You are on page 1of 29

Zanatsko preduzetnika djelatnost

''FragolA''

Biznis plan

Mart, 2006. godina


SADRAJ I II III

Napomena autora
Pregled rada Opis posla Ispitivanje trita Analiza industrije Analiza okoline Analiza konkurencije Analiza ispitivanja potroake potranje Opis ciljanog trita Markentika strategija Opis proizvoda Cjenovna strategija Distribucija Reklamiranje Menadement/organizacija Neophodno osoblje Ogranigram Raspored uoi poetka Blok dijagram proizvodnje Jagoda na otvorenom Blok dijagram proizvodnje Jagoda u plastenicima Dobavljai sirovina Finansijski plan Neophodno ulaganje Mjeseni trokovi rada Poetno ulaganje Kalkulacija amortizacije/pozitivna nula Planirana prodaja Uee trokova u ukupnoj prodanoj vrijednosti (za Jgode na otvorenom) Uee trokova u ukupnoj prodanoj vrijednosti (za Jgode u plastenicima) ematski prikaz uea trokova za kompletnu proizvodnju Jagoda: Poetni bilans stanja Aneksi Aneks br. 1 Potrebna oprema Aneks br. 2 Dobavljai sirovina Aneks br. 3 Bankarski sistem i mikrokreditne institucije Aneks br. 4 Anketni listi i rezultat Aneks br. 5 Budui saradnici. Aneks br. 6 Raspored trokova - marketing Aneks br. 7 Marketing - primjeri Aneks br. 8 Primene zatitnih sredstava Aneks br. 9 Trokovi rada - detaljni Aneks br. 10 Procjena Rizika 2

IV

VI

VII

Aneks br. 11 Cash Flow Tabela Aneks br. 12- Pozitivna nula/prag ekonominosti

NAPOMENA AUTORA
Biznis plan je raen u periodu od januara do kraja marta 2006. godine gdje je potroeno vie od 30 radnih dana, te mnogo uloenog vremena i truda, a sve u cilju njegove to bolje izrade. Ovom prilikom vam upuejem kompletan biznis plan i molim vas da ga detaljno proitate, sugeriete na nedostatke i da ga nepristrasno ocijenite. Rado u primitu svaku sugestiji i pozitivnu kritiku kako bi ga mogao, eventualno doraditi i poeti sa njegovom primjenom. Moje iskustvo u toku trajanja ovoga projekta, oko pisanja biznis plana, je pokazalo da sam se opravdano odluio da krenem u proizvodnji i prodaju Jagoda, to pored iskustva iz ranijg perioda dokazuje i finansiska analiza, protok gotovine (cash flow tabla), osigurano trite, dogovor sa kupcima (dosadanjim i potencijalnim), ispitivanje potroake tranje i da je brz povrat uloenih sredstava, tako da je profit zagarantovan i mogue dalje irenje proizvodnje. Oekujem da se i vi pozitivno odredite prema biznis planu i date korisne kritike i sugestije Unaprijed sam vam zahvalan: Drako Aneli

PREGLED AKTIVNOSTI

Proizvodnjom i plasmanom Jagoda bavim se ve 4 godine (neregistrovano), a planiram da je proirim i na plasteniku proizvodnju. Zemljite se na lazi na periferiji optine Prijedor, Gornji Orlovci bb (6 km od grada). Bitna karakteristika ove firme je proizvodnja zdrave hrane koja zauzima sve znaajnije mjesto na tristu prehranbenih proizvoda, to bismo ostvarili kroz plasteniku proizvodnju gdje bi dobili ranu i zdravu Jagodu. Takv nain proizvodnje i ishrane i potranje uzrokuju poveanje cijene Jagode za 200%. Ovakva trina kretanja idu u prilog firmi Fragola, to olakava plasman i komunikaciju sa kupcima, pa se to odraava na profit koji je garantovan u daljem radu. Dosadanjim iskustvom, steenim proizvodnjom i prodajom Jagoda i istraivanjem trista dolo se do zakljuka da naem domaem tritu nedostaje proizvod rana Jagoda i da e se potranja poveavati iz godine u godinu. Takodje postoji mogunost plasmana Jagode i na trite okolnih gradova, to je firmi i cilj da svoje proizvode proiri i na iri region. Tokom 4 godine rada na proizvodnji i plasmanu Jagoda stvorena je prodajna mrea koja e posluiti i za plasman u narednom periodu i jo boljim marketingom plasman na domaem tritu je zagarantovan. Kontaktima sa prodavcima u oblinjim gradovima dolo se do zakljuka da je plasman Jagoda na irem podruiju isplatljiv, zavisno od koliine proizvodnje firme. Cilj firme Fragola je da u to kraem roku povrati uloena sredstva, a svake naredne godine proiruje plasteniku proizvodnju, (gdje bi se proizvodila zdrava hrana) do granice koju dozvoljva trite. Firma FragolA bie registrovana kao preduzetniko zanatska djelatnost, gdje e svoj proizvod moi da plasira na bilo koje trite. Trenutno najbitnija je edukacija mene kao vlasnika u savremenoj proizvodnji i plasmanu Jagoda, kao i novana sredstva nephodna za ulagajna u iznosu oko 19 500,00 KM. - 13 110,00 KM Plastenik sa kompletnom opremom za poetak rada (6 300 sadnice) - 3.000,00 KM Kompletan materijal za sadnju Jagode na zemlju (6000 sadnica) - 1.000.00 KM Protivgradna mrea (2 000 metara kvadratnih) - 1.000.00 KM Registracija (nije taan podatak ali ne prelazi ovu cifru) - 1.390,00 KM Ostalo Finansirae se iz sledeih sredstava: 1.075,00 vlastita sredstva 2.925,00 dobijena sredstva od LDA - 16 000,00 pozajmice i krediti

