You are on page 1of 18

Prof.

dr Duko Medi sudija Ustavnog suda Republike Srpske ZNAAJ VJETAENJA U PARNICAMA ZA NAKNADU NEMATERIJALNE TETE
REZIME: U parnicama za naknadu nematerijalne tete vjetaci ( prvenstveno medicinske struke ) igraju izuzetno znaajnu ulogu. Oni se u skladu sa medicinskim standardima oituju o vrsti i visini povreda, te o posljedicama koje iz toga proizilaze.Vjetaci se ne izjanjavaju o visini tete, jer je to zadatak suda.Koliko se od njih zahtijeva, daju li im se dovoljno jasne i precizne upute i da li sudovi u praksi zaista rukovode ovim vjetaenjem su samo neka od pitanja koja se mogu postaviti kada se pokua sagledati uloga i znaaj ovih vjetaka u brojnim parnicama ovakve vrste. KLJUNE RIJEI: vjetaenje, nematerijalna teta, bol, strah, umanjenje ivotne aktivnosti, naruenost

1. Uvod Vjetak je osoba pozvana da pred sudom, koristei se svojim strunim znanjem, iznese svoja sadanja zapaanja (nalaz) i miljenje o injenicama koje bi mogle biti vane za utvrivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja.1 . U poglavlju o dokazima, uz opte odredbe, odredbe o vjetacima su u novom Zakonu o parninom postupku Republike Srpske i Zakonu o parninom postupku Federacije BiH2 pretrpjele najradikalnije izmjene. Vjetaenje se odreuje, na prijedlog stranke, kada sud ne posjeduje struno znanje iz odreene oblasti (nauke, tehnike, umjetnosti ili neke druge djelatnosti) koje je neophodno radi utvrenja ili razjanjenja odreenih injenica bitnih za odluivanje.3 Za vjetaka moe biti odreeno svako lice koje ispunjava uslov da bude svjedok, a ima struno znanje potrebno za razjanjenje neke relevantne injenice. Sudsko vjetaenje zahtjeva punu saradnju izmeu suda i vjetaka, meusobno proimanje znanja i strunosti kako bi se postigao cilj utvrivanje istine.4 Njihov odnos mora biti odnos komplementarne saradnje subjekata koji djeluju u ostvarivanju zajednikog, injenino i pravno vrlo sloenog zadatka. Vjetaenje kao dokazno
S. Triva, V. Belajec i M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 433. lanovi 147-162. ovih zakona. 3 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005, str. 270. 4 I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete, Naa zakonitost, br. 11-12/85, str. 1345.
1 2

sredstvo sud slobodno cijeni na osnovu savjesne i briljive ocjene svih dokaza.5 Nalaz i miljenje vjetaka ine jedinstvo, iako se formalno razdvajaju.6 U nalazu se konstatuju bitne injenice i daju osnovni podaci o predmetu vjetaenja7, a miljenje je struni sud o utvrenim injenicama i iz njega se vidi na osnovu kojih pravila struke, nauke ili vjetine je izveden odreeni zakljuak.8 Nalaz i miljenje moraju da budu jasni, koherentni i da ine logiku cjelinu da bi se na njima gradio pouzdan osnov za donoenje odluke.9 Imajui u vidu sloenost i znaaj nalaza i miljenja, neophodno je da oni budu uraeni u adekvatnoj formi da bi se pregledno naveli svi esencijalni elementi. Sud nije vezan ni nalazom ni miljenjem vjetaka.10 Naime, iako nema strunog znanja koje je potrebno za razjanjenje odreenih spornih okolnosti, sud nee prihvatiti vjetakovo miljenje ukoliko smatra da njegovi stavovi ne mogu da odole kritici koja se zasniva na pravilima logikog i razumnog miljenja i zakljuivanja, jer bi, u suprotnom, to znailo potinjavanje sudije vjetaku, a to je svakako neprihvatljivo.11 12 Razumljivo je da sud ne moe svojim miljenjem da zamijeni miljenje vjetaka sa kojim se ne slae i ako se to dogodi treba zatraiti miljenje drugog vjetaka.13 Sadraj pravnih propisa, razumljivo, ne moe biti predmet vjetaenja, jer je sud duan da poznaje pravo. Naalost, u praksi se esto vjetaci uputaju u ocjenu pravnih pitanja, pa ak i u ocjenu osnovanosti tubenog zahtjeva, to sud ne treba da uzima u obzir.14 Vjetaenje nije neophodno provoditi ukoliko sud moe sam da utvrdi odlune injenice.15
lan 8. Zakona o parninom postupku RS i Zakona o parninom postupku Federacije BiH. O razlici izmeu nalaza i miljenja v. I. Crni i D. Zeevi, Otklanjanje proturjenosti i drugih nedostataka u iskazu medicinskih vjetaka pred sudom, Naa zakonitost, br. 6/84, str. 766-767.
5 6

Nalaz mora da sadri sve ono to je nuno kako bi se izveo adekvatan zakljuak. Miljenje je odraz vjetakovog strunog znanja i njegovih sposobnosti da odreenu situaciju objektivno analizira i sintetizuje.
7 8

G. epanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, Medicinski aspekti vetaenja nematerijalne tete nastale mehanikim dejstvima, u Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva, 2004, str. 280. 10 Vidi:B. uriin, O nekim problemima vezanim za dokaz vjetaenjem u parninom postupku, u Aktuelna pitanja jugoslovenskog procesnog zakonodavstva, Beograd, 1996, str. 194. 11 Uporediti: D. Danelien i S. Aleksi, Uloga ljekara vjetaka u postupku naknade tete za tjelesno oteenje, u Meunarodna konferencija tete u osiguranju motornih vozila, Neum, 2006, str. 53. 12 Ovo je i miljenje B. Poznia i V. Raki- Vodineli: Takvu ocenu je teko dovesti u sklad sa nedostatkom strunog znanja na strani suda, jer se upravo zbog tog nedostatka i izvodi dokaz vetaenjem, preko lica koje tim znanjem raspolae. Ali ova suprotnost ne moe biti drugaije reena. Izjednaenjem vetaka sa javnom ispravom, u pogledu dokazne snage znailo bi i potinjavanje sudije vetaku, a to je neprihvatljivo B. Pozni i V. Raki-Vodineli, Graansko procesno pravo, Beograd, 1999, str. 263. 13 Sud nije ovlaen miljenje vjetaka zamijeniti svojim, jer za to nema dovoljno strunog znanja. Sama injenica da je vjetaenje odreeno ve ukazuje da je sud smatrao da ne posjeduje potrebno struno znanje za utvrenje ili razjanjenje sporne injenice. 14 Vjetak treba pomoi sudu u utvrivanju injenica, a ne i u njihovoj ocjeni. 15 U tom smislu navodimo karakteristinu sudsku odluku: Parnini sud nije duan vjetaenjem utvrditi iznos zateznih kamata obraunatih za period docnje tuenog u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sainjen, a tueni nije osporio na odreen nain nijedan od elemenata obrauna - Vrhovni sud Federacije BiH, br. P-90/98, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH, br. 2/98.
9

