P. 1
Oslobođenje [broj 23220, 13.8.2011]

Oslobođenje [broj 23220, 13.8.2011]

|Views: 468|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/10/2011

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 13. 8. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.220

Postignut kompromisni prijedlog bud`eta dr`avnih institucija

16,8 miliona za penzije

otpu{tenim vojnicima
2-3. strana

Reakcije na prijedlog Patriotske lige KS-a

Ako su reis i kardinal zaslu`ili, neka im povla{tenih penzija
5. strana

Uspostava vlasti u HN@-u

Uo~i 19. godi{njice zlo~ina na Kori}anskim stijenama

DVA HDZ-a, SDP I SDA NADOMAK DOGOVORA
4. strana

NA TIJELA UBIJENIH BACA SE SME]E

6. strana

Nakon nereda u Velikoj Britaniji

DANAS PRILOG

PREMINULA JO[ JEDNA @RTVA

13. strana

Reuters

U @I@I
Uprkos zahtjevu Sindikata dr`avnih slu`benika u FBiH

2

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OTKRIVAMO Postignut kompromisni

Osigurano 16,
Osim ove, u bud`etu ostaje stavka od dodatnih 7.000.000 KM su insistirali ~lanovi Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i Bakir dr`avnom bud`etu iza{lo se u susret da on ostane na nivou te da prihodi sa Jedinstvenog ra~una Uprave za indirektno
Usvajanje prijedloga bud`eta institucija Bosne i Hercegovine za 2011. ipak bi se moglo na}i na sjednici Predstavni~kog doma Parlamentar ne skup {ti ne BiH i to mo`da ve} na onoj nakon kolektivnih godi{njih odmora, zakazanoj za 25. august, doznaje Oslobo|enje. Rezultat je to konsultacija koje su na inicijativu ~lanova kolektivnog {efa dr`ave odr`ane nedavno u Predsjedni{tvu BiH, a na kojim su, osim predsjedavaju}eg @eljka Kom{i}a, te savjetnika ~lanova Bakira Izetbegovi}a i Ne boj {e Ra dma no vi}a, u~estvovali i ministar finansija i trezora Dragan Vranki} i njegov zamjenik Fuad Kasumovi}. Dogovoreno je, naime, da bud`et dr`avnih institucija za 2011. os ta ne na ni vou pro{logodi{njeg u iznosu od 1.028.000.000 KM, i to kako ga je predlo`ilo Vije}e ministara BiH. Istovremeno, u ovaj bud`etski okvir bit }e ukalkulisan iznos od 23.789.000 KM koje su ranije predlo`ili ~lanovi Predsjedni{tva @eljko Kom{i} i Bakir Izetbegovi} kao njegovo uve}anje na 1.051.823.000 KM, zbog ~ega ga je osporio tre}i ~lan Neboj{a Radmanovi}, ali i poslanici iz Republike Srpske u Predstavni~kom domu PSBiH. - Do{li smo do opcije koja zadovoljava sve. Pomirili smo zahtjeve koje su imali ~lanovi Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i Bakir Izetbegovi}, a zadr`ali projekciju koju je predlo`ilo Vije}e ministara BiH. Napravljena je unutra{nja preraspodjela bud`etskih stavki kako bi se 23.879.000 KM uvrstilo u planirane okvire, a do{lo je do umanjenja na kapitalnim investicijama i onim segmentima za koje se jasno zna kako ih nije mogu}e realizirati do kraja godine

Regres na ~ekanju?!
Krajina: Izgledno je da }e do isplate do}i, ali tek krajem septembra znat }emo s ~im raspola`emo Sindikat zaprijetio tu`bama ukoliko naknadu za godi{nji odmor ne dobiju u augustu
Oko 7.300 dr`avnihslu`benika i namje{tenika u FBiH, za razliku od njihovihkolegakojirade u dr`avniminstitucijama i u nekim kantonima, u ovom mjesecu ne}e dobiti regres. mje{tenike, sudskuvlast, ali i zvani~nikezakonodavne i izvr{nevlastiFBiH. - Izgledno je da }e do isplate regresa do}i, ali se to ne mo`e osigurati u ovom trenutku. Naime, bit }e potrebnosa~ekatiotprilike jo{ mjesec-dva, jer smo mi na stavki pla}a i naknada kod izmjena i dopuna prora~una izvr{ili umanjenje, ali pritom nismo i{li u analitiku. Prema tome, moramo sa~ekati da u|emo u zadnji kvartal ove godine i nakon isplata sa ove stavke u devetom mjesecu, vidjet }emo analitiku, kakvo je izvr{enje prora~una na toj stavci, i tek onda }emo mo}i kazati s ~im raspola`emo i ho}e li biti sredstava za regres, kazao je Krajina. Ina~e, za isplatu po 400 KM regresa zaposlenim u federalnim organima uprave, sudovima i ~lanovima zakonodavne i izvr{ne vlasti u FBiH potrebno je u bud`etu FBiH osigurati oko 2.920.000 KM. Ovaj iznos spominje se i u pismu koje je federalnompremijeruNerminu Nik{i}u i ministru Krajini uputio Sindikatdr`avnihslu`benika i namje{tenika i sudskevlasti u FBiH, o kojem je raspravljala Vlada. Sindikat zahtijeva hitnu isplatu regresa u augustu pozivaju}i se na ~lan 31. Zakona o pla}ama i naknadama u organima vlasti u FBiH i Sporazum o primjeni Kolektivnogugovora za slu`benikeorganauprave i sudskevlastikojim je reguliran iznos regresa, a to je 50 posto prosje~ne federalne pla}e. - Kako u organimaupraveFBiHnije obra~unat i ispla}en regres uz julsku pla}u, a dr`avnim slu`benicima i namje{tenicima ve} su izdata rje{enja o kori{tenjugodi{njihodmora, te ve} koriste godi{nje odmore iz 2011, zahtijevamo da hitno izvr{ite isplatu regresa u skladu sa zakonom, stoji, uz ostalo, u pismu koje je potpisao predsjednik Sindikata Salih Kru{~ica.

otpu{tenim v

Izvr{enje bud`eta
Federalna Vlada je na posljednjoj vanrednoj sjednici, u ponedjeljak, razmatrala inicijativu Sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika u kojoj se tra`i isplata regresa i zadu`ila Ministarstvo finansija da “u skladu s raspolo`ivim

Fuad Kasumovi}: Pomireni zahtjevi i `elje svih

Okvir Vije}a, `elje predsjednika
Kako doznaje Oslobo|enje, do{lo se do kompromisnog prijedloga kako bi dr`avne institucije ~im prije dobile bud`et za 2011. i ovu fiskalnu godinu ne bi zavr{ile na privremenom finansiranju, jer nova, tre}a odluka o tome isti~e u septembru.

VOJNICI Procjenjuje se da pravo na penzije, prema novim odredbama Zakona o OSBiH, ima oko 1.400 biv{ih profesionalnih pripadnika vojske

Krajina: Rebalansom smanjene pla}e

SKORO TRI MILIONA Za isplatu po 400 KM regresa zaposlenim u federalnim organima uprave, sudovima i ~lanovima zakonodavne i izvr{ne vlasti u FBiH potrebno je u bud`etu FBiH osigurati oko 2.920.000 KM
finansijskim mogu}nostima planira sredstva za ove namjene“. Federalni ministar finansija Ante Krajina, u ju~era{njoj izjavi za Oslobo|enje, kazao je da Ministarstvo razmatra tu mogu}nost, ali da }e sve ovisiti o iznosu izvr{enja bud`etske stavke za pla}e i naknade. Ta stavka smanjena je rebalansom ovogodi{njeg federalnog bud`eta za oko 2,4 miliona KM, a njome nisu obuhva}ene samo pla}e i regres, nego i ostalenaknadepoputtoplogobroka, prevoza, naknade za slu~ajbolesti, otpremnina za dr`avneslu`benike i na-

[teta
Iz ovog Sindikata poru~uju Vladi da }e, ukoliko regres ne bude ispla}en u augustu, biti prinu|eni da podnesu kolektivne tu`be u ime ~lanstva kojima }e tra`iti isplatu regresa u skladu sa ~lanom 32. Kolektivnog ugovora za slu`benike organa uprave i sudske vlasti u FBiH, “jer jo{ uvijek nisu potpisane izmjene i dopune istog“ Sindikat je poru~io da }e . Vladu, ukoliko do|e do takvih tu`bi, smatrati direktno odgovornom za {tetu nastalu u bud`etu FBiH.
S. [EHER^EHAJI]

V I J E S T I

Obnova ku}a {ehidskim porodicama

Povratak na svoje
Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Adil Osmanovi} u Fo~i je potpisao ugovore o izgradnji ku}a po sistemu klju~ u ruke za 14 {ehidskih porodica, povratnika u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Potpisnici ugovora godinama su ~ekali da kona~no dobiju krov nad glavom i to u mjestima prijeratnog prebivali{ta. Ve}ina ih `ivi u Sarajevu, ali i u drugim dijelovima Federacije BiH, poput [evke Selimovi}, supruge poginulog Hameda Selimovi}a ili Saliha Hubijara, ~iji je sin poginuo u ratu. Osmanovi} je naglasio da se ovim projektom nastoji sna`nije podr`ati povratak raseljenih lica u op{tini Fo~a, ali i druge gradove isto~ne Bosne. Federalno Ministarstvo je u ove svrhe izdvojilo oko 350.000 maraka. “Ovo je jedan od zna~ajnijih na~ina da se pomogne povratnicima, a mi }emo nastojati u narednom periodu realizovati jo{ projekata iz oblasti putne infrastrukture“, izjavio je Osmanovi}.

Na podru~ju op{tine Fo~a ovih dana se realizira i projekt dodjele donacija iz programa odr`ivosti povratka - ~etiri motokultivatora, gra|evinski materijal za prate}e objekte, izgradnja dva dru{tvena doma u naseljima Izbi{no i Kozija Lu ka. Vri je dnost ove do na ci je je 180.000 maraka. Federalno Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je u programu za 2011. godinu poseban akcent stavilo na finansiranje povratnika sa prostora op{tina Fo~a, Rudo, ^ajni~e, Novo Gora`de i Vi{egrad. Osim rekonstrukcije i popravke stambenih objekata, radi}e se i na ekonomskom ja~anju povratnika, objasnio je Osmanovi}. A. H.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

prijedlog bud`eta dr`avnih institucija

,8 miliona KM za penzije
za poticaj finansiranja povratka na kojoj Izetbegovi} Kao ustupak RS-u za podr{ku pro{logodi{njeg od 1.028.000.000 KM, oporezivanje BiH iznose 807 miliona KM

vojnicima
Po~ela isplata regresa - iznos 586 KM
Isplata regresa za oko 22.000 uposlenika u institucijama BiH za 2011, iako jo{ djeluju prema odluci o privremenom finansiranju, po~ela je prije nekoliko dana i to uz julsku pla}u. Kako nam je potvrdio zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumovi}, visina regresa za ovu godinu koja se ispla}uje iznosi 586 KM, a isti iznos linearno bit }e ispla}en za sve uposlenike u dr`avnim institucijama BiH. - Iznos od 586 KM je isti kao onaj koji su uposlenici dobili i godinu ranije za regres i nije se mijenjao, naglasio je Kasumovi}. S obzirom na to kako institucije BiH imaju ne{to manje od 22.000 uposlenih, jasno je da je za regres za ovu godinu poreske obveznike samo na dr`avnom nivou ko{tao basnoslovnih 12,9 miliona KM. zbog kratko}e vremena. Dogovoreno je da ~lanovi Predsjedni{tva BiH nakon {to jo{ jednom razmotre ovaj prijedlog, isti proslijede Parlamentarnoj skup{tini BiH na usvajanje, istakao je ju~er za Oslobo|enje Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. Ovakav na~in preraspodjele sredstava unutar bud`eta za 2011. osigurava implementaciju izmjena i dopuna Zakona o Oru`anim snagama BiH, jer se planira potrebnih 16.789.000 KM Ministarstvu odbrane BiH za isplate penzija biv{im profesionalnim pripadnicima vojske koji su u procesu reorganizacije u proteklom periodu ostali bez slu`be, a ispunjavaju uslove za sticanje mirovinskog statusa. - Odmah po usvajanju bud`eta, mogu}e je prebaciti novac i po~eti isplate penzija onim biv{im pripadnicima OSBiH koji su na nju ostvarili pravo prema izmjenama i dopunama Zakona o Oru`anim snagama BiH i to retroaktivno po~ev od 1. januara. Postoje obaveze i iz 2010,
Predsjedni{tvo BiH: Do kompromisnog prijedloga na inicijativu ~lanova kolektivnog {efa dr`ave

RETROAKTIVNA ISPLATA PENZIJA OD 1. JANUARA Odmah po usvajanju bud`eta, mogu}e je prebaciti novac i po~eti isplate penzija onim biv{im pripadnicima OSBiH koji su na nju ostvarili pravo prema izmjenama i dopunama Zakona o Oru`anim snagama BiH i to retroaktivno po~ev od 1. januara, za {to je u 2011. planirano 16.789.000 KM
odnosno momenta od kada su izmjene zakona stupile na snagu, te je potrebno vidjeti kako }e se i ta zaostala potra`ivanja rije{iti. To su obaveze proistekle iz zakona, a na koje korisnici imaju pravo. U bud`etu za 2011. za is pla te pen zi ja po tre bno je 16.789.000 KM, naglasio je Kasumovi}. ima oko 1.400 biv{ih profesionalnih pripadnika vojske. U bud`etu za 2011. ostat }e i uve}ana stavka od 7.000.000 KM namijenjenih za potrebe finansiranja prava iz aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma (povratka), na ~emu su, tako|er, insistirali ~lanovi Predsjedni{tva BiH Kom{i} i Izetbegovi}, tako da }e ukupna stavka za povratak u ovoj godini iznositi 20.233.000 KM. Istovremeno, kako bi se zadovoljili zahtjevi entiteta, ponajprije Republike Srpske, prihodi sa Jedinstvenog ra~una Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za 2011. ostat }e na nivou od 807 miliona KM, kako je utvrdilo Vije}e ministara BiH (nakon ranije intervencije ~lanova Predsjedni{tva BiH Kom{i}a i Izetbegovi}a za osiguravanjem dodatnih 23.789.000 KM, ukupna izdvajanja trebala biti 830.700.000 KM). No, iako manji, prihodi sa Jedinstvenog ra~una UIO u 2011. bit }e i dalje i to za 118 miliona KM ili 17,1 posto ve}i nego pro{logodi{nji.
Almir TERZI]

Zadovoljavanje RS-a
Procjenjuje se, naime, da pravo na penzije prema novim, izmijenjenim odredbama Zakona o Oru`anim snagama BiH

Predsjedni{tvo BiH

Nik{i} - Red`epi

Ministarstvo poljoprivrede

Safet Halilovi}

Trodnevna posjeta Mahmuda Abasa
Predsjednik Palestine Mahmud Abas doputovat }e sutra u trodnevnu radnu posjetu Bosni i Hercegovini, najavljeno je iz Predsjedni{tva BiH. U ponedjeljak bi predsjednik Abas trebalo da razgovara s predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH @eljkom Kom{i}em i ~lanovima Predsjedni{tva BiH Neboj{om Radmanovi}em i Bakirom Izetbegovi}em. Kako je planirano, predsjednik Palestine bi u ponedjeljak trebalo da se susretne i s ministrom vanjskih poslova BiH Svenom Alkalajem, re~eno je u Ambasadi Palestine u Bosni i Hercegovini.

Poziv bh. privrednicima
Premijer FBiH Nermin Nik{i} rekao je ambasadoru Makedonije u BiH Ramiju Red`epiju da BiH i Makedonija imaju iste ambicije kao budu}e ~lanice EU i NATOa i da postoji mnogo prostora da saradnja dvije zemlje bude unaprije|ena. ‘’Sa Makedonijom dijelimo zajedni~ku pro{lost. Va{u zemlju i narod smatramo iskrenim prijateljima BiH, a vrata na{e zemlje su vam otvorena za sve oblike saradnje’’, istakao je Nik{i} ju~er na sastanku sa Red`epijem u Sarajevu. Federalni premijer prihvatio je poziv Red`epija da u oktobru sa privrednicima iz BiH posjeti Makedoniju.

Po~ela isplata poticaja
FederalnoMinistarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva od ju~er je po~elo s isplatama prvih poticaja u poljoprivredi za 2011, i to za proizvodnju svje`ega kravljega mlijeka za prvi kvartal ove godine. Prvi poticaji za mlijeko ispla}eni su proizvo|a~ima u Tuzlanskomkantonu, za koje su, od tamo{njeg resornog ministarstva, stigli propisani zahtjevi, saop}eno je iz Ministarstva poljoprivrede. Ministarstvo je pozvalo sva kantonalnaresornaministarstva da ubrzajuprikupljanje zahtjeva i njihovo proslje|ivanje, kako bi se mogla izvr{iti obrada podataka i njihovo proslje|ivanje za isplatu.

[kola za povratni~ku djecu
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} uru~io je povratnicima u vi{egradsko selo Kao{tice klju~eve rekonstruisane osnovne {kole, za ~iju je obnovu Ministarstvo izdvojilo 30.000 KM iz bud`eta za 2010. godinu. Predstavnici Udru`enja za povratak u Kao{tice upoznali su ministra da je podignut novi objekat, odnosno zavr{ena prva faza izgradnje i da im za potpuno opremanje {kole nedostaje 15.000 KM. Nadaju se da }e do kraja godine osnovnu {kolu snabdjeti vodom, strujom te potrebnim inventarom. U Kao{tice, najve}e vi{egradsko selo, vratilo se 70 porodica.

4

DOGA\AJI

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Tr`i{te rada je neure|eno, nema mogu}nosti za otvaranje novih produktivnih radnih mjesta, a kod zna~ajnog procenta mladih {kolovanje traje du`e i veoma te{ko nalaze posao, ako to nisu deficitarna zanimanja

Uspostava vlasti u HN@-u

Dva HDZ-a, SDP i SDA

nadomak dogovora
Stranke platforme bi trebale dobiti {est ministarskih pozicija, dok bi dva HDZ-a trebala dobiti pet ministarstava i predsjednika Vlade
Sjednica Skup{tine Hercegova~ko-neretvanske `upanije na kojoj }e se izabrati novo skup{tinsko rukovodstvo i potvrditi mandatar za sastav nove `upanijske Vlade, bit }e odr`ana 25. kolovoza, rekao je Denis Lasi}, kandidat HDZ-a BiH za mandatara za sastav nove Vlade HN@-a. On je ju~er u Mostaru nakon sastanka predsjednika `upanijskih organizacija dva HDZ-a, SDP-a i SDA izjavio i kako je postignut djelomi~an dogovor o raspodjeli resora u budu}oj Vladi. Stranke platforme bi trebale dobiti {est ministarskih pozicija, dok bi dva HDZ-a trebala dobiti pet ministarstava i predsjednika Vlade. stvo branitelja, kojemu je sada Albert [unji} iz HSP-a na ~elu, pripasti HDZ-ovima - HSP nije dio ove pri~e. Oni ne}e biti dio parlamentar ne ve}ine u @upa ni ji i uop}e ne}e biti dio vlasti. Intimno se nadam kako bi se vlast mogla kona~no uspostaviti tog 25. kolovoza, ali ako se nastavimo dogovarati ovom dinamikom, onda }e to biti te{ko, rekao je Lasi}. Aner @uljevi}, predsjednik KO SDP-a, kazao je kako je ju~er razgovarano o prioritetima rada budu}e Vlade te kako su sve strane svjesne problema s kojima se HN@ suo~ava. - Razgovarali smo i o podjeli resora. Napravljeni su zna~ajni iskoraci. U petak je u SDP-u ponovno sastanak istih sugovornika i time }emo se pribli`iti kona~nom dogovoru oko programske osnove i dogovoru o koalicijskom sporazumu koji }e potpisati sve uklju~ene strane. Imali smo visok stepen konsenzusa o rje{avanju postoje}ih problema u Kantonu, rekao je @uljevi}, te dodao kako u SDP-u smatraju da nema potrebe da se dalje odga|a uspostava vlasti.

Ranka Mi{i},
predsjednica Saveza sindikata RS-a

DOBAR

LO[

ZAO

Bez HSP-a
- Dogovorili smo da se sjednica Skup{tine HN@-a odr`i 25. kolovoza. Na dnevnom redu }e biti izbor rukovodstva Skup{tine, formiranje skup{tinskih tijela i izbor mandatara za sastav Vlade. O resorima smo razgovarali, no ni{ta precizno nismo dogovorili. Sporna su ministarstva obrazovanja i zdravstva. Ipak, dogovoreno je da od {est ministarskih pozicija namijenjenih strankama platforme tri bo{nja~ka mjesta pripadnu SDA, dok bi SDP dobio dva bo{nja~ka i jedno srpsko ministarstvo, kazao je Lasi}. Dodao je kako je raspodjela ministarstava u aktualnoj Vladi u tehni~kom mandatu temelj podjele pozicija za novu Vladu. Naime, ona ministarstva gdje su ministri Hrvati i u novom mandatu bi trebala pripasti hrvatskim strankama, s tim da }e ministarstva obrazovanja i zdravstva promijeniti stranke. Do sada je na ~elu Ministar-

@ELJEZNICE FBiH
Nakon jednodnevne obustave rada zbog nezadovoljstva ma{inovo|a suspenzijom predsjednika njihovog sindikata Vernesa Buljugije, ispo{tovan je nalog Ministarstva prometa i komunikacija NO@BiH o ponovnom uspostavljanju saobra}aja. Putnici i privreda su odahnuli, ali su ostali nerije{eni problemi u @eljeznicama.

Lasi}: SDP-u dva bo{nja~ka i jedno srpsko ministarstvo

GARY ROBBINS
[ef Misije OSCE-a u BiH Gary Robbins izrazio je duboku zabrinutost povodom nedavnih izjava javnih slu`benika, me|u kojima je predsjednik RSa Milorad Dodik najglasniji, da je BiH dr`avna unija ~iji suverenitet proizlazi iz entiteta. Robbins je jasan — takve izjave nemaju osnova u Ustavu BiH.

KRAJ PRI^E HSP nije dio ove pri~e. Oni ne}e biti dio parlamentarne ve}ine u @upaniji i uop}e ne}e biti dio vlasti. Intimno se nadam kako bi se vlast mogla kona~no uspostaviti tog 25. kolovoza
stva zdravstva bio Luka Faletar iz HDZ-a 1990, a obrazovanja Esad D`elilovi} iz SDA. U novom mandatu bi strankama platforme trebalo pripasti Ministarstvo zdravstva, dok bi dva HDZ-a dobila Ministarstvo obrazovanja. Tako|er, Lasi} je kazao i kako HSP ne}e biti dio vladaju}e ve}ine u HN@-u, te kako }e Ministar-

Potpredsjednici
- Jo{, pak, nema dogovora oko potpredsjedni~kog mjesta u rukovodstvu Skup{tine izme|u SDP-a i HDZ-a BiH, no o~ekujemo kako }e se i to rije{iti. Mi smo stava kako SDP treba, kroz potpredsjedni ka Skup {ti ne iz re da srpskog naroda, dobiti ~lana Kolegija Skup{tine. Naime, SDA i dva HDZ-a }e imati svoje predstavnike u Kolegiju i smatramo kako i mi trebamo dobiti jednoga ~lana, rekao je @uljevi}.
J. GUDELJ

ANA VUKOVI]
Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vukovi} upozorila je da se prilikom izbora novih ~lanova UO-a Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida FBiH mora voditi ra~una i o po{tivanju Zakona o ravnopravnosti spolova. Njena reakcija je uslijedila nakon {to je uo~eno da se me|u predlo`enim kandidatima ne nalazi nijedna `ena.

TUZLA
Komisija za mlade, obrazovanje i sport Op}ine Tuzla pokrenula je akciju dobrovoljnog darivanja krvi koja }e trajati do kraja godine. ^lanica Komisije Dajana Baki} veli da je poziv za u~e{}e upu}en predstavnicima op}inske vlasti, nevladinim organizacijama i drugima. Akcija se odvija u prostorijama Transfuziologije UKC-a Tuzla.

VIJEST U OBJEKTIVU Turisti
S ljep{imvremenom, nakondugog ki{nog perioda, u Sarajevo su nahrlili i mnogobrojni turisti iz zemlje, a naro~ito iz inostranstva. Ulice su pune znati`eljnika koji svojim fotoaparatima i kamerama snimajuznamenitostigrada. Pored historijskih vrijednosti, posebno straneturisteprivla~i i bosanskohercegova~kagastronomija, pa se, posebno u a{~inicama i }evabd`inicama, te{komo`ena}imjesta. Od najezde turista veliku korist ima i ukupna privreda grada, jer tokom boravka u Sarajevu, svakiturista}e ostavitine{toeura, ali zauzvrat u domovinu ponese lijepe uspomene.

Foto: Senad GUBELI]

VIJEST U

BROJU

podru~nih {kola nalazi se u Republici Srpskoj.

560

OSLOBO\ENJEgodine subota, 13. august 2011.

DOGA\AJI

5

Reakcije na prijedlog Patriotske lige KS-a

Ako su reis i kardinal zaslu`ili,

neka im povla{tenih penzija
Bahto: Postojala je instrukcija Ministarstva odbrane RBiH da se vjerski slu`benici uklju~e u oru`ane snage BiH Brzina: Njihov doprinos je bio neprocjenjiv Karaveli}: Sve je to sumnjivo!
Do pri nos re isu-l-ule me dr. Mus ta fe ef. Ce ri}a i kar di na la Vin ka Pu lji}a odbrani BiH je neprocjenjiv, oba su za rata bili u Sarajevu, s narodom, njihova humana i pravedna politika pe~atila je na{u borbu, komentari{e Halil Brzi na, umi rov lje ni ge ne ral Ar mi je RBiH, biv{i komandant 7. muslimanske brigade, inicijativu Patriotske lige Sarajevskog kantona (PLKS). Podsjetimo, PLKS je predlo`io da dr. Mustafa ef. Ceri} i Vinko Pulji} za svoje ratne i poratne zasluge dobiju povla{tenu penziju. Ba{ kao i da muftije i `upnici koji su u korpusima Armije BiH i HVO-a obna {a li fun kci je po mo}ni ka ko man dan ta za mo ral ta ko|er imaju povla{tene mirovine.

Svugdje su stizali
- Ne bih ulazio u procjene i gradaciju eventualnih beneficija, ali postoje razlozi i opravdanje da se ova problematika istra`i, analizira, sagledaju okolnosti, donesu realni zaklju~ci. Tamo gdje je zaslu`eno, treba odati priznanja i dati beneficije, misli general i {ejh Brzina. No, nije, misli on, usporedba dvojice spomenutih duhovnih vo|a u Bo{njaka i Hrvata s vladikom Ka~avendom (koji ima povla{tenu mirovinu u Republici Srpskoj) umjesna. Nadalje... - Inicijativa PLKS bi trebalo da bude i ar gu men to va na. U kon kre tnom slu~aju uloga vojnih imama, vjerojatno i du{ebri`nika u jedinicama, imala je ogroman zna~aj za na{u borbu. Treba vidjeti koliko njih je dalo `ivote, koliko je ranjenih, dobitnika najvi{ih ratnih

ZNA^AJ Uloga vojnih imama, vjerojatno i du{ebri`nika u jedinicama, imala je ogroman zna~aj za na{u borbu. Treba vidjeti koliko njih je dalo `ivote
priznanja... A stizali su svugdje! Od fronta do jedinice, od jedinice do porodice, od porodice do mezarja i grobalja. Stizali su ohrabriti, utje{iti, uputiti, onda rame uz rame s drugim borcima krenuti u bitke, obja{njava general Brzina. Hamid Bahto, tako|er umirovljeni ge ne ral Ar mi je RBiH, tvrdi ka ko je postojala instrukcija Ministarstva odbrane RBiH da se vjerski slu`benici uklju~e u oru`ane snage BiH. Koliko se sje}a, muftije su trebale da budu savjetnici u brigadama, hod`e raspore|eni u organe za moral u brigadama. - Ja sam postupio po toj instrukciji, tako da je muftija gora`danski bio savjetnik za vjerska pitanja u mojoj 81. diviziji, a on je sve hod`e rasporedio u

HOD@E Muftija gora`danski bio je savjetnik za vjerska pitanja u 81. diviziji, a on je sve hod`e rasporedio u brigadne organe za moral
brigadne organe za moral. Svi su bili anga`ovani i treba im se priznati status. Pa u tom smislu i reisu-l-ulemi Mustafi Ceri}u, misli Bahto. Pitate li ga, general Vahid Karaveli}, umirovljeni, dakako, }e objasniti kako mu je inicijativa PLKS-a sumnjiva, kako podsje}a na lobiranje. Pita, jesu li reisu-l-ulema i kardinal, koje ina~e veoma cijeni, uop}e bili u Armiji BiH i HVO-u BiH!? - Mislim, PLKS bilo bi pametnije da je predlo`io da se ukine povla{tena penzija za vladiku Ka~avendu. Neumjesno je, naravno, uspore|ivati kardinala i reisu-l-ulemu s vladikom Ka~avendom. Reisa je bilo i bit }e ih, ali daj, Bo`e, da nam i slijede}i reis bude poput ovog sada{njeg. Bilo bi uputno da je PLKS pre-

Vahid Karaveli}: Podsje}a na lobiranje

dlo`io da se na nekom evropskom nivou formira asocijacija muslimana u kojoj bi dr. Mustafa ef. Ceri}, imaju}i na umu njegovo mirnodopsko i ratno iskustvo, ali i obrazovanje i ugled, bio jedan od glavnih, ako ne i glavni. Ovako, mislim da }e inicijativa PLKS-a u ovakvom obliku u javnosti izvati nezadovoljstvo, odium, cijeni Karaveli}.

Zakon, kriteriji
Opet, Hajrudin Grabovica, predsjednik Udru`enja generala BiH, poziva se na za kon, kri te ri je po ko ji ma ne ko mo`e dobiti povla{tenu mirovinu. Zaklju~uje, ako po tom osnovu reisu-l-ulema i kardinal, muftije i `upnici mogu dobiti povla{tene penzije, neka im ih.
A. BE^IROVI]

VLADIKA Patriotskoj ligi Kantona Sarajevo bilo bi pametnije da je predlo`ila da se ukine povla{tena penzija za vladiku Ka~avendu

TAKORE]I... NAJVI[E
U Austriji je pove}an broj naturalizovanih dr`avljana, kojih najvi{e dolazi iz Bosne i Hercegovine - ~ak 18,4 posto. Slijede Turci koji ~ine 17 posto naturalizovanih Austrijanaca i oni porijeklom sa Kosova osam posto, skoro su objavljeni podaci austrijske kancelarije za statistiku. U saop{tenju se navodi da je u prvih {est mjeseci ove godine 3.420 stranaca dobilo austrijsko dr`avljanstvo ili 656 vi{e nego u istom periodu pro{le godine.

6

DOGA\AJI

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Uo~i 19. godi{njice zlo~ina na Kori}anskim stijenama

Na tijela ubijenih

baca se sme}e
SDP spreman na {iroku koaliciju
ZlatkoLagumd`ija, predsjednik SDP-a BiH, ju~er se u Sarajevu sastao sa Jonathanom Mooreom, zamjenikom ameri~kogambasadora u BiH. Lagumd`ija je sagovornikaupoznao sa tokovimaposljednjihrazgovora o formiranjuVije}aministara. Jo{ jednom je istaknuto da }e SDPBiH u potpunosti biti konstruktivan i stabiliziraju}i faktor i dati puni doprinos da se ovajproces{to prijeokon~a. On je naglasio da je SDP spreman i na formiranje {iroke koalicije, ako bi cilj te koalicije bio usvajanje klju~nih ustavnih promjena i uvo|enjekorjenitihreformi u dosada{nji na~inradadr`avnognivoavlasti. Sagovornici su se slo`ili da je potrebno{to prijeformirativlast oko konkretnogpaketareformikoji}e od BiH napravitisna`nijudr`avu koja}e biti u stanjubr`eda ispunjavauvjete za integracije u NATO i EU. Narednog vikenda bi}e obilje`ena 19. godi{njica stravi~nog zlo~ina na Kori}anskim stijenama, gdje su 21. avgusta 1992. godine ubijene oko dvije stotine civila iz Prijedora i okoline. Tim povodom razgovarali smo sa Edinom Ramuli}em, pred sje dni kom Udru`enja nestalih Izvor iz Prijedora, koji je kazao kako i ovu godi{njicu brojne porodice do~ekuju bez saznanja o tome gdje su kosti njihovih najmilijih.

Na Kori}anskim stijenama su u avgustu 1992. ubijene gotovo dvije stotine ljudi, izvedenih iz konvoja, kojim su civili iz Prijedora i okoline izmje{tani u srednju Bosnu

Zakazala i Komisija
- Prema do sada utvr|enim ~injenicama, zlo~in na Kori}anskim stijenama bio je dobro isplaniran zlo~in od tada{njih policijskih i civilnih vlasti u Republici Srpskoj. Zlo~in su po~inili pripadnici prijedorske policije, koja je trebala biti u funkciji za{tite ljudi i imovine. Zlo~in je po~injen tako da su iz konvoja, kakvim je i ina~e civilno stanovni{tvo iz Prijedora protjerivano ka srednjoj Bosni, na Kori}anskim stijenama na Vla{i}u izvedene oko dvije stotine ljudi. Ljudi su strijeljani na dvije lokacije, me|usobno udaljene do 150 metara. Prema nama dostupnim informacijama, strijeljanje je uspjelo pre`ivjeti 12 ljudi, a ubijeno ih je, prema Ha{kom tribunalu, vi{e od 200, a, prema Sudu BiH, vi{e od 150, rekao je Ramuli}, podsjetiv{i na zlo~in. Ramuli} smatra, kada je o

Kori}anske stijene: Porodice bacaju cvije}e, stanovnici sme}e

Kamp mladih Crvenog kri`a
Oko trideset mladih aktivista Crvenog kri`a FBiH iz sedam kantonalnih organizacija u~estvuje u radu trodnevnog kampa koji se odr`ava u sklopu obilje`avanja 12. aprila, Svjetskog dana mladih. Aktivisti Crvenog kri`a FBiH okupili su se ju~er na izleti{tu Bistri~ak, a tokom boravka u Zenici i okolini razli~itim sadr`ajima }e promovisati vrijednosti volontiranja u nevladinim organizacijama. U planu je i odr`avanje edukativnih ~asova. “Kampovi se organizuju jednom godi{nje, a njihova svrha je da se kroz dru`enje na{i aktivisti upoznaju, zabave i malo vi{e nau~e o humanizmu, te kako do}i do novih ideja za unapre|enje me|uljudskih odnosa i pomaganja drugima“ izjavio je Nikola Ko`uljevi}, pred, sjednik mladih Crvenog kri`a FBiH.

zlo~inu na Kori}anskim stijenama rije~, da je zakazala i Komisija za tra`enje nestalih. - Tek su 2003. godine prvi put iza{li na tu lokaciju kako bi pokupili ostatke tijela ubijenih. Rije~ je o sitnim dijelovima skeleta, a prona|ena su i ~etiri ~itava tijela. Tada se dizalica pokvarila i odustalo se od daljeg va|enja tijela. Ali, 150 metara dalje u provaliji sve do 2009. nalazila su se tijela drugih ubijenih, koja su uni{tavale vremenske prilike, `ivotinje... Zna~i, niko se nije bavio {irim pretra`ivanjem tog podru~ja. Ni danas to nije u potpunosti pretra`eno. Jer se pretpostavlja da nisu svi ti ljudi odmah ubijeni, ve} da su bili ranjeni i da su mogli otpuzati i nekoliko kilome-

tara prije nego su skon~ali, ka`e Ramuli}. I na ovu }e godi{njicu porodice i prijatelji na Kori}anske stijene donijeti spomen-plo~u, koju }e istog dana i odnijeti sa sobom. Izgradnja spomenika i dalje je tek u fazi ideje. - Bila je inicijativa nekada{njeg na~elnika Skender-Vakufa Bore [kelji}a o izgradnji spomenika, u koju se uklju~io i nekada{nji na~elnik Travnika Tahir Lendo. To je bilo u trenutku kada jo{ nisu bili prona|eni ti sitni dijelovi tijela i kada smo imali samo ~etiri kompletirana posmrtna ostatka. Oni su tu htjeli izgraditi spomen-obilje`je, a, ustvari, mi mislimo da je njihova namjera bila da dobiju donaciju za put do spo-

men-obilje`ja, koji prolazi pored zimskog centra. Tako }emo mi i ove godine nositi plo~u, koju }emo potom odnijeti sa sobom. Ono ru`no {to se sada de{ava jeste da se na mjestu gdje su jo{ neprona|ena tijela pravi deponija sme}a. Za nas je to stra{no. Tamo gdje mi svake godine bacamo cvije}e, stanovnici Kne`eva bacaju otpad, ispri~ao je Ramuli}.

Na~elnik se odmara
U Op{tini Kne`evo, ~iji je na~elnik ^edo Vukovi} na godi{njem odmoru, nisu nam odgovorili ni na pisani upit o tome {ta je sa inicijativom za gradnju spomenika `rtvama je dnog od naj stra vi~ni jih zlo~ina u BiH. J. F.

Gora`de
Gora`de ovih dana ponovo `ivi bitke koje su obilje`ile ove prostore prije 18 godina, dostojanstveno se sje}aju}i hrabrih branilaca koji su polo`ili `ivote za mir i slobodu svog grada, svojih sugra|ana, vremena u kojem su se ljudi zvali hrabrost, crpe}i motiv i snagu u drugim, sli~nim sebi, u nevinim, neza{ti}enim sugra|anima, u djeci, u ljudima koji su ginuli samo zato {to se zovu druga~ije.

Operacija Krug
rezultirala osloba|anjem lijeve obale Drine. Po~ela je 15. augusta 1992. godine i trajala ukupno 15 dana. Ministar za bora~ka pitanja D`evad Ad`em i resorno kantonalno mi nis tar stvo nas to je pro gramskim sadr`ajima, ali i organizovanjem edukativnih programa o ovoj temi govoriti o zna~aju operacije Krug. - Borbeno dejstvo koje je rezultiralo osloba|anjem op}ine Gora`de 18. septembra krenulo je upravo sa operacijom Krug. Tada je 4. pje{adijski bataljon uradio sve pripremne elemente za izvo|enje ovog borbenog dejstva. U koordinaciji 1. drinske i 43. drinske te ostalih brigada izveli smo najzna~ajnije borbeno dejstvo koje je za rezultat imalo tada najve}i oslobo|eni prostor BiH, ka`e o zna~aju ove akcije D`evad Ad`em, ministar za bora~ka pitanja u Vladi BPK-a Gora`de. Zna~aj obilje`avanja ovog datuma prepoznala je i Vlada BPK-a Gora`de koja je izdvojila znatna sredstva za obilje`avanje, a Udru`enje iz MZ Beri~, koje je dobilo naziv Krug upravo po ovoj borbenoj akciji, pripremilo je program za 13. august. nirom, a nakon toga planirane su pje {a~ke utrke. U d`amiji Brajlovi}i poslije podne-namaza prou~i}e se tevhid poginulim borcima. Centralni doga|aj je okrugli sto koji }e se odr`ati u prostorijama MZ Beri~ a tema je operacija Krug i osloba|anje ovog prostora. Uz to, planirano je obra}anje zvanica i na kraju dru`enje koje }e potrajati do dugo u no}, najavio je Sinan Suba{i}, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije. ^lanovi Organizacionog odbo ra upu ti li su po ziv gra|anima da prisustvuju programu obilje`avanja opeA. H. racije Krug.

15. augusta 1992. godine po~ela je operacija osloba|anja lijeve obale Drine

Racionalizacija tro{kova
Premijer FBiH Nermin Nik{i} i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen ocijenili su tokom ju~era{njeg sastanka da ekonomskasituacija u FBiHzahtijevadaljuracionalizaciju tro{kova u svim organima uprave. Nik{i} i Behmen razmijenili su mi{ljenja i iskustva u vezi sa provo|enjem dosada{njih, ali i planiranimmjerama{tednje u oblastijavnepotro{nje, saop{teno je iz federalneVlade. Behmen je upoznao Nik{i}a sa aktivnostima i najzna~ajnijim projektimaGradskeupraveSarajeva, posebno s projektima iz socijalnog sektora ~iji je cilj da omogu}e lak{i `ivot najugro`enijim kategorijama stanovni{tva.

15 velikih dana
Jedna od najzna~ajnijih borbenih akcija u ratnom periodu za Gora`de, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu, jeste operacija Krug koja je

Danas proslava
- Program po~inje od 10 sati i to sportskim disciplinama, prvo malonogometnim tur-

OSLOBO\ENJEgodine subota, 13. august 2011.

DOGA\AJI

7

Be~ki dnevnik Jovana Divjaka (IX)

VIJESTI

Kanton je platio kauciju
Kako je i obe}ao, general Jovan Divjak je svakoga dana - od ~asa kada je zaustavljen na aerodromu u Be~u - vodio Dnevnik za ~itatelje na{e novine: dakle, utorak je 8. mart 2011.
Pi{e: Jovan DIVJAK

Starost nije prepreka izru~enju
pi. Koordinacija bora~kih udru`enja i organizacija Op}ine Konjic sa pozivom gra|anima na skup podr{ke 9. 3. 2011. u 11 sati. Nadolazi mi melodija “Bosno moja, mila, gizdava..“ “[est miliona Bo{njaka u Turskoj ogor~eni vije{}u o hap{enju g. Divjaka“ - potpisuje Hasan ... [ekovi}, potpredsednik Svjetskog saveza dijaspore BiH i ~lan Upravnog odbora Federacije udru`enja kulture BiH u Turskoj. Zlatan Ohranovi} pru`a mi podr{ku:.. .”Molim Vas da izdr`ite i ovu nepravdu.“ Suada Kapi}, jedna od bh. heroina, Udru`enju je uputila izjavu Stjepana Mesi}a za Novi list: “Divjaka ne treba hapsiti, on treba dobiti spomenik!“ Hvala gospodinu Mesi}u, ali je . preterao (!), pa ja sam jo{ `iv! @iveo Jovan! Jesenko, Sarajlija, na privremenom radu u Ha{kom tu`ila{tvu, najavljuje da }e tra`iti mi{ljenje od kolega o mom “slu~aju“. I njemu hvala! Fondazi one “Alexan der Lan ger Stif tung“ po~ela je mobilisati {tampu od Bolzana, Venecije, Trsta, Peskare. Rifat Tirak i Vehbija Kari} daju podr{ku:.. .“na{em drugu i prijatelju Jovi“ Hvala vam, ratni dru. govi! Sadeta Muri} iz [vedske poru~uje: “...dr`ite se, pravda je na Va{oj strani!“. Rasema Ba{i} iz Basela poru~uje: “Danas smo svi Jovan Divjak“ Naizmeni~no ... imam valunge, od suznih o~iju do toplotnih “udara“, ~itaju}i ove poruke... Evo, ve} je veoma kasno (1.30 sati), kapci se zatvaraju, utrnuli prsti oko hemijske olovke, eto, preda mnom su mnogi dani, telo tra`i odmor... Ministarstvo pravde Srbije za sve vrijeme odlu~ivanja o ekstradiciji Hrvatskoj Mileta Daki}a nije dostavilo Ministarstvu pravde BiH nikakve argumente na osnovu kojih bi njegovo izru~enje moglo biti dodatno razmotreno, stav je ovog bh. ministarstva. “Ministrica pravde Srbije Sne`ana Malovi} u jednom kratkom pismu navela je argument da se radi o staroj osobi, ali starost sama po sebi ne mo`e biti razlog za neizru~enje“ izjavila je za Srnu portpa, rolka Ministarstva pravde BiH Marina Baki}. “Sve druge ~injenice, kao i dokaze, mo`e utvrditi isklju~ivo sud, a od Suda BiH smo dobili odgovaraju}u odluku o ispunjenosti uslova za izru~enje“ , istakla je Baki}.

Pred izlazom sa~ekuju me ministar Alkalaj i ambasador Hrle, poljupci, grljenje, kamere FTV, TV Hayat (ili TVBH, izvinjavam se {to nisam siguran), Danka Savi}, novinarka Slobodne Bosne, sedam, osam fotografa, ono dvoje od jutros iz Dru{tva za ugro`ene narode. D`entlmenski, prvo gra|ankama Sarajeva i BiH ~estitam 8. mart, Me|unarodni praznik Dan `ena, {to su moji iz Udru`enja ve} u~inili elektronskim putem. Zahvaljujem Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu sigurnosti, advokatu, ambasadoru... za ~injenicu da sam ve} na slobodi, gra|anima Sarajeva, BiH i mnogima iz Srbije, te dijaspori na moralnoj podr{ci.

Verino pismo
Dvadesetak km od pritvora do nove destinacije pro{lo je veoma brzo; razme{tam se u ogromnom prostoru (30 m2), gde }u provesti naredne dane u slobodi. Oko niskog stola okupili su se ministar, ambasador, Neven, Livia, austrijska novinarka. Na stolu se za~as na|u dve fla{e vina, Nevenu i Liviji pivo, razgovaramo o strategiji moje odbrane. Svi su optimisti~ni! Nemam mira, pri~am jedan prastari vic: Raja se okupila na Mo{}anici, me|u njima ljudeskara od ~oveka Dragan Viki}, komandant iz raje Sakib Pu{kar, pijucka se i mezi. Eto ti u neko vreme jednog klinca koji, tr~e}i iz naselja, zadihan vi~e: “Sklanjajte pi}e, eto ide hod`a!“ , Sakib }e na to: “Sklanjajte hranu, hod`a ne pije!“ Zvonki smeh oja~a ina~e lago. dnu atmosferu. U transu, ne od vina, ve} od radosti, dubim na glavi, prava pravcata sre}a! Znam ko }e mi na toj ludoriji zameriti. Boga mi, ne}u vi{e nikada to raditi! Ne{to kasnije pridru`ili su nam se Edo, desna ruka, i Muhamed Durakovi}, {ef kabineta ministra Sadika Ahmetovi}a. Sa Edom komentari{em - zahvaljuju}i

ve}inskoj odluci Vlade Kantona Sarajevo, kaucija je upla}ena oko 13 sati na `iro-ra~un Tu`ila{tva, tako da sam, zahvaljuju}i tome, ve~eras ovde! Zna~i, ponuda garancije tri nevladine organizacije nije, objektivno, mogla biti realizovana. Zovemo premijera Kantona Fikreta Musi}a da mu se zahvalim. “Nema potrebe, to je na{a obaveza prema Tebi“ lakonski odgovara gospodin Musi}. , Oko pono}i gosti se razi|o{e zadovoljni dobro odra|enim poslom, a ja se bacih me|u po{tu koja mi je doneta iz Sarajeva. Supruga Vera pi{e pet re~enica na papiru istrgnutom iz nekog bloka. Zabrinuta je, hrabri me, ali i samu sebe hrabri. Nije ni ~udo, kada me trpi ovako “otka~enog“ punih 51 godinu (od daleke 1960. godine). De~ijim rukopisom, sa crte`om cveta i osam srda{ca, moje kum~e Isidora pi{e pismo “sa puno ljubavi i `elja da sve uspe u redu u ovim te{kim okolnostima... Znaj da te puno volim!“ Hvala ti, mla|ahna Juri{i}ko! Evo pisma i od jo{ jednog kum~eta: “Dragi dedo Jovo, mo`e{ ti to sve izdr`ati, samo nam se puno ~uvaj. Vole te tvoji Ena i Ensar“ Crte` . predstavlja veliko srce i dvanaest malih srda{aca i poruka Brzo nam se vrati... Besomu~no vrtim po{tu koju mi je Edo doneo iz Sarajeva. Podr{ka Op}inskog ve}a Op}ine Bosanska Krupa je me|u pismima - pre devet meseci proglasili su me za po~asnog gra|anina. Eto, odakle su moji koreni, a ne glupo insistiranje da sam ro|en u Beogradu i po tome automatski i dr`avljanin Srbije. U ruci mi je i saop}enje Vije}a BH organizacija Australije, u potpisu Senada Softi} - Telalovi}. Iz Badalone - Barcelona sti`e podr{ka Associacio La Rotllana. Amila i Remzo Bak{i} su prenera`eni i ka`u da }u se “svjetla obraza“ vratiti u “na{u dragu Bosnu i njegovo i na{e Sarajevo“. Adriano Sofri, ratni i poratni drug, zbog nepravde dugogodi{nji zatvorenik talijanskog zatvora, du{om i srcem Sarajlija, napisao ~lanak u La Republica.it o doga|aju nedelje u Evro-

Dozvoljena gradnja d`amije
Gra|evinska inspekcija nije zabranila daljeradove na d`amiji]ur~inica u Livnu koja se gradi prema novom projektu, iako je Op}insko vije}e Livna 26. jula usvojilo zaklju~ak kojim se tra`i hitna obustava izgradnje, potvr|eno je iz Med`lisa Islamske zajednice Livno. Iz Med`lisa je potvr|eno da je ova odlukakona~na i da ne postoje nikakve pravne niti administrativne prepreke za izgradnju d`amije prema odobrenom glavnom projektu koji je pro{ao nekoliko revizija, a koji je odobrila i Komisija za o~uvanjenacionalnih spomenika FBiH. D`amija ]ur~inica progla{ena je nacionalnim spomenikom, a odlukom Komisije za o~uvanjenacionalnihspomenikaFBiH od 25. maja2007. godinedozvoljena je izgradnja d`amije prema novom projektu.

Srijeda, 9. mart 2011.
08.15 sati. Opet sam za stolom i sa mojim tekstom za Oslobo|enje, list koji ~itam od 1966. godine, kada sam do{ao na slu`bu u Kasarnu “Mar{al Tito“ Pro. budio sam se kao {to to ~inim u Sarajevu. Ponovno sam sa printanim porukama neverovanja da sam nepravedno zadr`an u Be~u, ali i verovanja da }u izdr`ati i da }e sve biti u redu. Naravno da ho}u i neka niko ne sumnja u to.

Sutra...

...A Angelina?

Preda mnom je petnaestak fotografija sa protesta Bosanaca i Hercegovaca, verovatno i ponekog Austrijanca, ulicama Be~a i pred spomenikom Crvenoj armiji na veoma frekventnom trgu. Evo, samo je nedostajala Angelina Jolie da napravi film o ljubavi gra|ana Bosne i Hercegovine, Evrope i Jovana, jarana sa ~ar{ije...

Izgradnja mosta na ]ehotini
U Fo~i je po~ela izgradnja drumskog mosta na rijeci ]ehotini kod Gradske sportske dvorane. Most }e imati dvije saobra}ajne trake i dvije pje{a~ke staze. Du`ina mosta je 40, a {irina 8,4 metra. Rok za zavr{etak radova je 31. avgust naredne godine. Izvo|a~ radova je preduze}e Srbinjeputevi, investitor Op{tina Fo~a. Prema rije~ima na~elnika Op{tine Fo~a Zdravka Krsmanovi}a, most }e najvjerovatnije biti zavr{en ranije, jer je njegov zna~aj vi{estruk - osim {to povezuje dva dijela grada, povezuje i Srednjo{kolski centar, Autobusku stanicu i Gradsku sportsku dvoranu sa dvije velike gradske mjesne zajednice. A. H.

Uprava @eljeznica Federacije BiH

Jedinstveno: [trajk je nezakonit
Iz @elje zni ca Fe de ra ci je BiH saop}eno je da je Uprava Dru{ tva ju~er odr`ala pro {i re ni sas ta nak na ko jem je zaklju~eno da je obustava rada, koju je proveo jedan dio uposlenika @eljeznica FBiH, prete`no na poslovima ma{inovo|a, nelegalna i nezakonita. Sastanku su prisustvovali direktori prometno poslovnih podru~ja i direktori podru~ja infrastrukture Mostar, Zenica, Tuzla, Biha} i Sarajevo, za tim pred sje dnik Vi je}a upo sle ni ka i pred sta vni ci sindikata (Samostalni sindikat `eljezni~kih radnika u BiH, Samostalni sindikat izvr{nog osoblja podru~ja infrastrukture @FBiH, Samostalni sindikat tehni~ko kolske slu`be @FBiH, Sindikat `elje zni~ara u HN@/K-u i Samostalni sindikat radnika odr`ava nja {in skih vo zi la `eljeznica u FBiH).

8

OGLASI

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJEgodine subota, 13. august 2011.

CRNA HRONIKA
Prilikom pretresa A. H. (18) iz Lukavca policija je prona{la devet paketi}a u kojima se nalazio heroin, saop{teno je iz MUP-a TK-a. Sa A. H. je bio 28-godi{nji A. H, tako|er iz Lukavca, te su obojica privedena u slu`bene prostorije u ovom mjestu, dok je droga poslana na vje{ta~enje. Policija radi na dokumentovanju ovog doga|aja, o kojem je obavije{ten i kantonalni tu`ilac.

9

Kod 18-godi{njaka na|en heroin

Prijava zbog provalne kra|e

MUP ZDK-a dostavi}e Tu`ila{tvu izvje{taj protiv Rusmina Muharemovi}a (29) iz Zenice, koji se sumnji~i da je u no}i sa 9. na 10. avgustprovalio u ~asovni~arskuradnjuu ^ar{ijskoj ulici u Visokom te ukrao 166 ru~nih satova, LCD televizor i 800 baterija za satove. Policija je saslu{ala i Sini{u D. i Nermina\. za koje se ispostavilo da su od Muharemovi}a dobiliukradenurobu i poku{ali je prodati. Mi. D.

