Predsjednica Borjana Krito, s. r.

ZAKON
O RAUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OPE ODREDBE lan 1. Ovaj zakon ureuje oblast raunovodstva i revizije, sticanje zvanja, kvalificiranje i licenciranje u raunovodstvenoj i revizorskoj profesiji, organizaciju i funkcionisanje sistema knjigovodstva i raunovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvjetaja, reviziju finansijskih izvjetaja, osnivanje Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tektu: Komora), uspostavu nadzora nad kvalitetom rada drutava za reviziju i javni nadzor. lan 2. Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedee znaenje: 1. Raunovodstvo je sistem ije funkcionisanje osigurava informacije o finansijskom poloaju, uspjenosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama znaajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvjetaja; 2. Knjigovodstvo podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i uvanje originalne poslovne dokumentacije koja prua dokaze o tim transakcijama; 3. Revizija finansijskih izvjetaja je ispitivanje finansijskih izvjetaja radi davanja miljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno znaajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Meunarodnim raunovodstvenim standardima i Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja; 4. Komisija za raunovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija), formirana u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 42/04); 5. Certificirani raunovodstveni tehniar je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa lanom 5. ovog zakona; 6. Certificirani raunovoa je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa lanom 5. ovoga zakona;

7. Ovlateni revizor je Federalnog ministarstva nakon to joj je izdat skladu sa lanom 5. ovog

lice koje posjeduje licencu izdatu od strane finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) certifikat od strane profesionalnog tijela u zakona;

8. Raunovodstveni i revizorski standardi su standardi, pratea uputstva, objanjenja i smjernice, principi profesionalne etike iz lana 33. ovog Zakona objavljeni od strane Komisije, a koji su obavezni za cjelokupnu raunovodstvenu i revizorsku profesiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brko Distrikt); 9. Profesionalna tijela su nevladina, dobrovoljna profesionalna udruenja u Federaciji prihvaena od strane Komisije, u skladu sa lanom 11. Zakona o raunovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine; 10. Certifikat je javni dokument kojim se dokazuje da je lice poloilo ispite i steklo odgovarajue struno zvanje; 11. Licenca je javni dokument koji predstavlja odobrenje za rad izdata licu ili drutvu u skladu s odredbama ovog zakona i Meunarodnim obrazovnim standardima; 12. Registar finansijskih izvjetaja je centralni izvor informacija o uspjenosti poslovanja i finansijskom poloaju pravnih lica u Federaciji, uspostavljen kod ovlatene institucije u skladu sa zakonskim propisima. lan 3. Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva privredna drutva, ukljuujui drutva za osiguranje, mikro-kreditna drutva, leasing drutva, investicione fondove, drutva za upravljanje investicionim fondovima, brokersko-dilerska drutva, berze i banke, te na druge finansijske organizacije, zadruge, profitna i neprofitna pravna lica ije je sjedite registrovano u Federaciji. Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice sa sjeditem u Federaciji osnovalo u inostranstvu, ako propisima tih drava nije utvrena obaveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvjetaja. Odredbe ovog zakona odnose se na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjeditem izvan Federacije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji. Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budeta Federacije, budeta kantona, budeta opina i gradova i vanbudetskih fondova. lan 4.

Pravna lica u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mala, srednja i velika, zavisno od pokazatelja utvrenih na dan sastavljanja finansijskih izvjetaja u poslovnoj godini, prema sljedeim kriterijima: visina prihoda, vrijednost imovine, prosjean broj zaposlenika u toku poslovne godine.

Mala pravna lica su ona koja ispunjavaju najmanje dva od slijedeih uslova: prosjean broj zaposlenih je manji od 50, prosjena vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je manja od 1,000.000,00 KM, ukupan godinji prihod je manji od 2,000.000,00 KM. finansijskih

Srednja pravna lica su ona koja na dan sastavljanja izvjetaja ispunjavaju najmanje dva od sljedeih uslova:

prosjean broj zaposlenih u toku godine je od 50 do 250, prosjena vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od 1,000.000,00 KM do 4,000.000,00 KM, ukupan godinji prihod iznosi od 2,000.000,00 KM do 8,000.000,00 KM.

U srednja pravna lica razvrstavaju se i ona ije vrijednosti su vee od gornjeg iznosa jednog od uslova iz stava 3. ovog lana. Velika pravna lica su ona koja prelaze gornje vrijednosti iz najmanje dva uslova iz stava 3. ovog lana. Osim pravnih lica iz stava 5. ovog lana, velika pravna lica u smislu ovog zakona su banke, mikro-kreditne organizacije, tedno-kreditne zadruge, drutva za osiguranje, leasing drutva, drutva za upravljanje investicionim fondovima, drutva za upravljanje obaveznim odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska drutva i druge finansijske organizacije. Na dan sastavljanja finansijskih izvjetaja, pravna lica su duna samostalno izvriti razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu podataka iz finansijskih izvjetaja za tekuu poslovnu godinu, srazmjerno broju mjeseci poslovanja, a dobiveni podaci koriste se za tekuu i narednu poslovnu godinu. Prosjena vrijednost poslovne imovine izraunava se tako to se sabere neto knjigovodstvena vrijednost poslovne imovine na poetku i na kraju obraunskog perioda podijeli sa brojem dva, a prosjean broj zaposlenih tako to se ukupan zbroj zaposlenih krajem svakog mjeseca, ukljuujui

i zaposlene izvan teritorije Federacije, podijeli sa brojem mjeseci u obraunskom periodu. Obavjetenje o razvrstavanju pravnog lica u mala, srednja ili velika, izvreno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice duno je uz godinje finansijske izvjetaje, dostaviti Ovlatenoj instituciji iz lana 44. ovog zakona. II. ZVANJA I KVALIFIKACIJE lan 5. Ovim zakonom se propisuju sljedea revizorskoj profesiji Federacije: zvanja u raunovodstvenoj i

1) Certificirani raunovodstveni tehniar, 2) Certificirani raunovoa, 3) Ovlateni revizor. Testiranje kandidata za zvanja iz stava 1. ovog lana, izdavanje certifikata uspjenim kandidatima i licenciranje (izdavanje odobrenja za rad) obavljat e sljedea tijela: 1. Testiranje kandidata za certificirane raunovodstvene tehniare, certificirane raunovoe i ovlatene revizore vri Komisija. Testiranje kandidata se vri na osnovu jedinstvenog programa za Federaciju, Republiku Srpsku i Brko Distrikt, kako je utvreno Zakonom o raunovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine, a koji je u cijelosti u skladu sa standardima i smjernicama Meunarodne federacije raunovoa (u daljnjem tekstu: MFR). Komisija moe prenijeti aktivnosti vezano za administriranje testiranja na jedno ili vie profesionalnih tijela, pri emu e Komisija poblie nadgledati provoenje tih aktivnosti; 2. Certifikate za certificirane certificirane raunovoe i ovlatene tijelo, pod nadzorom Komisije; raunovodstvene tehniare, revizore izdaje profesionalno

3. Licenciranje certificiranih raunovodstvenih certificiranih raunovoa, koji pruaju nezavisne usluge treim licima, vre profesionalna tijela; 4. Licenciranje ovlatenih revizora vri Ministarstvo; 5. Licenciranje drutava za reviziju vri Ministarstvo.

tehniara i raunovodstvene

Iznimno, certifikat ovlatenog revizora bez provedenog prethodnog testiranja izdaje se na zahtjev doktora nauka, odnosno magistra ekonomskih nauka iz oblasti raunovodstva, revizije i analize poslovanja, koji ima izbor u odgovarajue nauno zvanje, odnosno magistar ekonomskih nauka koji posjeduje zvanje certificiranog

raunovoe i praktino raunovodstva i finansija.

iskustvo

od

pet

godina

na

poslovima

U vezi sa ta. 4. i 5. stava 2 ovog lana, Ministarstvo je nadleno za nadzor u oblasti razvoja raunovodstvene i revizorske profesije, koja je angaovana na pruanju ekspertnih usluga javnosti. Licenciranje se ne vri kod certificiranih raunovodstvenih tehniara i certificiranih raunovoa koji obavljaju raunovodstvene poslove za interne potrebe preduzea i ostalih pravnih lica. Reviziju finansijskih izvjetaja u Federaciji mogu obavljati samo lica koja posjeduju odgovarajuu licencu izdatu u Federaciji, u skladu s ovim zakonom. Revizorske izvjetaje mogu davati samo drutva za reviziju koja imaju licencu izdatu u Federaciji, u skladu sa ovim zakonom. Sticanje, kvalifikacija, priznavanje i nostrifikacija kvalifikacija lan 6. Za raunovodstvenu i revizorsku profesiju u Federaciji primjenjuje se jedinstveni program obuke i sticanja kvalifikacija na nivou Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Program). Program donosi Komisija u skladu sa standardima i smjernicama MFR i implementira ga u saradnji s profesionalnim tijelima. Lica koja pristupaju raunovodstvenoj i revizorskoj profesiji iz lana 5. stav 1. ovog zakona, mogu stei propisana zvanja samo ako ispunjavaju uslove koje odreuje Komisija. Novi kandidati za profesionalna zvanja iz lana 5. stav 1. ovog zakona moraju ispunjavati uslove u pogledu strune spreme, praktinog iskustva, obuke i testiranja koje utvruje Komisija. lan 7. Profesionalno tijelo definisano ovim zakonom, u saradnji sa Komisijom, provodi Program za sticanje kvalifikacija i zvanja u raunovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji. Profesionalno tijelo duno je donijeti propise kojima se ureuje nain provedbe Programa i naknade za sticanje zvanja u raunovodstvenoj i revizorskoj profesiji, kvalificiranje i profesionalni razvoj raunovoa i ovlatenih revizora, kontinuirana edukacija, kontrola kvaliteta rada njegovih lanova, te izdavanje certifikata za sva zvanja u profesiji, kao i licenci za zvanja u oblasti raunovodstva.