2. Znaaj vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete Nesumnjivo je da vjetaci (prevashodno medicinske struke) igraju izuzetno znaajnu ulogu u parnicama za naknadu nematerijalne tete16 i tema ovog rada je osvjetljavanje karakteristinih aspekata ovog vjetaenja u onim sluajevima gdje se to vjetaenje najee i provodi. Naknada nematerijalne tete kao poseban vid materijalne satisfakcije predstavlja veoma interesantnu oblast u pravnoj teoriji i praksi, kada se imaju u vidu priroda ove tete i specifina svrha naknade, koja se ostvaruje u linosti oteenog.17 Naime, u ovakvim sluajevima se ne radi o obeteenju u klasinom smislu, ve o satisfakciji oteenom licu kojom mu se eli omoguiti pribavljanje nekih zadovoljstava i uitaka pomou kojih e on pokuati da ublai sve one neugodnosti koje je zbog pretrpljene tete imao.18 19Ovlaenje suda da po slobodnoj ocjeni odmjeri visinu naknade zasnovano je na principu pravinosti.20 Konkretno postojanje nematerijalne tete, njeni vidovi i obim,21 utvruje se vjetaenjem. Za sud je bitno da zna koje injenice treba da sadri nalaz vjetaka.22 Sud moe istovremeno da odredi vie vjetaka medicinske struke ukoliko se radi o razliitim vrstama povreda.23 Vjetaci se u skladu sa medicinskim standardima oituju o vrsti i prirodi povreda, te o posljedicama koje iz toga proizilaze, a posebno o intenzitetu i trajanju bolova i straha, procentu smanjenja ivotne aktivnosti i
O tome: D. Danelien, Sloenost problema medicinskog vjetaenja u parninom postupku, u Zborniku radova sa savjetovanja Praksa osiguranja, Tesli, 2001, str. 71-76; B. Radulovi, Vetaenje povreda zadobijenih u saobraajnoj nezgodi, u Zborniku radova sa savjetovanja Praksa osiguranja, Tesli, 2001, str, 77-86; V. Petrovi kero, Vetaenje u parnicama za naknadu nematerijalne tete, Pravni informator, deset godina Pravnog informatora 1998 2008, jubilarni broj, str. 78 82. 17 O kriterijumima za odreivanje naknade nematerijalne tete v. P. Trifunovi, Pravina novana naknada nematerijalne tete, u Naknada tete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odranog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004, Novi Sad, 2004, str. 127-134. 18 Poseban doprinos prouavanju ove materije na bivim jugoslovenskim prostorima dali su u svojim studijama M. Kaloera ( Naknada neimovinske tete, Zagreb, 1941 ), O. Stankovi (Novana naknada neimovinske tete, Beograd, 1972 ) i Z. Petrovi (Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti, Beograd, 1996 ). 19 O teorijama o osnovanosti dosuivanja novane naknade nematerijalne tete opirno : Z. Petrovi, Osnovna teorijska shvatanja o naknadi nematerijalne tete, u Nematerijalna teta u praksi, materijal za savjetovanje, Sarajevo, 2008, str. 14-28. 20 I. Crni smatra da termin pravina novana naknada nije pravno-tehniki najbolje rjeenje, jer zamagljuje bit ove naknade koja ima smisao u pruanju zadovoljenja ili satisfakcije oteenom I. Crni, Neimovinska teta, drugo izdanje, Zagreb, 2006, str. 185. 21 Vidi: L. Koman-Pereni, Oblici, obim i visina neimovinske tete, Sudska praksa, br. 2/83. 22 O problemima medicinskog vjetaenja nematerijalne tete v. Z. Petrovi, Neki problemi medicinskog vetaenja nematerijalne tete, u Problemi vetaenja u krivinom, parninom i vanparninom postupku, Beograd, 2002, str. 7-15. 23 Prema miljenju D. Cuki, medicinska vjetaenja nematerijalne tete trebalo bi uvijek da rade komisije ljekara vjetaka, koje bi sainjavali specijalista za sudsku medicinu, psihijatar, i specijalista za bazinu povredu v. D. Cuki, Sudskomedicinsko vjetaenje bola i unakaenosti, Vjetak, br. 4/01, str. 78.
16

svim ostalim bitnim manifestacijama.24 25 Oni se ne izjanjavaju o visini tete, jer je to zadatak suda.Ujednaavanje medicinskih kriterijuma bitno bi doprinijelo pravnoj jednakosti oteenih lica, a to je i pretpostavka za kvalitetnije i objektivnije suenje, 26 te individualizaciju svakog konkretnog sluaja. Koliko se od medicinskih vjetaka zahtijeva u ovakvim parnicama, daju li se vjetacima dovoljno jasne i precizne upute i da li sudovi u praksi zaista rukovode ovim vjetaenjem su samo neka od bitnih pitanja koja se mogu postaviti kada se pokua sagledati uloga i znaaj ovih vjetaka u brojnim parnicama u kojima se odluuje o toj naknadi.27

2.1. Fiziki bolovi Bol je osjeanje subjektivnog karaktera koje se redovno javlja kod ovjeka pri svijesti i kod zdravog organizma kada mu se narui tjelesni integritet.28 Glavna osobina fizikog bola jeste da je to izrazito subjektivno osjeanje. 29 Objektivna mjerila za mjerenje intenziteta i trajanja bola ne postoje.30 Razliite osobe razliito doivljavaju bol, jer je prag bola individualan i promjenljiv.31 On ne mora da bude srazmjeran teini poremeaja, povrede ili oboljenja. Utrivanje karaktera bola je veoma vano, jer od toga zavisi i njegov intenzitet. Bol je, prije svega , pruzrokovan tjelesnom povredom. Nije potrebno da je povreda pruzrokovala nesposobnost za rad, niti da je praena vidljivim spoljnim oteenjima tijela. Naknada se priznaje i za bol prouzrokovan operativnim zahvatima i uopte lijeenjem (npr. primanjem injekcije i noenjem gipsa).32 Visinu iznosa naknade najvie odreuju vrsta povrede i dio tijela na kome je dolo do povrede. Naknada e se dosuditi u veem iznosu ako su oteeni osjetljiviji dijelovi tijela.33Najosjetljiviji je nervni sistem, zatim dolaze prugasti miii, spoljnje tkivo krvnih sudova, pokosnica i porebrica. Modana masa, bubrezi , plua, srce i jetra, sami po sebi

Vidi: . Karan, Osvrt na praksu primjene numerikih skala u vjetaenju nematerijalne tete, Vjetak, br. 4/01, str. 65-67. 25 Ujednaavanje medicinskih kriterijuma bi znaajno doprinijelo pravnoj jednakosti oteenih lica. 26 I. Crni, Neimovinska teta...str.187. 27 O medicinskom vjetaenju nematerijalne tete u parninom postupku v. S. timac, Nematerijalna teta-pravni i medicinski aspekti, Split-Osijek, 2005, str.79-91. 28 N. Mrvi-Petrovi, Z. Petrovi i A. Filipovi, Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada tete, Beograd, 2000, str.164. 29 O osjetljivosti pojedinih kategorija lica na bol v. Z: Petrovi, Pravina novana naknada za pretrpljene fizike bolove, Naa zakonitost, br. 7-8/87, str. 861-864. 30 Ipak, prilikom utvrivanja fizikih bolova i njihovog obima, treba poi i od nekih objektivnih mjerila, jer je subjektivni elemenat unutranji fenomen ovjeka koji je teko adekvatno utvrditi. 31 G. epanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, op. cit., str. 260. 32 O: Stankovi, Naknada tete, Beograd, 1998, str. 143. 33 O tome: Z. Petrovi, Problemi povodom odreivanja visine naknade za pretrpljene fizike bolove, Vjetak, br. 4/01, str. 18.
24

