Na temelju odredbe lanka 295. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05), odredbe lanka 23.

Zakona o zatiti potroaa (Narodne novine 96/03), odredbe lanka 36. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 26/03 - proieni tekst, 82/04 i 178/04), te odredbe lanka 14. Izjave trgovakog drutva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Odluke o ovlastima za donoenje i potpisivanje ugovora, akata i dokumentacije Drutva, broj O-117/06 od 17.2.2006. i Odluke broj 0-204/06., direktor trgovakog drutva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., donosi OPE I TEHNIKE UVJETE za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda I. OPE ODREDBE lanak 1. (1) Ovim opim i tehnikim uvjetima za opskrbu pitkom vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda (u daljnjem tekstu: Uvjeti) utvruju se: - postupak izdavanja suglasnosti i stvaranja uvjeta za prikljuenje na vodoopskrbnu mreu i mreu javne odvodnje; - tehniki i ostali potrebni uvjeti za prikljuenje i koritenje komunalnih usluga; - kvaliteta opskrbe komunalnim uslugama; - prava i obveze isporuitelja komunalnih usluga i korisnika komunalnih usluga; - uvjeti mjerenja, obrauna i naplate komunalnih usluga; - uvjeti za primjenu postupka ogranienja ili obustave isporuke komunalnih usluga; - postupanje u sluaju neovlatenog koritenja komunalnih usluga; - meusobni odnosi izmeu isporuitelja komunalne usluge opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda i korisnika usluga; - uvjeti isporuke ostalih usluga iz djelatnosti koje isporuitelj obavlja u manjem opsegu. lanak 2. (1) Pravne osnove za Ope uvjete predmet su sljedeih zakonskih akata: - Zakon o komunalnom gospodarstvu - Narodne novine 26/03 - proieni tekst, 82/04, 110/04, 178/04 - Zakon o prostornom ureenju - Narodne novine 30/94 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04 - Zakon o vodama - Narodne novine 107/95, 150/05 - Zakon o gradnji - Narodne novine 175/03, 100/04 - Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01 - Zakon o mjeriteljstvu - Narodne novine 194/03. - Zakon o zatiti od poara - Narodne novine 58/93, 33/05 - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie - Narodne novine 182/04 - Pravilnik o nainu na koji se provodi tipno ispitivanje mjerila - Narodne novine 82/02 - Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu - Narodne novine 91/97, 56/98 - Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara - Narodne novine 8/06 - Pravilnik o odravanju javne kanalizacije na podruju grada Zagreba - Odluka o prikljuivanju na komunalnu infrastrukturu grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 17/04 - proieni tekst) - Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu grada Samobora (Slubene vijesti Grada Samobora 7/01) - Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu opine Stupnik (Glasnik Zagrebake upanije 4/02) - Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu opine Sveta Nedelja - (Glasnik Zagrebake upanije 18/02) - Odluka o nainu obrauna i plaanja komunalne usluge opskrbe vodom, odvodnje i proiavanja otpadnih voda (Slubeni glasnik Grada Zagreba 4/03 i Glasnik Zagrebake upanije 2/03) (2) Osim zakona, pravilnika i odluka iz stavka (1) ove toke, Uvjeti se u dijelovima zatite od povratnog toka i zatite od poara temelje na strunoj regulativi EU i SAD-a i to: - EN 1717 - europska norma za zatitu od povratnog toka - NFPA 88A - amerike smjernice za projektiranje i izvedbu sistema za gaenje poara - VdS smjernice - njemake smjernice (dio za projektiranje i izvedbu sprinkler instalacije).

(3) Isporuitelj u redovitim uvjetima osigurava pitku vodu i odvodnju otpadnih voda za svoje potroae. Obveza iz t. 3. prestaje u sluaju nastupa izvanredne situacije zbog vie sile (npr. trajne sue, poplave, potresa, tekih pogonskih i tehnikih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i ostalih razloga) na koju Isporuitelj ne moe utjecati. U sluaju nastupa izvanredne situacije Isporuitelj donosi poseban Program opskrbe potroaa u izvanrednim situacijama kojeg su se duni pridravati svi korisnici usluga. (4) U sluaju obustave redovite isporuke pitke vode i odvodnje otpadnih voda u vezi sa gore spomenutim ili drugim uzrocima na nekom podruju u duem trajanju, Isporuitelj e poduzeti odgovarajue mjere, radi privremenog pruanja usluge sve do uspostavljanja normalne opskrbe. (5) Javni vodoopskrbni sustav sastoji se od objekata, ureaja, opreme i cijevnih vodova koji slue za javnu opskrbu vodom, a nalaze se pod upravom Isporuitelja i njegova su osnovna sredstva. (6) Sustav javne odvodnje sainjava izgraena kanalizacijska mrea, izgraeni objekti kanalizacijske mree i oprema, te ureaj za proiavanje otpadnih voda. (7) Pitka voda iz javne vodoopskrbne mree mora odgovarati standardima i propisima za pitke vode. (8) Otpadna voda iz javne mree odvodnje mora odgovarati standardima i propisima kvalitete otpadnih voda. (9) Osim javnog vodoopskrbnog sustava na podruju djelovanja Isporuitelja postoje i zasebni vodoopskrbni sustavi. To su samostalni vodoopskrbni sustavi s vlastitim zahvatom pitke vode, koji slue za opskrbu pitkom vodom pojedinih naselja, institucija i drugih objekata ili pojedinaca, koji iz tehnikih ili drugih razloga nisu prikljueni na javni vodoopskrbni sustav. Za prijelaz ovih zasebnih sustava u vlasnitvo Isporuitelja, zasebni vodoopskrbni sustavi moraju zadovoljiti propise ovih uvjeta. II. DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA lanak 3. (1) Isporuitelj komunalne usluge opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda je trgovako drutvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, Folnegovieva 1 (u daljnjem tekstu: Isporuitelj). (2) Komunalne usluge koje isporuuje isporuitelj usluga su opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda (u daljnjem tekstu: komunalne usluge). (3) Korisnici komunalne usluge su fizike i pravne osobe koje su sa isporuiteljom komunalne usluge sklopile Ugovor o prikljuenju na javni sustav opskrbe pitkom vodom odnosno javni sustav odvodnje (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) ili su temeljem ovih uvjeta izjednaeni s tim osobama. (4) Potroa/kupac/ je pravna ili fizika osoba koja troi vodu, odnosno uslugu odvodnje. Potroa moe biti vlasnik, korisnik, najmoprimac, podnajmoprimac, stanar, zakupac, podzakupac koji je svoj status stekao u skladu s odredbama ovih uvjeta. (5) Prikljukom na mreu opskrbe pitkom vodom smatra se cjevovod pitke vode od spoja na ulinoj mrei do glavnog vodomjera smjetenog u graevini ili izvan nje, ukljuivo i zaporni ureaj neposredno iza glavnog vodomjera. (6) Prikljukom na mreu odvodnje smatra se dio kanala od kontrolnog okna, smjetenog u graevini ili izvan nje, do spoja na ulinu odvodnju. (8) Nekretnina je izgraeno i neizgraeno gradilite, te bilo kakvo zemljite koje je u katastru uneseno pod posebnim brojem katastarske estice. (9) Postojea zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana prije 1.1.2000. godine ili je izgraena prije tog datuma, bez obzira na to ima li ili nema ugraene vodomjere za zasebne cjeline. (10) Nova zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i koja po Zakonu o komunalnom gospodarstvu mora imati ugraene vodomjere za zasebne cjeline. (11) Zasebna cjelina je stan, poslovni prostor, garaa i sl. u kojima se troi voda. (12) Vodoopskrbna mrea je mrea vodoopskrbnih cjevovoda u vlasnitvu ili pod upravom Isporuitelja kojom se opskrbljuje potroaa vodom. (13) Javni vodoopskrbni cjevovod ili ulini cjevovod - vodoopskrbni cjevovod u pojedinoj ulici na koji se spaja nekretnina. (14) Javna mrea odvodnje je mrea kanalskih objekata u vlasnitvu ili pod upravom Isporuitelja kojom se odvode otpadne vode, te se na nju prikljuuje. (15) Interna vodovodna instalacija - vodovi, naprave i ureaji potroaa iza glavnog vodomjera na nekretninama koje su spojene na javni vodovod, osim sekundarnog vodomjera koji je u vlasnitvu isporuitelja. (16) Interna kanalska mrea - objekti i ureaji korisnika usluge odvodnje na nekretninama koji su spojeni na javni mreu odvodnje.

(17) Izljevno mjesto je mjesto na kojem je mogue uzimanje vode (slavina, javni zdenac, i sl.). (18) Glavni vodomjer je svaki vodomjer koji se nalazi u prostoriji vodomjera neposredno na zavretku spojnog voda prikljuka. Moe biti za jednu zasebnu cjelinu, cijelu zgradu ili nekretninu. Glavni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja. (19) Sekundarni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ugraen u internu vodovodnu instalaciju zgrade. Sekundarni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja. (20) Interni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugraen unutar ili izvan zasebne cjeline. Interni vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. (21) Zatitnik od povrata toka - ZOPT je sigurnosni ureaj ili armatura sa svrhom zatite vodoopskrbnog sustava od oneienja povratnom vodom iz interne vodovodne instalacije korisnika. (22) Kontrolno okno je zadnje okno interne kanalske mree iz kojeg se prikljuuje na javnu mreu odvodnje, na kojem se obavlja uzorkovanje otpadnih voda. (23) Neovlatena /ilegalna potronja/ je koritenje sustava javne vodoopskrbe ili sustava javne odvodnje na nain koji nije u skladu sa zahtjevima iz ovih uvjeta. (24) Industrijski zdenac je objekt izgraen u svrhu crpljenja tehnoloke vode. (25) Tehnoloka voda je voda za koju nije obvezno obavljati kontrolu kvalitete i dokazivati zdravstvenu ispravnost prema Zakonu o hrani i Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. (26) Potronja tehnoloke vode je i izmjerena koliina vode iz industrijskog zdenca za koji postoji evidencija i koncesija izdana od nadlenog tijela. (27) Prijava potronje tehnoloke vode je obveza koju izvrava pravna ili fizika osoba koja je ishodila dozvolu za koritenje tehnoloke vode na nain da isporuitelju usluge dostavi dokumentaciju o koncesiji i dokaz da je na industrijskom zdencu postavila umjereni ureaj za mjerenje potronje. (28) Ureaj za mjerenje potronje tehnoloke vode je odgovarajui standardizirani mjerni ureaj koji se postavlja na mjerno mjesto na izlazu iz industrijskog zdenca, koji oitava isporuitelj komunalne usluge, te se redovito odrava i obavezno umjerava svakih 5 godina o troku korisnika, a dokazi o tome se dostavljaju isporuitelju komunalne usluge. (29) Mjerno mjesto je mjesto na kojem se mjeri koliina isporuene komunalne usluge, te ujedno i mjesto izvrenja komunalne usluge, odnosno isporuke. III. UGOVORNI ODNOSI lanak 4. (1) Odnosi izmeu isporuitelja komunalne usluge i korisnika komunalne usluge, odnosno potroaa, ureuju se sljedeim ugovorima: - Ugovor o prikljuenju na sustav vodoopskrbe - Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje - Ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera - Ugovor o koritenju usluga od strane velikih potroaa sa specifinim uvjetima - Ugovor o najmu hidrantskog nastavka lanak 5. (1) Ugovor o prikljuenju na sustav vodoopskrbe, Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje i Ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera zakljuuju Isporuitelj i korisnik komunalne usluge u postupku prikljuenja na mreu javne vodoopskrbe, odnosno na mreu javne odvodnje. (2) Ugovorima iz stavka 1. ovog lanka ureuju se uvjeti prikljuenja, sve pojedinosti izgradnje prikljuka, odnosno ugradnje sekundarnih vodomjera koji su predmet ovih uvjeta, te cijena prikljuenja. (3) Ugovori iz stavka 1. ovog lanka sadre: - podatke o ugovornim stranama; - predmet ugovora; - broj izdane/prethodne ili konane/suglasnosti i datum izdavanja; - iznos cijene za prikljuenje na vodoopskrbnu mreu, odnosno, mreu javne odvodnje i ugradnje sekundarnog vodomjera; - rok i dinamiku uplate iznosa cijene prikljuenja; - rok izvedbe radova, odnosno prikljuenja, koji su predmet ugovora; - uvjete za izvoenje prikljuka; - nain i nositelje rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa; - odgovornost za tetu; - razloge raskida ugovora;

- druga meusobna prava i obveze; - nain rjeavanja sporova. (4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe Opih i tehnikih uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda. lanak 6. (1) Ugovor o koritenju usluga od strane velikih potroaa sa specifinim uvjetima zakljuuju Isporuitelj i korisnik komunalne usluge iz kategorije gospodarstva kod kojih se pojavljuju specifine potrebe pri koritenju komunalnih usluga. (2) Ugovor se sklapa na zahtjev korisnika ukoliko isporuitelj ocijeni da je zahtjev opravdan, odnosno da postoje specifine potrebe kod tog korisnika. (3) Ugovorom iz stavka 1. ovog lanka ureuju se odnosi isporuitelja i korisnika komunalne usluge kod kojeg postoje specifine potrebe, te nain i uvjeti koritenja komunalne usluge. (4) Ugovor iz stavka 1. ovog lanka sadri: - podatke o ugovornim stranama; - predmet ugovora; - uvjete koritenja komunalne usluge; - rok vaenja ugovora; - podatak o kategoriji potronje; - nain obrauna i naplate usluge; - razloge za raskid ugovora; - druga meusobna prava i obveze; - nain rjeavanja sporova. (5) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe Opih i tehnikih uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda koji ugovorom nisu drugaije regulirani. lanak 7. (1) Ugovor o najmu hidrantskog nastavka zakljuuju Isporuitelj i korisnik komunalne usluge na temelju zahtjeva korisnika za privremenu potronju vode hidrantom. (2) Ugovorom iz stavka 1 ovog lanka ureuju se odnosi Isporuitelja i korisnika, te naini i uvjeti koritenja hidrantskog nastavka s vodomjerom. (3) Ugovor iz stavka 1 sadri: - podatke o ugovornim stranama; - predmet ugovora; - broj hidrantskog nastavka i broj vodomjera; - uvjete koritenja komunalne usluge; - obveze korisnika, odnosno najmoprimca vezane za predmet najma; - rok vaenja ugovora; - podatak o kategoriji potronje; - nain obrauna i naplate usluge; - razloge za raskid ugovora; - druga meusobna prava i obveze; - nain rjeavanja sporova. (4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe Opih i tehnikih uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda koji ugovorom nisu drugaije regulirani. lanak 8. (1) Ugovor o prikljuenju na vodoopskrbni sustav, Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje i Ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera sklapaju se sa vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev, a iznimno se mogu sklopiti i sa svakodobnim korisnikom nekretnine uz suglasnost vlasnika nekretnine, koji se eli prikljuiti na mreu opskrbe pitkom vodom ili mreu odvodnje. Uz zahtjev za izvedbu prikljuka vlasnik nekretnine prilae dokumentaciju u skladu sa vaeim zakonskim i drugim aktima.

