske Socijalisti~ke partije i poznanica bra~nog para Strauss-Kahn. Majka novinarke o tome ka`e: “Smatrala sam da bi to moglo na{koditi njenoj karijeri..., na svoju sopstvenu nisam mislila. Pored toga, smatrala sam da bi to stra{no traumatiziralo Strauss-Kahnovu k}erku, koja je bila sprijateljena sa mojom k}erkom.“ Sada Tristan Banon `eli istjerati pravdu do kraja. Ona ne `eli da je posmatraju kao la`ljivicu, jer nije u stanju da podigne tu`bu, rekla je Banonova za francuski list L’Express. Dodala je da ne bi mogla podnijeti da vidi Strauss-Kahna kako slavi svoju pobjedu u nekom luksuznom restoranu u Njujorku. Banonova je prethodno najavila da }e podi}i tu`bu jo{ sredinom maja, kada je Strauss-Kahn uhap{en u Njujorku zbog poku{aja silovanja. Potom je od toga odustala. Njen advokat je izjavio da ona nije `eljela da bude instrumentalizirana od strane ameri~kog pravosu|a. Sada je njena tu`ba uslijedila neovisno od ishoda tu`be sobarice u New Yorku. Advokat o{te}ene Francuskinje u me|uvremenu je prikupio dovoljno materijala protiv Strauss-Kahna. U srijedu ga je predala francuskom dr`avnom tu`ila{tvu. Advokati Strauss-Kahna }e kontrirati i podi}i tu`bu protiv Tristane Banon zbog klevete. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Retrospektiva horora i fantastičnih filmova jugoslovenske kinematografije
BEOGRAD

Fantastično u Zagrebu

[kola za producente
Hartefakt fond raspisao je konkurs za u~e{}e u Ljetnjoj producentskoj {koli, koja }e biti odr`ana od 19. do 26. avgusta. Ukoliko smatrate da imate smisla, iskustva i `elju da se bavite poslovima koji su vezani za produkciju, ovo je dobra prilika da u~ite od kvalitetnih i iskusnih producenata u Srbiji, isti~u organizatori. Predavanja i prakti~ne vje`be obuhvati}e produkciju festivala, pozori{nih predstava i drugih umjetni~kih manifestacija i projekata.

PIONIRI HORORA I SF-a U BIV[OJ JUGOSLAVIJI
Scene iz filmova Leptirica \or|a Kadijevi}a i Gosti iz galaksije Du{ana Vukoti}a

SUBOTICA

Ljubitelji horora i fantastike koji su se ovih dana zatekli u Zagrebu imaju jedinstvenu priliku u`ivati u Fantastic Zagreb Film Festivalu, prvom festivalu filmske fantastike u Hrvatskoj i regiji, koji se odr`ava od 2. do 9. jula. Pored glavnih programa - Panorame, Orient Expressa i Pono}nog ludila, organizatori su za ovo, kako ka`u, “nulto izdanje“ Festivala, pripremili i dvije veoma zanimljive retrospektive, a radi se o programima YU fantastike i Japanskog eksploatacijskog filma. YU fantastika donosi {est ostvarenja renomiranih filmskih autora, snimljenih u razdoblju od 1950-ih do po~etka ‘90-ih. Rije~ je o kultnim filmovima na ovim prostorima - presjeku nevelike, ali zanimljive produkcije horora i fantastike jugoslovenske kinematografije. Autori Krsto Papi}, Du{an Vukoti}, Zoran Tadi}, \or|e Kadijevi} i Vojislav Nanovi} donose, za tada{nje doba, neuobi~ajene `anrovske horor i fantasti~ne pri~e, koje variraju od folklora i narodne predaje o krvolo~nim stvorenjima do ~udnovatih vizija o posjetiocima iz svemira... Vrijedi podsjetiti na neka od tih nezaboravnih ostvarenja, kojima su pomenuti autori otvorili put ka `anrovima netipi~nim za kinematografiju sa ovih prostora... ^udotvorni ma~ fantasti~ni je film iz 1950. u re`iji Vojislava Nanovi}a, utemeljen na doma}em folkloru - rije~ je o adaptaciji bajki Ba{ ^elik i Zlatna jabuka i devet paunica. Da je bila rije~ o izrazito ambicioznom filmskom projektu u poslijeratnoj jugoslavenskoj kinematografiji govori podatak da je na snimanju sudjelovao i ansambl Baleta Narodnog pozori{ta iz Beograda, Konji~ki eskadron policije grada
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