ne reaguju bolno na podraaj. Zato ih neki smatraju analgetinim organima. 34 Fizioloki posmatrano, bol je zatitni mehanizam tijela i javlja se kad god se neko tkivo oteti, to uzrokuje refleksno reagovanje ozlijeenog da bi uklonio bolni podraaj.35 Sud e dosuditi pravinu novanu naknadu za pretrpljene fizike bolove ako nae da okolnosti sluaja, a osobito jaina bolova i njihovo trajanje to opravdavaju. 36 to su bolovi jai i dugotrajniji, brojnija i intenzivnija treba da budu zadovoljstva koja oteenom treba priutiti, pa prema tome i naknada mora da bude vea. 37 38 Za bolove neznatnog intenziteta ne moe se dosuditi naknada.39 Prema Zakonu o obligacionim odnosima (ZOO) nema vie osnova za razlikovanje fizikih bolova po razdobljima i sve te bolove, kako one u toku lijeenja, tako i one budue, treba razmatrati u okviru ovog vida tete (pravni osnov u lanu 200. i 203. ZOO)40. U sudskoj praksi se ponekad moe javiti dilema kada fiziki bolovi prelaze u trajno umanjenje ivotne aktivnosti, dakle, u drugi vid tete. Poznato je da fiziki bolovi koji se stalno javljaju mogu da utiu na umanjenje ivotne aktivnosti i da se transformiu u duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti. 41 Za precizno razgranienje obje tete esto e biti potrebna upravo pomo ljekara vjetaka kao strunog i kompetentnog lica.42 Prilikom utvrivanja tete i odmjeravanja naknade treba voditi rauna o svim
Medicinska enciklopedija, I , Zagreb, MCMLXVII, str. 483, navedeno prema: N. Mihajlovi, Naknada nematerijalne tete u slovenakom pravu, Pravni informator, br. 10/07, str. 54. 35 B. Volari, Vjetaenje u civilnim parnicama, u D. Zeevi i suradnici, Sudska medicina, Zagreb, 1980, str. 257. 36 Sudska praksa je stala na stanovite da fiziki bol nije uslovljen teinom povrede i da se naknada moe dosuditi i za bolove prouzrokovane lakom tjelesnom povredom, ako su ovi bolovi bili jakog intenziteta i dueg trajanja - v. odluke Vrhovnog suda Srbije, G-3046/73, G-1024/77 i Rev-3840/98 - V. Kneevi, Naknada nematerijalne tete za pretrpljene fizike bolove, u Izmena Zakona o parninom postupku, naknada tete i osiguranje, Zlatibor, 2008, str. 112. Prema presudi Vieg suda u Ljubljani, II Cp br. 570/79 od 30.8.2000. godine samo dovoljno intenzivno i dugotrajnije trpljenje fizikih bolova opravdava dosuenje novane satisfakcije navedeno prema: N. Mihajlovi, op. cit., str. 55. 37 O. Stankovi, Novana naknada neimovinske tete... str. 40; O. Jeli, Novana naknada nematerijalne tete u sluaju tjelesne povrede, Naa zakonitost, br. 10/82, str. 69. 38 Ovakav je stav i sudske prakse: Povreenom licu koje je trpelo fizike bolove, pripada pravo na naknadu ovog vida neimovinske tete, a njena visina zavisi od intenziteta i vremena trajanja tih bolova, to se utvruje vjetaenjem. Dosueni iznos treba da predstavlja pravinu naknadu prema teini trpljenja, kako bi se na taj nain povreenom pruila odgovarajua satisfakcija Vrhovni sud Srbije, G-3046/73, Z. Petrovi, N. Mrvi-Petrovi i D. Jovaevi, Naknada tete, Beograd, 1999, str. 86. 39 Npr. Vrhovni sud Makedonije je u jednoj odluci istakao da neznatni bol, u trajanju od dvije do tri minute, ne opravdava dosuivanje naknade nematerijalne tete, jer bi to bilo protivno cilju zbog koga se ona dosuuje u smislu lana 200. ZOO Rev- 157/85 od 28.3.1985, Sudska praksa, br. 10/85, odl. 82. 40 Analogno i zakljuak br. 3 sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15. i 16.10.1986 godine u Ljubljani, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58. 41 Primjera radi, prema odluci Vrhovnog suda Slovenije, trajne glavobolje uzimaju se u obzir kod naknade za trajno umanjenje ivotne aktivnosti, a ne u naknadi za fizike bolove Vrhovni sud Slovenije, II Ips 208/80 od 4.12.1980, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58. 42 Vidi: D. Petrovi, Oblici nematerijalne tete i njena naknada, Pravni ivot, br. 1/89, str. 56.
34

bolovima od nastanka tetnog dogaaja do zavretka lijeenja, dok se kasniji bolovi priznaju u okviru naknade za umanjenje ivotne aktivnosti. Inae, sudovi u rjeenjima kojima se odreuje zadatak vjetaka najee insistiraju da se on izjasni samo na okolnost trajanja i intenziteta pretrpljenih bolova, 43 44 a zaboravlja se traiti od vjetaka izjanjenje i o drugim bitnim okolnostima konkretnog sluaja, koje su pratile lijeenje i koje svakako mogu da utiu na visinu novane naknade.45 Meutim, i u takvoj situaciji dunost vjetaka je da zdravstveno stanje i tegobe oteenog to sveobuhvatnije i vjernije opie i time vjetak, shodno znanju i savjesti, ispunjava svoju dunost da prezentuje sudu kompletan nalaz zateenog stanja. Nesumnjivo je da je iskaz vjetaka u tom pravcu izuzetno znaajan i da od njega najvie i zavisi da li e se u svakom konkretnom sluaju utvrditi pouzdan injenini osnov za donoenje pravilne i zakonite presude. Praksa sudova je ukazala na jo neke okolnosti koje mogu biti od znaaja u ovakvim parnicama. Tako bi se vjetaci trebali oitovati o raznim neugodnostima koje je oteeni, eventualno, mogao imati tokom lijeenja, a koje se odnose na npr. dugotrajno nepomino leanje, imobilizaciju, broj operativnih zahvata, obavljanje fiziolokih potreba u krevetu46, probleme prilikom uzimanja hrane itd. Pored toga, vjetaci bi morali odrediti i karakter povreda oteenog, imajui u vidu razvoj i intenzitet klinike slike, a poeljno bi bilo uzeti u obzir i subjektivne osobine oteenog, te i druge bitne okolnosti (nelagodnosti zbog lijeenja, kratkotrajna besvjesna stanja i tome slino). U ovom pravcu ide i zakljuak sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ od 15. i 16.10.1986 godine u Ljubljani (u daljem tekstu: Savjetovanje u Ljubljani): Nelagodnosti u toku lijeenja (npr. kraa nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rentgensko snimanje, operacije, infuzije, transfuzije, injekcije, previjanje rana, odstranjivanje avova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjeivanje ambulante, fizioterapija itd) koje trpi oteeni, razmatraju se u okviru naknade za fizike bolove. Naravno, sve ovo moe biti od uticaja samo ako su te situacije izazvale kod oteenog znatnije fizike bolove.47 Ukoliko to nije sluaj, ne radi se o
U trenutnoj fazi razvoja nauke jo uvijek ne postoji egzaktan metod koji omoguava ustanovljenje postojanja fizikog bola u odreenom sluaju ili mjerenje njegovog intenziteta, mada na to mogu da ukazuju odreeni fiziki simptomi. Promjenljivosti u stepenu bola su gotovo beskonane, pogotovo zbog toga to se u nekim sluajevima osjeanje bola bazira na psiholokoj osnovi bez vaeih fiziolokih razloga. 44 U sudskoj praksi se vri razliito odmjeravanje intenziteta pretrpljenih fizikih bolova. Primjera radi, u Vojvodini je uobiajeno da se intenzitet bolova odmjerava prema skali od 1-10, a u drugim dijelovima Srbije vri se prema skali koja poznaje kategorije: slabi bolovi, bolovi srednjeg intenziteta, bolovi jakog intenziteta i bolovi naroito jakog intenziteta v. A. Radovanov, Pravina novana naknada nematerijalne tete i stavovi sudske prakse, u Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva , 2004, str.79. 45 Prema stanovitu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.11.2002. kod utvrivanja iznosa naknade valja imati na umu da su trajanje i jaina fizikih bolova dva osobito vana elementa za dosuivanje pravine naknade, ali da sud mora imati na umu i druge okolnosti sluaja u I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete, u Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 20. 46 Okruni sud Zagreb, G-8394/84 od 11.12.1984, I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete..., str. 1346.
43