Na propise iz stava 2. ovog lana saglasnost daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) po pribavljenom miljenju Ministarstva. Profesionalna tijela su odgovorna za utvrivanje i realizaciju kontinuirane profesionalne edukacije svojih lanova u skladu sa Meunarodnim obrazovnim standardima, te voenje evidencije na osnovu koje se dokazuje da su zadovoljeni uslovi i kriteriji kontinuirane edukacije koje je utvrdila Komisija. Profesionalna tijela iz oblasti raunovodstva i revizije koja imaju registraciju u Federaciji duna su saraivati sa Komisijom u vezi svih pitanja utvrenih ovim zakonom. Nadlenost profesionalnih tijela ogleda se u sljedeem: provodi Program za sticanje kvalifikacija, realizuje kontinuiranu edukaciju, vodi evidenciju i izdaje uvjerenja o prisutnosti minimalnom broju sati kontinuirane obuke u raunovodstvenoj profesiji neophodnom za obnavljanje/produenje licence nosiocima profesionalnih zvanja definisanih ovim zakonom, ureuje kvalificiranje i profesionalni razvoj za raunovodstvenu i revizorsku profesiju te provjerava kvalifikacije njihovih lanova, daje struna miljenja svojim lanovima i po zahtjevu treim licima u vezi praktine primjene Meunarodnih raunovodstvenih standarda. lan 8. Usluge obuke kandidata za raunovodstvenu profesiju, u skladu sa Programom, mogu pruati sva pravna lica, profesionalna tijela ili obrazovne ustanove iz Bosne i Hercegovine, koje ispunjavaju uslove koje utvrdi Komisija. Po zavrenoj obuci, organizator obuke izdaje polaznicima uvjerenje o prisustvovanju obuci, koje sadri informacije o broju sati i programu pruene obuke. Pohaanje kurseva obuke za kandidate nije obavezno, ali je obavezno polaganje ispita za dobivanje certifikata. lan 9. Svako lice kojem su certifikat i licenca izdati u drugom entitetu ili Brko Distriktu, s tim da je taj entitet ili distrikt usvojio zakon ili regulativu kojom se istovjetno osigurava priznavanje certifikata i licence izdatih u Federaciji, ima pravo obavljati ove aktivnosti u Federaciji. Lica i drutva za reviziju koja imaju certifikat i licencu u skladu sa zahtjevima Zakona o raunovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine, u Republici Srpskoj i Brko Distriktu smatraju se kvalifikovanim za dobijanje odgovarajue licence u Federaciji kao i za obavljanje

revizije na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez zahtjeva za dodatnim ispitima, obukom ili iskustvom. Takva lica ili drutva Ministarstvu podnose zahtjev za izdavanje licence s dokazima da ispunjavaju uslove definisane ovim zakonom. lan 10. Lica koja posjeduju certifikat izdat od ovlatenog tijela (odnosno Asocijacije) izvan teritorije Bosne i Hercegovine, mogu traiti da se izvri nostrifikacija steenih kvalifikacija, nakon to dokau da su ispunila uslove MFR-a u zemlji u kojoj su stekla kvalifikaciju, kao i da ispunjavaju uslove strune spreme, radnog iskustva, poznavanja pravne regulative i poreznog sistema Federacije. Nostrifikaciju steenih kvalifikacija obavljaju profesionalna tijela uz uslove i postupak koji propisuje Komisija. Strana isprava e se nostrifikovati nakon to se provjeri predlagaevo poznavanje lokalnog zakonodavstva, potrebnog za obavljanje poslova revizije i/ili raunovodstva. Poznavanje zakonodavstva odnosi se na podruja utvrena odlukom Komisije, a provjera se vri na jednom od slubenih jezika Federacije. III. SISTEM RAUNOVODSTVA I KNJIGOVODSTVA Organizacija i funkcionisanje sistema raunovodstva lan 11. Pravna lica, u skladu sa donesenim opim internim aktom, ureuju organizaciju raunovodstva na nain koji omoguava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprjeavanje i otkrivanje pogreno evidentiranih poslovnih promjena, ureuju interne raunovodstvene kontrolne postupke, utvruju raunovodstvene politike, odreuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni, ureuju kretanje knjigovodstvenih isprava i utvruju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu, utvruju postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije finansijskih izvjetaja, propisuju postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi sa pripremom i sastavljanjem godinjih izvjetaja o poslovanju, te finansijskih podataka za statistike, porezne i druge potrebe i ureuju i druga pitanja od znaaja za uspostavljanje efikasnog sistema knjigovodstva i raunovodstva u pravnom licu. Sistem raunovodstva se zasniva na raunovodstvenim principima: tanosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinanom iskazivanju poslovnih dogaaja te na Meunarodnim raunovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS). lan 12.

Sva pravna lica obuhvaena ovim zakonom koja obavljaju ekonomsku aktivnost u Federaciji, obavezna su voditi i uvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pruaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama. Odgovornost za raunovodstvene i knjigovodstvene ovlateno za zastupanje pravnog lica. poslove nosi lice

Lice iz stava 2. ovog lana duno je osigurati voenje raunovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama iskljuivo na osnovu dokumentacije po osnovu nastalog poslovnog dogaaja. lan 13. Pravna lica su duna obavezno donijeti akt o organizaciji raunovodstvenog Informacijskog sistema kojim se odreuje nain prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i uvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za voenje poslovnih knjiga (knjienje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjienja), aurnosti voenja poslovnih knjiga, nain odlaganja i uvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obraun i metode obrauna amortizacije, nain i rokove finansijskog izvjetavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvjetaja. Knjigovodstvene isprave lan 14. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorisani elektronski zapis o nastalom poslovnom dogaaju, koja je potpisana od strane lica koje je ovlateno za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a slui kao osnov za knjienje u poslovnim knjigama. Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telefaksom, kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto uvanja originalne isprave, odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlatenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlatenje. lan 15. Sadraj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i obim nastale promjene (kupovina, koliina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehnikom smislu (kupovina za gotov novac ili na kredit), tehnika obiljeja (datum kupovine, valuta plaanja i sl.) s mogunou pravovremenog nadzora. Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje moe tree lice koje nije sudjelovalo u poslovnom dogaaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji utvrditi prirodu i obim poslovnog dogaaja.

Lice ovlateno za zastupanje pravnog lica ili lice na koje je preneseno ovlatenje jami potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna. Sastavljanje knjigovodstvenih isprava lan 16. Knjigovodstvena isprava sastavlja se za dogaaj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravnog lica i ima odraza na promjenu pozicije imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne sastavljaju se u potrebnom broju primjeraka. i interne prirode i

Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravno lice spolja, iz poslovnih odnosa s treim licima koja su ih sainila (fakture, izvjetaji o novanim promjenama na iro-raunu, odobravanje kasa skonta, izvjetaji o obraunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.). Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravnog lica i slue za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obavezama prema izvorima sredstava (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.). Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis moe umjesto potpisa ovlatenog lica koje zastupa pravno lice ili lice na koje je preneseno ovlatenje sadravati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku lica ovlatenog za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu ("Slubeni glasnik BiH", broj 91/06). Lica koja sastavljaju i vre prijem knjigovodstvenih isprava, duna su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave raunovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri dana od datuma prijema. Kontrola knjigovodstvenih isprava lan 17. Knjigovodstvena isprava prije knjienja mora biti prekontrolisana sa stanovita formalne, sutinske i raunske ispravnosti i ovjerena od ovlatenih lica u pravnom licu. Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i opim aktom pravnog lica.

Sutinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvruje se sutinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznaena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznaeno. Kontrola raunske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva raunsku kontrolu matematikih operacija dijeljenja, mnoenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobijeni rezultati na ispravi. Neispravna isprava nedostataka. vraa se odgovarajuoj slubi radi otklanjanja

lan 18. Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima ne smiju se vriti na nain da dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. Ispravku precrtavanjem vri ono lice koje je izdalo knjigovodstvenu ispravu i koje e ispravku istovremeno izvriti na svim primjercima izdate knjigovodstvene isprave, to potvruje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke. Izuzetak ine knjigovodstvene isprave o novanim poslovnim dogaajima koje se ne smiju popravljati, nego se ponitavaju i izdaju nove. lan 19. Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeuje se knjigovodstvu, gdje se na osnovu nje izdaje nalog za knjienje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole i primljenih knjigovodstvenih isprava, duna su da knjigovodstvene isprave proknjie u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema knjigovodstvene isprave. Poslovne knjige lan 20. Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu godinjih i polugodinjih finansijskih izvjetaja. Poslovne knjige vode se u skladu sa knjigovodstva, uvaavajui naela dokumentovanosti i vjerodostojnosti. naelima sistema dvojnog urednosti, aurnosti,

10

Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenijete na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odtampati ili prikazati na ekranu. Poslovne knjige ine: dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene, hronoloki, prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se moe uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili vie knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilansnih ili vanbilansnih pozicija. Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom poloaju i uspjenosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). Pomone knjige su analitike evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicione nekretnine, dugorone finansijske plasmane, zalihe, potraivanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. lan 21. Poslovne promjene knjie se na analitikim sadraju i bilansnoj pripadnosti odgovaraju kontnog okvira. raunima raunima koji po svom iz propisanog