Beograda, kao i veliki broj statista u masovnim scenama. ^udotvorni ma~ je i prvi jugoslavenski film izvezen na strano tr`i{te, u Izrael i Ameriku, te je kao jedan od rijetkih i prvih YU filmova iz `anra fantastike stekao kultni status. Film Leptirica \or|a Kadijevi}a iz 1973. prvi je horor snimljen u biv{oj Jugoslaviji, a u vrijeme kada je prikazan izazvao je burne reakcije. Nastao je prema motivima pripovijetke Devedeset godina poslije Milovana Gli{i}a, a u sredi{tu pri~e je Sava Savanovi}, poznatiji kao “prvi srpski vampir“. Bio je tema mnogih legendi, a vjeruje se da je, kao i u filmu, zaista `ivio u mlinu koji se nalazi u Zaro`ju u Bajinoj Ba{ti... Drugi horor film snimljen u Jugoslaviji bio je Izbavitelj (1976.) reditelja Krste Papi}a. Film izrazito sugestivne atmosfere istodobno je politi~ka metafora o represivnim sistemima, a svi trikovi pretvaranja ljudi u {takore ostvareni su isklju~ivo maskom i trikovima u kameri (bez naknadne obrade slike). Film je na Pulskom festivalu 1977. nagra|en Zlatnom arenom za scenografiju i Srebrnom za kameru, a iste je godine osvojio i Grand Prix festivala u Trstu. Gosti iz galaksije (1981.) film je proslavljenog animatora Du{ana Vukoti}a, koji je za svoj kratki animirani film Surogat osvojio Oscara 1961. Rije~ je o jednom od najbizarnijih filmova hrvatske kinematografije koji govori o piscu ZF romana (utjelovio ga je @arko Poto~njak) koji otkrije da mo`e materijalizirati svoje misli, {to rezultira pojavom robotice Andre i njene vanzemaljske djece. Film je osvojio niz nagrada, me|u ostalima onu na festivalu fantastike Fantasporto u Portu 1984. i Nagradu za scenarij u Trstu 1981. (Priredila: M. Radevi})

Karanovi} Zafranovi}
Reditelji Sr|an Karanovi} i Lordan Zafranovi} ovogodi{nji su dobitnici nagrade Aleksandar Lifka za doprinos evropskoj kinematografiji, saop{tili su organizatori Festivala evropskog filma Pali}, koji }e se odr`ati od 16. do 22. jula. Ove godine u deset selekcija bit }e prikazano 95 filmova (od toga 12 kratkometra`nih) iz 30 zemalja, te predstavljena monografija o Aleksandru Lifki u izdanju Festivala i Jugoslovenske kinoteke, a povodom 100 godina postojanja Lifkinog bioskopa u Subotici.

