P. 1
VJEŠTAČENJE RADI NAKNADE NEMATERIJALNE ŠTETE

VJEŠTAČENJE RADI NAKNADE NEMATERIJALNE ŠTETE

|Views: 1,996|Likes:
Published by sarara1900

More info:

Published by: sarara1900 on Aug 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/27/2013

pdf

text

original

Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske ZNAČAJ VJEŠTAČENJA U PARNICAMA ZA NAKNADU NEMATERIJALNE ŠTETE
REZIME: U parnicama za naknadu nematerijalne štete vještaci ( prvenstveno medicinske struke ) igraju izuzetno značajnu ulogu. Oni se u skladu sa medicinskim standardima očituju o vrsti i visini povreda, te o posljedicama koje iz toga proizilaze.Vještaci se ne izjašnjavaju o visini štete, jer je to zadatak suda.Koliko se od njih zahtijeva, daju li im se dovoljno jasne i precizne upute i da li sudovi u praksi zaista rukovode ovim vještačenjem su samo neka od pitanja koja se mogu postaviti kada se pokuša sagledati uloga i značaj ovih vještaka u brojnim parnicama ovakve vrste. KLJUČNE RIJEČI: vještačenje, nematerijalna šteta, bol, strah, umanjenje životne aktivnosti, naruženost

1. Uvod Vještak je osoba pozvana da pred sudom, koristeći se svojim stručnim znanjem, iznese svoja sadašnja zapažanja (nalaz) i mišljenje o činjenicama koje bi mogle biti važne za utvrđivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja.1 . U poglavlju o dokazima, uz opšte odredbe, odredbe o vještacima su u novom Zakonu o parničnom postupku Republike Srpske i Zakonu o parničnom postupku Federacije BiH2 pretrpjele najradikalnije izmjene. Vještačenje se određuje, na prijedlog stranke, kada sud ne posjeduje stručno znanje iz određene oblasti (nauke, tehnike, umjetnosti ili neke druge djelatnosti) koje je neophodno radi utvrđenja ili razjašnjenja određenih činjenica bitnih za odlučivanje.3 Za vještaka može biti određeno svako lice koje ispunjava uslov da bude svjedok, a ima stručno znanje potrebno za razjašnjenje neke relevantne činjenice. Sudsko vještačenje zahtjeva punu saradnju između suda i vještaka, međusobno prožimanje znanja i stručnosti kako bi se postigao cilj – utvrđivanje istine.4 Njihov odnos mora biti odnos komplementarne saradnje subjekata koji djeluju u ostvarivanju zajedničkog, činjenično i pravno vrlo složenog zadatka. Vještačenje kao dokazno
S. Triva, V. Belajec i M. Dika, Građansko parnično procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 433. Članovi 147-162. ovih zakona. 3 Z. Kulenović, S. Mikulić, S. Milišić-Veličkovski, J. Stanišić i D. Vučina, Komentari Zakona o parničnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005, str. 270. 4 I. Crnić, Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete, Naša zakonitost, br. 11-12/85, str. 1345.
1 2

Neum. u Aktuelni problemi naknade štete i osiguranja. br. razumljivo. Aleksić.Vodinelić: “Takvu ocenu je teško dovesti u sklad sa nedostatkom stručnog znanja na strani suda. Građansko procesno pravo. Sud nije vezan ni nalazom ni mišljenjem vještaka. Mišljenje je odraz vještakovog stručnog znanja i njegovih sposobnosti da određenu situaciju objektivno analizira i sintetizuje. Nažalost. br. a tuženi nije osporio na određen način nijedan od elemenata obračuna” .14 Vještačenje nije neophodno provoditi ukoliko sud može sam da utvrdi odlučne činjenice. 10 Vidi:B. Rakić-Vodinelić. Sama činjenica da je vještačenje određeno već ukazuje da je sud smatrao da ne posjeduje potrebno stručno znanje za utvrđenje ili razjašnjenje sporne činjenice. a mišljenje je stručni sud o utvrđenim činjenicama i iz njega se vidi na osnovu kojih pravila struke. Budva. 13 Sud nije ovlašćen mišljenje vještaka zamijeniti svojim. a ne i u njihovoj ocjeni.6 U nalazu se konstatuju bitne činjenice i daju osnovni podaci o predmetu vještačenja7. ne može biti predmet vještačenja. a to je svakako neprihvatljivo. 194. u Aktuelna pitanja jugoslovenskog procesnog zakonodavstva.5 Nalaz i mišljenje vještaka čine jedinstvo. 14 Vještak treba pomoći sudu u utvrđivanju činjenica. Petrović i M. jer je sud dužan da poznaje pravo.15 Član 8. 263. iako se formalno razdvajaju. u praksi se često vještaci upuštaju u ocjenu pravnih pitanja. a to je neprihvatljivo” – B. preko lica koje tim znanjem raspolaže. u Međunarodna konferencija “Štete u osiguranju motornih vozila”. 15 U tom smislu navodimo karakterističnu sudsku odluku: “Parnični sud nije dužan vještačenjem utvrditi iznos zateznih kamata obračunatih za period docnje tuženog u plaćanju glavnog duga. Poznića i V. br. 6/84. 1996. pa čak i u ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva. str. u pogledu dokazne snage značilo bi i potčinjavanje sudije veštaku. 11 Uporediti: D. Beograd. 5 6 Nalaz mora da sadrži sve ono što je nužno kako bi se izveo adekvatan zaključak.sredstvo sud slobodno cijeni na osnovu savjesne i brižljive ocjene svih dokaza. Blagojević. Šćepanović. 280. Ali ova suprotnost ne može biti drugačije rešena. jer se upravo zbog tog nedostatka i izvodi dokaz veštačenjem. Otklanjanje proturječnosti i drugih nedostataka u iskazu medicinskih vještaka pred sudom. 2004. Beograd. 53. jer bi. Pž-90/98.10 Naime. Đuričin. Zečević. str. 9 2 .Vrhovni sud Federacije BiH. jer za to nema dovoljno stručnog znanja. to značilo potčinjavanje sudije vještaku. O nekim problemima vezanim za dokaz vještačenjem u parničnom postupku. 12 Ovo je i mišljenje B. 2/98. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH. Crnić i D. str. Zakona o parničnom postupku RS i Zakona o parničnom postupku Federacije BiH. Danelišen i S.9 Imajući u vidu složenost i značaj nalaza i mišljenja.8 Nalaz i mišljenje moraju da budu jasni. str. Poznić i V. iako nema stručnog znanja koje je potrebno za razjašnjenje određenih spornih okolnosti. što sud ne treba da uzima u obzir. 766-767. I. Z. 1999. Rakić. sud neće prihvatiti vještakovo mišljenje ukoliko smatra da njegovi stavovi ne mogu da odole kritici koja se zasniva na pravilima logičkog i razumnog mišljenja i zaključivanja.11 12 Razumljivo je da sud ne može svojim mišljenjem da zamijeni mišljenje vještaka sa kojim se ne slaže i ako se to dogodi treba zatražiti mišljenje drugog vještaka. O razlici između nalaza i mišljenja v. Uloga ljekara vještaka u postupku naknade štete za tjelesno oštećenje. neophodno je da oni budu urađeni u adekvatnoj formi da bi se pregledno naveli svi esencijalni elementi. Izjednačenjem veštaka sa javnom ispravom. str. 7 8 G. nauke ili vještine je izveden određeni zaključak. koherentni i da čine logičku cjelinu da bi se na njima gradio pouzdan osnov za donošenje odluke. u suprotnom. 2006. Naša zakonitost. ako je tužitelj priložio obračun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sačinjen.13 Sadržaj pravnih propisa. Medicinski aspekti veštačenja nematerijalne štete nastale mehaničkim dejstvima.