II. OPIS POSLA


Firma Fragola iz Prijedora, vlasnistvo Aneli Draka, prvi put poela je sa radom 2001. godine u Prijedoru (ne registrovna). Bavi se proizvodnjom i prodajom Jagoda. Dosada smo proizvodili vie vrsta Jagode (elsanta, marmulada, elvira i arrosa) i u planu je da u novo sagraenim plastenicima ta proizvodnja bude proizvodnja zdrave hrane. Takoe planirano i je proirenje proizvodnje na otvorenom. U planu je pravna registracija preduzea i udruivanje u kooperacije sa ostalim ovakvim i slinim preduzeima radi lake proizvodnje i plasmana Jagode. Lokacija Budua firma Fragola nalazie se na lokaciji: Gornji Orlovci bb tel. 061/436 545. Trenutno raspolaem sa pola hektara obradivog zemljita, gdje e se pored postojeeg pola dunuma Jagode posaditi jo 2 dunuma, i za poetak postaviti plastenik u koji e biti posaeno vertikalno negdje oko 6300 sadnica Jagode. U zavisnosti od potrebe mogue je proiriti tu povrinu na istoj ili oblinjoj lokaciji. Kupci su locirani na podruju optine Prijedor, a mogue je vriti prodaju Jagode i na irem podruiju. Ciljevi: - Proirenje proizvodnje Jagode na zemlji za oko 50%. - Proizvodnja Jagoda u plastenicima 10 tona po sezoni - Proizvodnja Jagoda u staklenicima (daleka budunost) - Usavravanje proizvodnje Jagoda i pokrivanje trita tokom cijele godine - Proizvodnja zrdarave hrane U proizvodnji i prodaji Jagoda iskustvo je pokazalo da profit postoji i oekivan je, ali nije tako velik s obzirom na koliinu koju treba proizvesti. Znaajniji profit se oekuje u proizvodnji Jagode u plastenicima iz sljedecih razloga: - visoke cjene proizvodnje (cjena rane Jagode koja uspeva za 5-6 sedmica ranije od Jagode koja se sadi na zemlji je oko 4-5 KM, dok je ove druge 1.5 2.), - potrebno je manje radne snage i manje obradive povrine - trenutno jedino izvodljiv nain proizvodnje zdrave hrane Iz ovoga se vidi da je profit vei i oekivan. Identifikacija Prvu proizvodnju Jagda firma FragolA(budua firma) poela je u augstu 2001. godine. Tada je bilo dosta vie proizvoaa nego sada. Jagodu sam plasirao na domae trite (male prodavnice u gradu).

Bavljenjem proizvodnjom i prodajom Jagoda stekao sam neophodno znanje i iskustvo to mi prua dobru osnovu za poetak proizvodnje kako na otvorenom tako i u plastenicima, ali ne i za dalji rad.

Trendovi u proizvodnji Primat u savremenom nainu proizvodnje hrane imae prije svega zdrava genetski ne modifikovana hrana koje je sve manje u svijetu, a nae podnevlje ima veliku perspektivu u proizvodnji zdrave hrane, a takodje su i svjetska potraivanje sve vie okrenuta prema zdravoj hrani. Pa iz svega ovoga proizilazi i potranja za kvalitetnom i zdravom Jagodom, koja je u stalnom porastu. U prilog e mi ii i liberalizacija trita kako unutar balkanskih drava tako i sa ulaskom Bosne i Hercegovine u tokove evropskih integacija i otvaranja trita Europske unije, gdje e naa jegoda doivjeti veliki uspjeh kao zdrava i kvalitetna. Ovaj nain proizvodnje zdrave jagode ima sigurnu perspektivu i zagarantovanu dobit. Vie nije dovoljno selekcionirati sortu visoke rodnosti, nego onu koja e zadovoljiti kupca svojim unutranjim i vanjskim svojstvima. Problem je u proizvodnji, a time i trita ovog dijela Europe, mnogobrojnost sorti u proizvodnji, pa je proizvod manje prepoznatljiv na tritu. Dok Holandija ima elsantu, panija camarosu, Francuska darselect, u Italiji, Hrvatskoj, i drugim zemljama zastupljene su mnoge sorte.Takva raznovrsnost i nije nuno tako loa promotrimo li kakvou ovogodinjih Jagoda koje na Balkansko trite dolaze jo iz panije, sva srea jo ih nema u BIH. E tu je moja ansa.

III. ISTRAIVANJE TRITA


SWOT analiza S Sstrenghts Jake strane biznisa - Zemljite za proizvodnju Posedujem zemljite za proizvodnju veliine 5 dunuma, - Rijeen problem navodnjavanja Posedujem cisternu za navodnjavanje - Blizina trita 6 km od grada Prijedora - Mehanizacija Posedujem traktor sa svim prikljucima za obradu zemljita - Predhodno iskustvo u proizvodnji i distribuciji Bavim se uzgojem i distribucijom Jagoda od 2001 god. tako da sa trenutnom proizvodnjom ne mogu da podmirim zagarantovano trite, koje je obilno.

W Weaknesses - Slabosti biznisa - Sezonski posao Taj sezonski posao traje 4,5 a nekad i 6 sedmica zavisno od sezone. Tada se Jagoda bere i prodaje, a neto manje posla se ima nakon toga. - Ambalaa Jednostavna ali skupa, za Jagodu je potrebna posebna ambalaa sa malim dimenzjama, gdje nebi dolo do gnjeenja Jagode. - Neposedovanje uslova za podizanje kredita Dananji krediti su veoma nepovoljni i to se tie kamatnih stopa i uslova. - Slaba podrka optine Potrebno je da optina to vie pomogne poljoprivrednim proizvoaima jer je poljoprivreda budunost ove optine. O Opportunities Prilike, mogunosti koje dolaze iz poslovnog okruenja - Rast ivotnog standarda to je standard vei, vee su mogunosti da se i cijena Jagode povea. - Uvoenje regresivnih mjera za nabavku repro materijala vezanog za poljoprivrednu proizvodnju - Podrka optine u kreditiranju Saradnja optine sa nekom od banaka, gdje bi rezultat bio smanjenje kamatne stope i jednostvniji uslovi za podizanje kredita. (optina kao garant)

T Thereats Pretnje, opasnosi koje dolaze iz poslovnog okruenja - Naglo poveanje konkurencije bi se odrazil na cjenu proizvoda, jer bi se zatrpalo trite i na taj nain bi dolo do pada cjene proizvoda. - Donoenje zakona o oporezivanju poljoprivredne proizvodnje Danas zakoni o oporezivanju nemogu donijeti dobro poljopriverdi. - Vremenske nepogode Najvea pretnja je grad led koji je u proteklim godinama uestao, a EUFOR je zabranio rad protiv gradnoj zatiti valjda kako kau avoni su im ugoeni. - poetak primene zakona ekologiji Danas se svi baziramo na prizvodnju zdrave hrane, pa tako i ja, ali trenutno je nemogue proizvesti ekoloki zdravu Jagodu na otvorenom po uslovima koji oni zahtjevaju. Zakljuak: Iz swot analize se vidi da jake strane pokrivaju sve ostale slabosti i pretnje, a prilike su neto to e dobro doi u svakom vremenskom periodu. Slabosti biznisa su reive od strane zajednice. Svi se nadamo da dolaze bolja vremena i da e drava tj. optina poeti da radi na razoju poljoprivrede. Ne samo poljoprivrednici nego svi ostali biznismeni kojima uvoz ugroava rad, se nadaju da e drava da pone da kontrolira uvoz. Iz svot analize se takoe vidi da je navei problem podizanje kredita. Za naredne godine optina je pripremila odreenu sumu novca za kreditiranje poljoprivrednika, pa je tu prilika za proirenje i poetak novih biznisa.