NOVI SAD

Military Trash
Multimedijalni ready-made projekat Military Trash dio je programa 38. internacionalnog festivala alternativnog i novog teatra INFANT u Novom Sadu, a predstavljen je 27. juna u Likovnom salonu KCNS-a. Projekat je zapo~et na vojnom otpadu u Temerinu performansom profesora Akademije umetnosti u Novom Sadu Vlada Ran~i}a, njegovog studenta Nenada Ignjatova i gostuju}eg studenta Fakulteta likovnih umetnosti u Temi{varu Remusa Daeskua. Zamisao je da Military Trash u budu}nosti bude me|unarodnog karaktera, te da se odvija jednom godi{nje.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Ne sekirajte se, nismo mi zaboravili na To{u! Ugledni bosanskohercegova~ki novinar Aleksandar Toma{evi} izgubio je, na veliku `alost svih na{ih kolega i, uop{te, ljudi dobre volje, bitku za `ivot u Padovi, a sahranjen je na groblju Lav u Sarajevu, u ~etvrtak, 30. juna. Neka mu je laka zemlja bosanska! Umrla je i Olivera Markovi}, velika srbijanska glumica... U Beogradu, poslije duge i te{ke bolesti, u 87. godini. Odigrala je vi{e od stotinu uloga u pozori{tu i 63 lika u igranim filmovima. Nije puno glumila u bh. filmovima, ali - na{a je! Premijerno predstavljanje spota i pjesme Srebreni~ka dogodi}e se 7. jula u Art kinu Kriterion u Sarajevu. Povod je {esnaestogodi{njica genocida u Srebrenici, a u znak sje}anja na 8.372 `rtve genocida i podr{ke svima koji su izgubili svoje bli`nje. “Burhan [aban je muzi~ki uobli~io i otpjevao bosanski izvornik teksta Amine [iljak-Jesenkovi}, kao i prepjeve na engleski - Amire Sadikovi}, i turski jezik - Ibrahima Pa{alija i autorice teksta”. Istog dana bi}e odr`ana press konferencija na kojoj }e predstavnici sredstava informisanja biti upoznati sa programom i sadr`ajem Sarajevo Chamber Music Festivala, u organizaciji Muzi~ke akademije u Sarajevu i Manhattan String Quarteta, a uz podr{ku Ameri~ke ambasade u Sarajevu. Festival traje od 8. do 16. jula. Doga|aji presti`u vrijeme, zaista. Opet, 7. jula, u Sarajevu }e biti prezentiran projekt Moja slika Sarajeva. “Projekt ima za cilj prezentirati sliku Sarajeva, vi|enu o~ima njegovih gra|ana, ali i njegovih posjetitelja, koji prevashodno `eli ponuditi lijepu sliku o Sarajevu, daju}i tako doprinos afirmaciji Sarajeva kao turisti~ke destinacije”, saop{tavaju iz Sarajevo Navigatora. U povodu pedesete godi{njice dodjele Nobelove nagrade Ivi Andri}u, Teatar Kabare Tuzla, Kazali{te Virovitica i Narodno pozori{te U`ice pripremaju predstavu Prokleta avlija, po istoimenom Andri}evom knji`evnom remek-djelu. Premijera je zakazana za 25. septembar u Virovitici, nakon ~ega slijede reprize u U`icu i u Tuzli.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ALMA MAŠIĆ, direktorica “Inicijative mladih za ljudska prava BiH”

Da nam se zlo ne ponovi!
juli. Zavr{etak: 7. juli. Doga|aj: Kamp za mlade aktiviste u Kozarcu. “Cilj organizacije kampa na podru~ju op{tine Prijedor jeste razvijanje dijaloga izme|u mladih ljudi razli~ite nacionalne, etni~ke i vjerske pripadnosti, te zajedni~ke radionice na teme suo~avanja sa pro{lo{}u i tranzicijske pravde. “Inicijativa mladih za ljudska prava BiH obrazuje mlade da imaju kriti~ko mi{ljenje i `eli doprinijeti stasavanju generacija koje }e se na iskren i otvoren na~in suo~iti sa pro{lo{}u, kako bi sutra sprije~ili da nam se zlo ne ponovi”, ka`e Alma Ma{i}, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava BiH. U okviru kampa obi{la su se mjesta gdje su bili logori Keraterm, Omarska, Trnopolje, te memorijali iz Drugog svjetskog rata, kao {to su Mrakovica i Kozara, o ~emu su aktivisti i aktivistice radili video-dnevnike, eseje i crte`e, pokazuju}i svoje znanje o ovim temama. “Raspolaganje ta~nim informacijama sudionicima je dalo potpuno novi uvid u ratnu pro{lost u BiH”, kazala je Ma{i}eva.

Organizator je: Inicijativa mladih za ljudska prava BiH, u saradnji sa omladinskom organizacijom Optimisti 2004 iz Kozarca i Udru`enjem Prijedor~anki Izvor. Datum po~etka: 4.

Prof. dr. FRANJO TOPIĆ, predsjednik HKD “Napredak” iz Sarajeva
Foto: Milutin Stoj~evi}

FRANJO TOPI]
“Do rata je Trebevi} bio jedino pravo izleti{te Sarajlija. A od kraja rata pa do sada Trebevi} je bio otpisan. I to nas je ko{talo dodatnih i `ivaca, i energije, i novaca. No, mislim da }emo uspjeti Trebevi}u vratiti stari sjaj”

76

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

EMIR KAPIĆ, suvlasnik “Sarajevo Carda”