O tome opirno: I. Kaladi, Nelagodnosti tijekom lijeenja i novana naknada za fizike boli, Hrvatska pravna revija, br.4/03, str.14.
47

vanim okolnostima za odmjeravanje ove naknade. Da li i pod kojim uslovima moe pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni vid nematerijalne tete (npr. duevni bolovi zbog smanjenja ivotne aktivnosti) treba ocjenjivati uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja.48 Prema tome, trajanje i jaina pretrpljenih fizikih bolova su samo dio okolnosti koje treba imati u vidu kada se odluuje o naknadi za ovaj oblik nematerijalne tete, 49 a iskaz vjetaka na te i ostale okolnosti vezane za lijeenje je od presudne vanosti za utvrivanje pravilnog i potpunog injeninog stanja. U teoriji postoje podijeljena miljenja oko dosuivanja naknade za pretrpljene fizike bolove tokom besvjesnog stanja. Neki autori smatraju da ovjek bez svijesti ne osjea bolove, te da nema osnove za dosuivanje naknade, dok drugi imaju suprotno miljenje, obrazlaui ga da i kod nesvjestice postoje razliiti stepeni svijesti i da tek potpuna koma iskljuuje sposobnost osjeanja fizikih bolova. U sudskoj praksi je bilo stanovita da bi u tom sluaju trebalo vrednovati okolnost da je ovjek u nesvijesti izgubio vei broj dana, to je poseban oblik preivljenih duevnih patnji.50 Meutim, poto se prema odredbama ZOO-a novana naknada daje za tano odreene oblike bola, prilikom vjetaenja potrebno je od vjetaka traiti izjanjenje da li je usljed takvog stanja oteeni mogao trpiti takve bolove ili ne, pa u zavisnosti od nalaza odluiti o pravu na novanu naknadu po ovom osnovu. Iako nema sumnje da je oteeni zbog nesvijesti zaista izgubio odreeni broj dana i da takav gubitak predstavlja poseban oblik duevnih patnji, to se ne bi moglo uzeti u obzir prilikom odreivanja naknade za fizike bolove.51 U medicini se za ublaavanje ili eliminisanje bolova koriste razna farmakoloka sredstva. Okolnost da li je oteeni tokom lijeenja primao antidolorina sredstva bitna je zbog toga to se smatra da je time nastala teta zbog fizikih bolova bila umanjena. Ukoliko ljekari vjetaci stoje na stanovitu da u ovim sluajevima oteeni ne osjea bolove, mislimo da sud treba da odbije zahtjev za naknadu tete po ovom osnovu, jer se naknada dosuuje iskljuivo za pretrpljene fizike bolove.52 Prilikom vjetaenja bola esto se javlja da oteeni osjea bol od vie istovremenih povreda. Tada bol treba vjetaiti jedinstveno, jer se radi o jedinstvenom osjeanju. Najbolje je, s obzirom na svu kompleksnost njegovog osjeaja, da bolove, njihovo trajanje i intenzitet vjetae zajedno vjetak neuropsihijatar i vjetak traumatolog, od kojih prvi moe dati kompletno miljenje o linim svojstvima oteenog i periodu nastanka i kvaliteta bola, dok drugi daje miljenje o kontinuitetu bola i djelovanju sredstava za njegovo smanjenje.53 2.2. Strah

Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58-59. I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete..., str. 1346. 50 Vidi: L. Koman-Pereni, op. cit., str. 77. 51 Slino i: Z. Petrovi, Problemi povodom odreivanja visine naknade za pretrpljene fizike bolove... str. 15-16. 52 Uporediti: I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1347. 53 R. Bokonji, Medicinsko vjetaenje posljedica povreda nervnog sistema, bolova i straha, Advokatura BiH, br. 2/75, str. 25.
48 49

Strah je posebno stanje svijesti i kao najstarija emocija prevashodno je medicinska kategorija. Opteprihvaena definicija straha ne postoji. Psihiki normalna osoba e trpiti strah kada joj je ugroen ivot, tjelesni integritet ili zdravlje. 54 Bol je prvenstveno tjelesni osjeaj, dok je strah psihiko osjeanje reaktivne prirode. Jedna od osnovnih razlika izmeu bola i straha je u tome to je bol uvijek posljedica tjelesne povrede, a strah moe nastati na takav nain, ali i ne mora.55 Duevni bol i strah su vie povezani, jer su vrste emocija.56 57 Posmatrano sa vremenskog aspekta, strah predstavlja nastalu, a duevni bolovi zbog umanjenja ivotne aktivnosti buduu tetu. Strah spada u najneprijatnije doivljaje ovjeka. On predstavlja intenzivno i muno osjeanje stanja velike napetosti, koje izazivaju osjeanja postojeih ili predstojeih opasnosti. Kod straha postoji itava lepeza osjeaja koja se kree od neprijatnih raspoloenja koja dovode do zabrinutosti i bojazni do jakih afekata kao to su jaka prepast, smrtni strah itd.58 Pravina novana naknada moe se dosuditi za strah koji je bio intenzivan i dueg trajanja. 59 Ako je intenzivan strah kratko trajao naknada se moe dosuditi ako je u duem vremenskom periodu naruena psihika ravnotea oteenog.60 Naknadu tete moe ostvariti ono lice koje trpi strah zbog vlastite opasnosti, ali ne ako je strah izazvan brigom za drugoga, pa makar to bio i bliski srodnik. 61 Ovdje treba praviti razliku prema izvoru straha, pa moemo govoriti o strahu vlastitog i strahu spoljnog izvora, zavisno od toga da li se radi o neposredno ili posredno oteenom.62 To uvaava i ZOO, koji ureuje tetu sopstvenog izvora, fizike bolove i strah inicijalne rtve.63 Iz odredaba ZOO,64 na kojima se temelji pravo na ovu naknadu, proizilazi da strah mora biti intenzivan i takve jaine da kod ovjeka izaziva uinke koji odgovaraju I. Kaladi, Pravina novana naknada za strah, njezini oblici i kriteriji za njeno odmjeravanje, Pravo i porezi, br. 9/02, str. 32. 55 O tome: M: Poua, Naknada nematerijalne tete za pretrpljeni strah u pravu Republike Srbije, u Izmena Zakona o parninom postupku, naknada tete i osiguranje, Zlatibor, 2008, str. 197-199. 56 Duevni bol kao medicinski pojam u sebi sadri i strah kao jednu od manifestacija emocija averzivnog tipa. 57 ZOO je priznao novanu naknadu za pretrpljeni strah kao poseban oblik nematerijalne tete, a ne za duevne bolove zbog pretrpljenog straha.
54

Vidi: O. Jeli, op. cit., str. 74. Mali broj zakonodavstava, uglavnom zemlje nastale raspadom bive SFRJ, odreuju strah kao poseban vid nematerijalne tete, a u ostalim dravama naknada za strah se dosuuje preko sudskih odluka - o ovoj naknadi u uporednom pravu v. Z. Petrovi i N. Mrvi- Petrovi, Naknada tete zbog smrti, telesne povrede ili oteenja zdravlja, Beograd, 2008, str.71-72. 60 Zakljuak broj 5 sa Savjetovanja u Ljubljani, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str.59.
58 59

Osnovan i intenzivan strah roditelja za sudbinu svog djeteta , nije pravno priznata nematerijalna teta (lan 200. stav 1 ZOO )-zakljuak sa Savjetovanja u Ljubljani, T. Krsmanovi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava, Beograd, 2003, str. 336.
61