Istraga pucnjave na putu Sarajevo - Pale

Serija napada po~ela
zbog fotografisanja (?!)
Saladin Dino Heldi}

rotiv Dine i njegovog brata Admira Kadi}a, zvanog Garo, iz Bijelog Polja (Crna Gora), Milenka Krsmanovi}a sa Sokoca, Predraga Pe|e Spai}a sa Pala i dvije nepoznate osobe pripadnici Policijske stanice Pale ju~er su podnijeli izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu Isto~no Sarajevo, zbog poku{aja ubistva Bjelopoljaca- bra}eSaladina i Nazifa Heldi}a te njihovih prijatelja. Ernard Trubljanin bio je u no}i izme|u srijede i ~etvrtka u vozilu sa Nazifom Heldi}em kada su ih kod tunela ^eljigovi}i (na putuSarajevo- Pale) presreladva vozila, iz kojih je iza{lo vi{e osoba i otvorilo vatru iz automatske pu{ke i {korpiona. “SaladinDinoHeldi} je bio u jednom kafi}u pored Holiday Inna. Mi smo do{li po njega i trebali smo se odmahvratiti u BijeloPolje. Vozili smo se zaobilaznicom, kada su

P

Saladin Heldi} se svojevremeno fotografisao sa (sada ve}) biv{om suprugom Admira Kadi}a, nakon ~ega su po~eli napadi • Prijave protiv Dine i Admira Kadi}a, Milenka Krsmanovi}a i Predraga Spai}a

Droga u oktaviji
Prilikom pregleda {kode oktavije, u kojoj je bio Saladin Heldi}, krim-policija iz Isto~nog Sarajeva utvrdila je da je krivotvoren broj {asije, a u unutra{njosti je prona|ena manja koli~ina (0,85 grama) marihuane u celofanu. Nakon toga Heldi}u je uru~en prekr{ajni nalog.
Izre{etani audi u kojem su bili Nazif Heldi} i Ernard Trubljanin

se iz mraka stvorila dva vozila (bijeligolf A6 i citroenxsara, op.a.). Radilo se o klasi~noj sa~eku{i. Ispalili su u nas nekolikorafala i ni sam ne znam kako smo ostali `ivi“ pri~a Trubljanin. , [efko Heldi}, zvani Ke~o, otac folk-pjeva~a Saladina Dine Heldi}a, isti~e da je njegov sin pjevao u Budvi, Beogradu, te da je trebao

pjevati za Bajram u Sarajevu. On dodaje da je prijeovognapadaSaladin tako|er imao problema sa bra}om Kadi}. “Oni su na Sokocu napali mog sina te je on morao dva kilometra bje`ati. Kada sam to saznao, zaustavio sam Mevludina Kadi}a, oca te dvojice koji su mi napali sina. Kadi}i su, naime, na{e kom{i-

je ovdje u Bijelom Polju i dobro se znamo. Rekao sam Mevludinu da mi ne napada djecu, ina~e }e bitibelaja. On je odgovorio da }e zaista biti belaja. Odmah potom ti ljudi su presreli moje sinove i pucali na njih“ ka`e [efko Heldi}. , Iako policija jo{ ne}e da govori o motivima napada na Heldi}e, kako se moglo ~uti, sve je, navo-

dno, po~elo prije godinu - dvije kada se ve} biv{a supruga Admira Kadi}a fotografisala sa Saladinom Heldi}em. Nakon toga, Saladin je napadnut u Bijelom Polju, Sarajevu... Podsjetimo, ju~er smo pisali da su u mjestu Lapi{nica na magistralnom putu Sarajevo - Pale, kod tunela ^eljigovi}i, napadnuta bra}aHeldi}. SaladinHeldi} i Goran ]etkovi} su se vozili u {kodi oktaviji (BP-AR559),a NazifHeldi} i Ernard Trubljanin u audiju A8 (BP-AS551). Tom prilikom jedan od 30-ak hitaca Nazifa Heldi}a je pogodio u lijevu potkoljenicu. Nedugo nakon toga na grani~nom prelazu Zupci prema Crnoj Gori uhap{eni su Milenko Krsmanovi} i Milan Kova~evi}, koje je, prema rije~ima [efke Heldi}a, vrbovao Pe|a Spai}, sin ubijenog Rate Spai}a.
D. PAVLOVI]

Potvr|ena optu`nica za zlo~in kod Kaknja

Bra}a Tokali} optu`ena za ubistvo Nermina Be~aka
Sudija za prethodno saslu{anje Kantonalnog suda u Zenici potvrdio je optu`nicu Tu`ila{tva ZDK-a koje bra}u Munira (1990) i Emiraha (1992) Tokali}a iz Kaknja tereti da su u maju u tu~i na malonogometnom turniru u Sopotnici kod Kaknja ubili 33-godi{njeg Nermina Be~aka. Emirah je, pored toga, optu`en za izazivanje op}e opasnosti, nano{enje lake tjelesne ozljede, te nedozvoljeno dr`anje oru`ja ili eksplozivnih materija. U optu`nici se navodi da je 15. maja, nakon sva|e, Munir pri{ao Be~aku koji je izlazio iz svog kadeta, i udario ga pesnicom u glavu, nakon ~ega mu se pridru`io i Emirah te su ga nastavili udarati rukama i nogama po ~itavom tijelu. Napadnuti je poku{ao pobje}i, ali Munir ga je, u trenutku kada im je okrenuo le|a, pogodio staklenom bocom. Potom su ga dok je le`ao na zemlji nastavili udarati, te je Be~ak od tih povreda ubrzo preminuo.

Mrkonji}-Grad

Deminer poginuo pri padu
Deminer sa Pala Miroslav Kubura (46) poginuo je u ~etvrtak u selu Vlasinje, u kanjonurijekeVrbas, kod Mrkonji}-Grada. Stradao jekada je, kako saznajemo, dok je sa kolegom iz deminerskog tima firme Stop mine sa Pala radio na deminiranju terena na izuzetnonepristupa~nom terenu, pao niz liticu. Njegovo tijelo se zaustavilo na polovini strme padine, te su ga tek ju~er izvukli pripadnici specijalne jedinice MUP-a RS-a iz Banje Luke uz pomo} alpinisti~ke opreme. D. P.

Kladanj
Sa uvi|aja u Sopotnici: Do sukoba do{lo na malonogometnom turniru

Ranjen u krivolovu
Osamdeset~etverogodi{nji M. ^. iz naselja Gojakovi}i kod Kladnja preksino} je te{ko povrije|en kada ga je E. ^. (31), tokom krivolova u njivi Grabi}i u ovom mjestu, pucaju}i iz pu{ke, ranio u nogu. Povrije|eni starac je kolima Hitne pomo}i preba~en na Univerzitetsko-klini~ki centar u Tuzli, gdje su mu ljekari ukazali pomo}. “On je smje{ten na Odjel ortopedije. Njegove povrede nisu opasne po `ivot, ali zahtijevaju daljnje bolni~ko lije~enje“ kazala nam je , Amra Odoba{i}, glasnogovornica UKC-a Tuzla. Nakon ovog doga|aja E. ^. je priveden u slu`bene prostorije Policijske uprave Kladanj. S. K.

Munir Tokali} je nakon toga pobjegao, a policija ga je prona{la dan kasnije u selu Sopotnica i uhapsila. Njegov brat je uhap{en odmah nakon {to se poslije ubistva vratio sa automatskom pu{kom iz koje je ispucao nekoliko metaka, te nanio lak{e povrede Mahmutu Biogradliji iz Busova~e koji je pogo|en u desnu potkoljenicu. Kasnije je pu{ku sakrio u {umi iznad mjesta gdje se sve odigralo. Mi. D.

10

OGLASI

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-000 915 Te{anj, 8. 8. 2011. godine Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04),

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanski kanton JU OSNOVNA [KOLA „SULJO ^ILI]“ JABLANICA Na osnovu ~lana 96. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK-a („Slu`bene novine HNK-a“, br. 5/00, 4/04 i 5/04), ~lana 12. Kolektivnog ugovora za oblast osnovnog odgoja i obrazovanja HNK-a i Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Mostar, broj 05-02-40-1658/11 od 9. 8. 2011. godine i odluke [kolskog odbora, br. 01- 726/11 od 12. 8. 2011. godine, [kolski odbor JU Osnovna {kola „Suljo ^ili}“ Jablanica raspisuje

NAJAVLJUJE USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-000 915, a po zahtjevu Turke{ Smaila, sina Mehmeda iz Ora{ Planja, u toku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 2821 k.o. Jelah, ozna~ene kao k.~. broj 1530/1 Mra~aj, njiva 6. klase u pov. 687 m2, k.~. broj 1530/5 Mra~aj, njiva 6. klase u pov. 587 m2 i k.~. broj 1530/6 Mra~aj, njiva 6. klase u pov. 233 m2, upisana, a {to prema podacima starog premjera odgovaraju nekretninama upisanim u zk. ul. broj 8695 K.O. SP - TE[ANJ ozna~enim kao k.~. broj 5916/4 Mra~aj, njiva 6. klase u pov. 687 m2, k.~. broj 5916/5 Mra~aj, njiva 6. klase u pov. 587 m2 i k.~. broj 5916/6 Mra~aj, njiva 6. klase u pov. 233 m2. Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik nekretnina je Turke{ Smail, sin Mehmeda iz Ora{ Planja, sa obimom prava 1/1, dok je prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj kao vlasnik navedenih nekretnina upisana [irbegovi}, r. Me{i}, Vasva. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

K O N K U R S
za upra`njena radna mjesta u {kolskoj 2011/2012. Raspisuje se konkurs za popunu sljede}ih radnih mjesta i to na: A) Odre|eno vrijeme do 15. 7. 2012. godine 1. Bibliotekar 2. Nastavnik razredne nastave 3. Radnik na odr`avanju ~isto}e 1 izvr{ilac 2 izvr{ioca 2 izvr{ioca po 1/2 norme (PO Ravna i PO Slatina)

B) Na odre|eno vrijeme do povratka nastavnice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 31. 10. 2011. godine 1. Nastavnik razredne nastave 1 izvr{ilac

C) Na odre|eno vrijeme do povratka nastavnice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 3. 3. 2012. godine

Na osnovu ~l. 75 Zakona o osnovnoj {koli SBK-a (“Slu`bene novine, broj 11/01”) i ~l. 100 Statuta {kole, Upravni odbor Tre}e osnovne {kole Bugojno, na sjednici odr`anoj 10. 8. 2011. godine, raspisuje

1. Nastavnik razredne nastave

1 izvr{ilac

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora {kole Za direktora {kole mo`e biti imenovana osoba koja pored op{tih uslova u pogledu stru~ne spreme ispunjava i uslove za nastavnika ili pedagoga i ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima, a naro~ito se isti~e svojim radom u pedago{koj teoriji i praksi. Izbor i imenovanje direktora {kole vr{i se na period od 4 godine. Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti sljede}a dokumenta: a) Kra}u biografiju b) Uvjerenje o dr`avljanstvu c) Diplomu o zavr{enoj stru~noj spremi (original ili ovjerena kopija) d) Uvjerenje o random iskustvu u struci e) Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak f) Uvjerenje o neka`njavanju Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju konkursnih uslova dostaviti li~no ili na adresu {kole Jakli} V/2, Bugojno 70 230, sa naznakom “Prijava na konkurs za izbor direktora {kole”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Potrebno je da kandidati za navedene pozicije pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom o radu i Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK-a ispunjavaju i posebne uslove u pogledu stru~ne spreme predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK-a, kao i uslove iz Pravilnika o radu {kole: Potrebni dokumenti: 1. Prijava na konkurs sa kra}om biografijom, 2. Diploma o zavr{enoj {kolskoj spremi, 3. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu — kandidati za radno mjesto pod ta~kom A) br. 3 nisu obavezni dostaviti uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, 4. Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), 5. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 6. Izvadak iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci). Sa kandidatima koji budu ispunjavali uslove iz konkursa obavit }e se intervju, o ~emu }e biti naknadno obavije{teni. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave dostaviti neposredno ili po{tom preporu~eno na adresu: JU Osnovna {kola „Suljo ^ili}“ Jablanica, Ul. Komune Vejle 28, 88 420 Jablanica sa naznakom: prijava na konkurs za radno mjesto (navesti radno mjesto/mjesta za koje se konkuri{e), za [kolski odbor. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik [kolskog odbora Zahirovi} Ramiz s. r.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POLIGON

11

Vlada dobrih doma}ina?!
Parlament je jo{iz prethodnogsazivapre{utno pristao na jedan apsolutno nenormalanodnoskoji je nametnulatada{njaizvr{na vlast sa sada{njim predsjednikom Republike a tada{njim predsjednikom Vlade na ~elu. O ~emu se ustvariradi? Izvr{navlast, prijesvegaVlada RS-a, pona{ala se kao da je ona birala Skup{tinu a ne Skup{tina Vladu. Parlament je postao “proto~ni bojler“ Vlade. Skup{tinskave}ina je bez pogovoraizvr{avala sve naloge koji su dolazili od izvr{ne vlasti. Ovo nijeni{taneobi~no u parlamentarnoj demokratiji, osim ~injenice da je Vlada donosila i provodila odluke, a Skup{tina ih retroaktivno legalizirala, {to nije normalno (najdrasti~nijiprimjer je izgradnjazgradeVlade). No, u svemu je najve}i problem {to takve odluke nisu na tragu stvaranja ambijenta za napredak i boljitak dru{tva. plan investicionih ulaganja za period 20122014.u iznosu od preko13 milijardi KM.Ono {to niko iz Vlade ili iz palate onog koji se sve pita i koji o svemu odlu~uje na zemlji i u zraku ne dolazi je strategija kako pre`ivjeti od ponedjeljka do utorka pa dalje. Vjerovatno je to previ{e prosto i jednostavno da se time bave visokoumne glave od prizemlja do sedamnaestog. Skup{tina radi kao malo koja u okru`enju, donose se zakoni {to u redovnoj {to po hitnoj proceduri samo se nigdje ne vidi a bogami i ne ~uje komanda „ljudi ovako vi{e ne ide“ slobodni pad se nastavlja, proizvo|a~i , magle rade u tri smjene, igara ne nedostaje samo je hljeba sve manje. Osnovni problem koji aktuelna vlast ne}e ili ne smije uraditi je da kona~no podvu~e crtu ispod rezultata neimara iz prethodnog mandata a sebe proglasi Vladom diskontinuiteta kao prvom pretpostavkom za pokretanjeprocesakoji se u doma}inskimku}ama zove „pru`aj se koliko se mo`e{ pokriti“ . Najnovijipoku{ajireformisanjasistemakoji je u kolapsu i pored {upljih pri~a o makroekonomskojstabilnosti je nacrtzakona o PIO koji je upravooti{ao u javnuraspravu i pored jednom ~lanu ~ak ka`e da mogu i zastarjeti. Predlaga~ nigdje ne govori kad }e prosje~na penzija biti 60% prosje~ne plate. Uvodi se pravo Vlade da odre|uje vrijednost boda na osnovu kojeg se odre|uje visina penzije a nigdje se ne spominje i odgovornost Vlade u slu~aju da se ne obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu iste. I dalje ostaje da se ispla}uje onoliko koliko se prikupi. Najva`nije u svemu je ~injenica da predlaga~ nigdje ne govori o nizu pretpostavki koje treba ispuniti da bi se uop{te moglo govoriti o novom zakonu. Po|imo redom. Klju~ni problem je da se ne vidi kako pove}ati broj zaposlenih kao najsigurniju garanciju za popravljanje ekonomsko-socijalnog polo`aja penzionera, {to podrazumijeva novu ekonomsku politiku koju Vlada na`alost nema ili ne zna napraviti, jer stalno insistira na kontinuitetu prethodne vlade ~ija nas je ekonomska politika dovela u ovakvu situaciju.

MOJ STAV

Pi{e: Slobodan POPOVI]

Manjak novca
Na`alost, po svim pokazateljima koji govore o kvalitetu `ivota ve}ine gra|ana RS-a, kao i ~itave BiH, nalazimo se na dnu evropske ljestvice zajedno sa Srbijom i Albanijom. Ova vlast smatra da nakon {to je ponovo dobila pravo da upravlja dru{tvom mo`e da radi{ta joj padne na pamet bez ikakveodgovornosti prema gra|anima, kako onim koji su glasali za nju, tako i onima koji su glasali protiv ili uop{tenisuglasali. Najinteresantnije je bilo prilikom izbora Vlade, kada je mandatar, govore}i o ekonomskojpolitici, insistirao na kontinuitetu sa prethodnom Vladom„dobrihdoma}ina“ Najkapitalnija~inje. nicakoju je mandatarprevidiobila je manjak novca, jer je prethodna Vlada u kojoj je doti~ni bio ministarfinansijanemilicetro{ilanovac poreskih obveznika, novac od privatizacijeTelekoma i suficit od 115 miliona KM koji su naslijedili od prethodneVlade. Na`alost, kesa je prazna a dru{tvene potrebe su ostale iste ili su pove}ane. Ova vlast „kontinuiteta“ ne zna ili ne}e kao ni prethodna da „proizvodi“ pare, ali vrlodobro zna da ih tro{i pod uslovom da ih je neko drugi zaradio. Bud`et ja zvani~no u deficitu oko 680 miliona KM, deficiti u javnim fondovima kao i gubici u javnim preduze}ima rastu bukvalno dnevno. Ku}a gori, a baba se ~e{lja! Predsjednika Vlade vidimo u skup{tinskim klupama samo kad predsjednik Republike dr`i „strukturalne govore o strukturalnim problemima“ ali niko ne predla`e kako , }emoizvu}i`ivuglavu i ovo malopameti ako je uop{te ne{to preostalo. U kontinuitetu se donose strategije iz razli~itih oblasti na periode od pet do dvadeset godina, potpisuju se na ~asnu rije~ pisma namjera, ugovori i sli~ni akti o velikim investicionim projektima/dogovori su uglavnom u ~etiri oka s tim da su ona na{a dva uvijek isto plava/koji uglavnom ostanu mrtvo slovo na papiru po onom „obe}anje ludom radovanje“ Prije par dana Vlada je donijela .

Proizvo|a~i magle
Predlaga~ ne govori o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i oduzimanju imovineste~enekriminalom kao izvorupri-

Pro{lo je gotovo deset mjeseci od konstituisanja vlasti u Republici Srpskoj, sasvim dovoljno da se mo`e napraviti objektivna analiza iz opozicionih skup{tinskih klupa. Pogotovo je to potrebno u~initi iz razloga {to aktuelna vlast skoro u potpunosti kontroli{e elektronske i pisane medije, zbog ~ega ve}ina gra|ana RS-a nema istinitu informaciju o de{avanjima u parlamentu. Ova ~injenica kod ve}eg broja gra|ana stvara dojam da u Skup{tini i nema opozicije ili je njeno djelovanje svedeno na pojedina~ne donkihotovske poku{aje

PORA@AVAJU]A EKONOMSKA POLITIKA Klju~ni problem je da se ne vidi kako pove}ati broj zaposlenih kao najsigurniju garanciju za popravljanje ekonomsko-socijalnog polo`aja penzionera, {to podrazumijeva novu ekonomsku politiku koju Vlada na`alost nema ili ne zna napraviti, jer stalno insistira na kontinuitetu prethodne vlade ~ija nas je ekonomska politika dovela u ovakvu situaciju
velikog pritiska opozicije da se vrati zbog niza rje{enja koji idu od formalno pravnih nelogi~nosti, ustavneneutemeljenosti do onog najva`nijeg kako obezbijediti da zakon popravi ozbiljno ugro`eni ekonomsko-socijalnipolo`ajpenzionerskepopulacije. ^injenica da je prosje~na penzija oko 40% prosje~neplate{to je ubjedljivonajni`e u bli`em i daljemokru`enjuvrloegzaktnogovori o socijalno-ekonomskom polo`aju penzionera. Odlukom da se ide na novi zakon a da se prije toga nisu rije{ila strategijska pitanja a to je deficitu fondu PIO(ministar je na Skup{tini operisao sa 120 miliona KM), nemanje po~etnog kapitala za ozbiljnu reformu koja je u Strategiji procijenjena na oko 200 miliona KM u startu ne obe}ava ni{ta dobro. hoda, nigdje se ne spominje da se neispla}ivanje plata i nepla}anje doprinosa tretira u zakonu kao krivi~no djelo, kad }e se prestati sa pomaganjemnavodnimbiznismenima i njihovim firmama na ra~un dru{tva (prolongiranje pla}anja dugova po osnovu doprinosa i poreza na dobit)i niz drugihmjera i zakona pa tek nakon toga novi zakon o PIO. Ovakvim pristupom rje{avanju problema penzionerske populacije zakonodavac ustvari poku{ava stvoriti utisak da se ne{tode{ava a ustvari se presipa iz {upljeg u prazno jer jedino{to }e se desiti je,da bi nekodobio vi{e, neko }e morati dobiti manje jer se iznoskoji se dijeline}epove}ati. Upravo u ovoj ~injenici se vidi sva hipokrizijaVlade„dobrih doma}ina“ koja stalno proizvodi maglu poku{avaju}i stvoriti utisak da se ne{to de{ava, a ustvari sve {to se de{ava je da svakinaredni dan `ivimo lo{ije i u tom je tragedija kojoj se na`alost jo{ ne vidi kraj. Vjeruju}i u dobre namjere resornog ministra, moram citirati jednu latinsku poslovicu: “I put do pakla poplo~an je dobrim namjerama“.
(Autor je poslanik SDP-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske)

Protivustavno pona{anje
Zakon uvodi norme koje apsolutno kompromituju pravo na PIO kao ste~eno pravo time {to }e se za sve koji su penzionisani do 31. 12. 2011. primjenjivati odredbe starog, a svi koji se penzioni{u od 1. 1. 2012. primjenjivat }e se odredbe novog zakona. Ovo je apsolutno protuustavno jer se radi o ste~enim pravima za koja predlaga~ u

INTERVJU Edita Gazibara, grafi~ka dizajnerica

“Phantom City” u galeriji King’s college u Cambridgeu
Sve {to nismo znali o Tunisu

Sve je isto, samo Ben Alija nema
Kozerije kad im vrijeme nije

Umalo vesela udovica

12

REGION

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Hrvatska premijerka u slu`benom posjetu Kosovu

Kosor u Pri{tinu - oprezno
Odnosi s Kosovom su odli~ni, a `elja je i dalje ih unapre|ivati, dok se zbog kosovskog pitanja ne `eli zao{travanje sa Srbijom
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Neizvjesnost i napetost
Srbi koji su od 25. jula svakodnevno na barikadi u selu Rudare kod Zve~ana motre i na pravce ka Brnjku i Ja ri nju, a oni ko ji da no no}no de`uraju ka`u da su neizvjesnost i napetost rije~i koje najbolje opisuju stanje na sjeveru Kosova. No} na sjeveru Kosova protekla je mirno. Na barikadi u Rudaru se na svaka ~etiri sata smjenjuju gra|ani iz Mitrovice i Zve~ana i jo{ nema najave kada }e i taj putni pravac, koji vodi ka ju`noj Mitrovici, biti odblokiran. Vozilima me|unarodne misije omogu}en je slobodan prolaz svim putevima, osim kroz Rudare, gdje }e krst koji je postavljen na sredinu puta ostati jo{ neko vrijeme, ka`u u kriznom {tabu u Mitrovici.

Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor slu`beno }e posjetiti Republiku Kosovo 24. avgusta, potvr|eno je iz ureda za odnose s javno{}u Vlade RH. To }e biti prvi slu`beni posjet jednog hrvatskog premijera, odnosno premijerke Pri{tini. Premijerka Kosor posjetit }e Kosovo na poziv kosovskog premijera Ha{ima Ta~ija. Tom prilikom }e se susresti s kosovskim vlastima, te }e otvoriti Hrvatsko-kosovski gospodarski forum u Pri{tini. Tako|er, potvr|eno je da }e se hrvatska premijerka prilikom slu`benog boravka na Kosovu susresti s hrvatskim vojnicima ~iji je kontingent u sastavu misije KFOR, a posjetit }e i hrvatsku zajednicu u Janjevu.

Jadranka Kosor: Izbalansirana politika prema regiji

Tadi} u Dubrovniku
Reagiranja predsjednika Josipovi}a ili ureda predsjednika RH jo{ nema. Sada je pitanje svih pitanja ho}e li Josipovi}, koji je srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a pozvao u Dubrovnik na koncert Beogradske filharmonije, zajedno s prijateljem iz Srbije u`ivati u muziciranju beogradskih glazbenika ba{ na dan susreta premijerke Kosor s najvi{im du`nosnicima Kosova i, naravno, hrvatskim vojnicima koji slu`e miru i sigurnosti u sklopu misije KFOR-a. Nagla{ava se, tako|er, da hrvatska Vlada `eli od po~etka voditi izbalansiranu politiku prema regiji. Stoga }e se Kosor sastati i s potpredsjednikom Vlade Kosova iz redova srpskog naroda Slobodanom Petrovi}em. Da Hrvatska `eli izgra|ivati dobrosusjedske odno se sa Srbi jom, ali i odr`avati dobre relacije s Kosovom, ~esto se do sada isticalo s najvi{ih dr`avnih razina. Odnosi s Kosovom su odli~ni, a `elja je i dalje ih unapre|ivati na politi~kom i ekonomskom polju, dok se zbog kosovskog pitanja ne `eli zao{travanje sa Srbijom.

Spa{avanje hrvatskih du`nika
Plan spa{avanja hrvatskih du`nika koji imaju kredite vezane uz franak, koji je razmatran na sastanku u Ministarstvu finansija u Zagrebu, sastoji se od pet koraka, a prvi je smanjenje kamata na kredite, {to bi trebalo da se dogodi veoma brzo. Jo{ treba da se utana~i iznos tog smanjenja, a vjeruje se da }e to biti jedan procentni bod, {to zna~i da }e kamata od, recimo, 5,5 posto pasti na 4,5 posto, pi{e Jutarnji list. Drugi korak je uvo|enje bankama poreza na aktivu na kredite u {vajcarskim francima. Ekonomski savjetnik premijera @eljko Lovrin~evi} rekao je da bi taj porez mogao biti od dva do tri posto. Kona~no rje{enje za model pomo}i du`nicima bi}e poznato sljede}e sedmice.

Va`na je (i) ekonomija
Prema dobro obavije{tenim izvorima iz Vlade, u hrvatskom izaslanstvu zajedno s premijerkom Kosor na Kosovo odlazi i znatan broj hrvatskih biznismena i gospodarstvenika koji }e u Pri{tini sudjelovati u radu ekonomskog Foruma u organizaciji gospodarskih komora obiju dr`ava. Zanimanje hrvatskih kompanija je veliko, posebno iz podru~ja prehrambene industrije i industrije plastike, izjavio je za doma}e medije veleposlanik Kosova u Zagrebu Valdet Sadiku i pozvao hrvatske gospodarstvenike da investiraju na Kosovu.

S predsjednicom drugi put
Ovo je nedavno neslu`beno procurilo iz neimenovanih izvora iz ureda hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a, kada su potvrdili da su uputili poziv predsjednici Kosova Atifete Ja-

hjaga da u oktobru slu`beno posjeti Hrvatsku. Predsjednica Kosova Jahjaga bit }e van zemlje u vrijeme posjeta hrvatske premijerke, pa }e njihov susret ovog puta izostati. Nekada{nji predsjednik Republike Kosovo Fatmir Sejdiu slu`beno je posjetio Hrvatsku u februaru 2010. kada je prisustvovao inauguraciji predsjednika Josipovi}a. Premijer Kosova Ha{im Ta~i sudjelovao je na ovogodi{njoj me|unarodnoj konferenciji Croatia Summit u Dubrovniku, koju je organizirala Vlada RH, a 9. jula odr`an je i poseban sastanak Kosor - Ta~i na kojem je hrvatska premijerka ponudila pomo} kosovskom premijeru u svim oblicima reformi na putu Kosova u euroatlantske integracije, istaknuv{i mnogostruku povezanost naroda dviju dr`ava.
Jadranka DIZDAR

Rasim Ljaji} otvoreno gra|anima Srbije

Kosovo je glavni

uslov za EU
Sud zabranio prodaju jahte
Sud u Dubrovniku presudio je u korist vlasnika Televizije Pink @eljka Mitrovi}a i zabranio je prodaju njegove jahte El Bosko V. Mitrovi} je, nakon {to mu je hrvatska carina zbog kr{enja propisa zaplijenila luksuznu jahtu i stavila je na prodaju, odlu~io da na programima Televizije Pink zabrani reklamiranje hrvatskog turizma. On je najavio i blokadu hrvatske muzike i kinematografije u svih pet zemalja u kojima Pink ima svoje televizije, kao i posebnu brigu o kontroli kvaliteta hrvatskih proi zvo da u ze mlja ma izvan Hrvatske.

Hap{enja Karad`i}a, Mladi}a i Had`i}a bila su samo paravan Bruxellesa, ka`e Ljaji}
Ministar rada i socijalne politike Srbije Rasim Ljaji} rekao je da Kosovo sada izbija kao glavni uslov za pristupanje Srbije EU i da se to gra|anima mora otvoreno re}i. “Na`alost, obistinile su se moje slutnje da je ha{ki uslov bio samo paravan za Kosovo. To je bilo evidentno dan posle izru~enja Karad`i}a 2008, kada se na sastanku Saveta ministara EU u Bruxellesu gotovo nisu ni osvrnuli na to. Kada smo izru~ili Mladi}a, odmah su tra`ili Had`i}a. To je svojevrsna hipokrizija koju Evropa demonstrira prema nama“, izjavio je Ljaji}. On ocjenjuje da Beograd ne treba ja vno da govori o bilo kojem kona~nom rje{enju za Kosovo, jer su mu po zi ci je sla be, pa se ~ak i najbolje ideje u startu osuje}uju. “Treba da nastavimo pregovore sa EU, da u~inimo sve da pobolj{amo kvalitet `ivota ljudi na Kosovu, da ih zadr`imo tamo, jer samo zahvaljuju}i njima smo i u poziciji da pregovaramo.

Rasim Ljaji}: Slaba pozicija Beograda

Ne poma`e da se busamo u prsa, organizujemo mitinge, iz Beo gra da {a lje mo verbalnu podr{ku“, dodao je on. “Moramo da ka`emo da EU ostaje na{ spoljnopoliti~ki prioritet i da tu nema dileme. Ne bi bilo pametno da se konfrontiramo sa Evro pom. Ipak, pos to je i neke crvene linije ispod ko-

jih ne mo`emo da idemo“, dodao je on. On je ocijenio da bi Srbija dobila status kandidata za ~lanstvo u EU ~ak i da nije uhapsila Ratka Mladi}a, ali je do dao da je da tum za po~etak pregovora o ~lanstvu jo{ ne iz vjes tan, jer Bruxelles o~ekuje konkretan na pre dak u pre go vo ri ma Beograda i Pri{tine.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Nakon vi{ednevnih nereda u Velikoj Britaniji

jedna `rtva

Preminula jo{

VIJESTI

68-godi{njak, koji je ozlije|en dok je poku{avao ugasiti podmetnuti po`ar, peti je preminuli u neredima • Uhap{eno vi{e od 1.700 ljudi
Britanac, te{ko ranjen tokom proteklih nereda u Velikoj Britaniji, podlegao je ozljedama, objavila je policija u petak, ~ime je broj `rtava tokom {estodnevnog nasilja narastao na pet, prenosi Hina. Richard Mannington Bowes (68), koji je poku{avao ugasiti podmetnuti po`ar prona|en je bez svijesti kasno u ponedjeljak nave~er u Ealingu, zapadnom predgra|u Londona, gdje su oplja~kane zgrade i zapaljeni automobili.

Ne jenjava nasilje u Siriji
Sirijske snage sigurnosti ubile su najmanje dvoje ljudi u sjevernom sirijskom gradu Kan [eikonu i u predgra|u prijestolnice Damaska, Sakbi, saop}ili su ju~er aktivisti, prenosi Fena. Vojska podr`ana tenkovima upala je ju~er ujutro u grad Kan [eikon u sjevernoj provinciji Idlib i u jakoj artiljerijskoj paljbi jedna `ena je izgubila `ivot, prenijela je agencija AP. U predgra|u Damaska, Sakbi, snage sigurnosti ubile su ~ovjeka tokom racije i hap{enja demonstranata. Najmanje 16 ljudi je ubijeno tokom ~etvrtka u operacijama snaga sigurnosti {irom Sirije. To pokazuje odlu~nost predsjednika Ba{ara al-Asada da ugu{i petomjese~ni protest protiv njegovog re`ima uprkos osudi cijele me|unarodne zajednice.

Istraga
U no}i s ~etvrtka na petak ozlije|eni je umro, objavila je policija koja je otvorila istragu o ubistvu i objavila fotorobot osumnji~enog. Prva `rtva nereda bio je jedan mu{karac koji je prona|ente{koranjenvatrenimoru`jem u Croydonu, na jugu Londona i kasni-

Policija i mediji objavljuju slike osumnji~enih u~esnika nereda

11-godi{nja izgrednica
Britanska policija privela je od subote vi{e od hiljadu u~esnika nereda, me|u njima i jednu 11-godi{nju djevoj~icu, koja je razbijala izloge trgovina u Nothinghamu. Sud je zabranio objavu njenog identiteta, ali je otkriveno kako se pridru`ila izgrednicima, prenosi Fena. Guardian pi{e da je djevoj~ica bila u McDonaldsu kad se tamo pojavilo tridesetak mladi}a i krenulo je nagovarati da im se pridru`i u neredima. Sudac Maurice Cooper djevoj~ici je odredio devet mjeseci strogih odgojnih mjera, kojima se mlade `eli izvu}i od novih kaznenih djela koja bi ih odvela u zatvor. Jedna od izgrednica u Londonu je i 18-godi{nja Chelsea Ives, ambasadorica Olimpijskih igara koje }e sljede}e godine ugostiti britanska metropola. Navodno je uhap{ena nakon {to su je prijavili vlastiti roditelji koji su je prepoznali u jednom TV izvje{taju kako stvara nerede.

je je preminuo, a trojicu mu{karaca pregazilo je vozilo u utorak nave~er u Birminghamu dok su {titili ~etvrt od plja~ka{a.

Stotine optu`enih
U Velikoj Britaniji je od po~etka nereda uhap{eno vi{e od 1.700 ljudi, a u glavnom gradu je gotovo 600 osoba optu`eno za nasilje, stvaranje nereda i kra|u. Samo u Londonu uhap{ena je 1.051 osoba, od kojih je optu`ena 591. U no}i s ~etvrtka na petak sudovi u Londonu, kao i u Birminghamu i Manchesteru, radili su drugu no} zaredom kako bi procesuirali uhap{ene.

Rusija primjenjuje sankcije UN-a protiv Libije
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev potpisao je dekret o stupanju na snagu sankcija protiv Libije koje je UN usvojio u martu, naro~ito zabranu finansijskih transakcija s re`imom Muamera Gadafija, saop}io je u petak Kremlj. Dokument zabranjuje libijskim avionima da nadlije}u ruski zra~ni prostor, osim onim koji prevoze humanitarnu pomo} ili obavljaju hitno slijetanje. Dokument je predvidio ekonomske sankcije, posebno zabranu svih finansijskih transakcija s ~lanovima re`ima pukovnika Gadafija i njegovog okru`enja, prenosi Fena. U saop}enju se ne precizira za{to primjena ovih sankcija dolazi pet mjeseci nakon glasanja u UN-u.

Ukrajina

Timo{enko umije{ana u ubistvo?
Ameri~ko pravosu|e raspola`e informacijama prema kojima je biv{a premijerka UkrajineJulijaTimo{enko, koja je trenutno u pritvoru zbog zloupotrebe polo`aja, najvjerovatnije umije{ana u ubistvo ukrajinskog parlamentarca, saop{tio je zamjenik glavnog tu`ioca Ukrajine Renat Kuzmin, prenosi Srna. Rije~ je o ubistvu ukrajinskog parlamentarca Jevgenija ^erbana i njegove supruge koje je izvr{eno 1996. na aerodromu Donetsk. Tu`ila{tvo je ovaj zlo~in pripisalo biv{em ukrajinskom premijeru Pavelu Lazarenku, koji je u zatvoru u SADu zbog pranja novca. "Jedan od svjedoka koje je ispitivao ameri~ki sud u slu~aju Lazarenko izjavio je da je ubica primio novac sa ra~una Lazarenka i Timo{enko", izjavio je Kuzmin. Apelacioni sud u Kijevu odbio je ju~er zahtjev za oslobo|enje Timo{enko iz pritvora. Timo{enko je uhap{ena krajem pro{le sedmice zbog nepo{tivanja suda nakon {to je u nekoliko navrata odbila da sara|uje sa sudijom nazivaju}i ga lutkom predsjednika Viktora Janukovi~a. Juliji Timo{enko se sudi od 24. juna zbog prekora~enja ovlasti u vrijeme kada je kao premijerka dozvolila, bez odobrenja vlade, potpisivanje ugovora o uvozu ruskog plina po cijeni nepovoljnoj za Kijev. Timo{enko odbacuje optu`be i smatra ih osvetom njenog rivala predsjednika Janukovi~a. Prema ukrajinskom zakonu, za ove optu`be predvi|ena je zatvorska kazna od sedam do deset godina.

Timo{enko ostaje u pritvoru

MEKSIKO Uhap{en vo|a organizacije Ruka s o~ima

Smrtna kazna zbog ubistva civila
Pakistansko pravosu|e je u petak osudilo na smrt vojnika Shahida Zafara koji je u junu ubio nenaoru`anog civila usred Kara~ija, {to je snimljeno i objavljeno na televiziji. Sud je tako|er osudio pet vojnika i jednog civila na do`ivotni zatvor zbog ubistva 22-godi{njeg Sarfaraza Shaha 8. juna, nakon {to je optu`en za kra|u. Ubistvo je snimio kamerman lokalne televizije Awaz TV, a ubice mu pritom nisu pravile smetnje. Snimak je {okirao Pakistance, a poslanici u skup{tini nisu oklijevali da vojnike umije{ane u zlo~in nazovu teroristima u uniformi.

Narko-kartel {irio teror
bacanjem odsje~enih glava
Osumnji~eni vo|a meksi~kog narko-kartela Oscar Garcia Montoya, koji je umije{an u ubistvo vi{e stotina ljudi, uhap{en je u saveznoj dr`avi Meksiko. Tu`ila{tvo je saop}ilo da je policija uhapsila Montoyu, navodnog vo|u organizacije Ruka s o~ima (Mano con Ojos), koja se odvojila od mo}nog kartela Beltran Lejva. Grupa je {irila teror bacanjem odsje~enih glava na ulice gradova u okolini prijestolnice Meksika, prenosi Fena. Tu`ilac savezne dr`ave Meksiko Alfredo Castillo izjavio je da je Garcia biv{i desetar u marincima i da je jedno vrijeme bio policajac na sjeveru Meksika. "Priznao je da je li~no u~estvovao u egzekuciji 300 ljudi i da je naredio jo{ vi{e stotina ubistava", rekao je Castillo.
Montoya: U~estvovao u egzekuciji 300 ljudi

Reuters

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Josef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

^ETIRI KORAKA

do stabilizacije
ameri~ke privrede
ECB nastavlja kupovati obveznice
Evropska centralna banka (ECB) kupova}e italijanske, {panske i obveznice ostalih zemalja pogo|enih du`ni~kim problemima sve dok tu za da}u ne preu zme no vi evropski fond za finansijsku stabilnost, kazao je vode}i zvani~nik ECB-a. “^im Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) primi sredstva koja su mu obe}ana, vi{e ne}e biti razloga za ECB-ove intervencije na tr`i{tu” kazao je u razgovo, ru za Wall Street Journal guverner luksembur{ke centralne banke Yves Mersch. “Trenutno smo u kratkotrajnom provedbenom vakuumu” kazao je Mersch u os, vrtu na o~ekivanje realizacije sporazuma koji su zvani~nici evrozone postigli na vanrednom julskom samitu. Vlade 17 ~lanica evrozone poku{avaju ubrzati ratifikaciju sporazuma o izmjenama u radu EFSF-a.

Povla~enje trupa iz Iraka i Afganistana put ka privrednoj stabilnosti SAD-a
Amerika mora da povu~e svoje trupe iz Iraka i Afganistana, jer je to put ka privrednoj stabilnostizemljekojuratoviko{taju bilijarde dolara, smatra jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista Josef Stiglic. Stiglic navodi da je to jedan od ~etiri koraka koja treba napraviti radi stabilizacije ameri~ke privrede, dok je kao druge mjere predlo`io ukidanje poreskih olak{ica najbogatijim Amerikancima, smanjenje stope nezaposlenosti i nove izmjene u zdravstvenoj reformi, prenose agencije. On je istakao da o{tri rezovi potro{nje, za koje se zala`u re-

Ratifikacijski proces kreta}e se pak u rasponu od italijanskog obe}anja o hitnom usvajanju odgovaraju}eg dekreta do glasanja u fondu nesklonom slova~kom parlamentu koje }e mo`da biti zakazano tek krajem godine. Ministri finansija eurozone slu`beno }e se sastati 16. i 17. septembra u Poljskoj, iako su mnogi natuknuli da bi sastanak mogao biti odr`an i ranije. Mersch je kazao da bi bilo najbolje da fond u potpunosti profunkcioni{e prije no {to novi predsjednik banke Mario Draghi po~etkom novembra preuzme kormilo u ECB-u. EFSF }e u~estvovati u finansiranju novog programa pomo}i za Gr~ku, vrijednog 160 milijardi eura, i preuzeti zada}u kupovine obveznica na se kun dar nim tr`i {ti ma na osnovu novih ovla{tenja koje mu omogu}uju intervenciju na tr`i{tima prije razbuktavanja kriza.

Josef Stiglic

publikanci, ne mogu biti osnova privrednog spasa. “Pred nama je sada izazov restrukturiranja privrede, {to je veomate{kou~initi bez investicija“ obja{njava Stiglic i doda, je da je dr`avnapotro{njaneophodna da bi se pomoglo gra|anima, a ne da bi se novac upumpavao u korporacije. Prema njegovim rije~ima,

sve vi{e Amerikanaca svakodnevnoostaje bez svojihdomova, {to nije u interesu ni dr`ave, ni banaka koje im daju kredite, kao ni samim gra|anima. “Besku}nici i prazne ku}e nemaju nikakvog ekonomskog smisla“ rekao je Stiglic, koji je , dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Univerzitetu Kolumbija.

EU i MMF hvale Portugal

Vide se uspjesi
ambiciozne vlade
Primjetna odlu~nost za ubrzanje provo|enja dogovorenog programa finansijske konsolidacije u klju~nim oblastima
Predstavnici EU i Me|unarodnog monetarnog fonda pozitivno su ocijenili sprovo|enje programa od 78 milijardi evra finansijske pomo}i Portugalu, ali su upozorili da }e mjere {tednje nai}i na otpor u predstoje}em periodu. Zvani~nici Evropske komisije, Evropske centralne banke (ECB) i MMF iznijeli su danas u Lisabonu zapa`anja u prvoj reviziji programa, koji je usagla{en u maju. “Prema na{oj procijeni, program je na pravom putu. Pozdravljamo posve}enost nove vlade ambicioznom i obimnom programu koji je usagla{en u maju, dok je primjetna i odlu~nost za ubrzanje njegovog provo|enja u klju~nim oblastima“ navodi se , u njihovom saop{tenju. Na izborima odr`anim u Portugalu u junu sa vlasti je svrgnuta vlada lijevog centra, na kon ~ega je omo gu}eno koaliciji desnog centra na ~elu sa Pedro Passos

Poljaci ne uvode euro

Pedro Passos Coelho

Poljaci sigurno ne}e pla}ati eurom do 2015. godine, jer parlament nema namjeru u narednom ~etvorogodi{njem periodu uvesti jedinstvenu evropsku valutu, izjavio je poljski ministar finansija Jacek Rostowski. On je kazao kako nije isklju~eno da euro bude uveden u Poljskoj u narednoj deceniji, ali da ne}e biti na dnevnom redu narednih nekoliko godina. - Ne vjerujem da }e do toga do}i tokom mandata sljede}eg parlamenta, dodao je ministar. Poljska }e birati novi parlament 9. oktobra na ~etiri godine. Rostowski je po~etkom godine izjavio je nema namje-

Coelho da sprovede u djelo program {tednje. Ju~era{njim izvje{tajem zvani~nika EU, ECB i MMF u septembru bi}e oslobo|ena tran{a vrijedna 11,5 milijardi eura koja }e Portugalu omogu}iti da isplati pristigla dugovanja.

Apple bogatiji od vlade SAD-a
ru uvesti euro dok eurozona ne iza|e iz trenutne krize. Var {a va stal no odla`e uvo|enje eura, ali tvrdi da je prihvatanje zajedni~ke evropske valute strate{ki cilj zemlje. Prema prvobitnom planu, Poljska je trebalo uvesti euro 2012. godine, ali su globalna kriza i visoki bud`etski deficit izazvali neraspolo`enje poljske javnosti prema euru. Euro koristi 17 od 27 zemalja ~lanica Evropske unije. Gigant elektronske industrije, ameri~ki Apple prema{io je po tr`i{noj kapitalizaciji petrohemijskog d`ina Exxon Mobil i postao najskuplja kompanija svijeta. Vrijednost akcija Applea na ameri~koj berzi porasla je za 4,7 procenata i iznosila je 369,89 dolara, ~ime je tr`i{na vrijednost korporacije pove}ana na 342,9 milijardi dolara, objavila je ekonomska agencija Bloomberg. Prema najnovijim podacima ameri~kog ministarstva finansija, kompanija Apple trenutno ima vi{e novca nego vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Ameri~ka vlada raspola`e sa 73,7 milijardi dolara u gotovini, dok su rezerve e-giganta dostigle 76,4 milijardi dolara. Glavni izvr{ni direktor kompanije Millward Eileen Campbell izjavila je da je vrijednost samo jednog brenda Applea ekvivalenta bruto doma}em proizvodu Perua. Vrijednost brenda Apple je pro{le godine porasla za 84 posto, na 153,3 milijarde dolara, lansiraju}i kompaniju na ~elo liste 100 najskupljih trgovinskih marki svijeta koju sastavlja me|unarodna istra`iva~ka kompanija Millward Brown Optimor.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta, objavljujemo

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA 2011. GODINU POLJOOPREMA DD SARAJEVO
Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ~lanom 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Kantona sredi{nja Bosna/Srednjobosanskog kantona”, broj 7/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva {umarstva poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, objavljuje Poljooprema d.d. Sarajevo Rajlova~ka cesta bb Sarajevo, Sarajevo - Novi Grad - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica 568-250, fax. 568-258, poljobih@bih.net.ba www.poljooprema.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Krtali} Mladen - pred., Krtali} Mario - ~l. i Hojnik Albin - ~l. - ~lanovi uprave Krtali} Darijo - dir. Dru{tva II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 649.641 x 10,00 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira 1. Krtali} Mladen, dionica emitenta s pravom glasa 2. "Sjemecop" d.o.o. Sarajevo III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani, a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 4.588.748 h) Teku}a sredstva 6.231.462 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 10.820.210 PASIVA f) Kapital 5.354.497 g) Upisani osnovni kapital 6.496.410 h) Dugoro~ne obaveze 1.175.248 i) Kratkoro~ne obaveze 4.288.888 j) Ukupno pasiva 10.820.210 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 1.991.452 g) Rashodi 2.178.914 h) Dobit/gubitak prije poreza -187.462 i) Porez na dobit 0 j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -187.462 I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta

za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Inspektoratu Ministarstva {umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna 5 / 288 - Glavni kantonalni inspektor ...................................................................................— 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en {umarski, poljoprivredni, veterinarski ili gra|evinski fakultet — hidro smjer, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6. 4. 1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama Federacije BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72 000 Zenica sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Inspektoratu Ministarstva {umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora pomo}nik direktora Ferid Kulovac

J AV N I K O N K U R S

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU DRU[TVA PALISAEN DOO SARAJEVO
za period 1. 1. 2011 — 30. 6. 2011. I - OP]I PODACI O DRU[TVU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica Palisaen d.o.o. Sarajevo brokersko-dilerski poslovi PALISAEN DOO SARAJEVO Zmaja od Bosne 50, Sarajevo Tel: 033 721-260, fax: 033 721-261, mail: info@palisaen.ba

Mje{ovita srednja {kola Gornji Vakuf na osnovu Odluke Upravnog odbora {kole, broj 119/10 od 10. 8. 2011. godine, a u skladu sa ~lanom 101. Zakona o srednjoj {koli i ~lana 114. Pravila {kole, raspisuje

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora {kole na period od ~etiri godine Pored op}ih uslova propisanih Zakonom, kandidat treba da ispunjava i sljede}e uslove: - da ima visoku stru~nu spremu VII stepen, da ispunjava uslove za nastavnika ili pedagoga u toj vrsti odgojno-obrazovne ustanove; - da ima najmanje 5 godina rada u srednjoj {koli; - da se isti~e svojim radom u organizaciji odgojno-obrazovnog rada u srednjoj {koli, pedago{koj teoriji i praksi; - da ne postoji zakonska smetnja za imenovanje na funkciju direktora. Uz prijavu na konkurs sa biografskim podacima, kandidati treba da prilo`e sljede}a dokumenta: - Diploma o zavr{enom fakultetu (original ili ovjerena kopija); - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za rad u srednjoj {koli; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu; - Uvjerenje o radnom iskustvu; - Uvjerenje o neka`njavanju. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa kompletnom dokumentacijom dostaviti na adresu: Mje{ovita srednja {kola Gornji Vakuf, Gornji Vakuf — Uskoplje, Gradska bb, 70 240 Gornji Vakuf. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

- predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora - ~lanovi uprave Mithat Hod`i}, direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA DRU[TVA - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5 % vrijednosnih papira dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU DRU[TVA Podaci iz bilansa stanja AKTIVA a) Upisani, a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 282 265 c) Teku}a sredstva 799 014 d) Gubitak iznad visine kapitala 1 160 068 e) Ukupna aktiva 2 241 347 PASIVA f) Kapital g) Upisani osnovni kapital 640 000 h) Dugoro~ne obaveze 220 885 i) Kratkoro~ne obaveze 2 020 462 j) Ukupno pasiva 2 241 347 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta k) Prihodi 4 763 l) Rashodi 143 520 m) Dobit / gubitak prije poreza /138 757/ n) Porez na dobit o) Neto dobit perioda / gubitak perioda /138 757/ IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o finansijskim izvje{tajima1 Direktor Dru{tva: Mithat Hod`i}, direktor

16

BIZNIS I EKONOMIJA Tr`i{te vrijednosnih papira VIJESTI

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Pet fondova isklju~eno sa Sarajevske berze
S obzirom na to da njihove dionice nisu prenosive, ti fondovi vi{e ne ispunjavaju kriterije
Postupaju}i po slu`benoj du`nosti, utvr|eno je da su posljednjim izmjenama Pravilnika o sadr`aju zahtjeva, postupku izdavanja dozvole i uslo vi ma za ~la no ve uprave dru{tva za upravljanje, di oni ce dru {ta va za uprav lja nje fon do vi ma (DUF) ograni~eno prenosive jer je istim predvi|eno da Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH daje saglasnost za sticanje dionica DUF-ova. S obzirom na to, dionice navedenih emitenata, nisu slobodno prenosive te vi{e ne ispunjavaju kriterije za trgovanje na berzi, saop}eno je iz SASE-a.

Nove prodavnice Konzuma
Ju~er su otvorene dvije Konzum prodavnice u Tuzli - Konzum maxi na adresi 15. maja bb i Konzum prodavnica na adresi Kre~anska 17. Novootvorene prodavnice gra|anima Tuzle ponudit }e bogatu ponudu proizvoda za svakodnevnu potro{nju po najpovoljnijim cijenama. U navedenim prodavnicama zaposlena su ukupno 22 nova zaposlenika. Konzum maxi u Ulici 15.maja bb prostire se na vi{e od 350 m2 prodajne povr{ine, dok prodavnica u Kre~anskoj ulici zauzima povr{inu od 200 m2. Konzum je ove sedmice otvorio jo{ jednu novu prodavnicu smje{tenu u Banjoj Luci, u naselju Nova Varo{, na adresi Petra Preradovi}a 17. U prodavnici koja se prostire na vi{e od 220 m2 prodajne povr{ine zaposleno je 10 novih zaposlenika.

Uprava Sarajevske berzeburze (SASE) donijela je rje{enje o isklju~enju vrijednosnih papira pet emitenata jer njihove dionice nisu slobodno prenosive te vi{e ne ispunjavaju kriterije za trgovanje na Berzi. Rje{enje o isklju~enju dobili su sljede}i emitenti: Dru{tvo za upravljanje fondovima ABDS d.d. Sarajevo, Dru{tvo za upravljanje fondovima Euro Investment d.d. Tuzla, Dru{tvo za upravljanje fondovima Herbos - Invest d.d. Mostar, Dru{tvo za upravljanje fondovima Kapital - Invest d.d. Biha}, Dru{tvo za upravljanje fondovima [IB-AR Invest d.d. Sarajevo.

ISKLJU^ENI Rje{enje o isklju~enju dobili su: ABDS d.d. Sarajevo, Euro Investment d.d. Tuzla, Herbos - Invest d.d. Mostar, Kapital - Invest d.d. Biha}, [IB-AR Invest d.d. Sarajevo

Mirzetu Kopi}u ~etverogodi{nji mandat
Nadzorni odbor Javnog preduze}a [umsko-privredno dru{tvo Zeni~kodobojskog kantona d.o.o. Zavidovi}i donio je odluku o kona~nom imenovanju na period od ~etiri godine ~lanova uprave ovog preduze}a. Dosada{nji v.d. direktora Mirzet Kopi} imenovan je za direktora u narednom ~etverogodi{njem periodu, kao i Smail D`onlagi} za izvr{nog direktora za tehni~ke poslove i Miroslav Tadi} za izvr{nog direktora za pravne poslove. Hasan Hasi} imenovan je za izvr{nog direktora za ekonomsko-pravne poslove na period do 60 dana, po~ev{i od 1. septembra 2011. Kopi} je dipl. ing. {umarstva iz Olova i na mjesto direktora [PD-a ZDK-a do{ao je sa funkcije rukovodioca Poslovne jedinice [umarije Olovo, jedne od devet poslovnih jedinica [PD-a ZDK-a.

Sajam meda i p~elarstva u Biha}u

U Evropu sa certifikatom
Za unapre|enje proizvodnje ove godine namijenjeno 22.000 eura
Udru`enje p~elara Unskosanskog kantona u petak je na gradskom trgu organizovalo 4. sajammeda i p~elarskeopreme. Dvadesetakproizvo|a~amedaimalo je zapa`en dan na Sajmu, a stru~naocjenaPoljoprivrednogzavodabila je da je, usprkos slabomdoprinosu, kvalitetp~elinjegmeda na visokomnivou. Tako|er su najavljeni projekti za unapre|ivanjep~elarstva u 2012, u {ta }e se ulo`iti22 hiljadeeura. A ho}e li narednagodinabitibolja i za p~ele, to se niko od medaranijeusudioprognozirati. Svi se nadaju najboljem. Rezultati u proizvodnji meda u prethodnim godinama su fascinantni, u protekloj godini samo u Tursku izvezeno je pet tona meda. Od ove godine trebalo bi da krene certifikacija koja bi omogu}ila masovni izvoz meda i u Evropsku uniju. Me|utim, ove godine svi p~elari su razo~arani jer je proizvodnja meda duplo opala.
Sa Sajma u Biha}u

Ibrahim ]orali} iz Biha}a, koji se p~elarstvom bavi 40 godina i ima 278 ko{nica, ka`e da je ova godina u njegovihpolavijeka bila najlo{ija do sada. - Sve sam im omogu}io da imaju, p~elama ni{ta nije falilo, ni lijepihdana ni ispa{e. Izgleda da smo uzrok mi, ljudi, jer postajemo sve gori, ko bi znao. Ka`e se da kad nestane p~ela, nestane i svijeta, a sada sve ukazuje na to i najavljujese smak u narednoj godini, rekao je ]orali}.