Kontni okvir i sadraj rauna u kontnom okviru za sva pravna lica propisuje federalni ministar finansija (u daljnjem tekstu: ministar). Detaljan kontni plan propisuje se opim aktom pravnog lica i mora biti usaglaen sa propisanim kontnim okvirom. Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadravati unaprijed pripremljena konta koja, u skladu sa potrebama pravnog lica, osiguravaju podatke za godinje finansijske izvjetaje. Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to: 1) bilansna evidencija i 2) vanbilansna evidencija. Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj bilansne evidencije su poslovni dogaaji koji obiljeja: knjizi u dijelu imaju slijedea

1) poslovni se dogaaj stvarno dogodio i kao takav pripada prolosti poslovanja,

11

2) uinak poslovnog dogaaja moe se izraziti u novanim iznosima, 3) promjena nastala poslovnim dogaajem utie na poziciju (stavku) sredstava, obaveza, kapitala, trokova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja, 4) nastanak poslovnog dogaaja knjigovodstvenom ispravom. moe se dokazati vjerodostojnom

Glavna knjiga vanbilansnih evidencija obuhvaa odreene poslovne dogaaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansu stanja i bilansu uspjeha, ali osiguravaju dodatne informacije o koritenju tue imovine, buduih potencijalnih obaveza, kontrole pojedinih poslovnih poduhvata i informisanja. Kod primjene metode elektronske obrade podataka, glavna knjiga mora biti tako organizovana da se moe izvriti kontrola knjienja. lan 22. Pomone knjige se u pravilu vode posebno. U pomonim knjigama u kojima se vodi evidencija o materijalnoj imovini, imovina se iskazuje u koliinama i novanim iznosima. Druge pomone knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke su: knjiga (dnevnik) blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga deviznih sredstava, knjiga izdatih ekova, knjiga dospijea mjenica, knjiga dionica, knjiga udjela i dr. U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zakljuuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se raunovodstvu istog, a najkasnije narednog dana. Voenje poslovnih knjiga lan 23. U poslovne knjige unose se podaci po principu nastanka poslovnih dogaaja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. Poslovne knjige otvaraju se poetkom svake poslovne godine prijenosom stanja iz bilansa sastavljenog na kraju prethodne poslovne godine ili na osnovu poetnog bilansa kod novoosnovanih pravnih lica, a sa danom stjecanja statusa pravnog lica i prilikom provoenja statusnih promjena u skladu sa lanom 36. ovog zakona. One pozicije koje se ne nalaze u poetnom bilansu otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog dogaaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave.

12

Poslovne knjige vode se na nain da osiguraju, kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, uvanje podataka, mogunost koritenja podataka, mogunost uvida u promet i stanje na raunima glavne knjige, mogunost uvida u vremenski nastanak obavljenog unosa poslovnih dogaaja.

Naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude uinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka. Poslovni dogaaji nastali izmeu dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u poslovnim knjigama prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, to se utvruje odlukom o statusnoj promjeni. lan 24. Za lice koje vodi poslovne knjige, sastavlja finansijske izvjetaje i koje je supotpisnik finansijskih izvjetaja u skladu sa lanom 37. ovog Zakona, opim aktom pravnog lica propisuju se uslovi koje mora ispunjavati: kolsku spremu, radno iskustvo i ostalo, kao i njegovu odgovornost za aurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga. Voenje poslovnih knjiga pravno lice moe povjeriti ugovorom, uz odreenu naknadu, drugom pravnom licu ili preduzetniku registrovanom za pruanje raunovodstvenih usluga koji ima zaposlena lica kojima povjerava voenje poslovnih knjiga, s tim da obezbijedi arhiviranje i uvanje dokumentacije u svom sjeditu. Stav 2. ovog lana ne primjenjuju banke i druge finansijske organizacije, drutva za osiguranje, davaoci finansijskog leasinga, penzijski fondovi, otvoreni fondovi pravnih lica za investicijsko bankarstvo, berze i brokersko - dilerska drutva. Popis imovine i obaveza lan 25. Pravno lice je duno da na poetku poslovanja kao i najmanje jednom godinje sa stanjem na dan kada se zavrava poslovna godina ili neki drugi obraunski period, odreen u skladu sa ovim zakonom, izvri popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvri usklaivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. Pravna lica iz lana 3. ovog zakona, kao i pravna lica i dijelovi tih pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu, ako stranim propisima za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog voenja knjigovodstva, kao i podnoenja i revizije godinjih

13

finansijskih izvjetaja, su duna popisati imovinu i obaveze najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekue poslovne godine. Pravno lice kod kojeg se nalaze tua sredstva, duno je ta sredstva popisati posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih lica ija su ta sredstva, ove se popisne liste ukljuuju u njihovu dokumentaciju o popisu. Popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se i u sluajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 7/09) - spajanje, pripajanje ili dijeljenje - otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. U navedenim sluajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica koja su predmet statusnih ili drugih promjena izrauju finansijske izvjetaje za period od 1. januara do datuma statusne ili druge promjene. Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dunosti i ne oslobaa pravno lice od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra tekue godine. Pravna lica u steaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Ova pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja steajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije. Izuzetno, pravno lice moe svojim aktom predvidjeti due periode za vrenje popisa materijala u knjinicama, kao to su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska graa i sl., s tim da ti periodi ne mogu biti dui od pet godina. lan 26. Internim opim aktom i Odlukom o popisu utvruje se postupak provoenja popisa imovine i obaveza (odreivanje komisije, nain i rokovi popisa, nain usklaivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). Za provoenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri utvrivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi rauna da lica koja su materijalno ili finansijski zaduena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti odreeni u komisiju za popis tih sredstava. U sluaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra Komisija za popis je duna da na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unese u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale izmeu dana popisa i 31. decembra tekue godine te izvri usklaivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekue godine.

14

Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija. Na kraju popisa popisu, utvruje tijelu nadlenom popisu, najkasnije popisna komisija sastavlja izvjetaj o obavljenom vikove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje za razmatranje rezultata popisa za odluivanje o 15. dana od dana isteka poslovne godine.

Obraun amortizacije lan 27. Na kraju poslovne godine sastavlja se konaan obraun amortizacije. Sastavljanje konanog obrauna amortizacije stanju utvrenom na osnovu popisa. zasniva se na stvarnom

Stalna sredstva se sistematski otpisuju primjenom godinjih amortizacijskih stopa koje proistiu iz procijenjenog vijeka trajanja stalnog sredstva ili primjenom amortizacijskih kvota (godinji iznos amortizacije) utvrenih na osnovu planiranog koritenja stalnih sredstava. Pravno lice ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uslovima utvrenim propisima kojima se regulie porez na dobit. Usaglaavanje potraivanja i obaveza lan 28. Pravna lica su duna da prije sastavljanja finansijskih izvjetaja, usaglase meusobna potraivanja i obaveze to se dokazuje odgovarajuom knjigovodstvenom ispravom. Povjerilac je duan da prije sastavljanja dostavi duniku spisak neplaenih rauna. finansijskih izvjetaja

Prije sastavljanja finansijskih izvjetaja za tekuu godinu obavezno se vri usaglaavanje obaveza i potraivanja (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja odreenog stanja potraivanja i obaveza koristit e se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji e se unositi i potvrivati odgovarajuom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki. Primalac konfirmacije je duan poiljaocu: duniku, povjeriocu njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. ili

Stanje obaveza i potraivanja se utvruje na dan 31. decembra tekue godine.

15

Pravna lica su duna u biljekama obrazloiti pojedinana stanja sumnjivih i spornih potraivanja, te planirati aktivnosti i nain rjeavanja istih. Zakljuivanje poslovnih knjiga i utvrivanje finansijskog rezultata lan 29. Poslovne knjige se zakljuuju poslije knjienja svih poslovnih promjena i obrauna na dan zavretka poslovne godine najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvjetaja kao i u sluajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim sluajevima u kojima je neophodno zakljuiti poslovne knjige. Pomone knjige koje se koriste vie od jedne godine zakljuuju se po prestanku njihovog koritenja, osim knjige inventara koja se zakljuuje otuenjem sredstva. Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora nakon zakljuivanja na kraju poslovne godine zatititi na nain da u istoj nije mogua izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova, da je istu mogue u svakom trenutku odtampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu ili se mora odtampati na papir i uvezati na nain da nije mogua izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti lice ovlateno za zastupanje pravnog lica i na kraju odloiti. lan 30. Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zakljuuju, a zatim se na osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvruje stanje imovine, obaveza, kapitala i finansijski rezultat sa prihodima i rashodima obraunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi. Rasporeivanje dobiti i gubitka, pravno lice vri u skladu sa odredbama Zakona o privrednim drutvima i ovog zakona, internog opeg akta i odluke nadlenog organa. Nain i rokovi uvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, izvjetaja i ostale dokumentacije lan 31. Knjigovodstvene isprave uvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga. Knjigovodstvene isprave se odlau u fascikle i registratore nakon zavretka godinjeg obrauna i revizije, a zatim zapisniki predaju u centralnu arhivu pravnog lica.