Z. Petrovi, Pravina naknada za pretrpljeni strah, Pravni ivot, br. 8-9/87, str. 888. lan 201. ZOO navodi samo dva sluaja u kojima se priznaje teta spoljnog izvora (duevni bolovi zbog smrti, odnosno tekog invaliditeta bliskog lica). 64 lan 200.
62 63

stanju psihike traume, odreenog duevnog potresa ili oka u kome se povreeni naao zbog tetnog dogaaja (primarni strah), a da kasnije mora postojati osnovana zabrinutost zbog moguih smrtnih, odnosno tekih posljedica povrede (sekundarni strah).65 Bez obzira da li se radi o primarnom ili sekundarnom strahu, kao posljedici povrede, postoji osnov za dosuenje naknade, a opravdanost i visina takvog zahtjeva zavisi od okolnosti konkretnog sluaja.66 Pravo na novanu naknadu za pretrpljeni strah nije vezano samo za onaj strah koji bi nastao u asu doivljene traume ve i za svaki drugi strah koji bi nastao u bilo kojem kasnijem vremenu, ali koji je posljedino vezan za tetni dogaaj, pod uslovom da strah takvog intenziteta i trajanja ini valjanu osnovu za dosuenje novane naknade.67 Strah ne mora da ostavlja trajne posljedice u psihi oteenog, ve je bitno da se pouzdano utvrdi koliki je, uistinu, bio njegov intenzitet i ovo vai kako za tzv. primarni, tako i za tzv. sekundarni strah. Strah jaeg intenziteta, ali trenutani, bez posljedica, nije osnova za dosuenje naknade.68 Kod odreivanja pravine novane naknade za pretrpljeni strah treba uzeti u obzir i strah zbog neizvjesnosti lijeenja,te strah koji oteeni trpi u bolnici, ako su prema njemu morale biti primijenjene neprijatne i agresivne metode lijeenja (npr. hirurki zahvati i sl.). Prema sudskoj praksi koja se zasnivala na pravnim pravilima bivih graanskih zakonika, oteeni je imao pravo na novanu naknadu za pretrpljeni strah samo u sluaju kada je on bio naroito intenzivan, a izazvani poremeaj trajnije prirode,69 pa je iz toga vidljivo da ZOO proiruje mogunost oteenog da s uspjehom trai isplatu novane naknade. Dakle, vie se ne trai da je doivljeni strah ostavio trajnije posljedice u emocionalnoj sferi linosti oteenog . Ovakav stav je realniji zbog toga to je objektivno blii stvarnosti, prvenstveno zato to se trajne posljedice straha (psihike smetnje) javljaju samo izuzetno i to kod lica koja boluju od psihosomatskih bolesti.70 Danas postoje brojne metode terapije koje kod najveeg broja ljudi mogu brzo i potpuno da odstrane strah i fenomene koji su zasnovani na strahu, pa se teko moe govoriti o njegovim trajnim posljedicama. Dakle, sud od vjetaka treba da zatrai nalaz i miljenje prevashodno o trajanju i intenzitetu straha,71 ali je dunost suda da od vjetaka trai izjanjenje i o svim drugim relevantnim okolnostima sluaja, kao to su njegovi uzroci, nain ispoljavanja, te psihike posljedice koje je strah kod oteenog ostavio (naruena psihika ravnotea, stanje psihike traume, zabrinutost zbog moguih posljedica) i od vjetakovog iskaza
65 66

Logino je da bi sekundarni strah trebao biti manje intenzivan od primarnog straha.

Okruni sud .u Zagrebu, G-1122/87 od 24.2.1987, D. Medi i H. Taji, Nematerijalna teta u praksi, Sarajevo-Banja Luka, 2008, str.67. 67 Sentenca odluke Okrunog suda Zadar, G-343/84 od 3.10.1984, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 29/40. 68 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1664/82 od 20.10.1982, I.Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1348. 69 Pravno stanovite sudija Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Jugoslavije i sudijapredstavnika graanskih odjeljenja republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova od 18. i 19.6.1971. godine- N. Mrvi-Petrovi, Z. Petrovi i A. Filipovi, op. cit., str. 183. 70 U tom smislu i Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastale telesnom povredom, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 50. 71 U sudskoj praksi je uobiajeno da se, po intenzitetu, strah kvalifikuje kao strah slabog, srednjeg i jakog intenziteta.

najvie i zavisi donoenje konkretne odluke. Imajui u vidu da je strah, u prvom redu, emocionalan poremeaj, stanje straha i njegove posljedice moe kompetentno vjetaiti samo ljekar neuropsihijatar72 ( uz pomo psihologa ), koji e izvriti analizu linosti, upoznavanje njenih karakteristinih osobina, genetskih svojstava, naina reagovanja, steenih iskustava, te profesionalnih znanja.73 Ne bi se smjelo dopustiti, to je i inae praksa sudova, da kod tjelesnih povreda npr. ortoped vjetai okolnosti svih vidova nematerijalne tete, pa i straha, jer to nije u interesu ni tetnika ni oteenog.74 Posebno treba naglasiti da za trpljenje straha nije neophodno da svijest bude potpuno ista niti je neophodno da inteligencija bude dobro razvijena.75Pilikom odmjeravanja ove naknade treba imati u vidu da se spoljani elementi straha mogu dokazivati ne samo vjetaenjem, kao to je to u sluaju sa unutranjim elementom, 76 ve i putem svjedoka ili drugim dokaznim sredstvima. Trajanje je spoljani elemenat straha.77 Ono zavisi od teine tjelesne povrede ili oteenja zdravlja, te o uspjehu ljekarskog tretmana.Poznato je da strah ima i odreene spoljne vidljive oblike manifestacije u ponaanju linosti. 78Ako je oteeni u tetnom dogaaju zadobio vie tjelesnih povreda od kojih svaka izaziva strah razliitog intenziteta, novana naknada za strah nee se utvrivati posebno za svaku povredu. Naknada e se u takvom sluaju utvrditi jedinstveno za sav pretrpljeni strah, a pritom e se imati u vidu da je oteeni trpio strah izazvan veim brojem povreda. U sudskoj praksi naknada za strah se dosuuje u jednokratnom iznosu. 2.3. Duevni bolovi zbog umanjenja ivotne aktivnosti Ovaj oblik tete obuhvata duevne bolove oteenog zbog oteenja na njegovom psihikom ili tjelesnom podruju (odnosno zbog umanjene funkcionalnosti organizma) koja izazivaju emocionalni poremeaj, jer on ivotne funkcije vie ne moe obavljati na dosadanji nain.79 Umanjenje ivotne aktivnosti, kao poseban osnov za naknadu tete zbog duevnih bolova, obuhvata sva ogranienja u ivotnim aktivnostima oteenog koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom toku stvari u budunosti izvjesno ostvarivao. Pod ogranienjem se podrazumijeva i vrenje aktivnosti uz poveane napore ili pod posebnim uslovima.80 M. Poua, Naknada nematerijalne tete zbog pretrpljenog straha, Beograd, 2008, str. 108.
72

Linosti neurotske strukture svakako imaju vee predispozicije za pojavu straha od psihiki stabilnih osoba. 74 Slino i Z. Petrovi, Pravina naknada za pretrpljeni strah... str. 890. 75 B. Stojakovi i M. Stojakovi, Psihijatrijska vjetaenja nematerijalne (neimovinske) tete, Vjetak, br. 4/01, str. 49. 76 Unutranji elemenat straha se tie intenziteta odnosno kvaliteta i zavisi od strune ocjene. 77 ZOO ni drugi propisi nisu odredili koliko bi strah trebao trajati da bi bio osnova za dosuivanje pravine naknade i to pitanje je prepustio sudovima koji u svakom konkretnom sluaju trebaju ocijeniti da li trajanje straha opravdava dosuivanje novane naknade. 78 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str. 525. 79 O tome opirno: D: Medi, Neki aspekti naknade tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, u Naknada tete i osiguranje, Budva, 2005, str. 103-114. 80 Zakljuak broj 6 sa Savjetovanja u Ljubljani, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 60.
73