(2) Sklapanjem ugovora o prikljuenju korisnik usluge pristaje na prijenos prikljuka na mreu opskrbe pitkom vodom u vlasnitvo isporuitelja usluge bez naknade, dok prikljuak na mreu odvodnje ostaje u njegovom vlasnitvu i on skrbi o njegovom odravanju. (3) Korisnik usluge duan je odravati u stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu instalaciju od zapornog ureaja iza glavnog vodomjera ukljuivo i spoj, te vodomjerno okno kao i prikljuak na mreu odvodnje (u daljnjem tekstu: interna instalacija). (4) Vlasnici nekretnine nemaju pravo zahtijevati od Isporuitelja da o svom troku izgradi javni vodoopskrbni cjevovod ili kanal odvodnje do njegove nekretnine. Izgradnju vodoopskrbne mree i mree odvodnje financira jedinica lokalne samouprave kroz redovne godinje planove izgradnje komunalne infrastrukture. Ukoliko ispred nekretnine nije izgraen ulini cjevovod, odnosno javni kanal, a izgradnja ulinog cjevovoda, odnosno kanala, nije uvrtena u planove izgradnje komunalne infrastrukture u dogledno vrijeme, vlasnik nekretnine moe: sklopiti ugovor o financiranju izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda, odnosno javne mree odvodnje, s jedinicom lokalne samouprave uz obvezu povrata sredstava u zakonskom roku, financirati izgradnju cjevovoda, odnosno javne mree odvodnje, kroz donacijski ugovor s Isporuiteljom ili provesti izgradnju cjevovoda u sklopu ugovora o prikljuku. (5) Isporuitelj daje tehnike podatke potrebne za hidrauliki proraun i projekt vodovodne instalacije, te tehnike podatke potrebne za projektiranje javne mree odvodnje i u svom rjeenju odluuje principijelno moe li se prikljuak izvesti. (6) Vlasnici nekretnina preuzimaju spajanjem s javnom vodoopskrbnom mreom, odnosno mreom odvodnje, bez posebne izjave obvezu da e svoje interne instalacije drati u redu i da e se pridravati propisa ovih uvjeta. IV. UVJETI KORITENJA KOMUNALNIH USLUGA Obveze korisnika lanak 9. (1) Smatra se da je korisnik usluge prihvatio uvjete za koritenje komunalne usluge iz ovih uvjeta ako je nakon njihova stupanja na snagu nastavio koristiti komunalne usluge. (2) Korisnik usluge moe otkazati koritenje komunalnih usluga zbog preseljenja, odnosno trajnog prestanka koritenja stana odnosno poslovnog prostora. (3) Za sluaj promjene korisnika usluge /zbog promjene vlasnitva, podzakupa, najma ili drugog razloga/ dotadanji korisnik ostaje u statusu potroaa i obveznika plaanja komunalne usluge sve do kraja tekueg mjeseca, odnosno obraunskog razdoblja u kojem je kopijom ugovora, odnosno drugim vjerodostojnim dokumentom obavijestio isporuitelja usluge o promjeni korisnika. (4) Korisnik usluge i novi korisnik iz odredbe stavka 2. ovog lanka duni su o nastaloj promjeni obavijestiti isporuitelja usluge u roku od 8 dana, te solidarno odgovaraju za plaanje komunalne usluge do trenutka dostavljanja vjerodostojne dokumentacije o promjeni korisnika. Ukoliko korisnik usluge, kojeg isporuitelj usluge vodi u evidenciji potroaa, odnosno, s kojim je isporuitelj usluge sklopio ugovor o koritenju komunalne usluge, pravovremeno ne dostavi Isporuitelju vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 2. ovog lanka ostaje u obvezi namiriti pruene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi dokumentaciju kojom dokazuje prijavu promjene. lanak 10. (1) Korisnik usluge moe koristiti komunalne usluge iskljuivo za potrebe svoga domainstva odnosno poslovnog prostora. (2) Korisnik usluge nema pravo omoguiti drugoj osobi prikljuenje na svoje vodoopskrbne objekte ili objekte javne odvodnje i instalacije i koritenje i obraunavanje komunalne usluge preko svojeg obraunskog mjernog mjesta. (3) Korisnik usluga ili potroa koji se zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili vie pravno samostalne cjeline duan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome obavijestiti isporuitelja komunalne usluge radi ureenja novonastalih odnosa, u protivnom e se smatrati da omoguuje drugoj osobi prikljuenje i/ili neovlateno koritenje komunalne usluge preko svojeg obraunskog mjernog mjesta. (4) Korisnik usluge obavezan je pravovremeno pisanim putem obavijestiti isporuitelja usluge o svim okolnostima koje znatno utjeu na poveanje ili smanjenje potreba za koritenje komunalne usluge. (5) Za sluaj kada je na prikljuku izvedenom za potrebe korisnika usluge i (ili) internim instalacijama izvedeno prikljuenje za tree osobe i (ili) je utvreno da korisnik usluge obraunava i

naplauje usluge od treih osoba bez znanja isporuitelja, isporuitelj usluge ovlaten je korisniku usluge odmah prekinuti isporuku usluga izvrtenjem mjernog ureaja odnosno izvrtenjem prikljuka. lanak 11. (1) Korisnik/potroa je duan odravati u stanju funkcionalne ispravnosti internu vodovodnu instalaciju ukljuivo s vodomjernim oknom kao i prikljuak na mreu odvodnje, na nain da sprijei mogunost njezina oneienja i preko nje oneienje i zagaivanje javne vodoopskrbne mree odnosno javne kanalske mree. (2) Korisnik usluge je duan, prema Tehnikim uvjetima prikljuenja i zahtjevu isporuitelja usluge, o svom troku na internoj instalaciji ugraditi ureaj za zatitu od povratnog toka vode iz interne instalacije u javnu vodoopskrbnu mreu, osigurati redovni pregled, servisiranje i godinje atestiranje ureaja, te dopustiti isporuitelju usluge njegov pregled i kontrolu. (3) Korisnik/potroa je duan u svako doba dopustiti strunim slubama isporuitelja usluge pregled i nadzor nad internim instalacijama korisnika usluga, a osobito u sluaju mogue prijetnje ili nastalog zagaenja vodoopskrbnog sustava, odnosno u sluaju isputanja agresivnih otpadnih voda u javnu kanalizaciju. (4) Korisnik/potroa tehnoloke vode iz tehnolokih bunara duan je u svako doba dopustiti strunim slubama isporuitelja usluge provjeru ispravnosti mjernog ureaja i provjeru izmjerenih koliina tehnoloke vode. (5) Korisnik/potroa duan je u svako doba dopustiti isporuitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz internih vodoopskrbnih instalacija i otpadnih voda instalacija interne odvodnje u svrhu kontrole kvalitete i provjere pridravanja uvjeta iz ovih uvjeta. (6) Korisnik/potroa duan je u svako doba dopustiti isporuitelju usluge istraivanje vodnih tokova kako za pitku tako i za otpadne vode u svrhu provjere pridravanja uvjeta iz ovih uvjeta. (7) U sluaju kada isporuitelj usluge utvrdi da bi zbog nepridravanja uvjeta iz ovih uvjeta moglo nastupiti oneienje ili zagaenje vodoopskrbnog sustava odnosno javne kanalizacije i podzemnih voda zbog neispravnog i loeg odravanja i koritenja internih instalacija korisnika usluge, a osobito u sluaju kada je do oneienja ili zagaenja ve dolo, ovlaten je odmah prekinuti isporuku i izvrstiti prikljuak za toga korisnika usluga. (8) Za sve tetne posljedice koje bi proizale iz razloga navedenih u toki 7. ovog lanka odgovoran je korisnik usluge te je duan nadoknaditi tetu isporuitelju usluga i svim ostalim korisnicima usluga koji su pretrpjeli tetu. lanak 12. (1) Korisnik/potroa usluge duan je omoguiti isporuitelju usluge redovnu izmjenu vodomjera, a sukladno odredbama Naredbe o razdobljima za ponovno umjeravanje etalona i ovjernim razdobljima za ponovno ovjeravanje mjerila i Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu. (2) Isporuitelj usluge duan je obavijestiti potroaa o redovnoj izmjeni vodomjera na primjeren nain (obavijeu na raunu za pruenu uslugu). O uinjenoj izmjeni sastavlja se zapisnik - nalog za ugradnju i izvrtenje vodomjera. (3) Potroa usluge moe prisustvovati izmjeni vodomjera i tada je duan potpisati zapisnik - nalog za ugradnju i izvrtenje vodomjera. Ukoliko korisnik usluge ne prisustvuje izmjeni vodomjera, a obavijeten je o njoj, smatra se da je suglasan sa stanjem utvrenim u zapisniku - nalogu za ugradnju i izvrtenje vodomjera. (4) Potroa moe traiti ispitivanje ispravnosti vodomjera pisanim putem i prije isteka ovjernog razdoblja. Ako se ispitivanjem utvrdi da vodomjer zadovoljava zahtjeve utvrene Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu trokove ispitivanja snosi korisnik usluge. Prava i obveze isporuitelja komunalne usluge lanak 13. (1) Isporuitelj usluge vodoopskrbe duan je isporuiti vodu za pie prema standardima kvalitete vode utvrenima Zakonom o hrani te Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. (2) Isporuitelj usluge odvodnje otpadnih voda duan je preuzeti u sustav javne kanalizacije otpadne vode koje se u javnu kanalizaciju uputaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim propisima kojima su odreeni kriteriji kvalitete otpadnih voda.

(3) Isporuitelj usluge duan je odravati sustav opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda u stanju funkcionalne ispravnosti osiguravajui trajnu i kvalitetnu uslugu. (4) Isporuitelj usluge duan je odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti korisnike usluga o nemogunosti koritenja u sluaju isporuke vode za pie koja nije u skladu s propisanim standardima, sredstvima javnog priopavanja ili na drugi odgovarajui nain. (5) Isporuitelj usluge duan je odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti korisnike usluga o prekidu isporuke usluga, osim u sluajevima kada se prekid usluga nije mogao predvidjeti niti otkloniti, sredstvima javnog priopavanja ili na drugi odgovarajui nain. (6) U sluajevima navedenim u odredbi stavka 4. i 5. ovog lanka isporuitelj usluge duan je obavijestiti korisnike o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno nemogunost koritenja usluge. lanak 14. (1) Isporuitelj usluge duan je nadoknaditi tetu koja je nastala korisniku usluga uzrokovanu prekidom obavljanja usluga ili nepravilnostima u isporuci komunalne usluge, osim kada se radi o opravdanim sluajevima koje isporuitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti otkloniti. (2) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog prekida ili obustave u opskrbi uslugama uzrokovanih loim hidrolokim prilikama odnosno suom (via sila). (3) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog poplave uzrokovane loim hidrolokim prilikama u podruju razdjelnog i mjeovitog sustava odvodnje (via sila). (4) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koja nastaje na internoj vodovodnoj instalaciji te cijevima, troilima, grijaima, kuanskim aparatima i drugim ureajima prikljuenima na vodovodne instalacije: - zbog neodravanja ili nepravilno izvedenih internih instalacija, - zbog oneienja interne instalacije, - promjena u tlaku u vodoopskrbnoj mrei, - zbog smrzavanja dijela instalacija ili vodomjera i spojnog i prikljunog voda u vodomjernom oknu ili ormariu sekundarnog vodomjera, - zbog kvara na ureaju za smanjenje tlaka koji je ugradio korisnik usluge, - zbog utvrivanja vodnih tokova. - u svim drugim sluajevima nastalim zbog nepridravanja zahtjeva iz ove Odluke (5) tetu koja na vodovodnom prikljuku nastane krivnjom korisnika usluge otklanja isporuitelj usluge na teret korisnika usluge. lanak 15. Na podruju gdje nije izgraena javna vodoopskrbna odnosno kanalska mrea korisnik usluge moe, a radi prikljuivanja svoje nekretnine odnosno graevine, o svom troku financirati projektiranje i izgradnju javne vodoopskrbne odnosno kanalske mree, prema tehnikim zahtjevima koje odreuje isporuitelj usluge u skladu sa posebnim uvjetima i pod uvjetom da je nakon izgradnje preda isporuitelju usluge u osnovno sredstvo bez naknade. lanak 16. (1) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima je odnosno preko kojih, odnosno uz koje je izgraena javna vodoopskrbna mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan kojega se moe graditi prema posebnim uvjetima isporuitelja usluge i to: - za cjevovod do 300 mm od 6 m (po 3 m lijevo i desno) - za cjevovod vei od 300 mm od 10 metara (po 5 m lijevo i desno). (2) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima je odnosno preko kojih odnosno uz koje je izgraena javna kanalska mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan kojega se moe graditi prema posebnim uvjetima isporuitelja usluge i to: - za kanale profila baze do 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 6 m lijevo i desno, - za kanale profila baze preko 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 10 m lijevo i desno. Od navedenoga se moe odstupiti samo u iznimnim sluajevima i u takvim se sluajevima javni kanal treba osigurati zatitnom graevinom.

(3) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju vlasnik nekretnine na kojoj je odnosno preko koje ili uz koju prolazi javna vodoopskrbna mrea ili javna kanalska mrea pretrpi zbog puknua ili oteenja cjevovoda ili kanala ako je graevinu izgradio protivno odredbi stavaka 1. i 2. ovoga lanka. lanak 17. (1) Za potrebe izgradnje graevine vlasnik je duan od isporuitelja usluge pismeno zatraiti izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu, sukladno posebnim zakonima, a na nain odreen tehnikim uvjetima prikljuenja isporuitelja usluge iz ovih uvjeta. (2) Isporuitelj usluge izdat e konanu suglasnost na glavni projekt u svrhu izdavanja graevinske dozvole, na pisani zahtjev vlasnika, na temelju posebnih propisa i u skladu s Tehnikim uvjetima prikljuenja isporuitelja usluge iz ovih uvjeta. (3) Vlasnik je duan prilikom izgradnje graevine internu vodovodnu instalaciju izvesti prema posebnim uvjetima i konanoj suglasnosti isporuitelja usluge. Ukoliko u postupku izdavanja graevinske dozvole nije izdana konana suglasnost na projekt interne vodovodne instalacije, ona se mora ishoditi u postupku prikljuenja objekta. lanak 18. (1) Radi zatite korisnika usluge i omoguavanja bolje kvalitete usluga korisnicima usluge, isporuitelj omoguava davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluga na besplatnim telefonima 8 - 15 sati radnim danom. V. TEHNIKI UVJETI PRIKLJUENJA NA JAVNU VODOOPSKRBNU MREU Stalni i privremeni vodoopskrbni prikljuak lanak 19. (1) Vodoopskrbni prikljuak moe biti stalni i privremeni. (2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni prikljuak, preko kojeg se nekretnina opskrbljuje vodom dok postoji. (3) Na gradilitima novogradnje mora se, ako je to mogue, izvesti stalni prikljuak. Ukoliko odvodnja budueg objekta jo nije rijeena, ili zbog tehnikih razloga nije mogue izgraditi konanu prostoriju vodomjera, moe se u prvoj fazi izvesti vor i spojni vod prikljuka u punom profilu prema konanoj suglasnosti isporuitelja i postaviti privremeni vodomjer za potrebe gradilita. Nakon ispunjenja uvjeta za stalni prikljuak, u drugoj fazi, mogu se ugraditi vodomjeri prema suglasnosti, te na taj nain prikljuak postaje stalni prikljuak. (4) Izvedba privremenog prikljuka moe se odobriti samo u iznimnim sluajevima i to: - kada zbog tehnikih ili pravnih razloga nije mogue na novogradnji odmah izvesti niti prvu fazu konanog prikljuka, - za privremene graevine. (5) Privremeni prikljuak traje onoliko dugo koliko traje privremena graevina, odnosno, ako je rije o gradilitu novogradnje, dok se ne steknu uvjeti za izvedbu konanog prikljuka, nakon ega se privremeni prikljuak mora umrtviti. Trokove umrtvljenja privremenog prikljuka snosi investitor ili vlasnik nekretnine. (6) Kod izvedbe privremenih prikljuaka treba se pridravati svih tehnikih uvjeta za izvedbu prikljuaka. (7) Umrtvljenje prikljuka izvedenog navrtanjem izvodi se demontaom navrtnog ventila, te montaom reparaturne spojnice. Umrtvljenje prikljuka izvedenog rezanjem i ugradbom odcjepnog fazonskog komada, izvodi se demontaom zasuna vora, te montaom slijepe prirubnice na odcjepni fazonski komad vora prikljuka. Spajanje na vodoopskrbnu mreu lanak 20. (1) Vodoopskrbni prikljuci moraju se izvoditi po pravilu struke i na nain koji e omoguiti ekonomski racionalno odravanje, oitavanje i naplatu isporuene vode. Kod projektiranja, ugovaranja i izvedbe prikljuka potrebno je osobito voditi rauna da je:

1. poloaj vodoopskrbnog prikljuka u odnosu na druge komunalne instalacije, kao i duina prikljuka, takvi da odravanje prikljuka bude to jednostavnije i ekonominije; 2. izvedeno grupiranje vodomjera na zajednikom prikljuku u sluajevima kada se prikljuuje vie nekretnina, koje se nalaze jedna iza druge; 3. osigurana zatita od povratnog toka ugradbom odgovarajueg ZOPT-a; 4. ugraen sistem vodomjera koji osigurava jednostavnost oitanja vodomjera i naplate vode, u skladu s ovim uvjetima; 5. instalacija interne hidrantske i sprinkler instalacije projektirana i izvedena na nain da se na minimum svede direktno uzimanje vode iz vodoopskrbne mree. (2) Prikljuak za viestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade ugovara se na temelju konane suglasnosti, vodei rauna o uvjetima navedenim u stavku (1). Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue ugovaraju se na temelju konane suglasnosti ukoliko ona postoji. (3) Vodoopskrbni prikljuak se u pravilu izvodi za svaku nekretninu zasebno. Na nekretninu ulazi jedan prikljuak odgovarajueg profila da zadovolji potrebe vodoopskrbe nekretnine, a u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera se postavlja onoliko glavnih vodomjera koliko je potrebno, ovisno o broju objekata na nekretnini ili njihove podjele (vie kua, ili je kua podijeljena po stanovima, katovima, vertikalno i sl.). U iznimnim sluajevima (veliina parcele, teko poremeeni imovinsko-pravni odnosi suvlasnika nekretnine i sl.) moe se odobriti izvedba dvaju prikljuaka za jednu nekretninu. (4) Ukoliko se obje nekretnine nalaze uz ulicu kroz koju prolazi cjevovod na koji se prikljuuju, iznimno se doputa izvedba zajednikog prikljuka prema uvjetima koje odredi isporuitelj. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera se tada locira na zajednikoj mei ili neposredno uz nju (prema dogovoru susjeda), u nju se postavlja jedan ili vie glavnih vodomjera, ovisno o broju zasebnih cjelina na nekretnini i cijevi za svakog korisnika izlaze iz prostorije za smjetaj glavnih vodomjera direktno u njegovu nekretninu. Zahtjev za prikljuak moraju podnijeti vlasnici obiju nekretnina nakon ega isporuitelj sklapa ugovor o izvedbi prikljuka s vlasnicima obiju nekretnina. (5) Iznimno, moe se dopustiti vodoopskrba nekretnine koja nema mogunost izravnog spajanja te za koju ne postoje tehniki preduvjeti za izgradnju novog cjevovoda na koji bi se prikljuila, na nain izvedbe interne vodovodne instalacije preko jedne ili vie susjednih nekretnina. Za sve nekretnine koje se prikljuuju na ovakav nain tada se izvodi zajedniki prikljuak, a u prostoriju glavnih vodomjera, koja se locira uz regulacijsku liniju izravno prikljuene nekretnine, ugrauju se glavni vodomjeri za sve nekretnine. Svoj pristanak vlasnici nekretnina preko kojih prolaze interne instalacije nekretnine koja se prikljuuje dokazuju pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog biljenika. Sve odnose s vlasnicima nekretnina rjeava sam vlasnik nekretnine koja se eli prikljuiti. Ukoliko se po pristupnom putu do te nekretnine naknadno izgradi vodoopskrbni cjevovod, vlasnik mora, ukoliko eli svoj vodomjer iz susjedne nekretnine prebaciti na svoju, napraviti novo vodomjerno okno za prikljuak iz novog vodoopskrbnog cjevovoda, te sa isporuiteljom ugovoriti izvedbu novog prikljuka. Investitor treba platiti sve radove na izvedbi novog prikljuka, osim vodomjera koji se prebacuje iz susjedne nekretnine. (6) Ukoliko je parcela za koju se prikljuak izvodi s ulicom vezana pristupnim putom s pravom slunosti, tada vlasnik koji prikljuuje nekretninu s pravom slunosti mora uz ostalu dokumentaciju dostaviti i dokaz vlasnitva poslune nekretnine, te izjavu vlasnika poslune nekretnine da doputa izvedbu prikljuka, izradu vodomjernog okna i prolaz cijevi internog vodovoda preko poslune nekretnine, koja je u njegovu vlasnitvu. Izjava mora biti ovjerena od strane javnog biljenika. Izjava nije potrebna ukoliko je navedeni uvjet rijeen ugovorom o pravu slunosti. Tada investitor mora uz ostalu dokumentaciju priloiti i ugovor o osnivanju prava slunosti prolaza. (7) Ukoliko prikljuenje trai vlasnik nekretnine koja je s ulicom po kojoj je poloen vodoopskrbni cjevovod vezana pristupnim putom, a stanje je takvo da se taj put zbog poloaja nekretnina ne moe produivati, vodomjerno okno se moe izvesti na poetku pristupnog puta, uz ulicu po kojoj je poloen vodoopskrbni cjevovod. Vodomjerno okno se tada dimenzionira za sve parcele koje su na taj pristupni put vezane, a nemaju rijeenu vodoopskrbu parcele i u njega se smjetaju svi potrebni vodomjeri, a cijevi od vodomjernog okna do parcela investitori polau o svom troku. Ukoliko je put javan, investitor treba od odgovarajueg strunog tijela Grada Zagreba ishoditi suglasnost za postavu vodomjernog okna i priloiti je s ostalom dokumentacijom kod predaje zahtjeva za prikljuak. Ukoliko je put privatan, vlasnik puta mora pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog biljenika, odobriti izvedbu prikljuka, postavu vodomjernog okna i prekop za polaganje cijevi do parcele. Ako put ima vie suvlasnika, svi moraju dati navedenu pismenu izjavu. Ukoliko uz takav put ima vie nekretnina, koje nemaju rijeenu opskrbu pitkom vodom, izjava mora vaiti za sve njih. Ukoliko u izvedbi prikljuka ne sudjeluju svi susjedi koji su na taj put vezani, a nemaju rijeenu vodoopskrbu parcele, investitor mora dostaviti suglasnost da e im, nakon namirenja razmjernog dijela troka u prikljuku i vodomjernom oknu, dopustiti ugradbu vodomjera.

(8) Ukoliko je put javan i s mogunou kasnijeg produenja, tada rjeenje iz prethodne toke nije mogue, ve se mora u pristupnom putu izgraditi ulini vodoopskrbni cjevovod, na koji e se prikljuiti nekretnine vezane na taj put. (9) Ukoliko nekretnina ima vie suvlasnika i izveden vodoopskrbni prikljuak s ugraenim jednim zajednikim vodomjerom, i jedan od njih zatrai razdvojenje i ugradbu paralelnog glavnog vodomjera na svoje ime, podnosilac zahtjeva mora dostaviti pismenu suglasnost svih ostalih suvlasnika, ovjerenu kod javnog biljenika kojom oni doputaju navedeno razdvajanje. Ovo vrijedi za razdvajanje instalacije kako u obiteljskim kuama, tako i viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama. (10) Kod odreivanja poloaja prikljuka treba voditi rauna da na trasi vodoopskrbnog cjevovoda na mjestu gdje pada okomica sa eljene pozicije vodomjernog okna nema nikakvih zapreka (zasunska okna, hidranti, postojei prikljuci). Ukoliko okomica iz eljenog poloaja vodomjernog okna pada na neki od navedenih elemenata javnog vodoopskrbnog cjevovoda, vodomjerno okno treba pomaknuti tako da prikljuak bude minimalno 1,5 m od bilo kojeg od navedenih postojeih elemenata. (11) Kod odreivanja poloaja vodomjernog okna takoer treba voditi rauna i o ostalim instalacijama koje se nalaze na trasi prikljuka. Na trasi spojnog voda prikljuka ne smiju se nalaziti okna kanalizacije, DTK, elektroinstalacija ili plina, kao ni slivnici ni stupovi javne rasvjete, telefona ili struje. Poloaj vodomjernog okna locirati tako da prikljuak prolazi na udaljenosti od minimalno 1 m od bilo koje od navedenih zapreka. Pri tome treba voditi rauna da stupovi (npr. javne rasvjete) mogu imati temelje veliine i 2 x 2 m. (12) Prilikom odreivanja poloaja vodomjernog okna na parceli viestambenog ili gospodarskog objekta, treba se drati elemenata iz stavaka 9. i 10 ovog lanka. Pravac vodomjernog okna u pravilu je takav da je pravac armature u vodomjernom oknu u nastavku pravca spojnog voda prikljuka. U sluaju da vodomjerno okno zbog svoje duine na nekretnini ne moe biti postavljeno tako da pravac armature u vodomjernom oknu bude u pravcu spojnog voda prikljuka, moe se vodomjerno okno zaokrenuti za 90o, tako da je dua strana vodomjernog okna okomita na pravac spojnog voda prikljuka. Spojni vod prikljuka u okno mora ui kroz prednju (ulinu) stranu vodomjernog okna i zaokret se izvodi u armaturi unutar vodomjernog okna. Nije doputeno voenje spojnog voda tako da se lom spojnog voda prikljuka izvodi izvan vodomjernog okna i da spojni vod u vodomjerno okno ulazi sa strane. (13) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie dilatacija, broj vodoopskrbnih prikljuaka i glavnih vodomjera se odreuje na temelju pisane izjave investitora o nainu formiranja etairanih cjelina, koju investitor treba dostaviti uz projekt kod traenja izdavanja konane suglasnosti. (14) Svi vodoopskrbni prikljuci i vodomjeri na tim prikljucima ugovorom o izvedbi se prenose u osnovna sredstva isporuitelja bez obzira na to o ijem su troku izvedeni, a time isporuitelj preuzima i dunost njihova odravanja o svom troku. (15) Zabranjeno je samovlasno spajanje s vodoopskrbnom mreom bez znanja i odobrenja isporuitelja. Ukoliko se takvi vodoopskrbni prikljuci izvedu, bit e prekinuti na troak korisnika. Isporuitelj moe na isti nain prekinuti prikljuak i obustaviti isporuku vode ako korisnik na nekretnini izvede nove interne vodovodne instalacije ili izvede rekonstrukcije i prikljui ih bez pristanka isporuitelja. (16) Svaka nekretnina mora imati jedan ili vie glavnih vodomjera smjetenih u zatvorenoj prostoriji za smjetaj glavnih vodomjera (vodomjerno okno, prostorija unutar zgrade ili vodomjerni ormari). Iznimke doputa isporuitelj ukoliko smatra da za to postoje opravdani razlozi. (17) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera mora biti izveden prema tehnikim propisima ovih uvjeta. Vlasnik je izvodi i odrava o svom troku i brine se da uvijek bude ista, uredna i pristupana kako bi se vodomjeri mogli svakodnevno oitavati i popravljati bez odgode i gubitka vremena. U toj prostoriji nije doputeno drati nikakve druge predmete i materijal. (18) Prostori u kojima je otean rad oko izmjene, odravanja i itanja vodomjera, mora vlasnik prilagoditi propisanim tipskim izvedbama najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon pismene opomene. Ako zbog stanja zatvorenog prostora prijeti opasnost zagaenja vode, mora se odmah prekinuti isporuka vode, dok se prostor ne uredi. (19) Zabranjeno je polaganje spojnog voda na mjestima u kojima bi moglo doi do oteenja s obzirom na trajnost ili s obzirom na higijenske zahtjeve. Takva su mjesta: sabirne zahodske jame, ubrita, smetlita, javna i privatna kanalizacija, tresetita, stovarita, nasip od drozge, kanali za grijanje i zraenje, dimnjaci, stubita, pei i sl. Isporuitelj e u takvim sluajevima izvesti vodoopskrbni prikljuak tek nakon to se mjesto uredi i nedostaci uklone, odnosno nakon to se trasa vodoopskrbnog prikljuka promijeni. Javni izljevi lanak 21.

(1) Javni izljevi (zdenci) koji uzimaju vodu iz javne vodoopskrbne mree postavljaju se na zahtjev i o troku jedinice lokalne samouprave. Ovisno o tehnikim mogunostima postavljanja, koje odreuje isporuitelj, naruilac odreuje mjesto postavljanja zdenaca. Potroak vode na javnim zdencima mjeri se vodomjerima. Naruilac je jedinica lokalne samouprave i na nju se ispostavljaju rauni ako ona drugaije ne odredi. (2) Voda iz javnih zdenaca moe se uzimati samo za kune potrebe. Ostali postupci kod uzimanja vode smatraju se neovlatenim otuivanjem. (3) Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu samo za to, od strane isporuitelja, ovlateni potroai i to iskljuivo za vlastite potrebe. (4) Poduzea za gradnju i odravanje cesta, odravanje istoe u gradu, polijevanje nasada, organizacije koje grade i odravaju razne podzemne i nadzemne ureaje u cesti i uz cestu (kanalizacija, plinovodi, kabeli itd.), tramvaj, razna graevna poduzea i sl. mogu uzimati vodu za svoje potrebe pomou hidrantskog nastavka s vodomjerom. Za koritenje hidrantskog nastavka korisnik s isporuiteljom sklapa ugovor o koritenju hidrantskog nastavka. Uzimanje vode bez dozvole smatra se kraom. Potroena voda plaa se po tarifi, a samo iznimno na osnovi procjene, ako se ne mjeri vodomjerom na hidrantskom nastavku. (5) Isporuitelj ima pravo privremeno oduzeti hidrantski nastavak, koji nije registriran, ako utvrdi da se preko njega uzima voda bez dozvole isporuitelja, te ako se utvrdi nesavjesno ili neovlateno koritenje hidrantskih nastavaka koji su registrirani, a nemaju vodomjera. (6) Hidrantski nastavak oduzet prema stavku (5) pohranjuje se u skladitu isporuitelja, dok poinitelj ne nadoknadi uinjenu tetu. Elementi vodoopskrbnog prikljuka lanak 22. Sastavni elementi vodoopskrbnog prikljuka su: 1. vor prikljuka, 2. spojni vod, 3. jedan ili vie glavnih vodomjera s pripadajuom armaturom, koji su smjeteni u prostoriji za smjetaj glavnih vodomjera. vor vodoopskrbnog prikljuka lanak 23. (1) vor prikljuka je mjesto odvajanja vodoopskrbnog prikljuka od ulinog vodoopskrbnog cjevovoda. Ovisno o profilu prikljuka, potrebnoj koliini vode i uvjetima na mjestu spoja, vor se moe izvoditi buenjem uline cijevi pod pritiskom ili rezanjem uline cijevi sa zatvaranjem vode. vor prikljuka mora biti izveden od materijala i na nain koji doputa to jednostavniju kasniju zamjenu u tijeku odravanja, bez dodatnog oteenja uline cijevi. (2) vor prikljuka izvodi se na cijevi ulinog cjevovoda, vodei rauna o postojeim armaturama na cjevovodu. Udaljenost vora prikljuka od postojeih armatura na cjevovodu (postojeih zasunskih okana, hidranata, postojeih prikljuaka) mora biti minimalno 1,5 m. Samo u iznimnim sluajevima i uz posebno odobrenje isporuitelja, prikljuak se moe izvesti iz postojeeg zasunskog okna. (3) Na voru prikljuka postavlja se zaporni ureaj, kako bi se eventualni popravci na spojnom vodu mogli izvriti bez zatvaranja ulinog cjevovoda. Na voru prikljuka profila 32 mm zaporni ureaj je navrtni ventil, na voru prikljuka 50 mm zaporni ureaj moe biti navrtni ventil ili zasun, dok je na voru prikljuka 80 mm i vie zaporni ureaj zasun. Za prikljuke 200 mm i vie vor prikljuka se obavezno izvodi rezanjem uline cijevi, postavom zapornih ureaja na cjevovodu i izvedbom zasunske komore. Na cjevovodima do ukljuivo 250 mm zaporni ureaj su EVO zasuni, a na cjevovodima 300 mm i vie zaporni ureaji na cjevovodu su leptirasti zasuni. (4) Prirubnice vora prikljuka bue se prema normi DIN 2501. Brtveni materijal svojim sastavom ne smije utjecati na kvalitetu vode. Olovne brtve su zabranjene. Na voru prikljuka bez zasunskog okna ugrauju se vijci od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu prirubnice. Na voru prikljuka u zasunskom oknu vijci mogu biti pocinani. Svi fazoni potrebni za izvedbu vora prikljuka moraju biti od nodularnog lijeva ili nehrajueg elika. (5) Na zaporni ureaj vora prikljuka bez zasunskog okna postavlja se ugradbena garnitura za zatvaranje vode u prikljuku. Ugradbena garnitura se oblae u suho punom opekom NF. Suhozid se temelji na vrstom tlu, a ni u kom sluaju nasipu. Suhozid se ne smije oslanjati na ulinu cijev, ve preko nje treba napraviti most. Na izvedeni suhozid od opeke postavlja se glava ugradbene garniture i odgovarajua