Beneficije za turiste
[ta je to Sarajevo Card? Sarajevo Card je turisti~ka kartica koja ima zadatak da svakom turisti ili posjetiocu grada Sarajeva obezbijedi benefite i popuste na smje{taj, prevoz, gastronomiju, kulturno-historijske objekte, sportskorekreativne centre, {oping, medicinske usluge, turisti~ke obilaske, odnosno sve {to mu je potrebno tokom boravka u Sarajevu. Kori{tenje turisti~kih kartica u gradovima koji imaju veliku posje}enost turista tokom godine je standard u gotovo svim evropskim gradovima. Sarajevo Card nudi u svakom aspektu `ivota ve}e benefite i popuste {to je ~ini prepoznatljivijom, a krajnjem korisniku nudi ve}u u{tedu tokom boravka u Sarajevu. Kori{tenjem Sarajevo Carda turista {tedi novac, vrijeme i u`iva u onom najboljem {to grad nudi. Tehni~ka podr{ka projekta Sarajevo Card jeste i portal www.sarajevocard.ba, koji nudi sve informacije vezane za turisti~ku karticu grada Sarajeva. Koja je cijena Sarajevo Carda? Program Sarajevo Carda nudi korisnicima pet razli~itih paketa turisti~kih kartica, koje se razlikuju u vremenskom ograni~enju kori{tenja, kao i cjenovno. 24 sata - 16 KM, 48 sati - 24 KM, 72 sata - 32 KM, 7 dana - 60 KM i 7 dana grupna kartica - 120 KM. Sarajevo Card nudi popuste u svakom aspektu `ivota koji je potreban turisti tokom boravka u gradu Sarajevu. Postoje mnogobrojni razlozi za{to kupiti Sarajevo Card, a najzna~ajniji su: - popust na smje{taj u renomiranim hotelima u iznosu od 10 - 60%, popust na gastronomiju u iznosu od 10 - 50%, besplatan javni gradski prevoz, besplatan ulaz u muzeje grada Sarajeva, popust na medicinske usluge u iznosu od 20 - 40%, popust na sportsko-rekreativne centre u iznosu do 50%... Gdje svi zainteresovani mogu kupiti Sarajevo Card? Sarajevo Card je mogu}e kupiti na prodajnim mjestima Oprese i Duhanprometa, muzejima grada Sarajeva, hotelima, online prodaja je putem web portala www.sarajevocard.ba, a imamo i prodaju putem tour operatera, u Rent-a-Car poslovnicama, mjenja~nicama...

Dobra vam no}, i dan, prijatelji
Napretkov dom Trebevi} - Dom za dijalog otvoren je 5. jula... “Dobro, Dom jo{ uvijek nije zvani~no otvoren. Trebamo se u narednim mjesecima baviti tehni~kim detaljima. Ovo je, zapravo, bila promocija Doma, mada su neki napisali da je to bilo njegovo otvorenje. Ali, mi se nadamo da }emo sve zavr{iti do Nove godine”, ka`e prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik HKD Napredak iz Sarajeva, koji je i vlasnik ovog objekta. Bilo je, tokom realizacije ovog projekta, i uspona i padova. Pa, stoga, pitamo na{eg sagovornika da li mu je pao kamen sa srca i teret s le|a? “Pa, nije, jer objekat jo{ uvijek nije otvoren. Ali, ovo je velika stvar. Ovakav odaziv na promociju, ali i politi~ki eho nas je iznenadio. O~ekivali smo 150, a na Trebevi} je 5. srpnja do{lo 320 ljudi. Svejedno je po kojem }ete redu, ali tog dana su nam do{li i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, i kardinal Vinko Pulji}, i predsjednik Federacije BiH, i premijer Kantona Sarajevo, i gradona~elnik glavnoga grada... I sve to uz pisma podr{ke predsjednika Republike Hrvatske, premijerke ove dr`ave, tamo{njeg ministra kulture i sporta...”, veli Franjo Topi}. Zvani~ni Napretkov slogan je: Napredak i prijatelji vra}aju Trebevi} Sarajlijama. “Do rata je Trebevi} bio jedino pravo izleti{te Sarajlija. Nikad niko u moje studentsko doba nije oti{ao na Bjela{nicu ili Jahorinu. Gradona~elnik Sarajeva Alija
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