Pri~a da ga je nekada znalo ujesti i po 100 p~ela dok bi radio sa njima i to nikad nije osjetio. A sad, kad ga ujede, ska~e od bola. Neshvatljivo mu je kako su postale ljute, ~udno se pona{aju te zaklju~uje da je sva ova godina ~udna. Strastvenije p~elari volip~ele, ali je odlu~io ove godine prestati. Za sebe}e ostavitisamodesetak ko{nica kako bi uvijek imao meda za porodicu i F. BENDER unu~ad.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 157 - 13. 8. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Fabrika alatnih ma{ina s novim imenom i ra~unom

Vlada ipak pokre}e Jel{ingrad
Deset mjeseci nakon {to je Za ponedjeljak, 15. augusta, najavio je da }e trideVlada RS-a kupila imovinu setak radnika po~eti priFabrikealatnihma{inaJel{ingrad iz Banje Luke to nekada preme za revitalizaciju i sauspje{nopreduze}ekona~no naciju infrastrukturnih i bi moglo ponovo po~eti s raproizvodnih kapaciteta. Imovinu Jel{ingrada, kodom. Fabrika je sadaregistrovana pod imenomNoviJel{inja je bila procijenjena na 24 grad, otvoren i novi`iro-ra~un miliona maraka, Vlada RSte time zavr{ene pravne prea kupila je 14. oktobra protpostavke da preduze}e pro{le godine za tre}inu iznosa, ali su preuzimanje imovine funcionira. Za to su predvi|ena ko~ili nerije{eni problemi i sanaciona ulaganja od Za sanaciju 300.000 KM 300.000 KM koja je izdvojila s hipotekom koju ima to Vlada RS-a. Vr{ilac du`nosti direktora Mirko Da- preduze}e. Od tada i radnici ~ekaju da im se ponilovi} je na ju~era{njemskupubiv{ihradnikaJel- ve`e radni sta`, isplate zaostale pla}e, ali i skoro {ingrada potvrdio da su u toku aktivnosti kako bi pokretanje proizvodnje. Entitetska vlada je u juproizvodni kapaciteti bili stavljeni u funkciju. lu zadu`ila Fond penzijskog i invalidskog osiguPokretanje proizvodnje }e biti obavljeno s ranja izvr{i potrebna storniranja - isknji`avanja vlastitim kadrovima. obaveza Jel{ingrada, javila je Fena.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.415777 1.387286 26.172014 0.080664 0.261903 0.712854 1.788705 0.565032 0.249289 0.211196 1.776165 0.769723 2.226212 1.369081 0.046951 1.911220

1.955830 1.419325 1.390763 26.237608 0.080866 0.262559 0.714641 1.793188 0.566448 0.249914 0.211725 1.780617 0.771652 2.231791 1.372512 0.047069 1.916010 USD BAM

1.955830 1.422873 1.394240 26.303202 0.081068 0.263215 0.716428 1.797671 0.567864 0.250539 0.212254 1.785069 0.773581 2.237370 1.375943 0.047187 1.920800 1.59855 2.210636

SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 08. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 08. 2011 =

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.624,15 952,06
BIRS BIFX

BERZE
949,21 1.742,18
FIRS SASX-10

17

1.026,35 990,38
ERS10

SASX-30

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. ta~ka 1. stav a. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, Brokerska ku}a FIMA International d.o.o. Sarajevo objavljuje:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU ZA PERIOD OD 1. 1. DO 30. 6. 2011. GODINE
Brokerska ku}a FIMA International d.o.o. Sarajevo; FIMA Int. d.o.o. Sarajevo - adresa sjedi{ta Kolodvorska 5, 71 000 Sarajevo - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 033 710 840; 033 710 842; e-mail: info@fima.ba; www.fima.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora - ~lanovi uprave Hod`i} Ahmed - predsjednik Uprave II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani, a neupla}eni kapital 30.000 b) Stalna sredstva 339.738 c) Teku}a sredstva 104.124 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 443.862 PASIVA a) Kapital 158.324 b) Upisani osnovni kapital 500.000 c) Dugoro~ne obaveze 7.421 d) Kratkoro~ne obaveze 278.117 e) Ukupno pasiva 443.862 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 123.674 b) Rashodi 121.649 c) Dobit/gubitak prije poreza 2.025 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja / gubitak razdoblja 2.025 FIMA Int. d.o.o. Sarajevo direktor Hod`i} Ahmed I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 12. august/kolovoz 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA R PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR METALNO DD ZENICA RUDNIK SOLI TUsANJ DD TUZLA SOLANA DD TUZLA SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE ENERGOPETROL DD SARAJEVO FEROELEKTRO DD SARAJEVO 14,00 1,00 15,70 0,00 14,00 1,00 14,00 1,00 300 729 4.200,00 729,00 2 1 20,10 4,30 64,98 8,71 58,51 8,00 7,00 22,84 0,00 -2,27 -0,65 -8,32 -5,63 0,00 -2,10 -0,27 20,10 4,30 65,50 8,71 60,00 8,00 7,00 22,89 20,10 4,30 64,02 8,71 56,03 8,00 7,00 22,00 136 202 55 274 160 100 955 400 2.733,60 868,60 3.573,65 2.386,54 9.361,80 800,00 6.685,00 9.135,75 2 1 5 1 3 1 2 3 31,50 30,00 97,50 92,35 78,00 97,51 94,23 80,55 70,02 60,00 -4,86 -4,31 -0,01 -0,17 -2,50 0,01 -0,16 0,06 0,02 0,00 31,50 30,00 97,51 92,41 78,00 97,51 94,38 80,55 70,03 60,00 31,50 4.700 30,00 35.100 97,50 39.471 92,00 39.481 78,00 11.158 97,51 4.461 94,20 2.100 80,55 3.750 70,02 5.500 60,00 30.586 1.480,50 10.530,00 38.484,42 36.460,55 8.703,24 4.349,92 1.978,72 3.020,62 3.851,27 18.351,60 1 2 7 5 1 1 2 1 2 3 4,20 3,60 -0,47 0,56 4,20 3,60 4,20 3,60 5.155 50 21.651,00 180,00 6 1 12,17 -2,68 12,89 12,10 1.090 13.260,10 3

Hotel Brotnjo d.d. ^itluk

Banjalu~ka berza Kursna lista za 12. august 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Sukladno ~lanku 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{}ivanju na tr`i{tu vrijednosnih papira (Sl. novine FBiH, br. 37/09), objavljujemo:

POLUGODI[NJE IZVJE[]E O POSLOVANJU DRU[TVA
0,86 1,58 0,777 0,024 0,85 1,57 0,777 0,024 10.000 30.154 351 4.980 8.501,00 47.384,23 272,73 119,52

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Nova banka a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka Zeljeznice RS a.d. Doboj BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,2 4 3,96 5,02 5,1 5,3 0 0 0 -1,95 0 0 4,2 4 3,96 5,03 5,1 5,3 4,2 4 3,96 5 5,1 5,3 500 75 172 140 563 235 2.100,00 300,00 681,12 702,40 2.871,30 1.245,50 0,85(A) 1,57 0,777 0,024 -1,16 -0,63 0,13 -20

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Fratello Trade a.d. Banja Luka Hercegovinaputevi a.d. Trebinje Klas a.d. Derventa Rafinerija nafte a.d. Brod Unicep trade a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 5 2,05(A) 1,4 0,091 0,12 0,1(A) 89,95 39,05 37,41 37,42 34,6 32,12 -19,92 -30 13,75 0 0 1,06 0,64 0,24 0,03 -0,23 0,25 2,05 1,4 0,091 0,12 0,1 90,1 39,07 37,41 37,5 34,6 32,95 2,05 1,4 0,091 0,12 0,1 89,01 39 37,41 37,17 34,6 32 274 8.338 3.395 15.600 128.259 143.873 24.171 7.019 74.266 15.160 56.666 561,70 11.673,20 308,94 1.872,00 12.825,90 116.477,70 9.438,03 2.625,81 27.792,61 5.245,36 18.200,72

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

108.18

$ 0.15 %

1.750,70

$ 0,05 %

731,75

$ 0.17 %

I. OP]I PODACI O EMITENTU Puna i skra}ena tvrtka Hotel Brotnjo d.d. ^itluk Broj telefona 036/640-361 Broj telefaxa 036/640-360 Predsjednik Nadzornog odbora Ante Mili}evi} ^lanovi Nadzornog odbora Josip Mili}evi}, Katica Sivri} ^lanovi uprave Stjepan Primorac II. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - Broj emitiranih vrijednosnih papira i 56.885 dionica nominalna cijena nominalne vrijednosti 15,00 KM - Vlasnici vi{e od 5,00% vrijednosnih papira — Mali{i} MP d.o.o. ^itluk, dionica emitenta s pravom glasa Zoran Bunti} III. PODACI O FINANCIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilance stanja AKTIVA a) Upisani, a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 4.798.069 c) Teku}a sredstva 811.351 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 5.609.420 PASIVA a) Kapital 283.858 b) Upisani temeljni kapital 853.275 c) Dugoro~ne obveze 1.688.488 d) Kratkoro~ne obveze 3.637.074 e) Ukupno pasiva 5.609.420 Podaci iz bilance uspjeha emitenta: a) Prihodi 461.626 b) Rashodi 691.633 c) Dobit/gubitak prije poreza - 230.007 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja Direktor Dru{tva: Stjepan Primorac

PLIN

SREBRO

KUKURUZ

4.08

$ 0.46 %

38.54

$ 0,32 %

714,00

$ 0,00 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Novi rukohvati u MZ Toka - D`eka

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ministarstvo prostornog ure|enja odbilo `albu Bedre Hasanovi}a

Ste~eni uslovi za

ru{enje objekta
Odbacujemo Hasanovi}eve izjave da svojim postupcima odbijamo investitore, naprotiv, {tite}i zakon i poredak, pokazujemo svim investitorima da }e biti za{ti}eni, isti~e Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar
Vijek trajanja rukohvata mnogo du`i

Lak{e kretanje starijima i djeci
U toku je postavljanje rukohvatne ograde kod Mjesne zajednice Toka - D`eka, du`ine 15 metara. Kako smo saznali iz Slu`be za komunalne poslove i investicije, prvi put u Starom Gradu bi}e postavljeni pocin~ani rukohvati. “To su rukohvati koji su fabri~ki pocin~ani, a koji su puno kvalitetniji od obi~nih crnih `eljeznih cijevi. Imaju bolju antikorozivnu za{titu, tako da je njihov vijek trajanja mnogo du`i“, pojasnio je Zoran Ma~ar iz Slu`be za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad. Pored rukohvata na D`eki, oni }e biti postavljeni na jo{ devet lokacija: Bogu{evac od 15 do 27, Mala Berku{a od 12 do 37, Ho{in brijeg 4, Sedrenik 10, Za beglukom, Piru{a, Paje od 1 do 3, Ma-

hmutovac od 60 do 62 i Save Skari}a. S obzirom na to da se radi o terenima sa ve}im nagibom, postavljanje rukohvatnih ograda olak{a}e kretanje gra|ana, a najvi{e starijih osoba i djece. Ukupna vrijednost radova je 25.903 KM, a snosi ih Op}ina Stari Grad.

Bespravna gradnja u Nahorevskoj 5 zaustavljena je nalogom kantonalnog tu`ioca koji je zatvorio gradili{te, a u me|uvremenu je odbijena `alba investitora objekta Bedre Hasanovi}a kantonalnom Mi nis tar stvu pros tor nog ure|enja, ta ko da je pot vr|eno da je Op}ina Centar nadle`na za rje{avanje ovog slu~aja. Prema rije~ima Slavena Kova~evi}a, predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a Centar, ovo samo dokazuje da je Op}ina postupilapremazakonukada je nalo`ila da se obustavi gradnja. “Sa zadovoljstvom smo primili slu`benu informaciju iz kan to nal nog Mi nis tar stva prostornog ure|enja da je odbijena `alba investitora Hasanovi}a, koji je zapo~eo bespravnu gradnju na lokalitetu Nahorevska 5. Taj akt, {to je mnogo va`nije, potvr|uje da je Op}ina Centar nadle`na za postupanje u ovom slu~aju, te posebno da je op}inski urbanisti~ko-gra|evinski inspektor postupio u skladu sa za-

Bespravno gradili{te u Nahorevskoj 5

konom. Time su ste~eni uvjeti da otpo~ne zakonska procedu ra ru {e nja bes pra vnog objekta“ istakao je Kova~evi}. , Predsjedavaju}i Kova~evi} je kazao kako se u Op}ini ogra|uju od insinuacija da snose odgovornost u vezi s potencijalnim klizi{tima kada je svima jasno, a posebno nakon tematske sjednice Op}inskog vije}a iz jula 2011, da su bespravni graditelji uzro~nici klizi{ta. “To je potvrdio i nadle`ni vje{tak. Isto tako, odbacujemo Hasanovi}eve izjave da svojim

postupcima odbijamo investitore, ve} naprotiv, {tite}i zakon i poredak, pokazujemo svim investitorima da }e biti za{ti}eni, pod uvjetom da i oni po{tuju va`e}e zakone. Navodni investitor Hasanovi} to svakako nije, posebno nakon potvrde resornog Ministarstva za prostorno ure|enje Kantona Sarajevo da je svojom bespravnom gradnjom u~inio krivi~no djelo. Na potezu su nadle`no tu`ila{tvo i policija“ , naglasio je Kova~evi}.
S. Hu.

Op}ina Vogo{}a

Obilje`en Me|unarodni dan mladih

Preventivne mjere u toku

^i{}enje korita rijeka
U okviru provo|enja preventivnih mjera koje mogu dovesti do vanrednih okolnosti, Slu`ba civilne za{tite Op}ine Vogo{}a zapo~ela je ~i{}enje Jo{ani~kog potoka od mulja, {ljunka i drugog otpada. Na poslovima provo|enja ove aktivnosti, pored povjerenika Civilne za{tite anga`ovana je i firma Hidrom d.o.o. Sarajevo. Pored ~i{}enja i ure|enja Jo{ani~kog potoka, ista aktivnost planirana je i na pojedinim dijelovima vodotoka rijeke Ljubine, a posebno u podru~jima gdje je u proteklom periodu dolazilo do izlijevanja ove rijeke iz njenog korita.
S. Hu.

Mladi `ele odlu~ivati

O SVOJOJ SUDBINI
Promijenimo na{ svijet, tema je ovogodi{njeg Me|unarodnog dana mladih, koji ~ine vi{e od ~etvrtine svjetskog stanovni{tva, a blizu 90 posto ih `ivi u zemljama u razvoju. Na Me|unarodni dan mladih, koji je obilje`en ju~er, kao i svaki drugi dan, mladi tra`e mogu}nosti da ostvare svoje snove. Kao i njihovi vr{njaci u svijetu, mladi u BiH `ude za znanjem, vje{tinama i mogu}nostima kako bi u potpunosti razvili svoj potencijal. Mladi bi trebali biti u mogu}nosti sudjelovati u dono{enju odluka koje se ti~u njihovih porodica i zajednica u kojima `ive. “@eljeli bismo pozvati predsta vni ke vlas ti u BiH da osna`e dijalog i rad sa mladim ljudima u Bosni i Hercegovini. Mladi ljudi u BiH imaju pravo i potrebu sudjelovati u dono{enju odluka koje se njih ti~u. Zajedni~ka saradnja je vrlo bitna kako bi uspjeli {to bolje odgovoriti na izazove kreiranja {to bolje budu}nosti, a me|ugeneracijska saradnja je klju~na kako bi se osiguralo ispunjenje obe}anja iz Milenijske deklaracije i milenijskih razvojnih ciljeva potrebnih za stvaranje boljih mogu}nosti za mlade ljude u Bosni i Hercegovini“ kazao je , Faris Hadrovi}, {ef ureda Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) za Bosnu i Hercegovinu.
S. Hu.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e u navedenim vremenskim intervalima bez napajanja elektri~nom energijom ostati sljede}a podru~ja: od 9 do 18 sati STS Govedovi}i, Durakovi}i, Delija{i i Boljanovi}i, a od 8.30 do 15.30 sati Mandrina. Od 11 do 15 sati bez elektri~ne energije }e ostati Dom UPI, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Nastavljeni radovi u Ulici Bakije sokak

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Novi kamen na sjevernom licu zidina

Sanirano osipanje Vratni~kog bedema
Op}ina Stari Grad projekat finansirala s 91.000 KM, a nadzorni organ je Zavod za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a
Sanacija sjevernog dijela Vratni~kog bedema u Ulici Bakije sokak u starogradskom naselju Vratnik privodi se kraju. “Sanirano je osipanje Vratni~kog bedema. O~i{}en je od rastinja. Ura|ena je i jednostrana oplata novim kamenom na sjevernom licu zida“ pojasnio je Damir Had`i}, , stru~ni saradnik u Zavodu za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo. Sanacija Vratni~kog bedema po~ela je polovinom jula. Mje{tani u neposrednoj blizini bedema svakodnevno su se `alili na njegovo obru{avanje. Prema informacijama Zavoda za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a, zid }e biti saniran u du`ini od 55 metara i visini od tri do 4,5 metara. Op}ina Stari Grad je ovaj projekat finansirala s 91.000 KM. Izvo|a~ radova je firma Neimari, a nadzorni organ Zavod za za{titu kulturnohistorijskog i prirodnog naslije|a KS-a. Vratni~ki bedem ili zidine su dio tvr|ave u starom dijelu grada Sarajeva koja je izgra|ena izme|u 1729. i 1739. godine, po nalogu Ahmedpa{e, tada{njeg upravnika Bosne.
E. G.

Donacija Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj op{tini u Sarajevu

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Op}ina Centar poma`e

konzervaciju ikona
Na prijedlog Komisije za odnose sa vjerskim zajednicama Op}inskog vije}a Centar, shodno kriterijima za raspodjelu kapitalnih grantova za 2011. godinu, Op}ina Centar je izdvojila sredstva Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj op{tini od tri hiljade maraka kao pomo} za konzervaciju odre|enog broja ikona i za{titu objekta Saborne crkve Ro|enja presvete bogorodice u Sarajevu. Kako je kazao starje{ina Sabornog hrama jerej Borislav Livopoljac, do sada je zavr{ena restauracija slikarskih dekoracija dijela hrama i u toku je sanacija odre|enog bro ja iko na, kao i uvo|enje podnog grijanja u hramu. Do kra ja ka len dar ske go di ne pre dvi|eno je da bude izmijenjen i pod, te kompletna dotrajala elektroinstalacija.
S. Hu.

PORODILI[TA

8 7
ki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko 1 svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12. 5 sati, Bosanska Dubica svaki dan 1 u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} sva1 ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
13. 5 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati auto1.30, putem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Fran kfurt 10.30, Min hen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Za greb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} su-

botom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, 1 srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska sva-

20

KULTURA

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus

28 hiljada kratkih
filmova u reelportu
Reelport baza olak{ava prijavu i pregled filmova koji se prikazuju na 50-ak filmskih festivala {irom svijeta
I tre}i dan Me|unarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus koji se odr`ava u Banjoj Luci donio je mnogo zanimljivih de{avanja, izme|u kojih se izdvajaju prezentacija digitalne platforme reelport, selekcija najboljih kratkih filmova po izboru Finskog filmskog fonda i projekcija filma „Le Havre” majstora Akija Kaurismakija u Otvorenom kinu na tvr|avi Kastel. Annie Doerfle upoznala je doma}e filma{e sa projektom reelport ~ija baza sadr`i preko 28 hiljada kratkih filmova i tako predstavlja najve}u evropsku platformu za kratki film. „Reelport baza olak{ava prijavu i pregled filmova koji se prikazuju na filmskim festivalima {irom svijeta. Za prijavu na ovu bazu treba vam otprilike dvadeset minuta i kad se jednom prijavite, mo`ete slati svoje filmove. Sa na{e platforme kratke filmove mo`ete slati na 50-ak filmskih festivala {irom svijeta i tako smanjiti tro{kove slanja filmova na DVD-u pri aplikacijama za u~estvovanje na festivalima” objasnila je Doerfle. , U okviru ovogodi{njeg Fokusa na Finsku posjetioci su u Narodnom pozori{tu RS-a imali priliku pogledati selekciju najbo-

Uz zvuke saurofona
U parku Petar Ko~i} povodom Me|unarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus finski umjetnik Yrjana Sauros izveo je mini koncert na autenti~nom instrumentu saurofon. Yrjana Sauros zajedno sa kolegom Seppa Renvallom nastupa na kulturnim manifestacijama {irom svijeta, a na Kratkofilu Plusu gostuje u okviru ovogodi{njeg fokusa na Finsku. Njih dvojica su na tvr|avi Kastel postavili i putuju}u saunu u kojoj gosti mogu do`ivjeti djeli} finske umjetnosti i kulture. ljih kratkih filmova po izboru Finskog filmskog fonda. Projekcija u Otvorenom kinu na tvr|avi Kastel bila je rezervisana za takmi~arski blok filmova i za karizmati~ni film ”Le Havre” koji je premijerno prika, zan na ovogodi{njem Filmskom Festivalu u Cannesu, kao i na SFF-u gdje je primljen veoma toplo zbog optimizma kojim zra~i. Kaurismaki nam pri~a o biv{em piscu i poznatom boemu Marcelu koji `ivi u dobrovoljnom izgnanstvu u lu~kom gradu Avru. Napustiv{i snove o literarnom uspjehu, on je sre}an i zadovoljan, radi kao ~ista~ cipela i ispunjava ga to {to je u tijesnom kontaktu sa stanovnicima zajednice kojoj pripada. Posao, omiljeni bar i voljena `ena su sve {to mu je potrebno. Me|utim, njegov sklad biva naru{en kada upozna dje~aka, izbjeglicu iz Afrike...
M. ISOVI]

“Le Havre”: Pri~a o biv{em piscu i poznatom boemu Marcelu

Kratkofil Plus party
Ve~eras }e u 23 ~asa, poslije progla{enja nagra|enih filmova na Me|unarodnom filmskom festivalu Kratkofil Plus i nakon zavr{etka filma „^uvar” na tvr|avi Kastel biti odr`an Kratkofil Plus party. Na partyu }e za muziku biti zadu`eni poznati banjalu~ki DJ-evi: Jova, Dijana Tep{i}, Danijel Daki} i Woodie. Party }e trajati do 3 ~asa poslije pono}i!
Projekcija u Otvorenom kinu na tvr|avi Kastel

Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH

Poziv u susret sajmovima
Udru`enje izdava~a i knji`ara Bosne i Hercegovine }e nastupiti i na 63. sajmu knjiga u Frankfurtu (1216. oktobar); na 56. me|unarodnom beogradskom sajmu knjiga (23-30. oktobra); i 34. me|unarodnom zagreba~kom sajmu knjiga i u~ila Interliber (8-13. novembar). Bosanskohercegova~ki izdava~i i autori }e na odgovaraju}oj povr{ini u Frankfurtu, Beogradu i Zagrebu svo je pred stav lja nje u~ini ti mjestom izvanrednih susreta autora, izdava~a, knji`ara, bibliotekara i sajamske publike i medija, ka`e se u informaciji koju potpisuje Ibrahim Spahi}, predsjednik UIKBiH-a, u kojoj se pozivaju izdava~i da prijave za u~e{}e na sajmovima dostave najkasnije do 30. augusta, na adresu: UIKBIH, Titova 9a/V, Sarajevo; ili sajamknjige@gma il.com, ui kbih1@gma il.com; fax. 033 266 630.

Ko~i}eva nagrada

Dragoslav Mihailovi} ovogodi{nji dobitnik
tavnom, zanimljivom pri~om ka`e velike istine o `ivotu. "@eljeli smo da odlukom za ovogodi{njeg dobitnika Ko~i}eve nagrade sugeri{emo jedan od principa koji }e biti u prvom planu pri formulisanju budu}eg pravilnika o dodjeli ove nagrade", dodao je [ukalo. "Kad su cvetale tikve", "Zlotvori", "Kratka istorija satiranja", "Goli otok", samo su neka od djela koja je napisao ovaj veliki srpski stvaralac, dobitnik Oktobarske nagrade Beograda, 1867; Andri}eve nagrade, 1976; Zlatne arene za scenarij u Puli, 1978; Nagrade "Bora Stankovi}", 1994; NINove nagrade, 1984; Nagrade Narodne biblioteke Srbije, 1985; Nagrade Vukove zadu`bine, 1994. godine... (Srna)

Prema rije~ima Mladena [ukala, predsjednika `irija, osnovno Mihailovi}evo pripovjeda~ko umije}e jeste da jednostavnom, zanimljivom pri~om ka`e velike istine o `ivotu
Pripovjeda~, romansijer i dramski pisac Dragoslav Mihailovi} dobitnik je Ko~i}eve nagrade za ovu godinu, jer nje go vo stva ra la{ tvo pro du`ava onu duhovnost koja je obilje`ena u liku i djelu Petra Ko~i}a. Predsjednik `irija Ko~i}eve nagrade Mladen [ukalo istakao je da su pa`nju prilikom izbora dobitnika usmjerili ka nje go va nju pri po vje da~ke umje tnos ti kao osno vnog obli ka izra`ava nja Pe tra Ko~i}a. "Ne umanjuju}i ni~iji umjetni~ki doprinos u razvitku pripovjeda~ke umjetnosti, prema na{em mi{ljenju, izdvojilo se djelo Dragoslava Mihailovi}a, ~iji je opus su{tinski reprezent 'stvarnosne proze',

Dragoslav Mihailovi}: Jo{ jedno priznanje

odnosno 'proze novog stila', koja je u 60-im i 70-im godinama pro{log vijeka predstavljala jedan od dva najbitni ja to ka ra zvo ja srpske

knji`evnosti", rekao je novinarima [ukalo. Prema njegovim rije~ima, osnovno Mihailovi}evo pripovjeda~ko umije}e je da jednos-

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Nagrada „Me{a Selimovi}“

NOVI BROJ

Predsjednica `irija Ferida Durakovi} na konferenciji za novinare u Tuzli

Odabrani romani

U fokusu vrijeme tranzicije
Petoro~lani `iri je u konkurenciji 16 romana u naju`i izbor izabrao pet, od kojih }e na susretima koji ove godine traju od 1. do 4. septembra, biti odlu~eno o pobjedniku
Za ovogodi{nju knji`evnu nagradu „Me{a Selimovi}“ ko, ja se tradicionalno dodjeljuje u okviru tuzlanskih susreta Cum grano salis, predlo`eno je pet romana – tri iz Hrvatske i dva iz na{e zemlje. izboru za ovogodi{nju Mastionicu i pero, te nagradu od sedam hiljada maraka. Iz Hrvatske su izabrani romani: „Adio kauboju“ autorice Olje Savi~evi} - Ivan~evi}, te „Zavi~aj, zaborav“ autora Ludwiga Bauera i „Hotel Zagorje“ autorice Ivane Simi} Bodro`i}. Iz na{e zemlje izabrani su romani „Tre}e poluvrijeme“ Emira Imamovi}a i „Ljudi koji su sadili drve}e“ Josipa Mlaki}a. - Zajedni~ko ovim romanima jes te da pra te vri je me tranzicije, politi~ku izgubljenost i nacionalizme, protiv kojih se pisci bore, te traganje za identitetom, kazala je predsjednica `irija Ferida Durakovi}, isti~u}i da su imali izuzetno te`ak posao, te da je izvan konkurencije ostalo nekoliko jako dobrih romana, prije svega iz Srbije i Crne Gore. Pojedina~ne opise romana koji su u{li u u`i izbor ovogodi{njih susreta ju~er je ponudio ~lan `irija Enver Kazaz. zao profesor Kazaz, mlada Olja Savi~evi}-Ivan~evi} napisala na maestralan na~in. Ivana Simi} u svom romanu „Hotel Zagorje“ prezentira traganje glavne junakinje za vlastitim ocem, nestalim u Vukovaru, te razlike izme|u„doma}ih“ i „gostuju}ih“ stanovnika Zagorja – doma}eg stanovni{tva i izbjeglica. Josip Mlaki} se, kao i ve}ina autora, bavi postkonfliktnim dru{tvima. Njegov roman „Ljudi koji su sadili drve}e“ ispri~an je kao mozaik razli~itih pri~a, a bavi se `ivotom pet{est pripadnika HVO-a, koji u Novom Travniku `ive uz postratnu traumu. Tranzicijskom Bosnom, konkretnije vehabizmom, bavi se Emir Imamovi}, autor romana „Tre}e poluvrijeme“ .
A. [E]KANOVI]

Ispovijest Aze Mili}, majke tu`iteljice Dijane Mili}

Ostali tako|er dobri
I on je napomenuo da je dosta dobrih romana iz Srbije i Crne Gore ostalo izvan konkurencije, ali i roman „Turist u nevolji“ nedavno preminulog , Emira [akovi}a, koji izdava~ Rabic nije predlo`io selektoru. Za roman „Zavi~aj, zaborav“ , autora Ludwiga Bauera, re~eno je da ~italac ima osje}aj da ~ita velikog pisca, poput Ranka Marinovi}a ili Miroslava Krle`e. Rije~ je o potresnom romanu, koji prati `ivotni vijek njema~kog dje~aka kojeg usvaja partijski komesar. „Adiokauboju“ je tranzicijski roman, koji je, kako je ka-

Moja k}erka je otjerana u grob Ho}e li Severina izgubiti i petog vjerenika? Za{to se Sakib Husi} odri~e sina ]irina snaha bi da `ivi u Sarajevu Sabina Beganovi} opet pravi `urke za premijera Koliko je ko{tala zabava najbogatijeg Bosanca

Iz Hrvatske i BiH
Petoro~lani stru~ni `iri (Ferida Durakovi}, predsjednica, Vlada Arseni}, Miljenko Jergovi}, Andrej Nikolaidis i Enver Kazaz, istaknuti knji`evnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore) u konkurenciji 16 romana u naju`i izbor je izabrao pet, od kojih }e, na susretima koji ove godine traju od 1. do 4. septembra, biti odlu~eno o pobjedniku. Predsjednica `irija Ferida Durakovi} ju~er je saop{tila imena romana i autora koji su u u`em

Gitaristi~ki trio na Igrama

Uzbudljivo putovanje [panjolskom
Virtuozni gitaristi su brojnu publiku u Dvoru poveli na putovanje prekrasnim {panjolskim krajolikom
Trio vrhunskih gitarista u sastavu Zoran Duki}, Petrit Çeku i Maroje Br~i} nastupio je u sklopu bogatog glazbenog programa 62. dubrova~kih ljetnih igara, u atriju Kne`evog dvora. Virtuozni gitaristi su brojnu publiku u Dvoru poveli na uzbudljivo putovanje prekrasnim {panjolskim krajolikom obojenim `ivim bojama. S dovoljno osje}anja, a li{eni patetike, Zoran Duki}, Petrit Çeku i Maroje Br~i} izveli su popularnu Pavanu za preminulu infantkinju Mauricea Ravela, Suitu Valencianu Vicenta Asencija, skladbu temeljenu na {panjolskim nacionalnim karakteristikama, ^etiri katalonske narodne pjesme Miguela Llobeta, [panjolske plesove br. 11 i 6 Enriquea Granadosa, zatim skladbu punu boja, okusa i mirisa {panjolskih krajeva - Romorenje u uvali (Rumores de la caleta) Isaaca Àlbeniza, Junto al Generalife Joaquína Rodriga, Jongo Paula Bellinatija u afrobrazilskom stilu te Manuel de Falline Ples susjeda iz baleta El sombrero de tres picos i Ples br. 1 iz opere La vida breve. Odu{evljenu publiku u Dvoru, koja je ove sjajne gitariste nagradila dugotrajnim pljeskom, posebice su obradovali na bisu, nesvakida{njom {esteroru~nom izvedbom Oliverove Nadaline. Ovaj nastup trojice me|unarodno nagra|ivanih gitarista, nakon nedavnog premijernog nastupa {panjolskog gitarista svjetske slave - Pepe Romera na 62. dubrova~kim ljetnim igrama, istaknuo je svu ljepotu {panjolske kulture i priredio jo{ jednu ve~er za pam}enje za sve ljubitelje zvuka gitare i klasi~ne glazbe. I. M. B.

NEKOM

Nesvakida{nja {esteroru~na izvedba Oliverove Nadaline

NEKOM NO]NA MORA

22

OGLASI
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 104. Zakona o visokom obrazovanju - Pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/10) i Odluke Nastavnonau~nog vije}a, broj 04-1-2986/11 od 11. 7. 2011. godine, Elektrotehni~ki fakultet u Sarajevu raspisuje:

za izbor akademskog osoblja u sva zvanja 1. NA ODSJEKU ZA RA^UNARSTVO I INFORMATIKU 1.1. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmet "Tehnike programiranja" u okviru u`e nau~ne oblasti "Ra~unarske nauke i obrada informacija", u radni odnos sa nepunim radnim vremenom - 1 izvr{ilac 1.2. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmete "CAD-CAM in`enjering" i "In`enjering i tehnologija sistema upravljanja" u okviru u`e nau~ne oblasti "Tehni~ka informatika i procesno ra~unarstvo", u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac 1.3. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmete "Osnove operacionih istra`ivanja" i "Operaciona istra`ivanja" u okviru u`e nau~ne oblasti "Matematske metode u ra~unarstvu i informatici", u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac 2. NA ODSJEKU ZA AUTOMATIKU I ELEKTRONIKU 2.1. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmet ''Modeliranje i simulacija'' u okviru u`e nau~ne oblasti "Automatsko upravljanje" i predmet ''Identifikacija dinami~kih sistema'' u okviru u`e nau~ne oblasti "Industrijska i procesna automatika'' u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac 2.2. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmet ''Projektovanje sistema automatskog upravljanja'' u okviru u`e nau~ne oblasti ''Industrijska i procesna automatika'' i predmet ''Principi sistemskog in`enjeringa'' u okviru u`e nau~ne oblasti "Sistemi i ekonomski in`enjering u elektrotehnici" u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac 3. NA ODSJEKU ZA ELEKTROENERGETIKU 3.1. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmete "Tehnika visokog napona" i "Prenaponi i koordinacija izolacije" u okviru u`e nau~ne oblasti "Elektroenergetska tehnologija" i predmet "In`enjerska elektromagnetika" u okviru u`e nau~ne oblasti "Teoretska elektrotehnika" u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac 4. NA ODSJEKU ZA TELEKOMUNIKACIJE 4.1. u nau~nonastavno zvanje vi{i asistent za u`e nau~ne oblasti: "Telekomunikacijske tehnike" i "Teorija telekomunikacija", u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac I Uvjeti: Pored op}ih zakonskih uvjeta, kandidati treba da ispunjavaju uvjete utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju - Pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/10), te uvjete propisane op}im aktima Univerziteta u Sarajevu i Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu.

KONKURS

Na osnovu ~lana 12. Statuta Fonda IKRE („Sl. novine Kantona Sarajevo“, broj 27/06 i 13/08), a u skladu sa Odlukom Vlade Kantona Sarajevo o davanju saglasnosti za prodaju kombija, broj 01-05-21123/11 od 28. 6. 2011. godine, Fond IKRE raspisuje

J AV N I P O Z I V
za prodaju vozila putem postupka licitacije sistemom zatvorenih ponuda I PODACI O VOZILU 1. Putni~ko motorno vozilo marke FIAT 290 DUCATO CAT MI, registarskih oznaka 260-J-142, broj {asije 29000000038035, broj motora 1328599, godina proizvodnje 1990. Vozilo je registrovano i u ispravnom je stanju. Po~etna cijena vozila iznosi 3.000,00 KM.

II NA^IN PRODAJE Prodaja se vr{i putem postupka licitacije sistemom zatvorenih ponuda. Svi zainteresirani potencijalni ponu|a~i mogu pogledati vozilo 13. 8. 2011. godine (subota) na adresi Ul. Adema Bu}e 78, od 11 do 15 sati. Vozilo se prodaje u vi|enom stanju i naknadne reklamacije se ne}e uva`avati. III USLOVI PRODAJE Pravo u~e{}a u postupku licitacije sistemom zatvorenih ponuda imaju sva pravna i fizi~ka lica, osim ~lanova Upravnog odbora, Nadzornog odbora, zaposlenika Fonda IKRE i ~lanova njihovih porodica. Pravna lica trebaju dostaviti ponudu na memorandumu firme sa pe~atom i potpisom ovla{tene osobe, a fizi~ka lica kopiju li~ne karte i CIPS-ovu prijavu prebivali{ta. Svi ponu|a~i obavezni su na blagajni Fonda IKRE polo`iti kauciju u iznosu od 150,00 KM. Ponu|a~u koji kupi vozilo upla}eni iznos se umanjuje od ponu|ene cijene pri kona~nom pla}anju. U slu~aju da isti odustane od kupnje, upla}eni iznos se ne vra}a i ostaje za pokrivanje tro{kova ponovnog ogla{avanja. Ostalim ponu|a~ima upla}eni iznosi }e biti vra}eni. Ponudu dostaviti u zatvorenoj koverti po{tom ili na protokol Fonda IKRE, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a 61, Sarajevo, sa naznakom „Za javni poziv za prodaju vozila putem postupka licitacije sistemom zatvorenih ponuda“. DAN I MJESTO ODR@AVANJA LICITACIJE Rok za dostavu ponuda je 29. 8. 2011. godine (ponedjeljak) do 14 sati, a javno otvaranje ponuda }e se obaviti 29. 8. 2011. godine u 14.30 sati u prostorijama Fonda IKRE, Hamdije Kre{evljakovi}a 61, Sarajevo (zgrada „Papagajka“). Ponude koje pristignu nakon 14 sati 29. 8. 2011. godine ne}e se razmatrati. Kriterij za vrednovanje ponuda je najvi{e ponu|ena cijena, a u slu~aju postignute iste cijene prednost se daje ponu|a~u koji je ranije predao ponudu za javni poziv. Licitacija }e biti punova`na i u slu~aju da ponudu dostavi samo jedan ponu|a~. DODATNE INFORMACIJE Sve dodatne informacije se mogu dobiti na telefon 033/200-310, 033 /444-520. Kontakt-osoba: [emsa [enderovi}. Za pregled vozila ponu|a~i se mogu najaviti na tel. 033/614-912.

II Uz prijavu na konkurs, kandidati obavezno prila`u: 1. Kandidati za izbor u nau~nonastavno zvanje: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, prila`u: • Biografiju/Curriculum Vitae sa bibliografijom; • diplomu o zavr{enom elektrotehni~kom fakultetu ili drugom srodnom tehni~kom fakultetu; • diplomu ili drugi dokument o ste~enom nau~nom stepenu doktora tehni~kih nauka; • odluku o izboru u zvanje na nekoj od doma}ih ili stranih visoko{kolskih ustanova; • spisak objavljenih nau~nih i stru~nih radova, primjerak (tekst samih) radova iz oblasti na koju kandidat konkuri{e objavljene u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, nakon posljednjeg izbora, kao i izvode/dokaze o objavljenim radovima sa pregledom ~asopisa i zbornika u kojima su objavljeni (sa naznakom: autorstva ili koautorstva, punog naziva rada i datuma objavljivanja); • objavljene knjige recenzirane od najmanje jednog recenzenta referentnog na me|unarodnom nivou iz oblasti na koju kandidat konkuri{e, nakon posljednjeg izbora; • kandidati za izbor u zvanje vanredni ili redovni profesor prila`u potvrdu o provedenom najmanje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju, odnosno potvrdu da su proveli u nastavi najmanje 3 (tri) godine nakon posljednjeg izbora ukoliko su ispunili uvjete za izbor u vi{e zvanje prije isteka perioda na koji su birani; • potvrdu o mentorstvu kandidatu drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena magistra i doktora nauka po predbolonjskom procesu, nakon posljednjeg izbora. • ostalu dokumentaciju kojom kandidat dokazuje da ispunjava uvjete za izbor u zvanje docent, vanredni profesor ili redovni profesor u skladu sa ~lanom 96. Zakona o visokom obrazovanju Pre~i{}en tekst (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj 22/10). 2. Kandidati za izbor u nau~nonastavno zvanje vi{i asistent prila`u: • Biografiju/Curriculum Vitae; • diplomu o zavr{enom elektrotehni~kom fakultetu ste~enu po propisima koji su va`ili prije uspostavljanja sistema bolonjskog studija ili po prvom ciklusu bolonjskog studija; • diplomu ili drugi dokument o ste~enom nau~nom stepenu magistra elektrotehni~kih nauka po propisima koji su va`ili prije uspostavljanja sistema bolonjskog studija ili drugog ciklusa bolonjskog studija; • uvjerenje o prosjeku ocjena tokom zavr{enih studija; • objavljene stru~ne i nau~ne radove; • uvjerenje o poznavanju engleskog jezika, ukoliko predmet nije bio u okviru nastavnog plana i programa studija. Napomena: - Navedena dokumenta se dostavljaju u originalnu ili ovjerenoj kopiji. - Kandidati koji su diplome stekli u inostranstvu prila`u rje{enje o nostrifikaciji diplome. - Kandidati su obavezni u prijavi nazna~iti jedno od zvanja za koje se prijavljuju, u suprotnom, takva prijava }e se smatrati neurednom i ne}e biti razmatrana. - Prijava kandidata za odre|eno zvanje treba da sadr`i najmanje dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za izbor u zvanje za koje su konkurisali. - Prijave se dostavljaju u pisanoj i elektronskoj verziji (na CD-u). - Kandidati koji se prijave za izbor na vi{e razli~itih nau~nih oblasti za svaku prijavu dostavljaju kompletnu dokumentaciju. - Ugovor o radu zaklju~uje se na izborni period u zavisnosti od zvanja za koje je kandidat aplicirao. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova predvi|enih konkursom podnose se putem preporu~ene po{te na adresu: UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Kampus Univerziteta u Sarajevu Zmaja od Bosne bb 71 000 Sarajevo sa naznakom "Prijava na konkurs za izbor akademskog osoblja u sva zvanja, sa naznakom odsjeka, predmeta, odnosno nau~ne oblasti na koji/u konkuri{e". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Konkursna dokumentacija se ne}e vra}ati.

Na osnovu ~lanova 241. i 242. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) ~lana 97. stav 2. Statuta i Odluke Nadzornog odbora reg. br. 3/2011. od 9. 8. 2011. god. o sazivanju vanredne Skup{tine dioni~ara BNT HOLDING DD Novi Travnik, Nadzorni odbor objavljuje

O B AV J E [ T E N J E
o sazivanju vanredne Skup{tine dioni~ara BNT-HOLDING DD Novi Travnik Vanredna Skup{tina dioni~ara BNT-HOLDING DD Novi Travnik odr`at }e se u Novom Travniku 7. 9. 2011. god. u prostorijama Dru{tva, Ulica Mehmeda Spahe br. 1, sa po~etkom u 11 sati. Za vanrednu Skup{tinu dioni~ara Nadzorni odbor Dru{tva utvrdio je slijede}i:

DNEVNI RED
1. Izbor radnih tijela - predsjednika Skup{tine - dva ovjeriva~a zapisnika o radu Skup{tine 2. Usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta BNT-HOLDING d.d. Novi Travnik Lista dioni~ara Dru{tva i materijali koji se nalaze na dnevnom redu sa prijedlozima odluka za vanrednu Skup{tinu dioni~ara dostupni su dioni~arima u prostorijama Dru{tva, Ul. Mehmeda Spahe br. 1 u Novom Travniku, prvi radni dan po objavljivanju ovog obavje{tenja. U radu i odlu~ivanju vanredne Skup{tine dioni~ara mogu u~estvovati dioni~ari Dru{tva koji su se na listi dioni~ara kod Registra nalazili 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine, ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Dioni~ar mo`e u~estvovati u radu Skup{tine li~no ili putem punomo}nika sa uredno potpisanom punomo}i od davaoca punomo}i i punomo}nika. Punomo}i za zastupanje na ovoj Skup{tini kao i promjena ili opoziv datih punomo}i mogu se dostaviti najkasnije 3 dana prije datuma odre|enog za njeno odr`avanje. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa mogu najkasnije u roku od 8 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja dati eventualni prijedlog za izmjenu i dopunu predlo`enog dnevnog reda. Dioni~ari, odnosno punomo}nici koji `ele u~estvovati u radu vanredne Skup{tine dioni~ara sukladno odredbama Poslovnika o radu Skup{tine, du`ni su dostaviti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju najkasnije 3 dana prije njenog odr`avanja. Prijava se podnosi neposredno ili preporu~enom po{tom na nazna~enu adresu Dru{tva, odnosno faxom br. 030 526-093. Svi u~esnici na Skup{tini obavezni su dostaviti i kopiju dokumenata za identifikaciju, li~nu kartu ili paso{. Svim uredno prijavljenim dioni~arima, odnosno punomo}nici dioni~ara Odbor za glasanje }e izdati potvrdu o prijavi za u~estvovanje u radu i odlu~ivanju na Skup{tini, koju u~esnik u radu Skup{tine obavezno predaje Odboru za glasanje najkasnije 30 minuta prije po~etka Skup{tine. Sve dodatne informacije u vezi odr`avanja Skup{tine mogu se dobiti na telefon 030 525 007 ili mob. 061 405 089 (kontakt-osoba Skopljakovi} Mirudin) PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Alem Lali~i}

Reuters

24 Pogledi

13. august/kolovoz 2011.

Neza na u

ichard Mannington Bowes peta je `rtva nereda u Velikoj Britaniji. Bowes je, kako je objavio Scotland Yard, napadnut i te{ko povrije|en dok je poku{avao gasiti po`ar u zapadnom Londonu. Scotland Yard jo{ ~etiri ubistva povezuje sa masovnim neredima. U Croydonu je u automobilu prona|en mu{karac ubijen iz vatrenogoru`ja, a u Birminghamu su na smrt prega`ena trojica mladi}a azijskog porijekla.

R

Opusto{ene ulice
Neredi su zapo~eli pro{le subote u Londonu, nakon {to je u pucnjavi s policijom ubijen mladi} Mark Duggan. Protesti stanovnika Londona ispred policijske stanice u ~etvrti Tottenham, isprva zami{ljeni kao mirni mar{, ve} iste ve~eri pretvorili su se u nezapam}eno nasilje, koje se potom pro{irilo i na druge gradove britanskog ostrva: Manchester, Bristol, Birmingham, Liverpool... Nekoliko narednih jutara stanovnike Londona do~ekivale su opusto{ene ulice, gomile stakla sa razbijenih izloga, olupine automobila i zgari{ta spaljenih zgrada na koje su bacani molotovljevi kokteli. Iako su posljednje dvije no}i bile relativno mirne, ulice Londona izgledaju poput rati{ta. Britanski premijer David Cameron, koji je, kad su zapo~eli neredi u Londonu, bio na go-

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 25

apam}eno nasilje ulicama Engleske

Mirni mar{ stanovnika Londona, zbog ubistva mladi}a u policijskoj pucnjavi, pretvorio se u val nasilja, koji se pro{irio i na druge gradove britanskog ostrva • Petero ubijenih u neredima

di{njem odmoru kojeg isprva nije prekinuo, objavio je borbu sa izgrednicima koji plja~kaju i pale. Vlada Velike Britanije, zemlje koja ne pamti ovako razmjerno nasilje, najavila je obra~un s u~esnicima nereda, njihovo hap{enje i ka`njavanje. Cameron je najavio i da }e razmotriti mogu}nost pozivanja vojske u pomo} policiji u eventualnim budu}im neredima.

- Borba protiv nasilja je po~ela. Izgrednici }e platiti za ono {to su u~inili, rije~i su premijera Camerona, koje su ju~er prenijeli svi svjetski mediji. [ef bri tan ske vla de je obe}ao vlasnicima o{te}ene imovine da }e dobiti nadoknadu, ~ak i ako nisu bili osigurani. A uni{teno je i o{te}eno mnogo toga. U~esnici nereda, mahom mladi ljudi, sa kapulja~ama i maskama na glavama, naoru`ani {ipkama i bej-

zbol palicama, ~ija je prodaja, uzgred re~eno, protekle sedmice drasti~no porasla, nasumi~no su uni{tavali i plja~kali sve {to im se na{lo na putu. Izgrednici nisu {tedjeli ni policiju, na koju su tokom vi{ednevnih nereda bacali cigle, kamenice i fla{e. Objavljeno je da je povrije|eno vi{e desetina policajaca.

Potraga ne prestaje
Policija je najavila da ne odustaje od potrage za svi-

ma koji su u~estvovali u neredima, a u potrazi }e primjenjivati i sofisticiranu tehno lo gi ju za pre po zna va nje lica. Do sada je ve} uhap{e no vi {e sto ti na osu mnji~enika. Policijski zvani~nik za medije izjavio je da se ta tehnologija koristi kako bi se identifikovali osumnji~eni za ozbiljnije prestupe, kao {to je napad, i da je u ve}ini slu~ajeva distribuiranje fotografija u javnosti jeftiniji i efikasniji na~in

u pro na la`enju osu mnji ~enih. Mnogi britanski tabloidi objavili su fotografije koje je dala policija, pozivaju}i ~itaoce da prijave izgrednike. Na ulicama Londona red }e i to kom ovog vi ken da ~uvati najmanje 16.000 policajaca. A premijer Cameron je najavio da }e policajci imati dozvolu od u~esnika nereda zahtijevati da sa lica sklone marame i maske.
J. F.

Reuters

26 Pogledi

13. august/kolovoz 2011.

Izgublj vreme
U federalnim organima radi 4,22 posto Srba, a prema popisu iz 1991. trebalo bi da ih bude 18,8 posto Nadam se da }e Srbi slijediti primjer povratka vladike Grigorija u Mostar Stanje je lo{e i u Republici Srpskoj i u Federaciji
Razgovarao: Daniel OMERAGI]

Svetozar

?

Gospodine Pudari}u, kakav je danaspolo`ajSrba u Federaciji BiH. Da li je on doista poni`avaju}i, kako je to prijeneki dan izjaviopredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik? - Prvo krenimo od toga da je za svakog normalnog~ovjeka i za ogromnu ve}inu gra|anaFederacije BiH, stanje u kojem se danasnalaze, poni`avaju}e. Da li je pri tome mogu}e izdvojiti bilo koju skupinu u odnosu na druge? Mogu}e je po razli~itim osnovama,i socijalnoj

i obrazovnoj, pa i etni~koj osnovi. Ako me ve} pitate za takvuosnovu diskriminiraju}eg odnosa dru{tva prema bilo kojoj etni~koj grupi, u ovom slu~aju Srbima, mogu vam re}i da se ona ne razlikuje. Ona postoji. Ne razlikujese od bilo kog drugog mjesta gdje je pripadnik odre|eneetni~kegrupepripadnik izrazitemanjine. To samogovori o stanju svijesti me|u svim na{im gra|anima, a to je da, uslovno re~eno, obi~ajna i ste~ena pravila ve}ine, ne{to su {to svi moraju prihvatiti bez obzira da li ih to dovodi u mnogoneravnopravnijipolo`aj nego one koji ~ine tu ve}inu. A Srbi su uglavnom u Federaciji, u bilokojojop{tini da `ive, ne ka`em svuda, dio te i takve manjine. Da li je to normalno za nas koji smo odrasli u vrijeme kada to nije bilo tako? Nije normalno. Pitam se da li je to normalno za djecu i one ko-

PORA@AVAJU]I PODACI Frapantna je ~injenica da, recimo, u Federalnom ministarstvu za bora~ka pitanja od 144 zaposlena nema nijednog Srbina. U Poreznoj upravi od 537 zaposlenih radi 11 Srba
ji su ro|eni od 1992., pa ~ak i oni koji su ro|eninekolikogodinaprijetoga, koji ne pamte takvo dru{tvo i druga~ije odnose u dru{tvu nego {to su ovi kojesada`ivimo. Oni nemaju ni uspomena ili su mo`da uspomene koje imaju vezane samo za to da je dobrobiti dio ve}ine i da je manjina, uglavnom, pripadnik onih koji su bili neprijatelji u nekom vremenu ru`nom, u kojem su ubijani o~evi, stri~evi, bra}a, majke. To je jedan u`asnote`akproblem. Institucionalno, mo`e se ~ak uo~iti da je sve ovo vrijeme uglavnom vladala politikakoja je {titilainterese ve}ine. Tako je i

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 27

jeno je mnogo na za povratak
kada pogledate sastav zaposlenih. Da. Srbi jesu u tom smislu diskriminiranina podru~juFederacije ili na njegovom najve}em dijelu.