krinjica. Ukoliko je zaporni ureaj vora navrtni ventil, krinjica je etvrtasta, a ukoliko je zaporni ureaj zasun, krinjica je okrugla. Ukoliko se zaporni ureaj nalazi u zasunskom oknu vora prikljuka, za zatvaranje se na njega postavlja produena motka od punog eljeza fiksna ili teleskopska. (6) krinjica mora svojim poloajem ukazivati na smjer prikljuka. etvrtasta krinjica prikljuka se otvara suprotno od smjera prikljuka, a utor na obodu okrugle krinjice treba okrenuti u pravcu prikljuka. Spojni vod vodoopskrbnog prikljuka lanak 24. (1) Spojni vod je cjevovod koji spaja vor prikljuka na ulinom vodoopskrbnom cjevovodu s armaturom glavnog vodomjera koja se nalazi u prostoriji glavnog vodomjera na nekretnini korisnika. (2) Spojni vod treba voditi okomito na ulini vodoopskrbni cjevovod. (3) Od ovog pravila se moe odstupiti samo iznimno, u sluajevima da se parcela nalazi u takvom poloaju da okomita izvedba prikljuka iz tehnikih (parcela uz most, potok i sl.), ili pravnih (prikljuak se ne moe izvesti preko susjedne parcele) razloga nije mogua. U tim sluajevima, spojni vod se izvodi na nain da kut voenja spojnog voda to manje odstupa od okomice na vodoopskrbni cjevovod, pri emu prostoriju za vodomjer treba izvesti u pravcu spojnog voda. (4) Tlana cijev spojnog voda je od polietilena visoke gustoe (u daljnjem tekstu: PEHD cijevi) odgovarajueg profila prema hidraulikom proraunu potrebne vode. Promjeri prikljuaka prikazani su u tablici 1. Kod odreivanja promjera spojnog voda prikljuka, uzima se uvijek prvi vei promjer u odnosu na traeni promjer spojnog voda prema hidraulikom proraunu (npr. ukoliko je traeni promjer 65 mm, usvaja se 80 mm kao odabrani promjer spojnog voda prikljuka). (5) PEHD tlana cijev spojnog voda do profila 80 mm se uvlai u zatitnu PVC cijev odgovarajueg profila. Odnosi promjera tlanih i zatitnih cijevi prikljuka prikazani su u tablici 1. Dilatacija izmeu PEHD cijevi i zatitne PVC cijevi se na krajevima zatitne cijevi brtvi odgovarajuom dilatacijskom brtvom. Spojni vodovi profila DN 125 mm i vie izvode se bez zatitne cijevi prema pravilima struke za polaganje PEHD vodoopskrbnih cijevi, to ukljuuje izvedbu pjeane posteljice, zatrpavanje cijevi do 20 cm iznad tjemena pijeskom, kao i postavu traka za detekciju i oznaavanje cijevi. Iznimno, u sluaju postave vodomjernog okna prema lanku 25. stavku 15. ovih uvjeta, zatitna cijev se postavlja na prikljuke svih profila. Na dijelu prikljuka od vodomjernog okna do regulacijske linije vlasnik, u sklopu izvedbe vodomjernog okna postavlja PVC cijev profila prema tablici 1 - Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid okna i na dubini osi cijevi prema stavku 6 ovog lanka. (6) Dubina ukapanja spojnog voda mora biti takva da osigurava zatitu od smrzavanja u zimskom periodu, kao i prolaz ispod ulinih vodova telefona, struje i plina, ali ne treba biti manja od 120 cm. Krianje s ulinom kanalizacijom, u pravilu, mora se izvoditi na nain da je spojni vod iznad kanalske cijevi. (7) Brzina vode u cijevi prikljuka moe biti maksimalno 2 m/s, osim za potrebe protupoarne zatite kada ta brzina moe biti maksimalno 2,5 m/s. (8) Kod prijelaza spojnog voda preko potoka, on se u pravilu treba izvesti nadzemno, uvlaenjem tlane cijevi u zatitnu elinu cijev odgovarajueg profila i ispunom meuprostora izmeu tlane i zatitne cijevi toplinskom izolacijom. Debljina toplinske izolacije mora biti minimalno 5 cm. Visinski spojni vod treba voditi iznad nivoa visoke vode potoka. Na krajevima eline cijevi mora se izvesti betonska uporita, a ako nekretnina ima most preko potoka, zatitnu cijev spojnog voda, ukoliko je mogue, treba objesiti na most. Ukoliko zbog irine potoka ili drugih razloga nije mogue voditi spojni vod iznad potoka, on se moe poloiti ispod korita potoka. Dubina ukapanja cijevi tada mora biti minimalno 60 cm ispod dna korita. Na dijelu spojnog voda ispod korita tlanu i zatitnu PVC cijev spojnog voda treba provesti kroz zatitnu elinu cijev. Zatitna elina cijev mora biti minimalno 2 m ira od korita potoka. Vodomjerno okno lanak 25. (1) Glavni vodomjeri s pripadajuom armaturom i fazonskim komadima smjetaju se u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera koja moe biti vodomjerno okno ili prostorija unutar objekta. Poloaj prostorija na nekretnini mora osigurati zatitu od oteenja ugraenih vodomjera i armature, kao i zatitu od smrzavanja. (2) Ukoliko na parceli ima dovoljno mjesta, glavni vodomjeri se smjetaju u vodomjerno okno. Vodomjerno okno se smjeta neposredno uz regulacijsku liniju, najvie do 1 m' u parcelu. U iznimnim sluajevima, ukoliko vodomjerno okno nije mogue smjestiti neposredno uz regulacijsku liniju, vodomjerno okno treba smjestiti to blie regulacijskoj liniji, koliko to doputaju prilike na nekretnini. Vodomjerno okno

se moe smjestiti na cijeloj irini parcele koju pokriva ulini cjevovod, vodei rauna da na pravcu okomice na cjevovod nema zapreka za izvedbu spojnog voda i vora prikljuka (okna kanalizacije, DTK, stupovi rasvjete, zasunske komore, hidranti, postojei vodoopskrbni prikljuci i sl.). (3) Vodomjerno okno mora biti armirano betonsko. Zidovi moraju biti statiki dimenzionirani na boni pritisak zemlje, a ploa mora biti dimenzionirana tako da podnese optereenje s obzirom na svoj poloaj (prilazni put). Za prikljuke obiteljskih kua moe se koristiti gotova vodomjerna okna proizvoaa ija okna zadovoljavaju tehnike propise isporuitelja. Osobitu panju treba posvetiti vodonepropusnosti zidova, ploe, kao i spojeva zidova i ploe, te ploe, ulaznog grla i poklopca. (4) Vodomjerna okna se ne smiju zidati od opeke ili blokova, zbog statike neotpornosti na boni pritisak. Ovo vrijedi i za vodomjerna okna za obiteljske kue. (5) Veliina vodomjernog okna odreena je profilom prikljuka, brojem glavnih vodomjera i pripadajuom armaturom koja se ugrauje u vodomjerno okno. Svijetla visina vodomjernog okna za prikljuke DN 50 mm i vie je 180 cm. (6) Za sputanja u vodomjerno okno postavljaju se penjalice od punog rebrastog elika 20 mm. (7) Poklopac ulaza u vodomjerno okno je lijevano eljezni etverokutni, vodonepropusni, veliine 60 x 60 cm s natpisom "VODA". Poklopac treba biti tip 5-15 t, uzdignut iznad nivoa terena za 15 cm. Na taj nain se osigurava vodonepropusnost, kao i pristup vodomjernom oknu. Ukoliko se poklopac vodomjernog okna nalazi u prilaznom putu ili ploniku, potrebno je osigurati maksimalno mogue uzdignue od nivoa terena, radi sprjeavanja prodora povrinske vode u okno. Poklopac vodomjernog okna ne smije biti postavljen na parkiralitu. Ukoliko je duina vodomjernog okna 4,0 m ili vie, potrebno je postaviti dva poklopca, u dijametralno suprotnim kutovima okna. (8) Ispod armature se postavljaju podupore na kojima lei montirana armatura. Podupore moraju biti vrste i uvrene za pod prostorije. U sluaju da se vodomjeri postavljaju na vie etaa potrebno je iza ventila nizvodno od vodomjera postaviti nosae cijevi, na koje se privruju cijevi koje izlaze iz vodomjera, te na taj nain rastereuju spojeve garniture vodomjera. Ureenje podupora od opeke (zidanje u mortu i bukanje) kao i postavu nosaa cijevi nakon dovrenog spajanja interne instalacije na vodomjere izvodi investitor i mora biti izvedeno prije tehnikog pregleda objekta. (9) Vodomjerno okno se ne spaja na kanalizaciju, ve se voda u sluaju kvara ispumpava. U tu svrhu se ispod poklopca u podu vodomjernog okna izvodi se udubljenje 30 cm, dubine 40 cm, a pod okna se izvodi u padu prema tom udubljenju. (10) Za prolaz cijevi kroz zidove vodomjernog okna ugrauju se PVC zatitne cijevi odgovarajuih profila, s brtvama radi spreavanja prodora vode. Promjeri zatitnih cijevi, ovisno o profilu prikljuka, navedeni su u tablici 1. Kolak zatitne cijevi koja se postavlja u zid komore mora s vanjske strane biti ravan sa zavretkom zida (ne zatite hidroizolacije), a s unutranje strane zatitna cijev treba biti ravna sa zidom okna. U svakom sluaju vanjsku povrinu zatitne cijevi treba narovaiti (brusilicom ohrapaviti!), radi boljeg spoja betona i PVC cijevi, i time osigurati vodonepropusnost spoja. (11) Prostorije glavnih vodomjera viestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata moraju imati ugraenu rasvjetu. Rasvjeta vodomjernog okna izvodi se zatitnim naponom od 24V. Traforasvjete se mora nalaziti izvan vodomjernog okna u zgradi, jer napon 220V u vodomjernom oknu nije doputen. Prekida rasvjete postavlja se u oknu 20 cm ispod stropa okna na ulazu u okno. Sva armatura i instalacija rasvjete mora imati stupanj zatite IP 68. (12) Za prolaz oienja kroz zidove vodomjernog okna potrebno je postaviti odgovarajue zatitne cijevi, vodei rauna o vodonepropusnosti spoja izmeu zatitne cijevi i betona, kao i dilatacijske reke izmeu oienja i zatitne cijevi, osobito ako oienje iz vodomjernog okna ulazi u podrum zgrade. (13) Ukoliko se u vodomjerno okno ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike uvjete za smjetaj BA ZOPT-a u okno, koji su opisani u lanku 40. (14) Ukoliko se vodomjerno okno obiteljske kue nalazi iza potpornog zida ili na terenu s visinskom razlikom vie od 1,5 m od razine ulice, koji onemoguava normalnu izvedbu prikljuka s ulazom kroz prednji zid, moe se dopustiti ulaz cijevi kroz pod okna, a lom instalacije se izvodi u oknu. Prilikom izvedbe okna, investitor je duan postaviti zatitnu cijev, koja mora na regulacijskoj liniji biti ukopana na dubini 120 - 130 cm. (15) Ukoliko se radi o vodomjernom oknu prikljuka DN 50 i vie koje se nalazi iza potpornog zida ili na terenu s visinskom razlikom vie od 1,5 m od razine ulice, tada se ono izvodi u dvjema etaama. Dno donje etae vodomjernog okna nalazi se 50 cm ispod osi normalnog ulaza u okno, a gornja etaa u kojoj su smjeteni vodomjeri izvodi se na nain da se zadovolji minimalna svijetla visina propisana tokom 3.4-5 ovih uvjeta. Lom instalacije na taj se nain vri unutar vodomjernog okna i mogu je popravak prikljuka bez kopanja privatne parcele. Vlasnik nekretnine obavezan je od vodomjernog okna do regulacijske linije postaviti zatitnu PVC cijev profila prema tablici 1 - Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid okna. Veliina donje etae je min. 1,20 x 1,5 m. Na podu spoja gornje i donje etae, potrebno je za normalno oitanje i izmjenu vodomjera postaviti demontane elemente od nehrajueg elika. Ovi metalni elementi se