ZA DOM SMO UVIJEK SPREMNI
Napretkov dom na Trebevi}u bi}e otvoren do Nove godine

Behmen, naprimjer, ka`e da su njegova djeca odrasla na Trebevi}u. A Trebevi} je do sada bio otpisan. I to nas je ko{talo dodatnih i `ivaca, i energije, i novaca. No, mislim da }emo uspjeti Trebevi}u vratiti stari sjaj”, ka`e Topi}. Uskoro vas na Trebevi}u, na lokalitetu Mali studenac i na nadmorskoj visini od 1.130 metara, o~ekuje ~etrdeset le`aja, u tri apartmana i {est dvokrevetnih i isto toliko trokrevetnih soba. Pa, laku no}, dragi prijatelji!
77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Korejska logora{ica

D

ana kada je okon~ano njeno djetinjstvo Kim Hye-Sook se vrlo dobro sje}a. Bilo joj je 13 godina, `ivjela je kod bake. Bili su {kolski praznici i ba{ je pisala zada}u. Ona se sje}a djelatnika slu`be sigurnosti koji je od obitelji zatra`io da je odvede u logor, u kojem su se njeni roditelji nalazili ve} pet godina. Kim Hye-Sook pri~a: “Nisam znala kamo bih trebala i}i. Imala sam na sebi svoju {kolsku uniformu, nosila sam sa sobom svoje {kolske knjige i jednostavno sam i{la za svojom tetom. Kad smo se pribli`ili logoru i kad sam opazila bodljikavu `icu, pozlilo mi je. Moja teta me predala nekom stra`aru. On joj je naredio da se smjesta vrati ku}i. Meni je bilo zabranjeno da jo{ jednom s njom razgovaram. Morala sam dugo ostati kod tog stra`ara. Smra~ivalo se i bivalo je sve hladnije. Onda je do{la moja majka i odvela me na na{e mjesto u barkama.“ Ni ona niti njena obitelj nisu znali zbog ~ega su u logoru. Onaj tko bi takvo {to upitao bio je strijeljan, pri~ali su joj odrasli. Tek nakon {to su oslobo|eni, ona je saznala da je 28 godina bila ka`njena zbog toga jer se njen djed bio preselio u Ju`nu Koreju. vadeset i osam godina, tokom kojih je morala raditi u rudniku ugljena. Mu{karcima je zadatak bio da ugljen kopaju, a `ene su ga morale sortirati, pri~a ona. “Tamo su ~ekali vagoni koji su mogli primiti dvije tone ugljena. Morala sam ugljen lopatom natovariti u kola i onda ih voziti otprilike kilometar daleko do mjesta za istovar. Najgori je bio prvi dio puta, koji se uspinjao. I onda jo{ jednom pred kraj, kad je put i{ao nizbrdo i kad smo kola morali zaustaviti i istovariti.“ Kad joj je bilo 17 godina, umrla joj je majka. Otac je bio umro jo{ prije no {to je stigla u logor. Odonda je ona bila zadu`ena

brinuti se o dvoje mla|e bra}e i baki. Koliko jo{ ljudi danas u Sjevernoj Koreji `ivi u radnim logorima, te{ko je procijeniti. Prema svjedo~anstvima izbjeglica, Sjeverna Koreja upravo pro`ivljava novi val represivnih mjera. e`im je nervozan zbog primopredaje vlasti s Kim Jong Ila na njegova sina Kim Jong Una, tvrdi Ha Tae-keung s Otvorenog Radija za Sjevernu Koreju. To je postaja sa sjedi{tem u glavnom ju`nokorejskom gradu Seulu, a koja emitira program za susjednu komunisti~ku dr`avu. Ha Tae-keung je puno puta razgovarao sa sjevernokorejskim izbjeglicama. “Mo`emo samo pretpostavljati koliko ima tih logora. Pretpostavljamo da svaki ve}i grad ima jedan takav logor. Zna~i ukupno njih tridestak. Postoje dvije vrste ka`njeni~kih logora: oni u kojima se radi pod vedrim nebom, poput pilana ili ugljenokopa te zatvorenih tvornica, u kojima se proizvodi roba za izvoz, prije svega vlasulje od prave kose.“ Kim Hye-sook je pu{tena iz logora 2001. godine. U okviru amnestije povodom ro|endana Kim Jong Ila pu{teno je nekoliko tisu}a zatvorenika. Ubrzo je odlu~ila napustiti zemlju. Preko krijum~ara ljudi poku{ala se do~epati Kine, ali ju je pograni~na policija uhvatila, pa je morala ponovno jo{ dvije godine u logor. Potom je opet poku{ala pobje}i. Potplatila je jednog du`nosnika na granici. Prije dvije godine je stigla u Ju`nu Koreju. Danas je ona krhka dama u ranim pedesetima. Nosi jednostavnu svijetlu bluzu i hla~e. Kosa joj je kratko pod{i{ana, ruke njegovane. Izvana, godine te{kog rada se vi{e ne primje}uju. Nedavno joj je lije~nik dijagnosticirao rak na plu}ima. Vjerojatno kao posljedicu vi{egodi{njeg izlaganja ugljenoj pra{ini u logorskom ugljenokopu.