u ovakvim slučajevima se ne radi o obeštećenju u klasičnom smislu. 23 Prema mišljenju D. 19 O teorijama o osnovanosti dosuđivanja novčane naknade nematerijalne štete opširno : Z.2004. procentu smanjenja životne aktivnosti i O tome: D. 1941 ). Koman-Perenič. str. a posebno o intenzitetu i trajanju bolova i straha. Pravni informator. str. str. psihijatar. 127-134. Stanković (Novčana naknada neimovinske štete. koja se ostvaruje u ličnosti oštećenog. Beograd. Novi Sad. parničnom i vanparničnom postupku. 78. u Zborniku radova sa savjetovanja “Praksa osiguranja”. 16 3 . str. u Zborniku radova sa savjetovanja “Praksa osiguranja”. Zbornik radova sa savetovanja održanog na Zlatiboru od 18. Naknada nematerijalne štete kao poseban vid materijalne satisfakcije predstavlja veoma interesantnu oblast u pravnoj teoriji i praksi. Crnić. B. Radulović. deset godina Pravnog informatora 1998 – 2008. materijal za savjetovanje. Z. 2006. 78 – 82. kada se imaju u vidu priroda ove štete i specifična svrha naknade. Petrović (Naknada nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti.2. Neki problemi medicinskog veštačenja nematerijalne štete. medicinska vještačenja nematerijalne štete trebalo bi uvijek da rade komisije ljekara vještaka. Zagreb. Petrović. Teslić. 71-76. Trifunović. Sudskomedicinsko vještačenje bola i unakaženosti. V. njeni vidovi i obim.22 Sud može istovremeno da odredi više vještaka medicinske struke ukoliko se radi o različitim vrstama povreda. 2001. 2/83. Neimovinska šteta. Petrović – Škero. O. D. te o posljedicama koje iz toga proizilaze. 77-86. 21 Vidi: L.2. Sarajevo. Crnić smatra da termin pravična novčana naknada nije pravno-tehnički najbolje rješenje. 17 O kriterijumima za određivanje naknade nematerijalne štete v. Složenost problema medicinskog vještačenja u parničnom postupku. br. Za sud je bitno da zna koje činjenice treba da sadrži nalaz vještaka. jubilarni broj. Vještak. Oblici. drugo izdanje. i specijalista za bazičnu povredu – v. 1996 ). u Nematerijalna šteta u praksi. Veštačenje povreda zadobijenih u saobraćajnoj nezgodi. br. Značaj vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete Nesumnjivo je da vještaci (prevashodno medicinske struke) igraju izuzetno značajnu ulogu u parnicama za naknadu nematerijalne štete16 i tema ovog rada je osvjetljavanje karakterističnih aspekata ovog vještačenja u onim slučajevima gdje se to vještačenje najčešće i provodi. 14-28. 18 Poseban doprinos proučavanju ove materije na bivšim jugoslovenskim prostorima dali su u svojim studijama M. Veštačenje u parnicama za naknadu nematerijalne štete. Pravična novčana naknada nematerijalne štete. 2001. 185.20 Konkretno postojanje nematerijalne štete. obim i visina neimovinske štete. jer zamagljuje bit ove naknade koja ima smisao u pružanju zadovoljenja ili satisfakcije oštećenom – I. Beograd. 20 I. Zagreb. 2008.17 Naime. Petrović.18 19Ovlašćenje suda da po slobodnoj ocjeni odmjeri visinu naknade zasnovano je na principu pravičnosti. koje bi sačinjavali specijalista za sudsku medicinu. Sudska praksa. Osnovna teorijska shvatanja o naknadi nematerijalne štete. 1972 ) i Z. u Naknada štete i ugovor o osiguranju.21 utvrđuje se vještačenjem. u Problemi veštačenja u krivičnom. 2004. Danelišen. Kalođera ( Naknada neimovinske štete. već o satisfakciji oštećenom licu kojom mu se želi omogućiti pribavljanje nekih zadovoljstava i užitaka pomoću kojih će on pokušati da ublaži sve one neugodnosti koje je zbog pretrpljene štete imao. 7-15.2-20. Teslić. 22 O problemima medicinskog vještačenja nematerijalne štete v. Beograd. P. str. 2002. 4/01. Cukić. Cukić. str.23 Vještaci se u skladu sa medicinskim standardima očituju o vrsti i prirodi povreda. str. str.

Split-Osijek. 18. str. op. Pravična novčana naknada za pretrpljene fizičke bolove. Beograd. 27 O medicinskom vještačenju nematerijalne štete u parničnom postupku v. S. Vještak. Fizički bolovi Bol je osjećanje subjektivnog karaktera koje se redovno javlja kod čovjeka pri svijesti i kod zdravog organizma kada mu se naruši tjelesni integritet.svim ostalim bitnim manifestacijama.28 Glavna osobina fizičkog bola jeste da je to izrazito subjektivno osjećanje. Z: Petrović. pokosnica i porebrica. jer je prag bola individualan i promjenljiv. Blagojević. daju li se vještacima dovoljno jasne i precizne upute i da li sudovi u praksi zaista rukovode ovim vještačenjem su samo neka od bitnih pitanja koja se mogu postaviti kada se pokuša sagledati uloga i značaj ovih vještaka u brojnim parnicama u kojima se odlučuje o toj naknadi. jer od toga zavisi i njegov intenzitet.33Najosjetljiviji je nervni sistem. Z. Osvrt na praksu primjene numeričkih skala u vještačenju nematerijalne štete. Koliko se od medicinskih vještaka zahtijeva u ovakvim parnicama. pruzrokovan tjelesnom povredom. Nematerijalna šteta-pravni i medicinski aspekti. Petrović i A..79-91.32 Visinu iznosa naknade najviše određuju vrsta povrede i dio tijela na kome je došlo do povrede. 143. zatim dolaze prugasti mišići. Naša zakonitost.31 On ne mora da bude srazmjeran težini poremećaja.1. primanjem injekcije i nošenjem gipsa). Crnić. 1998. Šćepanović. str. a to je i pretpostavka za kvalitetnije i objektivnije suđenje.187. jer je subjektivni elemenat unutrašnji fenomen čovjeka koji je teško adekvatno utvrditi. Nije potrebno da je povreda pruzrokovala nesposobnost za rad. 33 O tome: Z. treba poći i od nekih objektivnih mjerila. Bol je. Mrvić-Petrović. 260.. Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada štete. br. Štimac. 2005. 861-864. Beograd. bubrezi . prilikom utvrđivanja fizičkih bolova i njihovog obima. Karan. pluća. sami po sebi Vidi: Ž. srce i jetra. Vještak. 25 Ujednačavanje medicinskih kriterijuma bi značajno doprinijelo pravnoj jednakosti oštećenih lica. Naknada se priznaje i za bol prouzrokovan operativnim zahvatima i uopšte liječenjem (npr. str. Problemi povodom određivanja visine naknade za pretrpljene fizičke bolove. str. str. prije svega . 29 Objektivna mjerila za mjerenje intenziteta i trajanja bola ne postoje. Filipović. 65-67. cit.Ujednačavanje medicinskih kriterijuma bitno bi doprinijelo pravnoj jednakosti oštećenih lica. br. Z. jer je to zadatak suda.30 Različite osobe različito doživljavaju bol. 29 O osjetljivosti pojedinih kategorija lica na bol v. 4/01. Petrović. Naknada će se dosuditi u većem iznosu ako su oštećeni osjetljiviji dijelovi tijela. 2000.164. 24 4 . 26 I. Utrđivanje karaktera bola je veoma važno. Moždana masa. 26 te individualizaciju svakog konkretnog slučaja.str. 28 N. 7-8/87.24 25 Oni se ne izjašnjavaju o visini štete. str. povrede ili oboljenja. Naknada štete. 4/01. 32 O: Stanković. Neimovinska šteta. br.27 2. str. Petrović i M. 30 Ipak.. spoljnje tkivo krvnih sudova. niti da je praćena vidljivim spoljnim oštećenjima tijela. 31 G.