10

Dakle, ovaj oblik tete obuhvata veoma irok dijapazon oteenja na psihikom i tjelesnom podruju oteenog, a kada je izvjesno da e ovi duevni bolovi trajati i u budunosti, onda naknadu treba odrediti kako za pretrpljene, tako i za izvjesne budue duevne bolove.81 Satisfakcija za pojaane napore dosuuje se oteenom kad su poslije dovrenog lijeenja ostale takve posljedice koje znatno utiu na normalan ivot i rad oteenog kroz due vrijeme ili doivotno i iziskuju ulaganje pojaanih napora.82 Meutim, naknada se ne moe dosuditi za smetnje nastale u vrijeme lijeenja (npr. zbog prisilnog mirovanja ili kretanja uz pomo druge osobe) jer se ove nelagodnosti i pojaani napori uzimaju u obzir kod naknade za fizike bolove.83 Stalni ili povremeni bolovi koji nastupaju pri obavljanju pojaanih napora u svakodnevnom ivotu, ne mogu predstavljati samostalni osnov za naknadu neimovinske tete, nego su sastavni dio trajnih, tetnih posljedica po zdravlje oteenog zbog kojih je dolo do umanjenja njegovih ivotnih aktivnosti.84 Za dosuenje pravine naknade potrebna je stabilizacija zdravstvenog stanja oteenog odnosno da je njegovo lijeenje zavreno.85 Umanjenje ivotne aktivnosti treba razlikovati od umanjenja radne sposobnosti.86 teta nastala usljed gubitka radne sposobnosti sastoji se u gubitku dohotka i ispoljava se kao materijalna teta, te se utvruje na drugi nain nego teta za pretrpljene bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti. Kada postoji tjelesno oteenje ili invaliditet postoji i smanjenje ivotne aktivnosti, ali u sluaju postojanja smanjenja ivotne aktivnosti ne mora nuno postojati i tjelesno oteenje ili invaliditet. Odreeni procenat tjelesnog oteenja odnosno invaliditeta istovremeno ne znai jednak procenat smanjenja ivotne aktivnosti.87 Pravo na naknadu po ovom osnovu ima oteeni i onda kada duevni bolovi nisu iskljuivo posljedica tjelesne povrede ve bolesti.88 Naknada za umanjenje ivotne aktivnosti se utvruje uzimajui u obzir stepen invaliditeta, jainu i trajanje posljedica89, znaaj povrede, te dob i zanimanje oteenika,90 kao i cijeli niz drugih okolnosti na koje su ukazali sudovi prilikom donoenja odluka.91 Logino je da na visinu ove naknade posebno utie okolnost da li je oteeni u momentu povrede bio u punoj ivotnoj
Vidi: V. Vukovi, Naknada budue nematerijalne tete, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 15291539. 82 Te posljedice neposredno utiu na kvalitet ivota oteenog. 83 N: Mrvi-Petrovi, Z. Petrovi i A. Filipovi, op. cit., str.176. 84 O tome: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastale telesnom povredom... str. 41. 85 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev- 988/93-2 od 9.6.1994, D. Medi i H. Taji, op. cit., str. 107-108. 86 Prije donoenja ZOO sudska praksa ih je esto izjednaavala. 87 I. Kaladi, Komentar sudske odluke o odmjeravanju pravine novane naknade za duevne boli, Pravo i porezi, br. 4/08, str. 44. 88 I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete ...str.22. 89 Duevni bolovi zbog smanjenja ivotne aktivnosti moraju trajati odnosno postojati neko vrijeme.ZOO ne propisuje koliko bi duevni bolovi trebali trajati da bi bili osnova za dosuenje naknade i rjeenje tog pitanja je prepustio sudskoj praksi.Sudovi imaju zadatak da u svakom konkretnom sluaju utvrde trajanje duevnih bolova i ocijene opravdava li njihovo trajanje dosuenje novane naknade. 90 Vrhovni sud Hrvatske, G-1919/79 od 31.10.1979, I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1350. 91 O okolnostima od kojih zavisi odmjeravanje ove naknade opirnije: O. Stankovi, Naknada tete... str. 268-271.
81

11

aktivnosti ili je pak zbog eventualnih ranijih oboljenja ta aktivnost ve bila smanjena. U takvom sluaju oteenom pripada naknada samo za trpljenje zbog smanjenja ivotne aktivnosti do koje je dolo zbog radnje tetnika. Psihiki poremeaj manjeg znaaja (koji sam po sebi prestaje), odnosno mali procenat invaliditeta ne opravdava dosuivanje naknade za umanjenje opte ivotne aktivnosti.92 Umanjenje ivotne aktivnosti utvruje se na osnovu rezultata medicinskog vjetaenja. Razumljivo je da vjetaci prilikom utvrivanja umanjenja ivotne aktivnosti igraju kljunu ulogu i vjetaenjem se moraju utvrditi sve posljedice zbog kojih je normalna aktivnost oteenog ograniena ili oteana, a nije dovoljno utvrditi samo procenat umanjenja.93 Sam iznos naknade zavisi od prirode i teine svih trpljenja oteenog vezanih za ovaj vid tete.94 Vjetaci u svom nalazu i miljenju, izmeu ostalog, treba da se izjasne o stepenu invalidnosti, koji se, u pravilu, izraava u procentima i u pogledu toga u praksi postoje razliita mjerila. Naime, vjetacima je ostavljena sloboda da na osnovu svojih kriterijuma odreuju ove procente to neminovno dovodi do nejednakog tretiranja oteenih lica . Sigurno je da bi u budunosti na osnovu savremenih medicinskih saznanja i dostignua trebalo pokuati pronai to egzaktnija i objektivnija mjerila kako bi se praksa u ovom dijelu to je mogue vie ujednaila.95 96 Vei procenat smanjenja ivotne aktivnosti , po prirodi stvari, kod oteenog izaziva jai stepen duevnih bolova , a to opravdava dosuenje veeg iznosa dosuene naknade. Procenat umanjenja ivotne aktivnosti kod viestrukih tjelesnih povreda ne moe se utvrditi prostim mehanikim sabiranjem i ne predstavlja jedino mjerilo relevantno za odreivanje naknade.97 Na sudu je da ocijeni kakav znaaj imaju i ostale bitne okolnosti od kojih zavisi odreivanje pravine naknade, imajui u vidu najrazliitije aspekte ovog pitanja kako u pogledu subjektivnih okolnosti, tako i objektivnih pokazatelja. Prema tome, zadatak vjetaka je da precizno opie u emu se sve sastoji umanjenje ivotne aktivnosti, odnosno koja su sve ogranienja koja trpi oteeni (neophodnost ulaganja posebnih fizikih napora, poveane potrebe,mogunost bavljenja slobodnim aktivnostima itd.), zatim da opie koje ivotne aktivnosti oteeni uopte ne moe ostvarivati, a koje moe samo uz poveane napore, te da objasni jainu i trajanje posljedica (da li se radi o privremenim ili trajnim)98 i tome slino. Ova vjetaenja se, po pravilu, povjeravaju vjetaku neuropsihijatru, iako preglede bolesnika nakon povreda obavljaju neurolozi i hirurzi.99
ire: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti... str. 97. O tome: I. Kaladi, Opisivanje i stupanj smanjenja ivotne aktivnosti u vezi s pravinom naknadom za duevne boli , Hrvatska pravna revija , br. 6/06, str.19. 94 U tom smislu ide i zakljuak broj 19 sa Savjetovanja u Ljubljani, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 77. 95 O tome vidi: I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1350-1351. 96 Pokuaj stvaranja kriterijuma vidi kod: D. Zeevi, J. kavi i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996, str. 281-289. 97 Analogno i Vrhovni sud Srbije, Rev-2449/97 od 8.10.1997, T. Krsmanovi i N. Markovi, Naknada tete, Beograd, 2000, str.260-261. 98 Opirnije: Z. Petrovi, Odmeravanje naknade nematerijalne tete, Glasnik pravde, br. 6/00, str. 138. 99 B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 46.
92 93

12

Problem i ovdje moe da se javi kod privremenih ili trajnih stanja oteenog bez svijesti, kada on nema pravo na naknadu po ovom osnovu, imajui u vidu svrhu naknade,100 mada mu je objektivno umanjena ivotna aktivnost.101 Smatramo da i ovako specifino stanje svijesti treba normirati kako bi se za njega mogla dosuditi adekvatna naknada. Pravo na novanu naknadu po osnovu pretrpljenih duevnih bolova zbog umanjenja ivotne aktivnosti ima i lice kod koga je ovo umanjenje bilo privremeno.To e biti u sluaju ako je ono bilo jaeg intenziteta i dueg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju.102 Pravosnana presuda o naknadi tete zbog umanjenja ivotne aktivnosti moe biti izmijenjena ako se u meuvremenu pogora zdravstveno stanje oteenog , kao posljedica pretrpljene povrede, jer se u takvom sluaju radi o novoj teti. 103