ANALIZA INDUSTRIJE Prema Zakonu o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja RS, u okviru sektora nalazi se poljoprivredna djelatnost, i kao takva moe se registrovati. Registracija je mogua na vie naina od kojih je firma FragolA biti registrovana kao zanatsko preduzetnika djelatnost. Sa stanovita faze industrije, Jagoda e u budunosti zauzeti prvo mjesto jagodiastog voa i bie forsirana od strane zajednice. Sezonske promjene Ova vrsta proizvoda traena je tokom cjele godine, ali trenutno je nije mogue proizvoditi tokom itave godine jer za to nisu stvoreni uslovi, koje firma FragolA nije u stanju finansiski da podri. Osnovni izazovi i problemi u industriji tokom ljetnih mjeseci visoke temperature koje predstavljaju probleme u proizvodnji Jagoda i suni periodi tokom godine, koji nepovoljno utiu na prinos Jagode. Tkoe, jedan od problema su namjenski proizvoai plastenika kojih je malo, i koji diktiraju cijene koje su veoma visoke. Metode prodaje u industriji od proizvoaa do maloprodaje / veleprodaje

Kapitalni zahtjevi prostor na otvorenom, posebni plastenici i oprema u njima. Karakteristika industrije Trenutni kanali koji sad postoje mogu koristiti za dalji plasman Jagoda, na domaem tritu, a daljim razvojem i uz pomo zajednice mogu je i izvoz. Proirenje proizvodnje na cjelu godinu bio bi veliki uspjeh, jer potrebno je pokriti trite tkom cjele godine. Uslovi plaanja u industriji su standardni, cjenovna politika se utvruje prema situaciji na tritu. Dobavljai Na teritoriji BiH postoji nekoliko dobavljaa, koji plasiraju sadnice i ostalu potrebnu opremu za njhovu proizvodnju. U Aneks br.2 ili na strani 19 biznis plana moete nai dobavljae sirovina. POLJOPRIVREDA: prijedoraska optina se prostire na ukupno 83 406 hektara povrine, od ega 57 264 hektara privatno vlasnitvo, a 26 142 dravno. 37 149 hektara imamo oranica, a vonaka je zasaeno oko 2 386 hektara i vinograda oko 4 hektara. Ukupno obradivo zemljite zauzima prostor od 44.279 hektara. Na prostoru optine postoje veoma povoljni uslovi za razvoj poljopriredne proizvodnje: zemljite, klima. voda. Sadanji nivo prinosa gajenih kultura je nizak, ali bi se uz znaajnija ulaganja mogao viestruko poveati, te na taj nain postati znaajan izvor prihoda Prijedorska optina moe se zbog kvaliteta zemljita ukljuiti u procese proizvodnje zdrave hrane za to postoje sve neophodne pretpostavke, a obzirom na injenicu da ovakav oblik proizvodnje predstavlja sve vie trend koji potuju i zahjtevna trita Zapadne Evrope.

ANALIZA OKOLINE Ekonomsko okruenje BiH karakterie nizak stepen zaposlenosti stanovnitva. Prosjena plata za 2006. god. je iznosila 490,00 KM , gdje je potroaka korpa 481.35 KM to negativno utie na kupovnu mo. Ali i u takvoj nepovoljnoj materijalnoj situaciji, stanovnitvo odvaja sredstva za hranu i zbog opte tendencije o zdravoj ishrani. Jagode su atraktivne kao zdrava hrana te se koriste u ishrani u svakom domu, takoe ih koriste po mnogim motelima, u poslastiarnicama, u firmama koje proizvode kolae i slino. Jeftina radna snaga predstavlja dobar osnov za pokretanje bilo kojeg vida proizvodnje. Za Jagodu domae trite zadovoljava ali pojavljivanjem veeg boja proizvoaa dolo bi do prezatrpavanja trita i onda bi se moralo djelovati i na ire pa ak i na izvoz (koji jo nije mogue istraiti). Namjera firme Fragola je da prori svoje trite na itav grad, a tokom odreenog vremena i na okolne gradove (Novi Grad, Kozarska Dubiubica, Sanski Most), pa ko zna moda se u nekoj daljoj budunosti i bude radilo i na izvozu (to zavisi od poslovanja i kapaciteta same firme).

Ne postoji ni jedna banka koja bi pratila proizvodnju i realizaciju od poetka do kraja. Banke odobravaju nepovoljne kredite sa veoma visokim kamatama i bez grejs perioda, to je veoma nepovoljno za stimulaciju proizvodnje. (aneks br. 3) Svijetlu taku prua Udruenje poljoprivrednih proizvoaa optine Prijedor koje daje besplatne savjetodavne usluge i prua usluge mikro kreditiranja, a koja su finansirana od medjunarodnih institucija, i optine. Takodje postoji i poljoprivredna savjetodavna sluba, formirana od optine Prijedor koja prua besplatne savjetodavne usluge, sa kojom sam saraivo i ranije . Tehnoloko okruenje Svake godine je vidljiv napredak . Na tritu postoje razni plastenici i razne protiv gradne mree koje su svake godine sve naprednije i savremenije tanije reeno pomau proizvoaima u njihovim proizvodnjama. Tako da tehnoloko okruenje prua sigurnost za kvalitetnu proizvodnju. Trenutno na podruiju optine Prijedor nema firmi koje se bave prodajom plastenika, sistema za navodnjavanje, folija i ostalih potrebnih stvari za uzgoj Jagode. Glavni grad RS Banja Luka (56km od Prijedora) je podruije koje je veoma dobro snadbjeveno potrebnom opremom, tako da nije problem nabaviti potrebni materijal i opremu za proizvodnju. Politiko - pravno okruenje Za proizvodnju i putanje u promet Jagoda, pored redovne procedure za registraciju neophodno je obezbjediti potvrde i nalaze od vie institucija i to: - potvrda o ispravnosti proizvoda Zavoda za zatitu zdravlja - laboratorijski nalaz o ispravnosti (poljoprivredni institut) (u sluaju da bi se samo radila proizvodnja ZDRAVE HRANE) Pravno okruenje znaajno utie na poetak proizvodnje jer je za registraciju potrebno oko 1000.00 KM. Proizvodnja ni u jednom momentu ne ugroava okolinu, praktino nema otpada. Proizvodnja Jagoda predstavlja proizvodnju zdrave hrane te kao takvo dobija sve obuhvatnu podrku od stanovnitva i zakonodavca. Standard zapoljavanja ne predstavlja problem. Po novom zakonu o malim firmama mora biti zaposlen samo jedan dva radnik. Drutveno - kulturno okruenje Danas je Jagoda omiljena u svakom domainstvu i ljudi je sa uitkom konzumraju. Cijena jagoda je dosta povoljna. Ljudi dolaze polako svjesti i vanosti domaih proizvoda i rado kupuju Jagodu, naravno pre kupovine oni su upueni odakle ta Jagoda dolazi, gdje se ona proizvodi, to im stoji u podsvjesti da je to svjea Jagoda prela nekoliko kilometara koja eka svog kupca, to je veoma bitno.

10

Ekoloki trendovi Ekoloki trendovi su vrlo bitni u bilo kojoj vrsti proizvodnje, ali nisu dovoljno zastupljeni kod nas, jer veina potroaa su zabrinuti za okolinu i kupie onaj proizvod koji ne titi okolinu. Proizvodnja Jagoda u plastenicima je u standardima sa ekolokim trendovima, takvo da se ne kosi sa ouvanjem ivotne sredine.Ovakvi trendovi olakavaju proizvodnju i plasman firmi Fragola i potroai ih rado prihvataju.