16

Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvjetaji uvaju se u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno kod drugog pravnog lica ukoliko je istom povjereno voenje poslovnih knjiga. Ako se poslovne knjige vode na raunaru, uporedo sa memorisanim podacima, mora se osigurati i memorisanje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. Pri otvaranju postupka likvidacije ili steaja, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige zapisniki se predaju likvidacijskom, odnosno steajnom upravniku. Isprave koje se uvaju trajno su: platne liste ili analitike evidencije o plaama u vezi sa plaanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvreno sticanje nekretnina, godinji raunovodstveni obrauni, finansijski izvjetaji, konsolidirani finansijski izvjetaji, izvjetaji o izvrenoj reviziji i svi interni akti od uticaja na finansijsko poslovanje. Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu uvaju se najmanje jedanaest godina. Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomone knjige uvaju se najmanje sedam godina. lan 32. Glavna knjiga i dnevnik uvaju se najmanje jedanaest godina, a pomone knjige najmanje sedam godina. Periodini obrauni, isprave platnog prometa putem finansijskih institucija uvaju se najmanje pet godina. ovlatenih

Godinji izvjetaj o poslovanju uva se u originalnom obliku jedanaest godina nakon isteka poslovne godine. Pomoni obrauni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. uvaju se dvije godine. Revizorska drutva uvaju est godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija. Rok za uvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga poinje tei zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni. IV. FINANSIJSKO IZVJETAVANJE Standardi i pravila lan 33.

17

Raunovodstveni standardi finansijskog izvjetavanja su principi i pravila sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvjetaja koji se primjenjuju na sva pravna lica iz l. 3. i 4. ovog zakona, a obuhvaaju: 1. MRS i Meunarodne standarde finansijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu: MSFI), 2. Meunarodne raunovodstvene standarde za javni sektor (u daljnjem tekstu: MRSJS), 3. Pratea uputstva, objanjenja i smjernice koje donosi Odbor meunarodne raunovodstvene standarde (u daljnjem tekstu: OMRS), za

4. Meunarodne raunovodstvene standarde za mala i srednja preduzea koje objavi OMRS. Izuzetno od stava 1. ovog lana, a do objavljivanja MRSJS, budetski korisnici i vanbudetski fondovi primjenjivat e u Federaciji posebne propise za budetske korisnike i vanbudetske fondove iz oblasti raunovodstva i revizije u javnom sektoru. lan 34. Standardi revizije i raunovoa i revizora Federacije su: naela profesionalne etike profesionalnih koji se primjenjuju na cijeloj teritoriji

1) Meunarodni standardi revizije (u daljnjem tekstu: MSR), koje donosi MFR, 2) Kodeks etike za profesionalne raunovoe, koje donosi MFR, 3) Sva pratea uputstva, objanjenja i smjernice, koje donosi MFR. Finansijski izvjetaji lan 35. Pravna lica finansijske izvjetaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara. do 31. decembra tekue godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. Izuzetno, zavisno pravno lice ije matino pravno lice sa sjeditem u inostranstvu ima poslovnu godinu razliitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra moe sastavljati i prezentirati finansijske izvjetaje za period koji je razliit od perioda iz stava 1. ovog lana. Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena, finansijske izvjetaje sastavlja na datum statusne promjene.

18

Poslovni dogaaji nastali izmeu dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u finansijskim izvjetajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, to se utvruje odlukom o statusnoj promjeni. Finansijski izvjetaji sastavljaju se i u sluaju otvaranja, odnosno zakljuenja steaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica. lan 36. Godinje finansijske izvjetaje ine: 1) Bilans stanja - Izvjetaj o finansijskom poloaju na kraju perioda, 2) Bilans uspjeha - Izvjetaj o ukupnom rezultatu za period, 3) Izvjetaj o gotovinskim tokovima - Izvjetaj o tokovima gotovine, 4) Izvjetaj o promjenama na kapitalu, 5) Biljeke uz finansijske izvjetaje. Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog lana, mala preduzea godinje finansijske izvjetaje prezentiraju kroz: 1) Bilans stanja - Izvjetaj o finansijskom poloaju na kraju perioda i 2) Bilans uspjeha - Izvjetaj o ukupnom rezultatu za period. Uz godinji finansijski izvjetaj korisnicima finansijskih izvjetaja se prezentiraju i posebni izvjetaji sainjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku. lan 37. Za finansijske izvjetaje pravnog lica odgovorno je lice ovlateno za zastupanje pravnog lica, upisano u sudski registar. Finansijski izvjetaji pravnog lica, pa i oni tampani na raunaru, moraju biti ovjereni potpisom i peatom certificiranog raunovoe koji sadri naziv "certificirani raunovoa", njegovo ime i prezime, kao i broj vaee licence, izuzev za certificirane raunovoe iz lana 5. stav 6. ovog zakona. Istodobno finansijski izvjetaji moraju biti potpisani od strane lica ovlatenog za zastupanje pravnog lica, upisanog u sudski registar, koje podnosi finansijske izvjetaje, ovjerene peatom pravnog lica - podnosioca. lan 38.

19

Pravna lica koja su razvrstana u velika i srednja duna su sastavljati i prezentirati polugodinje finansijske izvjetaje, tj. finansijske izvjetaje pripremljene za obraunski period od 1. januara do 30. juna. Nezavisno od kategorije u koju su razvrstana u skladu sa odredbama lana 4. ovog zakona, pravna lica ijim se vrijednosnim papirima trguje na tritima kapitala ili su u postupku pripreme za izlazak na ta trita obavezna su sastavljati i prezentirati polugodinje finansijske izvjetaje ako je takva obaveza predviena propisima kojima se ureuje poslovanje vrijednosnim papirima. Polugodinji izvjetaj obuhvaa: 1) Bilans stanja - Izvjetaj o finansijskom poloaju na kraju perioda, 2) Bilans uspjeha - Izvjetaj o ukupnom rezultatu za period, 3) Izvjetaj o gotovinskim tokovima - Izvjetaj o tokovima gotovine, 4) Izvjetaj o promjenama na kapitalu, 5) Biljeke uz finansijske izvjetaje, pripremljene u skladu sa MRS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja ili MRS 34 Periodini finansijski izvjetaji. lan 39. Ministar propisuje sadraj i formu finansijskih izvjetaja pripremaju i prezentiraju u skladu sa ovim zakonom. koji se

Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, finansijski izvjetaj mogu predati i na propisanoj formi obrasca tampanim na raunaru s tim da, uz takve obrasce, istovjetne podatke podnesu i na elektronskom mediju. Poslovne knjige, finansijski izvjetaji i druge finansijske informacije prezentirane od strane lica na koja se odnose odredbe ovog zakona izraavaju se u novanoj jedinici i na jezicima koji su u slubenoj upotrebi u Federaciji. Godinji izvjetaj o poslovanju lan 40. Pravna lica su obavezna pripremati godinje izvjetaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov poloaj, ukljuujui i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se suoava i mjera preduzetih na zatiti ivotne sredine. Godinji izvjetaj o poslovanju obavezno sadri:

20

1) sve znaajne dogaaje nastale u periodu od zavretka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvjetaja, 2) procjenu oekivanog budueg razvoja pravnog lica, 3) najvanije aktivnosti u vezi sa istraivanjem i razvojem, 4) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 5) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica, 6) koritene finansijske instrumente ako je to znaajno za procjenu finansijskog poloaja i uspjenosti poslovanja pravnog lica, 7) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima; zajedno sa politikama zatite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zatita, 8) izloenost pravnog lica cjenovnom, kreditnom, trinom, valutnom riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica. lan 41. Godinji izvjetaj o poslovanju velikih pravnih lica i pravnih lica iji su vrijednosni papiri uvrteni na organizovano trite vrijednosnih papira mora sadravati i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja. Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovoga lana, mala pravna lica nisu duna da pripremaju godinji izvjetaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dune navesti u zabiljekama uz finansijske izvjetaje. Konsolidovani finansijski izvjetaj lan 42. Kod statusnih oblika povezivanja, u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima sastavljaju se i konsolidovani godinji finansijski izvjetaji. Konsolidovani finansijski izvjetaj je finansijski izvjetaj grupe pravnih lica za statusni oblik povezivanja koji ini ekonomsku cjelinu u kome su izdvojeni interni odnosi izmeu tih lica na osnovu kapitala, potraivanja i obaveza, prihoda i rashoda, gdje odreeno lice (matino) ima pravo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama. lan 43.