Pudari}, potpredsjednik Federacije BiH

Podsticanje diskriminacije
Pri tome ne treba zaboraviti da postojijedan dio ljudikoji su takve politi~ke orijentacije da podsti~u diskriminaciju i nalazili su se, a i danas se nalaze, u strukturama vlasti. Mo`da ne u vode}impoliti~kim, ali u okvirudr`avnogaparatasigurno. Zna~i, oni s kojima se mi susre}emo, oni s kojima dolazite direktno u kontakt za {alterima, u slu`bama, u kancelarijama koje rje{avajuva{epredmete. Ne ministri, ne vlade. Problemle`iupravo u izmjeniovogodnosa. Meni, nitibilokome iz SDP-a ko sadau~estvuje u vlasti,nemo`e se re}i da nismo ukazivali kakvo je stanje. Stanje je onakvo kakvo jeste i mi se sve vrijeme borimo za njegovu izmjenu. Mi smo trenutno kao vlast, mo`da, najve}a opozicija postoje}em stanju. Svi ovi ostalikoji se trude da budu opozicija su, ustvari, opozicija vlasti. Za nas nije bitno samo promijenitivlast. Nismodobri, promijenite. Problem je kako su{tinski promijenitistanje u zemlji, izme|u ostalog, i pitanje diskriminacije. Stvarno sam obi{ao dosta. Bio sam sa ljudima s kojimaniko do sadanije ni razgovarao. Nadam se da }e makar i na ovaj na~in oni ostati zabilje`eni kod onih koji ih mogu kontaktirati mnogo ~e{}e nego {to mogu ja ili bilo ko da im je do{aopremijer ili bilokojiministar iz Sarajeva. Objektivno, ne mo`ete o njimabrinuti na na~in na koji o njimamogubrinutilokalne ili kantonalne vlasti. Iako u BiH nemazvani~nih podataka o trenutnombrojustanovnika i nacionalnojstrukturi, jer se na popisstanovni{tva jo{ ~eka, razli~ito se barata brojkama. Svi se sla`u u jednom- da je u ratu, i nakon njega, gotovo u potpunosti izmijenjena ta slika. [ta ka`u Va{i podaci? - ImateprocjenekojedajeZavod za statistikuFBiH. U posljednjih15 godina, od 1996. do danas, vratilo se153.000 Srba u FBiH. Vrlo su blizupodaci i UNHCR-a i Ministarstva za raseljena i izbjeglalica. Od ukupno739.000 premapodacimaUNHCR-a, odnosno 743.000 prema podacima federalnog Ministarstva, koliko se vratilo- {to izbjeglih, {to raseljenih, od 1996. do 2011. na

podru~jeFBiH. Trebajasnore}i da je u prve tri godine poslije rata bio izra`en povratak izbjeglica i to, uglavnom, Bo{njaka iz zemalja zapadne Evrope i dijelom prekookeanskih zemalja. Me|utim, nije vo|ena statistika da li su se vratilisamopredratnistanovnici ili su se ljudivratilisamo u Federaciju, tako da uvijekkadapo~neteistra`ivati na|ete rupe u statistici koja vam dokazuje da je ona ta~an zbir neta~nih podataka. Ali, to je jedino ~ime raspola`emo. Pouzdano se mo`e re}i da su od tri naroda, koja su Ustavom definisani kao konstitutivni, Srbi najmalobrojniji na podru~juFederacije BiH. Najbrojniji su Bo{njaci, Hrvati,pa Srbi. ^ak su i u popisu iz 1991. oni najmalobrojniji, jer su po njemu 52 posto stanovni{tva, u onom {to je sada FBiH, ~inili Bo{njaci, 22 posto Hrvati i 18 postoSrbi, 6 postoJugo-

izdali i sebe i svoja uvjerenja ukoliko ono stanje koje ostavimo za ~etiri godine bude jednako ili gore od onog koje smo zatekli. Morate shvatiti da mi `ivimo u pravno ure|enojdr`avikoja je, rastu}i i izgra|uju}i se, u sebe unijela i dio stvari s kojima se vi ne sla`ete, a koje jesu u toku razvoja te dr`ave, mo`da u tom trenutku, ~ak bile i nu`ne. Nekad i nisu. Da vam odmah ka`em, ona silna otpu{tanja1993. izme|uostalog, i u mom rodnom Sarajevu ljudi koji nisu odgovarali po nacionalnoj strukturi, nisu se morala ni destitiniti su morale te nepravde biti po~injene prema tim ljudima. To je ne{to {to imate, {to je zate~eno. Imatepravni okvir u kome mo`ete djelovati. Mi ne mo`emo postupiti na isti na~in i ljudima podijeliti otkaze bez ikakvog razloga. Ali, u ove ~etiri godine}e sigurnobitiotvorenodovoljno

slenosti u organima i tijelima u skladu s popisom iz 1991. [okantno je sada{nje stanje o kojem je govorila i moja kolegica, {efica Kluba Srba u Domu naroda Mira Ljubijanki},u svomdelegatskompitanju na posljednjoj sjednici Doma. Recimo, danas u federalnim organima uprave radi 4,22 posto Srba. U ministarstvima, kazneno-popravnim zavodima, odborima, agencijama, direkcijama, centrima za edukaciju, stru~nim slu`bama radi 4,22 posto Srba, a popisu iz 1991. bi trebalo da ih bude18,8 posto. Frapantna je ~injenica da recimo u federalnom ministarstvu za bora~ka pitanja od 144 zaposlena nema nijednog Srbina. U Poreznoj upravi od 537 zaposlenih radi11 Srba. Imateuprava, agencija, direkcija bez ijednog zaposlenog Srbina. I u Ministarstvu za raseljeneosobe i izbjeglicenemazaposle-

Prikupljanje knjiga
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} organizovao je akciju prikupljanja knjiga za biblioteku Omladinskog centra Gornji Vakuf-Uskoplje. U akciji koja }e biti provedena od 15. augusta do 1. septembra u~estvova}e vi{e nevladinih organizacija iz Mostara, Tuzle, Zenice i Sarajeva. Simboli~nim darivanjem 200 knjiga (100 za Uskoplje i 100 za G. Vakuf) iz Pudari}eve privatne biblioteke, u ponedjeljak }e u Gornjem Vakufu-Uskoplju zapo~eti akcija prikupljanja knjiga. Ovu akciju odlu~ilo je podr`ati i Oslobo|enje. slaveni i 2 posto ostali. Oni se danas vode svi kao ostali, dakle 8 posto ostali, iako bi se za Jugoslovene moglo re}i da bi mogli biti proporcionalno ravnomjerno raspore|eniizme|uBo{njaka i Srba, a ne{to malo manje me|u Hrvatima, znaju}i trend izja{njavanja. Pogotovo je me|u tim Jugoslavenima veliki broj ljudi koji su `ivjeli sa supru`nicima ili partnerima druge nacionalnosti pa su se tad izja{njavali kao Jugoslaveni, a danas se, vjerovatno, izja{njavaju kao Bosanci.

G. Vakuf-Uskoplje jedan je od gradova u kojem je podijeljeno {kolstvo po nacionalnoj osnovi i koji zbog brojnih politi~kih previranja ni danas nema Gradsku biblioteku. Omladinski centar koji je preuzeo tu ulogu danas ima skroman fond koji, uglavnom, ovisi o volji dobrih ljudi. To je mjesto gdje se okupljaju mladi koji ne `eli biti `rtva bilo kakvih nacionalnih podjela i koji kroz brojne aktivnosti grade toleranciju i prijateljstvo. Cilj je da se zajedni~kim anga`manom svih stanovnika FBiH i pojedinih izdava~kih ku}a prikupi {to vi{e knjiga za biblioteku Omladinskog centra G. Vakuf-Uskoplje. nognitijednogSrbina. Izgledakao da niko nema iskustva sa iseljavanjem i raseljavanjem sa prostora Federacijeako je Srbin. Pada mi na pamet jedan Mile Mar~eta, koji je simbol povratka u FBiH. To govorim samo kao primjer {ta raditi. [ta je nova vlast poduzela da se to promijeni? - Prvo, vidite da, kada god dirnete u administraciju, odmah se podi`evelikabuka. S drugestrane, ista ta buka se di`e kada ne dirate u administraciju. [ta god da uradite, izgleda da ne valja. Zanimljivo da isti mediji govore i protiv smanjenja administracije u odre|enim periodima i o potrebi drasti~nog smanjivanja administracije, o~ito pri tom misle}i kada brane odre|enu grupu ljudi, a kada napadaju opet na odre|enu grupu. Sve to pretvaracijelupri~u u besmislenu, jer je o~ito da se radi o interesnim odbranama i napadima

nevezano za odre|eniproblem, kojirealnopostoji. A to je da imatepunonekompetentnihljudi na mjestima na kojima ne bi trebali sjediti. I drugo-da je strukturanacionalna,i poredobrazovne, katastrofalna i da je treba, tako|er, mijenjati. Ako bismo se slo`ili oko toga i napraviliprogram po kojemljudi idu u penziju, odlaze iz dr`avneslu`be ili bivaju otpu{teni, koji pre|u na neko drugo radno mjesto, jednim pametnim programom u ove preostale tri godinemandata se mo`e kroz popunjavanje tih i takvih mjesta- dakleneotvaranjemnovih i gomilanjem administracije - pa ~ak i popunjavanjem upra`njenih radnih mjesta po sistematizacijamakojepostoje u tim organima i upravama, dosti}i ve}i nivo ujedna~enosti u odnosu na principkoji je utvr|en, a to je ovaj proporcionalan u odnosu na popis1991. Nisam siguran da bi u ovom trenutku, kada bismo donijeli odluku da tako bude u roku od sedam dana u dr`avnoj upravi u nadle`enosti FBiH, na{lo dovoljno ljudi koje bismo uspjeli zaposliti bez obzira na problem koji bi ostao s onima koji bi morali ostati bez posla.

Ro|a~ke veze
Dakle, nedostaje Srba u FBiH? - Ne nedostaje u tom smislu. Ljudi se ne javljaju na konkurse. Nisu se javljali godinama zato {to su polazili od pretpostavke“javili se ne javili“ ne}ebitiprimljeni ili “zna se za koga je raspisan“. To ~ak nije ni bilo toliko na etni~koj koliko je bilo na ro|a~koj osnovi, a po{to su ro|acionihkojiprimajuuglavnom iste nacionalnosti tih koji su raspisivali konkurse, onda je to bilo indirektno i na etni~koj osnovi. Ljudi se nisu javljali, jer su smatrali da nemanikakvogsmisla. Nekikoji su se javljalioti{li su, jer nisumogliizdr`ati ovdje bez posla od kojeg moguhranitifamiliju. Pogotovo oni koji su se vratili s familijom. Ukolikobi taj proceskrenuo, ukoliko bi bio javno podr`an i ukoliko bi pokazao rezultate, vjerujte da u periodu od dvije-tri godine, koji je pred nama, ne bi bilo problema na}i ljude bilo koje nacionalnosti, bilo kojeg kandidata u bilo kojem kraju FBiH, ~ak i tamo gdje danas objektivno vi{e niko ne `ivi od tih ljudikojih je i prijeratabilojakomalo. Znate, uNeumu je bilosvegajednobo{nja~koseloRabrani i jedno

?

?

Otpu{tanja 1993.
Kakopove}atiu~e{}eSrba u rukovodnim strukturama u Federaciji, koje gotovo i ne postoji? - Ova vlada je, izme|u ostalog, do{la da promijenipostoje}estanje. Mi smo njeninajve}ikriti~ari i ja }u osjetiti, misliti i bitisiguran da smo

?

radnihmjesta u smislu da }e se pove}avatikapacitetidr`avneuprave u mjeri u kojoj budemo ubrzavali tokove reformi i pove}avali op{ti brutodru{tveniproizvod. Ne}emo na ovu ekonomiju i dru{tvozapo{ljavati nove ljude, nego kako se ono razvija, treba}e razvijati odre|ene slu`be i odre|ene stvari koje nam trebaju u naredne tri-~etiri godine, a sada za njih nemamo novcaimoglibismoih pametnom ekonomskom politikom imati u narednom periodu. S drugestrane, jedanbrojljudi}e odlaziti u penziju, drugi u privatna preduze}a, i}i u privredu ili sektor realneekonomije. Tako}e se otvoriti prostor. Na kraju krajeva, i Agencija za dr`avnu slu`bu ima obavezu da vodi ra~una prilikom predlaganjakandidata na konkursimakoji se raspisuju na zahtjevfederalnih organa i tijela da vodi ra~una i o proporcionalnoj zapo-

?

28 Pogledi
srpsko selo Gornje Hrasno. U Rabrane se ne{to Bo{njaka vratilo, u Gornje Hrasno nije niko. Kada bismogledalipremapopisu iz 1991., sigurno bi trebao barem jedan Srbin i jedanBo{njakraditi u Op}ini Neum. Sada te{ko da }ete na}i ikoga da se prijavi na konkurs. Kada bi ljudividjeli da ima smisla i da mogu, vjerujte da bi se na{lo kandidata. Mislite li da je nakon16 godina, koliko je pro{lo od rata, vrijemeneumitnoizgubljeno za proces povratka? - U ovih16 godinajestepotro{enotolikomogu}nosti da mnogiljudi ne vjeruju da je to mogu}e. Ja ne vjerujem da se to mo`e ponoviti kao {to se ponovilo 2001. do 2003. u vremenu vrlo burne i kratke vlade Alijanse za promjene. Pazite, u oktobru 2000. su bili izbori. Iza toga je slijedilo{estmjesecihrvatske samouprave, pa su onda 11. novembra 2002. bili izbori na kojima je ponovo na vlastdo{la u FBiHvlada u sastavu SDA, SBiH i HDZ, koja se zadr`ala punih osam godina, uz dodatak HDZ 1990. pune ~etiri godine. Podaci o povratku to jasnogovore. Ako gledate po godinama, povratak u Federaciju, po{to govorimo o Srbima, izgledaovako: 2000. se vratilo 18.975 Srba, 2001. 33.902, a 2002. 39.187. I onda jo{ imate u 2003., kao zavr{etak tog procesa kada su se vratila 20.393 Srbina. Od 2004. imateoseku 4.000, 1.500, 850, 790, 238, 146 i 116. To vam govori o raspolo`enju ljudi i stanju koje je stvarano u tim godinama, a koje je odbijaloljude da se vrate. Ja sam obilaziosela u koja su se vratili i Hrvati i Bo{njaci u FBiH i u RS-u. I{ao sam u Srebrenicu u sela uz Drinu: \ur|evac, Klotijevac, Pe}i i vidio ku}e u koje su se ljudi vratili tih 2000., 2001., 2002. Onda su od 2005. i 2006. polakopo~eli da ih napu{taju. Sadaimateobnovljene ku}e u kojima su ljudi poku{avali da `ivedvije-tri godine. Napustilisu ih i tamo ima jo{ ponekoupaljeno svjetlo, poneka ku}a u kojoj je ostalo jedno~lano i dvo~lano stara~ko doma}instvo. To vam je i u Federaciji sli~an slu~aj. Za{to su ti ljudi oti{li? - Ja sam se ne jednom nego u vi{e navrata to pitao - iako se ti ljudi, koji su ovaj proces ponovnogiseljavanjapokrenuli, nikada ne pitaju jer nemajunikakvihskrupula- koliko smo mi iz Alijansekrivi za te pojedina~ne sudbine, jer ona politika koju smo provodili tih godinaljudima je dalanadu da mogu da se vrate svojim ku}ama i da je mogu}eponovopo~eti`ivjeti. A mi nismouspjeli, zahvaljuju}i, prije svega, izdajni~kom odnosu Stranke za BiH unutar Alijanse, ali i vrlosmi{ljenojpropagandikoja je 2002. vo|ena, obnoviti mandat. Prakti~no, na vlast su do{liljudikoji su ih izdali,one koje smo mi vratili. Koliko smo mi odgovorni za te pojedina~nesudbine? Ja mislim da u ove ~etirigodinesigurnone}emo dosti}i ni u jednoj godini te brojeve povratka. Ali, mislim da mo`emoostvaritimnogoboljerezultate u povratku. I to, prijesvega, mladihljudi, ljudi u zrelimgodinama sa djecom pred{kolskom ili {kolskom sa obrazovanih sa stru~nim zvanjima i znanjima, ukoliko im pru`imopriliku da mogu da rade. Izme|uostalog, i ispravljaju}i ovu o~itu nepravdu koja je uspostavljena svih ovih godina unutar organa dr`avne uprave, a vjerujte ni u organima lokalne samouprave po op{tinama slika nije puno bolja. Tako, da kada neko spomenekako je u RS-u i kako je tamo u`asno, on opet podsvjesno, a neki i svjesno, zaboravlja da je slika vrlo sli~na i u nekim slu~ajevima identi~na i u FBiH. I kada krene pri~a iz RS-a kakvo je stanje u FBiH, onda to u FBiH do`ivljavaju kao napad na na{eopredjeljenje da budemodruga~ijinego{to je to diskriminatorskiodnos ili odnosunutar RS-a, a ustvarive}inaljudi ne vidi da je takva vrsta diskriminacije ve} uspostavljena u nekomperiodu koji je za nama, i da, ako stvarno mislimoozbiljnobitidruga~iji, onda to nijedovoljnore}i. Onda to treba i uraditi. U Jajcu sam bio u Elektroprivredi HB gdje, ka`u, ne radinijedanBo{njak. Iza toga sam desio se u Sarajevu, gdje se od ukupno153.000 Srba, koji su se vratili u Federaciju, u Sarajevo vratilo preko50.000. Vi{e od jednetre}ine povratakaSrba na prostorFederacije se ostvario u Sarajevu. Ima i nekoliko primjera takvih op{tina u Unsko-sanskom kantonu: Glamo~u, Grahovu, Drvaru, Bosanskom Petrovcu. Na drugim mjestima su se uglavnom vratili stariji ljudi. Vrlo su rijetki primjeri da se radnoaktivni ili vitalni dio populacije vratio. Zato je za mene fascinantan bio do`ivljaj u VelikomRadi~u, u Bosanskoj Krupi. To je plato prema Lu{ci Palanci pod Grme~om, gdje je u podru~nu osnovnu {kolu ide 32 djece iz pet{est sela, koja je ispostava Prve osnovne {kole iz Bosanske Krupe. Ali, osim ovih op{tina, gdje je bio izraziti masovni povratak ovakvih slu~ajeva,na drugimmjestimanema ili su vrlorijetki. Vrlo~esta je pojava, ~ak i kadazavr{eosnovnu{kovnuobnovu,kao {to tvrde i Bo{njaci i Hrvati u vremenu nakon rata, onda bi ~in jednog od vjerskihpoglavaramoraoinspirisati da i sami to u~ine. Me|utim, ukoliko je to samo spoljna manifestacija ili javna bukakoja se di`e o tomekoliko mi Srbi volimo pravoslavlje, a u stvari i dalje se pona{amo kao da je to ne{todaleko od nas, onda ni taj ~in ne}edoprinijetipovratku u Mostar. Na tomekoliko su Srbispremni da slijede vladiku, oni koji tvrde da su ponovno duhovno obnovljeni u pravoslavljuutoliko}e se vidjetikoliko je ta duhovna obnova stvarna i koliko oni po{tuju odluku vladike Grigorija da vrati vladi~ansku stolicu i sjedi{te u Mostar. Ja se nadam i `elio bih da ga slijede. Ima primjera koji, na`alost, nisu potvrdili, ne tog nivoa, da Srbi vjeruju crkvi u mjeri u kojoj se to predstavlja. Primjer je u Novom Gradu kod Od`aka, gdje je crkva ponovo izgra|ena, parohija obnovljena,

13. august/kolovoz 2011.

?

ta, pa i u Maglaju, {to ja vi{e vjerujem nego vjernici u to. I zato to ne mogu da razumijem kada jedan ~ovjek, za koga je vjera pitanje koje uop{te sam sebi ne postavlja i to nije dio njegovog svijeta, vjeruje u institucije vjerskih zajednica, a oni koji vjeruju i u su{tinu vjere koje zastupaju te vjerske zajednice, ne vjeruju u njih. To si ne moguobjasniti. Vjerovatno bih morao po~eti vjerovati da bih mogao sebi to objasniti. ^injenica je da na odnose me|unarodima u BiH uti~e i to {to jo{ mnogi zlo~ini na svim stranama nisu procesuirani. Vi ste prije nekoliko dana pozdravili podizanje optu`nice protiv MiralemaMaci}a za ratnezlo~ine po~injene nad Srbima u Bradini. Mislite li da bi danas BiH druga~ije izgledala da su te stvari ranije ura|ene? - Trebala je decenija i po da se iz tih lju{tura,u koje su bilipoliti~kizatvoreni na{a tri naroda, koliko-tolikopo~neizlaziti, da se one po~nu razbijati i da se po~ne mijenjati stvoreno stanje po kojem su drugi ~inilizlo~ine nad nama, a mi se uvijek i isklju~ivo samo nagla{avam, uvijek i isklju~ivo branili, ne izjedna~avaju}i ni karakter zlo~ina ni brojniti na bilokojidrugina~inbilo koji zlo~in jedan u odnosu na drugog. Na`alost, i onaj najmanji zlo~in, kada je ubijenjedan~ovjek, opravdavan je radi nekog drugog. Zato sam reagovao i prije dvije godine na izjavu u kojoj je zlo~in u Srebrenici poku{ao biti opravdan genocidompo~injenim, prijesvega,nad kraji{kimSrbima, ali i drugim u Jasenovcu, gdje je industrijazlo~inaorganizovana u logoruJasenovac za vrijeme usta{ke vladavineuzeta kao izgovor za ubistvovi{e od 8.500 Srebreni~ana. To je nedopustivo u bilo kojem odnosu koji stavite.

?

IZLAZAK IZ LJU[TURA Trebala je decenija i po da se iz tih lju{tura, u koje su bili politi~ki zatvoreni na{a tri naroda, koliko-toliko po~ne izlaziti, da se one po~nu razbijati i da se po~ne mijenjati stvoreno stanje po kojem su drugi ~inili zlo~ine nad nama, a mi se uvijek i isklju~ivo, samo nagla{avam, uvijek i isklju~ivo branili
bio u Bugojnugdje u Elektroprivredi BiH, ka`u, ne radinijedanHrvat. Pa sve i da ih radi po jedan, dva, tri u odnosu na broju zaposlenih u te dvijeelektrodistribucije, o~ito je da postoji diskriminacija. Da li vam obra}aju ljudi sa molbom da im pomognete u povratku? - Za sadanisamimaonijedandirektan kontakt koji je vezan za mogu}ipovratak. Jesamimaojako puno kontakata sa ljudima koji su se vratili i kojitra`ena~in da opstanu tu gdje su se vratili. I to vam je jedan od indikatora koliko je mogu}eponovopokrenutiprocespovratka u onojmjeri u kojoj je bio prije deset godina. Problem je {to nakon tih deset godina, ti ljudi koji su se tad vratili i koji su mo`dabili u 40-im ili u po~etku 50-ih godinasvog`ivotasada su u 50-im ili 60im, a njihova djeca nisu s njima. Vrlo su rijetka mjesta gdje se desio masovni povratak u odnosu na prijeratno stanovni{tvo, a najizrazitijimasovnipovratak, barempremapokazateljimakoje ima Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, lu u mjestu u kome `ive, da veliki broj djece srednju {kolu nastavlja u nekom od gradova u RS-u, a fakultete pola-pola, s tim {to jedan dio ide studirati i izvan BiH. Tako da kroz taj dio obrazovanja i taj proces gubite dio ljudi u jednom du`em periodu. paroh do{ao i `ivi sa `enom i dvojedjece, a vrlomalibrojSrba se vratio. To je bilonajve}esrpskoselo uz Savu na podru~ju Federacije. Svi i dalje`ive na 20-ak kilometara u novom naselju nazvanom Vukosavlje kod Jake{a, u vje{ta~koj op{tini Vukosavlje. Dvadeset kilometara odatle su im ku}e i zemlja, a ovdje imaju ku}aru i ne}e da se vrate, a vratila se Pravoslavnacrkva. U Bugojnupovratak je bio prijenego{to se pop Slavi{a vratio. On se vratio u neku malu zajednicu u ^ipulji}ima u Bugojnu, obnovio crkvu i uradio puno za crkvenu op{tinu i tu zajednicu. Njegov povratak nisuslijedilinovipovraci. Na`alost, situacija na terenu ne potvr|uje tu vezu. [ta je razlog? - Ne znam. Ja nisam vjernik. Mo`da je moj problem {to vi{evjerujem u istinske, ljudskemotive tih sve{tenika i Pravoslavne crkve u tim povracima i obnovama parohija, pa i ove bla`ujske, had`i}ke. I po Sarajevu je obnovljen veliki broj parohija u odnosu na vrijeme neposredno nakon ra-

Su}ut izostaje
Za{totakorijetkoiskazujemo su}ut prema tu|im `rtavama? - Nismo navikli. Prvo, nije gra|ena ta vrsta kulture u na{em dru{tvu u posljednjih 15 godina. Drugo, mnogi od nas, govorim o Bosancima i Hercegovcima, pre`ivjeli smo direktne ratne traume. Ima ih koji su izgubili desetine ~lanova vlastitih porodica. Kako mo`ete o~ekivati da majka koja je izgubila sina odustane od toga da je neko kriv za gubitak njenog sina. Ona mora imati krivca kao majka, na emotivnom, osje}ajnomplanu. Nije to vi{e ni racionalno, ni politi~ki. To politika iskori{tava i zloupotrebljava, a vi ne mo`ete re}i, ako ste izgubili sebi bliske ljude, da mo`ete uzeti olovku i u roku dva mjeseca to prekri`iti. Ogromna ve}ina to ne mo`e. To je jedan od razloga zbog kojih ova politi~ka manipulacija nalaziplodno tlo u narodu i uspjeva da nametne i o~uvaovajdiskurs da su uvijek i samodrugikrivi, a da smo mi, ko god i kako god ga definisali, uvijek `rtve ili oni koji se pravednobrane bez izuzetka. U toj maloj razlici uvijek i bez izuzetka le`i problem, ne u definiciji krivca i `rtve, nego u tom uvijek i bez izuzetka, ~ak kada je i potpuno jasno da to nije tako.

?

?

?

Hercegova~ki primjer
Nedavno se vladikazahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorijevratio u Mostar. Koliko}e ovaj~in doprinijetipovratku Srba u grad na Neretvi i pomo}i u ponovnoj izgradnji njegove prijeratne multiteni~ke slike? - Prvo, `elim da tako bude i nadam se da }e taj ~in, kojinijesamo simboli~keprirodenego je i fakti~ki ~in vra}anja vladi~anske stolice u grad kome to pripada, potaknuti ozbiljniji povratak u dolinu Neretve, na prostore Stoca, ^apljine, Mostara, Konjica i drugih op{tina u mjeri u kojoj su Srbi prije `ivjeli tamo. Ali bih volio da vidim da se to stvarno i desi. UkolikoSrbiistinskido`ivljavaju tu religijsku, duho-

?

?

13. august/kolovoz 2011.

Oglasi 29

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Slu`bene novine Federacije BiH'', broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) ) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo” br. 8 od 31.03.2011. godine), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Ministarstva stambene politike Kantona Sarajevo, objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ~lanom 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona” broj 9/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}inskog suda u Zenici, objavljuje

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu stambene politike Kantona Sarajevo 06 / 411 01. Direktor Uprave za stambena pitanja Kantona Sarajevo...........................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni savjetnik za planiranje i analizu ekonomskih poslova u stambenoj oblasti u Sektoru za upravljanje, realizaciju projekata i nadzor u stambenoj oblasti ................-1 (jedan) izvr{ilac 03. Stru~ni savjetnik za upravno rje{avanje u Upravi za stambena pitanja ......................-2 (dva) izvr{ioca Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01, 02 i 03) sadr`an je u tekstu Javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01. - VSS, VII stepen, zavr{en pravni ili ekonomski fakultet, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Za poziciju 02. - VSS, VII stepen, zavr{en ekonomski fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Za poziciju 03. - VSS, VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti potrebnu dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 06.04.1992. godine) 2. potvrdu / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS. 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine, ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u ''Slu`benim novinama FBiH'', putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu stambene politike Kantona Sarajevo“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora Pomo}nik direktora Ferid Kulovac

J AV N I K O N K U R S

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}inskom sudu u Zenici 5 / 287 [ef Odsjeka sudskih izvr{itelja............................................................................— 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu Javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 4 (~etiri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 06.04.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine, ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama Federacije BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom za: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}inskom sudu u Zenici“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora POMO]NIK DIREKTORA Ferid Kulovac

DRU[TVO KONIS d.o.o. SARAJEVO UPRAVA DRU[TVA Broj: 21/11 Na osnovu Odluke Nadzornog odbora Dru{tva KONIS d.o.o. Sarajevo od 9. 6. 2011. godine, Uprava Dru{tva, nakon neuspjele prodaje vlastitog udjela ~lanovima, u ime i za ra~un Dru{tva, ogla{ava:

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Osnovna {kola „Safvet-beg Ba{agi}“ Op}ina Centar Sarajevo Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, br. 10/04, 21/06 i 26/08), Odluke [kolskog odbora broj 1064-01/11., kao i Saglasnosti ministra obrazovanja nauke i kulture broj: 11-38-22487-3/11., JU O[ “Safvet-beg Ba{agi}“ Sarajevo, raspisuje

J AV N U P R O D A J U
VLASTITOG UDJELA U DRU[TVU KONIS d.o.o. SARAJEVO I Dru{tvo KONIS d.o.o. Sarajevo prodaje vlastiti udio kojeg ima u ovom Dru{tvu u visini od 40,2838% u~e{}a u osnovnom kapitalu, za cijenu od 146.362,50 KM. II Vlastiti udio prodaje se u cjelini ili jedan njegov dio, koji ne mo`e biti manji od 1% u~e{}a u osnovnom kapitalu, {to odgovara cijeni od 3.633,25 KM. III Ponu|a~i nisu ograni~eni visinom cijene i za udio mogu ponuditi iznos po vlastitoj procjeni. IV Vlastiti udio koji je predmet prodaje nije optere}en zalogom ni ugovornim obavezama prema tre}im licima. V Ponu|a~i koji su zainteresovani za dobijanje dopunskih podataka ili uvida u ekonomsko-finansijsko stanje firme mogu se informisati na tel. 666-556. VI Ponude za kupovinu udjela mogu se dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja na adresu sjedi{ta firme Sarajevo, Ul. Skenderija 27. VII Uprava Dru{tva obavijesti}e ponu|a~e o donijetoj odluci o prodaji udjela u roku od 7 (sedam) dana po pristizanju ponuda. Sarajevo, 12. 8. 2011. godine Za Upravu Dru{tva direktor: Suad [akovi}

K zaO N K radnih mjesta S U R popunu slobodnih
1. Nastavnik tehni~ke kulture i informatike (puna nastavna norma) na odre|eno vrijeme, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine — 1 izvr{ilac 2. Nastavnik informatike (pola nastavne norme) na odre|eno vrijeme, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine — 1 izvr{ilac UVJETI KONKURSA Za radna mjesta pod rednim brojem 1 i 2 kandidati treba da ispunjavaju uvjete predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, Pedago{kim standardima i Nastavnim planom i programom za redovnu osnovnu {kolu. Uz prijavu na konkurs kandidati treba da prilo`e sljede}e dokumente: 1. Diploma o zavr{enom fakultetu (ovjerena fotokopija) 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (original ili ovjerena fotokopija) 3. CV 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ovjerena fotokopija) Prijave sa navedenim dokumentima dostaviti na adresu {kole: JU O[ “Safvet-beg Ba{agi}“ Sarajevo, Gimnazijska 1; u roku 8 dana od dana objavljivanja konkursa. Prijave sa nepotpunom dokumentacijom i neblagovremeno dostavljene ne}e biti razmatrane. [kolski odbor

30 Pogledi

13. august/kolovoz 2011.

Ko je sve odgovoran za ratne zlo

ISPOVIJEST
Mi smo postrojeni dan ranije, 24. maja 1992. godine, i to nam je bio politi~ki zadatak da napadnemo Bradinu. Imam potrebu da nabrojim komandnu strukturu koja je sve ovo pripremila i naredila nam da ubijamo i palimo, ka`e na po~etku svog dnevnika Miralem Maci}, koji priznaje jedno od tri ubistva {to mu se stavljaju na teret u optu`nici Tu`ila{tva BiH
iralem Maci}, zvani Maca, imao je 10. jula1992. godine22 godine i pet dana. Prvi put je uhap{en 1994. godine, kada je osumnji~en zbog ubistava \ure Golubovi}a, uglednog profesora geografije u konji~koj gimnaziji, i ~lanovanjegoveporodice– supruge Vlaste i sinova Petra i Pavla.

PUSTILI SU ME
M

Napad na Bradinu
Golubovi}i su uhap{eni u svom stanu u Konjicu 10. jula 1992. godine u dva sata ujutro, odvedeni prema selu [piljani i pobijeni. Ali, Maci} nije osu|en 1994. godine. “Ne, pustili su me iz zatvora da i daljeubijam“ sadaMaci}pi{e u ispo, vijesti svom advokatu Du{ku Tomi}u. “Oni su i tada znali za sva ubistva koja sam po~inio, ali nisu me sudili za njih. Da su me tada osudili i za ostalo {to sam uradio dobio bih najvi{e 15 godina zatvora. Kada su me pustili iz zatvora, bio samsamostotinjakmetaraudaljen od policije i tu`ilaca, ali nisu me sudili. Ne, oni mene sada `ele da sude ispo~etka. Oni `ele da na meni prikrijuostaleubice i naredbodavce, jer misle da sam ja ve} bio 12 godina u zatvoru, pa je meni svejedno. Ali, nije mi svejedno. Ja sada zbog svoje djece `elim da ka`em{ta se i kako se desilo. @elim da mojadjecasaznaju od mene{ta

Konjic: Naredbodavci su i dalje na funkcijama, tvrdi optu`eni Maci}

Du{ko Tomi}: Advokat optu`enog najavljuje nove istrage

ja jesam uradio i za{to sam to uradio“ napisao je Maci} u svom , dnevniku. Ispovijest Miralema Maci}a na 50 stranica razotkriva kako su nare|ivana i izvr{avana ubistva Srba i Hrvata u Konjicu po~etkom devedesetihgodina u tokurata. Oslobo|enje je dobilo uvid u klju~ne tvrdnje na kojima }e po~ivati odbrana Miralema Maci}a pred Sudom BiH. “Ja, Miralem Maci}, `elim da se rasteretimistinom!“ na, javljuje sada 42 godine star optu`enik, prihvataju}i odgovornost za ubistva za koja tvrdi da ih jeste po~inio, ali i razotkrivaju}i lanac komandne odgovornosti i sau~esnikakoji su u~estvovali u ubijanju Srba u selima oko Konjica.

Iz optu`nice protiv Maci}a
Tu`ila{tvo BiH tereti Miralema Maci}a za tri ubistva. Prvo ubistvo koje Maci} priznaje po~injeno je tokom pretra`ivanja terena, poslije operacije zauzimanja Bradine. Maci} je u jednoj ku}i, zajedno sa jo{ nekim pripadnicima SJB-a Konjic, prona{ao ranjenog Sr|ana Korpivicu. Prvo ga je odveo u kolonu zarobljenih srpskih civila koja je formirana u centru Bradine, a potom ga je izdvojio iz kolone sa puta, odveo malo dalje od kolone i ubio ga hicima u le|a. Maci} ne priznaje drugo ubistvo Drage Kuljanina (slabo pokretne osobe koja je usporavala kolonu zarobljenih Srba) koje mu se stavlja na teret, a za tre}e ubistvo za koje se tereti (ubistvo slabo pokretnog i gotovo slijepog starca Mi}e Janji}a u mjestu Sitnik) tvrdi da je to ubistvo po~inio glavni svjedok optu`be.

“Ta~no je da sam u~estvovao u napadu na Bradinu. Mi smo postrojeni dan ranije, 24. maja 1992. godine, i to nam je bio politi~ki zadatak da napadnemo Bradinu. Imam potrebu da nabrojim komandnu strukturu koja je sve ovo pripremila i naredila nam da ubijamo i palimo“ ka`e na po~etku , svog dnevnika Miralem Maci}. U svojoj ispovijesti, Maci} priznaje jedno od tri ubistva koja mu se stavljaju na teret u optu`nici Tu`ila{tva BiH i detaljno opisuje kako je izvr{eno ovo ubistvo: “Da, ubio sam Sr|ana Koprivicu“ , ka`e Maci}, “ali uradio sam to po nare|enju [evka Nik{i}a, koji je bio zamjenik komandira SJB-a u Konjicu ali je fakti~ki imao svu vlast“ “[evko Nik{i} je amid`i} . federalnog premijera Nermina Nik{i}a“ tvrdi advokat Du{ko To, mi}. “Nije moja namjera da uvla~im u ovaj slu~aj federalnog premijera, nego da iznesem odbranu svog klijenta koji tvrdi da su odgovorninaredbodavci i daljeza{ti}eni i na va`nim pozicijama. Ova tvrdnja je samo po~etak“ , ka`e Tomi}. “Ukoliko Tu`ila{tvo BiH nije do sada otvorilo istragu protiv naredbodavaca za zlo~ine

nad Srbima u Konjicu, poslije moje odbrane Miralema Maci}a u sudnici mora}e da otvore takvu istragu“ dodaje Tomi}. , Tu`ila{tvo BiH je 11. decembra 2009. objavilo da se DavidSchwendiman, tada{nji{ef Posebnogodjela za ratne zlo~ine saglasio sa obustavljanjem istrage u predmetu protiv Vahida Alagi}a, Faika [page i Zije Land`e. Na ovu odluku se glavnom tu`iocu Miloradu Bara{inu`alio MUP Vlade RS-a, ali nikada nisu dobili odgovor. MUP RS-a je podnio ranije prijave protivVahidaAlagi}a, Faika[page i Zije Land`e. “Schwendiman je napisao da nema dokaza koji podr`avaju tvrdnju o njihovoj odgovornosti. Pitamo se da li su mrtva tijela Srba u Bradinidovoljandokaz“ rekao je , Milorad Dodik, predsjednik RS-a, u obra}anju Narodnoj skup{tini RS-a 31. maja ove godine, povodomodluke o raspisivanjureferenduma o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. Schwendiman je u svojoj odluci razdvojiopitanjenjihoveindividualne odgovornosti i odgovornosti nepoznatih po~inilaca za zlo~ine u ovom slu~aju. Prema saop{tenju Tu`ila{tva,

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 31

o~ine nad Srbima u Bradini i Konjicu?

E DA UBIJAM!
IZ HA[KE PRESUDE U SLU^AJU ^ELEBI]I
“Do sredine aprila 1992, grad Konjic je potpuno opkoljen i odsje~en i od Sarajeva i od Mostara. Naoru`ane srpske snage su postavile kontrolne punktove u Bradini na sjeveru i tako kontrolisale prevoj Ivan-sedlo na putu M17 za Sarajevo. Glavna cesta za Mostar je tako|e bila blokirana u Donjem Selu na zapadu, a formacije SDS-a su kontrolisale podru~je oko Boraca na jugoistoku. Tako je zaustavljen i cestovni i `eljezni~ki saobra}aj, a po~etkom maja prekinute su i telefonske veze sa Sarajevom. Bosanski muslimani i Hrvati iz okolnih sela po~eli su da sti`u u grad Konjic, bje`e}i iz svojih domova. To je dodatno poja~alo atmosferu panike i opsade. Pored toga, po~ele su da pristi`u izbjeglice iz drugih dijelova Republike, koje su putovale preko planina i kroz {ume i donosile pri~e o ubijanju i etni~kom ~i{}enju. Izvje{taji o dolasku vojnika HOS-a u Konjic su izgleda jo{ vi{e poja~ali atmosferu straha i panike, te je srpsko stanovni{tvo po~elo da napu{ta grad i odlazi u sela u op{tini sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom. Bradinska operacija je preduzeta 25. i 26.

OPTU@ENOG:
Srbi iz Bradine odvedeni u logor
maja1992, nakonneuspjehapregovora. Mnogisvjedoci su izjavili da je selogranatiranokasnopopodne i uve~e25. maja i da su se zatim pojavilivojnici i u maskirnim i u crnimuniformama, koji su pucali iz oru`ja i paliliku}e. Veliki broj stanovnika poku{ao je bje`ati, a neki su se povukli u centarsela. Te ljude su, ipak, u razli~ito vrijeme oko 27. i 28. maja uhapsili vojnici TO-a, HVO-a i MUP-a i policije. Bradinskom operacijom je rukovodio Zvonko Zovko, a MUP je bio odgovoran za pritvaranje ljudi koji su tokom nje uhap{eni, kao i za zapljenu oru`ja. Izgleda da su kasarna i skladi{ta u ^elebi}ima prvi put kori{}eni za zato~enje zatvorenika u drugojpoloviniaprila1992. EnverTahirovi} je svjedo~io pred ovim pretresnim vije}em da su mu Esad Rami} i Dinko Zebi} u maju 1992. ponudili polo`aj komandanta kasarne, ali da nije prihvatio ponudu kada je otkrio da se tamo dr`e zatvorenici Srbi. Sadik D`umhur je tako|e svjedo~io da je kasarna ^elebi}i vjerovatno prvi put upotrijebljena za zato~avanje i ispitivanje zarobljenih lica prije vojnih operacija u Donjem Selu i Bradini kada je MUP pretra`ivao sela kao {to su ^elebi}i i Idbar radi otkrivanja nezakonitog oru`ja. U svakom slu~aju, Pretresno vije}e je saslu{alodirektneiskazebrojnihsvjedokakoji su i sami bili zatvoreni u zatvoru/logoru ^elebi}i i stoga je u mogu}nosti da izvede neke op{te zaklju~ke. Ve}ina zatvorenika koji su bili zato~eni izme|uaprila i decembra1992. bili su mu{karci, zarobljeni u toku i nakon vojnih operacija u Bradini i DonjemSelu i okolini. Krajemmaja, nekoliko grupa je preba~eno u zatvor/logor^elebi}i sa raznihlokacija. Jednave}agrupa je uhap{ena u centruBradine27. maja i natjerana da hoda u koloniputem do Konjica. Kada su stigli do tunela na putu, koji je bio dignut u vazduh, ljudikoji su ih zarobili su ih pretra`ili i tukli prije nego {to su ih ukrcali na kamione i odveli u zatvor/logor ^elebi}e. Drugi su uhap{enipojedina~no ili u manjimgrupama kod svojih ku}a ili na vojnim kontrolnim punktovima u, izme|u ostalih, Bradini, Vini{tu, Ljutoj, Kralupima i Homolju, ili nakonpredaje ili zarobljavanja u toku i nakon operacije u Donjem Selu.“ doka koje Maci}eva odbrana namjerava pozvati u sudnicu radi razotkrivanja istine o zlo~inima nad Srbima u Konjicu i Bradiniizazva}e potrese i u Konjicu i Sarajevu.

HVO ili HOS
Postoje nedoumice o tome koje su hrvatske vojne snage u~estvovale u napadu na Bradinu i zlo~inima nad Srbima. Dok se u optu`nici tvrdi da je rije~ o snagama HVO-a, u kronologiji doga|aja na podru~ju op}ine Konjic koju je objavio Slobodan Praljak, optu`eni zapovjednik HVO-a u Haagu, tvrdi se da u ovom napadu nisu u~estvovale snage HVO-a nego HOS-a i Ka`njeni~ke bojne. “Zajedni~ka operacija TO Konjic, TO Tar~in i Pazari} i MUP-a Konjic i MUP-a Tar~in-Pazari} (Dusina).Odustajanje na{e strane zbog nean“istragakoja se obustavljazbognedostatkadokazaodnosi se samo na ove osumnji~ene, ali istraga o doga|ajimakoji su bilipredmetistrage mo`e se nastaviti radi otkrivanjaosobakojejesukaznenoodgovorne za ono {to je u~injeno“ Ra. tni doga|aji na podru~ju op}ine Konjic tako su, uz slu~ajeve Trusina i Bradina, do{li u sredi{te interesa Odjela za ratne zlo~ine

ga`iranja1. bojne. (ostalepostrojbe HVO-polo`aji oko Konjica prema srpskoj strani)” navodi se , u ovoj kronologiji. U kronologiji se tvrdi da je prvi napad na Bradinuizvr{en jo{ 12. maja kada su donji tunel ispod Bradinesru{ilipripadniciKa`njeni~kebojne. “Zajedno sa Jasnom D`umhur, op}inski slu`benik Ahmo Jusufbegovi} je dobio zada}u da izvr{iasanacijuBradine. Streljani srpski vojnici i civili bili su djelomi~no ukopani u krugu srpskepravoslavnecrkve. Odbio sam anga`iranje vojnika HVO-a i hrvatske strane na ovoj zada}i“ , pi{e u bilje{ci od 3. juna1992. godine koju objavljuje Praljak. Tu`ila{tva BiH i javnosti u BiH. U Tu`ila{tvu BiH sada tvrde da je suspendovani glavni tu`ilac Milorad Bara{in donio odluku o obnavljanju istrage protiv Alagi}a i ostalih. Bez obzira na sve ove nedoumice, advokat Tomi} je uvjeren da }e kada njegov klijent progovori u sudnici tu`ilac svakako morati da obnoviistraguprotivnaredbodavaca u Konjicu. U svomdnevni-

Slobodan Praljak

ku Maci} navodi detaljnu strukturu odgovornosti unutar SJB-a Konjic, obja{njavaju}i na osnovu onoga {to zna neposredno kao u~esnik doga|aja ali i na osnovu onoga {to je saznao kasnije tokom boravka u zatvorima od 1994. godine kako se koji zlo~in dogodio i ko je odgovoran. “Ja sam imao22 godine. Meni su naredili da palim i ubijam a sad mi

sude. Vjerovao sam [evki Nik{i}u da sve {to on ka`e, mora da se i uradi. Mislio sam da tako treba. Sada vidim da `ele od mene da naprave monstruma“ navodi se u svje, do~enju optu`enog Maci}a. To nije jedini primjer zloupotreba o kojima govori: “Bradina je spaljena (12. jula 1992.) jer su nam rekli da su Srbikrivi za ubistvona{ihljudi u Repovcima. Sadaznamo da ih nisu ubili Srbi, nego na{i. Ali, tada nismo znali. Nama su rekli da su krivi Srbi iz Bradine i mi smo krenuli na Bradinu, lovili smo ih, oni su bje`ali, skrivali su se i u tunel, a mi smo ih pronalazili i ubijali. Ko je vi{eubijao, vi{e je i napredovao“ , navodi se u Maci}evomdnevniku. Maci} detaljno opisuje i slu~aj odsijecanja glave jednom Srbinu i odno{enje glave u zapovjedni{tvo u Konjicugdje su navodnobiliprisutni klju~ni politi~ki i vojni lideri. “Zlo~ini u Konjicu su bili javni, ni{ta nije skrivano, svi su znali“ , tvrdi Maci}, navode}i dugu listu svjedoka ~ije pozivanje sada tra`i od svog advokata Du{ka Tomi}a. “@elim da ih sve pozovete i da ih gledam u o~i dok svjedo~e“ ka`e , Maci} u pisanoj instrukciji svom advokatuDu{kuTomi}. Listasvje-

Lista svjedoka
Na listi Maci}evih svjedoka se, izme|u ostalih, nalazi Munib Halilovi}, tu`ilac Tu`ila{tva BiH i pomo}nik{efaOdjela za ratnezlo~ine Tu`ila{tva BiH. Halilovi} je, prema slu`benoj biografiji, 1994. godine bio imenovan za zamjenikaosnovnog javnog tu`ioca u Konjicu, a 2000. godine je bio imenovan za predsjednika Osnovnog suda u Konjicu. Narednaosoba na listinjegovih svjedoka je sudija Suda BiH Mira Smajlovi}, koja je za sutkinju suda u Konjicu izabrana 1994. godine, a 2003. godine je postala i predsjednica konji~kog suda. Na listi svjedoka ~ije pozivanje Maci} tra`i od Tomi}a je JasnaD`umhur, ombudsmen za ljudskaprava BiH. Maci} u svom dnevniku tvrdi da Halilovi}, Smajlovi} i D`umhur znaju sve o prikrivanju zlo~ina nad Srbima u Bradini od 1992. do danas i da }e on to dokazatitokom njihovog svjedo~enja u sudnici Esad HE]IMOVI] Suda BiH.

32 Pogledi

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 33

Na zavr{etku 7. likovne kolonije ^apljina 2011.

Sudionici
Josip Feren~ak iz Vrbovskog, Bla`enka Salavarda iz Zagreba, Branka Kopeti iz Zagreba, Dubravko Mokrovi} iz Zagreba, Josip [krelj (Dubrovnik), Antun Boris [valjek iz Zadra, Josip [valjek iz Zadra, Viktorija Abramovi} (Slavonski Brod), @eljka Perkovi} (Slavonski Brod), Branimir Bartulovi} ([iroki Brijeg), Ivica Vla{i} (Livno), Anto Mamu{a (Novi Travnik), @eljko Bubalo (Hvar), Ante Kolendi} (Ston), Stjepan Kati} (Zapre{i}), Du{ko Abramu{i} (Zenica), @eljka Ba{lin (Zagreb), Branimir Doroti} (Bregana), Stipe Zoroja (Livno), @eljko Mari} (Mostar), Stanko [poljari} (Zagreb), Miroslav Zovko (Lokva Rogo), Mi{o Bari~evi} (Dubrovnik), Lahorka Ro`i} (Trogir), Dragan Jelavi} (Kali), Lejla Michieli - Vojvoda (Zagreb), Rudolf Sedlar (Subotica), Goran Milinkovi} (Mostar), Mario [unji} (Mostar), Boris Jovanovi} (Mostar), Ana Guberina (Zagreb), @eljko Mucko (Koprivnica), Iris Bandora Dvornik (Zagreb), Zlatan Kova~ (Samobor), Jagoda Lasi} (Moko{ica), Ilija Bule (^apljina), An|elko Mati} (^apljina), Ante Brki} (^apljina), Ljubo Trtanj (^apljina), Mi{el Stojanovi} (Domanovi}i), Trpimir Grgi} (^apljina), Mirela Borovac (^apljina), Robert Budor (Zagreb), Ivan Branko Imrovi} (Zagreb), Zita [valjek (Zadar) i Miroslav [etka (Zenica).

Zamjerka
Osnovna, jedina ali i debela zamjerka moje malenkosti ovoj koloniji jeste njezina uglavnom nacionalna isklju~ivost u odabiru slikara. To nikada nije imalo smisla, niti }e ga kada imati. I u BiH i u svim zemljama iz kojih slikari dolaze raditi, ovdje ima zna~ajnih imena koji nisu nu`no - Hrvati. Ne znam {to bi to danas moglo i smjelo spre~avati organizatora da ovu lijepu ekipicu po~asti i sa nekim nekr{}anskim i velikim imenima ovda{nje i ovda{njih kultura. Barem to sa slikarima nije problem, ta nisu politi~ari! Sasvim mi je jasno da u ovoj zemlji postoji nepobrojiv popis manifestacija koje su na odre|en na~in “isklju~ive”, ali ^apljina je odvi{e civilizirana da bi ovo previdjela. Dodu{e, s ^apljinom nikada ne znate koja je zapravo “slu`bena’’…

[TAFELAJI I PO HUTOVSKIM LA\AMA
U ta tri dana dade se umjetnike vidjeti kako ~u~e i pod po~iteljskim kamenim zdanjima, gaze kroz vrbake, skrivaju se po niskim sjenkama rimskih mogorjelskih zdanja…
Pi{e: Dragan Marijanovi}

ili na {to{ta drugo {to mu je taj dar moglo podariti, a - nije.

Z

ate}i se u prostoru ju`ne Her ce go vi ne, vi dje ti Po~itelj, Hutovo blato, Mogorjelo, rijeke: Neretvu, Bregavu, Trebi`at, Krupu, ste}ke po Dubravskoj visoravni, staro selo Struge sa povijesnim mlinicama, pratiti pogledom bijelu ~aplju, plivati kroz bijele lopo~e, izbjegavati zmije ribarice, pogledom pratiti desetke vrsta ptica, ku{ati jegulje, {arane i jo{ dvadesetak vrsta autohtonih riba ovoga izda{noga kraja, promatrati naran~aste zalaske sunca za brdima ponad stare Gabele; sve to gledati, a ne biti koliko-toliko umjetni~ki, likovno nadaren, u ~ovjeku budi ljutnju na genetiku

Povijesno-prirodno-ekolo{ki trokut
Ova dolina je dobar dio pro{loga stolje}a privla~ila likovnjake svijeta, njezini detalji oslikani su na bezbroj slika razmje{tenih po kutovima svijeta, no, tek se prije nekoliko, to~nije sedam godina, ovdje organizirala likovna kolonija, s nakanom da se sustavno i kontinuirano dokumentira ovaj jedinstven povijesno-prirodnoekolo{ki trokut, stije{njen me|u brdima istoka i zapada, opasan rijekama, njegovan ju`nja~kim vlagama i su{en `estokim burama. I ove je godine bilo tako, premda, {to kolonija^apljina2011. bilje`i sve

Katalog
Tijekom trajanja kolonije predstavljen je lijep katalog posve}en prvima pet godina kolonije, 2005 - 2010. Uz doli~an predgovor Stanka [poljari}a, katalog je ponudio registar svih radova ostavljenih fundusu kolonije i pobrojana su sva imena sudionika do sada, i bogme se mo`e re}i da se po Karaotoku kreativno “vrzmalo” vrlo zna~ajnih likovnih imena sada{njice; sa radovima nastalim ove godine ovdje, zbroj svih prelazi 350, a to je pozama{no likovno bogatstvo. Katalog je zapravo jedna omanja monografija, bilje`i i zanimljive detalje iz `ivota kolonije.

vi{egodina, daninjezinatrajanja sve su malobrojniji, jer je kriza sve ve}a, ali to ipak ne utje~e na broj umjetnika, te ih je i ove godine bilo ~etrdeset: iz BiH, Srbije i Hrvatske. U tri dana naslikali su gotovo devedeset slika i spremni su, bar kako mi dobar dio njih priznaje, ovdje dolaziti i o svom tro{ku. E, samo da se ova lijepa navika s tendencijom tradicije nastavi i da se opet svi okupljaju u Parku prirode Hutovo blato, gdje je njihov“sto`erniatelje”, a slu`beni voza~ kolonije, Branko, odvodi ih na mjesta koja im nude najbolje detalje ili pejza`e. U ta tri dana dade ih se vidjeti kako se nji{u sa {tafelajima po hutovskim la|ama, ~u~e pod po~iteljskim kamenim zdanjima, gaze kroz vrbake, skrivaju se po niskim sjenkama rimskih mogorjelskih zdanja… U~inak svega toga - lijepa simfonija boja, prizora i svje`ina juga, kakve na{e o~i i ne vide ba{ takvima, jer umjetnici sve gledaju druk~ije, njihovo svjedo~enje iskazano bojama trajnije je, nije nu`no fotografski realisti~no i u~i nas kako su umjetnici, a i svi drugi koji to ne moraju biti, a iz raznih razloga svra}aju ovdje, skloniji prepoznavanju na{ih ljepota negoli smo mi sami. Pa {to, zato i jesu umjetnici! Sunce nas je sa~ekalo na dolasku,

Karaotok nam je ponudio sve - mir prirode, odnosno njezin vedri veseli `amor, za razliku od pro{le godine kad su umjetnici “virili” iz skoro svakog {umarka i hladovine, re}i }e mi Antun Boris [valjek, `ale}i {to se sa kolegicama i kolegama na ovoj koloniji dru`i samo dva puta: na sve~anosti otvaranja i zatvaranja kolonije! Sve ostalo vrijeme raspore|eni su po gradovima: svatko je zaposjeo svoju poziciju i nastoji iz nje izvu}i najbolje.

ovih krajeva. Toliko sam se naslu{ao o tome. U davno doba moji su preci doselili u Vojvodinu. Kada sam ovdje bio prvi put prije dvije godine, imao sam neki osje}aj, kao déjà vu. Onda sam oti{ao na Hvar kod mog starog prijatelja i po~eo ‘kopati’ u knji`nici. Na{ao sam svoje pretke i vidio da korijenje vu~em odavde, iz Hercegovine:

kom - isti~e radost upoznavanja kolega koje vi|a po katalozima, a sada ima ~ast raditi sa njima: “Neke sam tek upoznao, pa se upoznajemo u takvoj klimi zajedni~kog rada, koji nije samo rad nego ujedno i dru`enje. Nema nekih pravila ovdje, nema ni preporuka ni istaknutih `elja doma}ina, slikamo kako nam se svi|a. Vrlo, vrlo je spe-

Svi smo mi “mje{anci”
Organizatori iz Zalo`be “Kralj Tomislav” iz ^apljine “prona|u” i neka zna~ajna regionalna likovna imena, specifi~na i po korijenskoj vezanosti sa Hercegovinom, a koju prvi put u (po)odmaklom `ivotu vidje{e ba{ zahvaljuju}i pozivu za ljetna likovna okupljanja ovdje. Eto, slikaru Rudolfu Sedlaru iz ^am pra ri ra po kraj Subo ti ce (Ba~ka) ovo je drugo sudjelovanje na koloniji, a pretpro{le godine bio je iznimno sentimentalan i sjetan, toliko, kao da je trebao dvije godine da to formulira: “Ja sam ‘mje{anac’ - pola Hrvat, pola Ma|ar, a svi smo mi tamo donekle i odnekle ‘mje{anci’. Prvi sam put bio na Likovnoj koloniji ^apljina 2009. O~evi korijeni su iz

Jarak i Ugljen
Izlo`ba je otvorena u ambijentu vrta jedne od na{ih najzanimljivijih galerija uop}e, otvorene pred par godina, nosi ime darovatelja i mecene fra Vjekoslava Bo`e Jaraka, marnog poklonika kulture, posebno likovne, i velikoga prijatelja `ivih i mrtvih slikara. Najvrednije primjerke iz nemjerljivo vrijedne kolekcije darivao je trajno galeriji koja nosi njegovo ime, sagra|enoj na njegovoj zemlji i za njegove novce. Za poseban dojam koje svako normalno oko ponese kada ugleda ovo zdanje na dotad pustoj ledini, zaslu`an je Bo`in prijatelj, arhitekt Zlatko Ugljen.