ANALIZA KONKURENCIJE Direktna konkurencija Direktnu konkurenciju ine najvie uzgajivai na podruiju Prijedora tanije regije Banja Luka, tu se pojavljuje i Jagoda koja dolazi iz Hercegovine, Ova konkurencija se moe podijeliti na dvije grupe: sezonska i konstantna Sezonska konkurencija Trenutno u Prijedorskoj optini, postoje samo sezonski uzgajivai Jagoda kojih i nema mnogo. Ni dan danas ni meni nije jasno zato se ljudi nerado opredeljuju za sadnju Jagoda. Trite je ogromno, a proizvoaa je malo i ja vidim tu ansu da ova budua firma uspije. Danas prijedorski prodavci za svoje prodavnice nabavljaju Jagodu iz raznih krajeva RS i BIH. Banja Luka je blizu, i kao glavni grad dobro je snadbjeven raznim voem i povrem koje se takoe prodaje na veliko.Ali to ne remeti moju proizvodnju niti pravi veliku konkurenciju. Trenutno trite, podmirujui samo male i srednje prodavnice, moe da primi jo mnogo veu proizvdnju, a pojavljivanjem samo jedne stanice za otkup Jagode bojaznost od propadanja proizvoda sveo bi se na 1%. U prijedorskoj optine ima oko 3 hektra posaenih Jagoda, a za ovu godinu nije poznato koliko je planirano da se posadi, a ni proizvede jer proizvoai slabo vode rauna o nainu proizvodnji. Veinom su to mali proizvoai ija koliina ne prelazi 1 dunum po proizvoau. Konstantna konkurencija Tehnologija je mnogo skupa i trenutno u Prijedoru, a i ire, se niko nebavi plastenikom proizvodnjom, tako da je trite gladno u veini mjeseci u godini. Na podruiju regije Banja Luka postoji plastenika proizvodnja, ali ona mnogo ne ugroava trite. Takoe postoje i plantae Jagoda ali ni one znatno ne utiu na trite,. Lokacije ovih proizoaa je na udaljeosti od oko 80 -120 km. Poveavanjem koliine proizvodnje oni mogu lako da se pojave i na tritu optine Prijedor.

11

Indirektna konkurencija Ovakava konkurencija postoji i vrlo je opasna. Ona se ogleda u tome da trgovci odlaze najvie na Banjaluku pijacu i kupuju Jagodu koja se proizvodi u obllinjim optinama ili dolazi iz Hercegovine (najvie iz apljine). Oni odlaze sa namjerom da kupe povrtlarske proizvode, a ujedno kupuju i Jagodu kad je ima u ponudi. Ovo ugroava domau proizvodnju. Procena moje prednost na osnovu ostalih konkurenata je: - blizina trita Proizvodno mjesto je udaljeno samo 6 km. to je jako vano jer je, Jagoda jako osjetljiva i svaki dui transport unitava kvalitet Jagode. - svjea Jagoda Jagoda koja se ubere nakon 1h je ve u dodiru sa potroaima, znai ne skladiti se i nema bojaznosti od propadanja, - dosadanja zagarantovana distribucija Od 2001 god. se bavimo proizvodnjom i distribucijom Jagode, i trenutno imamo oko 5 prodavnica koje snadbjevamo naim sezonskim proizvodom Jagodom i taj broj e se poveati na oko 10-15, ako uspijemo da proirimo proizvodnju. (Aneks 5)

ANALIZA ISPITIVANJA POTROAKE POTRANJE Ispitivanje potranje u prodaji Jagoda Na osnovu dosadanjih iskustava i raenih anketa (aneks 4) u plasmanu Jagoda dolo se do sljedeih rezultata: - prosena dnevna potronja svjee ubranih Jagoda na prijedorskoj regiji je oko 1.500 kg.(u sezoni). Prosjena cijena je 1.5 KM postotak potronje kree se: 60% prodavnice (STR i vee samoposluge) cijena varira zavisno koje je doba sezone. 20% zelena pijaca 10% poslastiarnice i restorni (stoga to bi poslastiarnice jednim djelom mogle da kupuju i zamrznute Jagode nije detaljno istraeno) 10% firme koje se bave preradom Jagode (cjena koju diktiraju same firme, a i kvalitet je veoma nizak). (ovo je moja procjena, koju sam dobio lino svojim istraivanjima raenim ove, a i predhodnih godina.) Iz ovoga sam izvukao da je prosena cijena Jagode u sezoni oko 1.5 KM. (poetak sezone 3 -3.5 KM koja je samo nekoliko dana, do cjene od 1.5 - 1 KM po kili na sredini sezone, i na kraju sezone oko 1.5 do 2 KM ali tada se kvalitet Jagode nemoe porediti sa onim na poetku Jagoda je sitna i treba joj vie vremena da sazri)

12

Za plasteniku proizvodnju koja je veoma razliita po cjeni, a prodajna mjesta su ista, ta cifra bi bila duplo vea i kretala bi se oko 4 - 5 KM, imajui u vidu da plastenika Jagoda sazreva oko 4-5 sedmica prije.

OPIS CILJANOG TRITA Sama proizvodnja: U oblasti proizvodnje istraivanje i dosadanje iskustvo pokazalo je da trite eli domae i zdrave Jagode. Trite zahtjeva kvalitetnu i atraktivnu ambalau koja prati ekoloke trendove i kao takva privlai potroae. Geografski, trite je smjeteno na podruiju Prijedora i regije Banja Luka, a grupu korisnika proizvoda ine: - Prodavnice - Pijace - Poslastiarne - Restorani (sve ove grupe ele da u svojoj ponudi imaju zdravu i svjeu Jagodu, stoga to bi se za poslastiarne i restorane mogla distribuirati i zaleena Jagoda zavisno do namjene) - Firme koje prerauju Jagode. Proizvod Jagode je taraen od cjelokupne strukture stanovnitva kako sa razliitosti starosne dobi tako polne, etnike i dr. Jagoda je est gost na trpezama u naim domainstvima, ali i trendovi o zdravoj ishrani takodje idu u prilog plasmanu proizvoda.