37 O. bol je zaštitni mehanizam tijela i javlja se kad god se neko tkivo ošteti. 10/07. u D.12. str. ne opravdava dosuđivanje naknade nematerijalne štete. 570/79 od 30. str. Novčana naknada nematerijalne štete u slučaju tjelesne povrede. str. 39 Npr. 40. I . Jovašević. 54. dakle. 55. kako bi se na taj način povređenom pružila odgovarajuća satisfakcija” – Vrhovni sud Srbije. Beograd. 2008. Zagreb. Oblici nematerijalne štete i njena naknada. u Izmena Zakona o parničnom postupku. br. Pravni informator. 10/85. Z. ZOO)40.2000. str. br. brojnija i intenzivnija treba da budu zadovoljstva koja oštećenom treba priuštiti. 257. 483.1980. i 16. Zečević i suradnici. Zlatibor. 112.. Stanković. 3 sa Savjetovanja Saveznog suda. a ne u naknadi za fizičke bolove – Vrhovni sud Slovenije.8. Gž-1024/77 i Rev-3840/98 . O.3. kako one u toku liječenja. treba razmatrati u okviru ovog vida štete (pravni osnov u članu 200. i 203. str.v. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. 56. a njena visina zavisi od intenziteta i vremena trajanja tih bolova. br. str. Mihajlović. odluke Vrhovnog suda Srbije.39 Prema Zakonu o obligacionim odnosima (ZOO) nema više osnova za razlikovanje fizičkih bolova po razdobljima i sve te bolove. pa prema tome i naknada mora da bude veća. 86. Vrhovni sud Makedonije je u jednoj odluci istakao da neznatni bol. trajne glavobolje uzimaju se u obzir kod naknade za trajno umanjenje životne aktivnosti. što uzrokuje refleksno reagovanje ozlijeđenog da bi uklonio bolni podražaj. ZOO – Rev. 82. 58. 41 Za precizno razgraničenje obje štete često će biti potrebna upravo pomoć ljekara vještaka kao stručnog i kompetentnog lica. cit. navedeno prema: N. Naknada štete. Volarić. 38 Ovakav je stav i sudske prakse: “Povređenom licu koje je trpelo fizičke bolove. br. 41 Primjera radi.. str. br. 1/89.. str. 10/82. u trajanju od dvije do tri minute.35 Sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove ako nađe da okolnosti slučaja. 1980. Petrović. a osobito jačina bolova i njihovo trajanje to opravdavaju. vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15. str.10. Gž-3046/73. što se utvrđuje vještačenjem. Knežević. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Naša zakonitost.V.1985. Pravni život. Poznato je da fizički bolovi koji se stalno javljaju mogu da utiču na umanjenje životne aktivnosti i da se transformišu u duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti. str. godine “ samo dovoljno intenzivno i dugotrajnije trpljenje fizičkih bolova opravdava dosuđenje novčane satisfakcije “navedeno prema: N. odl. Naknada nematerijalne štete u slovenačkom pravu.ne reaguju bolno na podražaj. 36 Što su bolovi jači i dugotrajniji. u drugi vid štete. 1/87. Sudska medicina. Zagreb. pripada pravo na naknadu ovog vida neimovinske štete. MCMLXVII. Vještačenje u civilnim parnicama. prema odluci Vrhovnog suda Slovenije. tako i one buduće. Gž-3046/73. br. str. 35 B. naknada štete i osiguranje. 42 Vidi: D. op.157/85 od 28. ako su ovi bolovi bili jakog intenziteta i dužeg trajanja . 69. II Cp br. Novčana naknada neimovinske štete. jer bi to bilo protivno cilju zbog koga se ona dosuđuje u smislu člana 200. Naknada nematerijalne štete za pretrpljene fizičke bolove. 58. Jelčić. Prema presudi Višeg suda u Ljubljani. U sudskoj praksi se ponekad može javiti dilema kada fizički bolovi prelaze u trajno umanjenje životne aktivnosti. Mrvić-Petrović i D. 34 5 . Petrović. 1/87. Sudska praksa. Zato ih neki smatraju “ analgetičnim organima”. 40 Analogno i zaključak br. 34 Fiziološki posmatrano. 37 38 Za bolove neznatnog intenziteta ne može se dosuditi naknada. N.42 Prilikom utvrđivanja štete i odmjeravanja naknade treba voditi računa o svim Medicinska enciklopedija.1986 godine u Ljubljani. Dosuđeni iznos treba da predstavlja pravičnu naknadu prema težini trpljenja. 1999. 36 Sudska praksa je stala na stanovište da fizički bol nije uslovljen težinom povrede i da se naknada može dosuditi i za bolove prouzrokovane lakom tjelesnom povredom. Mihajlović. II Ips 208/80 od 4.

Pravo fizičke osobe na popravljanje neimovinske štete. Naravno. Pravična novčana naknada nematerijalne štete i stavovi sudske prakse. fizioterapija itd) koje trpi oštećeni.12. Zagreb. u Naknada štete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima. 47 6 .. razne vrste imobilizacija i fiksacija.1986 godine u Ljubljani (u daljem tekstu: Savjetovanje u Ljubljani): “Nelagodnosti u toku liječenja (npr. probleme prilikom uzimanja hrane itd. Tako bi se vještaci trebali očitovati o raznim neugodnostima koje je oštećeni. operacije. U ovom pravcu ide i zaključak sa Savjetovanja Saveznog suda. str. i 16.14. 46 Okružni sud Zagreb. kratkotrajna besvjesna stanja i tome slično). u Aktuelni problemi naknade štete i osiguranja.. razmatraju se u okviru naknade za fizičke bolove.11. ali da sud mora imati na umu i druge okolnosti slučaja – u I. str. bolovi jakog intenziteta i bolovi naročito jakog intenziteta –v. Budva . mogao imati tokom liječenja. vještaci bi morali odrediti i karakter povreda oštećenog. Radovanov.4/03. imobilizaciju. 2005. ispunjava svoju dužnost da prezentuje sudu kompletan nalaz zatečenog stanja. Kaladić. ne radi se o U trenutnoj fazi razvoja nauke još uvijek ne postoji egzaktan metod koji omogućava ustanovljenje postojanja fizičkog bola u određenom slučaju ili mjerenje njegovog intenziteta. bolovanje. Praksa sudova je ukazala na još neke okolnosti koje mogu biti od značaja u ovakvim parnicama. pogotovo zbog toga što se u nekim slučajevima osjećanje bola bazira na psihološkoj osnovi bez važećih fizioloških razloga. 44 U sudskoj praksi se vrši različito odmjeravanje intenziteta pretrpljenih fizičkih bolova. 45 Prema stanovištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.. mada na to mogu da ukazuju određeni fizički simptomi. eventualno. Nelagodnosti tijekom liječenja i novčana naknada za fizičke boli. I. 2004. Hrvatska pravna revija. upotreba invalidskih kolica. broj operativnih zahvata. dok se kasniji bolovi priznaju u okviru naknade za umanjenje životne aktivnosti. Crnić. kod utvrđivanja iznosa naknade valja imati na umu da su trajanje i jačina fizičkih bolova dva osobito važna elementa za dosuđivanje pravične naknade. kraća nesvjestica. posjećivanje ambulante. infuzije. 43 O tome opširno: I. a poželjno bi bilo uzeti u obzir i subjektivne osobine oštećenog. str. Gž-8394/84 od 11. sve ovo može biti od uticaja samo ako su te situacije izazvale kod oštećenog znatnije fizičke bolove. obavljanje fizioloških potreba u krevetu46. 20. previjanje rana.10. bolovi srednjeg intenziteta. A. imajući u vidu razvoj i intenzitet kliničke slike. transfuzije.2002. u Vojvodini je uobičajeno da se intenzitet bolova odmjerava prema skali od 1-10. sudovi u rješenjima kojima se određuje zadatak vještaka najčešće insistiraju da se on izjasni samo na okolnost trajanja i intenziteta pretrpljenih bolova. injekcije. i u takvoj situaciji dužnost vještaka je da zdravstveno stanje i tegobe oštećenog što sveobuhvatnije i vjernije opiše i time vještak.45 Međutim.47 Ukoliko to nije slučaj. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. hospitalizacija. str. Crnić. a u drugim dijelovima Srbije vrši se prema skali koja poznaje kategorije: slabi bolovi. Primjera radi. br. rentgensko snimanje. Promjenljivosti u stepenu bola su gotovo beskonačne. 1346. 43 44 a zaboravlja se tražiti od vještaka izjašnjenje i o drugim bitnim okolnostima konkretnog slučaja. Inače.bolovima od nastanka štetnog događaja do završetka liječenja. Pored toga. Nesumnjivo je da je iskaz vještaka u tom pravcu izuzetno značajan i da od njega najviše i zavisi da li će se u svakom konkretnom slučaju utvrditi pouzdan činjenični osnov za donošenje pravilne i zakonite presude. dugotrajno nepomično ležanje.1984. vezanost za krevet. te i druge bitne okolnosti (nelagodnosti zbog liječenja. shodno znanju i savjesti. odstranjivanje šavova. a koje se odnose na npr. vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bivše SFRJ od 15. koje su pratile liječenje i koje svakako mogu da utiču na visinu novčane naknade.79.