^apljina, Mostar, Metkovi}…” Mario [unji} Mrva, akademski slikar iz Mostara, koji zajedno sa kolegicom Majom Rubini} vodi uspje{nu galeriju “Virus” jedan je , od mla|ih sudionika ove kolonije, premda jedan dio tek svr{enih akademaca dobije priliku redovito sudjelovati u koloniji - ali on je postao njezinim stalnim pozvani-

cifi~an ambijent ovdje i valjda su nam i slike na koncu takve.’’ Dubravko Mokrovi} iz Zagreba, uz Stanka [poljari}a, dobrog duha ove kolonijske pri~e, od 2005. dolazi svake godine. Zamolio je da mu se dodijeli “status veterana” jer, , “ve} sam stari kolonizator u Hercegovini. Istinabog, nisam ba{ sklon datumima, vremenu i pros-

toru u smislu ikakva vezivanja za re~ene pojmove, no tu sam se na{el. Tibokca, ovi divni ljudi ipak nekaj delaju, a recesija je pojam koju svaki bedak par puta dnevno ka`e, poglavito ako treba izbrojati neku lovu, a ovdje su ljudi osigurali ipak jedan iskorak, iza kojeg stoji bezbroj bezimenih ljudi koje mi nismo uspjeli ~ak niti upoznati i zahvaljujemo im na tome” . Jagoda Lasi} je iz Dubrovnika, i naravno da joj je njen grad opsesija. Sada vidi mogu}nost da se motivi pokupljeni ovdje na|u na njezinim slikama i izvan kolonije: ‘’Ovo neobi~no i neznano mjesto zove se Karaotok, ali je i otok za slikanje, nemjerljivo je inspirativan. Ova oaza mira i brojnih drugih mogu}nosti slikara upu}uje, barem mene jest, da do|e ovdje i posve iznova po~ne slikati!“ Lejla Michieli - Vojvoda nema vremena za likovne kolonije, slika i predaje na zagreba~koj ALU, no i nju su privukla svjedo~enja zagreba~kih kolega o posebnosti ove kolonije i njezin ambijenta: “^ujte, ako je ne{to sjelo na du{u kolegi Mokrovi}u, a to je ina~e rijetko, onda velim, idem, i sretna sam zbog te odluke. Nastojat }u predanim radom osigurati poziv i nagodinu.”

34 Oglasi

13. august/kolovoz 2011.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INA PROZOR-RAMA JU OSNOVNA [KOLA []IPE []IPE [kolski odbor
Broj: NO 1.01-2703/11 Mostar; 12.8.2011. god. Na osnovu Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 12/03), ~lana 15. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH", broj 12/10 i 16/10) i ~lana 24. Statuta JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar, Uredbe o vr{enju ovla{tenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala (broj 35/11) ~lana 1. Odluke privremenog Nadzornog odbora JP Autoceste FBiH broj NO 1-01-2566/11 od 29.7.2011. god. privremeni Nadzorni odbor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar objavljuje

Broj: 01-12/11 [}ipe, 12. 8. 2011. god. Na osnovu Odluke [kolskog odbora JU Osnovne {kole [}ipe, [}ipe, op}ina Prozor-Rama, broj 01-11/11 od 12. 8. 2011. godine, raspisuje se

JAVNI KONKURS/NATJE^AJ
ZA IZBOR I IMENOVANJE UPRAVE JP AUTOCESTE FBiH DOO MOSTAR Objavljuje se javni konkurs /natje~aj/ za izbor i imenovanje uprave Javnog preduze}a Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u Mostar (u daljem tekstu: JP Autoceste FBiH). Imenovanja direktora i izvr{nih direktora JP Autoceste FBiH izvr{i}e se na period od ~etiri (4) godine na slijede}e pozicije: 1. Direktor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar Za poziciju pod rednim brojem 1. kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uslove: Univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme - dipl. ing. gra|, dipl. ing. ma{, dipl. ecc. ili dipl. pravnik 2. Izvr{ni direktor za op{te, kadrovske i pravne poslove Za poziciju pod rednim brojem 2. kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uslove: Univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme - dipl. pravnik ili dipl. ecc. 3. Izvr{ni direktor za ekonomsko-finansijske poslove Za poziciju pod rednim brojem 3. kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uslove: Univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme - dipl. ecc. 4. Izvr{ni direktor za upravljanje i odr`avanje Za poziciju pod rednim brojem 4. kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uslove: Univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme - dipl. ing. gra|, dipl. ing. ma{. ili dipl. ing. saobra}aja 5. Izvr{ni direktor za projektovanje i izgradnju Za poziciju pod rednim brojem 5. kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uslove: Univerzitetska diploma VII stepena stru~ne spreme - dipl. ing. gra|. 1. Pored navedenih uslova, kandidati za direktora i izvr{ne direktore treba da ispunjavaju slijede}e uslove: A. Op}i uslovi • da su stariji od 18 godina, a da nisu stariji od 65 godina (prilo`iti dokaz: rodni list) • da su dr`avljani Bosne i Hercegovine (prilo`iti dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od 6 mjeseci) • da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini (na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (prilo`iti dokaz: izjava kandidata svojeru~no potpisana) • da se na njih ne odnosi ~lan IX I Ustava Bosne i Hercegovine (prilo`iti dokaz: ovjerena izjava kandidata svojeru~no potpisana) • da nisu na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine i ~lana 12. Zakona o javnim preduze}ima (prilo`iti dokaz: ovjerena izjava svojeru~no potpisana) • da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i privredni prestup nespojivo sa du`nosti u Upravi dru{tva pet godina od dana pravomo}nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, te da im presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u upravi dru{tva (prilo`iti dokaz: uvjerenje o neka`njavanju ne starije od tri (3) mjeseca izdano od nadle`nog Kantonalnog suda, Op}inskog suda i uvjerenje nadle`nog MUP-a) • da nemaju privatni finansijski interes u preduze}u u kojem se kandiduju za direktora (prilo`iti dokaz: ovjerena izjava kandidata svojeru~no potpisana) • da nisu otpu{teni iz privrednog subjekta na osnovu povrede obaveza iz radnog odnosa u periodu od tri godine prije dana objavljivanja javnog konkursa (prilo`iti dokaz: ovjerena izjava kandidata svojeru~no potpisana) • da nisu izabrani zvani~nici, nosioci izvr{nih funkcija ili savjetnici izabranim du`nosnicima i nosiocima izvr{nih du`nosti u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine («Slu`beni glasnik BiH», broj 16/02, 44/03 i 12/04) i Zakona o sukobu interesa u organima Federacije BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 70/08) (prilo`iti dokaz: ovjerena izjava kandidata svojeru~no potpisana) • da nisu ~lanovi nadzornog ili upravnog odbora u dru{tvu sa ve}inskim dr`avnim kapitalom ili institucije u BiH (prilo`iti dokaz: ovjerena izjava kandidata svojeru~no potpisana) B. Posebni uslovi 1. visoka stru~na sprema 2. da ima najmanje 8 godina iskustva od ~ega pet (5) godina na rukovodnim poslovima (za poziciju pod brojem 1.) 3. da ima najmanje 5 godina iskustva na istim i sli~nim poslovima od ~ega tri (3) godine na rukovodnim poslovima (za poziciju pod brojem 2, 3, 4 i 5) Pored navedenih uslova, kandidati za direktora su du`ni dostaviti program rada za mandatni period i podatke o svom prethodnom radu. Prilikom procjene kvalifikacije i iskustva svih kandidata uzet }e se u obzir i slijede}e: • sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar • sposobnost za savjesno i odgovorno obavljanje du`nosti direktora i izvr{nih direktora • izra`ena inicijativnost i neovisnost u radu i dono{enju odluka • komunikacijske i organizacione sposobnosti • znanje i sposobnost razumijevanja poslovnih izvje{taja iz oblasti gra|evinarstva ekonomije i prava, poznavanje privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja JP Autoceste FBiH • sposobnost upravljanja finansijskim, gra|evinskim, pravnim i ljudskim resursima • rezultati ostvareni tokom dosada{njeg rada (CV) 2. Izbor i imenovanje lica na tra`ena mjesta provodi Komisija imenovana Odlukom Nadzornog odbora uz saglasnost federalnog ministra prometa i komunikacija u skladu sa Statutom JP Autoceste FBiH Mostar d.o.o. Mostar. Kandidati koji budu stavljeni na listu za u`i izbor bi}e pozvani na intervju pred Komisijom. Podnosioci prijava s kojima se ne stupi u kontakt u roku od osam (8) dana od isteka roka podno{enja prijave ne}e biti razmatrani u daljem procesu imenovanja. 3. Odluku izboru i imenovanju direktora JP Autoceste F BiH d.o.o. Mostar donosi Nadzorni odbor JP Autoceste FBiH, uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH u skladu sa Uredbom o vr{enju ovlasti organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 35/11). 4. Pored navedenih dokaza prijave kandidata treba da sadr`e: - kra}u biografiju; - adresu; - kontakt-telefon. Uz prijavu kandidati trebaju dostaviti dokaze navedene pod ta~kom A. Op}i uvjeti, a za uslove navedene pod ta~kom B. Posebni uvjeti potrebno je dostaviti: • ovjerenu kopiju dokaza o stru~noj spremi (diploma) • potvrdu o ste~enom iskustvu i znanjima u skladu sa stru~nom spremom (original ili ovjerena kopija) Li~ni podaci o podnosiocima prijava su tajni i mogu se prikupljati i obra|ivati samo u skladu sa Zakonom o za{titi li~nih podataka BiH (“Slu`beni glasnik BiH", broj: 32/01). 5. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakom »prijava na javni konkurs za izbor i imenovanje direktora / izvr{nih direktora JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar - ne otvarati», na slijede}u adresu: JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar Slu`ba za kadrovske poslove 88000 Mostar Bra}e Feji}a bb Kontakt-telefon 036 512-300 Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. 6. Konkurs za podno{enje prijava ostaje otvoren (15) petnaest dana od dana posljednjeg objavljivanja u dnevnim novinama „Oslobo|enje“, „Dnevni list“ i „Slu`benim novinama Federacije BiH“. Predsjednik Nadzornog odbora @eljko Matoc

KONKURS
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. 2. 3. 4. 5. Nastavnik engleskog jezika — 1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme, Nastavnik razredne nastave — 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do 15. 7. 2012. Nastavnik engleskog jezika — 1 izvr{ilac (4 ~asa) na odre|eno vrijeme do 15. 7. 2012. Nastavnik muzi~ke kulture — 1 izvr{ilac (3 ~asa) na odre|eno vrijeme do 15. 7. 2012. Nastavnik matematike i fizike — 1 izvr{ilac (8 ~asova) na odre|eno vrijeme do povratka radnika s funkcije, a najdalje do 15. 7. 2012. godine, 6. Radnik na odr`avanju ~isto}e — 1 izvr{ilac (1/2 radnog vremena) na odre|eno vrijeme do 15. 7. 2012. godine, 7. Pedagog {kole — 1 izvr{ilac (1/2 radnog vremena) na odre|eno vrijeme do povratka radnice s porodiljskog bolovanja, a najdu`e do 31. 12. 2011. godine. Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom, kandidati u pogledu stru~ne spreme treba da ispunjavaju i ostale uslove propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i nastavnim planom i programom. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Uz prijavu na konkurs potrebno je prilo`iti slijede}a dokumenta: - diplomu ili svjedo~anstvo o stru~noj spremi, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za radno mjesto pod r/b 1, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, - uvjerenje o neka`njavanju. Za radna mjesta na neodre|eno vrijeme sedmi~na nastavna norma i druge radne obaveze odre|uju se po~etkom {kolske godine u skladu sa potrebama {kole. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju). U prijavi kandidati trebaju napisati kontakt-telefon. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave slati na adresu: JU Osnovna {kola [}ipe, [}ipe, 88 409 Buturovi} Polje Predsjednik [kolskog odbora Hasan Be}irovi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP[TINA @IVINICE JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA VI[]A Broj: 01-539/11 Vi{}a, 11. 8. 2011. godine Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom obrazovanju („Slu`bene novine TK“, broj 06/04 i 07/05) i Odluke [kolskog odbora Javne ustanove Osnovne {kole Vi{}a u Vi{}i Donjoj, broj 05-538/11 od 11. 8. 2011. godine, raspisuje se:

J AV N I upra`njenih radnihK U R S K O N mjesta za popunu
1. Nastavnika razredne nastave — 1 izvr{ilac — puna norma na odre|eno vrijeme 2. Nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti — 1 izvr{ilac — 4 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa funkcije 3. Nastavnik engleskog jezika — 1 izvr{ilac — 8 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme 4. Nastavnik njema~kog jezika — 1 izvr{ilac — 10 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme 5. Nastavnik fizike — 1 izvr{ilac — 2 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme 6. Nastavnik islamske vjeronauke — 1 izvr{ilac — puna norma na odre|eno vrijeme 7. Nastavnik islamske vjeronauke — 1 izvr{ilac — 7 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme 8. Nastavnik katoli~ke vjeronauke — 1 izvr{ilac — 2 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme 9. Higijeni~ar-lo`a~ — 1 izvr{ilac — ½ norme na odre|eno vrijeme Na upra`njena radna mjesta na odre|eno vrijeme anga`ova}e se zaposlenici najdu`e do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Uslovi koje moraju ispunjavati svi kandidati: a) op{ti uslovi - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina, - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta, - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak. b) posebni uslovi: - za radno mjesto pod brojem 1-8 odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima i polo`en stru~ni ispit, - za radno mjesto po brojem 9. zavr{ena osmogodi{nja {kola. Uz prijavu sa kratkom biografijom potrebno prilo`iti dokumentaciju (originali ili kopije): 1. diploma o stru~noj spremi, 2. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, 3. uvjerenje o radnom sta`u, 4. kopija radne knji`ice, 5. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao, Orginale gore navedenih dokumanata, ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci), izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci) i uvjerenje od nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) izabrani kandidat }e dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima primit }e se pripravnik. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju). Intervju }e biti odr`an 26. 8. 2011. godine od 9 do 12 h. Ukoliko kandidat ne pristupi intervju, gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 8 dana od dana objave javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja, li~no ili putem po{te, preporu~eno na adresu: JU O[ Vi{}a u Vi{}i Donjoj XVI muslimanske brigade br. 137 75 270 @ivinice sa naznakom: „Javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU O[ Vi{}a“ Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Direktorica {kole: Alji} Edina

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 35

Nova p{enica u silosima

Hljeb na kredit
P{enica dobro rodila

Jo{ se ne zna po kojim }e uslovima ovogodi{nji rod biti plasiran na tr`i{te, ali visoki prinosi na p{eni~nim poljima i ~injenica da su mlinari i pekari snizili cijene, ohrabruju}a je za potro{a~e
roizvodnja hrane kod nas se godinama zanemaruje, a u javnosti tretira samo u kontekstu incidentnih situacija kakvi su uglavnom protesti grupacija pojedinih proizvo|a~a (vo}a i povr}a, mlijeka ili stoke) i udru`enja poljoprivrednika u kojima se prepoznaju politi~ke i lobisti~ke konotacije. Tako smo ostali uskra}eni za saznanja o onim istinskim naporima farmera i ratara da se u ovoj zemlji dobije {to vi{e doma}e hrane, i suo~imo sa realnim problemima koji se uz to javljaju. Evo, i ovih dana poljoprivrednici puni bijesa blokirali su granice tra`e}i dijalog o tome, dijalog sa Vladom. Ozbiljnija analiza tih prosvjeda pokazat }e da oni koji prolijevaju mlijeko po asfaltu, besplatno dijele tr`ne vi{kove jer ih ne mogu plasirati ni na doma}e ni na inostrano tr`i{te, traktorima prave barikade po magistralama, nikad nisu ostvarili ono {to je bilo povod takvim egzibicijama. To je zbog toga {to `ivot u ovoj dr`avi, pa i u sektoru poljoprivrede i industrijske proizvodnje hrane, ide sasvim drugim tokovima od onih koje kreiraju vladine institucije, a akteri agrobiznisa poku{avaju skrenuti u `eljenom pravcu. Ne{to druga~ije od toga dogodilo se ovih dana pri ~emu su hljeb i p{enica izbili u prvi plan. Unato~ tome {to jo{ melju i tro{e lanjsku, skupo pla}enu p{enicu, mlinari i pekari su snizili cijene bra{na i hljeba. U~inili su to iz potrebe da koliko-toliko za{tite porodi~ne bud`ete svojih potro{a~a, bez obzira na to {to takvim potezom proizvode ~isti gubitak. Treba znati da nova, tek po`njevena p{enica sa polja, ne ide u mlinove ve} u silose na obavezno odle`avanje koje je uslov da bi imala potreban kvalitet. Na mljevenju }e biti s po~etkom jeseni pri ~emu }e se mje{ati sa pro{logodi{njim zrnom da bi imala optimalan kvalitet. Tek od takve p{enice mogu}e je praviti jeftinije bra{no i hljeb.

P

Potez, a ne mjera
@itozajednica BiH cijeni pozitivnim poteze Klasa i Aspeka u Sarajevu da smanje cijenu vekne kruha za 15, odnosno 10 feninga. To je doprinos stabilizaciji na tr`i{tu, {to posmatram i kroz prizmu mjeseca Ramazana i posta. - Svjesni smo da to nije ekonomska mjera ve} poslovni potez zbog kojeg }e proizvo|a~i svjesno imati manje prihode. O~ekujem da }e sli~an potez u~initi i drugi proizvo|a~i, ba{ kao {to su to u~inili neki mlinovi (Jajce, Bugojno...), koji su, nakon {to je to u~inio Klas, smanjili i cijene bra{na za 10 do 20 posto, rekao je Alija [abanovi}.

ce. O~ekuje se 15 do 18 miliona tona zrna od ~ega se zna~ajne koli~ine izvoze u Kinu i arapske zemlje. Evropska ekonomska zajednica procjenjuje da je na njenom podru~ju urod ne{to ve}i od lanjskog, dok je u SAD-u zbog su{e smanjen za 8,5 posto navodi sagovornik iz @itozajednice BiH. Stru~njaciprocjenjuju da je najpovoljnijasituacija u Evropi, posebnonjenojjugoisto~nojregiji u {to spada i okru`enje BiH. Pri tom se konstatuje da u zemljamaEvropskeunijenemaprelaznihzaliha od lani. Za o~ekivati je da }e na globalnom tr`i{tu zalihe na kraju perioda 2011-2012. godine biti manje za 2,6 posto i iznosit }e 183 miliona tona. ^ak i da nije toga, ukupna proizvodnja `itarica u svijetu jedva pokriva potro{nju, {to prevashodno diktira njenu pove}anu potro{nju u Kini, Indiji i Pakistanu, ali i uticaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. [to se ti~e cijena, one su ne{to ni`e od onih kojima je pla}ano preuzimanje lanjskog uroda i prili~no su stabilne. U Ma|arskoj su 390 KM po toni, u Hrvatskoj 480 KM, Srbiji 300 - 350 KM i u SAD oko 460 KM.

Mlinovi bez novca
Uo~eno je da se Srbija opredijelila za mjere kojima }e bitno oja~ati sistem javnih silosa u funkciji skladi{tenja ove `itarice. Proizvo|a~ima p{enice daju se povoljni krediti sa kamatom od 3 posto i subvencijom 50 posto tro{kova skladi{tenja, {to zna~i da ratari imaju mogu}nost da ~ekaju ve}u i povoljniju cijenu p{enice, da bi je tek tada plasirali na tr`i{te. Za razliku od nje, Hrvatska jo{ nije utvrdila cijenu otkupa, a pregovori Udru`enja poljoprivrednika i Vlade o tome traju ve} mjesecima. Zahtjev proizvo|a~a je da to bude 1,60 kuna dok Vlada nudi 1,35 kuna. Situacija u na{oj zemlji je ‘dvoli~na’: “Vlada srpskog entiteta utvrdila je cijenu od 43 feninga po kilogramu, u Federaciji se ona jo{ ne zna. Cijene p{enice kojima se danas kalkuli{e u na{em okru`enju nisu kona~ne i one }e sigurno rasti, ali }e ipak u kona~nicibitini`enegolani. Za na{euslove, najbolja varijanta bi bila da mlinari imaju dovoljno novca i ve} sada nabave potrebne koli~ine ovog hljebnog `ita jer ona u narednim mjesecima sigurno ne}e biti jeftinija. No, oni to nisu u mogu}nosti s obzirom na ~injenicu da te{ko obezbje|uju likvidnost u procesu redovnog poslovanja“ mi{ljenje je Alije [abanovi}a. , Dobro bi bilo kada bi im banke ponudile povoljnije kredite za nabavku p{enice ~ime bi se otklonile sve nedoumice oko toga da li }e do sljede}e `etve biti dovoljno bra{na i hljeba.
Hajdar ARIFAGI]

Alija [abanovi}, direktor @itozajednice BiH

Skromna `etva u BiH
Alija[abanovi}, direktor@itozajednice BiH,u povodu ovogodi{nje `etve i pojeftinjenja hljeba, ka`e da su javnosti prezentirane pogre{ne tvrdnje o tome da je u na{em okru`enju ostvaren rekordan urod p{enice. Rije~ je, ustvari, o rekordnim prinosima po hektaru zasijane povr{ine koji u Srbiji iznosi 4,5 tona, a u Hrvatskoj preko 5 tona. Rije~ je o dvjema dr`avama iz kojih se BiH u zna~ajnoj mjeri snabdijeva hljebnim `itom. Ti visoki prinosi su rezultat povoljnih vremenskih prilika i provedenih agrotehni~kih mjera. - Lani su zasijane manje povr{ine p{enicom u odnosu na one iz 2009. godine, pa zbog toga nemamo koli~inski rekordan urod. Srbijanski minis-

tar poljoprivrede najavio je da }e ovog ljeta ta zemlja proizvesti 1,9 miliona tona p{enice, a u Hrvatskoj, prema na{im saznanjima, to }e iznositi 700.000 tona - isti~e [abanovi}, uz podsje}anje na to da je 2010. godine Srbija proizvela 1,6 miliona tona, a Hrvatska 650.000 tona p{enice. U istoj godini Srbija je imala 500.000 tona prelaznih zaliha roda iz 2009. godine,a i Hrvatska‘izvjesnekoli~ine’. Svjedoci smo krize u ovoj proizvodnji jer }e u 2011. godini Hrvatska imati svega 15.000 tona prelaznih zaliha, a Srbija oko 100.000 tona. Srbija je 2009. godine imala urod od 2,1 milion tona i 500.000 prelaznihzaliha. Kad se uzmuukupanovogodi{nji urod i prelazne zalihe, procjenjuje se da }e Srbija mo}i izvesti oko 500.000 tona, a Hrvatska 100.000 tona. Ovogodi{nji urod p{enice u BiH kreta}e se u skromnim koli~inama. U Republici Srpskoj 35.00040.000 tona, a u Federaciji BiH ‘svega nekoliko hiljada tona’.

Procjene uroda
Otkup jo{ nije po~eo, a ratari p{enicu dr`e u silosima o~ekuju}i kakav }e biti urod kukuruza. Ki{e koje su pale u Srbiji i Hrvatskoj ovih dana pozitivno su uticale na stabilizaciju sazrijevanja zrna, pa je realno o~ekivati solidan urod i ove `itarice. - Sretna je okolnost da je i u Rusiji, nakon lanjske su{e, ove godine ostvaren dobar urod p{eni-

36 Pogledi IZLO@BA U HANIKAHU Sarajevo nekad i sad

13. august/kolovoz 2011.

Prvo postavi{ da propada, na
dnik, uglavnom, neznanac. “Evo Ajas-pa{ined`amije, izgra|ene 1879. godine, izgorjele 1890. Na tom je mjestu nikao Ajas-pa{in dvor, poslije Central, koji je 1958. godine nacionalizovan” podsje}a Mehmedi, novi}. Direktor Vakufske direkcije, mr. Senaid Zajimovi}, ka`e da je cilj izlo`be predstaviti, ne samo prirodan `ivotni tok Sarajeva, nego i ukazati na vjekovnu sje~u njegovih graditeljskih dragulja. A ko nije sjekao? A, tek, za{to? “To {to je ura|eno sa vakufima, ne samo u BiH, nego na cijelom Balkanu, presedan je svjetskih razmjera” , tvrdi Mehmedovi}, napominju}i da se zaklade, dobrotvorne ustanove, pokloni imu}nih ljudi svome narodu, dr`avi, zajednici, ljudima op}enito, nigdje ne diraju: “Zamislite da neko u Americi otu|i neku humanitarnu ustanovu, javnu kuhinju, dom za nezbrinute, bolnicu, a kod nas se otimalo i ru{ilo s tolikom stra{}u i pomamom da se ~ovjek izgubi pred tim. Ne znam {ta re}i” govori Mehmedovi}, , podsje}aju}i na to da su Austro-Ugari, istoga dana kada su u{li u Sarajevo, nekoliko d`amija pretvorili u skladi{ta i vojne magacine. Jedna od njih je bila i Bakr-babina d`amija na Atmejdanu, koja je rekonstruisana zahvaljuju}i inicijativi r. had`i-hafiza Halida Had`imuli}a, ali i dobro~instvu mnogih ljudi, prvenstveno gospodina Huseina Durmana iz Burse, koji je sam finansirao njenu izgradnju. Pokazuju}i nam fotografije mnogih d`amija koje su jednostavno pometene, Mehmedovi} isti~e da se to radilo temeljito: “Kada bi neka od njih zapela za oko, prvo bi joj preina~ili namjenu, pa je tako desetine bosanskih d`amija pretvoreno u skladi{te. Jer, ipak, lak{e je skladi{te sru{iti nego d`amiju. Neke, poput Roznamed`ijine d`amije u Mostaru i Luka~ke u Travniku pretvorene su u galerije, pa tako danas u mihrabu ove mostarske d`amije mo`ete vidjeti platno na kojem je `enski akt... To se nerijetko de{avalo, svugdje. Evo, u po~iteljskoj medresi danas mo`ete popiti pi}e. Ko je za to kriv? Naravno, krivi smo mi, odnosno oni koji su tom jadniku pod kiriju dali medresu da je pretvori u kafanu” smatra Ahmed Mehmedovi}, , pokazuju}i fotografiju na kojoj je Kalin had`i-Alijina d`amija, podignuta 1535. a sru{ena 1947. “Prvo bi objekat islamske kulture proglasili ’sklonom padu’ i tabla s , upozorenjem na taj pad stajala bi godinama. Na kraju bi objekat poru{ili, da ne bi nekoga, ne daj Bo`e, ubio...” , govori Mehmedovi} pokazuju}i snimak Havad`i-Kemaludinove d`amije, koja je prva u Sarajevu na lijevoj strani imala munaru i koju je spalio Eugen Savojski, a 1766. obnovio bosanski valija Silahdar Mehmed-pa{a. Iako u dobrom stanju, sru{ena je, i to nakon vije}anja na nekoj tajnoj

Ahmed Mehmedovi} je pedesetak sarajevskih lokacija, uslikanih prije nekoliko decenija, a neke i prije stolje}e i vi{e, ponovo obi{ao i iz istog ugla {kljocnuo...
Ulcinju, gotovo neposredno uz obalu, saznajemo od Arnela Grbi}a iz Vakufske direkcije BiH: u toku je rekonstrukcija d`amije za koju se jedino zna da su je, ko zna kada, sagradili marokanski moreplovci. Rje{enje o njenom ru{enju, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, potpisao je mjesni imam. Navodno, vi{e nije ni~em koristila. Sada, kada opet bude rekonstruisana, ponovo }e na Balkanu biti moru najbli`a d`amija. Dok nam to pri~a, Arnel zajedno sa Ahmedom Mehmedovi}em, uposlenikom Gazi Husrev-begove biblioteke, pregleda fotografije za izlo`bu “Vakufi – nekad i sad“ koja je prije dva , mjeseca, samo na dan, bila dostupna oku znati`eljnika u okviru manifestacije posve}ene vakufima. Potom se preselila u Livno, pa u Mostar i u Stolac. No, od 10. augusta i narednih sedam dana, u Hanikahu Gazi Husrevbegove medrese, pedesetak fotografija su ponovo stavljene na zid. Ali kakvihfotografija... Istimotiv, uslikan dva puta, ovih dana, i naj~e{}e, prije stotinjak godina.

U

A ko nije sjekao?
“Ja sam neke od tih fotografija prvi put sada vidio iako dugo tragam za sa~uvanim tragovima Sarajeva“ kazu, je nam Mehmedovi}, koji je sve te sarajevske lokacije obi{ao i {kljocnuo iz istog ugla, kao i neki njegov pretho-

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 37

tablu, pusti{ a kraju poru{i{
p{e mostarsko mezarje, ~ak na njemu na~ini{ `eljezni~ku stanicu. Odlu~i{ u Ljubinju sagraditi Dom kulture i, gdje }e{, {ta }e{, nego na temeljima Kazkaragine d`amije, koju si ne{to ranije poru{io, i na kostima tu pokopanih Bo{njaka di`e{ zgradu. Nekoliko ni{ana moglo se vidjeti pred Domom kulture u Ljubinju do pred ovaj posljednji rat, a danas, naravno, ni njih nema... Ili, odlu~i{ graditi prugu uskog kolosijeka od Trebinja do Nik{i}a i nani{ani{ pravo na d`amiju u @upi. Iako je najstarija na tom prostoru, nju nisimogao zaobi}i” govori Mehmedovi} i li, ce mu se ipak ozari: “Vidite da na ove dvije slike (Ba{~ar{ijska d`amija, op. a.) gotovo da nema razlike. Nije sve crno, svakako, ali otima~ina se odvija i danas, samo je forma druga~ija. Eto, data je mogu}nost otkupa vakufskih stanova, du}ana. U ~ijim je rukama onih stotinu du}ana Gazi Husrev-begovog vakufa?” pita Ahmed Mehme, dovi} pokazuju}i nestvarno lijepu fotografiju Isa-begove tekije, prve ku}e Sarajeva, nastale 1462. godine. Uz ovu sliku, snimljenu mnogo prije nego {to je tekija tako|er sru{ena, nalazi se njegova fotografija tog mjesta. Drasti~na razlika. Nagore, naravno. “Pa, kome bi normalnom palo na pamet uni{titi svoje najstarije zdanje, koje je bilodostao~uvano, kome?!” , pita Mehmedovi}. Doista, oni koji odu na izlo`bu u sarajevski Hanikah }e se suo~iti sa Sarajevom kojeg vi{e nema, ali i sa onim koje jo{ nije nestalo, a koje za~ara svako oko. Kao {to re~e Nura Bazdulj Hubijar: “Ljubav je, sihirbaz babo, i Sarajevo je sihirbaz. Sarajevo, du{a na{e du{e.”
Edina KAMENICA

Arnel Grbi} i Ahmed Mehmedovi}

Foto: Senad GUBELI]

sjednici, 1940. godine. Mehmedovi} tvrdi da je Hamdija Kre{evljakovi} bio jedan od rijetkih koji se usprotivio tome da i ]emalu{abudepometena: “Pisao je i peticije, uzaludno, a na njenom mjestu je sagra|envakufski, ~uj, vakufski, neboder! Na taj na~in je nestala u urbanom dijelu grada spomenuta d`amija, pa Minetovi}a, pa d`amija na Zelenom mejdanu, u @abljaku (danas BBI Centar), Kemal-begova prema Ko{evu, Skenderija, pa Musalla na ~ijem mjestu danas stoji zgrada Predsjedni{tva... ^erupanje Skender-pa{ine d`amije iz 1517. godine po~elo je skidanjem olovnog krova, 1935. godine, da bi ova najstarija potkupolna d`amija u BiH 1960. potpuno nestala, te da bi i od nje, kao i od mnogih dru-

gih, ne samo sarajevskih vakufa, ostalasamopokojafotografija. Od nekih ni to” govori Mehmedovi}. ,

Zbog urbanog razvoja
Mnoge vakufske zadu`bine su zbrisane ‘zbog urbanog razvoja’: “Od ogromne Gazi Husrev-begove pala~e kod Katedrale ostao je samo natpis, a isti je slu~aj i sa zgradom ^okad`i had`i-Sulejmanova vakufa kod turbeta Sedam bra}e, ili sa zgradom D`eneti}a vakufa kod Katedrale, zgradom biv{e Policijske direkcije na obali...” Sagovornik primje}uje da urbanizacijom, regulacionimplanovima i sli~no nisu nestajala zdanja drugih konfesija: “Ali, trasira{, recimo, kroz Mostar prugu i navede{ je na najve}e i najlje-

38 Pogledi GRADSKI DANI TEKU

13. august/kolovoz 2011.

Bez rudnika u du{i, nema bisera na vratu
RAMO KOLAR
Jedina va`na stvar, kada budemo odlazili, bit }e tragovi ljubavi {to }emo ih ostaviti za sobom (Albert Schweitzer)

Subota, 06. august
“Op}ina Centar }e uklanjati ba{te“, pro~itah malo nejasan i neprecizan naslov u novinama. Koje ba{(~)te? U tekstu ipak nekako nazrijeh kako su u pitanju one ljetne. Tamo Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a, veli kako }e zatvoriti, i to tek 1. septembra (kad pro|e sezona!), one koji ne plate dugove op}ini. Nije ni to lo{e, ali je deplasirano. Kad ve} vlasnici zarade novce i gosti odu, oni }e ih zatvoriti. Ja mislio krenut }e namah (a trebali su i ranije) kontra onih koji su se pro{irili po ulicama i parkovima mimo svih dozvola, odluka, etike i morala. A naro~ito gra|ana i turista, koji od njih ne mogu prolaziti glavnim {etnicama grada, a ni mnogim sporednim...

u minuti otkucava k‘o u Karla Lewisa (61). U planine, ljudi...

Ponedjeljak, 08. august
Profesor Nijaz Durakovi} mi pri~a kako je tekao izbor dekana na Fakultetu politi~kih nauka (a tekao je k‘o {to je u nas i obi~aj - svakako). Iz izlo`enog dade se naslutiti kako je to doista privla~na, utjecajna i nadasve po`eljna funkcija. Bez obzira {to je kvalitet studija sve slabiji, univerziteta k‘o pljeve po selima i gradovima raseljene zemlje, a {kolovanje sve skuplje. Dotle, mladi sve ~e{}e odo{e za znanjem (i `ivotom) po raznim inozemstvima...

Nedjelja, 07. kolovoz
Krasan vikend u planini. Uz pr`inu i napore koje sam ulagao, izgubio sam oko dvije kile! Izi{lo na znoj. D`aba te~nost, ni{ta voda. Ali dokazalo se ono {to pi{em ve} odavno: boravak u planini, fizi~ka aktivnost, zrak i hrana, dovedu do toga da ti (mi) pritisak, nave~er jo{, sleti na gotovo idealnih 135/80, dok srce

Utorak, 09. kolovoz
Haos u gradu od bespravne izgradnje. Neki Hasanovi} je pravio najvi{e no}u, ko iz one narodne pjesme: {to op}ina poru{i po danu, on veseo udvostru~i po no}i. Glas gra|ana op}ina je napokon poslu{ala i dovela mu

policiju, zabranila gradnju nebodera!? Pitanje je gdje je bila lokalna (a dr`avna) zajednica kad je isti kopao (bespravne?) temelje. Jo{ ozbiljnije je pitanje ko, i da li kontrolira op}ine kojima je Visoki predstavnik dao pravo, mo} i snagu da prodaju gradsko gra|evin sko ze mlji {te ko me ho}e, po{to ho}e i kad ho}e? Primjera diljem grada (i {ire {to bi rekli) ima napretek, novope~eni tajkuni i partijski poslu{nici grade mimo urbanisti~kih, prostornih i inih planova. Pa kad se otisne zemlja, klizi{ta krenu, ku}e poru{e i nesre}a do|e, onda na~elnici i ostali du`nosnici vade kesu i od na{ih para pla}aju ono {to su sami upropastili. Dokle }e seosko-anarhi~no-nepotisti~ko-korupciona{ka politika vladati u gradu (kantonu), niko `iv ne zna. A trebo bi...

novine!), pa se obradujem nekom neovisnom, slobodnom tekstu na njima. Danas sam zatekao jedan sjajan, otvoren i kriti~an, na ra~un pogubne politike banjalu~kog vo`da, a na blo gu Slo bo da na Vas ko vi}a, koji potpisuje Nikola Sekulovi} iz Trebinja. I zaklju~ujem: Milorad Dodik (jo{) nije uspio pojeftino kupiti ba{ svakog novinara i misle}eg ~ovjeka u manjem blentitetu!? Mo`e li se isto kazati i za tzv. federalni dio zemlje, stvar je ozbiljne analize (koje nema, kao ni iz ostalih oblasti, pa je ovdje sudove od ~ibuka donositi postalo pravilo i zakon)...

vetstopetneste, ili neke tu oko nje, hodali po snijegu, i to zale|enom, u ovo kolovo{ko vrijeme! Jest da se klima mijenja, ali priroda je iznena|ivala i ranije, jel tako.

Petak, 12. august
S Ivicom Mio~em pretvaram komplicirane stvari u jednostavne, `ivotne paradigme. Njegovo iskustvo ima ulogu i smisao. U procjeni (nekih) ljudi, naro~ito. I taman o tome, kad nai|e Galib. “Koji si?“, ne prepoznah ga. “[anker iz Capri restorana, od prije rata“, podsje}a me. Ah, da Beha i Mirso rahmetli, Stevo, Eno, Peno.., s gazdama olimpijskog restorana regionalnog i evropskog ugostiteljstva, Munibom i Zumrom. Restorana i vremena vi{e nema, a sje}anja blijede… Ona tra`i odgovore na pitanja koja nisu nigdje izvan nje. Ako rudnik nije u du{i, biser se ne}e pokazati na vratu.

^etvrtak, 11. kolovoz
Da mi je neko rek’o da }u se danas smrznuti k‘o u novembru, ne bih mu vjerov’o ni iz tri puta. A jesam. Ljetno opremljenog i neopreznog, ba{~a usred grada me ohladila do kosti. Na um mi pade dedina pri~a kako su de-

Srijeda, 10. august
Pro~itam tu i tamo neki od por tala (ve}ina ih pre pi suje

Foto: Zlatan Sara~evi}

13. august/kolovoz 2011.

Pogledi 39

Uspjela provjera fudbalske selekcije BiH u duelu sa Gr~kom

@elja i zalaganje reprezentativaca BiH budi nadu u uspjeh

Novi talas optimizma
Mada je susret zavr{en za gledaoce najnepopularnijim rezultatom 0:0, imalo se {ta vidjeti na terenu, a oba stru~njaka mogu biti zadovoljna prikazanim. Ko vi{e, ko manje, stvar je procjene i li~nih o~ekivanja
ako se mnogi evropski klubovi svesrdno zala`u da se ukine avgustovski FIFA termin za odigravanje prijateljskih me|udr`avnih utakmica kao posljednja provjera pred odigravanja va`nih kvalifikacionih utakmica u septembru, sa tim se svakako ne bi slo`ili mnogi selektori nacionalnih reprezentacija. Me|u njima su i Safet Su{i} i Fernando Santos, stru~njaci koji vode selekcije Bosne i Hercegovine i Gr~ke, dvije ekipe koje su se u srijedu uve~e na sarajevskom stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ ogledale u prijateljskom odmjeravanju snaga. Da taj termin ne postoji, kako bi, na primjer, Su{i} mogao na djelu u veznom redu vidjeti Adnana Zahirovi}a, 21-godi{njeg biv{eg igra~a ^elika, koji je sada standardni ~lan prve postave ruskog Spartaka iz Nal~ika, ili provjeriti snagu ostalih ~lanova ekipe u kojoj nije bilo mnogih do sada nezamjenjivih igra~a. Da je veliku va`nost susretu dao i gr~ki selektor Santos, govori i podatak da je u Sarajevo doveo kompletna dva tima.

I

Sadr`ajni remi
Zato je ovaj susret na sve vi{e li~io nego samo na puko prijateljsko odmjeravanje snaga. To je i razumljivo kada se zna da u septembru obje reprezentacije~ekajuodlu~uju}isusreti u kvalifikacijama za plasman na Evropsko prvenstvo, koje se naredne godineodr`ava u Poljskoj i Ukrajini. Na{ureprezentaciju~ekaju dva duela sa Bjelorusijom, 2. septembra u Minsku i ~etiri dana kasnije u Zenici, dok Gr~ku, trenutno vode}u u grupi F sa bodom prednosti ispred Hrvatske i Izraela, ~eka te{ko gostovanje u Tel Avivu. Mada je susret zavr{en za gledaoce najnepopularnijimrezultatom0:0, imalo se {ta vidjeti na terenu, a oba stru~njakamogubitizadovoljnaprikazanim. Ko vi{e, ko manje, stvar je procjene i li~nih o~ekivanja, ali je ~injenica da je posjedlopte bio gotovo 60 posto vremena u nogama izabranika Safeta Su{i}a, da je odnos {uteva prema golu bio 11:2 u na{u korist i da su zmajevi izveli ~ak sedam udaraca iz ugla, a Grci ni jedan. Bilo je i izglednih prilika za davanje golova, ali lopta nije htjela u gol. Mogli smo pobijediti i mi, ali su mogli pobijediti i Grci jer su ta dva jedina udarca prema golu mogla biti i sudbonosna. Uostalom, Grci su na taj na~in postali i evropski {ampioni u Portugalu 2004. godine, kada

su najve}i dio finalnogsusretaigralibrane}isvoj gol, da bi u fini{u jednim golom {okirali favorita i doma}ina {ampionata, Portugal. Zanemaruju}i~injenicu da se strijelcinisu ba{ iskazali, {to je donekle i razumljivo,jer je tek po~etak jesenjegdijelasezone i noge su jo{ uvijekkrute, raduje ~injenica da je ova jedanaestorica, u kojoj nije bilo mnogih reprezentativaca bez kojih je do sada igra bila nezamisliva, pokazala kvalitet vi{e u odnosu na neke svoje prethodnike. Da se odmah razumijemo, nije to bila igra koja je ljepotom plijenila i dizala na noge, ali htijenje, odlu~nost i nastojanje da se osvoji svaka lopta, mogli su zadovoljiti svakoga ko se iole razumije u najpopularniju igru. [teta je {to na tribinama ko{evskog zdanja nije bilovi{egledalaca da dajupodr{kuovimmladim, novim snagama bh. fudbala, iako treba pohvaliti one prisutne za navijanje i podr{ku. Mada svi koji su nastupili zaslu`uju rije~i hvale, nekako se izdvojilo ime ve} spomenutogigra~aruskog Spartaka, Zahirovi}a. Vidjelo se da ovaj dosada{nji~lanmladeselekcijeposjeduje i znanje i htijenje,da bi uskoromogaopostatijedan od onihnezamjenjivih i dostojan nasljednik Elvira Rahimi}a na mjestuzadnjegveznogigra~a. Da je to zaistatako, potvr|uje i njegova statistika dosada{njih nastupa za Spartak u najja~ojligiRusije. Zahirovi} je bio u startnoj postavi u svih 16 do sada odigranih susreta. Svih90 minutaodigrao je u 12 me~eva, tri puta je u fini{uzamijenjen, a jednom je zboglak{epovrede morao iza}i ve} nakon 30 minuta igre. Odigrao je ukupno 1363 minuta i postigao tri gola. To zna~i da je bio najstandardniji od svih bh. fudbalera koji nastupaju u Premijer ligi Rusije. Zaslu`io je priliku i u potpunosti je iskoristio.

Adnan Zahirovi} (14) potvrdio veliki potencijal i u ovom susretu

Uzbudljiva jesen
Iako svako voli da pobje|uje, pa tako i na{ selektor, popularniPapeipakmo`ebitizadovoljanonim {to su prikazalinjegoviizabranici. Sigurno je i da su se Su{i} i njegovi saradnici pomalo pribojavali ovoga duela sa kompletnim Grcima, jer pored odluke da se ne zovu oni koji igraju u Rusiji (Misimovi}, Ibri~i}, Rahimi} i Vranje{), naravno izuzev Zahirovi}a, te ~injenice da su zbog povreda otpali jo{ i Ibi{evi}, Pjani} i Alispahi}, a i da je dugo ~ekani Sa{a Papac u Sarajevo do{ao sa upalom plu}a i nijemogaonastupiti, brojraspolo`ivihigra~a bio je

(NE)PRIJATELJSKI DUEL Zato je ovaj susret na sve vi{e li~io nego samo na puko prijateljsko odmjeravanje snaga. To je i razumljivo kada se zna da u septembru obje reprezentacije ~ekaju odlu~uju}i susreti u kvalifikacijama za plasman na Evropsko prvenstvo, koje se naredne godine odr`ava u Poljskoj i Ukrajini

sveden gotovo na minimum. Zbog toga i raduje ~injenica da je izborenpovoljanrezultat, koji bi pri`eljkivali da se ostvari i u narednom duelu kvalifikacija za EP, 2. septembra u Minsku. Ovaj me~ je pokazao da ima igra~akojizaslu`uju da im se pru`iprilika i da za budu}nost bh. reprezentativnog fudbala ne treba brinuti. Mora se zaista konstatovati da nas jezapljusnuonovitalasoptimizma, {to na ovim prostorima i nije ba{ ~esta pojava. Da podsjetimo na stanje u kvalifikacionoj grupi D: na ~elu se nalaziFrancuska, koja je u {estodigranih duela osvojila 13 bodova, druga je Bjelorusija sa 12 bodova, ali iz sedam odigranih duela, dok je tre}a BiH sa 10 bodovaosvojenih u {estduela. Sljede}a dva okr{aja sa Bjelorusijom su dva najva`nija okr{aja u preostalom dijelu kvalifikacija. Ukolikonajbolji bh. fudbaleriostanunepora`eni u Minsku, a 6. septembra u Zenicislavepobjedu, onda su izgledi za bara`, kao drugoplasirane ekipe u grupi, veoma dobri. Ukoliko se u ta dva duela osvoje samo dva boda, onda bi se {ansa za plasman u doigravanje i dalje zadr`ala, ali bi tada zavisili i od ishoda duela koje bi ostvarili Rumunija i Albanija, a pogotovo od posljednjegsusretakojiBjelorusijaigra u kvalifikacijama u Bukure{tu. Naravno da bi najbolje bilo da zmajevi slave u oba susreta sa Bjelorusijom, jer bi se tadamogliuklju~iti i u borbu za direktniplasman kao prvoplasirani. Osimovihokr{aja, BiH jo{ ~ekajususreti sa Luksemburgom(7. oktobra u Zenici) i Francuskom (11. oktobra u Parizu). ^eka nas uzbudljivazavr{nicakvalifikacija. Samikrojimo svoju sudbinu, a ovaj dobro odigrani duel sa Gr~kom budi za optimizam.
Branko Majstorovi}

Fotosi: Didier Torche

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

13. august/kolovoz 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Dan domorodaca
Podupirati blagostanje domoroda~kih naroda i u~vrstiti veze s njima, i to po{tuju}i njihovu tradiciju, historiju, kulturu, kao i njihova prava - cilj je Svjetskog dana domoroda~kih naroda koji se od 1994. obilje`ava svakog 9. augusta. U oko 90 zemalja svijeta ima 5.000 razli~itih grupa domoroda~kih naroda, koji ~ine vi{e od pet posto svjetske populacije - ukupno oko 370 miliona ljudi. (Reuters)

Transplatacija lica
Charla Nash, iz Stamforda u ameri~koj dr`avi Connecticut bila je 2009. godine `rtva napada razjarenog {impanze. Lice joj je bilo bukvalno potpuno uni{teno, ali se nakon niza plasti~nih operacija, ta~nije transplatacije lica, skoro povratio nekada{nji izgled. (Reuters)

Demonstracija u ambasadi
Grupa ljudi upala je ju~er u libijsku ambasadu u Stockholmu, a jedan od njih je prijetio da }e sko~iti kroz prozor, saop}ila je policija, dodaju}i da je vjerovatno upad u ambasadu dio demonstracija. Oko 15 policajaca stiglo je na mjesto doga|aja i blokiralo ulaz u ambasadu, nakon ~ega su demonstranti savladani i izvedeni iz ambasade. (Reuters)

Conan u 3D
Legendarni varvarin svih vremena Conan vratio je na filmskom platnu. Conanove avanture ovaj put su u 3D akcionoj avanturi o`ivjele u filmu “Conan the Bar ba ri an“. Pre mi je ra je

13. august/kolovoz 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Jedanaesti mart
Japanci su upaljenim svije}ama ispisali 3. 11. obilje`avaju}i na taj na~in dan razornog zemljotresa i cunamija i odaju}i po{tu poginulim sunarodnjacima. Najve}e `rtve i razaranja su bila u Miyakou u provinciji Iwate. (Reuters)

Sony centar u plamenu
Neredi u Engleskoj ne jenjavaju, mada nemaju onu `estinu kao na po~etku kada razjarena rulja uni{tavala i palila sve na {to je nailazila. Meta je bio i Sony centar u sjevernom Londonu koji je zapaljen. Ina~e, bilans `rtava je dostigao cifru pet. (Reuters)

Predah s loptom
U Libiji se svakodnevno vode `estoke borbe izme|u snaga Moamera Gadafija i protivnika re`ima. ^etiri mlada Libijca iz pobunjeni~kih redova su ipak na{la malo vremena za zabavu. Na cesti koja vodi za Tripoli zaigrali su fudbal. Nesvakida{nji prizor u zemlji zahva}enoj krvavim gra|anskim ratom. (Reuters)

odr`ana u Los Angelesu, gdje su se predstavili protagonisti filma Jason Momoa (u sredini), Zoe Kravitz (lijevo) i njena majka glumica Lisa Bonet (desno). (Reuters)

42 Oglasi

13. august/kolovoz 2011.

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I

43

U`ivajte u aromi slatkih i so~nih crvenkastih plodova

NOVOSTI I PREPORUKE

Rajski ukus nektarina
Likopen i lutein na listi sastojaka koji ~ine aromati~no, so~no vo}e va`nim dijelom ljetnje ishrane, podsje}aju stru~njaci
Osim blagotvornog dejstva slatkih, so~nih nektarina po organizam, stru~njaci isti~u njihovu mo} da protjeruju suvi{ne kilograme. Poznati kao breskve sa krizom identiteta ili breskve sa ko`om {ljive, ukusni plodovi preporu~uju se svima, naro~ito ukoliko su organski gajeni. Nektarine, kao i njihove ro|ake breskve, odli~an su izvor po zdravlje blagotvornih materija poput karotena, kalijuma, flavonoida i prirodnog, vo}nog {e}era. LikoLutein vo}u i povr}u daje crvene, narand`aste i `ute tonove, a rije~ je o fitosupstancama koje smanjuju rizik od pojave sr~anih oboljenja, degenerativnih procesa na makuli (o~nom dnu), kao i nekih vrsta raka. Nastala ukr{tanjem breskve i {ljive, nektarina ima osobine obje vo}ne vrste. U {ali dijetolozi nektarinu ~esto zovu i breskvom sa krizom identiteta ili breskvom sa ko`om {ljive, ali je prepo-

Vitamini ne mogu popraviti {tetu
Novo istra`ivanje tajvanskih nau~nika pokazalo je da su pu{a~i koji se oslanjaju na pozitivne efekte multivitaminskih preparata u zabludi, jer vitamini ne mogu da poprave {tetu koju oni svom organizmu nanose pu{enjem. Zbog toga je neophodno da ljekari svojim pacijentima koji pu{e skrenu pa`nju na tu ~injenicu, jer im to mo`e biti dodatni motiv da poku{aju da prestanu da pu{e. Nau~nici su proveli dva odvojena eksperimenta u kojima su u~estvovala 154 pu{a~a, a zatim su poredili rezultate. Grupa od 74 ispitanika dobila je placebo, a druga polovina dobila je vitamin C. Nakon {to su popili tabletu, sat vremena su popunjavali anketu, a tom prilikom bilo im je dozvoljeno da pu{e koliko god `ele. Tokom tih sat vremena, ljudi koji su znali da su uzeli vitamin C pu{ili su dva puta vi{e od onih koji su znali da su uzeli placebo. Tako|er, ispitanici koji su uzeli vitamin C u anketi su odgovorili da se osje}aju kao da su za{ti}eni od raka i da zato opu{teno u`ivaju u cigaretama. Tako|er, ispitanici koji u na~elu vjeruju da }e ih svemo}ni multivitaminski preparati za{tititi od raka pu{ili su znatno vi{e od osoba koje su skepti~ne u pogledu efikasnosti vitaminskih suplemenata.

pen i lutein tako|er su na listi sastojaka, koji ~ine aro ma ti~no, so~no vo}e va`nim dijelom ljetne ishrane, podsje}aju stru~njaci.

ru~uju svima, naro~ito ukoliko je organski gajena. Bogata je vitaminima A i C, antioksidantima i vlaknima. Nutricionisti, osim blagotvornog dejstva so~nog vo}a po organizam, isti~u da je rije~ o plodovima, koji su idealni za one koji `ele da se oslobode po nekog kilograma vi{ka. U jednoj nektarini srednje veli~ine ima tek oko 60 kalorija, a ~ak oko 10 posto dnevnih potreba za vlaknima. Zahvaljuju}i tome, neredovna probava posta}e dio pro{losti, masne naslage oko struka topi}e se veoma brzo, a umjesto dosadnih ukusa u`iva}ete u aromi slatkih, so~nih crvenkastih plodova.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Mokasine ili baletanke?
Ljeti je sve te`e izdr`ati u zatvorenim prostorima, ali i u slojevima odje}e i zatvorenoj obu}i. Ali dresscode mnogih tvrtki to zahtijeva, pa nam nema druge. U potrazi za ugodnom i udobnom, a opet po takvom dreescodu, prihvatljivom obu}om naletjeli smo na mokasine balerinke u trgovinama. Naletite li na ovakav ili sli~an par obu}e, ne oklijevajte! Ova mokasina balerinka je tradicionalna, pa }e va{ dan u uredu biti u udobnim i dresscodu primjerenim cipelama. Osim toga, ne izgledaju li kao odrasle balerinke? Zamijenit }e va{e najdra`e balerinke, vas u~initi ozbiljnijom, a va{im }e stopalima biti jednako ugodno. S obzirom na godi{nje doba u urede }ete unijeti ljetnu opu{tenost uz ve} prije navedeno po{tivanje dresscodea.