21

Pri izradi konsolidovanih finansijskih izvjetaja pravna lica su duna pridravati se pravila i procedura konsolidacije godinjih finansijskih izvjetaja koja su ureena MRS-a i MSFI-a. Obaveza za izradu konsolidovanog finansijskog izvjetaja nastaje od prvog mjeseca po isteku mjeseca u kome je formiran statusni oblik povezivanja. Obaveza za izradu konsolidovanog finansijskog izvjetaja prestaje krajem mjeseca u kome je statusni oblik povezivanja prestao da postoji. Konsolidovane finansijske izvjetaje pravno lice, koje u grupi pravnih lica predstavlja matino, duno je sainiti i dostaviti Ovlatenoj instituciji iz lana 44. ovoga zakona. Obaveza sainjavanja konsolidovanih finansijskih izvjetaja je jedanput godinje s prikazom stanja poslovnog rezultata na kraju poslovne godine. Predaja polugodinjih i godinjih finansijskih izvjetaja i godinjih izvjetaja o poslovanju lan 44. Polugodinji finansijski izvjetaji iz lana 38. i godinji finansijski izvjetaji iz lana 36. i godinji izvjetaji o poslovanju iz lana 40. ovoga zakona predaju se Ovlatenoj instituciji, osnovanoj posebnim zakonom, koja obavlja kontrolu i obradu finansijskih izvjetaja, te vodi Jedinstveni registar financijskih izvjetaja. Polugodinji finansijski tekue godine. izvjetaji predaju se najkasnije 31. jula

Godinji finansijski izvjetaji i godinji izvjetaji o poslovanju se predaju najkasnije do posljednjeg dana februara tekue godine za prethodnu godinu. Pravna lica, koja u skladu sa lanom 42. ovog Zakona imaju obavezu pripremiti i prezentirati konsolidovane finansijske izvjetaje, duna su te izvjetaje predati najkasnije do kraja aprila tekue za prethodnu godinu. Rok za predaju revizorskog izvjetaja sa priloenim finansijskim izvjetajima koji su bili predmet revidiranja je najkasnije kraj tekue godine za prethodnu godinu. Pravno lice je uz izvjetaje duno dostaviti i odluku o utvrivanju godinjih finansijskih izvjetaja od strane nadlenog organa te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokria gubitka. Pravno lice koje sastavlja finansijske izvjetaje, u skladu sa lanom 35. ovog zakona duno je godinje finansijske izvjetaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja steaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine.

22

Izuzetno, finansijske izvjetaje nisu duna podnijeti pravna lica koja su registrovana u tekuoj poslovnoj godini i koja, nakon registracije, do 31.decembra tekue poslovne godine nisu imale drugih promjena na svom raunu osim uplate obaveznog depozita, uz napomenu da su ta lica duna do kraja februara tekue godine obavijestiti Ovlatenu instituciju iz stava 1. ovog lana o tim injenicama podnoenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. lan 45. Ovlatena institucija je obavezna da podatke iz preuzetih finansijskih izvjetaja iz lana 44. ovog zakona obradi na nain podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i finansijskog poloaja pravnih lica. Podaci iz stava fizikim licima. 1. ovog lana javni su i dostupni svim pravnim i

Podatke pripremljene u skladu sa stavom 1. ovog lana, Ovlatena institucija je duna dostaviti Ministarstvu u roku od 60 dana od isteka rokova za predaju finansijskih izvjetaja, definisanih u lanu 44. ovog zakona. Istovremeno, Ovlatena institucija je obavezna Ministarstvu dostaviti podatke o pravnim licima koja nisu postupila, u skladu sa odredbama lana 44. ovog zakona. Nadzor lan 46. Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) je ovlatena obavljati nadzor pravnih lica nad aktivnostima pravnih lica radi provjere da li se aktivnosti od znaaja za organizaciju i funkcionisanje sistema raunovodstva i knjigovodstva obavljaju u skladu sa odredbama ovog i drugih relevantnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, s tim da Porezna uprava ne vri nadzor nad primjenom MRS-a i MSFI-a. Nadzor obavljaju i druge institucije ukoliko su iste posebnim propisom ovlatene za obavljanje nadzora nad aktivnostima pojedinih pravnih lica na koja se primjenjuju odredbe ovog zakona. Nadzor obavljaju ovlatena lica Porezne uprave na sljedei nain: 1) praenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godinjih finansijskih izvjetaja te drugih poreznih i statistikih izvjetaja (analiza finansijskih izvjetaja), 2) provjerom sistema koji obveznik primjenjuje za obradu podataka u vezi raunovodstvenih poslova, 3) direktnom nadzorom kod obveznika.

23

lan 47. Porezna uprava po okonanju provedenog postupka nadzora moe preduzeti sljedee mjere: 1) donijeti rjeenje o otklanjanju utvrenih nepravilnosti i 2) podnijeti prijavu za pokretanje prekrajnog ili kaznenog postupka. Na rjeenje iz take 1. stava 1. ovog lana, obveznik ovog zakona kod koga se obavljala provjera u roku od 15 dana od dana prijema Rjeenja moe uloiti albu Ministarstvu. Ministarstvo rjeava po albi u roku od 15 dana od dana prijema albe. @alba odlae izvrenje Rjeenja. Protiv rjeenja drugostepenog organa moe se pokrenuti upravni spor podnoenjem tube Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine. lan 48. Pravno lice je duno ovlatenom licu omoguiti provoenje nadzora nad svim knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, godinjim finansijskim izvjetajima i drugim poreznim i statistikim izvjetajima, te sistema koji primjenjuje za obradu podataka. Pravno lice je duno na zahtjev Porezne uprave dostaviti kopije isprava ili finansijskih izvjetaja iz stava 1. ovog lana. Pravno lice je duno ovlatenim licima staviti na raspolaganje odgovarajue prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica obaviti nadzor raunovodstvenih poslova. Lica ovlatena za zastupanje pravnih lica i zaposlenici koji obavljaju raunovodstvene poslove duni su na zahtjev ovlatenog lica dati na uvid sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godinje finansijske izvjetaje, porezne i statistike izvjetaje i druge informacije o raunovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora i sastaviti pisani izvjetaj ili odazvati se na davanje usmene izjave ukoliko to zahtijeva Porezna uprava. V. REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJETAJA Revizija lan 49. Revizija je postupak provjere i ocjene finansijskih izvjetaja te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju finansijskih izvjetaja, na osnovu kojih se daje struno i neovisno miljenje o istinitosti i objektivnosti finansijskog stanja, rezultata poslovanja i novanih tokova pravnog lica, u skladu sa MRS-a, MSFI-a i drugim propisima u Federaciji u cilju zatite javnog interesa kod javnog prezentiranja finansijskih izvjetaja.

24

Revizija finansijskih izvjetaja obavlja se u skladu sa ovim zakonom i MSR uz potivanje Kodeksa profesionalne etike revizora i pravila revizorske struke, te drugih pravila i propisa koji reguliu ovu oblast. Obaveznoj reviziji podlijeu finansijski izvjetaji i konsolidirani finansijski izvjetaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja preduzea, te finansijski izvjetaji pravnih lica ijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vri priprema za njihovo emitovanje na organizovanom tritu vrijednosnih papira. Obaveznoj reviziji podlijeu i finansijski izvjetaji pravnih lica ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se ureuje njihovo poslovanje. Pravna lica koja se svrstavaju, u skladu sa lanom 4. ovog zakona u mala, mogu odluiti da se revizija njihovih finansijskih izvjetaja vri u skladu sa odredbama ovog zakona. Drutva za reviziju lan 50. Sve oblike revizije u Federaciji obavljaju privredna reviziju koja posjeduju licencu izdatu od Ministarstva. drutva za

Drutva za reviziju osnivaju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se ureuju pitanja u vezi osnivanja, poslovanja i prestanka poslovanja privrednih drutava. Licence privrednim drutvima za reviziju koja su licencirana u skladu sa odredbama odgovarajuih zakona o raunovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj i Brko Distriktu izdaju se u skladu sa uslovima uzajamnog priznavanja kvalifikacija na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, definisanim u Zakonu o reviziji i raunovodstvu Bosne i Hercegovine. Veinsko pravo glasa i veinsko uee u kapitalu u drutvu za reviziju moraju imati iskljuivo ovlateni revizori ili drugo drutvo za reviziju u svojstvu osnivaa. Drutvo za reviziju moe obavljati usluge revizije samo ako u radnom odnosu na neodreeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima zaposlenog najmanje jednog ovlatenog revizora sa vaeom licencom. Drutva za reviziju sa zaposlenim samo jednim ovlatenim revizorom ne mogu obavljati reviziju finansijskih izvjetaja: dionikih drutava i drutava sa ogranienom odgovornou iji je godinji prihod vei od 8,000.000,00 KM, po isteku jedne godine od poetka primjene ovog zakona,

25

privrednih drutava i javnih dionikih drutava iji vrijednosni papiri kotiraju na berzi, banaka, investicijskih fondova i drutava, osiguravajuih drutava, brokerskih drutava, odnosno drugih pravnih lica, koja obavljaju finansijske usluge i za koje zakon koji ureuje obavljanje tih poslova odreuje dodatni obim revizije konsolidovanih izvjetaja.

Drutva za reviziju su duna obezbijediti se od odgovornosti za tetu koju bi privrednim drutvima moglo poiniti neadekvatno izraeno revizorsko miljenje. Minimalna svota pokria po tetnom dogaaju iznosi 50.000,00 KM. Minimalna svota pokria po tetnom dogaaju koje bi revizorsko drutvo moglo prouzrokovati obavljanjem usluga revizije banaka, investicijskih fondova i drutava za osiguranje iznosi 500.000,00 KM. Precizne odredbe osiguranja od odgovornosti za tetu propisat e Komora u roku od est mjeseci od dana osnivanja. lan 51. Reviziju finansijskih izvjetaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlateni revizor, koja posjeduju vaeu licencu za rad na poslovima revizije finansijskih izvjetaja i koja su zaposlena u dutvu za reviziju ili angaovana od drutva za reviziju. Ovlateni revizor je nezavisno profesionalno lice koje obavlja reviziju i odgovara za pravilnost obavljanja revizije, sastavljanje izvjetaja o reviziji i izraavanje revizorskog miljenja, u skladu sa revizorskim standardima i ovim zakonom. Za potrebe obavljanja revizije iz specifinih podruja mogu se angaovati, uz pisanu saglasnost pravnog lica kod koga se obavlja revizija, vanjski eksperti koji nisu ovlateni revizori. O angaovanju vanjskih eksperata treba se pisano obavijestiti Komora. Pored ovlatenog revizora, na poslovima revizije mogu biti angaovana i lica koja nisu ovlateni revizori, u statusu revizora pripravnika. lan 52. Pravno lice vri izbor drutva za reviziju. Odluku o izboru drutva za reviziju donosi organ pravnog lica utvren odgovarajuim pravnim aktom. Drutvo za reviziju koje je odabrano, ne moe vriti reviziju uzastopno due od pet godina, raunajui od dana otpoinjanja primjene ovog zakona. Izuzetno, reviziju kod istog pravnog lica drutvo za reviziju moe obavljati jo dvije godine nakon isteka roka iz stava 2.ovog lana, ukoliko obezbijedi da reviziju izvri drugi revizor.