2.4. Naruenje Naruenje104 bi se moglo definisati kao naruavanje dotadanjeg spoljanjeg izgleda ili sklada tijela odnosno dijela tijela oteenog ili kao naruenje neke tjelesne funkcije. Meutim, samo naruenje ne daje osnovu za dosuenje novane naknade, ve su to duevni bolovi koje oteeni zbog toga trpi.105 Osnov za priznanje novane naknade za naruenost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena spoljanost oteenog izaziva u okolini gaenje, saaljenje ili druge negativne reakcije,106 ve se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o uticaju svih elemenata (izmijenjena spoljanjost, primjetnost, obim itd) na psihiku ravnoteu oteenog, odnosno na njegovo psihiko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine
Za priznavanje naknade za duevne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti potrebno je postojanje svijesti oteenoga da je njegova ivotna aktivnost smanjena kao i postojanje duevnih boli zbog takve situacije Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2547/86 od 24.3.1987, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 36, str. 71-72. 101 Vidi kritiku ovog stava kod: S. Cigoj, Tendencije u razvoju graanske odgovornosti i njihov uticaj na osiguranje, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 6/82, str. 968. 102 Vidi presudu Vrhovnog suda Srbije, Rev-283/08 od 6.2.2008, Pravo, teorija i praksa, br. 78/08, str.95-96. Suprotan stav : Vrhovni sud Federacije BiH, Rev-241/00, od 14.5.2001, Bilten Vrhovnog suda Federacije BiH, br.1/01, odl. 32. 103 Vrhovni sud Srbije, Rev-502/76 , Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete, Novi Sad, 2001, str. 155. 104 ZOO upotrebljava termin naruenost, dok se u praksi osim tog izraza upotrebljavaju termini unakaenost, nagrenje, kozmetiki defekt, estetsko oteenje i sl. v. B. Kosi, Naknada nematerijalne tete zbog unakaenosti, Vjetak, br. 4/01, str. 62. 105 I. Crni, Oblici nematerijalne tete i kriteriji za odmjeravanje pravine novane naknade, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1325. 106 Reakcije okoline na naruenost nisu uslov za priznanje ovog oblika tete, ali se to mora imati u vidu kao dodatni faktor koji oteenom uveava duevne bolove.
100

13

oteenog uzimaju u obzir u razumnoj mjeri.107 Analogno izloenom, ocjena da li postoji nematerijalna teta u vidu duevnih bolova zbog naruenosti108 donosi se na osnovu objektivnih i subjektivnih kriterijuma.109 O naruenosti govorimo samo u sluaju kada se radi o trajnim izmjenama spoljanosti oteenog i o takvim defektima koji bi kod veine ljudi prouzrokovali oseaj nelagode pred drugim licima110 (kod privremene naruenosti u toku lijeenja se radi o nelagodnostima i eventualnoj zabrinutosti za ishod lijeenja, a ne o naruenosti111).Promjene koje nastaju u toku lijeenja se ne uzimaju u obzir. Naruenost ne mora da izaziva gnuanje okoline. 112 Tjelesni integritet i njegov emocionalni doivljaj nalaze se u stanju dinamike ravnotee. Ukoliko tjelesni izgled i/ili njegove funkcije budu drastino promijenjene nastaje kvalitativno novi doivljaj tog novog stanja. Negativne tjelesne povrede bie praene negativnim emocionalnim doivljajima.113 Nije potrebno da je zbog toga prouzrokovana nesposobnost za rad i da to smeta buduem napredovanju oteenog.114 Novija sudska praksa s pravom sve vie insistira na subjektivnim mjerilima naruenja.115 Ne postoje medicinski objektivizirani kriterijumi na osnovu kojih vjetak moe odrediti stepen naruenja.116No, postoje uobiajena ivotna mjerila prema kojima se ovo procjenjuje117.Sudovi nalaz i miljenje vjetaka treba da cijene kritiki imajui u vidu estetske i kulturne obiaje sredine u kojoj ivi oteeni. Takoe, vjetaci bi trebali da se izjasne i o tome kakva je bila slika stanja prije, a kakva je nakon nastanka tete 118, a treba da daju i opis i karakteristike naruenosti, zatim uticaj na psihiko stanje oteenog, te trajanje naruenosti i mogunost njenog otklanjanja adekvatnim medicinskim tretmanom.
Zakljuak broj 8 sa Savjetovanja u Ljubljani, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str.61. 108 lan 200. ZOO. 109 Uporediti: I Veli, Neimovinska teta i naknada neimovinske tete u teoriji i sudskoj praksi (II dio), Pravni savjetnik, br. 2/05, str. 38. 110 Primjera radi, pojam naruenosti prema sudskoj praksi obuhvata i epavost kao posljedicu tjelesne povrede, ako je epavost tako upadljiva da s obzirom na dob i pol oteenog izaziva saaljenje ili sline negativne reakcije okoline zbog ega oteeni trpi duevne patnje Vrhovni sud BiH, Rev-167/86 od 11.6.1986. I staklena proteza na oku bez obzira na svoju savrenost predstavlja uvijek naruenost, pa stoga oteenom pripada naknada tete i po tom osnovuVrhovni sud Hrvatske , G-1351/69 od 10.12.1969.- u B. Kosi, op. cit., str. 62-63. 111 Vrhovni sud Slovenije, II Ips 115/83 od 14.7.1983 godine, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 62. 112 I: Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1350. 113 G. epanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, op. cit., str. 273. 114 O tome : O. Stankovi , Naknada tete... str.145. 115 J. Salma, op. cit., str. 511. 116 U sudskoj praksi se naruenost dijeli u tri kategorije: naruenje jakog stepena, naruenje srednjeg stepena i naruenje lakog stepena v. A. Radovanov, Neka sporna pitanja iz oblasti naknade nematerijalne tete de lege lata i de lege ferenda, u Izmena Zakona o parninom postupku, naknada tete i osiguranje, Zlatibor, 2008, str. 74. 117 U nekim sluajevima vjetaci koriste termin kozmetiki defekt, kojim ele da ukau da se ne radi o takvim promjenama koje se trae za postojanje naruenosti, ve o manjim promjenama, ali smatramo da takvo ublaavanje kriterijuma ne treba prihvatiti. 118 Prema I. Crniu, korisno je da oteeni u dokaznom postupku u spis priloi fotografije na kojima se vidi stanje prije tetnog dogaaja i poslije njega v. I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete...str. 29.
107