Kupka od krastavaca za suhu ko`u
Za spravljanje kupke od krastavaca za su hu ko`u krupno izrendajte nekoliko ~istih zrelih krastavaca sa korom. Posebno umutite 2 jaja i po la ko u njih si paj te ka{iku pavlake i rendane krastavce. Obavezno se istu{irajte i istrljajte tijelo pilingom od mekinja, pa ga isperite. Na ~istu ko`u nama`ite masku koju ste napravili i potopite se u mlaku vodu. Poslije 15 minuta izmasirajte tijelo lufa rukavicom i istu{irajte se. Ako `elite, ovu masku mo`ete staviti i na lice i kosu.

Jabukova~a
Potrebno:
za jufke 300 grama bra{na malo {e}era vode po potrebi za punjenje: 6 komada jabuka 2 fild`ana {e}era kesica cimeta za agdu: 600 grama {e}era 9 fild`ana vode

Priprema:
Zakuhati tijesto od bra{na, {e}era i tople vode da bude kao za pitu. Pokriti i ostaviti 15ak minuta na sobnoj temperaturi. Prebaciti tijesto i izraditi ga kao za pitu u jedan ve}i kola~, koji nakon toga podijelimo na 2 manja kola~a. Razviti oba kola~i}a na male krugove, pomastiti uljem ili maslacem, kako vi{e volite, i ostaviti neko vrijeme da le`i. Razvu}i rukama jufku, posuti pomalo maslacem ili uljem i puniti na krajevima filom (pomije{ane izrendane jabuke sa {e}erom i cimetom). Saviti jufku i sje}i pravougaonike. Redati u ~etvrtastu tepsiju i pe}i na 200 stepeni dok ne porumeni. Kada porumeni, zaliti hladnom agdom koju smo napravili prethodno i ohladili. Ostaviti da se potpuno ohladi.

44

FELJTON

subota, august subota, 13. 30. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Muhamedova a.s. predskazanja (4)

Nakon kraljeva DOLAZE TIRANI
Godina 1260. je presudna za nastavak islamske historije. Te }e godine Mongoli napasti Kairo, s namjerom da ga osvoje i poru{e, ali }e do`ivjeti te`ak poraz kod mjesta Ajn D`aluta
Pi{e: Admir POZDEROVI]

…zatim }e nastupiti vladavina nasljednog kraljevstva, koje }e trajati koliko Allah bude htio, a nestat }e kada to Allah bude htio… Upra vo se to obis ti ni lo sa smr}u Alije. Muaviji su se kona~no ostvarile `elje. Postao je halifa. Od tada pa sve do kona~nog ukidanja hilafeta halifa nije biran, nego je vlast prelazila sa oca na sina ili nekog drugog bli`eg srodnika, {to je karakteristi~no za kraljevine. U tom vremenu bilo je slu~ajeva uzurpiranja vlasti, a vlast se ~esto preuzimala i oru`anim putem. To je potrajalo pune 1.263 godine, ta~nije sve do 1924. godine, kada Kemal Ataturk ukida hilafet sa sjedi{tem u Istanbulu. Emevije su prva dinastija koja je zaposjela vlast. Iz islamske dinastije Emevija (Muavija je njihov prvi halifa) bilo je ukupno 14 halifa. Emevije su se odr`ale na vlasti 89 godina. Abasije su pre uze li vlast od Eme vi ja

oru`anom borbom 750. godine. Emevijska prijestolnica je iz Damaska u Siriji prenesena na tlo Iraka. Najprije je to bila Ha{imija, a potom Bagdad.

Abasije
Od 750. pa sve do 1055. godine hilafetom su upravljale Abasije. Od 1055. do 1194. godine vlast su imali Turci Seld`uci, koji su se isticali kao dobre vojskovo|e za vrijeme dinastije Abasija. Nakon toga slabi mo} halifa te se potpuno gubi provalom Mongola i padom Bagdada 1258. godine, kada je pogubljen aktualni halifa El-Mustasim. Do 1261. godine Muslimani nisu imali halifu. Godina 1260. je presudna za nastavak islamske historije. Te }e godine Mongoli napasti Kairo, s namjerom da ga osvoje i poru{e, ali }e do`ivjeti te`ak poraz kod mjesta Ajn D`aluta, od kojeg se vi{e ne}e mo}i oporaviti. Naredne godine egipatski vladar Bejbers ustoli~it }e abasijskog nasljednika El-Mustansira na

Hvala Uzvi{enom Allahu d`.{, bez ~ije pomo}i i upute nikada ne bih uspio napisati ovu knjigu, hvala mu {to nam je poslao Muhameda a.s, poslanika koji }e nas obavijestiti o svim stvarima 1.400 i jo{ nekoliko godina unaprijed, daju}i nam instrukcije kako da zaslu`imo milost Bo`iju, kako da se pripremimo i suo~imo sa svim neda}ama koje }e nas zadesiti, kao i o drugim stvarima koje je spomenuo Bog u Kur’anu, a onda i Njegov poslanik u hadisima tokom svoje poslani~ke misije. Zaista nema zanimljivijeg govora do govora Allaha uzvi{enog. Zato se preporu~uje svim ljudima, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, da stalno ~itaju Kur’an, jer se Bog u Kur’anu obra}a svim ljudima svijeta, a ne samo muslimanima, ka`e autor ove knjige, objavljene 2004. ({tampano izdanje) u Gora`du te 2009. godine (elektronsko izdanje) u Br~kom. prijesto, iza kojeg }e slijediti jo{ 16 halifa iz dinastije Abasija. Tako }e potrajati sve do 1517. godine, kada osmanski sultan Selim osvaja Egipat. Od te godine na vlasti se smjenjuju osmanski sultani, sve do 1924. godine, kada Kemal Ataturk, uz pomo} stranih obavje{tajnih slu`bi sa Zapada, ukida hilafet, koji se ra spa da na mno{ tvo ma lih, uglavnom nacionalnih dr`ava. S tim se zavr{ava „… vladavina nasljednog kraljevstva“. Nakon kraljeva na red dolaze tirani. Kada se ta~no dogodio (ili }e se jo{ doga|ati) preokret ne mo`e se sa sigurno{}u tvrditi, jer se nakon raspada hilafeta stvorilo mnogo dr`avica u islamskom svijetu. Na ~elu mnogih od njih i danas se nalaze kraljevi. Kraljevi istovremeno mogu biti i tirani.

Tokom XX stolje}a ~este su revolucije i vojni udari. U arapskoj dr`avi Libiji pukovnik libijske vojske Moamer El-Gadafi prevratom preuzima vlast. Na sli~an na~in u~inili su to i Sadam Husein u Iraku i Pervez Musharaf u Pakistanu. Kod Sadama Huseina nikada ne}e biti utvr|ena cifra pobijenih i masakriranih u gu{enju pobuna u Iraku. ^ak ne}e prezati ni od upotrebe bojnih otrova. U ratu protiv Irana poginut }e oko osam miliona ljudi s obje strane, a invazijom na Kuvajt totalno }e ocrniti obraz muslimana i otvoreno prijetiti Saudijskoj Arabiji. U Afganistanu gra|anski ratovi i borba za vlast gotovo da i ne prestaju. Ajatolah Homeini zbacit }e sa trona iranskog {aha Rezu Pahlavija, a turska armija dr`i pod stalnom prismotrom svaku progresivnu ideju koja se javlja u turskim intelektualnim krugovima, ne ostavljaju}i joj nimalo demokratskog prostora za razvijanje. Al`irska vojska izvr{it }e strahovite pokolje u selima za koja je utvr|eno da

Misije za historiju (4)

Slijetanje u Okeanu Oluja
U 22 sata sna`na eksplozija je zatresla brod. Elektri~na energija je dramati~no oslabila, a kiseonik po~eo da isti~e iz broda. U operativni centar u Houstonu sa broda je stigla danas ~uvena poruka: Houston, we’ve got a problem !”
“Apollo 12” je bila druga misija , slijetanja na mjesec sa ljudskom posadom. Njen cilj je bio da izvr{i detaljno nau~no istra`ivanje mjeseca. Kosmi~ka letjelica sa posadomkoja se sastojala od Carlsa(Pita) Konrada Mla|eg, komandanta; Ricarda F. Gordona, pilota komandnogmodula; i Alana L. Bina, pilotalunarnogmodula, je lansirana iz Kenedi kosmi~kog centra, u Floridi, 14. novembra, 1969. Precizno slijetanje na mjesec je izvr{eno pomo}u automatskog navo|enja, sa manjim ru~nim korekcijama potrebnim u finalnim fazama spu{tanja. Letjelica je dotakla tlo ta~no 110.5 ~asova od uzlijetanja (ground elapsed time GET), samo 183 metra od cilja, kosmi~kog broda Surveyor III. Slijetanje je bilo u Okeanu Oluja. Ovo precizno slijetanje je bilo od velikog zna~aja za budu}i programistra`ivanjamjeseca, zato jer su sada mogle da budu istra`ene te{ko pristupa~ne oblasti od velikognau~noginteresa. Prva od dvije planirane aktivnosti van letjelice je po~ela u 115 ~asova GET. izlo`enosti mjese~evoj sredini. Uslijedili su jo{ jedanperiododmora i kona~neprovjereprijeuzlijetanja lunarnog modula u 142 ~asova GET. Poslije prelaska posade u komandni modul, lunarnim modulom se daljinskiupravljalo da bi udario u povr{inu mjeseca i stvorio prvi ikada zabilje`eni vej{ta~ki zemljotres. Komandni modul je sletio u Pacifi~ki okean u 244.5 ~asova GET. “Apollo 13” Trebalo je to da buderutinski let, gotovo kao slu`beni put. Astronauti su imali da otputuju na mjesec, pokupene{tokamenja, posvr{avajunekeposlove, pro{etajumalo, slikaju se za uspomenu i vrateku}i ba{ na ru~ak. Istim putem ve} su pro{liApollo 11 i Apollo 12 i staza je ve} bila utabana. Dodu{e, neki proroci i vidovnjaci su govorili da broj 13 i nije zgodan i da bi NASA trebalo da ga presko~i. ^isto zbog uroka. Apollo 13 je lansiran iz Kenedijevog svemirskog centra 11. aprila 1970. u 14:13:00 po isto~noameri~komvremenu. Trinaestminuta kasnije brod je u{ao u orbitu oko zemlje ~ime je okon~ana prva kriti~na faza leta. Zatim je sledilo ponovo uklju~ivanje raketnih motora kako bi se letjelica usmjerila ka mjesecu. Sa broda su u zemaljsku kontrolustizaliuobi~ajeniizjve{taji ~itav taj i slede}i dan. A onda je do{ao 13. april.

Ameri~ka zastava
Kamera u boji postavljena na ta~ku slijetanja je omogu}ila direktan televizijski prijenos spu{tanja oba astronauta na povr{inu mjeseca. Kasnije je do{lo do prekidatelevizijskogprijenosazbognepa`ljivog usmjeravanja kamere u pravcu sunca. Posada je postavila ameri~ku zastavu i konstrukciju za eksperiment sa solarnim vjetrom. Prikupili su mjese~eve uzorke tokom prve{etnjekoja je trajalapribli`no ~etirisata. Nakon7-satnogodmora, druga {etnja je po~ela u 131.5 ~asova GET. Dva astronauta su zapo~ela svoj geolo{ki zadatak. Put je bio duga~ak pribli`no 1.311 metara i trajao je 3 sata i 50 minuta. Tokom puta su prikupljeni do-

kumentovaniuzorci, uzroci iz kratera i uzroci za gasnu analizu. Uzorci Apolla 12 su bili uglavnom bazalti, tamno-obojeno vulkanskokamenje, i bili su stotinamagodina mla|i od kamenja prikupljenog na Apollu11. Posada je fotografisala Surveyor III, koji je sletio na povr{inu mjeseca aprila 1967. Astronauti su donijeli instrumente i nekedijeloveletjeliceSurveyor III natrag na zemlju radi ispitivanja njihove dugotrajne

Baksuzni broj 13
Uve~e tog dana, nakon {to je posada u ve~ernoj TV emisiji javila da je sve u redu i da sve te~e po planu, ta~no u 22 sata7 minuta i 53 sekundesna`naeksplozija je zatreslabrod. Elektri~naenergija je dramati~nooslabila, a kiseonikpo~eo da isti~e iz broda. U operativni centar u Hjustonu sa broda je stigladanas~uvenaporuka: Houston, we’ve got a problem !” Brodovi Apollo serije se sastoje

OSLOBO\ENJEgodine subota, 13. august 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
[panski osvaja~ Ernan Kortes zauzeo i razorio, nakon tromjese~ne opsade, aste{ki grad Teno~titlan.

45

1521. 1624. 1792. 1814. 1820. 1826. 1863. 1868. 1871.

Francuski kralj Luj XIII postavio za prvog ministra kardinala Ri{eljea.

Francuski revolucionari uhapsili ~lanove kraljevske porodice, tri dana nakon ukidanja monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI. Holan|ani ustupili Velikoj Britaniji Rt dobre nade. Ro|en britanski muzikolog D`ord` Grov, autor “Rje~nika muzike i muzi~ara“ (4 knUmro francuski ljekar Rene Teofil Jasint Lenak, koji je 1819. izumio stetoskop.

Alfred Hi~kok

jige 1879-89).

su na „demokratskim“ parlamentarnim izborima glasali za islamsku partiju. Sirijski predsjednik borbenim avionima bombardirat }e svoj grad i svoj narod u njemu, s katastrofalnim posljedicama. Egipatski zatvori puni su islamskih u~enjaka koji su se usudili kritizirati postoje}u vlast.

Carigrad
Pored „doma}ih“ tirana, zna~ajno mjesto zauzimaju strani osvaja~i. Gotovo sve muslimanske dr`ave dugi niz godina bile su izlo`ene represalijama kolonijalista, koji su na najsvirepiji na~in vladali i izrabljivali prirodna bogatstva i radnu snagu. Koliko je crnih mla di}a iz Afri ke odvedeno u roblje samo Allah d`.{. zna. Poseban vid tiranije do`iv lja va ju mu sli ma ni ^e~enije, Dagestana, Ka{mira, Filipina, Indonezije, Bosne,

a Palestina je rak-rana, koja }e jo{ dugo vremena razarati islamsko tkivo. Istinu si rekao, o Allahov poslani~e. Od pojave Bo`ijeg poslanika u srcu arapske pustinje me|u najgorim ljudima toga vremena, pa u narednih 1.000 godina, muslimani se sve vi{e kulturno, nau~no i emocionalno uzdi`u na dru{tvenoj ljestvici i zauzimaju tron svijeta. Nemjerljiv je doprinos mu slimanskih nau~nika u medicini, astronomiji, matematici, fizici, filozofiji i drugim prirodnim i dru{tvenim naukama tog vremena. Tokom ~itave ljudske civilizacije u „trendu“ su osvajanja. I na tom polju muslimani bilje`e zna~ajne uspjehe. Tako npr. Arapi osvajaju [paniju i suvereno njome vladaju preko 500 godina, a Turci Osmanlije opsjedaju Be~. Bagdad je u svoje vrijeme bio jedan od naj-

ve}ih svjetskih kulturnih i privrednih centara. Na po~etku IX stolje}a islamska prijestolnica broji oko dva miliona stanovnika. Nakon osvajanja Carigrada prijesto se seli u grad na Bosforu te jo{ vi{e ostvaruje utjecaj na Evropu, kako kulturni, tako i duhovni. Kako to obi~no biva, na vrhuncu mo}i kraljevi, carevi, predsjednici i svi njihovi podanici odaju se java{luku, bludu, nemoralu, alkoholu... Umjesto da se bore za opstanak i ja~anje vlastite dr`ave, odaju se raznim tjelesnim u`icima i nemilice tro{e blaga koja su njihovi prethodnici skupljali. Svakako da to biva obilato „pomagano“ od strane njihovih neprijatelja, koji „dolaze u ov~jem runu, a unutra su grabe`ljivi vuci!“
(Sutra: Ljubav prema dunjaluku, mr`nja prema smrti)

Umro francuski slikar E`en Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog “Fausta“ i napisao “Dnevnik“ u kojem je izlo`io zapa`anja o umjetnosti (“Danteova barka“, “Ulazak krsta{a u Carigrad“, “Na barikadama 28. jula 1830.”). U Peruu i Ekvadoru po~ela serija zemljotresa u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.

1899. Ro|en engleski filmski re`iser Alfred D`ozef Hi~kok. Proslavio se kriminalisti~kim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom `anru (“Ptice“, “Psiho“, “39 stepenica“, “Sjeversjeverozapad“).

Ro|en njema~ki revolucionar Karl Libkneht, jedan od osniva~a i vo|a Komunisti~ke partije Njema~ke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao je protiv njema~kog i me|unarodnog imperijalizma i jedini je glasao protiv ratnih kredita u decembru 1914. Bio je jedan od vo|a Novembarske revolucije u Njema~koj 1918, ali je poslije gu{enja revolucije uhap{en i u januaru 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg. Ro|en njema~ki in`enjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao je 1929, a 1939. avion Me{er{mit 209 sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao je svjetski rekord u brzini. Ro|en kiparski arhiepiskop Makarios III, vo|a pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsjednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od istaknutih lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1902. 1913. 1914. 1961.

Kemal Ataturk

Francuska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1923. Mustafa Kemal Ataturk postao prvi predsjednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. sproveo je radikalne reforme u zemlji pribli`iv{i Tursku Evropi.

National Aeronautics and Space Administration (NASA) je ameri~ka svemirska agencija, osnovana 29. jula 1958. godine s ciljem ostvarivanja javnog svemirskog programa Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Cilj joj je i dugoro~ni razvoj civilnih i vojnih letjelica. Nakon {to je Sovjetski savez oktobra 1957. godine lansirao prvu svemirsku letjelicu Sputnjik 1, SAD je usmjerio sve svoje napore u ovom smjeru. U to vrijeme zapo~ela je debata u SAD-u oko svemirskog programa jer je Sovjetski savez ozbiljno zaprijeto SAD-u u pogledu nacionalne sigurnosti i tehnolo{kog lider{ipa. I tada{nji predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je podr`ao program svemirskih aktivnosti. Nakon toga, ubrzano je po~eo razvoj same NASA-e, ali i svemirskih programa koji su se odvijali u ovoj agenciji. Tako je zapo~ela era velikih misija u svemir, spu{tanja na mjesec koje je cijeli svijet pratio i drugih velikih misija koje su trajale danima i mjesecima. Rezultat je da su ljudi u posljednjih pola stolje}a uspjeli napraviti letjelice kojima mogu putovati u svemir, posljednjih godina ~ak i turisti~ki. A da to nije kraj pokazuje najbolje podatak da je NASA raspisala vi{emilionski vrijednu nagradu onome ko uspije prona}i jeftiniji, br`i i lak{i put u svemir. Zbog svega toga, vrijedi upoznati se sa historijskim letovima u svemir. od nekoliko modula: komandnog, servisnog i lunarnog. U servisnom modulu nalaze se osnovne zalihe kiseonika, izvori elektri~ne energije, te brojni ure|aji od velikogzna~aja za sve faze leta. U ovoj eksploziji bas servisni modul je bio te{ko o{te}en. Posjetamjesecuvi{enije dolazila u obzir i svi dalji napori bili su koncentrisani na golo spa{avanje posade. Apollo se sa zemlje lansirao po “putanji slobodnog povratka“ Brzi. nabroda pri polijetanju je ne{to manja od druge kosmi~ke brzine te brodnemadovoljno“snage“ (tj. brzinu) da sasvimnapusti zemlju. Tako je, prepu{ten sam sebi, bez ikakve intervencije posade ili zemaljske kontrole, ~isto po sili zakona nebeske

mehanike Apollo 13 nastavio put, obi{ao mjesec i zatim krenuo put zemlje. Lunarni modul je postao jedini izvor svih zalih potrebnih za `ivot. Ali modul je gra|en za dva dana i za dva ~ovjeka, a na brodu se nalazilo tri astronauta i put dug tri dana. Da bi se {to vi{e sa~uvalo elektri~ne energije sve {to nije bilo neophodno isklju~eno je. Komandnimodul je bio neo{te}en, ali nikad do tadanije bio potpuno isklju~en u ranijim letovima. Pitanje je bilo kako }e se pona{ati kad se brod pribli`i zemlji i kad se budu ponovo uklju~ili ure|aji za ulazak u atmosferu. Temperatura je opala do ta~ke mr`njenja, vode za pi}e je bilo malo i posadi je pretila ozbiljna `e|. Uz to vazduh u kabni je prestao da se filtrira... Dole na zemlji cijeli svet je pomno pratio dramu na brodu. Prve vijesti u novinama i TV emisijamabile su posve}ene trojici kosmonauta u Apolu 13. Pravile su se razne varijante i verzije mogu}eg spa{avanja. U novinama se raspravljalo o eventualnojpomo}iRusakoji su navodno mogli da po{alju svoj brod u pomo} Apollu... Drama je trajala tri dana.
(Sutra: Posljednji let Apolla)

Vlasti Isto~ne Njema~ke zatvorile granicu izme|u Isto~nog i Zapadnog Berlina kod Brandenbur{ke kapije i po~ele izgradnju 155 kilometara duga~kog zida prema granici sa Zapadnom Njema~kom, koji je u narednih 38 godina bio simbol podijeljene Njema~ke i hladnoratovski simbol podijeljenog svijeta. Zid je probijen u novembru 1989, nakon ~ega se Njema~ka ponovo ujedinila.

1964.

U Velikoj Britaniji izvr{ene posljednje smrtne kazne vje{anjem dvojice zatvorenika u Liverpulu i Man~esteru, osu|enih na smrt zbog ubistva.

Fidel Kastro

Banju Luku pogodio zemljotres, koji je trajao tri minuta. Ja~ina epicentra iznosila je osam stepeni Merkalijeve skale. Povrije|eno 75 osoba, a pri~injena je znatna materijalna {teta. U 59. godini umro generalni sekretar NATO-a Manfred Verner. Biv{i ministar Zapadne Njema~ke do{ao na ~elo NATO-a 1988. godine, kada je zamijenio Britanca lorda Karingtona. [vicarske banke i jevrejske grupe postigle sporazum kojim je predvi|ena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za `rtve holokausta u Drugom svjetskom ratu. Politi~ki lideri Makedonaca i Albanaca potpisali u Ohridu mirovni sporazum kojim su okon~ani vi{emjese~ni sukobi ove dvije etni~ke zajednice u Makedoniji. Libija i porodice `rtava bomba{kog napada na Pan Amov avion nad jezerom Lokerbi postigle su dogovor o nadoknadi {tete u visini od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji tog aviona stradalo je 270 ljudi.

1981. 1994. 1998. 2001. 2003. 2004. 2009.

1927. Ro|en kubanski revolucionar i dr`avnik Fidel Ruz Kastro, pod ~ijim je vo|stvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalisti~ka revolucija.

Po~elo emitiranje programa BHTV1.

Zgrada UN-a

Umro ameri~ki legendarni gitarista Les Pol koji je svojom elektri~nom gitarom promijenio tok muzike. Dobitnik je dva Gremija za album “Les Pul & Friends: American Made, World Played“.

1992. Vije}e sigurnosti UNa usvojilo rezoluciju 770 i 771 o BiH.

46
Premijer liga BiH uta pob ner por

SPORT
2. kolo d:p-g bod

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA

@eljezni~ar do~ekuje Prijedor~ane

1. Sarajevo 2. [iroki Brijeg 3. Vele` 4. Borac 5. Slavija 6. Travnik 7. Zrinjski 8. Olimpic 9. Rudar 10. Leotar 11. Zvijezda 12. ^elik 13. Sloboda 14. @eljezni~ar 15. GO[K 16. Kozara

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1

2:1 2:1 2:1 1:0 1:0 2:2 2:2 1:1 1:1 0:0 0:0 1:2 1:2 1:2 0:1 0:1

3 3 3 3 3 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

Bogi~evi}: Ostali smo

du`ni navija~ima
Amar Osim u susretu protiv Rudara ne ra~una na Drakula, E. ^oli}a i Vi{}u, koji je i zvani~no postao ~lan turskog Istanbula Poziv navija~ima
Nakon tri uzastopna poraza, od ~ega su dva protiv Maccabija i jedan od [irokog Brijega, za @eljezni~ar je pobjeda protiv Rudara iz Prijedora imperativ, pogotovo jer se utakmica igra na Grbavici. S obzirom na kvalitet plavog tima, stoper plavih Jadranko Bogi~evi} tvrdi kako nije samo me~ protiv Rudara imperativ ve} i svaki naredni. "Pobjeda je imperativ, pogotovo jer smo navija~ima ostali du`nici iz me~eva protiv Maccabija u Tel Avivu i [irokog na Pecari. Moramo pokazati mnogo vi{e nego u tim susretima i pobijediti. Ne}e biti lako, jer je Rudar dobra ekipa, sa nekoliko sjajnih pojedinaca, ali kvalitetniji smo. Moramo pokazati pravo lice", najavljuje Bogi~evi}. Amar Osim u ovom susretu ne mo`e ra~unati na nedovoljno oporavljene Dejana Drakula i Elvira ^oli}a, te Edina Vi{}u, koakon uvodnog remija sa Zrinjskim, zahvaljuju}i pogotku Be{lije u sudijskj nadoknadi, nogometa{e Travnika o~ekuje gostovanje kod Olimpica, ekipe koja tradicionalno zadaje mnogo glavobolje Travni~anima. "Kolega Janjo{ je dobro poslo`io tim za ovu sezonu, a to su pokazali u Prijedoru. Oni su favoriti u duelu sa nama, ali to ne zna~i da }emo u Sarajevo oti}i sa bijelom zastavom", kazao je Ned`ad Selimovi}, trener NK Travnik. Olimpic je drugi me~ u te{koj avgustovskojserijiTravnika. Podsjetimo, na Pirotu ovog mjeseca dolaze @eljo i Borac, a u 4. kolu Travnik gostuje u Grada~cu.

SUBOTA ^elik - Zrinjski (^ui}, Pro{i}, Budimli}) Olimpic - Travnik (Valji}, ^i{i}, Kne`evi}) @eljo - Rudar Prijedor (Parad`ik, [irko, Kuljaninovi}) Zvijezda - [iroki Brijeg (Pilav, Ibri{imbegovi}, Turudi}) Borac - Leotar (Paji}, Imamovi}, Tomas) Sloboda - Kozara (Pro{i}, Vinceti}, Topi}) Vele` - Slavija (Burekovi}, Ba{i}, Goji}) NEDJELJA GO[K - Sarajevo (Zrili}, Peri}, Be~irevi}) 17 19.30 - TV 17 21 17 20 17 17

Bogi~evi}, Stan~eski i Markovi} u razgovoru sa Osimom

Me|unarodni nogomet
NJEMA^KA Bundesliga
2. kolo

Subota: Freiburg - Mainz, Hamburg Her tha, Hof fenheim - Borussia (D), Nürnberg - Hannover, Schalke - Köln, Wolfsburg - Bayern, Borussia (M) - Stut tgart. Nedjelja: Kaiserslautern - Augsburg, Bayer - Werder. ENGLESKA Premiership
1. kolo

ji je od ju~er i zvani~no ~lan turskog Istanbula. Plavi }e na ime obe{te}enja dobiti 400.000 eura u nekoliko rata. Osim pomenute trojke, svi ostali su u kombinaciji za me~, a nije isklju~eno da Osim na teren po{alje i ne{to izmijenjenu formaciju u odnosu na ranije susrete. Naime, u prijateljskom susretu protiv had`i}kog Radnika @eljo je igrao sa dva napada~a (Adilovi}, Selimovi}) pa nije isklju~eno da oni nastupe i protiv Rudara. "Vidje}emo ho}emo li to po-

ku{ati protiv Rudara. Sve ovisi o potrebema", kazao je Osim i dodao kako je za njegovu ekipu definitivno postojao bolji na~in da se najavi drugo kolo... "Rudar je dobra prilika da se poka`e karakter. Imamo snage da se vratimo na pobjedni~ki kolosijek", smatra Osim, koji dr`i da je Rudar izuzetno neugodna ekipa, pogotovo na Grbavici, te da }e u redovima plavih biti nekoliko izmjena u odnosu na tim koji je istr~ao protiv [irokog. "Nisam nezadovoljan zalaga-

njem protiv [irokog, ve} rezultatom, tako da ne}e biti puno promjena, ali }e ih biti", najavio je Osim. Te promjene bi mogle zna~iti da }e priliku od prve minute dobiti Markovi}, Stan~eski, te vjerovatno Adilovi} i Selimovi} u paru, dok bi iz ekipe ispali B. ^oli}, Svraka i Be{lija. Vjerovatan sastav: Kari}, Markovi}, Bogi~evi}, Vasili}, Kvesi}, Stan~eski (Svraka), Savi}, Selimovi}, Adilovi}, Zeba, Smaji}.
J. LIGATA

Subota: Blackburn - Wolverhampton, Fulham - Aston Villa, Liverpool - Sunderland, Queens Park Rangers - Bolton, Wigan Norwich, Newcastle - Arsenal. Nedjelja: Stoke - Chelsea, West Bromwich - Manchester United. Ponedjeljak: Manchester City - Swansea. Odgo|en je me~ Tot tenham - Ever ton. FRANCUSKA LeChampionnat
2. kolo

N

Travnik pred Olimpic

Sarajlije favoriti, ali...
"I pro{le sezone smo imali te`ak raspored na startu. Svakako da }emo nakon avgustovskih pet kola biti mnogo pametniji. U timu ima dosta mladih igra~a, a jo{ nismo rije{ili registraciju Dude pa }emo neke nedostatke morati rje{avati u hodu", dodaje Selimovi}. Vjerovatni sastav: Fejzi} - E. Varupa, Ribi} (Terzi}), Mi{i}, La{ tro - N. Va ru pa, Ive {i}, ^uri}, Red`epi (Zatagi}) - Be{lija, Karali}.
Mogu li se Travni~ani radovati protiv Olimpica? ENI news

Subota: Lorient - Bordeaux, Lyon - Ajaccio, Rennes - PSG, Saint-Etienne - Nancy, Sochaux - Caen, Toulouse - Dijon, Valenciennes - Brest. Nedjelja: Auxerre - Marseille, Evian Thonon Gaillar - Nice, Lille - Montpellier. HRVATSKA HNL
4. kolo

Subota: Rijeka - Vara`din, Zadar - Lokomotiva, Cibalia - Slaven Belupo, Istra 1961 Hajduk. Nedjelja: Split - Osijek.

Mutu i Tamas zauvijek izba~eni iz reprezentacije
Problemati~ni nogometa{ Adrian Mutu dobio je do`ivotni izgon iz rumunske reprezentacije, jer se uo~i prijateljske utakmice protiv San Marina opijao sa svojim saigra~em. U ponedjeljak nave~er su Mutu i Gabriel Tamas, stoper West Bromwicha otprije poznat po opijanju, zavirili u ~a{icu i naru{ili pravila pona{anja koja je postavio selektor Victor Piturca. Poput Mutua, i Tamas je zauvijek otpisan iz reprezentacije.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
^elik do~ekuje Zrinjski

47

Olimpic do~ekuje Travnik u Lukavici

Svi o~ekuju pobjedu

nad plemi}ima
Ako odigramo na razini od prije sedam dana, nema dileme da }emo se radovati, kazao je trener Boris Gavran koji zbog isklju~enja ne}e sjediti na klupi
Poraz u prvom kolu protiv Vele`a ve} je stvar pro{losti i sve misli u zeni~kom premijerliga{u su okrenute subotnjoj utakmici sa Zrinjskim. Zbog direktnog TV prijenosa na BHT, termin odigravanja me~a je pomjeren sa nedjelje na subotu u 19.30 minuta. O predstoje}em duelu na Bilinom po lju Bo ris Ga vran, {ef stru~nog {taba, i novajlija u timu Aleksandar Kiki} su kazali kako jedva ~ekaju po~etak me~a i da se nadaju da }e uz podr{ku navija~a do}i do `eljenih bodova. Trener Boris Gavran zbog isklju~enja u Vrap~i}ima ne ma pravo voditi svoju ekipu protiv Zrinjskog: "Ekipu }e protiv Mostaraca voditi moj saradnik Elvedin Beganovi} i vjerujem da }e biti uspje{an", izjavio je trener ^elika koji }e osim utakmice kazne, u blagajnu NSBiH uplatiti i nov~anu kaznu od 200 KM. U posljednja tri (dva prvenstvena i jedan kup) me~a, ^elik je Zrinjskog pred svojim navija~ima svladao isto toliko puta uz gol-razliku 9:2. U ^eliku vjeruju da }e ponoviti dobru igru uz Vrap~i}a i da pobjeda ne}e izostati. "Ako odigramo na razini od prije sedam dana, nema dileme da }emo se radovati. Zrinjski je mnogo ozbiljnija ekipa nego pro{le sezone, pokazali su kvalitet i u me~u protiv Travnika, me|utim vjerujem da }emo u kvalitetnoj predstavi slaviti pobjedu. U~ini}emo sve da

Olimpic prvu ovosezonsku pobjedu tra`i protiv vezira

Suba{i} se vratio,

KISO ODLAZI
Najmla|i sarajevski premijerliga{ }e u dana{njem susretu biti ja~i za biv{eg reprezentativca na{e dr`ave Admira Vladavi}a Kiso u Liberecu?
Olimpic }e u Isto~nom Sarajevu ugostiti ekipu Travnika u okviru 2. kola Premijer lige BiH. Obje ekipe imaju po bod nakon prvog kola, s tim da su vukovi svoj osvojili na strani, dok su veziri ispustili dva na doma}em terenu. U taboru doma}ih vlada optimizam, a {ef stru~nog {taba Mehmed Janjo{ nada se povoljnom rezultatu. ''Travnik je iskusna ekipa i ne}e nam biti lako da upi{emo pobjedu. Ipak, smatram da smo favoriti i cilj su nam tri boda. Igra}emo borbeno i vjerujem da }emo na kraju slaviti'', rekao je Janjo{. Najmla|i sarajevski premijerliga{ }e u dana{njem susretu biti ja~i za biv{eg reprezentativca na{e dr`ave Admira Vladavi}a koji je, kao {to je poznato, dobio potrebne papire iz slova~ke @iline. Spomenimo i to da se u Olimpic vratio biv{i kapiten ovog kluba, Muhamed Suba{i}, kojem je propao inostrani anga`man u ukrajinski Volyn. Ipak, postoji mogu}nost da klub sa Otoke nakon ove utakmice ostane bez drugog igra~a. Rije~ je o Nenadu Kisi, mladom reprezentativcu BiH, koji je u januaru ove godine iz ^ukari~kog stigao u Olimpic. Naime, ovaj veznjak }e danas otputovati u ^e{ku, na probu u Slovan Liberec.
A. MEHANOVI]

Boris Gavran: O~ekujem pobjedu

mi budemo ti koji }e diktirati tempo. Od prvog minuta izvr{it }emo pritisak na zadnju liniju Mostaraca, kako bismo {to prije utakmicu poku{ali okrenuti toku koji nama odgovara", optimista je trener Boris Gavran. Mogu}i sastav: Nurkovi}, Brkovi}, ^ovi}, Jusi}, Sadikovi}, Isakovi}, He}o, Puri}, Kiki}, Had`i}, Tosunovi}.
Mi. D.

Kalajd`i} potpisao za Vele`
Mladi fudbaler Anis Kalajd`i} (19) novo je ime u ekipi Vele`a. Kalajd`i} je odbrambeni fudbaler, a potpisao je ~etverogodi{nju saradnju sa klubom. On je tre}i igra~ koji je ovog ljeta iz omladinskih pogona prekomandovan u tim Mirze Vare{anovi}a.

Sloboda doma}in novajliji

Juniori juri{aju na Kozaru
Od starijih igra~a o~ekuje se nastup golmana Mujki}a, Nikoli}a, Zoleti}a, Halilovi}a te Milutinovi}a
Sloboda }e bez nekoliko standardnih prvotimaca danas na Tu{nju do~ekati novajliju u Premijer ligi BiH, Kozaru iz Bosanske Gradi{ke. Od ranije, zbog nepotpisanih ugovora, pravo nastupa nemaju Dilaver Zrnanovi}, Adnan Jahi}, Semir Slomi} i Almir Beki}, dok zbog povreda Ibrahim Crnki}, trener crvenocrnih, ne mo`e ra~unati i na juniore Damira Murselovi}a i Harisa Ribi}a, strijelca u pro{losedmi~nom porazu Slobode od Sarajeva (1:2). "Situacija je zaista te{ka, pa zbog toga o~ekujem i te{ku utakmicu", po`alio se Crnki}, napominju}i da nema ni dovoljan broj juniora koje bi mogao uvesti u prvi tim. Na Ko{evu, protiv Sarajeva, tuzlanski trener je izveo sastav ve}inom sastavljen od juniora. Tako }e, ~ini se, biti i danas na Tu{nju. Od starijih o~ekuje se nastup golmana Denisa Mujki}a, Stani{e Nikoli}a, Muamera Zoleti}a, Almira Halilovi}a, te Milana Milutinovi}a, prido{lice iz Srbije. Sve ostalo, uklju~uju}i i rezerve, bi}e juniori, koji }e debitovati pred doma}om publikom. A. [e.

Nastupi}e sli~an sastav kao i na Ko{evu

48

SPORT

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Pranji} izba~en iz REPREZENTACIJE
Selektor hrvatske nogometne re pre zen ta ci je Sla ven Bi li} odlu~io je iz reprezentacije isklju~iti reprezentativca i igra~a njema~kog Bayerna Danijela Pranji}a, objavljeno je u petak na konferenciji za novinare. Razlog za takvu odluku je nedoli~an na~in na koji je Pranji} iskazao svoje nezadovoljstvo statusom u reprezentaciji nakon prijateljske utakmice izme|u Irske i Hrvatske, odbiv{i se rukovati sa stru~nim {tabom. ‘’Pranji} je nakon utakmice na nedoli~an na~in iskazao nezadovoljstvo svojim statusom. Na njega vi{e ne}emo ra~unati. Zahvalili smo mu na ovih pet godina saradnje i `elimo mu sre}u u daljnjoj karijeri’’, rekao je Bili}.

Kadeti i juniori BiH igraju po dva me~a protiv Makedonije

Malko~evi} i Kara~i}

objavili spiskove
Nakon jednodnevnih okupljanja obavljenih u Visokom po~etkom ovog mjeseca, selektor kadetske selekcije BiH Sakib Malko~evi} i selektor juniorske selekcije BiH Toni Kara~i} objavili su spiskove za prijateljske utakmice koje }e ove na{e selekcije odigrati protiv odgovaraju}ih selekcija Makedonije u Skoplju 22. i 24. augusta. Na{e mlade nade okupi}e se 18. augusta u Vogo{}i, a polazak za glavni grad Makedonije je tri dana kasnije. Obje selekcije}e prveutakmiceodigrati 22. augusta u 17 sati, a druge su na rasporedu dva dana kasnije sam po~etkom u 11 sati. Spisak selekcije U-17: Vedran Kjosevski (@eljezni~ar), Darko Dejanovi} (Borac), Goran Juri} (Inter Zapre{i}), Edin Sal~in (Triestina), Ivan Ostoji}, Antony Rozi}, Marin Gali}, Josip Jozi} (Zrinjski), D`enan Burekovi} (^elik), Faris Hand`i}, Almin Zuki}, Aldin Husovi} (Sarajevo), Mijat Ga~inovi}, Sr|an Babi} (Vojvodina), Almir D`aferovi} ([turm), Josip ^orluka ([iroki Brijeg), Samir Isanovi} (Zvijezda Grada~ac), Dino Haskovi} (@eljezni~ar), Adnan Jahi} (Gradina), Haris Ribi}, Semir Musi} (Sloboda), Fedor Predragovi} (Borac), Namir Alispahi} (Iskra Bugojno), Eldar Bekti} (Bratstvo) i Dino ^emalovi} (Vele`). Spi sak se le kci je U-19: Kristijan Jajalo (Dinamo Zagreb), Stefan \aku{i} (Kozara), Danijel Graovac, Safet [iv{i}, Zdenko Bila~ (Dinamo Zagreb), Ivan Kukavica, Zvonimir Ko`ulj ([iroki Brijeg), Nikola Jankovi} (Slavija), Armin Sarvan (Olimpic), Dino Bevab (Zagreb), Anid Travan~i} (Lokomotiva Zagreb), Sa njin Prci} (Soc haux), Nermin Zoloti}, Armin Hod`i} (@eljezni~ar), Amar Rahmanovi} (Sloboda), Adnan Hrelja, Muhamed Plakalo (Sarajevo), Maleti} Marko (Utrecht), Boban \eri} (In|ija) i Ognjen Petrovi} (Kozara).
S. Sp.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 126475 10 P Sarajevo, 1. 7. 2011. godine Tu`itelj: Mikrokreditna organizacija "EKI" Sarajevo Tu`eni: Safet Alispahi} i drugi Radi: Isplata duga Vsp: 16.179,46 KM

NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).

PREMIJER OMLADINSKE LIGE BiH
BOSNA I HERCEGOVINA
Kadeti uta pob ner por 2. kolo d:p-g bod

POZIV
za tu`enog RASIM DEDI] Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu zakazanu za 16. 11. 2011. godine u 9 sati, pred ovaj sud u sobu broj 330. Sudija Sanja Vu~ijak

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 129759 10 P Sarajevo, 12. 7. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Selimovi} - Fazlagi} Amela, u pravnoj stvari tu`itelja MIKROKREDITNA ORGANIZACIJA "EKI" SARAJEVO, ul. D`emala Bijedi}a do br. 133, zastupana po punomo}niku Adini Buzurovi}, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enih ^OMOR EDIN iz Had`i}a, ul. Garavci br. 138 i "MINAH" DOO HAD@I]I, ul. Had`eli bb, radi isplate duga, v.s.p. 8.361,00 KM, dana 12. 7. 2011. godine donio

je na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a OBJAVLJUJE

PRESUDU
zbog propu{tanja Prvotu`eni ^omor Edin i II-tu`eni "Minah" d.o.o. su du`ni tu`itelju na ime duga solidarno isplatiti iznos od 8.361,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, shodno Zakonu o visini stope zatezne kamate, po~ev od 12. 1. 2010. godine, pa do isplate, kao i nadoknaditi mu tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 769,30 KM, a sve u roku od 30 dana. POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba u smislu ~l. 183. st. 1. ZPP-a. SUDIJA Amela Selimovi} - Fazlagi} s. r.

Fabregas potpisuje

danas za Barcu
Reprezentativac [panije i igra~ Arsenala Cesc Fabregas u subotu ujutro }e potpisati petogodi{nji ugovor sa Barcelonom. Arsenal je kona~no pris tao na po nu du Barcelone za svog kapitena, za kojeg su Katalonci platili topnicima 36 miliona eura. O~ekuje se da }e Fabregas, nakon potpisivanja petogodi{njeg ugovora sa Barcelonom danas ujutro, kasnije sa tribina gledati susret Super-kupa [panije izme|u Real Madrida i Barcelone.

1. @eljezni~ar 2. Kozara 3. Sarajevo 4. Leotar 5. Slavija 6. Travnik 7. Zrinjski 8. Vele` 9. [. Brijeg 10. Borac 11. Sloboda 12. Rudar 13. Olimpic 14. Zvijezda 15. ^elik 16. GO[K

2 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2 1 2 1 2

2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 1 1 1 2 1 2

4:2 4:2 6:1 4:3 5:3 4:2 3:1 3:2 3:3 4:5 1:2 1:2 2:4 2:4 1:3 0:8

6 6 4 4 3 3 3 3 0 1 1 1 0 0 0 0 2:2 2:3 4:2 1:2 2:1 1:0 3:1 5:0

REZULTATI TREBINJE: Leotar - Borac I. SARAJEVO: Slavija - Vele` TRAVNIK: Travnik - Olimpic PRIJEDOR: Rudar - @eljezni~ar [. BRIJEG: [iroki Brijeg - Zvijezda B. GRADI[KA: Kozara - Sloboda MOSTAR: Zrinjski - ^elik SARAJEVO: Sarajevo - GO[K

O B AV I J E S T
OKAC DOO ZA GRA\ENJE TRGOVINU I USLUGE GORA@DE, ZDRASTVENIH RADNIKA 22, 73 000 Gora`de, u skladu sa ~lanom 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira FBiH(„Sl. novine FBiH“, broj 85/08) obavje{tava da je 30. 5. 2011. godine izvr{io prodaju dionica emitenta Pobjeda Rudet d.d. Gora`de. Oznaka PRDGRK3, nominalna vrijednost 21,70 KM po dionici, koli~ina 5.000 dionica, cijena 2,90 KM i 1. 8. 2011. godine izvr{io prodaju navedenog emitenta koli~ine 5.100 dionica, cijena 2,90 KM te time smanjio procentualno u~e{}e u emitentu na 27,2817%.
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton — Op}ina @ivinice JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA DUBRAVE, DUBRAVE DONJE E-mail: os.dubrave@gmail.com Tel/fax: 00387-035-813-014 Na osnovu zaklju~ka o izmjeni i dopuni saglasnosti, broj10/1-34-14587-2/11 od 11. 8. 2011. godine i odluke [kolskog odbora JU O[ Dubrave, donosi se

BOSNA I HERCEGOVINA
Juniori uta pob ner por 2. kolo d:p-g bod

Jose Enrique novi igra~ Liverpoola
Jose Enrique, 25-godi{nji {panski nogometa{ koji igra na poziciji lijevog beka, potpisao je dugoro~ni ugovor s Liverpoolom, naveli u klubu s Anfielda. Protekle ~etiri sezone Enrique je proveo u Newcastleu, u koji je 2007. godine stigao iz Villarreala. Liverpool je Newcastleu za Enriquea navodno platio oko {est miliona funti. “Ovo je jedan od najsretnijih dana u mom `ivotu. Do{ao sam u jedan od najve}ih engleskih klubova. Radujem se nastupanju pred Kopom. Ovdje u Engleskoj svi pri~aju o navija~ima, a Liverpoolovi su stvarno fenomenalni. Nadam se da }u im se predstaviti ve} ovoga vikenda. Ako se to i ne dogodi, bi}u strpljiv“ izja, vio je Enrique. Liverpool }e na startu Premierhsipa ugostiti Sunderland.

1. Olimpic 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. Sloboda 5. ^elik 6. GO[K 7. Borac 8. Zvijezda 9. [. Brijeg 10. Leotar 11. Vele` 12. Slavija 13. Zrinjski 14. Kozara 15. Rudar 16. Travnik

2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1

2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 1 1 0 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 1 1 2 2 1

7:0 6:2 5:4 3:2 3:1 4:3 2:1 2:2 3:4 1:2 1:1 1:3 1:3 0:3 1:5 0:4

6 6 4 4 3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 1:0 1:1 0:4 1:2 2:0 0:1 1:3 3:2
S. Sp.

ODLUKA
o poni{tenju dijela konkursa (oglasa) ^lan 1. Poni{tava se dio konkursa (oglas) objavljen 5. 8. 2011. godine u dnevnim novinama "Oslobo|enje" u dijelu koji se odnosi na redni broj 9 - higijeni~ar {kole.

REZULTATI TREBINJE: Leotar - Borac I. SARAJEVO: Slavija - Vele` TRAVNIK: Travnik - Olimpic PRIJEDOR: Rudar - @eljezni~ar [. BRIJEG: [iroki Brijeg - Zvijezda B. GRADI[KA: Kozara - Sloboda MOSTAR: Zrinjski - ^elik SARAJEVO: Sarajevo - GO[K

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Ko{arka{ki turnir u Riminiju

49

Teniski turnir Open RCT Barcelona 1899 - Sarajevo 2011.

Promocija zdravog odrastanja mladih
Glavni turnir po~inje 16., a zavr{ava 21. avgusta kada su na rasporedu finalni me~evi sa po~etkom u 10 sati
Petnaesti me|unarodni juniorski teniski turnir Open RCT Barcelona 1899 - Sarajevo 2011. bi}e odr`an od 15. do 21. avgusta na terenima Teniske akademije Head u Donjem Hotonju, u Vogo{}i. Ovo je prvi evropski ETA teniski turnir druge jakosne kategorije u BiH, a tek tre}i u regiji za tenisere i teniserke do 16 godina. U povodu odr`avanja turnira, ju~er je u Sarajevu uprili~ena pres-konferencija na kojoj su se novinarima obratili predsjednik Organizacionog odbora turnira Haris Kafed`i}, selektor teniske reprezentacije BiH Daver Vrani}, mlada bh. teniserka i pobjednica ovog turnira iz 2009. godine Nerma ^aluk i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica [ari}. “Ovaj turnir nastao je kao plod dugogodi{nje saradnje {panskog kraljevskog kluba Barcelona i sarajevskog TK Tenis Pro. Posebnu ~ast organizatorima ~ini dolazak predsjednika RCT Barcelona 1899. Juana Maria Tintorea. Ovo je 15. put kako se odr`ava ovaj turnir, {o je veoma bitno za razvoj tenisa u Sarajevu i BiH” , kazao je [ari}. Predsjednik OO Haris Ka-

Organizatori turnira o~ekuju zanimljive me~eve

fed`i} izrazio je nadu da }e ETA ovaj turnir ubrzo uvrstiti u drugu jakosnu kategoriju te dodao da je moto organizatora turnira promocija zdravog odrastanja mladih kroz bavljenje tenisom. “Zahvaljuju}i podr{ci prijatelja iz [panije i sponzorima, mi iz godine u godinu stvaramo mogu}nosti mladim teniserima i teniserkama iz BiH da se promoviraju i pozi ci oni ra ju na evrop skim rang-ljestvicama. Nastupe na turniru ranije su imali, sada zvu~na teniska imena, kao {to su Ivan Dodig, Marin ^ili} te Aldin [etki}, Mirza Ba{i}, Mervana Jugi}-Salki} i Nerma ^aluk. Velika uloga u realizaciji ovog projekta pripada Gradskoj upravi, Gradskom

vije}u i Ministarstvu kulture i sporta KS-a, koji godinama na najkonkretniji na~in poma`u turnir“, kazao je Kafed`i}. Selektor BiH Daver Vrani} i teniserka Nerma ^aluk izjavili su da je za mlade tenisere i teniserke neophodno da imaju mogu}nost igranja na ovakvim turnirima budu}i da su oni veoma bitni za njihov teniski razvoj. Na turniru }e nastupiti vi{e od 80 tenisera i teniserki iz 18 ze ma lja. Kva li fi ka ci je po~inju 14. avgusta, dok je sve~ano otvaranje turnira dan kasnije u 19 sati. Glavni turnir po~inje 16., a zavr{ava 21. avgusta kada su na rasporedu finalni me~evi sa po~etkom u 10 sati.
G. V.

U odli~noj formi: Mirza Teletovi}

BiH savladala Italiju
Najefikasniji u na{em timu bio je Mirza Teletovi} sa 17 poena, dok je Kenan Bajramovi} postigao 11
Ko{arka{ka reprezentacija BiH pobjedom je zapo~ela nastup na turniru u Riminiju. U prvoj utakmici igra~i Sabita Had`i}a savladali su Italiju rezultatom 58:57 (16:22, 8:8, 19:15, 14:12), zahvaljuju}i odli~noj igri u drugom poluvremenu. Nakon {to je doma}in u prvom dijelu uglavnom diktirao igru i rezultat (30:25), po~etak nastavka pripao je na{im ko{arka{ima. Naime, u prvih pet minuta tre}e ~etvrtine petorka u sastavu \edovi}, Gordi}, Teletovi}, Bav~i} i Milo{evi} pravi seriju od 14:2 za vodstvo BiH od 39:32. Ipak, Italijani se pred odlu~uju}ih deset minuta uspijevaju vratiti u me~ i pono vo po ves ti sa mi ni mal nih 45:44. Velika borba i izjedna~ena igra vodila se u ~etvrtoj ~etvrtini, a pobjednik je odlu~en u samoj zavr{nici. Trojkom Bajramovi}a BiH je 3,37 minute prije kraja povela 55:52, a kapiten bh. selekcije je sa jo{ tri uba~ena poena do

Italija - BiH 57:58
Rezultat po ~etvrtinama: 22:16, 8:9, 15:19, 12:14. ITALIJA: Poeta, Mancinelli 12, Bargnani 16, Mordente, Vitali 4, Melli, Cusin 2, Datome 2, Renzi, Hackett 8, Cinciarini 2, Belinelli 11, Maestranzi, Carraretto. BiH: Gordi} 9, Ne{ovi} 1, Ikoni}, Milo{evi} 2, Bav~i} 9, Kikanovi}, Teletovi} 17, Kapelan, \edovi} 6, Bajramovi} 11, Hod`i}, Domercant 3. kraja rije{io pitanje pobjednika. Ponovo je na{ najbolji igra~ bio Mirza Teletovi} sa 17 poena, dok je Bajramovi} ubacio 11. Priliku za igru nisu dobili Diego Kapelan i Adnan Hod`i}. Danas u 18,15 sati, BiH }e odigrati me~ sa Gr~kom, koja je u prvoj utakmici pobijedila Poljsku M. I. 71:50.