13

IV. MARKETINKA STRATEGIJA


Opis proizvoda: Razliiti atraktivni oblici plodova crvene boje na kojima se istie zelena aka u kombinaciji sa specifinom aromom i okusom, pridonose tome da se Jagoda svrstava u najomiljenije voe kako kod male djece, tako i kod onih najstarijih. Jagode nisu samo delikatesna namirnica pristupana svakom depu, nego biljka ljubimica mnogobrojnih vrtova, inspiracija kuharima, raznim umjetnicima, te na kraju i izvor prihoda brojnim domainstvima. Osim lijepog izgleda i odlinog okusa Jagoda sadri itav niz hranjivih sastojaka koji pozitivno djeluju na zdravlje ovjeka. Plod Jagode je takoer izvor zatitnih tvari koje omoguuju pravilan rast i razvoj ljudi, a koje ubrzavaju i oporavak od bolesti. Iz tih je razloga, i ako hemijski sastav nije bio poznat, koritena od davnina u lijeenju bubrenih i reumatskih bolesti, sniavanju krvnog tlaka, holesterola u krvi i u mnoge druge svrhe. Mnoga istraivanja upuuju na to da su Jagode izvor korisnih sastojaka u borbi protiv raka, kardiovaskularnih bolesti, slabljenja imunolokog sistema i neurolokih poremeaja. Ovi i mnogi drugi poremeaji povezani su sa tetnom oksidacijom nukleinskih kiselina, lipida i proteina. Antioksidansi su spojevi koji neutraliziraju tetne slobodne radikale i na taj nain smanjuju rizik od pojave razliitih bolesti. U antioksidanse ubrajamo vitamin C, E, flavonoide, tanine, elaginu kiselinu, lignin i razliite fenolne spojeve. Njihov sastav i koncentracija ovise o sorti, lokaciji, nainu uzgoja te vremenu berbe plodova. Plodovi Jagode bogati su pektinom, taninom, organskim kiselinama, flavonoidima, folnom kiselinom, vitaminom E, vitaminom C, vitaminima B kompleksa, K, Fe, Mg, Ca, P i velikim brojem antioksidanata. Sadraj vitamina C kree se od 25120mg/100g ovisno o sorti. Neki smatraju da 8 krupnih jagoda sadri 140% dnevne potrebe organizma za tim vitaminom. Od eera prevladava glukoza, dok je saharoza vrlo malo zastupljena, pa ih mogu jesti i dijabetiari. Jagoda u 100 grama sadri oko 35 kcal, 0 kolesterola i 0 masti. Jagoda koju firma Fragola proizvede, razlikuje se po tome to se toj Jagodi poseveuje maksimalna panja tokmo cjele godine (ianje, ienje,navodnjavanje, prihrane I sl.), tako da je ona kvalitetna i koliinski zadovoljava, tanije i vie nego da opravdava svoj oekivani prinos. Na tritu se nalaze manje vie sline vrste Jagoda samo razlika je u nainu transporta, drugaije reeno odakle je ta Jegoda stigla. Koliko je kilometara prela. Jer je veoma bitno da se Jagoda ne oteti prilikom transporta. Najvee koliine Jagoda propadaju prilikom transporta jer dolazi do gnjeenja proizvoda.

14

Cjenovna strategija
(odnosi se na strategiju cijene Jagode) Cijena je zasnovana na vrijednosti proizvoda i cijene koje diktira trite. Za proizvodnju na otvorenom: U poetku sezone Jagoda po kili dostie cijenu od 3 KM. Posle 4 5 dana cjena Jagode naglno opada do 1.5 - 1 KM. Cijena u toku sezone se spusti ak i na 0.80 (vrlo retko, tanije kada je trite pretrpano). Kako sezona berbe prilazi kraju,cjena je opet u porastu ali kvaltet na kraju nemoe da se poredi sa onim na poetku sezone. Za plasteniku proizvodnju: Cjena Jagode u plastenicima se kree oko 4 KM, i ona je konstantna, mada ima bojaznostii da ta cijena padne i na 3, 50 KM ali to nije veliki pad. Uzrok tome je vremensko poklapanje plastenike i proizvodnje na otvorenom. Cjena zavisi takoe i od godine roda. Ako je godina bila slaba, tainije ako se Jagoda na tritu pojavljuje u manjim koljiinama cjena proizvoda raste, naravno opet do one cjene koja je na tritu u tom trenutku zastupljena. U ve unapred poznatu cjenu koju firma Fragola nudi uraunat je i prevoz do lokala prodavca koji je zainteresovan za prodaju naeg proizvoda, gdje mi garantujemo kvalitet naeg proizvoda i ne dozvoljavamo nikakva iznenaenja prilikom trensporta (gnjeenja Jagode, kanjenje sa dostavom redovna dostava, drskost osoblja koje radi na dostavi i sl.)

Distribucija
Distribuciju vri firma i posrednici kojima firma ukae povjerenje. Firma Fragola ima 5 manjih prodavnica sa kojima je ve saraivala, i saraivae i u budunosti. Taj e se broj proiriti na jo 10 isto tako manjih prodavnica, jer kapacitet nedozvoljava proirenje. Distribucija je veoma vaan segment u plasmanu Jagoda, jer su one podlone uticaju temperaturnih razlika, (moraju u kratkom roku da budu iskoritene, da li u slobodnoj prodaji ili u preradi) koje mogu uticati na kvalitet, i zbog injenice da kupci zahtjevaju svje proizvod Jagode. Proizvod Jagoda, pakovao bi se na razliite naine. U proizvodnji na otvorenom polju Jagoda se pakuje u malim gajbama veliine 5 6 kg, a za plasteniku proizvodnju planirano je pakovanje u stiroporne posude veliine 1kg i 0.5 kg, koje e biti obljepljen providnom folijom. Ovakav nain pakovanja je veoma privlaan za kupce i mnogo je bolji jer svako naknadno prepakivanje oteuje proizvod, tanije dolazi do negovog gnjeena. Naravno sva pakovanja e biti uraena onako kako to kupci zahtjevaju, odnosno onako kako je to njima njprihvatljivije. Lokacija je u Prijedoru i ispunjava uslove za poljoprivrednu proizvodnju, a u isto vrijeme nije daleko od prodajnih mjesta i centra grada (6 km od centra grada, stoga je 4km puta asvaltirano i 3km dobro uraenog makadam puta koji bi ove godine trebao da se asvaltira).

15

U bliskoj budunosti, dobijanjem novanih sredstava i proirenjem kapaciteta Jagoda koju proizvede firma Fragola stigla bi i na trite oblinjih gradova (N.Grad, K.Dubica, S. Most ), ovo trite nije detaljno ispitano, ali trenutni kontakti koje imamo pokazuju potrebu za kvalitetnom Jagodom i daljim detaljnim istraivanjem bi se utvrdilo stvano stanje potranje.