14

Svakako centralno pitanje pri vjetaenju ovog vida tete je ipak to da li oteeni trpi duevne bolove zbog naruenosti, te kakav je uticaj tog trpljenja na njegov psihiki ivot.119 Ukoliko je psihiko stanje oteenog takvo da nije sposoban da shvati znaaj naruenosti, nema osnova za dosuivanje naknade.Tek poslije ovog utvrenja moe se odluiti o pravu na novanu naknadu, jer sud nee dosuditi satisfakciju ako utvrdi da, uprkos naruenju, oteeni ne trpi psihike bolove.Vjetak, dakle, mora ustanoviti postojanje, ustaljenost i intenzitet ovih bolova koji su posljedica naruenja.120 Emocionalni doivljaj naruenosti zavisi uglavnom od dubine organskog i funkcionalnog deficita, s jedne, te od strukture, odnosno njenog emocionalnog sklopa, s druge strane. 121 Poeljno je da i sam sud stekne neposredan utisak o posljedicama naruenja oteenog lica, naravno ukoliko je to objektivno mogue, bez izlaganja oteenog daljim neugodnostima i u tim prilikama bila bi svakako nuna i saradnja vjetaka.122 Kod donoenja ove odluke treba voditi rauna i o drugim relevantnim okolnostima svakog konkretnog sluaja, kao, na primjer, o polu123 i starosti124 oteenog lica, mjestu gdje se naruenost nalazi (jasno je da veu naknadu treba odrediti licima koja ne mogu prikriti naruenje, ako se ono nalazi na onom dijelu tijela koje je izloeno pogledima drugih),125 zanimanju naruenog lica, jer kod nekih profesija su jai duevni bolovi zbog vidljivih naruenosti (glumci, pjevai, manekeni), i tome slino. I jo neto kod ovog vida tete treba imati u vidu. Dostignuti razvoj plastine i rekonstruktivne hirurgije omoguava da se skoro svako naruenje moe otkloniti ili bar znaajno ublaiti. Zbog toga naruenje ne treba ni procjenjivati prije detaljno sprovedenog lijeenja,odnosno dok ne nastupi stanje koje se moe smatrati trajnim.126 Posebno pitanje je kako treba da postupi sud kada oteeni zahtijeva naknadu za naruenost, a vjetak utvrdi da bi se naruenost mogla ukloniti plastinom operacijom.Miljenja smo da je tada potrebno utvrditi da li se prilikom ove hirurke intervencije radi o zahvatu kojem bi se po
Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastala telesnom povredom...str.44 Opirnije: Z. Petrovi, Utvrivanje novane naknade za pretrpljene duevne bolove zbog naruenosti, Pravni ivot, br. 11/ 86, str. 1135-1138. 121 Nauka nema metoda za egzaktno mjerenje psihikih bolova koji su posljedica naruenosti, ali nema sumnje da oni u sluaju naruenosti postoje, pa je dunost suda da ocjenom stepena naruenosti, imajui u vidu vjetakov nalaz, utvrdi adekvatnu satisfakciju. 122 Sudovi bi miljenje vjetaka trebali smatrati tek jednim, istina bitnim elementom, koji im pomae da utvrde pravinu novanu naknadu za ovaj vid tete. 123 Nekada se vei iznos naknade dosuivao djevojkama. Sada sve vie dolazi do ujednaavanja. Prema zakljuku sjednice Graanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od. 29.11.2002, pol oteenog, sam po sebi, ne utie na visinu naknade po osnovu naruenja v. I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete... str. 28. 124 Drugaije e reagovati osoba kojoj je zbog tog defekta uskraena ili ugroena ivotna egzistencija, kojoj dolazi u pitanje posao, brak i ivotno napredovanje od osobe koja je u godinama i koja je rijeila egzistencijalna pitanja v. B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 47. 125 U razumnoj mjeri treba razmiljati da se naruenost prikrije odjeom ili kozmetikim sredstvima. No, ni tada nije iskljueno pravo na naknadu. Takvo naruenje se ipak moe vidjeti na nekim mjestima (bazeni, plae) ili pred odreenim licima, pa se sa osnovom moe smatrati da e to kod oteenog izazvati nelagodu, a time i duevne bolove. 126 Pitanje je i da li oteeni ima pravo na naknadu trokova estetske operacije. Smatramo da to oteenom treba priznati ako je medicinski opravdano i to kao sastavni dio trokova lijeenja (materijalna teta), a on bi imao pravo i na naknadu za eventualno pretrpljene fizike bolove.
119 120

15

redovnom toku stvari podvrgao svaki ovjek bez rizika od tetnih posljedica. 127 U ovakvim situacijama bi se mogao primjeniti zakljuak broj 17 sa Savjetovanja u Ljubljani : Nee se smatrati da je oteeni svojim ponaanjem doprinio poveanju tete odnosno da je sprijeio njeno umanjenje, samo zbog toga to je odbio da se podvrgne odreenim medicinskim zahvatima, ukoliko se ne radi o lijeenju kome bi se svaki ovjek po redovnom toku stvari podvrgao bez rizika od tetnih posljedica samog lijeenja .128 Ovdje moe da se postavi i pitanje da li oteeni moe imati duevne bolove zbog npr. izmjene fizikog izgleda lica, ako po miljenju vjetaka nema naruenosti. Nema sumnje da je to mogue, ali bi se eventualna naknada u tom sluaju mogla dosuditi samo u okviru naknade za duevne bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti.129 Inae, opis promjena na tijelu oteenog moe adekvatno da uradi samo strunjak odgovarajue struke, zavisno od oteene regije, kao to su specijalista sudske medicine, hirurg plastiar, oftalmolog, ortoped itd. Da bi se dala odgovarajua ocjena psihikih patnji, poeljno je da takvu osobu vjetai ljekar neuropsihijatar, jer e jedino on, uz objektivne opise koje su dali somatski ljekari, upoznavajui linost sa svih aspekata, moi da ocijeni ta naruenost za tu osobu zaista predstavlja. Pri tome treba imati na umu da ista naruenost ima razliitog duevnog odraza na razliite linosti.130 Ukoliko naruenost dovede do toga da oteeni vri odreene aktivnosti uz pojaane napore ili u ogranienom obimu (ogranienje glumice pri izboru uloga), pa zbog toga trpi duevne bolove, onda je u pitanju teta zbog umanjenja ivotne aktivnosti, a ne samo zbog naruenosti. To znai da se u odreenim sluajevima naruenost moe uzimati u obzir (sa razliitim posljedicama) pri utvrivanju oba navedena vida nematerijalne tete.131 Pravo na naknadu zbog naruenosti pripada samo neposredno oteenom licu, a ne i njegovim srodnicima.

3. Zakljuak U parnicama za naknadu nematerijalne tete, kao to je ve izloeno, medicinski vjetaci imaju kljunu ulogu u utvrivanju oteenja zdravlja koje je prouzrokovalo fizike bolove, strah, umanjenje ivotne aktivnosti, naruenost i tome slino. Prilikom vjetaenja je potrebno postii punu saradnju suda i vjetaka kako bi se postigao krajnji cilj - utvrivanje istine u svakom konkretnom sluaju. Stvarna nevezanost suda od miljenja vjetaka u praksi je veoma suena, jer za neprihvatanje njegovog nalaza i
Ovakav je stav i Vrhovnog suda Republike Slovenije-II Ips-432/94 od 25.1.1996, D. Medi i H. Taji, op. cit., str. 107. 128 Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str.75. 129 Tako i Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti... str.105. 130 B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 48. 131 Analogno i Vrhovni sud Republike Slovenije, Ips 368/94 od 17.1.1996.- navedeno prema: N. Mihajlovi, op. cit., str.56.
127

16

miljenja treba dati veoma ubjedljive razloge, a to sudije teko mogu uiniti, kada se ima u vidu stepen njihovog medicinskog obrazovanja. Svakako da bi u budunosti trebalo uiniti sve da se odrede zajedinki kriterijumi koji bi omoguavali da se na to objektivniji i pravedniji nain utvrdi karakter povreda, te ostale krucijalne injenice za presuenje, jer se u praksi esto susreemo sa razliitim subjektivnim procjenama u nalazima i miljenjima vjetaka, to veoma oteava rad sudova u nastojanju da utvrde istinu u svakom konkretnom sluaju. Isto tako, ujednaavanje kriterijuma bi u svakom sluaju pomoglo da se ostvari svrha naknade pred sudom, satisfakcija za povrijeenog, a ne da on postigne neke lukrativne ciljeve koji su nespojivi sa intencijama drutva u ovoj oblasti. Od vjetaka u ovim parnicama ne treba oekivati ni previe ni premalo, oni treba da imaju mjesto u postupku koje im po zakonu i pripada, a sudovi moraju koristiti svoja ovlaenja da rukovode vjetaenjem i da trae objanjenja u vezi sa datim nalazom i miljenjem, kako bi potpuno i istinito utvrdili sve sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tubenog zahtjeva, a time i visina dosuene naknade.

Duko Medi, Ph. D Judge of the Constitutional Court of the Republic of Srpska Law College, Pan European University, Banja Luka

IMPORTANCE OF THE EXPERT` S REPORTS IN LITIGATIONS FOR THE COMPENSATION OF

17

NON MATERIAL DAMAGE

Summary In the litigations for the compensation of non material damage, experts (especially medical profession) have a very important role. They get information, in accordance with medical standards, about the types and the consequences of the injuries. Experts don`t give opinions about the amount of damages, because that is the assignment of the court. But the experts must get all and precise information and instructions about the damages from the court and from the other subjects. That is the most inportant question in the work of expets in litigation proceedings.

18

You might also like