ATP Masters u Montrealu

Tsonga izbacio Federera
Nastup zavr{ili Karlovi}, ^ili} i Dodig koje su porazili Berdych, \okovi} i Tipsarevi}
Francuski teniser Jo-Wilfried Tsonga savladao je Rogera Federera u osmini finala ATP turnira iz Masters serije 1000 u Montrealu, {to mu je tre}a pobjeda u sedmom me|uso bnom ogle du sa [vajcarcem. Bilo je 2:1 (7:6, 4:6, 6:1). U prvom setu Federer nije uspio iskoristiti niti jednu od tri break lopte, uklju~uju}i i set-loptu, a Tsonga je u tiebreaku bio mirnije ruke i do{ao je do vodstva. U drugom setu Federer je rano do{ao do breaka i sa~uvao prednost, dok je u tre}em setu Francuz odjurio do nevjerojatnih 5-0 i nije se osvrtao, prepustiv{i Federeru tek jedan game. “Ovo je me~ u kojem sam najbolje igrao“ rekao je Tson, ga aludiraju}i na svoje tri pobjede protiv Federera, od kojih je prva bila 2009. godine upravo na Mastersu u Kanadi, a druga ove godine u ~etvrtfinalu Wimbledona. Mardy Fish koji je preokrenuo me~ protiv Latvijca Ernestsa Gulbisa i na kraju slavio sa 2:1 (4:6, 6:3, 6:4). Hrvat ska je os ta la bez predstavnika nakon {to su poispadali Ivo Karlovi}, Marin ^ili} i Ivan Dodig. Poslije velike pobjede nad Nadalom, Dodiga je sa lakih 2:0 (6:1, 6:4) porazio srbijanski teniser Janko Tipsarevi} koji }e u ~etvrtfinalu igrati sa ^ehom To ma {om Berdychem. Posljednji ~etvrtfinalni par ~ine Novak \okovi} i Gael Monfils. Rezultati osmine finala: \okovi} (1) - ^ili} 7:5, 6:2, Monfils (5) - Troicki (12) 3:6, 7:6(0), 7:6(5), Tsonga (13) - Federer (3) 7:6(3), 4:6, 6:1, Almagro (8) - Gasquet (10) 7:6(5), 6:3, Fish (6) Gulbis 4:6, 6:3, 6:4, Wawrinka (14) - Anderson 6:4, 4:6, 6:4, Berdych (7) - Karlovi} 6:3, 7:6 (2), Tipsarevi} - Dodig 6:1, 6:4.

WTA Toronto, osmina finala

Voskoboeva
WTA Toronto, osmina finala: Stosur(Australija, 10) - Li (Kina, 6) 6:2, 6:4; Petkovi} (Njema~ka, 11) - Kvitova (^e{ka, 7) 6:1, 6:2; Vinci(Italija) - Ivanovi} (Srbija) 7:6(3), 6:2; Azarenka (Bjelorusija, 4) - Martinez ([panija) 6:1, 6:2, Voskoboeva (Rusija) - [arapova (Rusija, 5) 6:3, 7:5; Radwanska (Poljska, 13) - Zvonareva (Rusija, 3) 6:4, 7:6(4); S. Williams (SAD) - Zheng (Kina) 4:6, 6:3, 6:3; [afarova (^e{ka) - Schiavone (Italija, 9) 6:3, 6:3.

Jo-Wilfried Tsonga: Tre}a pobjeda nad Federerom

Reuters

U ~etvrtfinalu }e igrati protiv [panca Nicolasa Almagra koji je sa 2:0 (7:6, 6:3) pobije dio Fran cu za Ric har da Gasqueta. Mjesto me|u osam izborio je i [vi ca rac Sta ni slas Wawrinka pobjedom nad Ju`noafrikancem Kevinom Andersonom sa 2:1 (6:4, 4:6, 6:4). Sljede}i protivnik za Wawrinku bi}e Amerikanac

zaustavila [arapovu
Kazahstanska kvalifikantica GalinaVoskoboevapriredila je i tre}e, dosad najve}e iznena|enje u Torontu izbaciv{i Mariju [arapovu i to u dva seta, 6:3, 7:5. Motivirana kvalifikanticaoduprijela se pritisku i kod 5:4 servirala za me~. Upropastila je dvijeprilike za pobjedu i ~inilo se kako se Ruskinja vra}a. Me|utim, za sat i 47 minuta Kazahstanka je proslavila najve}u pobjedu u karijeri te ju o~ekuje ogled protiv Viktorije Azarenke.

50

OGLASI
JU O[ "BEHAUDIN SELMANOVI]" SARAJEVO

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04, 21/06 i 26/08), ~lana 11. Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka, Saglasnosti Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Odluke [kolskog odbora od 8. 8. 2011. godine ogla{ava:

Na osnovu ~lanova 242. i 269. stav 1. ta~ka 10. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine Federacije BiH” broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), ~lana 55. Statuta Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo i Odluke o sazivanju tre}e Skup{tine Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor, objavljuje

JAVNI KONKURS
za prijem nastavnika/nastavnica na upra`njena radna mjesta 1. Nastavnik/nastavnica razredne nastave na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog bolovanja, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine..............................................................- 1 izvr{ilac 2. Nastavnik/nastavnica fizike na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine (11 ~asova sedmi~no nastavne norme) .....................................................- 1 izvr{ilac 3. Nastavnik/nastavnica njema~kog jezika na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine (7 ~asova sedmi~no nastavne norme) ..................- 1 izvr{ilac USLOVI KONKURSA: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole. Uz prijavu na konkurs, kandidati trebaju prilo`iti: • diplomu kao dokaz stru~ne spreme, • izvod iz mati~ne knjige ro|enih, • uvjerenje o dr`avljanstvu, • uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), • kra}u biografiju sa adresom stanovanja i brojem telefona. Prijave sa potpunom dokumentacijom o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti na adresu: JU O[ "Behaudin Selmanovi}", Vite{ka 2, 71 000 Sarajevo. Konkurs }e biti objavljen 13. 8. 2011. godine i ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja (zaklju~no sa 22. 8. 2011. godine). Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

o sazivanju III Skup{tine Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo I Saziva se III Skup{tina Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom”MI-GROUP” d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina) koja }e se odr`ati 8. 9. 2011. godine, sa po~etkom u 11 sati, u Sarajevu, u sali Dru{tva za upravljanje fondovima “MARKET INVESTMENT GROUP” d.o.o. Sarajevo, ulica Zagreba~ka 50. Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko su zastupljeni, li~no ili putem punomo}nika, dioni~ari sa vi{e od 30% ukupnog broja dionica s pravom glasa. II Za Skup{tinu je utvr|en slijede}i dnevni red: 1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva dioni~ara - ovjeriva~a zapisnika sa Skup{tine 2. Razrje{enje jednog ~lana Nadzornog odbora Fonda, na vlastiti zahtjev 3. Izbor jednog ~lana Nadzornog odbora Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MIGROUP” d.d. Sarajevo III Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja na Skup{tini vr{it }e Odbor za glasanje u sastavu: Olja Mujagi}, D`enita Alibegovi} i Jasna ^elebi}. Za zapisni~ara na Skup{tini imenuje se Tatjana Vitkovi}. IV Nadzorni odbor je utvrdio prijedloge odluka po ta~kama dnevnog reda, te predla`e Skup{tini: 1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva dioni~ara — ovjeriva~a zapisnika sa Skup{tine }e se izvr{iti na prijedlog dioni~ara dostavljen u skladu sa ovim obavje{tenjem, a ako ovog prijedloga nema, izbor }e se izvr{iti od prisutnih dioni~ara na prijedlog predsjedavaju}eg Skup{tine; 2. Da donese odluke o razrje{enju jednog ~lana Nadzornog odbora Fonda, gdina Emira Bekte{evi}a na vlastiti zahtjev 3. Da donese odluku o izboru jednog ~lana Nadzornog odbora Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo Izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine V Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine, te kandidate za ovjeriva~e zapisnika i kandidate za ~lana Nadzornog odbora. Uz prijedlog kandidata za ~lana Nadzornog odbora moraju se podnijeti dokazi o ispunjavanju uslova za ~lana Nadzornog odbora utvr|eni Zakonom o privrednim dru{tvima, Zakonom o investicijskim fondovima, Pravilnikom o upravljanju dioni~kim dru{tvima kao i pisana izjava o prihvatanju kandidature i nepostojanju smetnji utvr|enih zakonom i propisom Komisije. Pisani prijedlog se dostavlja Nadzornom odboru, neposredno ili preporu~enom po{tanskom po{iljkom, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja u dnevnom listu, na adresu Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo, ulica Zagreba~ka 50. VI Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e, davanju punomo}i, registraciji prijavljenih dioni~ara i na~inu glasanja na Skup{tini: Pravo u~e{}a i prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se prijavio Odboru za glasanje i koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH nalazio 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara mo`e podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine, neposrednom predajom ili preporu~enom po{tanskom po{iljkom na adresu Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo, ulica Zagreba~ka 50., na fax broj ++ 387 33 72 19 41 ili e-mail info@mi-group.ba, sa naznakom “Odbor za glasanje”, u roku koji ne mo`e biti du`i od tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika U~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika, koji je du`an postupati u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara — vlastodavca. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~aravlastodavca i punomo}nika, i dostavlja se Fondu li~no, po{tanskom po{iljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije u roku koji je utvr|en za registraciju dioni~ara za u~e{}e u radu Skup{tine. Punomo} prestaje ako se dioni~ar-vlastodavac registruje za u~e{}e i prisustvuje Skup{tini s izri~itom iskazanom namjerom da li~no glasa, izdavanjem punomo}i drugom licu ili opozivom punomo}i u obliku pisane izjave potpisane od dioni~ara-vlastodavca, te danom upisa kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH prijenosa dionica od dioni~ara-vlastodavca. VII Glasanje na Skup{tini vr{i se putem glasa~kih listi}a, zaokru`ivanjem na glasa~kom listi}u odgovora “za” ili “protiv” prijedloga odluke, odnosno zaokru`ivanjem broja ispred imena kandidata pri izboru dva ovjeriva~a zapisnika i kod izbora ~lana Nadzornog odbora Fonda, a rezultate glasanja utvr|uje Odbor za glasanje. VIII Registracija i glasanje na Skup{tini Registracija prijavljenih dioni~ara i podjela materijala za glasanje }e se vr{iti na dan odr`avanja Skup{tine u Sarajevu, ulica Zagreba~ka 50., sala Dru{tva za upravljanje fondovima “MARKET INVESTMENT GROUP” d.o.o. Sarajevo, u vremenu od 11.30 do 12.30 sati. Odbor za glasanje du`an je provjeriti valjanost ovla{tenja i identitet punomo}nika. IX Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu Narednog dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja, dioni~ar ima pravo izvr{iti uvid u sve isprave i materijale koji se odnose na prijedlog odluka uvr{tenih u dnevni red Skup{tine. Uvid u navedene isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu mo`e se izvr{iti neposredno u sjedi{tu Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “MI-GROUP” d.d. Sarajevo, ulica Zagreba~ka 50., svakim radnim danom od 10 do 12 sati. Sejfo U{anovi}, s.r. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

O B AV J E [ T E N J E

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03 i 84/08), objavljujemo Firma — Fonda: Adresa — sjedi{te Fonda: Broj telefona i telefaksa: E-mail adresa: Broj u registru emitenata kod Komisije: Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom MI-GROUP d.d. Sarajevo Zagreba~ka broj 50 033 721-940; 033 721-941 info@mi-group.ba ZJP-031-01

Izvje{taj o doga|aju koji bitno uti~e na finansijsko poslovanje Fonda: 1. Navesti doga|aj iz Priloga br. 2 — V: 2. Datum nastanka doga|aja: 3. Kratak opis i razloge doga|aja: Sazivanje Skup{tine Fonda 12. 8. 2011. godine Nadzorni odbor Fonda je svojom odlukom od 12. 8. 2011. godine sazvao III Skup{tinu Fonda za 8. 9. 2011. godine u 11 sati u Sarajevu, sala Dru{tva za upravljanje fondovima MARKET INVESTMENT GROUP d.o.o. Sarajevo, Ulica zagreba~ka 50. Sabahudin Ala|uz, direktor 033 721-941

4. Ime i prezime, kontakt-telefon osobe ovla{tene za davanje dodatnih informacija u vezi sa doga|ajem:

Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoline USK-a u saradnji sa Op}inom Cazin, JU Komunalno-stambeni fond Cazin upu}uje

P O Z I V
za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda, u naselju Ljubijanki}i, na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. broj 90, k.o. Ljubijanki}i 1. Predlo`ena aktivnost: izdavanje okolinske dozvole za izgradnju postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda u naselju Ljubijanki}i. 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoline USK-a. 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnim za datu aktivnost, b) Organ uprave za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoline Unsko-sanskog kantona, Alije \erzeleza 6, Biha}. c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva

subota, 13. august 2011. godine
Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}ina Stari Grad Sarajevo Osnovna {kola "Hamdija Kre{evljakovi}" Sarajevo

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Municipality of Old Town Sarajevo Primary school "Hamdija Kre{evljakovi}" Sarajevo

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1.1 - 30.6.2011.
DD “Livnica“ Visoko za izradu proizvoda od sivog liva i obojenih metala - adresa sjedi{ta Arnautovi}i bb, 71300 Visoko - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; Tel: 032/735-651 fax; 032/735-911 - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Predsjednik: Veli} Hajrudin; ^lanovi: Sir~o Mirsad i Had`iali} Senad - ~lanovi uprave Hikmet Ibranovi} dir. d.d.; Sadikovi} Juso kom. dir; Mu{inbegovi} Azema dir. pr i kadr. sl. i Leme{ Mirela fin. dir. II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 2.178.151 x 10,00 KM nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira IF “Big“ Sarajevo 11,40%; IF “BOSFIN“ 20,46% i dionica emitenta s pravom glasa Leka Mirsad 14,05% - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i Veli} Hajrudin 3.902 dionice, postotak vlasni{tva u emitentu Ibranovi} Hikmet 1.527 dionica i Mu{inbegovi} Azema 2.049 dionica sa pravom glasa III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 4.247 c) Teku}a sredstva 2.105 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 2752 PASIVA a) Kapital 2.218 b) Upisani osnovni kapital 2.178 c) Dugoro~ne obaveze d) Kratkoro~ne obaveze 533 e) Ukupno pasiva 2752 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 571 b) Rashodi 552 c) Dobit/gubitak prije poreza 10 d) Porez na dobit 1 e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 9 Direktor DD I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

Na osnovu ~lana 75 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Sl. novine Kantona Sarajevo" br. 10/04, 21/06 i 26/08) i Odluke [kolskog odbora JU O[ "Hamdija Kre{evljakovi}" Sarajevo broj 205/11 od 12. 8. 2011. ogla{ava se

za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU O[ "Hamdija Kre{evljakovi}" Sarajevo I - Na odre|eno vrijeme 1. Nastavnik engleskog jezika, 1 izvr{ilac, 18 ~asova nastavne norme, do povratka uposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine. 2. Nastavnik engleskog jezika, 1 izvr{ilac, 12 ~asova nastavne norme, do povratka uposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 31. 11. 2011. godine. 3. Nastavnik matematike, 1 izvr{ilac, 10 ~asova nastavne norme, do 15. 8. 2012. godine. 4. Nastavnik fizike, 1 izvr{ilac, 8 ~asova nastavne norme, do povratka uposlenice sa trudni~kog/porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine. Kandidati treba da pored op}ih uslova ispunjavaju i uslove u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu na konkurs, kandidati treba da prilo`e sljede}e: svojeru~no pisanu kra}u biografiju diplomu o zavr{enoj {koli (original ili ovjerena kopija) izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci) Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Molbe sa kompletnom dokumentacijom slati na adresu {kole Carina br. 2 Sarajevo, sa naznakom - Komisiji za izbor uposlenika. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane te takvi kandidati se ne}e obavje{tavati o rezultatima konkursa.
Carina 2 71000 Sarajevo BOSNA I HERCEGOVINA Tel/fax: ++387 33 272 720 Web: www.oshk.edu.ba E-mail: oshk@bih.net.ba

KONKURS

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}ina Stari Grad Sarajevo JU O[ „Edhem Mulabdi}“ Sarajevo Ul. Konak br. 1 71 000 S a r a j e v o Tel. 033/236-044 Na osnovu Odluke [kolskog odbora, br. 01-813-11/11 od 27. 6. 2011. godine i saglasnosti Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, raspisuje se:

Na osnovu ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine KS, br. 10/04 i 21/06), ~lana 115. Pravila {kole, Pravilnika o radu {kole i na osnovu saglasnosti Ministra obrazovanja i nauke KS, [kolski odbor JU O[ “Musa ]azim ]ati}” Sarajevo raspisuje:

za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Nastavnik matematike — 1 izvr{ilac 2. Nastavnik engleskog jezika — 1 izvr{ilac za 12 ~asova sedmi~no 3. Nastavnik njema~kog jezika — 1 izvr{ilac za 6 ~asova sedmi~no Za navedena radna mjesta zaposlenici }e se anga`ovati na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. godine. Pored op}ih uslova propisanih Zakonom o radu, za zasnivanje radnog odnosa kandidati trebaju ispunjavati uslove prema Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnom planu i programu. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti: - biografiju; - diplomu ili kopiju diplome; - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu; - dokaz o radnom iskustvu. Rok za podno{enje prijava na konkurs je 8 dana od dana objavljivanja. Prijavu sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti na: JU O[ “Musa ]azim ]ati}“ Sarajevo, ^ekalu{a 53 71 000 Sarajevo

KONKURS

K O N K U R S
za izbor nastavnika za predmet Bosanski jezik .........................................................- 1 izvr{ilac, puna nastavna norma, na odre|eno vrijeme od 1. 9. 2011. godine - do povratka zaposlenika sa funkcije pomo}nika direktora, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine USLOVI: Op}i uslovi propisani Zakonom o radu, Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i NPP. POTREBNA DOKUMENTACIJA: - Dokaz o stru~noj spremi, - Polo`en stru~ni ispit, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Ljekarsko uvjerenje (po prijemu). Prijavu sa kra}om biografijom i potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no u Sekretarijat {kole od 10 do 12 sati ili putem po{te na adresu {kole. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE

[aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO SPARKASSE BANK DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata.

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST O SLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM apartman u strogom centru za jednu osobu, ekstra sre|en, 500KM. Tel. 061/205-235. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2 na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 lo|e, 2 balkona, Ul. Patrotske lige. Tel. 061/215376. IZDAJEM malu ku}u na Vratniku, namje{tena, 2 sprata, 3 sobe, avlija. Tel. 061/744-523. IZDAJEM u strogom centru poslovni prostor (kancelarije) na I i Ii spratu. tel. 033/225-281. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru studentima, sa internetom i centralnim grijanjem. Tel. 033/921-031. IZDAJEM stan jednosoban kod medicinskog fakulteta. Mob: 062/210128. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod Pozori{ta sarajevo, posebno grijanje, kablovska tv, telefon, internet, klima, blindo vrata, parking mjesto. Tel. 061/133-191. IZDAJEM trosoban namje{ten stan Marin Dvoru. Tel: 061/933-401. IZDAJEM poslovni prostor na Dobrinji 170 m2 ima sve priklju~ke adaptiran. Tel: 061/177-711. IZDAJEM jednosoban lijepo namje{ten stan kod OHR-a i trosoban prazan u Dobrinji. Tel. 061/812-046. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvo ri {te, par king pros tor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela bristol, centralno gri ja nje, ka blov ska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM vrlo povoljno vikendicu na moru — Brist. Mob. 065/367-128. IZDAJEM stan u Hrasnom 36 m2 namje{ten na Dobrinji. Tel: 061/019-236. IZDAJEM u Ferhadiji 15 poslovni prostor 40 m2.Tel: 033/202-611 i 061/219-464. IZDAJEM ku}u u Centru. Mob. 062/337-925. IZDAJEM dvosoban stan u naselju “Park“: pretsoblje, dvije sobe, kuhinja, kupatilo, dva zatvorena bal ko na, te le fon,TV-in ter net...Preferiramo studentice, blizu Arhitektonsko - gradjevinski, Medicinski i Stomatolo{ki fakultet.Tel. 061/130-995. IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan, u zgradi, kod Merkatora, D. Malta. Mob. 061/233-078. IZDAJEM studentima 2,5 soban stan u centru. mob: 0617812-046. IZDAJEM jednoiposoban stan 5 sprat st. zgrada Breka. Mob: 061/906914. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223-710. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZ DA JEM po slo vni pros tor kod op}ine Sta ri grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko {ev skom brdu. Ci je na sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici i dvoiposoban u centru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192059. IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje NA „B“ FAZI UL. TRG ZAVNOBIHA br. 21. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, ci je na 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem na mje {te ne sta no ve, Sa ra je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM namje{tej jednoiposoban stan ozbiljnoj `eni, Trg Heroja Hrasno. Mob. 062/264-842. ILID@A, centar, dvosoban namje{ten, centralno, studenticama ili zaposlenim, 400 KM. Mob. 061/999-981. PRODAJEM vikend - ku}u u Resniku kod Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda, oku}nica, pored glavnog puta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM ku}u 130m2 na Mihrivodama, gara`a 28m2, ure|ena ba{ta 400m2, mogu~nost nadogradnje. Tel. 061/262-336. PRODAJEM zemlji{te u Rakovici 2470m2, pogodno za rasadnik i sve namjene. Tel. 061/275-210. PRODAJEM 3500m2 zemlje u komadu pogodno za sve namjene, Osenik-Had`i}i. Tel. 061/019-313. PRODAJEM ili mijenjam novi divan stan na Vla{i}u za Sarajevo ili more, 84m2. Tel. 061/556-365. PRODAJEM u Rakovici-G. Polje parcelu 1550m2 pogodno za gradnju i stanovanje. Tel. 061/390-748. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, Ul. Zagreba~ka 2D, II sprat 64m2, cg, 2 balkona, podrum. Tel. 065/495-660. KU^E: Kasindolska, Pofali}i, Avde Jabu~ice, Alifakovac, sepetarevac, u Tuzli ku}a sa dva restorana. Tel. 061/460-150. STANOVI: 154m2, 117m2, 106m2, 105m2, 100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 80m2, 75m2, 70m2, 65m2, 60m2, 46m2, 40m2, 39m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM trosoban stan 76m2 na Ci gla na ma Trg Mer he mi}a. tel. 062/681-989. PRODAJEM na Trgu heroja Hrasno 36m2/60.000KM, 59m2, III sprat, A. [a~irbegovi} 71m2, Grbavica-[oping 53m2 i p.p Bravad`iluk 80m2, ku~a na Kova~ima, vikendica u ResnikuPazari}. Tel. 065/021-556. VIKENDICE: Ilovica, Ni{i~ka Vissoravan-^evljanovi}i. Tel. 061/460-150. PRO DA JEM ga ra`u, ul. Kranj~evi}eva ispod konzuma, vl. 1/1, povoljno mo`e i izdavanje. tel. 061/869-396. STAN 36m2, Hrasno, Trg heroja, 5 sprat, 72.000 KM. Mob. 065/021556. STAN 53m2, Grbavica, 2 sprat.. Mob. 065/021-556. STAN 36m2, Trg heroja, 60.000 KM i 45m2, 85.000 KM.. Mob. 065/021556. STAN 71m2, Hrasno, A. [a}irbegovi} i 59m2 Trg heroja.. Mob. 065/021556. PRODAJEM u Starom Gradu, Ul. Bru su lje 77, de vas ti ra nu ku}u i 330m2 zemlji{ta, cijena 11.000 eura. Tel. 061/543-853. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 kod Doma armije i dvoiposoban stan 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371. PRODAJEM u Rakovici vikendicu na sprat. Tel. 061/213-273. POSLOVNI prostor 80m2, Ba{~ar{ija, Bravad`iluk i ku}a na Kova~ima.. Mob. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na 3 sprata posebni ulazi, sa prat. objektom, gara`a i ba{ta, N. Breka. Mob: 061/141-606. CRNA GORA \enovi}i stanovi od 2060m2, 100 metara od mora, uknji`eni, cijena od 1000 eura/m2. Tel. 061/205-235. CENTAR strogi 72m2, II sprat, trosoban, Ul. Buka. tel. 061/205-235. CENTAR strogi Kemal begova 96m2, I sprat, luksuzno adaptiran, 2 kupatila, balkon, sve novo. Tel. 061/205235. CENTAR strogi 40m2, jednoiposoban exstra sre|en, Ul. Tina Ujevi}a. tel. 061/205-235. MARIJIN Dvor 100m2, Ul. Valtera Peri}a, potkrovlje useljivo, IV sprat, 75.000 eura. tel. 061/205-235. CENTAR kod Lovca, Petrakijina 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205235. [OPING `uti neboderi 80m2 + gara`a 8000 eura. Tel. 061/205-235. MARIJIn DVOR, Ul. Kotromani~eva 116m2, II sprat + 2 parking mjesta, 230.000KM. Tel. 061/205-235. LUKAVICA — Tilava vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice, struja, voda, asfalt, 35000KM. Tel. 061/205-235. KISELJAK Lepenica vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen + ljetnikovac exstra stanje, 30.000 eura. Tel. 061/205-235. ALEJA LIPA Hrasno 53m2 renoviran 106.000KM. Tel. 061/205-235. BJELA[NICA adaptiran 40m2, I sprat, odli~an, povoljno. Tel. 061/205235. ^ENGI] VILA Grada~a~ka 34m2, IV sprat, 30.000 eura. tel. 061/205-235. KO [EV SKO brdo, Mu ha me da Had`ijahi}a 54m2, dvoiposoban, prizemlje 83.000 KM. Tel. 061/205-235. VRACA Avde Smajlovi}a 67m2 I sprat + gara`a, odli~no stanje. Tel. 061/205-235. KU]A NA BJELAVAMA Behar veli~ine 480 m2 sa oku}nocim 120 m2. Tel: 061/177-711. STAN vel. 68 m2 kod Pivare Stari Grad. Tel: 061/019-236. STAN 51 m2 10 sprat Otoka stan 43 m2-Skenderija. Tel: 061/019-236. STAN 78 m2 Ciglane ul. Husrefa Re|i}a stan 95 m2 Bre ka. Tel: 061/019.-236. STAN vel. 68 m2 ^ekalu{a stan u Vele{i}ima novogradnja 65 m2. Tel: 0617019-236. KU]A kom. adaptirana sa oku}nicom 320 m2 u ^arda|ina. Mob: 061/177-711. STAN 57 m2 — Ko{. brdo kom. adapti ran stan 83 m2 + ga ra`a. Tel. 061/019-236. PRODAJEM stan 38 m2 /V.P. dvoeta`ni, stan 57 m2 — mejta{ kom. adaptiran. Mob: 061/019-236. PRODAJEM stan 53 m2 u ul. D`emala Bjedi}a stan 77 m2. Tel: 061/177711. PRODAJEM stan na Ilid`i kom. adaptiran 49 m2 Bos. Gazija. Mob: 061/177-711. STAN u Centru u ul. Kaptol 67 m2 + 15 m2 hobi sobe. Mob: 061/177-711. PRODAJEM posl. prostor u Pofali}ima ul. Hamdije ^emerli}a 61 m2, pos. prostor 46 m2 H. ^emerli}a. Mopb: 061/177-711. KU]A na Bistriku u ul. Kamenica nova. Mob: 061/177-711. STAN u centru kod vje~ne vatreiznad Vakufske banke 1. sprat, 76 m2, 300.000 KM, 062/334-371. STAN u Hrasnici 37 m2 namje{ten dvosoban, visoko prizemlje 44.500 KM. Tel. 0627334-371. STAN u Karpuzovoj ul. (Logavina) 72 m2 3 sprat. adaptiran 179.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN na aerodromskom C5 3. sprat 112 m2, eta`i, 2 balkona 2 kupatila 4 sobe, klima eta`no gr. 150.000 KM. Mob. 062/334-371. GARSONJERA u [vrakinom 29m2 suteren centralno sve adaptirano, 45.500 KM. Tel. 062/334-371. KU]A u Hrasnom 190 m2+600 m2 oku}nice, veliki parking, pogled, 169.000 KM. Tel. 062/334-371. STAN na Dobrinj 3 kod slasti~arne Kup 66 m2 3 sprat centralno, balkon 103.000 KM. Tel. 062/334-371.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM [kodu feliciju 1.6, 1997. god, pre {la 90.000 km, ci je na 3.500KM. Tel. 061/190-255. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. Tel. 033/537-949. PRODAJEM Volvo S40, 1997. god, 2.0 benzin. Tel. 066/717-722. PRO DA JEM Hon du Pre lu de 2000WS4, 1991. god. Tel. 033/441-879, 061/188-888. PRODAJEM Suzuki grand vitara 2007. god automatik V6, benzin, cijena 21.200KM. Tel. 061/715-746. PRODAJEM Toyotu Corola 2006. god, 1.8T, benzin, full oprema, pre{la 66.000Km, cijena 13.900KM. Tel. 062/600-111.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. tel. 065/674417 i 052/753-292. MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674417, 052/753-292. MIJENJAM — prodajem stan u Sarajevu 52 m2 za manji u Banja Luci a mo`e i prodaja, tel. 033-542-668. MIJENJAM jednosoban stan na Grbavici od 36 m2 za garsonjeru u Starom gradu vlasnik. Tel: 062-123-676. MI JE NJAM stan 120m2+ pp 60m2+gara`a+200m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061-866143 i 033-646-812. MIJENJAM stan u Prnjavoru, 56m2, za manji u Sarajevu. Mob. 063/638864. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270.

OSTALO
PRODAJEM tri drvena prozora polovna sa termo staklom dimenzije 2 kom 120x120 i 1 kom 120x80, cijena 200KM. Tel. 061/224-704. PRODAJEM pe} Beko pod garancijom pola plin, pola struja, rerna sa ventilatorom. Tel. 061/224-704. VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tavanje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Tel. 061/243-891. PRODAJEM ~etiri krovna prozora (jelovica) 116x66 komplet u dobrom stanju. Tel. 061/209-911. PRODAJEM vrata iz novogradnje 3 kom, prozori 5 kom sa {tokovima. Tel. 061/869-396. PRODAJEM u pola cijene Bajerove trakice za mjerenje {e}era u krvi. Mob. 063/190-935. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, du ga dla ka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM 200m2 hrastovog drveta, mo`e za ogrev ili izrada hrastovog kolja, cijena na panju 30KM, lokacija Reljevo. Tel. 057/343-015 ili 066/616-597. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovniom prostoru. Mob. 061/243-891. PRODAJEM ru~nu kosilicu marke Bosch, nekori{tena cijena 130KM. Tel. 062/264-993. OVOGODI[NJE kvalitetno pitomo sijeno, presovano u bale po 20 kg, za{ti}eno pod krovom, cijena povoljna. Mob. 057/482-150. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova i ku}a agenciji za poznate klijente za iznajmljivanje. tel. 062/959-129. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PRODAJA
PRODAJEM garsonjeru na Ilid`i top adaptirana, namje{tena, velika terasa, povoljno. Mob. 066/854-161.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban, namje{ten stan, bra~nom paru. Zasebno ulaz,struja, plin, eta`no grijanje, privatna ku}a na Soukbunaru, odmah iznad Skenderije. Tel: 033/218-167 i mob: 062/543-544.

PRODAJEM povoljno ku}u naselje Bare ul. Abdurahmana Muharemije prizemlje+sprat+potkrovlje+450 m2 ba{te. 70.000 KM.Tel: 061/552-163.

IZDAJEM polunamje{ten dvosoban stan djevojkama ili bra~nom paru. Tel: 062/835-057.

PRODAJEM zemlji{te 1000 m2 sa dozvolom za gradnju i svim priklju~cima struja, plin, voda, telefon, kanalizacija ul. Posavska 100 Sarajevo. Tel: 062/397-448.

IZDAJEM frizerski salon opremljen u Sokolovi} Koloniji. Tel. 062/723-249. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru studentima i zaposlenim. Tel. 033/204706. IZDAJEM u Kova~i}ima dvosoban stan sre|en. Tel. 061/335-591. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan bra~nom paru ili dvije studentice. Tel. 033/534-992. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan I sprat na Stupu, Pija~na. tel. 065/021-556. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom brdu. tel. 061/253-404, 033/227225. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu, kablovska, internet, studenticama ili zaposlenim `enama. Mob. 061/253-382. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan djevojkama na Ko{evskom brdu. Tel. 061/253-382. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u centru, Ul. ^ekalu{a 300KM. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM vikend plac 870 m2 Igman — U{ivak- Had`i}i, voda, struja, gra|. dozvola. Tel: 061/274-189. GARSONJERA 29m2, [vrakina, trg heroja 36m2, Koe{vsko brdo 38m2, Do bri nja III, 72m2, V.P. Mob. 061/253-382. ALIPA[INO POLJE, 47m2/VIII, jednoiposoban stan u solidnom stanju + balkon, centralno grijanje, povoljno 68.500KM. Mob. 061/269-835. PRODAJEM dvosoban stan 51 i 6 m2 lo|a Zvjezda b-Drvenija 4 sprat, lift centralno. Mob: 061/745-508. NEUM Tiha luka dalmatinska broj 9 prodajem ku}u sa gara`om 300m2 oku}nice. Tel: 061/548-365 i 036/884-297. KU]E: Vratnik kod Hendek d`amije, Vasin han, Vraca, podlugovi, gazin han, vikend ku}e: Pale (Potoci, kriva~e, Gornji Pribanj). Tel. 066/488818. HRASNO — 29m2 i 38m2, ^engi} Vila — 64m2, Aneks — 40m2, Dobrinja — 55m2, 68m2, 88m2, centar — 39m2, pofali}i — 40m2, Novo Sarajevo — 32m2, Ko{evsko brdo — 28m2, Isto~no Sarajevo — 47m2. Mob. 061/375-787.

VOZILA
LAN DRO VER,du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Feliciju 1.6, 1997. god, pre{la 90.000KM, cijena 3.500KM. Tel. 061/190-255. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM Alfa Romeo 146 Twinspark 2000 godina, srebreni metalik, neregistrovan. Mob. 061/210-700.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248. MOLER Dino, jednosoban stan 200 KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. Popust za {ehidsku porodicu. MOLERI profesionalci, nude usluge gletovanja, stolarija, tapete. Ozbiljni pozivi 061/219-768, 456-979. RADIM sve vrste molersko farbarske i druge poslove. Tel: 061-382-219. INSTRUIRAM matematiku, prvi ~as besplatan, dipl. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. EXPERT za hidro — termo izolaciju krovova, podova, zidova i gara`a. Mob. 061/098-579 i 033/653-396. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. VR[IM prevoz selidbe veliki kombi sa ra dnom sna gom ili bez. Tel. 062/226-665. PREVOZ stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/227189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. ^UVALA bi dijete u va{em ili mom stanu. tel. 062/525-268. INSTRUKCIJE iz engleskogi bosanskog za sve uzraste, prevodi. Tel. 065/572-966. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227189. ELEKTRI^AR-vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis boilera, el.pe}i, imdikatora, sklopki itd.) Mob: 061/132-149. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914-014, 204-453. PREKUCAVAM sve vrste radova na kom pju te ru brzo i ta~no. Mob. 062/141-611, 062/807-514. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306. MATEMATIKA profesionalno. Mob. 061/800-259. MOLERSKO farbarski radove radim sve i druge poslove. Tel: 061/382-219. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227189. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telef. izrada tel. instalacija. Mob. 061/141-676, 033/204-805. DAJEM instrukcije iz matematike i statike, |acima i studentima. Tel. 526-945, 061/858-228. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365677. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. OREBI] centar, iznajmljujem apartmane nove, parking, klima. TV satelit. Tel. 039/702-179 i 00385 921 283-617. OREBI] apartmani za 4 osobe opremljeni, kuhinja, kupatilo, spava}a, dnevni boravak, terasa, parking u hladu. Tel. 033/220-068, 061/147-359. APARTMANE u Neumu povoljno izdaje Vila Lamija, klima, gara`a, internet, www.villalamia.com. Tel: 033535-121 i 062/214-946. APARTMANE u Neumu, povoljno izdajem Vila Lamija, klima, gara`a, inter net, www.vil la la mia.com tel. 033/535-121, 062/214-946 i 036/880427. IZ DA JEM apar tman u Ne umu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219027, Kemo. POVOLJNO odmorite na Hvaruotoku sunca-mora i ~ovjeka. Tel. 061/810-398. IZDAJEM apartmane u Trpnju na Pelje{cu. Tel: 0038520743416. U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neumbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-bianca-neum.com Telefon:387(0)36 884-125, Fax:387(0)36 884-128. DU BRO VNIK — La pad iz da jem apartmane za 2,4 i 6 osoba vlastiti par king po vo ljno. Tel: 0038598244031. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. PODACI —Makarska rivijera, izdajem dvokrevetni apartman sa posebni ulazom, 200 metara od pla`e. tel. 00385 21 699-170. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mora. Tel. 00385921473119. U PRELIJAPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00385 20 713884 i Mob. 061/252-782. IZDAJEM sobe i apartmane kod hotela Zenit u Neumu. Mob. 063/894751. HVAR izdajem ku}u 4-6 osoba, klima, tv, ro{tilj, parking. Tel. 00387 63 191-201.

OSTALO
PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906914. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profe si onal ne, ve li~ina 44-46. Mob. 061/906-914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne police, metalne, vage, kase Oliveti, reno. Mob. 061/958-001. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337782. PRODAJEM dje~iji motor na akumulator, veoma malo kori{ten, pla}en 400KM za 150 KM. Mob. 061/243891. MALI tokarski strug 500w za hoby obradu drveta, njema~ke marke Interkrenn, malo upotrebljivan za samo 350KM. Mob. 061/956-845. RADIJATORE aluminiske po rebru, 10 KM. Mob. 062/458-313.

Pro{lo je 40 tu`nih dana od smrti na{e drage i nikad nepre`aljene bake

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

DANICE (VUKA[INA) STUPAR, ro|. DAVIDOVI]
S ljubavlju i velikim po{tovanjem uvijek }emo se sje}ati tvog lika. Vrijeme prolazi, ali bol i tuga za tobom zauvijek }e ostati u na{im srcima. S neizmjernim po{tovanjem prema tebi, porodice Bekte{evi} i \ur|evi}
5029

PREVOZ putnika Sarajevomore, novim lux kombi vozilima, klimatizirano, Neum - Pelje{ac, Dubrovnik i M. rivijera - Split, dolazimo na adresu. Mob. 062/213-645.

„MIKADO„ d.o.o. Najpovoljnije, najkvalitetnije, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, BLINDO harmonika vrata i vanj ske ro le tne. Tel/fax 033/655-600 i 061/551-515.

MAKARSKA rivijera Drvenik mali, pla`a u borovoj {umi, sobe povoljno. Tel. ++385 21 628 184. ULCINJ - apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)-62559-303. OREBI] povoljno izdajem konforne apartmane blizu mora. Tel. 00385 20 713-710, 00385 98 9134 725. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327098 i 036/884-169. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220. BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. MA KAR SKA apar tma ni, bli zi na pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. U TRPNJU apartman 60 KM i sobekrevet 20 KM. Mob. 00385998264320. U PODACAMA izdajem apartman (trosoban stan) sa 6 le`aja, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. tel. 061/375-059, 00385 98 1865664. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 7984396. GRADAC — povoljno izdajem sobe sa balkonima, pripadaju}im kupatilom i WC i upotrebom kuhinje. Tel: 0038521697340.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. POVOLJNO vanjske roletne, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel. 061/214-303. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prevoz, selidbe klavira, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309 i 061/463-185. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, fir ma GLANZ. Mob. 061/350-688. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste prevodi. Mob: 065-572-966. KLESARSKA radnja obavlja sve vrste radova na ni{anima i ostalo, povoljno. Mob. 061/171-860 i 033/416133. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata dolazak besplatan. Tel: 061/551-035. IZDAJEM cijevnu skelu 220 m2 za fasade. Tel: 061/143-016. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne roe, selidbe. Mob. 061/513948. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. KVALITETNO i povolno vr{imo ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. PROFESORICA engleskog jezika sudki tuma~ prevodi — ovjerava dokumente. Tel: 033/465-938. i 062/612399. RADIM POVOLJNO zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. KLI MATI ZI RA NIM kom bi jem vr{im prevoz putnika na svim destinacijama. Mob. 062/214-690, 220402.

APARTMANI

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu od{tetu, dionice. Isplata odmah i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob. 061/175237. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM zemlji{te u Dalmaciji ili na Pelje{cu. Tel. 062/ 007-322 KUPUJEM dionice firmi pifova obaveznice devizne {tednje i ratne od{tete isplata odmah. Mob: 066/723-731. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo- i Privrednu banku obaveznice ratne od{tete. Mob: 061/526-918. KUPUJEM malu tu~enu {amotiranu polovnu pe}icu. Tel: 061/719-714 i 066/169-570. KUPUJEM stare audio kasete dolazim na adresu. Tel. 061/274-450. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice.Isplata odmah. Mob: 062/788-739.

NEUM — Apartmani prvi red do mora, Primorska 124 (SURDUP 2) klimatizirano, vlastiti parking,www.villa-grazzia.ba e-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel. +387(0)61 138 007.

ZAPOSLENJE
POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan, hrana i plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037. POTREBNA `ena za pomo} starijoj `eni (Stari Grad). tel. 533-852. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

subota, 13. august 2011. godine Danas, 13. augusta 2011. godine, navr{ava se osam tu`nih dana od smrti na{eg

OSLOBO\ENJE

PREDRAG PE\A HAD@I]
13. 8. 2010 - 13. 8. 2011.

SEADA SEJE AVDI]A
1955 - 2011.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo prijateljima, kolegama, svim dobrim ljudima koji su sa nama podijelili neizmjernu tugu i bol. Posebnu zahvalnost dugujemo sarajevskim ljekarima koji su mjesecima nesebi~no i profesionalno ~inili sve da pomognu na{em Seji u njegovoj posljednjoj borbi. Hvala ljekarima i medicinskom osoblju Tre}e interne klinike i Torakalne hirurgije Klini~kog centra u Sarajevu, osobito doktorici Aidi Pilav i doktorima Adnanu Had`ismajlovi}u i Alenu Pilavu, kao i ljekarima i osoblju klinike Podhrastovi doktorici Dini Dizdarevi}, doktorici Sediki Genjac, doktoru Vladimiru Lovri i njihovim suradnicima. Zahvaljujemo na izuzetnom razumijevanju i podr{ci u najte`im trenucima doktoru Rusmiru Mesihovi}u, profesorici Lidiji Linceger, doktoru Ademiru Spahi}u i svim njihovim kolegama i suradnicima koji su u~inili sve da pomognu na{em Seji tokom te{ke bolesti. Zahvalna o`alo{}ena familija AVDI]
5026

Dragi na{ Pe|a, tvoja dobrota, plemenitost i drugarstvo ostaju sa nama zauvijek! Nedostaje{ nam! Tvoje kolege i prijatelji: Adnan, Lena, Gordana, Jasna, Nata{a, Ned`ad, Elma, Melika, Aleksandra, Zdravko, Vinko, Almina, Jasmina, Selma, Slobodan, Branimira, Fadeta, Aida, Vildana, Gorana, Gaga, Natalija, Dino, Ismet, @eljko, @elimir, D`enana, Suada, Irina
5019

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

JOVANKU ^OVI] POPOVI]
13. 8. 2009 - 13. 8. 2011.

i

BORIVOJA BORU POPOVI]A
10. 3. 2009 - 13. 8. 2011.

MICA ZABO@AN
13. 8. 1981 - 13. 8. 2011.

ANDREJ ZABO@AN
1988 - 2011.

Zauvijek u na{im srcima i mislima. K}erke Ubavka i Ranka sa porodicama Zahvalna unuka Zlata
4999 5021

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

na na{eg dragog

dragom prijatelju

RATKU JARI BA[KARADI

KARIMA ZAIMOVI]A
1995 - 2011.

RATKU JARI BA[KARADI
Vidak, Mu{e, Faro, Bago, Ratko, Dodo, Ivo, Emir, Brane, Vjeko, Vlado, Boban, Fudo, Sejo, Murge, Murat, Jole, Re{o, Mi}a, Idriz, Salkica, ^upo, Stjepan, Kajo, Buzur, Rudo, Dokara, Petra, Libo, Sretko, Bane, Rade, Marko, Dujo, Davor, Momo, Caki, ^ona, Stija, Antara i Car Tvoji “Igmanovci“
5018

PREDRAG PE\A HAD@I]
13. 8. 2010 - 13. 8. 2011.

Dragi na{ Pe|a, s tugom i nevjericom sje}amo se tragi~nog dana kada smo te izgubili. Uvijek }emo te pamtiti i voljeti te. Porodica Lubardi}
5020

Emir i Ljubica [ari}
71210

Belma i Senad Pe}anin, Mirela i Mladen San~anin
5023

APARTMANI
HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandari na, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. OTOK HVAR Su~uraj apartmani 3-5 osoba uz samu pla`u. tel. 0038 21 773-305, 00385 996 890611. IZ DA JEM lu ksu zno opre mlje ne apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320.

IZDAJEM sobe za ljetovanje sa upotre bom ku hi nje, Ze le ni ka. Tel. 0038231678850. PODACA, povoljno izdajem trokrevetni apartman s klimom i ro{tiljem. Tel. 0038521699-491. LAST minute ponuda ~etverokrevetni apartmani, Drvenik. Tel. 385 98 9000746. NEUM konforni apartmani uz more, Surdup II. Tel. 036/880-719, 062/788933.

VODICE izdajem apartmane i sobe sa kupatilom kod hotela Olimpija. Tel. 385 22 444-118. NE UM iz da jem apar tma ne bli zu mo ra sa te ra som i po gle dom na mo re. Tel. 036/884-710, 062/970364. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM apartmani konforni klimatizi ra ni bli zu mo ra par king. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183981.

APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sreseru na Pelje{cu. Tel. 0038520741246. DOBRE VODE-Bar, C. Gora, sobe 70, pd, pra. 7 eura po le`aju, posebno kupatilo, zajedni~ka kuhinja. Tel. 00382/67360365, 033/621-119.

SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Sre bre nom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

RAZNO
STARE novine i ~asopise primam na po klon-do la zim na adre su. Tel: 065/346-222.

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{ dragi Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

MATIJA (MATE) GLUHOVI], ro|. GRIZELJ
preminula 11. augusta 2011. u 68. godini. Sahrana }e se obaviti 13. augusta 2011. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Dragana, sin Dragan, snaha Tijana, unuci Andrej i Matej, sestra Ljubica, svak Ratko, nevjesta Anka sa djecom, nevjesta Tonka, djeveri Milorad i Milivoje sa porodicama, kao i ostala rodbina i prijatelji
000

RIZVAN (VEJSILA) VEJSILAGI]
u~esnik NOR-a

DIJANA ROV^ANIN, ro|. GERINA
preselila na ahiret u petak, 12. augusta 2011, u 42. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. augusta 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice bosanska 5 sa polaskom u 13 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: suprug Senad, k}erka Amela, otac Besalet, majka D`emila, sestra Nermina, zet Emir, djever Sead, jetrva Erdoana, sestri}i Benjamin i Amar, te porodice Rov~anin, Gerina, Grbo, Selmanovi}, Somun, Milavica, Smaji}, Berkovac, Hrapovi}, Malki}, ^oli}, Vare{anovi}, Ke{ki}, Poturak, Bjelak, Isanovi}, Kaljanac, Tari}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici bosanska br. 5/XIV.
000

preminuo 11. augusta 2011. u 83. godini. Sahrana }e se obaviti 13. augusta 2011. godine u 12.30 sati na groblju Vlakovo iz ateisti~ke kapele. O`alo{}eni: k}erka Duda, sin Emir, zet Faruk, snahe Minka, Gordana i Mejra, unuci Kiko, Mido, Ada, Mia, Hana i Dani, praunuci Arman i Eldar, sestri}i Kerim i Mustafa, sestri~ne Rabija, Radija i [uhreta, prijatelji Cica i Vlado, Vehbija Cepi}, Sanjin i Maja, porodice Vejsilagi}, Mujnovi}, Sokolovi}, Imamovi}, Kova~evi}, Muji} i Pavli}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

Trinaestog augusta 2011. navr{ava se petnaest godina od smrti na{eg dragog oca, svekra i dede
IN MEMORIAM

dragom prijatelju i drugu

PREDRAGU PE\I HAD@I]U
13. 8. 2010 - 13. 8. 2011.

RASIM (MUJE) ME[ANOVI]

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Da mu Allah podari d`ennetske ljepote. Teta Ramiza i Sanjin
88104

SMAIL ([ERIFA) KAROVI]
71124

Sin Asim, snaha Sabina i unuci Merzek i Tarik preselio na ahiret u ~etvrtak, 11. augusta 2011, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. augusta 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: brat Hilmo, snaha Murata, brati}i Murat, Edhem, Miralem, Enver, brati~na Fatima sa svojim porodicama, te porodice Dedovi}, Korjeni}, Pa{ali}, Hod`i}, Spahovi}, Memi}, kom{ija Abdulah Goro, kao i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

TU@NO SJE]ANJE Trinaestog augusta 2011. navr{ava se 8 godina od prerane smrti na{eg dragog mu`a, oca, svekra, punca i djeda

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragu prijateljicu

dragom bratu

RATKU BA[KARADI
FUADA JAHI]A
iz Tuzle Voljeni na{, u na{im mislima si stalno od nas voljen, i nikad zaboravljen. Vje~no tvoja supruga Fadila, sin Suad, k}erka Senada, snaha Emina, zet Sakib, unuci D`ejla i Doris
030

DANU STUPAR
od sestre Jelene i zeta Milana
25905

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima i prijateljima `alosnu vijest da je na{ dragi suprug, otac, brat, dodi i prijatelj

POSLJEDNJI POZDRAV

Nedostaje{ nam!! Svjetlana, Rada i Mira sa porodicama
4965

dragom ujki

RAIF (AVDE) HAD@I]
preminuo 12. augusta 2011. u 71. godini u Sarajevu.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

RATKU BA[KARADI

Sahrana }e se obaviti 13. augusta 2011. godine, subota, u 17 sati na groblju Pra{nice u Zenici. O`alo{}eni: supruga Jasminka, sin Edin, k}er D`enana, snaha Lejla, zet James, unu~ad Chiara i Daris, brat Emir sa porodicom, zet Irfan, sestri} Tarik sa porodicom, te porodice Had`i}, Smailagi}, Lee, Klepo, Nurudinovi}, Be}iragi}, Ru{ti}, Smailbegovi}, te mnogobrojna porodica i prijatelji
25906

od Maria i Fani sa porodicom
25905

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE SJE]ANJE

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KARIM ZAIMOVI]
13. 8. 1995 - 13. 8. 2011.

KARIM ZAIMOVI]
13. 8. 1995 - 13. 8. 2011.

Svi dani i trenuci u proteklih {esnaest godina bili su ispunjeni bezgrani~nom ljubavlju prema tebi. Neutje{ni roditelji i sestra
5005

Sje}anje ima snagu `ivota, a ti si uvijek u na{im mislima. Lajla i Kenan
5006

TU@NO SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Pro{lo je dvadeset godina od dana kada nas je napustio na{ dragi otac, svekar i djed

PREDRAG PE\A HAD@I]
sin na{e kolegice Jasne

ADEM (SALKE) MEMI[EVI]
preselio na ahiret u petak, 12. augusta 2011, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. augusta 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: otac Salko, supruga [evala, sin Mirza, k}erke Aida i Azra, bra}a Aziz, Rasim i Hamed, sestra Hajra, tetka Rasema, daid`a Hasan, amid`i} Mehmed, svastika Murkija, bad`o Sinan sa djecom, zetovi Muamer i Anes, unu~ad Ajla, Ajdin i Ajnur, brati}i, brati~ne, sestri~ne, te porodice Memi{evi}, Osmanagi}, Agi}, Topali}, Ke{mer, Ja{arevi}, Smaji}, Kori}, Ala|uz, Kari{ik, Opankovi}, Softi}, Ahmetagi}, Poljo, Menzilovi}, Kurtali}, Osmanbegovi}, Had`i}, Kurti}, Bosno, Kahriman, [eta, Kapetanovi}, Sendo, Su}eska, Cocali}, Murti}, Hod`i}, [u{ko, Ta~i, Smajlovi}, Rami}, Omanovi}, Bi~o, Kold`o, Gljiva, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14 sati, Ul. Salke Neze~i}a 10/I, Dobrinja. Prevoz do Vlakovo i nazad obezbije|en ispred d`amije Ned`ari}i (Mahala) sa polaskom u 13.15 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima Ned`ari}i i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ALEKSANDAR ACO KO@EMJAKIN
13. 8. 1991 - 13. 8. 2011.

I pored beskrajne tuge, osje}amo da joj Tvoja svjetlost {alje ponos i utjehu. Ko je ljubavlju vezan, nikad se ne rastaje. Njene kolege: Tana, Branka, Mithata, Erna, Alma, Vlado, Senka, Goca, Nevena, Suzana, Jasmin, Aida, Dominka, Besima, Luca, Tamara, Slavko, Stjepan, Rada, Mla|a, Mensud, Nerma, Mirzad i Suljo
5001

Vrijeme ne lije~i. Bol i tuga ostaju dovijeka. Dostojanstvo i veli~inu koju si pokazivao kroz nesebi~nost, humanost, skromnost, humor i po{tovanje prema drugima bili su vrline koje su te odlikovale. Dragi tata, dugo ve} nisi s nama, hvala ti za neizmjernu ljubav kojom si nas oplemenio. Nosit }emo te zauvijek u na{im srcima, ponosni {to smo te imali. Tvoji Boris i Sanjin s porodicama
5004

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage roditelje

na{em daid`i

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ZIJADU KULI

dr. NENAD JAN^IKI]
2001 - 2011.

prof. DOBRILA JAN^IKI]
1971 - 2011.

[ERIF (SALKE) FATI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 11. augusta 2011, u 54. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 13. augusta 2011. godine, poslije podne-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 17 sati na mezarju Umoljani - Trnovo. O`alo{}eni: supruga Mejra, k}erke Mirnesa i Jasna, zet Nermin, bra}a Mu{an, Muharem, Omer i Ramiz, snahe Ai{a, D`emila, Zejna i Pa{ana, sestra Fata, zet Ibrahim, brati}i i sestri}i, {ure Murat i Enver sa porodicama, svastike Zejna i Hava sa porodicama, tetka Pa{ana sa porodicom, te porodice Fati}, ^omor, Halilovi}, Tre{njo, Kere{, Bandi}, Herac, Kadri}, Hebibovi}, Ismi}, Berilo, Masle{a, Ja{arevi}, Be{i}, [ubara, Vukovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Jasini }e se prou~iti istog dana poslije ak{am-namaza u porodi~noj ku}i, Ul. milinkladska 205 D. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa Latinske }uprije sa polaskom u 13.30 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskom stajali{tu Had`i}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

od sestri}a Elvisa i Denisa sa familijama
25904

SJE]ANJE

S ljubavlju i po{tovanjem, sin Predrag i unuka Maja
5002

Trinaestog augusta 2011. navr{ava se godina od smrti na{e drage mame i bake

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

JULIJE (\URE) MR[I]
13. 8. 2010 - 13. 8. 2011.

Dok `ivimo mi, `ivje}e{ i ti u nama. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji Dubravka i Darija
5003

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Dvadeset dvije godine su otkako je preminula na{a draga

MAIDA MUFTI], ro|. BALI]
13. 8. 1989 - 13. 8. 2011.