Crnić. od kojih prvi može dati kompletno mišljenje o ličnim svojstvima oštećenog i periodu nastanka i kvaliteta bola. pa u zavisnosti od nalaza odlučiti o pravu na novčanu naknadu po ovom osnovu. 51 Slično i: Z. op.. Najbolje je..važnim okolnostima za odmjeravanje ove naknade.. 1346. Neki autori smatraju da čovjek bez svijesti ne osjeća bolove. 1347. str. Da li i pod kojim uslovima može pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni vid nematerijalne štete (npr. Iako nema sumnje da je oštećeni zbog nesvijesti zaista izgubio određeni broj dana i da takav gubitak predstavlja poseban oblik duševnih patnji. duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti) treba ocjenjivati uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja”. 48 49 7 . s obzirom na svu kompleksnost njegovog osjećaja.. 25. Advokatura BiH.51 U medicini se za ublažavanje ili eliminisanje bolova koriste razna farmakološka sredstva. br. str. U teoriji postoje podijeljena mišljenja oko dosuđivanja naknade za pretrpljene fizičke bolove tokom besvjesnog stanja.48 Prema tome. te da nema osnove za dosuđivanje naknade. to se ne bi moglo uzeti u obzir prilikom određivanja naknade za fizičke bolove.. I. str. 50 Vidi: L. Medicinsko vještačenje posljedica povreda nervnog sistema.50 Međutim. dok drugi daje mišljenje o kontinuitetu bola i djelovanju sredstava za njegovo smanjenje. Koman-Perenič. Strah Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. trajanje i jačina pretrpljenih fizičkih bolova su samo dio okolnosti koje treba imati u vidu kada se odlučuje o naknadi za ovaj oblik nematerijalne štete. jer se radi o jedinstvenom osjećanju. 53 R.. cit. Petrović. mislimo da sud treba da odbije zahtjev za naknadu štete po ovom osnovu. str. str. 77. Bokonjić. da bolove. Problemi povodom određivanja visine naknade za pretrpljene fizičke bolove. obrazlažući ga da i kod nesvjestice postoje različiti stepeni svijesti i da tek potpuna koma isključuje sposobnost osjećanja fizičkih bolova.. 52 Uporediti: I. prilikom vještačenja potrebno je od vještaka tražiti izjašnjenje da li je usljed takvog stanja oštećeni mogao trpiti takve bolove ili ne.. 2/75. jer se naknada dosuđuje isključivo za pretrpljene fizičke bolove. dok drugi imaju suprotno mišljenje. Tada bol treba vještačiti jedinstveno. Ukoliko ljekari vještaci stoje na stanovištu da u ovim slučajevima oštećeni ne osjeća bolove.53 2. U sudskoj praksi je bilo stanovišta da bi u tom slučaju trebalo vrednovati okolnost da je čovjek u nesvijesti izgubio veći broj dana. 49 a iskaz vještaka na te i ostale okolnosti vezane za liječenje je od presudne važnosti za utvrđivanje pravilnog i potpunog činjeničnog stanja. Okolnost da li je oštećeni tokom liječenja primao antidolorična sredstva bitna je zbog toga što se smatra da je time nastala šteta zbog fizičkih bolova bila umanjena. Crnić. 1/87. što je poseban oblik preživljenih duševnih patnji.2. 58-59. 15-16. br. str.52 Prilikom vještačenja bola često se javlja da oštećeni osjeća bol od više istovremenih povreda. pošto se prema odredbama ZOO-a novčana naknada daje za tačno određene oblike bola. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. bolova i straha. njihovo trajanje i intenzitet vještače zajedno vještak neuropsihijatar i vještak traumatolog.

Mrvić. br. str. Kaladić. Krsmanović. 60 Zaključak broj 5 sa Savjetovanja u Ljubljani.56 57 Posmatrano sa vremenskog aspekta. 8-9/87. Aktuelna sudska praksa iz građansko-materijalnog prava. telesne povrede ili oštećenja zdravlja. 61 Z. koji uređuje štetu sopstvenog izvora.55 Duševni bol i strah su više povezani. br. Pravo i porezi.58 Pravična novčana naknada može se dosuditi za strah koji je bio intenzivan i dužeg trajanja. str. Pravična naknada za pretrpljeni strah. 32. 58 59 Osnovan i intenzivan strah roditelja za sudbinu svog djeteta .o ovoj naknadi u uporednom pravu v. a strah može nastati na takav način.71-72. 54 Vidi: O. Beograd. smrtni strah itd. str. Beograd. 2008.Petrović. Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. 2008. Pravni život. 55 O tome: M: Počuča. op. 59 Ako je intenzivan strah kratko trajao naknada se može dosuditi ako je u dužem vremenskom periodu narušena psihička ravnoteža oštećenog. Petrović. ali ne ako je strah izazvan brigom za drugoga. 197-199. Z. ali i ne mora. pa možemo govoriti o strahu vlastitog i strahu spoljnog izvora. Petrović i N. 1/87. dok je strah psihičko osjećanje reaktivne prirode. 888. 64 Član 200. 2003.60 Naknadu štete može ostvariti ono lice koje trpi strah zbog vlastite opasnosti. pa makar to bio i bliski srodnik. nije pravno priznata nematerijalna šteta (član 200. a duševni bolovi zbog umanjenja životne aktivnosti buduću štetu. Jelčić. strah predstavlja nastalu. Mali broj zakonodavstava. odnosno teškog invaliditeta bliskog lica). proizilazi da strah mora biti intenzivan i takve jačine da kod čovjeka izaziva učinke koji odgovaraju I. br. Opšteprihvaćena definicija straha ne postoji. Jedna od osnovnih razlika između bola i straha je u tome što je bol uvijek posljedica tjelesne povrede.62 To uvažava i ZOO.Strah je posebno stanje svijesti i kao najstarija emocija prevashodno je medicinska kategorija. određuju strah kao poseban vid nematerijalne štete. 336. 62 63 8 . Pravična novčana naknada za strah. 54 Bol je prvenstveno tjelesni osjećaj. zavisno od toga da li se radi o neposredno ili posredno oštećenom. 74. ZOO navodi samo dva slučaja u kojima se priznaje šteta spoljnog izvora (duševni bolovi zbog smrti. str. Kod straha postoji čitava lepeza osjećaja koja se kreće od neprijatnih raspoloženja koja dovode do zabrinutosti i bojazni do jakih afekata kao što su jaka prepast. str. uglavnom zemlje nastale raspadom bivše SFRJ. On predstavlja intenzivno i mučno osjećanje stanja velike napetosti. u Izmena Zakona o parničnom postupku. Naknada štete zbog smrti.. Psihički normalna osoba će trpiti strah kada joj je ugrožen život. str.59. Strah spada u najneprijatnije doživljaje čovjeka. a ne za duševne bolove zbog pretrpljenog straha. jer su vrste emocija.63 Iz odredaba ZOO. njezini oblici i kriteriji za njeno odmjeravanje. a u ostalim državama naknada za strah se dosuđuje preko sudskih odluka . 61 Ovdje treba praviti razliku prema izvoru straha. 56 Duševni bol kao medicinski pojam u sebi sadrži i strah kao jednu od manifestacija emocija averzivnog tipa. cit. stav 1 ZOO )-zaključak sa Savjetovanja u Ljubljani. Član 201. naknada štete i osiguranje. 9/02. Naknada nematerijalne štete za pretrpljeni strah u pravu Republike Srbije. T. 57 ZOO je priznao novčanu naknadu za pretrpljeni strah kao poseban oblik nematerijalne štete. fizičke bolove i strah inicijalne žrtve. str. tjelesni integritet ili zdravlje. koje izazivaju osjećanja postojećih ili predstojećih opasnosti. Zlatibor.64 na kojima se temelji pravo na ovu naknadu.