26

Drutva za reviziju duna su Ministarstvu, najkasnije do 15. januara tekue godine dostaviti fotokopije ugovora o reviziji zakljuenih tokom prethodne godine. Meusobna prava i obaveze drutva za reviziju i pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija, ureuju se ugovorom o reviziji. Ugovor o reviziji mora biti zakljuen u pisanom obliku i ne moe se otkazati iz neopravdanih razloga. Razlika u miljenju u vezi oblasti raunovodstva i revizije izmeu predstavnika pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija i drutva za reviziju, nije opravdan razlog za otkazivanje ugovora o reviziji. Drutvo za reviziju ne moe ugovorene poslove revizije ustupiti drugom drutvu za reviziju. Za obavljenu reviziju plaa se naknada. Iznos naknade utvruje se ugovorom i ne moe biti nii od tarife revizorskih usluga koje utvruje i donosi Komora uz saglasnost Ministarstva. Tarife se moraju objaviti u slubenim glasilima Federacije. Drutvo za reviziju koje u toku obavljanja revizije ostane bez minimalno jednog ovlatenog revizora na neodreeno vrijeme sa punim radnim vremenom, duno je da prekine dalji rad i o toj promjeni obavijesti Ministarstvo i pravno lice - klijenta kod koga se obavlja revizija, u roku od osam dana, kako bi to pravno lice moglo reviziju povjeriti drugom drutvu za reviziju. Ako nastupi okolnost iz stava 8. ovog lana, drutvo ne moe zakljuivati novi ugovor o obavljanju usluga revizije dok se ne ispune uslovi propisani lanom 50. ovog zakona. lan 53. U izvjetaju o izvrenoj reviziji finansijskih izvjetaja izraava se miljenje o tome da li finansijski izvjetaji istinito i objektivno prikazuju po svim materijalno znaajnim pitanjima finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, promjene na kapitalu i tokove gotovine u obraunskom periodu na koji se odnosi revidirani finansijski izvjetaj, kao i da li su izvjetaji sastavljeni u skladu sa MRS-a odnosno MSFI-a. Miljenje ovlatenog revizora mora biti izraeno u skladu sa MSR i moe biti pozitivno, miljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se revizor suzdrava od davanja miljenja. Revizorski izvjetaj o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu sa posebnim propisima. Revizorski izvjetaj sastavlja i potpisuje ovlateni revizor u svoje ime i ovlateni predstavnik u ime drutva za reviziju. Revizorskom izvjetaju prilau se finansijski izvjetaji koji su bili predmet revidiranja.

27

Ovlateni revizor, koji je sastavljao revizorski izvjetaj, na poziv ili na lini zahtjev moe o svom troku prisustvovati sjednici organa upravljanja pravnog lica kada se razmatra izvjetaj o obavljenoj reviziji tog pravnog lica. lan 54. Radna dokumentacija i spisi nastali u toku revizije povjerljive su prirode, vlasnitvo su revizorskog drutva i revizora koji je obavljao reviziju i mogu se koristiti samo za potrebe revizije i podlijeu zatiti i tajnosti podataka. Ovlateni revizor, drutvo za reviziju i druga lica koja su radila i kojima su na bilo koji nain bili dostupni povjerljivi podaci u toku revizije ne smiju ih iznositi niti omoguiti treim licima da se njima koriste. Izuzetno, mogu se koristiti za potrebe provjere kvalitete rada koju obavlja Komora. Drutvo za reviziju mora omoguiti uvid u podatke ako su oni potrebni za utvrivanje injenica u istranim ili krivinim postupcima. Podaci se mogu dostaviti na uvid samo na osnovu pisanog zahtjeva suda. Licence za rad drutva za reviziju i ovlatenih revizora lan 55. Osniva drutva za reviziju podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje licence za rad. Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana osniva podnosi: 1) odluku o osnivanju, odnosno drugi osnivaki akt, 2) statut drutva, 3) interni revizije, akt kojim je ureena metodologija obavljanja usluge

4) podatke o osnivau/osnivaima drutva, 5) podatke o licu ili licima koji kod drutva za reviziju zasnivaju radni odnos i dokaz o zapoljavanju ovlatenog revizora sa vaeom licencom ili vie njih na neodreeno vrijeme sa punim radnim vremenom (fotokopija ugovora o radu, radne knjiice i potvrde o prijavama na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje), 6) podatke o drugim revizorima angaovanim od strane privrednog drutva za reviziju, 7) akt o suda. registraciji drutva za obavljanje revizije kod nadlenog

28

Ako je osniva privrednog drutva za reviziju strano pravno lice, pravno lice iz Republike Srpske ili Brko Distrikta uz zahtjev za izdavanje licence za rad, pored dokumenata iz stava 2. ovog lana, podnosi i dokumentaciju kojom se dokazuje da je u matinoj dravi ili entitetu, odnosno Brko Distriktu, registrovano za pruanje usluga revizije. Na osnovu potpunog i dokumentovanog zahtjeva iz st. 2. i 3. ovog lana Ministarstvo izdaje licencu za rad drutva za reviziju u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva. Kad se iz priloene dokumentacije utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za obavljanje revizije, propisani zakonom, Ministarstvo e donijeti Rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje licence za rad. lan 56. Ministarstvo vodi Registar drutava za reviziju kojim su izdate dozvole za rad. Registar drutava za reviziju obavezno sadri poslovno ime i adresu drutva za reviziju, oblik organizovanja, imena osnivaa i njihovo uee u kapitalu drutva za reviziju, imena lica ovlatenih za zastupanje drutva i imena stalno zaposlenih ili na drugi nain angaovanih ovlatenih revizora sa licencama. Podaci koji se upisuju u Registar privrednih drutava za reviziju su javni. U Registar drutava za reviziju, u roku od 30 dana, obavezno se prijavljuju sve promjene u podacima iz st. 2. i 3. lana 55. ovog zakona. Ministar donosi reviziju ako: Rjeenje o oduzimanju dozvole za rad drutvu za

1) obavlja oblik revizije koji nije u skladu sa odredbama ovog zakona, 2) je dozvola za obavljanje neistinitih podataka, poslova revizije izdata na osnovu

3) nije u propisanom roku postupio u skladu sa lanom 72. ovog zakona; 4) ne ispunjava uslov iz lana 53. stav 2. ovog zakona, 5) usluge revizije prua povezanom pravnom licu ili u odnosu na to pravno lice postoje neke druge smetnje definisane Kodeksom, 6) se na nain propisan u lanu obezbijedi od odgovornosti za izraavanjem revizorskog miljenja. 50. st. 7. i 8. ovog zakona ne tetu koju moe prouzrokovati

29

Rjeenje iz stava 5. ovog lana konano je u upravnom postupku, a protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. lan 57. Ministarstvo ovlatenim revizorima izdaje, obnavlja i oduzima licence za obavljanje poslova revizije finansijskih izvjetaja. Ministar pravilnikom propisuje uslove za izdavanje, obnavljanje oduzimanje licence ovlatenim revizorima i drutvima za reviziju. i

Ministarstvo vodi Registar ovlatenih revizora kojim je u skladu sa zakonom izdata licenca u zvanju ovlatenog revizora. Registar ovlatenih revizora obavezno sadri ime i prezime ovlatenog revizora, adresu prebivalita, jedinstveni matini broj, naziv tijela koje je ovlatenom revizoru izdalo certifikat, broj i datum izdavanja licence, rok vaenja licence i druge podatke od znaaja za pravilnu identifikaciju ovlatenog revizora. Podaci koji se upisuju u Registar ovlatenih revizora su javni. lan 58. Ministarstvo e donijeti Rjeenje o oduzimanju licence za obavljanje poslova revizije i brisanje iz Registra ovlatenih revizora: 1) na vlastiti zahtjev imaoca licence, 2) ako je prilikom neistinite podatke, podnoenja zahtjeva za izdavanje dozvole dao

3) ako nije postupio u skladu sa lanom 72. stav 3. ovog zakona ili po isteku roka vaenja licence nije podnio zahtjev za obnavljanje licence, 4) ako je kanjen za krivina djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja. Rjeenje iz stava 1. ovog lana konano je u upravnom postupku, a protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. Sukob interesa lan 59. Drutvo za reviziju i ovlateni revizor ne mogu obavljati reviziju kod pravnog lica: 1) gdje je drutvo ili ovlateni revizor vlasnik udjela ili dionica,