Sa nama su sje}anja i uspomene na Tvoju dobrotu i ljubav kojom si nas svakodnevno darivala. Bri`noj majci i baki, plemenitoj i dragoj supruzi uz neizmjernu ljubav i zahvalnost: Hakija, Tarik i Edin sa porodicama
4985

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Sa dubokim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

na na{u dragu strinu

SENAD SEN^I (HAMDIJE) HANAS
preselio na ahiret u ~etvrtak, 11. augusta 2011, u 45. godini. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u subotu, 13. augusta 2011. godine, u 18 sati na starom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: majka Ganima, otac Hamdija, brat Haris, brati~na Hana, nevjesta Nora, tetke Azra i Halima, teti}i Tarik i Muhidin, teti~ne Elma, Amra, Aida i Mubina, daid`e Muamer, Munib, Muhamed i Adem, daid`inice Zanifa, Nura i Zineta, daid`i}i Mirza i Munib, rodica Mubera Oru~, te porodice Hand`i}, Mu{inovi}, D`umhur, Husi}, Ku~uk, Olov~i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 18 sati u ku}i rahmetlije u Faleti}ima. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

PREDRAG PE\A HAD@I]
13. 8. 2010 - 13. 8. 2011.

KATARINU TA[I]
Volim Te, jedino moje.
od Hatid`e, Adnana, Aide, Sanele, Edina i Amara
4936

Mama
4972

Dvije godine su pro{le od preranog rastanka s na{om najdra`om suprugom, majkom i bakom

TU@NO SJE]ANJE

na drage roditelje

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

Trinaestog avgusta 2011. navr{avaju se tri godine otkako nije sa nama na{ mnogo voljeni

na dragog supruga i najnje`nijeg tatu

KATARINOM TA[I], ro|. KI[
7. 3. 1951 - 13. 8. 2009.

RADE POPOVI]
13. 8. 1990 - 13. 8. 2011.

NADA POPOVI]
12. 4. 1997 - 13. 8. 2011.

Ispunjeni smo uspomenama i ponosom {to smo najve}i dio vlastitih `ivota proveli u zagrljaju tvoje ljubavi i dobrote. D`evad, Danial i Oliver

S ljubavlju i po{tovanjem, Mi{o, Mirjana i Ranka sa porodicama

SAVO (\URE) DELI]
2008 - 2011.

BRANIMIRA BRACU LJUBI^I]A
13. 8. 1996 - 13. 8. 2011.

4930

4588

Trinaestog augusta navr{avaju se 3 godine otkako nas je napustila na{a mila

Trinaestog augusta 2011. godine navr{ilo se 40 dana od smrti na{e drage

Njegovi najmiliji: supruga Ljiljana, k}erka Sandra sa porodicom, sin Slavi{a sa porodicom i punac Aleksandar Jankovi}
25902

S ljubavlju, Tvoji: supruga Sena, k}erka Sanja i sin Dubravko
4961

MIKICA

BEGZADE (MUHAMEDA) TANOVI], ro|. HASAGI]
S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
4982 4941

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Tog dana }emo se okupiti na njenom vje~nom prebivali{tu. Porodica

58

PREDAH

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Istaknut }ete se u poslovima koji zahtijevaju elokvenciju i komunikativnost. Ukoliko radite u turizmu, pru`it }e vam se prilika za usavr{avanje ili sklapanje suradnje s inozemnim partnerima. Okolina }e po~eti vi{e uva`avati va{e mi{ljenje. S novoste~enom popularno{}u }ete se sjajno nositi i spremno u`ivati u svim povlasticama koje s njom dolaze. Aktivan na~in `ivota bit }e izvrstan za rje{avanje napetosti i stresa. Na poslu }e do}i do nekih iznenadnih zastoja, no nemojte dozvoliti da vas to omete u radu. Obavljate li poslove vezane uz banku ili nekretnine, s velikim oprezom provjerite svaki dokument ili ugovor koji sklopite. Zauzeti }e izlu|ivati partnera ~estim promjenama raspolo`enja. Samci }e biti iznimno privla~ni, no zbog neodlu~nosti bit }e im te{ko odva`iti se na zapo~injanje veze. Mnogo }ete posti}i ako se uspijete prilagoditi timskom radu. Budite spremni na ustupke i pre{utite stvari koje vam smetaju, a nisu zna~ajne za poslovni napredak. Svakom udvara~u uspjet }ete prona}i neku manu. Ne}ete biti na~isto sa svojim `eljama i potrebama, {to }e vam u velikoj mjeri ote`ati sklapanje novih veza. Imate li problema s nesanicom, izbjegavajte pretjerano u`ivanje u kafi i cigaretama. Odlikovat }ete se iznimnim radnim kvalitetima i `eljom za uspjehom. Iskoristite novonastali entuzijazam za realizaciju novih projekata jer }e vam se ulo`eni trud vi{estruko isplatiti. Neoprezni ste i nepa`ljivi, stoga vodite vi{e ra~una o li~nim stvarima. Bli`nji }e vam prigovarati da ste zaneseni nekim svojim mislima, {to ne}e biti daleko od istine. Osje}at }ete se bezvoljno i umorno. Povoljne okolnosti smije{e se umjetnicima, sporta{ima i javnim li~nostima. Predstoji vam potpisivanje ugovora koji }e vam omogu}iti da se bavite onim {to volite bez brige o finansijama. Mnogi }e se upustiti u ljubavnu vezu koja }e ispuniti sva njihova o~ekivanja. Ve}ina }e Lavova biti impulsivna pa bi mogli voljenoj osobi neplanirano predlo`iti zajedni~ki `ivot ili brak. Pretrpani poslovni raspored dovest }e vas u fazu premorenosti i stresa. U takvim uvjetima bit }e vam nemogu}e koncentrirati se na rad, {to }e rezultirati ~e{}im propustima i gre{kama. Samci }e biti tu`ni i usamljeni, no zbog visokih kriterija ne}e se olako upu{tati u nove veze. Ukoliko ne prona|ete dobar na~in opu{tanja, nakupljene frustracije mogle bi se ispoljiti u vidu `elu~anih smetnji. Na poslu vas o~ekuje pobolj{anje prilika. Nadre|eni }e vam biti iznimno naklonjeni, stoga iskoristite ovo razdoblje za u~vr{}ivanje odnosa. Mnogo }ete izlaziti i dru`iti se s prijateljima, a slobodni bi mogli upoznati i pokoju novu osobu s kojom }e odmah prona}i zajedni~ki jezik. U izvrsnoj ste kondiciji te }ete se odli~no snalaziti u svim sportskim aktivnostima. Ostanite pribrani ako vam se izjalove neki poslovni planovi. Smireno pristupite novonastalim problemima pa }e {teta biti minimalna. Zanosnim i privla~nim izgledom mamit }ete poglede suprotnog spola, no malo ko }e vam se usuditi pri}i. Potencijalni udvara~i prestra{it }e se va{eg distanciranog i suzdr`anog pona{anja. Mogu}i su problemi sa `elucem, no konzumiranjem laganije hrane brzo }ete ih eliminirati. Mnogi }e biti nezadovoljni trenutnim poslom jer }e osje}ati da njihovi talenti nisu dovoljno iskori{teni. Preuzmite inicijativu i iznesite svoje ideje ljudima na ~elnim pozicijama. Sjajno je vrijeme za nove po~etke. Pred vama je uzbudljiv dan tokom kojeg }ete ste}i nova poznanstva, obnoviti naru{ene odnose ili zapo~eti novu ljubavnu vezu. Pravo je vrijeme da najavite rat suvi{nim kilogramima. Ne}ete dobro funkcionirati ako se va{ rad odvija pod budnim okom javnosti. Ni timski rad vam ne}e odgovarati, stoga se distancirajte od kolega i u miru se posvetite obavljanju svojih obaveza. Partner }e vam zamjeriti da se sve ~e{}e povla~ite u sebe. Ukoliko niste sigurni u svoje osje}aje, odvojite neko vrijeme samo za sebe i razmislite {ta o~ekujete od ove veze. Za{titite ko`u i ten od sunca. Razmi{ljate li o promjeni radnog mjesta, pru`it }e vam se prilika da to kona~no i realizirate. Ipak, nemojte se zalijetati, ve} se na premje{taj odva`ite samo ako vam novi poslodavci ponude bolje radne uslove i ve}u pla}u. Ne}ete se ustru~avati iznijeti svoje mi{ljenje, zbog ~ega biste mogli nekoga nenamjerno povrijediti. Budite promi{ljeniji i pripazite kako se pona{ate u nepoznatim dru{tvima. Zbog o{trog jezika neki }e vas suradnici po~eti izbjegavati. Nemojte biti suvi{e kriti~ni prema tu|im gre{kama i nastojte za svakoga prona}i poneku lijepu rije~. Pripazite kome poklanjate svoje povjerenje. Ukoliko budete gajili nerealna o~ekivanja od ljudi koji ih ne mogu ispuniti, to }e neminovno dovesti do razo~arenja. Zbog mogu}ih probavnih tegoba, povedite ra~una o ishrani.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: slalom, marama, emisar, kazani, {ro, j, a, nota, vlasi{te, od, au, aperkati, termostat, k, i{a, etatist, ironi, esma, stol, }ar, rt, l, gaz, lije, as, veronika, sin, tavanar, tra~ani, gr~.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Jutros vrlo hladno, po kotlinama i dolinama rijeka kratkotrajna magla. Tokom dana prete`no sun~ano i toplo. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 6 do 13, na jugu do 18, maksimalna dnevna od 27 do 33°C. U nedjelju i ponedjeljak sun~ano i toplo, u ponedjeljak i do 37°C. U utorak nestabilno, od sredine dana sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, a temperatura }e biti u manjem padu. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 10, maksimalna dnevna 29° C.

Danas se ki{a o~ekuje u Velikoj Britaniji i zemljama Beneluksa, dok }e nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom biti u pribalti~kim zemljama, centralnoj i isto~noj Evropi. U ostalim predjelima prete`no sun~ano. Najhladniji glavni grad bi}e Oslo sa 19, a najtopliji Madrid sa 34°C. Na Balkanskom poluostrvu danas prete`no sun~ano i toplo. Maksimalna temperatura od 27 u centralnim predjelima, do 34°C na Primorju.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
po~etak u 16.30 i 18.50 sati

subota, 13. august 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

LABIRINT STRAHA
horor, re`ija: Takashi Shimitzu, uloge: Yuya Yagira, Misako Renbutsu, po~etak u 21.10 sati

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljomotvoren od 10 do 13 sati.

a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

uloge: Kristen Wiig, Maya Rudolph, Rose Byrne, Chris O’Dowd, po~etak u 17.45, 20 i 22.15

TUZLA

LAVIRINT STRAHA 3D

KAUBOJ PROTIV VANZEMALJACA
akcija, re`ija: Jan Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde, po~etak u 13, 15.30, 18, 20.30 i 23 sata.

KRITERION

KINA
CINEMA CITY
PLANET MAJMUNA: POSTANAK

JOY DIVISION
dokumentarni film o historiji britanskog post-punk benda Joy Division, po~etak u 20.20 sati.

BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni sat, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne posjete potrebno je najaviti na telefon 033/ 279-800.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati. horor, re`ija: Takashi Shimizu, uloge: Yuya Yagira, Misako Renbutsu, Ryo Katsuji, po~etak u 22.30 sati

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Nerimane-Narde Nik{i}, studentice Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, odsjek Produkt dizajn. Galerija je otvorena za posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

ZENICA

MEDVJEDI] WINNIE

akcija, triler, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto, po~etak u 14, 16.10, 18.25, 20.40 i 22.55 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BIHA] KINA
MULTIPLEX EKRAN
[TRUMPFOVI 3D,
animirani, re`ija: Biserka Vu~kovi}, glasovi: Mladen Vasary, Bo`idar Smiljani}, Ana Kraljevi}, Dra`en Bratuli}, Jadranka \oki}, po~etak u 10, 12, 14 i 16 sati animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 12, 14 i 16.15 sati.

TRANSFORMERSI 3

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

KINA
UNA
TRANSFORMERSI 3

SUPER 8

PINGVINI GOSPODINA POPPERA
komedija, re`ija: Mark Waters, uloge: Jim Carrey, Carla Gugino, Angela Lansbury, po~etak u 17, 19 i 21 sat.

SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 14.10, 17.10 i 20.15 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba skulptura mladih bh umjetnika/ca, za posjete }e biti otvorena do 20. avgusta. Skulptori/ce koji u~estvuju na ovoj zajednickoj izlo`bi su: Adnan Jasika, Aida [abanovi}, Dalibor Nikoli}, Daniel Premec, Danilo Kreso, Darko Stani}, Darko Sobot, Edin Lepir, Elma Ali}, Emir Kapetanovi}, Lejla ^ehaji}, Maja Matasin, Nedim \iki} i Nela Hasanbegovi}.

HANNA
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 18 i 21 sat. avantura, triler, re`ija: J. J. Abrams, uloge: Joel Courtney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler, po~etak u 17.30 sati

PRVI OSVETNIK: KAPETAN AMERIKA

NOVI HRAM
akcija, ratni, re`ija: Joe Johnston, uloge: Chris Evans, Hugo Weaving, Stanley Tucci, Tommy Lee Jones... po~etak u u 12.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati. Izlo`ba fotografije "Korak do stvarnosti" autora Ton~ija Stani~i}a, za posjete je otvorena do 13. avgusta, svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

AKO MI SE FU]KA, FU]KAM
socijalna drama, re`ija: Florian Serban, uloge: George Pistereanu, Ada Condeescu, Mihai Constantin... po~etak u 20.30 sati.

[TRUMFOVI 3D

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2 DIO

akcija, re`ija: Joea Wrighta, uloge: Saoirse Ronan, Eric Bana, Tom Hollander, Olivia Williams, Jason Flemyng i Cate Blanchett, po~etak u 15.00

BANJA LUKA
animirani, komedija, re`ija: Raja Gosnell, uloge: Neil Patrick Harris, Jayma Mays, Hank Azaria, Jonathan Winters, Katy Perry, Alan Cumming, George Lopez, po~etak u 12.30, 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

GREEN LANTERN
stripovski spektakl, re`ija: David Yates, uloge: Ryan Reynolds, Blake Lively, po~etak u 18 i 20.30 sati

OLIMPIJSKI
avantura, fantazija, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint, Emma Watson, Gary Oldman, Ralph Fiennes, Helena Bonham Car ter, Alan Rickman, Emma Thompson... po~etak u 13.50 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

TUCKER I DALE PROTIV ZLA
crna komedija, re`ija: Eli Craig, uloge: Tyler Labine, Alan Tudyk, Katrina Bowden, po~etak u 15.30, 17.30, 19.30 i 21.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
DJEVERU[E

KULA OD KARATA
krimi-triler, re`ija: Danijel Alfredson, uloge: Nomi Rapas, Mikael Nikvist, Lena Endre, Anika Halin, po~etak u 19.45 i 22.30 sati.

ZEMALJSKI

LABIRINT STRAHA 3D,
horor, re`ija: Takashi Shimizu, uloge: Yuya Yagira, Misako Renbutsu, Ryo Katsuji, po~etak u 22.30 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
IZLO@BA MULTIORIGINALI
za posjete je otvorena do 4. septembra

KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
animirana komedija, re`ija: Reinhard Klooss, glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}... po~etak u 11.50 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati,

GREEN LANTERN,
stripovski spektakl, re`ija: David Yates, uloge: Ryan Reynolds, Blake Lively,

komedija, re`ija: Paul Feig,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJEgodine subota, 13. august 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Sydney White
ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Joe Nussbaum Uloge: Amanda Bynes, Sara Paxton, Matt Long, Jack Carpenter

HIT
DANA
22.55
OBN
TRILER
Re`ija: Frank Miller, Robert Rodriguez Uloge: Jessica Alba, Devon Aoki, Alexis Bledel, Powers Boothe,...

13.25
BHT

Bruco{ica Sydney postaje ~lanica nekad uglednog sestrinstva u kojem je bila i njena pokojna majka. Ali, ubrzo otkrije da dana{nje sestrinstvo nije {to je nekad bilo te pronalazi novi dom, zajedno sa sedam izop}enika. Uz pomo} svojih neprilago|enih prijatelja, Sydney }e se suprotstaviti kraljici kampusa u poku{aju da promijeni hijerarhiju na koled`u.

Put do zrelosti 2
KOMEDIJA
Re`ija: Steve Rash Uloge: DJ Qualls, Mary Cobb, Rhoda Griffis, Preston Jones

14.05
PINK

Andy ostavlja svoju djevojku Katy kod ku}e i po~inje u potpunosti u`ivati u studentskom `ivotu. Usred sve te zabave sjeti se biv{e djevojke Jenne koja sad kao model reklamira pivo preko igre beer pong (kombinacija ping-ponga i ispijanja piva). On i prijatelji odlu~e krenuti na put poku{avaju}i sti}i nju i njezine prijateljice modele. U me|uvremenu, Katy se odlu~i premjestiti na njegovo sveu~ili{te kako bi mu bila bli`e.

Crno- bijeli film pro{aran jarkim bojama fenomenalno gledatelju prenosi tamnu, film-noir atmosferu. “Grad grijeha” ima nekoliko razli~itih pri~a koje se me|usobno u odre|enim djelovima isprepli}u. Hrpa poznatih glumaca koji se svi od reda u~inili dobar posao je jo{ jedan dugom nizu dobrih strana ovog filma. Spoznaja da je svoje prste umije{a i Tarantino, ~ine ga besmrtnim. “Grad nasilja” do kraja ostaje vjeran svom stripovskom uzoru {to ga ~ini najboljom strip realizaciom ikada.

SPORT

FILM

Ucjena
TRILER
Re`ija: Ron Howard Uloge: Mel Gibson, Rene Russo, Brawley Nolte, Gary Sinise, Delroy Lindo

101 dalmatinac
PORODI^NI
Re`ija: Stephen Herek

23.20
NOVA

Nakon {to mu otmu sina, tajkun }e u~initi sve kako bi ga vratio te se odlu~uje na drasti~an korak. Tomu Mullenu novac ni{ta ne zna~i, ali kad shvati da pla}anje otkupnine ne}e garantirati sigurnost sina, on se obra}a medijima i izjavljuje da ne}e platiti otkupninu. Umjesto toga, nudi milijun bilo komu tko mu mo`e na}i sina i uloviti osobe koje su ga otele...

Liverpool Sunderland
Nogomet

Engleska Premier liga

^elik Zrinjski
Nogomet

Premijer liga BiH

O~i {irom zatvorene
DRAMA
Re`ija: Stanley Kubrick Uloge: Tom Cruise, Nicole Kidman, Madison Eginton, Jackie Sawiris, Sydney Pollack

FILMOVI

15.55 BHT

19.25 BHT

Roger je dizajner videoigrica, a Anita radi kao modna dizajnerica u tvrtki Cruelle DeVil, ljubiteljice `ivotinjskog krzna. Jednog dana u parku ~e`nja Rogerova psa za Anitinom kujicom spoji i njihove vlasnike. Roger i Anita gotovo se smjesta zaljube i vjen~aju, a njihovi psi ubrzo dobiju potomstvo ni vi{e ni manje nego 99 {tenaca!

21.07 HRT 1

01.25
NOVA

Na bo`i}nom domjenku bogatog i nekovencionalnog Victora Zieglera, provokativni i bezazleni flert postaje sumnjiv kad se dr. William Harford i njegova seksi supruga Alice promatraju s udaljenosti. Poslije, ovaj naizgled savr{eni bra~ni par nastavlja sa svojim seksualnim ma{tanjima, ali s drugim osobama. U svijetu stvarnosti i iluzije William se bori s ljubomorom i opsesijama i skrivenim `eljama. Ho}e li ostvariti svoje erotske fantazije ili }e ostati skrivene duboko u njemu?

Mojih posljednjih pet djevojaka
KOMEDIJA
Re`ija: Julian Kemp

U sjeni ma~a
TRILER
Re`ija: Simon Aeby

Tokom posljednje dvije godine Duncan Anderson je sve poku{ao. Probao je oblikovati sebe u savr{enog de~ka, pretvaraju}i se da se ne zamara biv{im de~kima svojih djevojaka. Davao je modne savjete, podnosio neopreznu vo`nju i stvorio tajni jezik. ^ak je smogao hrabrosti da poduzme krajnji rizik i ka`e dvije sudbonosne rije~i. No, Duncan bi na kraju uvijek zavr{io sam. I sada je odlu~io otkriti gdje je sve oti{lo u krivom smjeru te je krenuo u ispitivanje svojih 5 zadnjih veza.

20.10 FTV

Martin i Georg sklapaju prijateljstvo u samostanu da bi im se putovi nakon toga razi{li. U te{kim vremenima inkvizicije Georg postaje sve}enik u obli`njem manastiru dok se Martin priklju~uje vojsci. Petnaest godina kasnije, Martin se zaljubljuje u Annu, ~iji otac je krvnik no to ga ne sprje~ava da ju o`eni. Naposljetku je primoran preuzeti nezahvalan posao njezina oca u ~emu se i vi{e nego dobro snalazi.@ivot }e mu zagor~ati inkvizitor koji dolazi kako bi svjedo~io Georegeovom smaknu}u. George se, naime, na{ao na crnoj listi nadbiskupa koji mu je smjestio giljotinu.

20.55 OBN

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.10 Skok s orkom, japanski dokumentarni film 08.00 Vijesti 08.05 ^ista~i cipela, italijanski igrani film 09.35 Barimba 10.00 An|elina balerina 10.15 Tomica i prijatelji 10.25 Sportske igre mladih, 4. emisija 10.40 Harveytoons 10.45 Spretno - sretno + Lino kutak 11.20 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Ramazanski razgovori 12.40 Dobra supruga, igrana serija, 11. epizoda 13.30 Oprah: Veliko darivanje, 6. emisija 14.15 Vijesti 14.25 Doktor sa jezera, njema~ki igrani film, 1. dio 16.00 Slomljena krila, igrana serija, 6. epizoda (r) 16.45 Slomljena krila, igrana serija, 7. epizoda (r)

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.06 Pra{ki duet, film 08.00 Vijesti Mala TV 08.20 Gumenko, crtana serija 08.30 Barimba, crtana serija 08.50 Mekanike u misiji, crtana serija 09.05 Bo u pokretu, crtana serija 09.50 D`ekersi, crtana serija 10.35 Jagodica bobica, crtana serija 11.25 Za. Druga, iskrenost 12.00 Dnevnik 1 12.20 Diskaveri atlas, dok. program 13.55 Kratkofil, hronika 14.05 Presudna no}, film 15.35 @ivoti svetaca, serija 16.25 Sirija-tragom civilizacije, dok. program 17.00 Vijesti

HAYAT
06.10 Timmy, crtani film 07.00 Fifi, crtani film 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film 08.30 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 7. ep. 08.55 Lijeni grad, crtani film, 09.40 Garfield, crtani film 10.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, Top 100 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija, 133. ep. 13.00 Autoklub 13.25 Horizonti 14.00 Idemo dalje, film

TV1
06.00 07.00 07.10 07.30 08.00 08.05 08.35 09.00 09.05 10.00 11.00 12.00 12.20 13.00 13.15 15.05 15.10 16.00 16.10 17.00 17.20 18.10 18.20 Nijemi svjedok, serija Jutarnje vijesti TV1 Music box Hrane svijeta, 10.ep. Vijesti Ma~ak Mika, crtani film Ostrvo kornja~a, crtani film Vijesti Ukradeni `ivoti, serija Flash news Biznis vijesti Vijesti plus Ukradeni `ivoti, serija Flash biznis-sport Dobre kom{ije, film Flash news Corleone, serija 6. ep. Flash biznis-sport Blaga prirode s Anom Bunti} Vijesti plus Doba ljubavi, serija, 9. ep. (r) Biznis vijesti Sedma brzina, emisija o automobilizmu, 7.ep.

PINK
06.00 Kobna potjera, film 08.00 Zemlja slobode, film
TRILER
Re`ija: Joe Roth Kasno jedne no}i u predgra|u New Jerseya okrvavljena Brenda Martin dotetura u hitnu slu`bu i policijskom detektivu Lorenzu Councilu ispri~a stra{nu pri~u o otmici automobila. Tvrdi da ju je crnac istjerao iz auta, ali nakon ispitivanja Brenda priznaje da je njezin sin zaspao na stra`njem sjedalu ukradena auta. Vo|eni aktivisticom Karen Collucci, stanovnici Gannona i Dempsya ujedinjuju se u potrazi za djetetom, no kriminalisti~ka istraga uskoro }e potaknuti pritajene rasne napetosti izme|u dva grada.

08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Lama, dokumentarni film (r) 08.30 Ali Baba i 40 razbojnika, animirani film 08.45 Tradicionalni ples, 2/2 10.00 BHT vijesti 10.10 The Doha Debates: Wikileaks (r) 11.00 Gori vatra, doma}a igrana serija, 1/4 (r) 11.40 Josip Pejakovi}: U ime naroda 12.15 BHT vijesti 12.30 Skriveni dokazi, igrana serija, 23/62 13.25 Sydney White, ameri~ki igrani film 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Liverpool Sunderland, prenos 18.00 Jelouston, strana dokumentarna serija, 1/3 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.25 Nogomet, Premijer liga BiH: ^elik - Zrinjski, prenos 21.25 Rihanna, koncert 22.15 BHT vijesti 22.30 Kratkofil plus, hronika 22.50 Dobro do{li u Dongmakgol, ju`nokorejski igrani film 01.05 Pregled programa za nedjelju

Klub ~italaca
NO]NI PROGRAM

01.45

Barimba
CRTANA SERIJA

08.30

Fifi
CRTANI FILM

07.00

Blaga prirode
DOK. PROGRAM

Kursad`ije
ZABAVNA EMISIJA

16.10

19.00

17.25 Ko`e, doma}a igrana serija, 1. epizoda 18.39 Dnevnik, najava 18.40 Pregled lige prvaka u nogometu, 3. emisija 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Ramazanska vaktija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ljetna premijera: Mojih posljednjih pet djevojaka, britanski igrani film 21.44 Dnevnik, najava 21.45 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 12. epizoda /12/ 22.34 Loto, dobitna kombinacija brojeva 22.35 Dnevnik 3 22.55 Otok smrti, igrana serija, 7. epizoda /18/ 23.40 Ezel, igrana serija /12/ 01.15 Exit festival, 4. emisija 01.45 KLub ~italaca

17.15 Knjiga rekorda {utke, dok. film 18.35 Koncert - Maja Volk, 1. dio 19.05 Ah, ta planeta 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Bojno polje umjetnost ratovanja Ardenska bitka, dok. program 21.00 51. Sabor truba~a u Gu~i, finalno takmi~enje truba~a, direktan prenos 00.00 Vijesti 00.20 Gubim te, film 02.00 Knjiga rekorda {utke 03.15 Bojno polje - umjetnost ratovanja - Vaterlo, dok. program 04.05 Dnevnik 2 04.30 @ivoti svetaca, serija 05.55 Muzi~ki program

15.40 Najbolje godine, serija 16.40 Vremenska prognoza 16.42 Horizonti 17.20 Richie Rich, film 18.53 Ramazanski program, najava 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.30 Ramazanski program 20.20 Biometeorolo{ka prognoza 20.22 Sport 20.30 Avanture Pluto Nasha, film 22.15 Slu~aj “Harms”, film 00.15 Drumski ratnik, film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 02.50 Ramazanski program 03.40 Avanture Pluto Nasha, film

19.00 Najava dnevnika 19.30 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Doba ljubavi, serija, 10. epizoda 21.00 Tito, dok. serijal, 20.ep. 22.00 ^aplin, film 00.00 Pono}ne vijesti plus 00.15 Divlja prostranstva Open range (r), film 01.58 No}ni program 02.03 Dnevnik TV1 (r) 02.40 Ramazanski program 03.30 Dva smo svijeta razli~ita, serija, 4. ep. 04.17 Biznis vijesti 04.26 Moje sunce, em. za majke i bebe 04.50 Pono}ne vijesti plus (r) 05.05 Tito, dok. serijal

10.00 Marka na brzaka, zabavna emisija (r) 12.00 Info top, inf.program 12.20 Gold Music, muzi~ki program 14.00 Info top, inf.program 14.05 Put do zrelosti 2, film 15.50 Info top, inf.program 16.00 Dr`anje za vazduh, film 18.00 Robna ku}a, dok. emisija 19.00 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 Generalova k}i, film 22.00 Odred smrti, film 23.30 Crna zora, film

RTS
12.10 12.45 13.00 13.14 13.15 13.25 13.30 14.10 14.55 15.05 15.30 15.57 16.00 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 01.00 Svijet zdravlja Vrijeme odluke Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Subotom sa dijasporom: Ima neka sjajna veza Ekskluzivno: Ruska du{a, zabavni program (r) Vijesti Za sva vremena: Del Arno bend (r) Sve boje `ivota (r) Vesti Povratak otpisanih: Padobranci, serija Petkazanje Leti, leti, pjesmo moja mila, muzi~ki program Kvadratura kruga: Kako su Srbi postali Albanci Slagalica,kviz Vrijeme Dnevnik Povratak otpisanih: Dvokrilac, serija 51. sabor truba~a u Gu~i, finalno takmi~enje Vijesti

RTCG
08.00 10.00 10.45 11.15 12.00 12.05 12.35 13.05 13.30 14.00 14.05 14.35 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 18.45 19.20 19.30 20.00 20.30 21.05 21.25 22.00 22.25 22.55 23.00 23.30 00.00 Jutarnji program Program za djecu Obrazovna emisija Dokumentarni program Vijesti TV Sat Obrazovna emisija Dokumentarna emisija Muzika Vijesti Zapis Muzika Dnevnik 1 Muzika Obrazovna emisija Dr Mozaiku Argument (r) Muzika Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Crnogorski xx vijek Vijesti iz dijaspore Sat tv Art magazin Obrazovna emisija Muzika Kalendar Dnevnik 3 Sportska subota Crno-bijeli svijet

FOX LIFE
07.05 Momci s Medisona, serija 08.05 Ljekar po narud`bi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 @ivot s Fren, serija 10.30 [kola za parove, serija 11.20 Dr Haus, serija 12.05 Sofi Parker, serija 12.30 Ljekar po narud`bi, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Doba ljubavi, Entertainment 14.55 Da, draga, serija 15.40 @ivot s Fren, serija 16.30 [kola za parove, serija 17.15 Dr Haus, serija 18.00 Ljekar po narud`bi, serija 18.50 Houp i Fejt, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 Knji`arka, serija 22.00 Ludnica U Klivlendu, serija 22.25 Kugar Taun, serija 22.50 Sofi Parker, serija 23.15 Sve ispo~etka, serija 00.05 Ket i Kim, serija 00.55 Dr Haus, serija 01.40 [kola za parove, serija

UNIVERSAL
06.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija (r5) 11.20 Sve po zakonu, serija 13.20 Vojnikova ljubavna pri~a, film 15.10 Sve najbolje, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Panduri novajlije, serija 21.00 Brik Lejn, film

TV1000
06.00 08.00 10.00 12.00 Milerovo raskr{}e, film Inkognito, film To je moj `ivot, film Otka~eni profesor 2: Klampovi, film 14.00 Sretni brojevi, film 16.00 Momci, film 18.00 Pacov, film

EUROSPORT
08.30 Biciklizam, Eneco Tour 09.30 Ski-skokovi, Courchevel, Francuska 10.45 Atletika - Photo Finish 11.15 Atletika, Berlin, Njema~ka 12.30 Watts 13.15 Fudbal: Euro 2012 - All Access 14.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal, live 15.00 Biciklizam, Eneco Tour, live 16.30 Watts 17.00 Konji~ki sport 18.30 Ski-skokovi, Einsiedeln, [vajcarska, live 19.30 Tenis, WTA Toronto, Kanada, polufinale, live 21.00 Total KO 23.00 Fudbal, SP U-20 Kolumbija 00.00 Fudbal, SP U-20 Kolumbija, ~etvrtfinale, live

Bra}a i sestre
SERIJA

17.00

Izme|u ljubavi i igre
FILM

20.00

22.50 Predsjednikov ~ovjek 2 mjesto udara, film 00.40 U i{~ekivanju ~uda, film 02.30 I eto nje, film 04.20 Sudija Ejmi, serija

20.00 Premijera: Izme|u ljubavi i igre, film 22.20 Petak trinaesti, film 00.00 Misterija, film 02.00 Ladies Night, film 04.00 Vojni~ina, film

subota, 13. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.06 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.29 Na kraju ulice: Kota~ (r) 08.54 @utokljunac: Reli (r) 09.21 Patak Frka, crtana serija (r) 09.44 Pripovjeda~: Gr~ki mitovi, serija za djecu (r) 10.07 Majstori svira~i: Koncert u Samoboru (r) 10.39 Sportske igre mladih 10.54 ni DA ni NE: Zabrana pu{enja (r) 11.49 Batman protiv Drakule, ameri~ki animirani film (r) 13.11 Filmska matineja: Ljubav me|u lopovima, ameri~ki film (r) 14.45 KS automagazin 15.20 [oka~ka rapsodija u Budimpe{ti 17.20 4 zida 17.55 Ksaver [andor Gjalski: Nocturno (r) 19.16 Cocco Bill, crtani film 19.29 Crtani film (r)

63
Vijesti Vrijeme Iz dana u dan... Svijet tajni, serija Zakon ljubavi, serija Majstor kuhinje, kulinarski show Vijesti Ukradeni `ivoti, serija Vijesti u 16 Moj dom, magazin Agro kanal, emisija o poljoprivredi Dnevnik Ljetopis, informativno zabavni magazin Film Film Dnevnik (r)

NOVA
08.40 Neustra{ivi Scooby Doo, crtana serija 09.05 Timmy Time, crtana serija 09.15 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 09.40 Chuggington, 45/52 09.50 Beyblade metal fusion, crtana serija 4/39 10.15 Winx, 35/52 10.35 Bra~ne vode, 26/26 11.35 Frikovi, serija 10/16 12.30 Smallville, 10/22 13.25 Avanture Sharkboya i Lavagirl, film 15.10 Grill Boss, kulinarski show 15.45 Nad lipom 35 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Romansa u Seattleu, film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Policijska akademija 3: Ponovno u {koli, film 21.40 Sve za lovu, film 23.20 Ucjena, film 01.25 O~i {irom zatvorene, film

OBN
06.40 Casper, crtani film 06.55 Cosmic Quantum Rei, crtani film 07.20 Zakumi, crtani film 07.45 Roni, Olly, Roni, crtani film 08.00 Banny Maloney, crtani film 08.20 Nebeske plesa~ice, crtani film 08.40 Ke~eri RAW (16), zabavni program 09.35 Balto: Vu~ja potraga, animirni film 11.00 Princ iz Bel Aira, humor. serija 11.30 Grill Boss, kulinarski show 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Veliki la`ljivko, film 14.40 Rijeka nade, serija 15.35 Skrivena kamera, humor. program 16.30 Pam: Djevojka s duplerice, zabavni program 17.35 Dejana talk show, Tema: “Nekada stranac, a sada Bosanac“ 18.50 OBN Info, info-program 19.15 Pitajmo zajedno: Haris D`inovi}, talk show 20.00 Rijeka nade, serija 20.55 U sjeni ma~a, film 22.55 Grad grijaha, film 01.05 Frida, film 03.15 U sjeni ma~a, film 04.55 Grad grijeha, film

TVSA
07.00 Mu}ke, serija 08.00 Program za djecu 11.05 Gimove bajke, program za djecu (r) 11.30 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 12.00 Mo`emo li vjerovati nauci 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Jane Eyre, serija (r) 14.05 Jane Eyre, serija (r) 15.00 Bisage Vehida Guni}a, revijalni program 16.00 Yusuf, serija (r) 16.45 Egipat 1, potraga za Tutankamonom, dok. program (r) 17.50 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 19.30 Stazama milosti do vje~nosti 21.00 Vijesti TVSA 21.10 To je ubistvo, madam, ciklus igranih filmova 23.00 Yusuf, serija 23.45 Velika o~ekivanja, serija 01.15 To je ubistvo, madam film

TV TK
07.00 07.05 07.10 09.00 09.30 10.30 12.00 12.15 16.00 16.20 17.15 19.00 21.00 22.00 00.30 02.00

06.13 Vela Gospe na Salima, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 06.49 Drugo mi{ljenje: Manualna medicina (r) 07.30 TV kalendar 07.44 Hrvatska kronika BiH 08.00 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Ljevoruki revolvera{, ameri~ki film (r) 09.39 TV kalendar (r) 09.51 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.06 Vrijeme danas 10.07 HAK - Promet info 10.09 Ku}ni ljubimci 10.44 Kad ve} postoji planina: Velebitski koloplet, dokumentarna serija (r) 11.15 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.18 Prizma, multinacionalni magazin 13.00 Capri 2, serija (r) 13.56 Ekumena: Dijalog s ateistima, religijski program (r) 14.38 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot (r) 14.40 Jelovnici izgubljenog vremena: Tikvice iz oba svijeta 15.02 Zlatna kinoteka: Ne{to za sje}anje, ameri~ki film (r) 16.55 Vijesti 17.00 Vrijeme sutra 17.01 HAK - Promet info 17.03 Znanstvene vijesti 17.10 Alpe Dunav Jadran 17.43 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (r) 19.18 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.00 Vrijeme 20.07 Capri 2, serija 21.07 101 dalmatinac, ameri~ki film (r) 22.50 Vijesti 23.10 Vijesti iz kulture 23.20 Novi svijet, ameri~ki film (r) 01.30 Put u svemir, ameri~ki film (r) 04.35 Skica za portret (r) 04.54 Jelovnici izgubljenog vremena: Tikvice iz oba svijeta (r) 05.14 Kad ve} postoji planina: Velebitski koloplet, dokumentarna serija (r)

MRE@A
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, ctani film 09.05 Ukradeni `ivoti,30. i 31. ep. 12.20 Ukradeni `ivoti, serija 13.15 Dobre kom{ije, film 17.20 Doba ljubavi, serija serija, 9/24 (r) 20.05 Doba ljubavi, serija serija, 10/24 21.00 Tito, 20/24 22.00 ^aplin, film

Mamutica
SERIJA

22.00

Smallville
SERIJA

12.30

19.41 Gara`a: Hard Time (r) 20.11 Iz pti~je perspektive: Sve vi{e i vi{e 1., dokumentarna serija 21.08 Coldplay: Neko} i sad (r) 22.00 Mamutica 2, serija (r) 22.44 Mamutica 2, serija (r) 23.25 Vrijeme je za jazz: Monty Alexander Trio (r) 00.26 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.40 No}ni glazbeni program: Pod vedrim nebom: Trogir (r) 04.41 No}ni glazbeni program: Split 1999. - Show program: Gradski puha~ki orkestar Imotski (r) 05.13 No}ni glazbeni program: Zagrebfest 2008. Jubilarni 55. festival (r)

TV MOSTAR
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, 8/26 09.05 Ukradeni `ivoti, serija 12.00 Vijesti plus 12.20 Ukradeni `ivoti, serija13.15 Dobre kom{ije, film 15.05 Flash vijesti 16.10 Blaga prirode sa Anom Bunti} 17.00 Vijesti plus 17.20 Doba ljubavi, serija (r) 19.00 Najava dnevnika tv1 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, serija 21.00 Tito, dok. serijal 22.00 ^aplin, film

TV KAKANJ
12.00 Peta dimenzija, serija 13.30 Tribunal 14.00 TV mukabela 15.00 Jusuf a.s., serija 16.00 Biografije 17.00 Flash vijesti 17.05 Peta dimenzija, serija 18.30 Bra~a koale 19.00 Ramazan mjesec milosti 20.02 Ezan za iftar 20.05 Predah uz iftar 20.30 Vijesti IC 21.00 Legende bh sporta 21.30 Vrline vjernika 21.40 Jusuf a.s., serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Poruka, serija 00.00 Vijesti IC (r)00.20 Veliki susret, serija 01.30 Igrani film 03.10 Sehurski program 03.50 Ezan za po~etak posta 03.53 TV mukabela

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Meraklije, zabavni program 13.05 Najbolje godine, serija (r) 14.05 Azimuti, dok. program 14.30 Vijesti 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autoshop magazin 17.00 Bonaventura 17.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 40. em. 18.00 Deset godina mladji, dok. program 1/5 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.00 Ramazanski program 20.45 Hronika kraji{kih gradova 21.30 Vijesti 21.35 Svjetla pozornice: Bajaga, zabavni program 22.20 Igrani film

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija (r3) 15.40 Folk-top 10, muzi~ka emisija 16.35 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 16.45 (r)adio iz moje ulice, kola`ni program (r) 18.00 Crno i bijelo, info-program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.32 Tuzla u`ivo 18.50 SMS centrala, muzi~ki program 19.19 KVIZ Extra 19.41 Pred iftar, vjerski program 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.35 SMS centrala 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Dje~iji program (r) 09.35 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) 16.00 Klinika, serija (r) 18.00 Me|u nama (r) 19.00 Vijesti 19.30 Ramazanski program 20.30 Folk muzika 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.30 Igrani film (r)

RTV VOGO[]A
11.00 Ludo srce, telenovela 16.00 Sense - Ha{ki tribunal (r) 16.30 Autovizija 17.00 Kuhajmo zajedno, revijalni program TV @ivinice 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj 19.00 Ramazanski program 21.00 Biografije, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Hronika op}ine Stari Grad (r) 01.00 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj (r) 01.30 Ludo srce, telenovela 03.00 Ramazanski program

RTV BN
06.30 Muzi~ki izlog 07.30 Dnevnik 3 08.00 Glas Amerike 08.30 Muzi~ki izlog 09.00 Kasandra, serija 13.00 Svijet na dlanu 13.30 Kafanska 15.00 Muzi~ki show 16.00 Dnevnik 1 16.25 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.30 @ivot sa stilom 18.30 Pisma iz Herceg Novog 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 Kumovi 22.00 BN music 23.00 Dnevnik 3 23.15 Dvoboj za Ju`nu prugu, film 01.00 Krvava isplata, film

ATV
08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.30 [egrt Hlapi}, crtani film 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Auto{op magazin 14.00 Idemo dalje 16+, film 15.40 Najbolje godine, serija 16.30 Dinotopija 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 18.45 Arena sport 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Fatalne `ene, dok. program 20.30 Akcioni heroji, dok. program 21.00 48 sati svadba 22.15 Slu~aj Harms, film 00.15 Drumski ratnik, film

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, WTA Toronto 07.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 08.30 Fudbal, Bundesliga: Mainz - Bayer 10.00 Tenis, WTA Toronto, Kanada, ~etvrtfinale 11.00 Australijski fudbal 14.00 Tenis, WTA Toronto, Kanada, ~etvrtfinale 15.00 Fudbal, Bundesliga, najava kola 15.30 Fudbal, Bundesliga Live: Hoffenheim - Dortmund 16.15 Fudbal, Bundesliga 16.20 Fudbal, Bundesliga Live: Hoffenheim - Dortmund 17.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 18.30 Fudbal, Bundesliga: Monchengladbach - VFB Stuttgart, live 20.30 Arena fudbal, AFL 22.00 Ekstremni sportovi 00.30 Strikeforce: . Henderson, USA - R. Babalu, Brazil 02.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal

SPORT KLUB
06.30 Ukrajinska liga: Metalur - Tavria 09.00 Vijesti 09.30 Tenis Masters 10.00 ATP Masters Montreal, ~etvrtfinale 15.00 Premier League Preview - direktno 16.00 Premier League: Tottenham - Everton, direktno 18.00 Vijesti 18.30 Premier League: Newcastle Arsenal, direktno 20.30 Tenis Masters, direktno 21.00 ATP Masters Montreal, polufinale, direktno 23.00 Premier League: Liverpool - Sunderland 00.45 Vijesti 01.15 Premier League - golovi 01.30 Premier League Magazin 02.00 ATP Masters Montreal, polufinale, direktno 04.00 Atletix - magazin

DISCOVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Deset najboljih 08.10 Megagraditelji 09.05 Novi svijet 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 X-ma{ine 11.50 Prototipi 12.45 Borna kola bra}e Hau 13.40 Automobili 14.35 Hotrod {egrt 15.30 Opake ma{ine 16.00 Opake ma{ine 16.25 Kako se pravi? 16.55 To mogu i ja 17.20 X-ma{ine 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Prototipi 20.05 Kraljevi klasi~nih automobila 21.00 Ameri~ki ~operi 21.55 U potrazi za zabavom 22.50 Ta~ka pucanja 23.45 Crno zlato

N. GEOGRAPHIC
06.00 Megafabrike 07.00 Seks, droga i biljke 08.00 Ulovljeni 09.00 Konvoj 10.00 Ispod Uskr{njeg jezera 11.00 Granica 12.00 Megastrukture 13.00 Opasni susreti, 2 epizode 15.00 Poznati kosmos, 2 epizode 17.00 Nesre}a na obali Meksi~kog zaliva 18.00 Islandski vulkan 19.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode 20.00 Najnevjerovatnije fotografije Nacionalne geografije, 2 epizode 21.00 Bekstvo 22.00 Piratska patrola 23.00 Tabu: Bizarna tijela 00.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode

VIASAT HISTORY
06.00 Kutije Stenlija Kjubrika 07.00 Azijske monarhije 08.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 09.00 Pri~a o poljoprivredi: Blat, znoj i traktori 10.00 Vajat Erp 11.00 Su|enje nacistima u Nirnbergu 12.00 Jelena Trojanska 13.00 Farma iz Edvardijanskog doba 14.00 Kutije Stenlija Kjubrika 15.00 Azijske monarhije 16.00 Vrt Agate Kristi 17.00 Lete}i nosa~ aviona 18.00 Hitlerovi istra`iva~i 19.00 Zaboravljeni kineski grad 20.00 Tajne 21.00 Farma iz Edvardijanskog doba 22.00 Veliki re`iseri 23.30 Svijet novca 00.00 Ubistvo i misterije u Devonu 01.00 Lete}i nosa~ aviona 02.00 Hitlerovi istra`iva~i 03.00 Zaboravljeni kineski grad

ANIMAL PLANET
06.00 Ulica lemura 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 Ro|eni lovci 08.10 Veterinari novog kova sa Stivom Irvinom 09.05 Sve o psima 10.00 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 10.55 Lovac na krokodile 11.50 Ma~ke iz kom{iluka, 2 ep. 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Odrastanje… 2 ep. 15.30 Odrastanje… 4 ep. 19.10 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 20.05 Lavovi sa krokodilske rijeke 21.00 U zmajevoj jazbini 21.55 Pre`ivio sam! 22.50 Planeta mutanata 23.45 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima

@eljezni~ar do~ekuje Prijedor~ane

Bogi~evi}: Ostali smo du`ni navija~ima
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 13. august 2011. godine

Tragom na{e pri~e

iz bejtul-mala?

Gdje su pare

Zakopavali `ive ljude
Ma|arska policija uhapsila je mu{karca osumnji~enog da je, sa jo{ dva pomaga~a, po~inio nezapam}en zlo~in - zakopao ne ko li ko `ivih lju di, jav lja ju ma|arski mediji. Ma|arska policija otvorila je istragu nakon {to je otkrila nekoliko tijela na ostrvu u Budimpe{ti, a ma|arski i srbijanski mediji prenosili su da je osumnji~eni srbijanski dr`avljanin. Me|utim, kasnije je opovrgnuto da je rije~ o dr`avljaninu Srbije. Ma|arska policija nije `eljela da potvrdi nikakve detalje o osumnji~enom. Monstruozni zlo~in otkrila je jedna od `rtava, mladi} porijeklom iz Rumunije, koji je uspio da se iskopa iz rupe, ode do ku}e i obavijesti policiju.

Pomo} muslimanima Somalije nije zekat, odlu~ila je IZBiH
Prije nekoliko dana objavili smo pri~u o hrabroj `eni koja je `ivot posvetila pomaganju drugima, a koja je nakon akcije za Palestinu pokrenula akciju i za pomo} Somaliji, prilikom ~ega nam je kazala da }e ona svoj sadakatul-fitr i zekat dati za muslimane koji umiru od gladi na jugu Afrike.

Obi~na sadaka
Odmah potom Rijaset je izdao fetvu o{tro upozoravaju}i da se davanja za ovakvu namjenu, uklju~uju}i i sergiju IZ koja je ovog petka namijenjena za Somaliju, mogu tretirati samo kao obi~na sadaka, a nikako kao vitre ili zekat. Islamska zajednica je {tampala potvrde u razli~itim apoenima za te na-

mjene, i sav novac koji Bo{njaci uplate ide u bejtul-mal, kasu Islamske zajednice iz koje se, kako nam je kazao muftija Hasan ef. Maki}, finansiraju medrese i islamski fakulteti u BiH. zajednica u BiH u poseban fond bejtulmal, kao jedina ovla{tena institucija za tu aktivnost u domovini i dijaspori, a na temelju prakse Allahovog Poslanika a.s., koji je utemeljioinstitucijubejtul-mal u koju se prikuplja zekat, te kasnije prakse Hulefair-ra{idina. Upozoravamo muslimane da ne nasjedaju na me{etarenje i obmane pojedinih fizi~kih i pravnih lica koja poku{avaju, mimo legalnih i legitimnih organa IZ u BiH, organizirati parasistem prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra radi ostvarivanja nekih svojih posebnih interesa i ciljeva, ~ime se unosisumnja i smutnjame|umuslimanima“ stoji u fetvi koju je izdao fetva-emin , dr. Enes Ljevakovi}.

Dakle, zekat ne mo`e za gladne u Somaliji, ali mo`e za medresu, odnosno za bejtul-mal fond, pa tek onda u namjene propisane vjerom i kur’anskim ajetima o zekatu, a o tome odlu~uje Islamska zajednica.

Fetva Rijaseta IZBiH
Nakon vi{e pitanja koja su postavili muslimani u vezi sa sergijom za pomo} gla|u pogo|enim muslimanima Somalije, koju, rukovo|ena islamskim principom solidarnosti i me|usobnogpomaganja, organizira IZ u BiH u petak, 12. ramazana 1432. H./12. 8. 2011, po slu`benoj du`nosti fetva-emin dr. Enes Ljevakovi} donio je 11. augusta 2011. sljede}u fetvu: “Spomenuta, kao i sve druge sergije, po svojoj {erijatsko-pravnoj naravi tretira se kao dobrovoljni prilog (obi~na sadaka) i ne mo`e se smatrati zekatom niti sadekatul-fitrom, koje na institucionalnoj ravni i po posebnoj proceduri prikuplja Islamska

^ist nijet
Zemira Gorinjac, `ena o kojoj smo pisali, i dalje pod okriljem udru`enja Solidarnost sakuplja priloge za Afriku, koje }e dostaviti putem turske organizacije Insan Hurijet Hak, i uprkos fetvi smatra da je ispravno da svoje vitre i zekat da u tu namjenu, iako je svjesna da je fetva obavezuju}a za muslimane, pokornost ulemi tako|er. Ka`e da je njen nijet ~ist, a kao `ena, dokazani borac za ugro`ene muslimane {irom svijeta, duboko je povrije|ena rije~ima fetva-emina dr. Enesa Ljevakovi}a, koje smatra preo{trom kvalifikacijom uleme, i to prema `eni, sestri muslimanki, kojoj mogu samo pozavidjeti na hrabrosti i upornosti da ~ini dobra djela. F. BENDER

47 83 13 14 56 5

31 81 53 1 27 86

25 36 22 82 8 39

32. kolo 54 69 7 46 58 38 49 43 77 68 32 66 65 44 62 18 30 11 90 64 19 74

nezvani~an izvje{taj

Bingo 37+ dva dobitka po 14.963,76 KM, kartice kupljene u Zavidovi}ima i @ivinicama Deseterac: 22 dobitnika po 816,21 KM, Peterac: 8.157 dobitnika po 4,16 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

630.000 KM

BINGO PLUS: 0 0 7 6 4 0

POSLJEDNJE VIJESTI
OSIGURANE ZALIHE BCG VAKCINE - Direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS-a Snje`ana Balta, potvrdila je da su osigurane nove zalihe BCG vakcine, koja je obavezna za novoro|en~ad. Distribucija vakcine trebala bi biti zavr{ena do kraja naredne sedmice a ovim bi se zadovoljile potrebe za jednu godinu. U zdravstvenim ustanovama na podru~ju Federacije od 1. jula nije bilo ovih vakcina koje djeca moraju primiti drugog ili tre}eg dana po ro|enju. @ELJEZNI^KA NESRE]A - Najmanje ~etiri osobe ju~er su poginule, a vi{e od 20 povrije|eno kada je putni~ki voz isko~io iz {ina u centralnom dijelu Poljske. Iz {ina su isko~ili lokomotiva i tri vagona.

Predstavnici francuske op}ine Lamballe posjetili Gora`de

Doniran kamion za odvoz sme}a
Francuska op}ina Lamballe donirala je Gora`du i komunalnom preduze}u 6. mart kamion za odvoz sme}a. Vrijednost vozila je oko 100.000 maraka, a gra|ane Gora`da iznenadila je i odu{evila gesta na~elnika Lamballea Loica Caureta koji je cijelim putem u du`ini od 2.300 kilometara upravljao kamionom. “Mi smo odavno prijatelji. Pratili smo stanje u va{oj zemlji za vrijeme rata i uspostavili partnerstvo sa va{im gradom koje traje. @elimo obostranu komunikaciju. Mi vama dajemo ono {to nemate, a vi nama radost i znanjekojenemamo“ kazao jeCauret. , “Ova donacija je do{la u pravo vrijeme jer smo ostali sa jednom smetljarom u ispravnom stanju koju smo prije tri godine dobili od firmi Emka Bosnia i Bekto Precisa. Sa novimvozilomne}ebitizastoja u radu, a efikasnost na{e usluge }e biti bolja i tro{kovi manji“ ka`e direktor JKP 6. mart Sadik Si, lajd`i}. Svojevoza~kesposobnosti u velikom kamionu demonstrirao je i na~elnik Op}ine Gora`de Muhamed Ramovi}. A. H.

SPONZOR DNEVNE VAKTIJE

D N E V N A
DAN SABAH IZLAZAK SUNCA

R a m a z a n

VA K T I J A
14 3 2 . IKINDIJA AK[AM/ IFTAR JACIJA

PODNE

13

3:48

5:41

12:52 16:44 20:00 21:40

BANJA LUKA 3,5,7 / BIHA] 8,10,12 / BR^KO -4,-2,1 / BIJELJINA -5,-3,-1 / CAZIN 7,10,13 / GORA@DE -3,-2,-2 / KONJIC 1,2,2 / LIVNO 6,6,6 / MAGLAJ 0,1,3 / MOSTAR1,2,3 / SANSKI MOST 5,7,9 / SREBRENICA -4,-3,-3 / TE[ANJ 0,2,4 / TRAVNIK 2,3,4 / TUZLA -3,-1,1 / ZENICA 1,2,3

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->