Sarajevo-Banja Luka. Okružni sud . cit. br. strah kvalifikuje kao strah slabog. 29/40. 67 Sentenca odluke Okružnog suda Zadar. kao posljedici povrede. 70 U tom smislu i Z. srednjeg i jakog intenziteta. već je bitno da se pouzdano utvrdi koliki je. po intenzitetu.65 Bez obzira da li se radi o primarnom ili sekundarnom strahu. str. u Naknada nematerijalne štete. Tajić.1984. a opravdanost i visina takvog zahtjeva zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. str. stanje psihičke traume. 2008. Dakle.67 Strah ne mora da ostavlja trajne posljedice u psihi oštećenog. 71 U sudskoj praksi je uobičajeno da se. D. te psihičke posljedice koje je strah kod oštećenog ostavio (narušena psihička ravnoteža. ali koji je posljedično vezan za štetni događaj. odnosno teških posljedica povrede (sekundarni strah).2. str. pa se teško može govoriti o njegovim trajnim posljedicama.69 pa je iz toga vidljivo da ZOO proširuje mogućnost oštećenog da s uspjehom traži isplatu novčane naknade. uistinu. i 19. Mrvić-Petrović.). Gž-1122/87 od 24. Prilog Naše zakonitosti. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. bio njegov intenzitet i ovo važi kako za tzv. Petrović i A. ali trenutačni. Medić i H.67. 50. Budva. nije osnova za dosuđenje naknade. 2001.1971. Naknada nematerijalne štete nastale telesnom povredom. Z. hirurški zahvati i sl.10.10. Prema sudskoj praksi koja se zasnivala na pravnim pravilima bivših građanskih zakonika.u Zagrebu. 68 Vrhovni sud Hrvatske. zabrinutost zbog mogućih posljedica) i od vještakovog iskaza 65 66 Logično je da bi sekundarni strah trebao biti manje intenzivan od primarnog straha. a da kasnije mora postojati osnovana zabrinutost zbog mogućih smrtnih.. godine. 69 Pravno stanovište sudija Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Jugoslavije i sudijapredstavnika građanskih odjeljenja republičkih i pokrajinskih vrhovnih sudova od 18. I.1987. str. Pregled sudske prakse. više se ne traži da je doživljeni strah ostavio trajnije posljedice u emocionalnoj sferi ličnosti oštećenog . 1348. kao što su njegovi uzroci.66 Pravo na novčanu naknadu za pretrpljeni strah nije vezano samo za onaj strah koji bi nastao u času doživljene traume već i za svaki drugi strah koji bi nastao u bilo kojem kasnijem vremenu..te strah koji oštećeni trpi u bolnici. Strah jačeg intenziteta. op.70 Danas postoje brojne metode terapije koje kod najvećeg broja ljudi mogu brzo i potpuno da odstrane strah i fenomene koji su zasnovani na strahu. bez posljedica. Rev-1664/82 od 20. Petrović.71 ali je dužnost suda da od vještaka traži izjašnjenje i o svim drugim relevantnim okolnostima slučaja. način ispoljavanja. a izazvani poremećaj trajnije prirode. postoji osnov za dosuđenje naknade. Ovakav stav je realniji zbog toga što je objektivno bliži stvarnosti. Nematerijalna šteta u praksi.6. sekundarni strah. tako i za tzv. Filipović.68 Kod određivanja pravične novčane naknade za pretrpljeni strah treba uzeti u obzir i strah zbog neizvjesnosti liječenja. 9 .. oštećeni je imao pravo na novčanu naknadu za pretrpljeni strah samo u slučaju kada je on bio naročito intenzivan. Gž-343/84 od 3. pod uslovom da strah takvog intenziteta i trajanja čini valjanu osnovu za dosuđenje novčane naknade. ako su prema njemu morale biti primijenjene neprijatne i agresivne metode liječenja (npr. određenog duševnog potresa ili šoka u kome se povređeni našao zbog štetnog događaja (primarni strah).N. 183. Dakle.Crnić. prvenstveno zato što se trajne posljedice straha (psihičke smetnje) javljaju samo izuzetno i to kod lica koja boluju od psihosomatskih bolesti. sud od vještaka treba da zatraži nalaz i mišljenje prevashodno o trajanju i intenzitetu straha.1982.stanju psihičke traume. primarni.

2004. 76 već i putem svjedoka ili drugim dokaznim sredstvima. stanje straha i njegove posljedice može kompetentno vještačiti samo ljekar neuropsihijatar72 ( uz pomoć psihologa ). jer to nije u interesu ni štetnika ni oštećenog. pa i straha. Pravična naknada za pretrpljeni strah. upoznavanje njenih karakterističnih osobina. obuhvata sva ograničenja u životnim aktivnostima oštećenog koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom toku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao. 49. emocionalan poremećaj. genetskih svojstava. Vještak.80 M. stečenih iskustava. Obligaciono pravo. kao što je to u slučaju sa unutrašnjim elementom. 79 O tome opširno: D: Medić. 2. Psihijatrijska vještačenja nematerijalne (neimovinske) štete. Imajući u vidu da je strah. 73 10 . Naknada nematerijalne štete zbog pretrpljenog straha. 2005. br. kao poseban osnov za naknadu štete zbog duševnih bolova. 103-114.Poznato je da strah ima i određene spoljne vidljive oblike manifestacije u ponašanju ličnosti. Počuča. 1/87. što je i inače praksa sudova. ortoped vještači okolnosti svih vidova nematerijalne štete. načina reagovanja. str. jer on životne funkcije više ne može obavljati na dosadašnji način. 72 Ličnosti neurotske strukture svakako imaju veće predispozicije za pojavu straha od psihički stabilnih osoba. str. te o uspjehu ljekarskog tretmana. 4/01.. 75 B. 77 ZOO ni drugi propisi nisu odredili koliko bi strah trebao trajati da bi bio osnova za dosuđivanje pravične naknade i to pitanje je prepustio sudovima koji u svakom konkretnom slučaju trebaju ocijeniti da li trajanje straha opravdava dosuđivanje novčane naknade. 890.79 Umanjenje životne aktivnosti. 76 Unutrašnji elemenat straha se tiče intenziteta odnosno kvaliteta i zavisi od stručne ocjene.74 Posebno treba naglasiti da za trpljenje straha nije neophodno da svijest bude potpuno čista niti je neophodno da inteligencija bude dobro razvijena. Trajanje je spoljašni elemenat straha. Budva. Beograd. Salma. 108. da kod tjelesnih povreda npr. a pritom će se imati u vidu da je oštećeni trpio strah izazvan većim brojem povreda. Stojaković.3. Pod ograničenjem se podrazumijeva i vršenje aktivnosti uz povećane napore ili pod posebnim uslovima.73 Ne bi se smjelo dopustiti. u Naknada štete i osiguranje. Naknada će se u takvom slučaju utvrditi jedinstveno za sav pretrpljeni strah. novčana naknada za strah neće se utvrđivati posebno za svaku povredu. 74 Slično i Z. 60. Novi Sad. 80 Zaključak broj 6 sa Savjetovanja u Ljubljani. 525. str. U sudskoj praksi naknada za strah se dosuđuje u jednokratnom iznosu. u prvom redu. Duševni bolovi zbog umanjenja životne aktivnosti Ovaj oblik štete obuhvata duševne bolove oštećenog zbog oštećenja na njegovom psihičkom ili tjelesnom području (odnosno zbog umanjene funkcionalnosti organizma) koja izazivaju emocionalni poremećaj. te profesionalnih znanja.najviše i zavisi donošenje konkretne odluke. Neki aspekti naknade štete za duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti. koji će izvršiti analizu ličnosti. str. Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. br. 2008. str. 78Ako je oštećeni u štetnom događaju zadobio više tjelesnih povreda od kojih svaka izaziva strah različitog intenziteta.. 78 J. Petrović.75Pilikom odmjeravanja ove naknade treba imati u vidu da se spoljašni elementi straha mogu dokazivati ne samo vještačenjem. Stojaković i M. str.77 Ono zavisi od težine tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja.