30

2) gdje je drutvo uestvovalo u voenju poslovnih knjiga ili izradi finansijskih izvjetaja za godinu za koju se obavlja revizija, 3) ako su drutvo i pravno lice povezani na nain da bi mogla postojati sumnja u nezavisnost i nepristrasnost revizije, 4) gdje je ovlateni revizor lan nadzornog odbora, uprave ili zaposlenik njegov brani drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stepena, 5) ako na bilo koji nain postoje druge okolnosti koje dovode do sumnje u njegovu nezavisnost i nepristrasnost. lan 60. Drutvo za reviziju i ovlateni revizor ne mogu obavljati reviziju kod pravnog lica kod kojeg je za godinu za koju se obavlja revizija bilo angaovano od pravnog lica za usluge: 1) u vezi sa procjenom vrijednosti preduzea, 2) aktuarske usluge, 3) interne revizije, 4) menaderske usluge i usluge ljudskih resursa, 5) pravne i strune usluge koje se odnose na proces revizije, 6) savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicione usluge. VI. NADZOR KVALITETA RADA DRUTAVA ZA REVIZIJU I OVLATENIH REVIZORA Revizorska komora lan 61. Drutva za reviziju, koja imaju licence za rad Ministarstva, osnivaju Revizorsku komoru. Komora je struna organizacija revizorskih drutava i ovlatenih revizora koji posluju na teritoriji Federacije. Komora ima svojstvo pravnog lica s javnim ovlatenjima utvrenim ovim zakonom. Komora ima nadlenost i obavlja zadatke na podruju usluga revizije i drugih strunih podruja u vezi sa revizijom, a naroito: 1) odreuje visinu lanarine i drugih prihoda, 2) brine se o ugledu revizorske profesije, 3) izrauje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvaliteta rada revizorskih drutava i ovlatenih revizora,

31

4) nadzire kvalitet rada revizorskih drutava i ovlatenih revizora, prema potrebi vodi postupke te poduzima potrebne mjere da se utvrene nepravilnosti uklone i sankcioniu, o emu svakih est mjeseci obavjetava Ministarstvo. lan 62. Komora e se osnovati u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a najdue u roku od godinu dana od dana osnivanja Komore donijet e svoje akte kojima se ureuje rad Komore. Drutva za reviziju iz lana 61. ovog zakona e sazvati osnivaku skuptinu u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 63. Komora je obavezna objaviti: Statut "Slubenim novinama Federacije BiH". i Odluku o iznosu lanarine u

Opi akti i drugi dokumenti koje Komora donosi, u skladu sa Statutom objavljuju se u glasilu Komore i na internetskoj stranici Komore. lan 64. Tijela Komore su: Skuptina, Upravno vijee, predsjednik Komore i druga tijela Komore. Nadlenosti, zadaci i nain rada tijela Komore odreuju se ovim zakonom i Statutom. Skuptina: 1) donosi Statut uz prethodnu saglasnost Ministarstva i druge ope akte Komore, 2) donosi Odluku Ministarstva, o iznosu lanarine uz prethodnu saglasnost

3) donosi Kodeks profesionalne etike revizora, 4) utvruje pravila nadzornog i kontrolnog postupka, 5) bira lanove Upravnog vijea, predsjednika Komore i lanove drugih tijela odreenih Statutom, 6) utvruje program i plan rada, finansijski plan Komore i usvaja finansijske izvjetaje, te utvruje godinji izvjetaj o radu i dostavlja ga Odboru iz lana 66. ovog zakona na razmatranje u roku od 15 dana od dana usvajanja na Skuptini,

32

7) imenuje lanove Komisije za nadzor i vri provjeru kvalitete rada drutva za reviziju. Skuptina moe odluivati i o drugim pitanjima odreenim Statutom. Komorom upravlja Upravno vijee. Upravno vijee: 1) predlae provoenje, programe rada i razvoja Komore te prati njihovo

2) predlae iznos lanarine, 3) utvruje minimalni oblik i sadraj radne dokumentacije obavljanja revizije, 4) utvruje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvaliteta rada, 5) obavlja druge strune zadatke i usluge revizorske struke u skladu sa Statutom Komore, povezane sa razvojem

6) daje lanovima Komore struna miljenja i obrazloenja ako oni to zatrae, 7) donosi pravilnike i akte u skladu sa Statutom Komore, 8) obavlja i druge zadatke odreene Statutom Komore. Nadzor kvaliteta rada lan 65. Komora nadzire kvalitet rada drutava za reviziju i ovlatenih revizora radi provjere posluju li i obavljaju li reviziju u skladu sa ovim zakonom, MSR i drugim pravilima revizorske struke. Komora nadzire kvalitet rada obavljenih revizija i izvjetaja drutava za reviziju, ugovore i naknade obavljenih revizija, ocjenjuje sistem unutranje kontrole kvaliteta revizorskog drutva, provjerava vlasnike i upravljake strukture, nadzire zapoljavanje ovlatenih revizora i provjerava druga podruja u skladu s odredbama ovog zakona (u daljnjem tekstu: nadzor kvaliteta rada). Komora nadzire kvalitet rada najmanje jednom u tri godine kod revizora i drutva za reviziju koje obavlja reviziju pravnih lica od javnog interesa, odnosno najmanje jednom u est godina kod ostalih pravnih lica. Komora je duna, prije poetka obavljanja nadzora pisanim putem obavijestiti drutvo za reviziju. kvaliteta rada,

33

Nadzor kvaliteta rada iz stava 1. ovog lana obavlja Komisija koju imenuje Skuptina Komore, iji lanovi su ovlateni revizori s najmanje pet godina iskustva na poslovima revizije. Imenovanje lanova Komisije provodi se na objektivan nain kako bi se sprijeio sukob interesa izmeu lica koja provode nadzor i provjeru kvaliteta rada i revizorskog drutva koje je predmet provjere. Za svoj rad Komisija odgovara Skuptini. Po okonanom nadzoru sastavlja se zapisnik koji obavezno sadri nalaze i miljenje o izvrenoj provjeri. Ukoliko su u postupku nadzora uoene nepravilnosti u radu drutava za reviziju i ovlatenih revizora, zapisnik iz stava 6. ovog lana, mora sadravati nalog za otklanjanje uoenih nepravilnosti s preciziranim rokom za otklanjanje istih. Drutvo za reviziju, odnosno ovlateni revizor ima pravo uloiti pisani prigovor na sainjeni zapisnik u roku od osam dana od dana njegovog prijema. O prigovoru odluuje Komora u roku od tri dana od dana njegovog prijema. Ukoliko drutvo za reviziju, odnosno ovlateni revizor u ostavljenom roku ne postupi po nalogu za otklanjanje uoenih nepravilnosti, Komora e Ministarstvu podnijeti prijedlog za oduzimanje licence - odobrenja za rad i brisanje iz Registra drutava za reviziju. Javni nadzor lan 66. Javni nadzor nad Komorom, drutvima za reviziju i ovlatenim revizorima provodi Odbor za javni nadzor (u daljnjem tekstu: Odbor). Odbor ima pet lanova koje na prijedlog ministra imenuje i razrjeava Vlada Federacije. Odbor donosi odluke konsenzusom. lanovi Odbora moraju biti eksperti iz oblasti revizije koji posjeduju znanje iz tog podruja i koji nisu profesionalno angaovani u provoenju revizije. Odbor obavlja nadzor nad: 1) registracijom drutava za reviziju, 2) usvajanjem standarda profesionalne etike, interne kontrole kvaliteta rada drutava za reviziju i revizije, 3) provoenjem kontinuirane edukacije, osiguranja kvaliteta, te sistema discipline. Odbor nadzire i: 1) zakonitost rada i postupanja Komore,

34

2) djelotvornost, ekonominost i svrsishodnost rada Komore, 3) unutranje ureenje i organizaciju Komore te osposobljenost lanova za obavljanje poslova iz nadlenosti Komore, 4) odnos lanova Komore prema revizorima i drugim strankama. drutvima za reviziju i ovlatenim

Odbor sarauje sa nadzornim tijelima u Republici Srpskoj, Brko Distriktu, dravama lanicama Evropske unije i treim zemljama, posebno u sluajevima utvrivanja odreenih nepravilnosti u radnjama drutava za reviziju i ovlatenih revizora. U sluaju potrebe Odbor e provoditi naknadne provjere drutava za reviziju, te prema potrebi i rezultatima provjere poduzimati odreene mjere i akcije, o emu e redovno informisati Ministarstvo. Sredstva za finansiranje aktivnosti Odbora obezbjeuju se u Budetu Federacije Bosne i Hercegovine. Program rada i finansijski plan za narednu godinu Odbor je obavezan dostaviti Vladi Federacije najkasnije do 31. decembra tekue godine, a Izvjetaj o radu za proteklu godinu i izvrenje finansijskog plana, zajedno sa Izvjetajem o radu Komore do 31. marta tekue godine, putem Ministarstva, na razmatranje i prihvatanje. Program rada i Izvjetaj o radu moraju se objaviti na internetskim stranicama Ministarstva i Vlade Federacije. lan 67. U cilju provoenja javnog nadzora Odbor moe, prema potrebi, zatraiti odgovarajue izvjetaje i podatke o radu te izvrenim zadacima Komore. Ako u provedbi nezakonitosti i radnje: javnog nadzora Odbor ocijeni da postoje nepravilnosti u radu Komore, preduzet e odreene sljedee

1) zatrait e izvjetaj i druge podatke o uoenim nepravilnostima, 2) predloit e mjere Komori radi njihovog otklanjanja, 3) preduzet e i druge mjere iz svoje nadlenosti u cilju provoenja postupka javnog nadzora. lan 68. Ministarstvo e, na prijedlog Komore i uz prethodnu saglasnost Odbora, na osnovu iskazane potrebe u toku provedene naknadne provjere i rezultata provjere, donijeti Rjeenje o brisanju iz registra drutva za reviziju i proglaenju nevaeom licence - odobrenja u sluaju:

35

1) ako se na osnovu zapisnika o kontroli kvalitete rada utvrdi da revizija nije obavljena sukladno s ovim zakonom i provedbenim propisima, MRS, Kodeksom profesionalne etike revizora i prateih uputa i objanjenja koje donosi MFR, 2) ako je odobrenje za rad - licenca izdata na osnovu neistinitih podataka osnivaa, 3) ako je ostao bez zaposlenog ovlatenog revizora s vaeom licencom koji je zaposlen u drutvu i obavlja usluge revizije, 4) ako se ne osigura od odgovornosti za tetu koju moe prouzrokovati izraenim revizijskim miljenjem, 5) ako za vrijeme, za koje je revizijskom drutvu privremeno oduzeto pravo na obavljanje revizije, obavlja revizijske poslove ili na drugi nain prelazi preko izreene mjere. Rjeenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH". Protiv ovog Rjeenja alba nije doputena, ali se protiv istog moe pokrenuti upravni spor. VII. KAZNENE ODREDBE lan 69. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice, ako: a) ne otvori poslovne knjige, ne sastavlja knjigovodstvene isprave, ne kontrolie knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige, ne vodi poslovne knjige i/ili ne zakljui poslovne knjige u skladu sa l. 14. do 24. ovog zakona, b) ne uva knjigovodstvene isprave i poslovne knjige u rokovima i na nain u skladu sa l. 31. i 32. ovog zakona, c) ne popie imovinu i obaveze u skladu sa odredbama iz l. 25. i 26. ovog Zakona, d) ne odgovori na konfirmaciju u roku propisanom u lanu 28. stav 4. ovog Zakona. e) ne uva godinje finansijske izvjetaje u rokovima i na nain iz lana 31. ovog zakona, f) ne sastavi konsolidovane finansijske izvjetaje i/ili ne uva konsolidovane godinje finansijske izvjetaje u rokovima i na nain u skladu sa odredbama iz l. 31. i 43. ovog zakona,

36

g) ne uva izvjetaje o izvrenoj reviziji u rokovima i na nain u skladu sa odredbama lana 31. ovog zakona, h) ne izrauje godinji izvjetaj o poslovanju u skladu sa l. 40. i 41. ovog zakona, i) ne dostavi godinje finansijske izvjetaje i godinje izvjetaje o poslovanju, te miljenje revizora, ako je duno revidirati svoje godinje finansijske izvjetaje, i druge dokumente ovlatenoj organizaciji iz lana 44. ovog zakona, j) ne omogui zakona, nadzor ovlatenom licu u skladu sa lanom 48. ovog

k) ne otkloni utvrene nepravilnosti i ne obavijesti Poreznu upravu o tome u skladu sa lanom 47. ovog zakona. Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj iz prethodnog stava ovog lana i odgovorno lice u pravnom licu. 2. Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako: a) ne sastavlja i prezentira godinje finansijske izvjetaje primjenom MSFI iz lana 33. ovog zakona, b) ne podnosi godinje finansijske izvjetaje na obrascima propisanim l. 36. i 39. ovog zakona, c) ne osigura reviziju svojih finansijskih izvjetaja u skladu s l. 49. i 52. ovog zakona i/ili ne revidira finansijske izvjetaje, u skladu sa miljenjem revizora. Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj iz prethodnog stava ovog lana i odgovorno lice u pravnom licu. 3. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj drutvo za reviziju: a) ako usluge revizije obavlja suprotno odredbama lana 50. st. 5. i 6. ovog zakona, b) ako usluge revizije u revizorskom drutvu obavljaju lica koja ne ispunjavaju uslove odreene lanom 51. ovog zakona, c) ako usluge zakona, revizije obavlja suprotno odredbama lana 60. ovog

37

d) ako ugovorene poslove revizije ustupa suprotno lanu 52. stav 6. ovog zakona, e) ako radnu dokumentaciju ne uva na nain propisan lanom 32. ovog zakona, f) ako kri zakona, obavezu zatite tajnosti podataka iz lana 54. ovog

g) ako izvjetaj o izvrenoj reviziji ne sastavlja na nain propisan odredbama lana 49. st. 1. i 2. i lana 53. ovog zakona, h) ako se ne osigura na nain propisan odredbama lana 50. st. 7. i 8. ovog zakona i) ako u provoenju provjere kvaliteta rada od strane Komore ne postupi u skladu sa odredbama lana 65. ovog zakona. Za prekraj iz prethodnog stava ovog lana novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se odgovorno lice u drutvu za reviziju. 4. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj drutvo za reviziju u kojem ovlateni revizori obavljaju poslove revizije kod pravnog lica, suprotno odredbama lana 60. ovog zakona. Za prekraj iz prethodnog stava ovog lana novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se odgovorno lice drutva za reviziju i ovlateni revizor. 5. Novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj ovlateni revizor: a) ako kri obavezu zatite tajnosti podataka suprotno lanu 54. ovog zakona, b) ako sastavi i potpie izvjetaj o izvrenoj reviziji koji nije sastavljen na nain propisan lanom 49. st. 1. i 2. i lanom 53. ovog zakona, odnosno ako propusti ili nepravilno ocijeni pojedine znaajnije stavke u finansijskim izvjetajima koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, to ima za posljedicu pogreno miljenje o finansijskim izvjetajima, odnosno pogreno obrazloenje toga miljenja, c) ako ne obavijesti drutvo za reviziju o nastupanju okolnosti sukobu interesa u skladu sa odredbama lana 59. ovog zakona. o

6. Novanom kaznom u iznosu od 2.500,00 KM do 7.500,00 KM kaznit e se za prekraj Komora:

38

a) ako ne ispunjava zadatke propisane odredbama lana 61. ovog zakona, b) ako ne zatrai saglasnost Ministarstva na Statut, kako je propisano odredbama lana 64. stav 3. toka 1) ovog zakona, c) ako ne objavi akte i dokumente na nain propisan odredbama lana 63. ovog zakona, d) ako ne dostavi Odboru godinji izvjetaj o radu kako je propisano odredbama lana 64. stav 3. taka 6. ovog zakona, e) ako ne provede provjeru kvaliteta rada nad revizorskim drutvom najmanje jednom u est, odnosno tri godine prema odredbama lana 65. stav 3. ovog zakona. Za prekraj iz prethodnog stava ovog lana novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit e se predsjednik Komore. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 70. Licima koje su do stupanja na snagu ovog zakona stekle struna zvanja u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 32/05) steena zvanja se priznaju. lan 71. Lica koja su do stupanja na snagu ovog zakona poela polaganje ispita po programu Komisije, nastavljaju po tom programu polaganje ispita i sticanje zvanja, a poloeni ispiti i steena zvanja im se priznaju. lan 72. Drutva za reviziju, koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona dobila dozvolu za rad od Ministarstva duna su, najkasnije u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, svoj status i poslovanje uskladiti sa odredbama ovog Zakona i dostaviti Ministarstvu dokumentaciju (isprave) kao dokaz kojom potvruju da ispunjavaju uslove za rad, u skladu sa odredbama ovog zakona. Zahtjev za izdavanje dozvole za rad drutvu za reviziju koji je podnesen prije stupanja na snagu ovog Zakona rijeit e se u skladu sa odredbama zakona koji je vaio u vrijeme njegovog podnoenja, s tim to je isti obavezan izvriti usklaivanje iz stava 1. ovog lana u propisanom roku. Ovlateni revizori, koji su dobili licence od Ministarstva, prije stupanja na snagu ovog zakona duni su u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona podnijeti zahtjev Ministarstvu za obnavljanje licence.

39

Certificirane raunovoe koje pruaju raunovodstvene usluge treim licima sa vaeom licencom ,a registrovane su kao samostalna djelatnost, dune su svoj status i poslovanje uskladiti sa lanom 24.stav 2.ovog zakona u roku od godinu dana od poetka primjene ovog zakona. lan 73. Savez raunovoa, revizora i finansijskih radnika Federacije Bosne i Hercegovine - Savez raunovoa, revizora i financijskih djelatnika Federacije Bosne i Hercegovine, registrovan kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 669 od 14. maja 2003. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrene ovim zakonom i Zakonom o reviziji i raunovodstvu Bosne i Hercegovine. Profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona smatra se i Udruenje revizora Federacije Bosne i Hercegovine, registrovano kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 04-05-2-1909/01 od 13. maja 2005. godine, pod uslovom da ispunjava uslove utvrene ovim zakonom i Zakonom o reviziji i raunovodstvu Bosne i Hercegovine. lan 74. U roku est donijeti: mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona ministar e

kontne okvire i pravilnike o njihovoj primjeni (lan 21. stav 2. ovog zakona) i pravilnike o sadraju i formi finansijskih izvjetaja (lan 39. stav 1. ovog zakona).

Pravilnik kojim se ureuje izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licenci ovlatenim revizorima i drutvima za reviziju iz lana 57. stav 2. ovog zakona ministar e donijeti u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 75. Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlatenja iz ovog zakona, primjenjivat e se podzakonski akti doneseni na osnovu zakona koji prestaje da vai stupanjem na snagu ovog zakona. lan 76. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o raunovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 32/05). lan 77.

40

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat e se od 1. januara 2010. godine.

41