demontiraju u sluaju potrebe popravka dijela prikljuka u donjoj etai vodomjernog okna. Okno mora imati dva poklopca u dijametralno suprotnim kutovima okna. Penjalice se postavljaju ISKLJUIVO ispod poklopca koji nije iznad dijela okna gdje su spojene gornja i donja etaa. Drugi poklopac slui iskljuivo za ispumpavanje vode iz donje etae okna. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera unutar zgrade lanak 26. (1) Ukoliko na parceli nema dovoljno prostora za izvedbu odgovarajueg vodomjernog okna za smjetaj glavnih vodomjera, glavni vodomjeri se mogu smjestiti u podrumu objekta koji se prikljuuje. (2) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera locira se uz proelni zid ulice iz koje se prikljuuje. Nije doputeno prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera locirati dalje u dubinu zgrade, niti voditi spojni vod kroz zgradu. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu zgrade mora imati podnu reetku odvodnje i pod izveden u padu prema njoj. Pod mora biti najmanje 2 cm nii od poda ostalih prostorija podruma. (3) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu objekta mora biti namijenjena iskljuivo za vodomjere i u njoj ne smije biti drugih sadraja. Prostorija mora biti zatvorena vrstim zidovima. Nisu doputene reetke od armaturnih mrea ili drvenih rotilja, kao ni montani panoi od knauf ili slinih ploa. Isto tako, nije doputeno smjetanje vodomjera u spremita, garae ili bilo kakve druge prostorije privatne namjene. (4) Kod projektiranja vrata treba voditi rauna da vrata kod otvaranja ne udaraju u postavljenu vodovodnu armaturu. Ako je mogue, najbolje je da se vrata otvaraju prema van. Klju od vrata mora biti kod domara, predstavnika suvlasnika i korisnik o tome mora obavijestiti isporuitelja. (5) Prolaz cijevi kroz temeljni zid rjeava se ugradbom odgovarajueg FF komada u temeljni zid podruma. FF komad mora biti od nodularnog lijeva, a ni u kom sluaju od elika. FF komad, po mogunosti, u sredini duine treba imati zavarenu plou koja se ubetonira u zid. Ovo osigurava vodonepropusnost spoja izmeu zida i cijevi prikljuka, kao i stabilnost konstrukcije budueg prikljuka. Pri tome osobitu panju treba obratiti duini FF komada (L), koja se odreuje prema formuli: L=d+60 (cm), gdje je d ukupna debljina temeljnog zida (s hidroizolacijom i zatitom hidroizolacije) izraena u cm. (6) Nakon izrauna potrebne duine, iz kataloga se kao usvojena uzima prva vea duina FF komada. Uz naprijed navedeno posebnu panju treba obratiti i na poloaj rupa za vijke na prirubnici ugraenog FF komada. Gornji par rupa za vijke uvijek mora biti paralelan s podom prostorije. Neki proizvoai na prirubnici urezuju zarez, koji se uvijek postavlja kao najvia toka prirubnice. Samo takav poloaj jami da e armatura koja se montira u prostoriji za vodomjere biti postavljena pravilno. (7) Rasvjeta prostorije je obavezna, prikljuni napon moe biti 220 V, ali sva armatura i instalacija struje mora imati stupanj zatite minimalno IP 56. (8) Ukoliko se u prostoriju ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike uvjete za smjetaj BA ZOPT-a u prostoriju u podrumu zgrade, koji su opisani posebno u lanku 40. Prikljuci za obiteljske kue lanak 27. (1) Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue izvode se prema tehnikoj normi isporuitelja br. 264-SM/1996-10-1. (2) Prikljuak za obiteljske kue je standardno 32 mm. Spojni vod prikljuka za obiteljske kue izvodi se od PEHD cijevi DN 40 mm. (3) vor prikljuka za obiteljske kue izvodi se montaom navrtnog ventila s ugradbenom garniturom i buenjem uline cijevi pod pritiskom, bez zatvaranja vode u ulinom cjevovodu. (4) Poloaj i izrada vodomjernog okna u svemu mora odgovarati uvjetima iz ovih uvjeta navedenih u lancima 25. i 26. (5) Standardno vodomjerno okno za obiteljske kue i jedan vodomjer ima dimenzije 120 x 80 x 130 cm (d x x h). Za svaki daljnji vodomjer okno treba proiriti za 20 cm. (6) U vodomjerno okno se standardno ugrauje vodomjer 20 mm i Qn = 2,5 m3/h. Ukoliko na parceli postoje vei potroai, mogu se u vodomjerno okno, umjesto navedenoga, ugraditi vodomjeri odgovarajuih dimenzija ( 25 mm ili 32 mm). Ispred vodomjera se ugrauje kuglasti ventil bez ispusta i produena spojnica s kolakom, iza vodomjera ugrauje se kratka spojnica i kuglasti ventil sa ispustom, te EC zatitnik od povratnog toka. Ukoliko je zbog visokog tlaka u mrei potrebno ugraditi ventil za smanjenje tlaka (reducir ventil), on se postavlja iza zatitnika od povratnog toka. Isto vrijedi i za ostalu vodovodnu armaturu koju investitor eli ugraditi (odstranjiva kamenca i sl.). Duinu okna u tom sluaju treba poveati

za potrebu ugradbe navedene armature. Svi elementi garniture glavnog vodomjera su istog profila, ovisno o profilu glavnog vodomjera. (7) Za brtvljenje spojnih mjesta ne smije se upotrebljavati materijal koji je tetan po zdravlje ili koji daje vodi poseban okus ili miris. (8) Broj glavnih vodomjera ovisi o broju obiteljskih kua ili zasebnih dijelova koji se trebaju opskrbiti vodom, kao i hidraulikom proraunu. U pravilu preko prikljuka ovog profila mogue je osigurati opskrbu za do 4 obiteljske kue ili do 6 stanova. Broj obiteljskih kua ili zasebnih jedinica koji se mogu opskrbiti vodom preko ovog tipa prikljuka ovisi o koliini potrebne vode za svaku obiteljsku kuu ili zasebnu cjelinu. (9) Ukoliko zbog poveanih potreba obiteljske kue za vodom (zalijevanje okolia, bazen i sl.) navedeni tip prikljuka ne zadovoljava, moe se izvesti prikljuak profila 50 mm, s glavnim vodomjerom dimenzioniranim prema hidraulikom proraunu. Prikljuci za viestambene, stambeno poslovne i poslovne zgrade lanak 28. (1) Prikljuci za viestambene zgrade i poslovne subjekte tzv. ogranci, izvode se prema konanoj suglasnosti isporuitelja na glavni projekt interne vodovodne instalacije. (2) Konanom suglasnou se odreuje profil prikljuka, broj i profil glavnih vodomjera, kao i nain postave vodomjera za zasebne cjeline (u prostoriji glavnih vodomjera ili u zgradi), te tip i profil ZOPT-a. (3) vor prikljuka u pravilu se izvodi buenjem uline cijevi pod pritiskom. U iznimnim sluajevima, ukoliko to tehniki uvjeti (poloaj drugih instalacija, blizina vodomjernog okna i sl.) na mjestu izvedbe vora ne doputaju, vor prikljuka se moe izvesti rezanjem uline cijevi i zatvaranjem vode. Kod prikljuka 50 mm odluka o tome hoe li se spoj na ulini cjevovod izvesti buenjem ili rezanjem uline cijevi ovisi, pored tehnikih uvjeta na mjestu izvedbe vora prikljuka, i o hidraulikim potrebama zgrade koja se prikljuuje. (4) Spojni vod se dimenzionira prema hidraulikom proraunu i izvodi u skladu s lankom 24. ovih uvjeta. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera projektira se i izvodi na osnovi profila prikljuka, te broja i profila glavnih vodomjera koji se unutra smjetaju. (5) Smjetaj sekundarnih i internih vodomjera treba zadovoljavati uvjete iz lanaka 29. - 33. ovih uvjeta. Uvjeti montae vodomjera lanak 29. (1) Tehniki uvjeti postave vodomjera za obiteljske kue navedeni su u lanku 27. (2) Za mjerenje potronje vode u viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie zasebnih cjelina nain mjerenja potronje i montae vodomjera moe se izvesti na vie naina: (3) Za postojee zgrade moe se, ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz lanka 28. ovih uvjeta, osigurati mjerenje svake zasebne cjeline ugradbom internih vodomjera u zasebne cjeline. (4) Postojee zgrade prikljuuju se na nain da se vodomjeri ugrauju prema namjeni: po jedan vodomjer za stambenu potronju, za lokale, unutranju hidrantsku mreu, te toplinsku stanicu, sve prema suglasnostima izdanim u vrijeme traenja graevinske dozvole. Za razliku od prijanje prakse umjesto izvoenja zaobilaznih vodova na sve linije se postavljaju glavni vodomjeri. Vodomjeri koji se ugrauju su mehaniki i oitavaju se na licu mjesta, nakon ulaska oitaa u prostoriju vodomjera. Osiguranje mjerenja svake zasebne cjeline mogue je ukoliko su zadovoljeni uvjeti koji se postavljaju za stare zgrade, prema lanku 28. ovih uvjeta. (5) Za nove zgrade, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (l. 26a, st. 1), postavlja se zahtjev da svaka pojedina cjelina (stan, poslovni prostor, pa i garaa ukoliko u svojem sklopu ima izljev vode), ima mogunost zasebnog oitavanja i obrauna potroene vode. To znai da svaki stan, poslovni prostor ili garaa u kojoj je izljevno mjesto mora imati svoj vodomjer. (6) Isporuitelj moe definirati zone sustava vodoopskrbe u kojima je ugradnja vodomjera s radijskim modulom obvezna za sve kategorije potroaa. Montaa vodomjera u starim zgradama lanak 30.

(1) Da bi se moglo izvriti obraun potronje vode za svaku zasebnu cjelinu, svaka zasebna cjelina mora ispunjavati uvjete odreene opim uvjetima isporuke, te izvriti tehniku pripremu interne instalacije, koja se moe izvesti na vie naina: 1. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije zasebne cjeline i dovoenje cijevi do prostorije vodomjernog okna, gdje e se ugraditi dodatni paralelni glavni vodomjer za tu zasebnu cjelinu. Vodomjer je vlasnitvo isporuitelja. Na ovaj se nain mogu rjeavati manje stambene zgrade. Ukoliko zgrada ima pripremu tople sanitarne vode u toplinskoj stanici, tada ovaj nain ne zadovoljava i ne moe se koristiti, bez obzira na broj zasebnih cjelina. 2. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije jedne zasebne cjeline i izvoenje cijevi u zajedniki prostor, gdje e se montirati ormarii sekundarnih vodomjera i M-Bus sustav oitanja. Vodomjeri ugraeni na ovakav nain vlasnitvo su isporuitelja. itav postupak oitanja i fakturiranja utroene vode obavlja isporuitelj, pri emu su korisnici duni o svom troku odravati M-Bus sustav. Trokove ugradbe vodomjera, ormaria i M-Bus sustava snose suvlasnici zgrade. 3. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije i postava internog vodomjera koji se moe nalaziti unutar zasebne cjeline ili u zajednikom prostoru. Vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. Oitanje se moe obavljati neposredno, preko oienja ili beinim putem. Trokove ugradbe i oitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade. 4. Postava internih vodomjera na mjestu odvajanja interne vodovodne instalacije pojedine zasebne cjeline od zajednike vertikale. Vodomjer se moe postaviti u postojei ventil, ili se moe ugraditi rezanjem horizontale. Vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. Oitanje se moe obavljati neposredno, preko oienja ili beinim putem. Trokove ugradbe i oitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade. 5. Postava internih vodomjera na izljevna mjesta u zasebnoj cjelini. U ovom je sluaju vei dio interne vodovodne instalacije zasebne cjeline izvan podruja mjerenja internih vodomjera, pa je mogua potronja koja nije mjerena. Isto tako u sluaju proputanja interne instalacije unutar zasebne cjeline, ta potronja nee teretiti vlasnika pojedine cjeline, ve e biti prikazana kao zajednika. Vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. Oitanje se moe obavljati neposredno, preko oienja ili beinim putem. Trokove ugradbe i oitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade. (2) Ukoliko se suvlasnici odlue za ugradnju internih vodomjera prema alinejama 3-5 stavka 1. ovog lanka, tada su duni osigurati oitanje internih vodomjera u intervalima oitanja glavnog vodomjera koje obavlja isporuitelj. Suvlasnici su, peko predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade, duni brinuti o redovnoj izmjeni i badarenju internih vodomjera prema Zakonu o mjeriteljskoj djelatnosti. Montaa vodomjera u novim zgradama lanak 31. Montaa vodomjera u novim zgradama moe se izvesti na dva naina: 1. Sistem glavnih vodomjera (sistem GV) 2. Sistem glavni - sekundarni vodomjeri (sistem GS) Montaa vodomjera u novim zgradama - sistem GV lanak 32. (1) Kod sistema glavnih vodomjera (sistem GV) svi vodomjeri se nalaze na jednom mjestu - u prostoriji vodomjera na zavretku spojnog voda. Ovaj je sistem primjenjiv za manje stambene zgrade. Gornja granica broja vodomjera u prostoriji vodomjera nije odreena, te se na ovaj nain moe rjeavati zgrada s bilo kojim brojem stanova. (2) U prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se vodomjeri za svu sanitarnu potronju zasebnih cjelina, internu unutranju i vanjsku hidrantsku mreu, kao i sprinkler instalaciju. Prostorija za smjetaj vodomjera mora zadovoljiti uvjete iz lanka 25., ako je rije o vodomjernom oknu ili 26., ako je rije o prostoriji unutar zgrade. Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu pojedinog dijela instalacije. (3) Armatura vodomjera najveeg profila montira se u produetku spojnog voda i, po mogunosti, iz prostorije izlazi u pravcu. Ukoliko cijev glavnoga izlaznog voda iz prostorije vodomjera izlazi bono, potrebno je na zavoju ugraditi odgovarajue uporite. Vodomjeri za zasebne cjeline montiraju se u stupce

koji imaju do etiri etae, grupirani po dva stupca, s poveanim razmakom za prolaz izmeu grupa. Po etaama se mogu montirati samo vodomjeri do 32 mm, s tim da se vodomjeri 25 ili 32 mm montiraju na najniu etau. Iza ventila nizvodno od vodomjera svaki stupac treba imati stup nosa, uvren za strop i pod prostorije, na koji se obujmicama privruje izlazna cijev. (4) Kod vodomjera 50 mm i vie obavezno se ispred vodomjera ugrauje zasun, hvata neistoe, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun, te zatitnik od povratnog toka i zasun. Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera. Kompletna garnitura vodomjera u pravilu je istog profila. (5) Vodomjeri manjih profila smjeteni su paralelno uz vodomjer najveeg profila. Garnitura vodomjera se sastoji od kuglastog ventila bez ispusta, produene spojnice, vodomjera, spojnice iza vodomjera i kuglastog ventila sa ispustom, te ZOPT-a koji moe biti u vodomjernom oknu ili u zasebnoj prostoriji. Svi elementi garniture su istog profila. Ukoliko malih vodomjera ima vie od tri, na odvojku za male vodomjere postavlja se zasun. (6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu prirubnice. (7) Sistem glavnih vodomjera se ne moe koristiti, bez obzira na broj zasebnih jedinica, ako zgrada ima centralnu pripremu tople vode u toplinskoj stanici. (8) Oitanje vodomjera po ovom sistemu GV moe biti lokalno, ulaskom oitaa u prostoriju vodomjera. U tom sluaju vodomjeri koji se ugrauju su mehaniki. (9) Osim lokalnog oitanja, vodomjere moemo oitavati i radijski. U tom sluaju vodomjeri koji se ugrauju moraju imati impulsni izlaz. Svi elektronski spojevi na impulsnim vodomjerima i ostaloj opremi za radijsko oitavanje u vodomjernim oknima moraju biti opremljeni zatitom IP 68. (10) Ugovorom o izvedbi vodoopskrbnog prikljuka, u pravilu se ugovaraju i svi glavni vodomjeri zasebnih cjelina, te se kao korisnik u dokumentaciju uvodi investitor objekta kojemu se alju rauni. Novi korisnik moe zatraiti promjenu korisnika uz predoenje kupoprodajnog ugovora, kojim dokazuje svoje vlasnitvo nad zasebnom cjelinom. Montaa vodomjera u novim zgradama - sistem Gradska skuptina Grada Zagreba lanak 33. (1) U sistemu glavni - sekundarni vodomjeri, u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se glavni vodomjeri za ukupnu potronju hladne vode (sanitarnu, hidrantsku, sprinkler) te, ako zgrada ima toplinsku stanicu, uz navedene glavne vodomjere za hladnu vodu paralelno se ugrauju i glavni vodomjeri za pripremu tople vode. (2) Kod zgrade s vie etairanih cjelina, svaka etairana cjelina moe (ali ne mora) imati svoj prikljuak, ali svaka etairana cjelina mora imati svoj glavni vodomjer hladne vode, a ako objekt ima toplinsku stanicu preporua se da ima i svoj glavni vodomjer tople vode. Glavni vodomjeri tople vode svih etairanih cjelina nalaze se u vodomjernom oknu prikljuka etairane cjeline na kojoj se nalazi toplinska stanica. Preporua se da u toplinskoj stanici svaka etairana cjelina ima svoj spremnik tople vode spojen na glavni vodomjer tople vode te etairane cjeline. Na taj nain omogueno je mjerenje potroene tople vode svake pojedinane etairane cjeline i u sluaju puknua ili zajednike potronje, trokove snosi samo ta etairana cjelina, a ne i susjedne etairane cjeline, koje s tako potroenom vodom nemaju nikakve veze. Ovdje treba napomenuti da je etairana cjelina u praksi zgrada, a u sluaju kada zgrada ima vie ulaza (dilatacija), tada etairana cjelina moe biti i svaki ulaz (dilatacija) posebno. Da bi projekt unutranje vodovodne mree bio ispravan, prije njegove izrade treba znati na koji e se nain etairati zgrada. (3) Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu. Po mogunosti sanitarnu instalaciju treba odvojiti od instalacije unutranje hidrantske mree i sprinklera, i zatititi je od zagaenja zatitnikom od povratnog toka. Glavni vodomjeri hladne vode dimenzioniraju se prema ukupnoj potronji sanitarne hladne vode i unutranje hidrantske mree i sprinkler instalacije etairane cjeline, glavni vodomjer za toplinsku stanicu dimenzionira se prema ukupnoj potronji sanitarne tople vode pojedine etairane cjeline, dok se sekundarni vodomjeri hladne i tople sanitarne vode dimenzioniraju prema potronji hladne i tople vode pojedinog stana ili poslovnog prostora. Ukoliko je rije o zgradi s vie etairanih cjelina, u sluaju da je za normalno funkcioniranje unutranje hidrantske mree potrebno izvesti stanicu za poveanje tlaka, moe se cjelokupna unutranja hidrantska mrea spojiti preko jednog vodomjera unutranje hidrantske mree, odvojenog od vodomjera sanitarne potronje, koji se i dalje postavljaju za svaku etairanu cjelinu. Instalacija sprinklera se spaja preko zasebnog vodomjera za sprinkler. Svi glavni vodomjeri moraju imati impulsni izlaz. (4) Ukoliko je profil glavnog vodomjera sanitarne potronje prema hidraulikom proraunu vei od 32 mm, potrebno je osigurati tono mjerenje malih protoka ugradnjom WPV (kombiniranog) vodomjera. Treba uzeti u obzir da kombinirani vodomjer DN 150 mm ima mali vodomjer DN 40 mm, pa ga treba