R

D
78

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

PATINASTA KUTIJA

Revolucija koja i danas traje
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

PRVI ZVU^NI FILM
Svjetla New Yorka premijerno su prikazana prije 83 godine
Bryan Foy je reditelj prvog zvu~nog filma u istoriji kinematografije, a ovaj Amerikanac ujedno je i utemeljitelj kriminalisti~kog `anra, jer Svjetla New Yorka, ne{to kasnije }e se utvrditi, upravo tu i pripadaju. Premijera je odr`ana 5. jula 1928. u NY Cityju. Pri~a je to o Eddieju i Kitty iz dr`ave New York, a du`ina trajanja ovog ostvarenja je pedeset i sedam minuta. Film je producirala ku}a Warner Bros., utemeljena deset godina ranije. Ukupni tro{kovi snimanja filma Svjetla New Yorka iznosili su, u dana{njim uslovima potpuno nebitnih, 23.000 dolara. No, prvo zvu~no filmsko ostvarenje bilo je tolika senzacija da se u kasu preduze}a Warner Bros. ubrzo slilo ~itavih milion dolara, a u Hollywoodu su se ve} od sljede}e godine producirali isklju~ivo zvu~ni filmovi. Red nala`e da predstavimo i ostale ~lanove ekipe ovog filmskog djela. Scenarij su napisali Murray Roth i Hugh Herbert, likove Kitty i Eddieja tuma~ili su Helene Costello i Cullen Landis, muziku su napisali Jules Buffano i Shelton Brooks, dok je direktor fotografije bio Edwin B. DuPar. Bryan Foy je nakon filma Svjetla New Yorka u biografiju upisao jo{ sedamnaest umjetni~kih djela, a po`ivio je osamdeset i jednu godinu. Izbacio je klavir iz kino dvorana, a ubacio zvu~nike. Nijemi film je automatski u~inio neinteresantnim, a Hollywoodu je dao novu dimenziju. Sve u svemu, Foy je pokrenuo revoluciju koja i danas traje!

STRIP ARTIST

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

ADMIR MUJKI]: ih b “Da nisam grafičar, bioza predsjednik Pokreta ” skraćivanje sevdalinki

1. Kad mo`emo o~ekivati Va{u sljede}u izlo`bu? ^im narod po`eli. 2. Planirate li se oku{ati u pjeva~kim vodama? Pjevam odavno. Ali, moram imati svoju maskirnu jaknu, kad sam god u maskirnoj jakni - pjevam.
jali da }ete biti 3. Da li ste kao mali san h umjetnika? ednik Udru`enja likovni predsj Nisam.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Taman. 5. [ta morate imati u fri`ideru? Thomy majonezu, iako sam zbog nje jednom zaglavio u bolnici. 6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikog. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Predsjednik Pokreta za skra}ivanje sevdalinki.
8. U kolikoj mjeri vjeruj ete astrolozima i {ta ste u hor oskopu? Blizanac u horoskopu, ne vjerujem ni{ta.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Gojeni Halil, brat Muje Hrnjice. 10. Jeste li meteoropata? Jesam. Tu~e me tlaka~a u prolje}e. 11. Va{ tip djevojke? @ensko. 14. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ko je on? 15. Nosite li hranu na pla`u i koju? Uglavnom dje~iju. 16. Omiljena grupa i muzi~ar? Led Zeppelin i Mark Knopfler. 17. Pratite li modu i koliko ste IN? Sam {tampam svoje majice. 18. Na koji na~in brinete o svom tijelu? Pazim da ne popijem previ{e. 19. Posje}ujete li seksi {opove? Ne. 20. Razmi{ljate li o usvajanju Filipinca ili Kambod`anca? Mo`da kad to bude ponovo in. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? @ivi i zdravi bili!