Komentar sudske odluke o odmjeravanju pravične novčane naknade za duševne boli. 83 N: Mrvić-Petrović.. 41.176. Crnić.81 Satisfakcija za pojačane napore dosuđuje se oštećenom kad su poslije dovršenog liječenja ostale takve posljedice koje znatno utiču na normalan život i rad oštećenog kroz duže vrijeme ili doživotno i iziskuju ulaganje pojačanih napora. Kaladić.str.85 Umanjenje životne aktivnosti treba razlikovati od umanjenja radne sposobnosti. 44.. 268-271.Sudovi imaju zadatak da u svakom konkretnom slučaju utvrde trajanje duševnih bolova i ocijene opravdava li njihovo trajanje dosuđenje novčane naknade.. Medić i H. cit. Pravo i porezi.88 Naknada za umanjenje životne aktivnosti se utvrđuje uzimajući u obzir stepen invaliditeta.6.1979. 81 11 .10..82 Međutim...90 kao i cijeli niz drugih okolnosti na koje su ukazali sudovi prilikom donošenja odluka. br.. Vučković. op. Filipović. str.86 Šteta nastala usljed gubitka radne sposobnosti sastoji se u gubitku dohotka i ispoljava se kao materijalna šteta.ZOO ne propisuje koliko bi duševni bolovi trebali trajati da bi bili osnova za dosuđenje naknade i rješenje tog pitanja je prepustio sudskoj praksi. Pravo fizičke osobe na popravljanje neimovinske štete . ne mogu predstavljati samostalni osnov za naknadu neimovinske štete. te dob i zanimanje oštećenika. 88 I. ali u slučaju postojanja smanjenja životne aktivnosti ne mora nužno postojati i tjelesno oštećenje ili invaliditet. nego su sastavni dio trajnih. Petrović. Gž-1919/79 od 31. Tajić. te se utvrđuje na drugi način nego šteta za pretrpljene bolove zbog umanjenja životne aktivnosti.91 Logično je da na visinu ove naknade posebno utiče okolnost da li je oštećeni u momentu povrede bio u punoj životnoj Vidi: V. 15291539.1994. 89 Duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti moraju trajati odnosno postojati neko vrijeme.83 Stalni ili povremeni bolovi koji nastupaju pri obavljanju pojačanih napora u svakodnevnom životu. 84 O tome: Z. Pravni život. op. Petrović i A. Određeni procenat tjelesnog oštećenja odnosno invaliditeta istovremeno ne znači jednak procenat smanjenja životne aktivnosti. tako i za izvjesne buduće duševne bolove. ovaj oblik štete obuhvata veoma širok dijapazon oštećenja na psihičkom i tjelesnom području oštećenog. str. a kada je izvjesno da će ovi duševni bolovi trajati i u budućnosti.87 Pravo na naknadu po ovom osnovu ima oštećeni i onda kada duševni bolovi nisu isključivo posljedica tjelesne povrede već bolesti.. onda naknadu treba odrediti kako za pretrpljene. str. D. 91 O okolnostima od kojih zavisi odmjeravanje ove naknade opširnije: O.84 Za dosuđenje pravične naknade potrebna je stabilizacija zdravstvenog stanja oštećenog odnosno da je njegovo liječenje završeno. jačinu i trajanje posljedica89. 86 Prije donošenja ZOO sudska praksa ih je često izjednačavala.988/93-2 od 9. I. str.22. cit. Stanković. 9-10/92. 1350. Naknada nematerijalne štete nastale telesnom povredom.. naknada se ne može dosuditi za smetnje nastale u vrijeme liječenja (npr. Crnić. štetnih posljedica po zdravlje oštećenog zbog kojih je došlo do umanjenja njegovih životnih aktivnosti. Rev. 4/08..Dakle. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. Kada postoji tjelesno oštećenje ili invaliditet postoji i smanjenje životne aktivnosti. br. str. Naknada štete. zbog prisilnog mirovanja ili kretanja uz pomoć druge osobe) jer se ove nelagodnosti i pojačani napori uzimaju u obzir kod naknade za fizičke bolove. 85 Vrhovni sud Republike Hrvatske. 90 Vrhovni sud Hrvatske. 82 Te posljedice neposredno utiču na kvalitet života oštećenog. str. 107-108. str. Z. Naknada buduće nematerijalne štete. značaj povrede. 87 I.

96 Pokušaj stvaranja kriterijuma vidi kod: D. 92 93 12 .95 96 Veći procenat smanjenja životne aktivnosti . Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. O tome: I. izražava u procentima i u pogledu toga u praksi postoje različita mjerila. koji se. odnosno koja su sve ograničenja koja trpi oštećeni (neophodnost ulaganja posebnih fizičkih napora. a koje može samo uz povećane napore. 6/00. Stojaković. Opisivanje i stupanj smanjenja životne aktivnosti u vezi s pravičnom naknadom za duševne boli . odnosno mali procenat invaliditeta ne opravdava dosuđivanje naknade za umanjenje opšte životne aktivnosti. Stojaković i M. 46. povjeravaju vještaku neuropsihijatru.. str. po pravilu.).1997. 1350-1351. kod oštećenog izaziva jači stepen duševnih bolova . str. cit. Rev-2449/97 od 8. Kaladić. te da objasni jačinu i trajanje posljedica (da li se radi o privremenim ili trajnim)98 i tome slično. Crnić. Beograd.92 Umanjenje životne aktivnosti utvrđuje se na osnovu rezultata medicinskog vještačenja. zadatak vještaka je da precizno opiše u čemu se sve sastoji umanjenje životne aktivnosti. br. Petrović. Osnove sudske medicine za pravnike. Naime. 1996. Marković. 6/06. str. a nije dovoljno utvrditi samo procenat umanjenja. zatim da opiše koje životne aktivnosti oštećeni uopšte ne može ostvarivati.99 Šire: Z. 77.aktivnosti ili je pak zbog eventualnih ranijih oboljenja ta aktivnost već bila smanjena. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. Škavić i suradnici. br. Odmeravanje naknade nematerijalne štete. treba da se izjasne o stepenu invalidnosti. Naknada štete. između ostalog. u pravilu. Naknada nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti.94 Vještaci u svom nalazu i mišljenju. 281-289. Glasnik pravde. str. povećane potrebe.19. str.. 1/87. a to opravdava dosuđenje većeg iznosa dosuđene naknade.260-261. Prema tome.10. Zečević. imajući u vidu najrazličitije aspekte ovog pitanja kako u pogledu subjektivnih okolnosti. iako preglede bolesnika nakon povreda obavljaju neurolozi i hirurzi.. 138.mogućnost bavljenja slobodnim aktivnostima itd..93 Sam iznos naknade zavisi od prirode i težine svih trpljenja oštećenog vezanih za ovaj vid štete. op. po prirodi stvari. str. Zagreb. 97 Analogno i Vrhovni sud Srbije. vještacima je ostavljena sloboda da na osnovu svojih kriterijuma određuju ove procente što neminovno dovodi do nejednakog tretiranja oštećenih lica . Petrović. 98 Opširnije: Z. Krsmanović i N.. 2000. 94 U tom smislu ide i zaključak broj 19 sa Savjetovanja u Ljubljani. T. Razumljivo je da vještaci prilikom utvrđivanja umanjenja životne aktivnosti igraju ključnu ulogu i vještačenjem se moraju utvrditi sve posljedice zbog kojih je normalna aktivnost oštećenog ograničena ili otežana. tako i objektivnih pokazatelja. br. J. 95 O tome vidi: I. Psihički poremećaj manjeg značaja (koji sam po sebi prestaje). U takvom slučaju oštećenom pripada naknada samo za trpljenje zbog smanjenja životne aktivnosti do koje je došlo zbog radnje štetnika. 97. Hrvatska pravna revija .97 Na sudu je da ocijeni kakav značaj imaju i ostale bitne okolnosti od kojih zavisi određivanje pravične naknade. str. Procenat umanjenja životne aktivnosti kod višestrukih tjelesnih povreda ne može se utvrditi prostim mehaničkim sabiranjem i ne predstavlja jedino mjerilo relevantno za određivanje naknade. Sigurno je da bi u budućnosti na osnovu savremenih medicinskih saznanja i dostignuća trebalo pokušati pronaći što egzaktnija i objektivnija mjerila kako bi se praksa u ovom dijelu što je moguće više ujednačila. 99 B. str. Ova vještačenja se.