izbjegavati, ve (jer se u sluajevima kad su potrebne tako velike koliine vode uvijek radi o kombinaciji sanitarne potronje i unutranje ili vanjske hidrantske mree ili potronje sprinkler instalacije) treba potroae tako kombinirati da profil glavnog vodomjera sanitarne potronje ne prelazi DN 100 mm. Za mjerenje toka vode u hidrantskoj i sprinkler instalaciji, za profile 50 mm - 150 mm ugrauju se WS vodomjeri, a za profil 200 mm i vie, WP vodomjeri. (5) Kod vodomjera 50 mm i vie obavezno se ispred vodomjera ugrauje zasun, hvata neistoe, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun. Iza vodomjera na koji je spojena hidrantska mrea objekta ili sprinkler sistem za gaenje poara, obavezno se ugrauje zatitnik od povratnog toka. Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera. (6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu prirubnice. (7) Minimalni broj stanova za primjenu ovog sistema je 17 sekundarnih vodomjera. U sluaju kad se topla voda priprema preko toplinske stanice, ili je objekt koji se prikljuuje udaljen vie od dvadeset metara od vodomjernog okna glavnih vodomjera, ovo je jedini nain izvedbe, bez obzira na broj stanova. (8) Sekundarni vodomjeri mogu se nalaziti iza glavnog vodomjera u vodomjernom oknu, u prostoriji za vodomjere u podrumu zgrade, ili u vodomjernim ormariima unutar zgrade. (9) Sekundarni vodomjeri se obavezno ugrauju u vodomjernom oknu iza glavnog vodomjera u sluaju da je poloaj potroaa takav da nema pristupanog mjesta za smjetaj vodomjernih ormaria. Tada se u vodomjerno okno mogu postaviti ormarii u koje se ugrade sekundarni vodomjeri. (10) Vodomjerni ormarii smjetaju se u zajednike prostorije (hodnici, stubita, zajednike prostorije u podrumu), a NIKAKO u stanove, poslovne prostore ili garae. Poloaj im mora biti pristupaan i moraju omoguiti normalno oitanje. Visina na koju su postavljeni sekundarni vodomjeri mora biti 100 - 160 cm od gotovog poda. Prostori u koje se smjetaju vodomjerni ormarii za unutranju ugradnju moraju biti unutar objekta i u njima temperatura nikada ne smije pasti ispod +5 oC. Vodomjerni ormarii za unutranju ugradnju ne smiju se postavljati na otvorene galerije ili hodnike otvorenog tipa. U tom sluaju, vodomjere treba smjestiti u vodomjerne ormarie za vanjsku ugradnju (tzv. IZO ormarie) ili u zajednike prostore zatvorenog tipa. (11) Na vratima ormaria za unutranju ugradnju moraju biti prozorii za oitanje, reke za ventilaciju i bravica za zakljuavanje. Svi vodomjerni ormarii na cijelom podruju vodoopskrbe isporuitelja moraju imati jedinstveni klju. U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie suvlasnika klju za otvaranje ormaria dobiva na koritenja ovlateni predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade. Vlasnici pojedinih zasebnih cjelina zatvaraju vodu za potrebe radova unutar zasebne cjeline na zapornom ureaju unutar zasebne cjeline. (12) Ormarii moraju imati odvod. Odvod se moe izvesti ili preko aktivnog sifona najblie zasebne cjeline ili zajednikom vertikalom, koja se spaja na aktivni sifon u najnioj etai zgrade. Spoj na odvodnju se moe izvesti i bez sifona s tim da se osigura odvod preko podne reetke najnie etae u koju se preko zranog meuprostora ulijeva otpadna voda iz vodomjernih ormaria. Nije doputen spoj na odvodnju preko sifona na vodomjernom ormariu ili direktno. (13) Materijal izrade ormaria za unutranju ugradnju je lim debljine 1,5 mm, zatien plastificiranjem. Prozori je od prozirnog pleksi stakla. Boja ormaria odreuje se prema ureenju interijera. (14) Ormarii moraju biti spojeni na uzemljenje zgrade. U tu svrhu ormari se na uzemljenje spaja vijkom M8 sa zvjezdastim podlokama. Posebno treba obratiti panju na spoj vrata ormaria na uzemljenje. (15) Tipski IZO ormarii za vanjsku ugradnju moraju imati dvostruku stijenku, debljine 50 mm i ispunjenu termoizolacijskim materijalom, kao i termostat za kontrolu temperature, koji ukljuuje ugraeni grija, ukoliko temperatura u unutranjosti ormaria padne ispod +5oC. Grija je napona 24V, a trafo za napajanje grijaa mora se nalaziti izvan ormaria. Materijal stranica i stranjeg dijela tipskog IZO ormaria moe biti pocinani ili plastificirani lim, dok je materijal vrata inox. (16) Tipske vodomjerne ormarie nabavlja i postavlja investitor prema uvjetima isporuitelja. (17) U tipske vodomjerne ormarie smjeta se 1 - 4 vodomjera (u IZO ormarie 1 - 2 vodomjera), pripadajui kuglasti ventili bez ispusta prije vodomjera, kuglasti ventili s ispustom poslije vodomjera, spojita vodomjera i M-bus moduli za oitanje. Isporuitelj ormaria ormari isporuuje s ugraenim svom vodovodnom armaturom i fitinzima, tako da na gradilitu montau i demontau vodovodnog dijela instalacije u vodomjernom ormariu obavljaju samo djelatnici isporuitelja, a izvoditelj interne vodovodne instalacije se spaja na prikljuke na vanjskoj strani ormaria. (18) Vodomjeri hladne vode u vodomjerni ormari se ugrauju u horizontalnom ili vertikalnom poloaju. U oba poloaja vodomjeri moraju biti okrenuti prema vratima ormaria i zadovoljiti uvjet minimalno B klase tonosti. (19) Vodomjeri tople vode moraju biti takvi da mogu normalno funkcionirati i u sluaju da temperatura vode, zbog greke sistema prijee 50o C.

(20) Temperatura potrone tople vode u pravilu treba biti 42 - 45oC, jer se u sluaju vie temperature pojaava izluivanje kamenca. (21) Vodomjeri se izvrtavaju, servisiraju i ponovno badare prema Zakonu. (22) Vodomjere u vodomjerne ormarie postavlja isporuitelj. Vodomjeri se u ormarie postavljaju nakon izvrene uplate od strane investitora i sklapanja ugovora o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera, koji s isporuiteljom sklapa vlasnik svake zasebne cjeline. Za eventualnu zajedniku potronju (istaica, pranje automobila, zalijevanje zelenila i sl.) ne ugrauje se zasebni sekundarni vodomjer, ve se dijeli na sve suvlasnike udjelom zajednike potronje (UZP). (23) Tlana proba instalacija zgrade mora biti provedena prije ugradbe sekundarnih vodomjera. (24) Podaci iz vodomjera se u pohranjuju u M-bus modulu za oitanje, koji se mora nalaziti u ormariu zajedno s vodomjerom ije podatke sprema. Jedino u sluaju da su ormarii postavljeni neposredno jedan do drugoga, vodomjer i modul za oitanje mogu biti u susjednim ormariima. (25) Modul se napaja preko M-bus sustava. U sluaju kvara upravljake jedinice ili nestanka struje, svi moduli moraju imati ugraene baterije. Vijek trajanja baterije je minimalno 7 godina. Struja 220 V u vodomjernom ormariu NIJE DOPUTENA. (26) M-bus moduli za oitanje se kablovskom vezom spajaju na upravljaku jedinicu, koja se nalazi u ormariu smjetenom na vidljivom i dostupnom mjestu u ulaznom prostoru zgrade. M-bus modul mora biti karika u lancu prijenosa podataka od ostalih vodomjernih ormaria do upravljake jedinice. (27) Kablovi za povezivanje M-bus modula su u pravilu IYStY 2 x 2 x 0,8 mm 2. Kablovi su smjeteni u zatitne gibljive cijevi promjera 20 mm. Zatitne gibljive cijevi nabavlja i postavlja investitor. (28) U pravilu, M-bus moduli se spajaju po vertikali od ormaria do ormaria. U najnioj etai meusobno horizontalno se povezuju moduli, kao i s upravljakom jedinicom. Moduli iz prostorije glavnih vodomjera spajaju se na upravljaku jedinicu ili modul u najbliem vodomjernom ormariu. (29) Upravljaka jedinica mora biti smjetena u ulaznom prostoru zgrade. Upravljaka jedinica spaja se na izvor napajanja 220V i telefonsku instalaciju. U ormari upravljake jedinice smjeta se upravljaka jedinica, trafoi za napajanje, modem za prijenos podataka telefonom i eventualna dodatna potrebna oprema za kvalitetan prijenos podataka. (30) Veliina ormaria u koji se smjeta upravljaka jedinica ovisi o izvoditelju M-Bus instalacije. Materijal je plastificirani lim ili PVC. Na vratima ormaria jedinice za oitanje nema prozoria, ve je reljefno ili na drugi nain utisnut natpis VODA. Ormari jedinice za oitanje nabavlja i postavlja investitor. Sve metalne dijelove ormaria treba spojiti na uzemljenje zgrade. Vijak za uzemljenje mora imati zvjezdaste podloke. Kao ni kod vodomjernog ormaria, ni kod ormaria upravljake jedinice boja nije zadana, ve ovisi o boji interijera. Svojim reljefom natpis VODA pokazuje svrhu ormaria, bez obzira na boju. (31) Pri projektiranju M-bus sistema potrebno je voditi rauna o rairenosti mree. Ukoliko zgrada ima vie ulaza i ukoliko u njoj ima manje od 250 vodomjera, upravljaka jedinica i modem se mogu smjestiti na jednom ulazu, zbog smanjenja trokova odravanja sistema. Na tu upravljaku jedinicu vezani su svi vodomjeri zgrade. (32) Na jednu upravljaku jedinicu se moe vezati najvie 250 vodomjera. U sluaju da u zgradi ima vie od 250 vodomjera, potrebno je postaviti dvije ili vie upravljakih jedinica, i svaka e tada imati svoj telefonski izlaz. Glavne i sekundarne tada treba grupirati tako da svi vodomjeri jedne grupe (glavni s pripadajuim sekundarnim vodomjerima) budu spojeni na jednu upravljaku jedinicu. (33) M-Bus sustav investitor izvodi o vlastitom troku, a prema uvjetima odreenima od strane isporuitelja. Telefonsku liniju (ugovor o pretplatnikom odnosu s operaterom) osigurava isporuitelj. Investitor je duan osigurati fiziki spoj na telekomunikacijsku mreu, a kod planiranja broja potrebnih izlaza prema telekomunikacijskoj mrei, treba predvidjeti i ovaj za M-Bus izlaz. (34) Prije tehnikog pregleda treba provjeriti pozicije svih vodomjera zgrade, mora biti potpisan ugovor o ugradbi sekundarnih vodomjera i obavljena uplata od strane investitora, s vlasnikom svake zasebne cjeline mora biti sklopljen ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera. Osim toga, investitor s izvoditeljem M-Bus sustava mora sklopiti ugovor o odravanju M-Bus sustava i u svoje ugovore s kupcima unijeti klauzulu o prijenosu obaveze odravanja M-Bus sustava. Tek nakon navedenih predradnji moi e se izdati potvrda o ispravnosti izvedenog vodoopskrbnog prikljuka i predstavnik isporuitelja na tehnikom pregledu e moi dati suglasnost za izdavanje uporabne dozvole. Zatita od povratnog toka vode lanak 34. (1) Javna izvorita i vodoopskrbni objekti moraju biti zatieni od sluajnog ili namjernog oneienja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pie prema vaeim propisima.