12. [ta treba po sj Vam bila mod edovati djevojka da bi el? Da ima glavu, ekstremitete i tru p.
13. [ta na vama privla~i `ene? RayBan nao~ale.

80

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

REAGIRANJA
Poskok.info - “Uredni{tvu SB”

I Lučić i Avdić su dobrodošli autori na našim stranicama
(“Dr. Ivo Lu~i}, hercegova~ki blog i batina”, “SB”, br. 764)

to~aka u Sarajevu i stoga nam je posebno `ao {to se slu`i sitnim `aokama i uvredama na ovakav na~in. S po{tovanjem, Uredni{tvo Poskok.info

Faruk Balijagi} - Uredni{tvu

zara Zenica” i Svjetlana Vu~eti} nastavljaju sa klevetama u istoj emisiji “Crta” od 17.5.2011. godine da Faruk Balijagi} ima intimne odnose i sa [ejlinom majkom u isto vrijeme, i na taj na~in kao javni RTV servis, koji su Gebelsovi sljedbenici privatizovali, vr{e direktan atak na privatnost i izravno kr{e op}i princip za{tite privatnosti iz ~lana 16. stav Kodeksa, jer Faruk Balijagi} ima djecu i suprugu i javna je li~nost. Ovaj dvojac, da bi ubijedili javnost u svoje la`i, jer su za svoje la`i dobro pla}eni, ponovo u svom magazinu “Crta” za sedam dana, ta~nije 24.05.2011. godine ponovo iznose istu tvrdnju da je advokat Faruk Balijagi} imao intimne odnose sa mladom djevojkom [ejlom Ledenko, identificiraju}i istu punim imenom i prezimenom i adresom, ne vode}i ra~una da li je to za nju poni`avaju}e i uvredljivo da ima seksualne odnose sa starijim ~ovjekom. [to se ti~e navoda koje iznose Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti}, da su ikoliko htjeli pokazati minimum po{tovanja sopstvene profesije, znali bi da je tako dobiveni materijal la`an i varljiv i mogli su ga rutinskom kontrolom provjeriti kod nadle`nog tu`ioca, Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti} su sve svoje informacije crpili iz la`i Hazima Habibovi}a, koji je za “miniranje” prvog antikorupcionog predmeta u BiH, pored nov~ane nagrade, nagra|en i vi{im ~inom u SIPI. Nadalje, neshvatljivo je da javni RTV servis BiH, koji `ivi od gra|ana BiH, ne dopu{ta oklevetanom gra|aninu da ispravi navode klevete, a {to sam poku{avao upu}uju}i pismo i molbu da se klevete isprave. Mene ne brinu Svjetlana Vu~eti} i Amarildo Guti}, koliko me brine sporost Regulatorne agencije za komunikacije BiH koja jo{ uvijek nije donijela odluku po prijavama koje su uputili upravo gra|ani, koji su po nalogu pla}enika Amarilda Guti}a i Svjetlane Vu~eti} bili bla}eni. Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti} znaju da su primili 20.000 eura na ime mita, jer to tvrdi njihov sagovornik Nedim Mutap~i}, isto onako kao {to je njima tvrdio da sam ja tra`io 20.000 eura od Muhameda Mrkaljevi}a iz ^eli}a. Jadna je dr`ava i jadan sindikat kojeg vodi Amarildo Guti}, koji mo`e da kr{i sve zakone a da ga u tome podr`ava njegov direktor Mehmed Agovi}, jer mu Amarildo sa nekim svojim sindikatom daje podr{ku za direktorsko mjesto. Faruk Balijagi}, advokat
81