Reklamiranje
Akcenat u prezentaciji i reklamiranju proizvoda treba staviti na proizvodnju ZDRAVE HRANE to kupci rado prihvataju. Sledei predloeni naini reklamiranja su za firmu najprihvatljiviji i najbolji: - usmena prezentacija - internet oglaavanje (web strana) - izloba na sajmovima prehrane - putem lifleta, mini postera i vizit kartica Usmena prezentacija Na prvom mjestu ukljuuje opis proizvoda i ostale karakteristike. Jagode su proizvedene u ekolko istim podlogama, bez koritenja hemijskih sredstava u proizvodnji upakovane u atraktivnu ambalau mase 0.5 kg i 1 kg . Namjenjene su ishrani svih struktura potroaa i kao zdrava hrana sadre mnoge vitamine, minerali i kiseline koje su potrebne za pravilnu ishranu. Naroito se preporuuju kao dijetalna ishrana, ispunjavaju sve zdravstveno higijenske uslove. Domaa i najbolja - SLOGAN Usmena prezentacija se bazira na vizuelnom predstavljanju proizvoda, za kategorije potencijalnih kupaca. Prezentacija za maloprodaju sadri opis proizvoda, i namjenu proizvoda i redovne isporuke u sezoni, to je vrlo bitno za maloprodajne objekte. Prezentacija za veleprodaju ukljuuje predstavljanje proizvoaa, opis i namjenu proizvoda. Akcenat treba staviti na mogunost odloenog plaanja od oko 5 dana do dana preuzimanja proizvoda (u dosadanjem poslovanju smo koristili ovaj metod, na odloeno plaanje) Takoe treba naglasiti mogunost popusta u zavisnosti od koliine kupljenih proizvoda. Internet oglaavanje Izrada web strane sa opisom proizvoaa, proizvoda i ostalim karakteristikama proizvodnje koja e na lak nain predstaviti samog proizvoaa i proizvod ili postaviti link na ve sline ili poljoprivredne sajtove. Sajt bi sadrao, sve informacije od samog poetka rada firme do sadanjosti i planova za budunost. Naravno, tu bi se nala mnoga objanjenja praena slikom kako firma radi na proizvodnji, kupci, plnovi proirenja trita i sve ostalo to bi bilo zanimljivo. Naravno tu bi bio i slogan po kome bi kupci i ostali prepoznali ovu firmu. Danas mnogo ljudi ne koristi internet, ali u bliskoj budunosti internet e da bude br.1 za reklamiranje. Cijena ovakvog vida reklame bila bi oko 50 KM (imajui u vidu da e vlasnik sam da izradi sajt)

16

Izloba na sajmovima prehrane Je sve vei trend u savremenoj ekonomiji. Koja daje niz mogunosti, od kontakata sa drgim proizvoaima, preko novih naina prozvodnje i distribucije, do niza edukativnih seminara iz oblasti zdrave hrane. Vaan je i kontakt sa drugim kupcima i irenje i prezentovanje kako zdrave hrane tako i jagode kao vanog konzumenta u svakodnevnoj upotrebi. Nain prezentacije i reklamiranja na sajmovima nije previe skup i pristupaan je svima, kako velikim tako i malim proizvoaima, a u prilig tome ide i teza da su ovakvi sajmovi zdrave hrane sve ei i da se njima poklanja velika panja, a zbog same prirode stvari, proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane. Cijena izlaganja i reklamiranja na jednom od ovih sajmova nije velika i iznosili bi od 300 do 500 KM. Putem lifleta, mini postera, letaka i vizit kartica: U lifletima, letcima i mini posterima bi se nalazio opis proizvoaa, karakteristike proizvoda i poruku za potencijalne kupce. Jagode su proizvedene u ekolko istim podlogama, bez koritenja hemijskih sredstava u proizvodnji upakovane u atraktivnu ambalau. Namjenjene su ishrani svih struktura potroaa i kao zdrava hrana sadre mnoge vitamine, minerali i kiseline koje su potrebne za pravilnu ishranu. Naroito se preporuuju kao dijetalna ishrana, ispunjavaju sve zdravstveno higijenske uslove. Naravno ovde govorimo o plastenikoj proizvodnji koja e biti naglaena, jer je jedino tako mogue proizvesti ekoloki zdravu Jagodu. Domaa i najbolja SLOGAN Naravno sav tekst koji bi bio pisan bio bi popraen slikama, karakteristikama i sloganima. Mini posteri bi takoe sadrili teksutalne poruke i slike, a bili bi postavljeni na izlozima prodavaca koj ve imaju proizvod firme Fragola. Vizit kartice bi sadrale naziv firme, adresu, manji opis proizvoda sa prepoznatljivijim logom i brojem telefona. Cjena kotanja ovakvog vida reklamiranja bi iznosila oko 100 KM - oko 500 lifleta 200 vizit kartica i 50 mini postera. (imajui u vidu da firma poseduje raunar i dodatnu opremu, a vlasnik se do tad ve bavio ovim vidom izrade marketinga) Raspored utroenog novca u toku godine je prikazan tabelarno u Aneksu br.6 Primenr reklama moete da vidite u Aneks br.7

17

V. MENADMENT / ORGANIZACIJA
Organizacija proizvodnje Jagoda nije mnogo zahtjevna. Organizacija posla u proizvodnji Jagode traje tokom itave godine, koja nije mnogo fiziki teka ali tri povremenu angaovanost u jagodnjaku da bi se moglo kvalitetno i dobro obaviti branje koje ne traje vremenski dugo, oko 40 dana u godini.- od polovice maja do kraja juna mjeseca. Radnici koji e biti angaovani, ne moraju da budu specijalizovani za ovaj posao, jer on nije komplikovan. Veinom ljudi koji e biti angaovni za rad su moji roaci, kao i do sada. O itavom poslu vodi rauna sam vlasnik, nabavka materijala, prodaja, proizvodnja... on je ukljuen u sve, a radnici e biti angaovani zavisno od godine roda, znai po potrebi. Jagoda se sadi u najoptimalnijem roku za sadnju, a to je od polovice avgusta do polovice septembra uz dobro pripremljeno zemljite isfrezano i nagnojeno zatee se folija i vri se sadnja. Posle sadnje dolazi obavezno runo zaljevanje (svakoj sadnici od 0.5-1 L.vode) bez obzira na sistem za navodnjavanje.sledee godine u rano prolee obavezno je da se isti jagodnjak od trulei koja je nastala tokom zimskog perioda. Ta trule se obavezo mora iznjeti iz jagodnjaka i zapaliti. Sve se ovo radi prije kretanja vegetacije. Kretanjem vegetacije, a i u daljem periodu tokom itave godine obavezno je ianje trave izmeu redova, odnosno izmeu folija.kada Jagoda krene rasti i razvijati se onda se pristupa raznim zatitama Jagode od: trulei, pjegavosti, velike koliine vlanosti (ako postoji) i svih drugi bolesti koje napadaju Jagodu (koje se nalze u Jagodnjaku).Tabela zatitnih sredstava nalaz se u aneksu br.8 Uz sve zatite moe se vriti prihrana preko lista. Po zavretku branja Jagode, skida se sva zelena masa sa folije znai vri se ianje lista peteljki i ostalog do blizu samog korena Jagode, koje tokom ljeta ponovno narastu. Ovo se sve radi uz navodnjavanje i posle branja Jagode, jer nadolaze ljetni mjeseci gdje su velike vruine, i temperatura ispod folije zna da bude i 50C, to isuuje zemljite. U jesen se ponovo vri ianje jagodnjaka tako da bi biljka bila to bolja i da spremno doeka zimu, a u prolee sledee godine je isti postupak kao predhodne godine.