(2) Isporuitelj, kao pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost, duan je poduzimati mjere za osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za pie i tehnike ispravnosti ureaja. (3) Zatita od povratnog toka interne vodovodne instalacije mora se osigurati na mjestima spoja interne instalacije s ureajima i aparatima iz kojih postoji opasnost od povratnog toka zagaene ili zatrovane vode. (4) Zatita od povratnog toka javne vodoopskrbne mree obavlja se ugradbom zatitnika od povratnog toka (u daljnjem tekstu - ZOPT) na svaki vodoopskrbni prikljuak. (5) ZOPT za zatitu javne vodoopskrbne mree se postavlja iza glavnog vodomjera, a tip ZOPT-a se odreuje prema ovim uvjetima, ovisno o stupnju opasnosti od zagaenja. (6) Tip ZOPT-a odreuje se prema tablici 4., na osnovi kategorizacije vode. (7) Kategorizacija zagaenja vode i odreivanje stupnja zatite javne vodoopskrbne mree od povratnog toka provodi se prema EN 1717. (8) Ugradba ZOPT-a obavezna je novim vodoopskrbnim prikljucima iza svakog glavnog vodomjera bez obzira na vrstu potronje. Obavezu ugradbe ZOPT-a za postojee objekte utvrdit e isporuitelj u skladu s opasnou od zagaenja javne vodoopskrbne mree koju predstavlja svaki pojedini korisnik zasebno. Obveza ugradbe ZOPT-a tipa EC na vodoopskrbnim prikljucima za obiteljske kue bit e definirana i poinje vrijediti danom donoenja posebne odluke isporuitelja. Kategorizacija vode u svrhu odabira ZOPT-a lanak 35. (1) Kategorizacija vode u svrhu zatite od povratnog toka odreuje se prema EN 1717: 1. Zdrava voda isporuena od ovlatenog isporuitelja, koja zadovoljava zahtjeve za pitku vodu. 2. Voda koja bi mogla biti 1. kategorije osim to je njena estetska kvaliteta umanjena zbog: promjene njene temperature, prisutnosti sastojaka ili organizama koji uzrokuju promjenu okusa, mirisa ili izgleda, ukljuivo vodu u distribuciji tople vode 3. Voda koja predstavlja malenu opasnost za zdravlje zbog koncentracije nisko-otrovnih sastojaka, ukljuujui tekuine koje sadre: etilen glikol, otopina bakrenog sulfata, ili slinih kemijskih dodataka ili natrijev hipoklorit (klor ili slina sredstva za dezinfekciju). 4. Voda koja predstavlja znaajnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije otrovnih sastojaka, ukljuujui svaku tekuinu koja sadri: kemijske, kancerogene sastojke ili pesticide (ukljuujui insekticide i herbicide), ili organizme iz prirode koji su potencijalno opasni za zdravlje. 5. Voda koja predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije patogenih organizama, radioaktivnih ili vrlo otrovnih sastojaka, ukljuujui sve tekuine koje sadre: fekalni materijal ili slian otpad stvoren od ljudi, otpad klaonica i slinog ivotinjskog porijekla, ili patogeni elementi i spojevi bilo koje vrste. Kategorizacija ZOPT-a lanak 36. (1) Za zatitu javne vodoopskrbne mree od povratnog toka prema ovim uvjetima koriste se sljedei zatitnici od povratnog toka prema EN 1717: 1. Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil - tip EC za zatitu od povratnog toka tekuina kategorije 1 i 2 (u daljnjem tekstu EC). 2. Mreni djelitelj toka s kontroliranom tlanom meuzonom - tip BA za zatitu od povratnog toka tekuina kategorija 3, 4 i 5 (u daljnjem tekstu BA). Podruje primjene ZOPT-a lanak 37. (1) EC se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike: 1. obiteljske kue, 2. stanove u viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama, 3. javne ustanove, te poslovne prostore razliite od stavka (2) ovog lanka, 4. unutranju i vanjsku hidrantsku mreu sa ureajima ili bez njih za poveanje tlaka, te sprinkler sisteme zatite od poara sa spremnicima vode ili bez njih, bez aditiva,

5. sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka bez ubrizgavaa kemikalija sa pumpama za poveanje tlaka ili bez njih. (2) BA se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike: 1. sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka s ubrizgavaima kemikalija sa pumpama za poveanje tlaka ili bez njih, 2. sprinkler sisteme i unutranje i vanjske hidrantske mree s dodanim aditivima, 3. tvornice za obradu otpadnih voda, 4. bolnice i ostale medicinske ustanove (ukljuivo zubarske i zubotehnike), 5. mrtvanice, 6. prikljuka s neprovjerenim glavnim ili pomonim vodnim sistemima, 7. prikljuke za ureaje sa spremnicima, pumpama, cijevima ili bojlerima u kojima se obrauju neotrovni, otrovni ili radioaktivni sastojci, 8. postrojenja za galvaniziranje, 9. postrojenja za reciklau, 10. tvornice konzervi, 11. tvornice za punjenje boca, 12. tvornice za izradu baterija i akumulatora, 13. poduzea za odravanje travnjaka i vrtova, farme i poljodjelstvo, 14. kemijske tvornice, tvornice i mjeaonice boja, 15. tvornice lijekova, 16. tvornice za preradu nafte, plina, te proizvoda od nafte i plina (stiropor, hidroizolacijske ljepenke i sl.), 17. mljekare, 18. pivovare, 19. filmske laboratorije, laboratorije za testiranje, kemijske laboratorije, 20. autopraonice, autoservisi, autolakirnice, 21. praonice rublja i posua, 22. bazene (javni i privatni), 23. toplice, klubove zdravlja, 24. kole i fakultete, 25. restorane, barove i klubove, 26. kozmetike i frizerske salone, salone za tetoviranje, 27. javne WC-e, 28. zooloke vrtove, veterinarske ambulante, 29. toplinske i rashladne stanice, 30. cisterne za pranje ulica ili gaenje poara koje uzimaju vodu direktno iz javne vodoopskrbne mree preko hidranta (smjetaj na cisterni). Opi uvjeti ugradbe, atestiranja i servisiranja ZOPT-a lanak 38. (1) ZOPT se uvijek postavlja iza vodomjera nizvodno od zapornog ureaja - na korisnikovoj strani instalacije u vodoravnom poloaju, osim ako je namijenjen za vertikalnu ugradnju. (2) Obavezno se postavlja ZOPT na kojem je mogue testirati ispravnost. (3) ZOPT se, gdje je god to mogue, mora postaviti iznad nivoa terena, to blie vodomjernom oknu. Prostor u koji se postavlja ZOPT mora obavezno biti zatvorenog tipa i grijan, odgovarajuih svijetlih gabarita za normalan rad na montai, ispitivanju i odravanju ureaja. (4) Izmeu vodomjera i ZOPT-a ne smije biti nikakvih ravanja, odvajanja, niti prikljuaka. Ukoliko u iznimnim sluajevima takvih ravanja, odvajanja ili prikljuaka mora biti, tada se na svako takvo ravanje, odvajanje ili prikljuak mora postaviti odgovarajui ZOPT. (5) BA se ne smije postavljati na mjesta gdje postoji opasnost od otrovnih para, plinova ili slinih tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kao ni na mjestima gdje moe biti potopljen. (6) Obavezno postaviti zaporni ureaj neposredno ispred i iza ZOPT-a, zbog mogunosti ispitivanja i servisa ureaja. Ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu i zaporni ureaj s prirubnicama koji se nalazi ispred ZOPT-a ujedno je i zaporni ureaj neposredno iza vodomjera (pa je prema tome u vlasnitvu ViO), mora imati ugradbenu duinu prema DIN 3202 red F4 ili F5. (7) S obzirom na to da za vrijeme ispitivanja ZOPT-a voda mora biti zatvorena i ukoliko je objekt takve naravi da ne podnosi prekid vodoopskrbe, moraju se ugraditi dva paralelna ZOPT-a.

(8) Ukoliko na parceli nema mogunosti postave ZOPT-a iznad nivoa terena, moe se postaviti unutar zgrade, iznad nivoa terena. Izmeu vodomjera i ZOPT-a NE SMIJE biti ravanja cijevi, odvajanja niti prikljuenja! (9) Ukoliko nema mogunosti nadzemne ugradbe, ZOPT se moe postaviti i u vodomjerno okno ili zasebno okno za ZOPT, koje tada mora zadovoljavati sve zahtjeve za vodomjerno okno, ovisno o tipu ZOPT-a. (10) Prije ugradbe ZOPT-a potrebno je temeljito isprati internu instalaciju. (11) U hidraulikom proraunu treba uraunati pad tlaka na ZOPT-u. (12) Svi ZOPT-i moraju se montirati na pristupanim mjestima i tako izvesti da se moe lako i brzo kontrolirati zatita od povratnog toka. (13) Isporuitelj vodi evidenciju svih potencijalnih zagaivaa na podruju svojeg vodoopskrbnog sustava, te upozorava vlasnike koji imaju ugraeni ZOPT, ukoliko nisu na vrijeme izvrili atestiranje ZOPTa. Isto tako isporuitelj utvruje potrebu i izdaje nalog vlasnicima za ugradbu ZOPT-a na postojeim nekretninama iz lanka 37. Kontrola i atestiranje ZOPT-a obavlja se jednom godinje. Postupak atestiranja propisuje isporuitelj ovisno o tipu ZOPT-a. Atest o ispravnosti ZOPT-a vrijedi godinu dana. Nakon ugradbe ZOPT-a na novom prikljuku, vlasnik isporuitelju mora dostaviti i aksonometrijsku shemu izvedene interne instalacije u digitalnom obliku i u formatu koji odreuje isporuitelj. Isporuitelj shemu unosi u GIS. (14) ZOPT je vlasnitvo korisnika koji je duan snositi trokove nabave, ugradbe, redovne godinje kontrole i atestiranja, te potrebnog servisiranja. Ugradbu, servisiranje i atestiranje ZOPT-a vlasnik moe povjeriti samo pravnim osobama registriranim za navedene radove, ovlatenim od strane proizvoaa ZOPTa i prema uvjetima isporuitelja. Kod izvedbe novog prikljuka i ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu, ZOPT nabavlja vlasnik - investitor, a ugrauje isporuitelj zajedno s ostalom armaturom u vodomjernom oknu. (15) Ukoliko kontrola zatite od povratnog toka ZOPT ne zadovolji traene uvjete, vlasniku se daje rok od 15 dana za otklanjanje nedostataka i servisiranje ZOPT-a. Nakon otklanjanja nedostataka i ponovne kontrole izdaje se atest. Primjerak atesta vlasnik nekretnine ili pravna osoba koja obavlja atestiranje obavezno dostavlja isporuitelju. (16) Ukoliko vlasnik ne postupi po zahtjevu za otklanjanje nedostataka, ne dostavi isporuitelju atest o ispravnosti ZOPT-a ili ne ugradi odgovarajui ZOPT u roku odreenom od strane isporuitelja, isporuitelj e obustaviti isporuku vode na tom vodoopskrbnom prikljuku, dok se ne osiguraju uvjeti za zatitu od povratnog toka. (17) Ugraivati se mogu samo ZOPT-i koji zadovoljavaju tehnike karakteristike i ostale uvjete koje odreuje isporuitelj. Dobavlja ZOPT-a mora od ovlatene institucije dobiti atest o sukladnosti proizvoda s odgovarajuim hrvatskim i europskim normama. (18) Karakteristike koje mora zadovoljiti ZOPT i pripadajui zaporni ureaji: 1. Minimalno jedna pravna osoba ovlatena od proizvoaa i registrirana za obavljanje servisiranja i atestiranja na podruju RH. 2. Dobavlja proizvoda mora osigurati atest o sukladnosti proizvoda s odgovarajuim hrvatskim i/ili europskim normama. 3. Kod ZOPT-a DN 50 mm i vie treba predvidjeti EV ili EVO zasune. 4. Svaka tlana zona ZOPT-a, kao i zaporni ureaj ispred ZOPT-a moraju imati izlaz za postavu ventila za ispitivanje. 5. Buenje prirubnica mora biti po DIN 2501 List. 6. BA - normalni radni pogon dok je p1 - pi 14 kPa ( 0,14 mbar), - otvara ispusni ventil ukoliko je p1 - pi 14 kPa ( 0,14 mbar), - srednju zonu smanjenog tlaka odzrauje sve dok je p1 - pi ispod/tono 14 kPa ( 0,14 mbar). Prostorija za smjetaj EC ZOPT-a ispod nivoa terena lanak 39. (1) Ukoliko se EC instalira u okno ili prostoriju u podrumu, isti moraju zadovoljiti uvjete lanaka 25. i 26. Uvjeta. (2) U okno ili prostoriju iz prethodnog stava mogu biti ugraeni i glavni vodomjeri Prostorija za smjetaj BA ZOPT-a ispod nivoa terena lanak 40. (1) Ukoliko se BA instalira u okno, ono mora biti poluukopano ili djelomino ukopano.

(2) BA se moe smjestiti u okno zajedno s glavnim vodomjerima, ili u zasebno izvedeno okno iza vodomjernog okna. Izmeu tih okana ne smije biti nikakvih ravanja niti prikljuaka! (3) U oknu treba osigurati dovoljan prostor oko armature za ugradbu, ispitivanje i odravanje. (4) Okno mora biti potpuno vodonepropusno, ukljuivo svi ulazi i izlazi svih instalacija. (5) Poklopac je vodonepropusni, laki tip (5t) etvrtasti, s natpisom VODA. Veliina poklopca do 150 je 60 x 60 cm. Kod profila 200 mm i vie veliina poklopca mora zadovoljavati mogunost prolaza armatura veih gabarita. (6) Hidroizolacija zavrava min. 30 cm iznad konanog nivoa terena. (7) Poluukopano ili djelomino ukopano okno mora imati osiguranu gravitacijsku odvodnju. Dno izljevne cijevi mora biti min. 30 cm iznad konanog nivoa terena. Zabranjeno je spajanje odvodnje okna na kanalsku mreu! U horizontalni dio ispusne cijevi ugraditi reetku protiv ulaza glodavaca. (8) Pumpa za ispumpavanje mora biti dimenzionirana na katastrofian kvar BA izljevnog ventila. Obavezno ugraditi blok od dviju pumpi. (9) Okno projektirati tako da razmak izmeu dna BA ispusnog ventila i dna okna bude min. 25 cm (za BA profila do 32 mm), ili min. 45 cm (za BA profila 50 mm ili vie). (10) Osigurati stabilne podupore svih armatura. (11) Zbog zatite od plinova osigurati prozraivanje okna uz potrebne mjere zatite od smrzavanja. (12) Za potrebe ispitivanja i servisa osigurati prirodno i umjetno osvjetljenje. (13) Svjetlosnom ili zvunom signalizacijom osigurati praenje i pravovremenu reakciju u sluaju kvara BA ispusnog ventila ili pumpe. (14) Pod, zidovi i ploa od armiranog betona, vodonepropusni. (15) Nosai cijevi kod armatura smjetenih u dva ili vie nivoa. (16) M-bus moduli smjeteni iznad nivoa potapanja. (17) Reetka kanala za sakupljanje vode zatiena od korozije. (18) Odrediti nivo ukljuenja pumpe, kao i nivo alarma. (19) Ako je mogue, pumpu spojiti na pomono napajanje za sluaj nude. (20) Ukoliko se BA ugrauje u prostoriju u podrumu zgrade, minimalni uvjeti prostorije su isti kao kod vodomjernog okna. Nadzemna ugradba BA ZOPT-a lanak 41. (1) Na ovaj nain treba ugraivati BA, gdje god je to mogue. (2) Graevina u koju se smjeta ZOPT mora biti od vrstog materijala, zatvorena, s dovoljno prostora za montau, ispitivanje i servisiranje armature. (3) U prostoriju se smjeta ZOPT s zapornim ureajima ispred i iza ZOPT-a. (4) Prostorija mora imati osigurano grijanje, s regulacijom koja kod najnepovoljnijih vremenskih uvjeta ne doputa pad temperature ispod +5oC. (5) Prostorija mora imati prirodno i umjetno osvjetljenje, kao i provjetravanje. (6) Pod prostorije mora biti min. 30 cm iznad nivoa terena. (7) Mora biti osigurana odvodnja. Spoj na kanalizaciju je doputen. (8) Izmeu vodomjera i ZOPT-a ne smije biti nikakvih ravanja niti prikljuaka! (9) Osigurati stabilne podupore svih armatura. Zatita od povratnog toka u internoj instalaciji lanak 42. (1) Svi aparati i ureaji, potencijalni zagaivai pitke vode moraju zatitnicima od povratnog toka biti odvojeni od instalacije pitke vode. (2) Zabranjeno je neposredno spajanje javnih vodovodnih ureaja s ureajima i instalacijama zasebne vodoopskrbe i s cjevovodima za odvod vode. Zasebni vodoopskrbni ureaj smije dobivati vodu iz javnog vodovoda samo preko slobodnog razmaka iznad rezervoara ili posude koja mora biti zatvorena ukoliko se radi o vodi za pie i higijenske potrebe. Slobodni razmak mora biti min. 2D (D = promjer cijevi javnog vodovoda) ili minimalno 25 mm. Iznimno se instalacije zasebne vodoopskrbe mogu spojiti s internim vodovodnim instalacijama preko ZOPT-a koji pokriva zatitu od povratnog toka svih klasa tekuina. (3) Zabranjeno je neposredno spajanje zahodskih koljki s vodovodnom instalacijom. (4) Kod prijelaza na internu vodovodnu instalaciju mora se po pravilu, gdje je ulini tlak manji od 2 bar ili se podruje opskrbljuje hidroforskim postrojenjem, iza svakog vodomjera ugraditi zatitnik od