teorija i praksa. 4/01. 968. Tendencije u razvoju građanske odgovornosti i njihov uticaj na osiguranje. kao posljedica pretrpljene povrede. samo naruženje ne daje osnovu za dosuđenje novčane naknade. B.105 Osnov za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena spoljašnost oštećenog izaziva u okolini gađenje. 78/08. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. Oblici nematerijalne štete i kriteriji za odmjeravanje pravične novčane naknade. 105 I. obim itd) na psihičku ravnotežu oštećenog. Suprotan stav : Vrhovni sud Federacije BiH. str. Rev-2547/86 od 24. kozmetički defekt. Cigoj. Rev-283/08 od 6. Pri tome se subjektivne osobine “ Za priznavanje naknade za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti potrebno je postojanje svijesti oštećenoga da je njegova životna aktivnost smanjena kao i postojanje duševnih boli zbog takve situacije” – Vrhovni sud Hrvatske. br. Naknada nematerijalne štete zbog unakaženosti. Naruženje Naruženje104 bi se moglo definisati kao narušavanje dotadašnjeg spoljašnjeg izgleda ili sklada tijela odnosno dijela tijela oštećenog ili kao narušenje neke tjelesne funkcije.100 mada mu je objektivno umanjena životna aktivnost. imajući u vidu svrhu naknade. 62. Novi Sad. 101 Vidi kritiku ovog stava kod: S.5. Petrović i A.102 Pravosnažna presuda o naknadi štete zbog umanjenja životne aktivnosti može biti izmijenjena ako se u međuvremenu pogorša zdravstveno stanje oštećenog . 6/82.4. jer se u takvom slučaju radi o novoj šteti. dok se u praksi osim tog izraza upotrebljavaju termini unakaženost.Problem i ovdje može da se javi kod privremenih ili trajnih stanja oštećenog bez svijesti. Pravo na novčanu naknadu po osnovu pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti ima i lice kod koga je ovo umanjenje bilo privremeno. 32. str. str. 2001. br. Z.2001.To će biti u slučaju ako je ono bilo jačeg intenziteta i dužeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju. kada on nema pravo na naknadu po ovom osnovu. 104 ZOO upotrebljava termin naruženost. 1325. 103 2. str. br. Radovanov. sažaljenje ili druge negativne reakcije. 100 13 . primjetnost.3. – v. br. nagrđenje. Bilten Vrhovnog suda Federacije BiH. 106 Reakcije okoline na naruženost nisu uslov za priznanje ovog oblika štete.1987. 103 Vrhovni sud Srbije. estetsko oštećenje i sl. 102 Vidi presudu Vrhovnog suda Srbije. Naša zakonitost. str. odl. br. Deliktna odgovornost i naknada štete. Rev-502/76 . 10/86.2008. 71-72. Pravo. ali se to mora imati u vidu kao dodatni faktor koji oštećenom uvećava duševne bolove. Prilog Naše zakonitosti. Pregled sudske prakse.95-96. Crnić. od 14. Vještak. odnosno na njegovo psihičko stanje u cjelini. već su to duševni bolovi koje oštećeni zbog toga trpi. Kosić. str.2.106 već se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o uticaju svih elemenata (izmijenjena spoljašnjost. 155. 36. Rev-241/00.101 Smatramo da i ovako specifično stanje svijesti treba normirati kako bi se za njega mogla dosuditi adekvatna naknada. br. Međutim.1/01.

Blagojević. kojim žele da ukažu da se ne radi o takvim promjenama koje se traže za postojanje naruženosti. op. 2/05.1969. Šćepanović. već o manjim promjenama. 62-63. 111 Vrhovni sud Slovenije. Pravo fizičke osobe na popravljanje neimovinske štete. I. 115 J. br. 117 U nekim slučajevima vještaci koriste termin kozmetički defekt. 29... te trajanje naruženosti i mogućnost njenog otklanjanja adekvatnim medicinskim tretmanom. Rev-167/86 od 11.. Petrović i M. 273.. 118 Prema I. ZOO.113 Nije potrebno da je zbog toga prouzrokovana nesposobnost za rad i da to smeta budućem napredovanju oštećenog. op. cit. Naruženost ne mora da izaziva gnušanje okoline. str. naknada štete i osiguranje.1986. Neimovinska šteta i naknada neimovinske štete u teoriji i sudskoj praksi (II dio). zatim uticaj na psihičko stanje oštećenog.107 Analogno izloženom. Pravni savjetnik. 109 Uporediti: I Velić. Stanković . naruženje srednjeg stepena i naruženje lakog stepena – v. I staklena proteza na oku bez obzira na svoju savršenost predstavlja uvijek naruženost. 1/87. ali smatramo da takvo ublažavanje kriterijuma ne treba prihvatiti. 1/87.109 O naruženosti govorimo samo u slučaju kada se radi o trajnim izmjenama spoljašnosti oštećenog i o takvim defektima koji bi kod većine ljudi prouzrokovali osećaj nelagode pred drugim licima110 (kod privremene naruženosti u toku liječenja se radi o nelagodnostima i eventualnoj zabrinutosti za ishod liječenja. 114 O tome : O. u Izmena Zakona o parničnom postupku. ako je šepavost tako upadljiva da s obzirom na dob i pol oštećenog izaziva sažaljenje ili slične negativne reakcije okoline zbog čega oštećeni trpi duševne patnje – Vrhovni sud BiH. str. 116 U sudskoj praksi se naruženost dijeli u tri kategorije: naruženje jakog stepena. Crnić. Crniću. Negativne tjelesne povrede biće praćene negativnim emocionalnim doživljajima. korisno je da oštećeni u dokaznom postupku u spis priloži fotografije na kojima se vidi stanje prije štetnog događaja i poslije njega – v. str. 511.u B.Promjene koje nastaju u toku liječenja se ne uzimaju u obzir. a kakva je nakon nastanka štete 118.. Z..6.Sudovi nalaz i mišljenje vještaka treba da cijene kritički imajući u vidu estetske i kulturne običaje sredine u kojoj živi oštećeni. Gž-1351/69 od 10. op. 113 G. 74. str. Neka sporna pitanja iz oblasti naknade nematerijalne štete de lege lata i de lege ferenda.. Naknada štete. 110 Primjera radi.. str. cit. str. a ne o naruženosti111). str. cit. Uloga medicinskih vještaka u parnicama za naknadu nematerijalne štete. 108 Član 200.oštećenog uzimaju u obzir u razumnoj mjeri. Radovanov. II Ips 115/83 od 14.115 Ne postoje medicinski objektivizirani kriterijumi na osnovu kojih vještak može odrediti stepen naruženja. 112 Tjelesni integritet i njegov emocionalni doživljaj nalaze se u stanju dinamičke ravnoteže.1983 godine. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Salma. ocjena da li postoji nematerijalna šteta u vidu duševnih bolova zbog naruženosti108 donosi se na osnovu objektivnih i subjektivnih kriterijuma. pa stoga oštećenom pripada naknada štete i po tom osnovuVrhovni sud Hrvatske . Zlatibor.12. 107 14 . Zaključak broj 8 sa Savjetovanja u Ljubljani. str. br. a treba da daju i opis i karakteristike naruženosti. Ukoliko tjelesni izgled i/ili njegove funkcije budu drastično promijenjene nastaje kvalitativno novi doživljaj tog novog stanja.7. Takođe. 62. pojam naruženosti prema sudskoj praksi obuhvata i šepavost kao posljedicu tjelesne povrede. 1350. postoje uobičajena životna mjerila prema kojima se ovo procjenjuje117.. 38. A. 112 I: Crnić. Kosić.. vještaci bi trebali da se izjasne i o tome kakva je bila slika stanja prije.61. br.116No. Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. str.str.114 Novija sudska praksa s pravom sve više insistira na subjektivnim mjerilima naruženja.145. 2008.