18

Ogranigram

Direktor/Vlasnik Drako Aneli

Knjigovoa Angaovan povremeno Proizvodnja Vlasnik +2 rdnika

Nabavka Vlasnik

(zavisno od godine)

Prodaja Vlasnik + jedan radnik

Marketing Vlasnik

BLOK DIJAGRAM PROIZVODNJE JAGODA NA OTVORENOM


ulaz osnovne sirovine: podloga za uzgoj - sadnice - kap po kap - folija - P.G. mrea zatitna sredstva ambalaa proizvodnja: proces proizvodnje traje 60 dana, a sama berba 30 dana - berba - Pakovanje i distribucija prodaja (plasman): maloprodajni objekti veleprodajni objekti ugostiteljski objekti Firme koje se bave preradom Jagoda ostalo

BLOK DIJAGRAM PROIZVODNJE JAGODA U PALSTENICIMA


ulaz osnovne sirovine: Plastenik full oprema Zatitna sredstva Ambalaa proizvodnja: proces proizvodnje traje 60 dana, a sama berba 30 dana - berba - Pakovanje i distribucija 19 prodaja (plasman): maloprodajni objekti veleprodajni objekti ugostiteljski objekti Firme koje se bave preradom Jagoda ostalo

Dobavljai sirovina za proizvodnju dati su u tabeli sa cijenama, vrstom proizvoda,


kvalitetom, terminom plaanja, adresom i nazivima firme.

Dobavljai sirovina
Ime dobavljaa Poljoprivredna apoteka DANOJEVI D.O.O. GOLI Udruenje poljoprivrednik a Prijedor ATP IRRIGATION doo. Mjesto, telefon Banja Luka Vrsta Kvalitet proizvoda Sve potrebno za Vie vrsta sadnju Po izboru Jagoda Sve potrebno za Vie vrsta sadnju Po izboru Jagoda Sadnice Plastenik i kompletna oprema za plastenik Odlian Cijena Termini plaanja

Po Zadovaljavajua preuzimanju

Topola 051 /716580 Prijedor Beograd 011/36 79 022

Zadovaljavajua Po preuzimanju 0.19 Euro centi po sadnici Vie vrsta cijena, zavisno od izbora Po preuzimanju Po ispurici ili preuzimanju

Standardno

20

VI. FINANSIJSKA ANALIZA


Neophodno ulaganje Jagoda na otvorenom Proizvodnja je zapoeta u sadanjoj djelatnosti 2001. i do danas se bavi proizvodnjom Jagoda na otvorenom. Na ovaj nain su stvorena iskustva u ovoj oblasti. Za ovaj posao, poetna ulaganja su bila 2000 KM za posaenih 3500 sadnica koja su bila dovaljna za 3 naredne godine. Za ponovnu sadnju 6000 sadnica potrebno je izdvojiti novana sredstva u iznosu koja su data u sledeoj tabeli: R.Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. SREDSTVO Priprema zemljita Sadnice Sistem za navodnjavanje Folija Sredstva za prihranu Protiv gradna mrea IZNOS (KM) 150.00 2 223.00 100.00 500,00 100,00 4 073.00

1000.00 UKUPNO: Finansiranje neophodnih ulaganja vrilo bi se dobijenjem sredstva od LDA 1 500 evra ili 2 925,00 KM, a ostatak potreban od linih sredstava.

Jagode u plastenicima Da bi se zapoela proizvonja Jagode u plastenicima neophodna ulaganja su data u sledeoj tabeli:
Duina plastenika (irina 5m,visina 3.25m) Konstrukcija sa DVE folije Sistem kap po kap Hidraulina pumpa za prihranu tenim djubrivima Uredjaj za magnetno oplemenjivanje vode Stubovi - nosai saksija (9 kom na sprat) Saksije od stiropora Supstrat Kontejnerska sadnica Transport Montaa CENA KOMPLETNOG, NAMONTIRANOG PLASTENIKA SA PUNOM OPREMOM PDV - STOPA 18% UKUPNO u evrima CIJENA u KM 30m 2000.00 92.00 240.00 45.00 794.50 828.84 813.60 963.90

5777.84 943.62 6721.46 13 110.00 KM

Ova ponuda je ATP IRRIGATION d.o.o. iz Beograda koja je trenutno jedina za ovakav nain proizvodnje.

21

Finansiranje neophodnih ulaganja vrilo bi se sledecim sredstvima; - Sredstvima pozajmica i kredita u iznosu od 6500.00 Mjeseni trokovi poslovanja: Sadna godina proizvodnja poinje tek sledee godine Mjeseni trokovi rada mjeseci
Jagoda na otvorenom Jagoda u plasteniku
Poetni troak

I 2900.00 13 110.00

II

III

IV

VI

VII VIII 100 100

IX

XI

XII

Prva godina proizvodnje: Mjeseni trokovi rada mjeseci


Jagoda na otvorenom Jagoda u plasteniku
troakPoetni

II

III 60 60

IV 70 70

V VI VII 110 160 60 110 160 60

VIII IX 130 20 130 20

X 60 60

XI

XII

Trokovi rada iznose oko 670 KM po jednoj sezoni. Pojedninani trokovi u Aneks br. 38 Trokovi rada u plastenikoj proizvodnji nisu precizno poznati ali su u pola manji nego trokovi na otvorenoj proizvodnji, kako zbog manje koliine tako zbog jednostavnosti. Kalkulacija amortizacije za plasteniku proizvodnju Plastenik: irina 5 m, visina 3.20 m, duina 30 m Naziv sredstva Br. A 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. B Konstrukcija sa dve folije Sistem kap po kap Hidraulina pumpa za prihranu T.. Ureaj za magnetno oplemenjivanje vode Stubovi nosai Saksije od stiropora Supstart Kontejnerska sadnica + PDV 18% (Srbija) C 3900.00 179.40 360.00 87.75 1549.27 1616.23 1586.52 1979.60 1840.00 22 Cijena KM Vijek trajanja D 6 god. 6 god. 6 god. 6 god. 6 god. 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. Starost E 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Amortizacija KM (C:DxE) F 650.00 29.90 60.00 14.62 258.21 538.74 525.50 576.53 613.33

UKUPNO

13098.77

3266.83

Kalkulacija amorizacije za proizvodnju na otvorenm 6000 sadnica (oko dunum i po) Naziv sredstva Br. A 1. 2. 3. 4. 5. 6. B Podloga za Jagode na otvorenom Sistem kap po kap Folija Sadnice Protiv gradna mrea Gajbe UKUPNO C 150.00 100.00 500.00 2223.00 1000.00 50 4023.00 Cijena KM Vijek trajanja D 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. 6 god. Starost E 0 0 0 0 0 0 Amortizacija KM (C:DxE) F 50.00 33.33 166.66 714.00 333.33 16.66 1318.98