Po{tovani, u broju 764, tiskanom 30.06.2011. u tekstu “DR. IVO LU^I], HERCEGOVA^KI BLOG I BATINA” u uvodu teksta napisali ste kratak, ali nekorektan uvod, zbog kojeg `elimo reagirati. Naime, u re~enici “reagirao je osobno inkriminirani Lu~i} na svom poluprivatnom elektronskom portalu ’Ve~ernjeg lista’” kao i u dijelu naslova u kojem sugerirate da je tekst Dr. Lu~i}a “blog” povrijedili ste jedno od osnovnih novinarskih pravila na koje `elimo upozoriti. Dr. Ivo Lu~i}, naime, nije napisao nikakav blog, nego reakciju u obliku teksta. Taj i takav tekst objavio je na portalu www.poskok.info, koji su poslije prenijeli neki drugi portali uredno potpisuju}i portal Poskok. To je jedno od osnovnih pravila novinarske kolegijalnosti da se potpi{e medij koji je tekst objavio. Vi to, na `alost niste u~inili, nego ste Poskok uvrijedili da je “elektronsko izdanje Ve~ernjeg lista”. Poskok nikada nije imao ni{ta s Ve~ernjim listom, niti je Poskok profitabilan medij, niti napla}uje svoje informacije, niti slu`i nekoj politi~koj stranci ili pojedincu. Stoga dr`imo da je va{e pore|enje Poskoka s Ve~ernjim listom zlonamjerno. Tako|er, sugerirali ste da je Poskok “poluprivatni” medij Ive Lu~i}a. Ovo je neto~no, neta~no i nete~no... Poskok je potpuno privatni medij, a Ivo Lu~i} u Poskoku ima jednako udjela koliko i Senad Avdi}, ~ije tekstove sa izrazitim zadovoljstvom prenosimo, jednako kao i Lu~i}eve. I u ovom slu~aju prenesena je kolumna po{tovanog g. Avdi}a kao i g. Lu~i}a. Nama na Poskoku, ako }emo ve} iskreno, `ao je {to je uop}e do{lo do prepirke izme|u njih dva jer mislimo da svaki na svoj na~in pozitivno djeluju na bh. zbilju i da je {teta da energiju tro{e na me|usobnu difamaciju. Slobodna Bosna je, opet na `alost, jedan od rijetkih medija ~ija rije~ ima podjednak i nadasve pozitivan utjecaj u cijeloj BiH, jedna je od rijetkih pozitivnih medijskih
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

Gebelsovske laži u funkciji prikrivanja privatnog biznisa na javnom servisu
(“Ve} smo tu`ili Faruka Balijagi}a“, “SB“, br. 763)

Vrlo po{tovana gospodo, Cijenim to {to ste dokazanim profa{isti~kim medijskim manipulatorima, koji `ive o tro{ku poreznih obveznika, Amarildu Guti}u i Svjetlani Vu~eti} dozvolili da iznesu svoje stavove, povodom njihovih la`i na javnom RTV servisu BiH, kojeg su u potpunosti privatizirali sa grupom svojih sindikalaca, i to spada u domen vladavine ljudskih prava. Radi objektivnog informiranja javnosti, posebno ~itatelja “Slobodne Bosne”, du`an sam napomenuti da je izmjenama i dopunama Zakona o komunikacijama BiH, objavljenim u “SL. Glasniku BiH” br. 32 od 22.04.2010. godine, odre|eno da se u ~lanu 3. iza stava 4. iza ta~ke e. dodaje nova ta~ka f. koja glasi: “po{tivanje i promoviranje ravnopravnosti spolova i uklanjanja svih oblika predstavljanja mu{karaca ili `ena na stereotipan i uvredljiv ili poni`avaju}i na~in.” ^lanom 3. stav 1. Kodeksa o emitovanju RTV programa definisano je: “svi dijelovi programskih usluga }e po{tovati dostojanstvo ~ovjeka i temeljna prava drugih.” Suprotno ovim na~elima Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti} u svom politi~kom magazinu “Crta”, dana 17.05.2011. godine iznose tvrdnju da je advokat Faruk Balijagi} sa [ejlom Ledenko iz Tuzle (k}erkom poginulog borca Armije BiH, koja ima 22 godine, koja je neudata i koja ima momka sa kojim planira porodicu) odr`avao seksualne odnose. Radi javnosti, Faruk Balijagi} ima 57 godina, i stariji je ~ovjek, i to sljedbenicima Gebelsa, Amarildu Guti}u i Svjetlani Vu~eti} predstavlja objektivno informisanje javnosti i da jedva ~ekaju ovakvu tu`bu na sudu. Gebelsovi sljedbenici, Amarildo Guti}, student, biv{i radnik ~asnog kabineta “@elje-

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->