br. 121 Nauka nema metoda za egzaktno mjerenje psihičkih bolova koji su posljedica naruženosti.. jer sud neće dosuditi satisfakciju ako utvrdi da. nema osnova za dosuđivanje naknade. pa se sa osnovom može smatrati da će to kod oštećenog izazvati nelagodu.. bez izlaganja oštećenog daljim neugodnostima i u tim prilikama bila bi svakako nužna i saradnja vještaka. Pravni život. pjevači. I.120 Emocionalni doživljaj naruženosti zavisi uglavnom od dubine organskog i funkcionalnog deficita. imajući u vidu vještakov nalaz. Petrović. s druge strane. koji im pomaže da utvrde pravičnu novčanu naknadu za ovaj vid štete. pol oštećenog. kojoj dolazi u pitanje posao. 119 120 15 . sam po sebi. 124 Drugačije će reagovati osoba kojoj je zbog tog defekta uskraćena ili ugrožena životna egzistencija.Svakako centralno pitanje pri vještačenju ovog vida štete je ipak to da li oštećeni trpi duševne bolove zbog naruženosti. Takvo naruženje se ipak može vidjeti na nekim mjestima (bazeni.11. te kakav je uticaj tog trpljenja na njegov psihički život. ali nema sumnje da oni u slučaju naruženosti postoje.119 Ukoliko je psihičko stanje oštećenog takvo da nije sposoban da shvati značaj naruženosti. str. Dostignuti razvoj plastične i rekonstruktivne hirurgije omogućava da se skoro svako naruženje može otkloniti ili bar značajno ublažiti. oštećeni ne trpi psihičke bolove. Stojaković i M. manekeni). Utvrđivanje novčane naknade za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti. ako se ono nalazi na onom dijelu tijela koje je izloženo pogledima drugih). ne utiče na visinu naknade po osnovu naruženja – v. 28. cit.Vještak. uprkos naruženju. 126 Pitanje je i da li oštećeni ima pravo na naknadu troškova estetske operacije. brak i životno napredovanje od osobe koja je u godinama i koja je riješila egzistencijalna pitanja – v.126 Posebno pitanje je kako treba da postupi sud kada oštećeni zahtijeva naknadu za naruženost. Zbog toga naruženje ne treba ni procjenjivati prije detaljno sprovedenog liječenja. str. utvrdi adekvatnu satisfakciju. a on bi imao pravo i na naknadu za eventualno pretrpljene fizičke bolove.122 Kod donošenja ove odluke treba voditi računa i o drugim relevantnim okolnostima svakog konkretnog slučaja.odnosno dok ne nastupi stanje koje se može smatrati trajnim. Sada sve više dolazi do ujednačavanja. plaže) ili pred određenim licima. B. 47. a time i duševne bolove. Prema zaključku sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od. op. o polu123 i starosti124 oštećenog lica. Petrović. jer kod nekih profesija su jači duševni bolovi zbog vidljivih naruženosti (glumci. str. dakle. pa je dužnost suda da ocjenom stepena naruženosti.str. 125 U razumnoj mjeri treba razmišljati da se naruženost prikrije odjećom ili kozmetičkim sredstvima. mjestu gdje se naruženost nalazi (jasno je da veću naknadu treba odrediti licima koja ne mogu prikriti naruženje. 11/ 86.Tek poslije ovog utvrđenja može se odlučiti o pravu na novčanu naknadu. kao. i tome slično. I još nešto kod ovog vida štete treba imati u vidu. odnosno njenog emocionalnog sklopa.2002. s jedne. naravno ukoliko je to objektivno moguće. ustaljenost i intenzitet ovih bolova koji su posljedica naruženja. Pravo fizičke osobe na popravljanje neimovinske štete. a vještak utvrdi da bi se naruženost mogla ukloniti plastičnom operacijom.44 Opširnije: Z. ni tada nije isključeno pravo na naknadu. istina bitnim elementom. na primjer. Naknada nematerijalne štete nastala telesnom povredom. 1135-1138. Smatramo da to oštećenom treba priznati ako je medicinski opravdano i to kao sastavni dio troškova liječenja (materijalna šteta).125 zanimanju naruženog lica. 121 Poželjno je da i sam sud stekne neposredan utisak o posljedicama naruženja oštećenog lica. No.. 29. 123 Nekada se veći iznos naknade dosuđivao djevojkama. Crnić..Mišljenja smo da je tada potrebno utvrditi da li se prilikom ove hirurške intervencije radi o zahvatu kojem bi se po Z. 122 Sudovi bi mišljenje vještaka trebali smatrati tek jednim. mora ustanoviti postojanje. Stojaković.. te od strukture.

56. 127 U ovakvim situacijama bi se mogao primjeniti zaključak broj 17 sa Savjetovanja u Ljubljani :” Neće se smatrati da je oštećeni svojim ponašanjem doprinio povećanju štete odnosno da je spriječio njeno umanjenje. str. hirurg plastičar. Stvarna nevezanost suda od mišljenja vještaka u praksi je veoma sužena. br. 3. 130 B. Nema sumnje da je to moguće. 129 Tako i Z. Ips 368/94 od 17.105. ali bi se eventualna naknada u tom slučaju mogla dosuditi samo u okviru naknade za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti. Pri tome treba imati na umu da ista naruženost ima različitog duševnog odraza na različite ličnosti. 48.. str. str. str.128 Ovdje može da se postavi i pitanje da li oštećeni može imati duševne bolove zbog npr. oftalmolog.redovnom toku stvari podvrgao svaki čovjek bez rizika od štetnih posljedica. umanjenje životne aktivnosti. Stojaković. kao što je već izloženo.utvrđivanje istine u svakom konkretnom slučaju. Zaključak U parnicama za naknadu nematerijalne štete.. ako po mišljenju vještaka nema naruženosti. str. poželjno je da takvu osobu vještači ljekar neuropsihijatar.131 Pravo na naknadu zbog naruženosti pripada samo neposredno oštećenom licu. ukoliko se ne radi o liječenju kome bi se svaki čovjek po redovnom toku stvari podvrgao bez rizika od štetnih posljedica samog liječenja “. cit. Petrović. a ne samo zbog naruženosti. D. Tajić. 1/87.1. Da bi se dala odgovarajuća ocjena psihičkih patnji.. cit. 131 Analogno i Vrhovni sud Republike Slovenije...1. Medić i H. To znači da se u određenim slučajevima naruženost može uzimati u obzir (sa različitim posljedicama) pri utvrđivanju oba navedena vida nematerijalne štete. ortoped itd. izmjene fizičkog izgleda lica. op. upoznavajući ličnost sa svih aspekata. Prilikom vještačenja je potrebno postići punu saradnju suda i vještaka kako bi se postigao krajnji cilj . zavisno od oštećene regije. moći da ocijeni šta naruženost za tu osobu zaista predstavlja. Stojaković i M.75. medicinski vještaci imaju ključnu ulogu u utvrđivanju oštećenja zdravlja koje je prouzrokovalo fizičke bolove. 107. 127 16 . 128 Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. onda je u pitanju šteta zbog umanjenja životne aktivnosti.130 Ukoliko naruženost dovede do toga da oštećeni vrši određene aktivnosti uz pojačane napore ili u ograničenom obimu (ograničenje glumice pri izboru uloga). a ne i njegovim srodnicima. uz objektivne opise koje su dali somatski ljekari. pa zbog toga trpi duševne bolove.1996. Naknada nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti. kao što su specijalista sudske medicine. opis promjena na tijelu oštećenog može adekvatno da uradi samo stručnjak odgovarajuće struke. jer za neprihvatanje njegovog nalaza i Ovakav je stav i Vrhovnog suda Republike Slovenije-II Ips-432/94 od 25.1996. samo zbog toga što je odbio da se podvrgne određenim medicinskim zahvatima.navedeno prema: N. cit..129 Inače. op. naruženost i tome slično. strah. Mihajlović. jer će jedino on. op.

D Judge of the Constitutional Court of the Republic of Srpska Law College. Ph. a to sudije teško mogu učiniti. što veoma otežava rad sudova u nastojanju da utvrde istinu u svakom konkretnom slučaju. Banja Luka IMPORTANCE OF THE EXPERT` S REPORTS IN LITIGATIONS FOR THE COMPENSATION OF 17 . jer se u praksi često susrećemo sa različitim subjektivnim procjenama u nalazima i mišljenjima vještaka. ujednačavanje kriterijuma bi u svakom slučaju pomoglo da se ostvari svrha naknade pred sudom. kako bi potpuno i istinito utvrdili sve sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. Duško Medić. Isto tako. a ne da on postigne neke lukrativne ciljeve koji su nespojivi sa intencijama društva u ovoj oblasti. Od vještaka u ovim parnicama ne treba očekivati ni previše ni premalo. a time i visina dosuđene naknade. satisfakcija za povrijeđenog. Svakako da bi u budućnosti trebalo učiniti sve da se odrede zajedinčki kriterijumi koji bi omogućavali da se na što objektivniji i pravedniji način utvrdi karakter povreda. Pan – European University. te ostale krucijalne činjenice za presuđenje.mišljenja treba dati veoma ubjedljive razloge. oni treba da imaju mjesto u postupku koje im po zakonu i pripada. a sudovi moraju koristiti svoja ovlašćenja da rukovode vještačenjem i da traže objašnjenja u vezi sa datim nalazom i mišljenjem. kada se ima u vidu stepen njihovog medicinskog obrazovanja.

experts (especially medical profession) have a very important role. But the experts must get all and precise information and instructions about the damages from the court and from the other subjects. Experts don`t give opinions about the amount of damages. That is the most inportant question in the work of expets in litigation proceedings. about the types and the consequences of the injuries. because that is the assignment of the court.NON – MATERIAL DAMAGE Summary In the litigations for the compensation of non – material damage. They get information. in accordance with medical standards. 18 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->