Planirana prodaja Godinja prodaja Jagoda na otvorenom i u plastenicima: Projektovana prodaja zasnovana je na iskustvu proizvodnje i prodaje Jagoda i markentikom istraivanju po emu zakljuujemo da je: - godisnja prodaja 6 200 kg (Prva godina) 8 600 kg (druga godina) - da je ova prodaja i proizvodnja sezonska i odvija se u 4,5 i 6 mjescu. Za prvu godniu: 6 200 kg. Stoga 3 200 kg otpada na plasteniku proizvodnju, a 3 000 kg na proizvodnju na otvorenom. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prodani 700+ proizvodi u kg 250 500= 250 0 1200 0 Jagodu na otvorenom U prvoj godini prihod bi bio oko 4 500 KM. (prosena cejna 1.5 KM) Jagoda u plasteniku U prvoj godini prihod bi bio 12 800KM (prosena cjena 4 KM - rana proizvodnja) Za drugu godinu: 8 600 kg. Stoga 4400 kg. otpada na plasteniku proizvodnju, a 4 200 kg na proizvodnju na otvorenom Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X Prodani 800+ 360 proizvodi u kg 360 600= 0 0 1400 Jagodu na otvorenom

XI

XII

23

U drugoj godini prihod bi bio znaajno vei 6 300 KM (prosena cejna kao i u prvoj godini 1.5 KM) Jagoda u plasteniku U drugoj godini prihod bi bio 17 600 KM (prosena cjena takoe kao i u prvoj godini 4 KM - rana proizvodnja) Iz ovih tabela je vidljivo da je berba Jagode samo u 4,5 i 6 mjesecu, gdje se u 4 i 5 mjesecu berba obavlja u plasteniku, 5 i 6 mjesec na otvorenom polju. Aneks br.11 PROJEKCIJA PROTOKA GOTOVINE (CASH FLOW TABELA)

Uee trokova u ukupnoj prodanoj vrijednosti (za Jagode na otvorenom)


Objanjenje proizvodnih trokova koji utiu na trokove prodanih dobara. Sezonska prosjena proizvodnja Jagoda na otvorenom je 4 200 kg.(6000 sadnica) Fiksni trokovi Podloga za Jagode na otvorenom Sistem za navodnjavanje Folija Sadnice Knjigovodja Protiv gradna mrea Plata 1 jednog stalnog zaposlenog Ambalaa (plastika) UKUPNO: Varijabilni trokovi Transport Plate radnika sezonaca Zatitna sredstva Voda Trokovi rada UKUPNO: Koliina 3 ranika u udranom periodu 10 000 l po sezoni Cijena KM 150,00 100.00 500.00 2223.00 700,00 1000.00 3 000.00 50,00 7723.00 Cijena KM % uea u ukupnom iznosu 2% 1.5 % 6.5 % 28.5 % 9% 13.5 % 39 % 100 % % uea u ukupnom iznosu 100.00 6% 800,00 46.5% 6% 3.5 % 38-% 100 %

100.00 60.00 670.00 1730.00

24

Uee trokova u ukupnoj prodanoj vrijednosti (za Jagode u plastenicima)


Objanjenje proizvodnih trokova koji utiu na trokove prodatih dobara: Sezonska prosjena plastenika proizvodnja Jagoda 3 800 kg. (6 300 sadnica) Fiksni trokovi Plastenik sa kompletnom opremom spremnom za rad Protiv gradna mrea Obaveze UKUPNO: cijena KM 13 110,00 1000 100,00 13 210.00 % uea u ukupnom iznosu

100%

Varijabilni trokovi Transport Voda 2 sezonski radnik Zatitna sredstva Trokovi rada Ambalaa (stiropor) UKUPNO:

Cijena KM 100,00 60.00 500.00 100.00 670.00 400 1880.00

Koliina 10 000 l po sezoni -

% uea u ukupnom iznosu %

100%

ematski prikaz uea trokova za kompletnu proizvodnju Jagoda za prvu godinu:


Fiksni Varijabilni Profit prije oporezivanja 8999.76 KM 4059.96 KM 4190.30 KM 25 52 % 23.5 % 24.5 %

Porez 17 % Neto profit

712.34 KM 3477.96 KM

4.2 % 20.2 %

Uee trokova u ukupnoj prodanoj vrijednosti za kompletnu proizvodnju Jagoda prva godina

varijabilni fiksni profit porez netto profit

Prag ekonominosti/pozitivna nula nalazi se u aneksu br. 12 Bilans uspjeha:


(za prvu godinu) Mjeseni Prihodi Trokovi Dobit/gubitak Porez na dobit 17% Neto profit Godinji 17 250 KM 13059.72.00 4190.30 712.34 3477.96 KM

ematski prikaz uea trokova za kompletnu proizvodnju Jagoda za drugu godinu:


Fiksni Varijabilni Profit prije oporezivanja Porez 17 % Neto profit 8999.76 KM 4139.97 KM 10761.26 KM 1829.41 KM 8931.85 KM 37.5 % 17.5 % 45 % 7.6 % 37.3 %

26

Uee trokova u ukupnoj prodanoj vrijednosti za kompletnu proizvodnju Jagoda druga godina

varijabilni fiksni profit porez netto profit

Prag ekonominosti/pozitivna nula nalazi se u aneksu br. 12 Bilans uspjeha:


(za drugu godinu) Mjeseni Prihodi Trokovi Dobit/gubitak Porez na dobit 17% Neto profit Godinji 23900 KM 13138.74 10761.26 1829.41 8931.85 KM

27

BILAN STANJA FragolA AKTIVA (sredstva) Osnovna sredstva Oprema (maine, plastenik,itd) Objekat (zgrade) Zemljite Obrtna sredstva Gotovina iro raun Potranja od kupaca Zalihe gotovih proizvoda Zalihe sirovina Inventar UKUPNA AKTIVA PASIVA (izvor sredstava) Tekue (kratkorone) obaveze Pozajmica od rodjaka Kratkoroni krediti Donacija od ALD Beskamatni kredit ALD Dugorone obaveze Dugoroni kredit Osnovni kapital Vlastiti kapital Nerasporeena dobit UKUPNA PASIVA

18 200.00 0.00 5000.00 1000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 24200.00

3075.00 1000.00 1950.00 975.00 10 000.00 7200.00 0.00 24200.00

28

ZAKLJUAK
Iz finansijske analize je vidljivo da je opravdano ulaganje u proizvodnju Jagoda. Profit u proizvodnji Jagoda postoji i da je opravdan nastavak, i proirenje proizvodnje, a najbolji profit se oekuje od plastenieke proizvodnje Jagoda i to tek nakon prve godine, gdje dobijamo kvalitetnu i zdravu Jagodu. Povrat novca uloenog u kompletnu opremu za proizvodnju na otvorenom otplatio bi se za jednu sezonu, a za palsteniku tek u drugoj godini, tako da bi sledea sezona bila otplaena i to se tie profita on bi se poveao jer je prinos posaenih Jagoda u drugoj godini vei za 25 %. Takoe, prinos se oekuje i tree godine, a slin je kao i u prvoj. to se tie vertikalne plastenike proizvodnje, trenuto je stanje nepovoljnije na odnosu opreme na otvorenom iz jednog veoma jednostavnog razloga, oprema koju nabavljamo moe da se nabavi samo od jednog proizvoaa, tako da on dri monopol u rukama. Pojavljivanjem jo proizvoaa opreme (iste ili sline) za vertikalni uzgoj Jagoda, cjena opreme bi bila manja, to bi proizvoaima pomoglo u njihovom buduem radu.

29

You might also like