povratnog toka. Time se javna vodovodna mrea osigurava protiv oneienja koje moe nastati povratnim strujanjem vode. (5) Donji rub izljeva mora biti najmanje 5 cm iznad gornjeg ruba preljeva (npr. kade za kupanje). Preljevi moraju biti po mogunosti tako dimenzionirani da mogu odvoditi svu vodu koju daje potpuno otvoren izljev. (6) Zabranjeno je neposredno spajanje svih parnih kotlova, velikih kotlova i velikih strojeva za pranje i kuhanje, svih strojeva za ienje i bojanje, hidraulikih naprava (ejektora), ureaja za grijanje vode i slinih ureaja s vodovodnom instalacijom, koja se opskrbljuje izravno iz javne vodovodne mree. Isto se moe izvesti iskljuivo preko zatitnika od povratnog toka. (7) Zabranjuje se polaganje cijevi u revizijskim i drugim oknima kanalizacije. (8) Rezervoari koji se pune vodom iz vodovodne instalacije moraju imati tako dimenzionirane preljeve, da mogu odvoditi svu vodu, koju daje potpuno otvoren izljev. Slobodni razmak izmeu dna izljevne cijevi i najvieg vodostaja u posudi ne smije biti manji od 2D (D = promjer izljevne cijevi) ili 25 mm. (9) Izljevi koji su spojeni s otvorenim posudama pomou gumene ili sline gipke cijevi, moraju imati ZOPT koji prijei vraanje vode iz posude u instalaciju (runi tuevi, bidei). Isto vrijedi za vrtne hidrante i izljeve na koje moe biti prikljueno gipko crijevo. (10) Ureaji koji se stavljaju pod tlak vei od tlaka u vodovodnoj mrei, a spojeni su s javnim vodovodom, moraju imati osim mjera sigurnosti po prethodnim lancima i zasebni ZOPT. Uvjeti koritenja i odravanje vodoopskrbnog prikljuka lanak 43. (1) Nakon izvedbe vodoopskrbnog prikljuka i ugradbe vodomjera, investitor - vlasnik postaje potroa u sustavu vodoopskrbe isporuitelja. (2) Vlasnik se mora brinuti, da se interna vodovodna instalacija zatiti od oteenja i kvarova i da bude uvijek ispravna, kako bi trajno mogla sluiti svojoj namjeni. On mora pravovremeno poduzeti mjere, da se dio spojnog voda i vodomjeri u zatvorenom prostoru za smjetaj vodomjera, kao i instalacija na njegovoj nekretnini zatiti od smrzavanja. (3) Kod vodoopskrbe postojeih viestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada GI sustavom, korisnici su preko svog predstavnika duni osigurati redovnu izmjenu i badarenje internih vodomjera, te obaviti oitanje internih vodomjera i dojavu oitanja naruitelju po uputi isporuitelja. (4) Kod vodoopskrbe novih zgrada s ugraenim GS sustavom vodomjera i M-Bus sustavom, suvlasnici su, preko svog ovlatenog predstavnika duni odravati M-Bus sustav za oitanje. (5) U postojeim zgradama, ako je zbog poara morao biti otvoren zaporni ureaj na obilaznom vodu, to treba dojaviti isporuitelju u roku od 24 sata. Isporuitelj e po dojavi obaviti kontrolu zatvorenosti zapornog ureaja na obilaznom vodu i njegovo plombiranje. Potronja vode lanak 44. (1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vodom utvruje se vodomjerom. Sistem i veliinu vodomjera odreuje isporuitelj na osnovi hidraulinog prorauna i on jedini ima pravo i dunost dobave, ugradnje i izmjene, popravka i odravanja glavnih i sekundarnih vodomjera. (2) Isporuena voda se obraunava prema Opim uvjetima isporuke usluge i drugim propisima isporuitelja. (3) Potronja vode na javnim povrinama, ako se ne mjeri vodomjerom, (polijevanje i pranje ulica, polijevanje parkova i sl.) obraunava se na nain utvren pismenim ugovorom izmeu isporuitelja i potroaa. Za gradilita voda se obraunava po stvarnom potroku i paualno. (4) Vodomjere oitavaju namjetenici isporuitelja osim u sluajevima kad se radi o internim vodomjerima. Stanje brojila na vodomjeru ita se po rasporedu koji odreuje isporuitelj, a moe se itati u svako vrijeme. Potroa mora oitau omoguiti itanje vodomjera. tednja vode lanak 45.

(1) Kod veih nestaica vode zbog due sue ili drugih razloga isporuitelj moe poduzeti tehnike mjere za ogranienje potroka sukladno zakonu i vaeim propisima. U takvim sluajevima opskrba vodom obavlja se u skladu s odlukama nadlenih tijela dravne uprave. Zatitne mjere lanak 46. (1) Zabranjeno je izvoenje odvojaka na spojnom vodu ispred glavnog vodomjera. Iznimno isporuitelj moe dopustiti odnosno uvjetovati izvedbu takvog odvojka zbog spajanja susjedne nekretnine ili razdvajanja instalacije prikljuene nekretnine. Odvojak izvodi isporuitelj na isti nain i uz iste uvjete kao i vodoopskrbni prikljuak. (2) Jedino isporuitelj ima pravo otvaranja i zatvaranja ulinih zapornih ureaja na voru prikljuka i zapornih ureaja ispred glavnih vodomjera. (3) Vlasnik moe zbog popravka na internoj vodovodnoj instalaciji zatvoriti zaporni ureaj iza glavnog vodomjera. Kod kvara na glavnom vodomjeru ili na zapornom ureaju iza vodomjera ili ako tog ureaja nema, vlasnik moe iznimno, da se sprijee eventualne tete, zatvoriti zaporni ureaj ispred vodomjera. Kod poara smije se iznimno otvoriti mimovodni zasun. U jednom i drugom iznimnom sluaju mora se obavijestiti isporuitelja najkasnije u roku od 24 sata. (4) Vlasnici nekretnina moraju u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovih uvjeta odnosno obavijesti isporuitelja, o svom troku dati ugraditi zaporne ureaje iza vodomjera tamo gdje ih nema. (5) Kod rekonstrukcija interne vodovodne instalacije, koja u svom sastavu ima internu hidrantsku mreu, treba je izvesti na nain da se ukine obilazni vod, odnosno mora se formirati vod interne hidrantske mree koji e u prostoriji vodomjera imati svoj glavni vodomjer. (6) Zbog kontrole vodovodne instalacije predstavnici isporuitelja imaju pravo pristupa na sve dijelove nekretnina u kojima se nalazi vodovodna instalacija, koja se opskrbljuje iz javne vodoopskrbne mree. Na nekretninama koje se opskrbljuju vodom iz javne vodoopskrbne mree i iz zasebnog vodovoda odvojenim internim instalacijama imaju pravo pristupa i u sve one dijelove nekretnina gdje se nalaze vodoopskrbni ureaji zasebnog vodovoda i interna vodovodna instalacija, da bi mogli provjeriti eventualnu nepropusnu vezu izmeu javnog i zasebnog vodoopskrbnog sistema. (7) Predstavnici isporuitelja smiju obavljati takve preglede samo u prisutnosti vlasnika nekretnine ili njihovih ovlatenih predstavnika. Odravanje vodoopskrbnog prikljuka lanak 47. (1) Za izvoenje popravaka i izmjenu vodomjera i promjena na vodoopskrbnom prikljuku nije potrebna suglasnost vlasnika, ali ga treba o tome unaprijed obavijestiti. Ako popravak ne trpi odlaganja, vlasnika se moe obavijestiti naknadno. (2) Svaki kvar i tetu na vodoopskrbnom prikljuku i vodomjeru mora vlasnik odmah prijaviti isporuitelju, a on je duan nedostatke to prije otkloniti. Oteenja i smetnje na vodoopskrbnom prikljuku, koje nastanu krivnjom ili nepanjom vlasnika ili korisnika interne instalacije, popravljaju se o troku vlasnika nekretnine bez odgode. (3) Isporuitelj odrava vodoopskrbni prikljuak o svom troku od vora do ukljuivo zaporni ureaj iza glavnog vodomjera. U viestambenim, stambeno - poslovnim i poslovnim zgradama izgraenim po GS sistemu isporuitelj odrava i sekundarne vodomjere u vodomjernim ormariima. (4) Kod izmjene javnog cjevovoda ili inae, kad se pokae potreba, isporuitelj obnavlja i izmjenjuje itav prikljuak ili dio prikljuka, o svom troku. (5) Izmjena vodoopskrbnog prikljuka na zahtjev potroaa radi poveanja profila, kao i premjetaj postojeeg vodoopskrbnog prikljuka na zahtjev potroaa, obavlja se na troak potroaa. (6) Preinaka poloaja glavnog vodomjera, koja se izvodi na zahtjev korisnika mora biti izvedena prema propisima ovih uvjeta. Ukoliko je vodomjer bio smjeten u nii u podrumu zgrade, ili u udubljenju u podu, rekonstrukcijom armature treba osigurati da se glavni vodomjer ugradi u zatvorenom prostoru prema lanku 26. ovih uvjeta. (7) Preinake vodovodnih ureaja radi rekonstrukcije javno-prometnih povrina (podizanje krinjica, premjetaj hidranata) obavlja isporuitelj na teret investitora tih zahvata. Opi uvjeti za interne vodovodne instalacije

lanak 48. (1) Interna vodovodna instalacija spaja se s javnom vodoopskrbnom mreom na teret potroaa, a on se njome slui na svoju odgovornost i odrava je o svom troku. Isporuitelj ne odgovara za tete koje pretrpe potroai zbog pogonskih razloga na javnim vodovodnim ureajima nastalim viom silom ili zbog toga to instalacija nije izvedena tako da odgovara tlakovima u javnoj vodoopskrbnoj mrei ili ako se nepravilno upotrebljava i odrava. (2) Projektiranje i izvedbu internih instalacija treba izvesti prema EN 806. (3) Interna vodovodna instalacija izvodi se od materijala koji jame dugovjenost, sigurnost opskrbe i koji u dodiru s vodom ne mijenjaju svojstva. (4) U pravilu unutranja vodovodna instalacija se moe izvoditi od elinih pocinanih, bakrenih i plastinih cijevi, te cijevi od nodularnog lijeva. (5) Vodovodne cijevi spajaju se, ovisno o cijevnom materijalu, odgovarajuim fazonskim komadima i fitinzima, prema pravilu struke i uputama proizvoaa. (6) Sva spojna mjesta moraju se izvesti besprijekorno, presjek cijevi ne smije se smanjiti spajanjem. Vodovodne armature i izljevi moraju biti takve konstrukcije da ne uzrokuju velike gubitke pritiska, hidraulike udare, neugodan um i buku po instalaciji. Unutarnji promjer armature ne smije biti manji od unutarnjeg promjera cijevi. (7) Sav cijevni, spojni i brtveni materijal mora zadovoljavati odgovarajue hrvatske i europske norme. Zadovoljavanje ispunjavanja navedenog uvjeta utvruje se na tehnikom pregledu zgrade. (8) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama na internoj instalaciji u zasebnoj cjelini obavezno se predvia zaporni ureaj koji zatvara kompletnu internu instalaciju pojedine zasebne cjeline. Navedeno je obavezno, bez na to je li vodomjer za zasebnu cjelinu u prostoriji glavnih vodomjera ili u zajednikom prostoru neposredno ispred stana. (9) Kod izvedbe GS sistema interne vodovodne instalacije u viestambenoj, stambeno-poslovnoj ili poslovnoj zgradi, koja ima centralnu pripremu tople vode, spajanje cijevi tople sanitarne vode i recirkulacije mora se izvesti prije vodomjernih ormaria. Najbolje je na najvioj, spojiti vertikale tople sanitarne vode i recirkulacije. Spajanje tople vode i recirkulacije iza ormaria sekundarnog vodomjera je zabranjeno. Tlanu probu interne vodovodne instalacije treba izvesti prije ugradbe sekundarnih vodomjera. (10) Na sva izljevna mjesta sa kojih prijeti zagaenje instalacije od povratnog toka treba ugraditi odgovarajue zatitnike od povratnog toka, prema lanku 42. ovih uvjeta. (11) Vrtni hidrant mora biti propisno ugraen, s ugraenim zatitnikom i tako izveden da se moe potpuno isprazniti. (12) Interne vodovodne instalacije smiju izvoditi ovlatene strune osobe ili poduzea. Dovrena interna instalacija ne smije se predati na upotrebu, ako prije toga nije izvren tehniki pregled i izdana uporabna dozvola. Isporuitelj nije obvezan spojiti sa javnom vodoopskrbnom mreom internu vodovodnu instalaciju koja nije izvedena po odredbama ovih uvjeta. (13) Interna kuna vodovodna instalacija mora imati osiguran sustav pranjenja i ienja instalacije, osobito zbog izvoenja radova na popravljanju i odravanju interne kune vodovodne mree. Ukoliko postojei objekti nemaju navedeni sustav pranjenja i ienja, kod rekonstrukcije i veih popravaka potrebno je takav sustav izvesti. (14) Ukoliko ureaj prikljuen na internu instalaciju nije konstruiran za tlak koji postoji u vodovodnoj mrei, treba ispred njega ugraditi ureaj za smanjenje tlaka. Ureaj za smanjenje tlaka, ugrauje investitor o svom troku, a ugrauje se iza vodomjera kao zajedniki ureaj za smanjenje tlaka za cijelu zgradu. Ureaji za poveanje tlaka lanak 49. (1) Izravno usisavanje vode iz javne vodovodne mree doputeno je samo kod cjevovoda 200 mm i vie. Ureaj za poveanje tlaka kod direktnog spoja na vodoopskrbnu mreu obavezno mora biti opremljen frekventnom regulacijom. Frekventna regulacija mora iskljuiti pumpu u sluaju da je ulazni tlak pumpe manji od 2 bar. (2) Iz cjevovoda profila manjih od 200 mm se moe uzimati samo preko zatvorenog prijelaznog rezervoara sa slobodnom razinom vode. Donji rub dovoda u rezervoar mora biti najmanje 15 cm iznad gornjeg ruba preljeva. Kod visokih zgrada opskrba zgrade se obavlja stupnjevito. (3) Ureaji za poveanje tlaka (tzv. hidroforski ureaji) projektiraju se u internim vodovodnim instalacijama gdje tlak u javnoj vodovodnoj mrei nije dovoljan za osiguranje uredne vodoopskrbe.

(4) Ureajem za poveanje tlaka opremljen je vii dio graevine, koja direktnom opskrbom iz mree nema dovoljno tlaka. Nii katovi opskrbljuju se izravno iz javne mree. Kod vrlo visokih zgrada ovakvih stupnjeva opskrbe moe biti nekoliko. (5) Obavezno treba razdvojiti ureaje za poveanje tlaka za sanitarnu instalaciju, hidrantsku mreu i sprinkler instalaciju. (6) Kod ureaja za poveanje tlaka, obavezno se ugrauju dvije pumpe, od kojih svaka mora biti dimenzionirana na puni kapacitet zahtjeva za koliinom vode. (7) Ureaj za poveanje tlaka treba smjestiti u zasebnu prostoriju zgrade. Prostorija treba biti izvedena i ureena na isti nain kako se ureuju vodovodne strojarnice. (8) Rezervoar za opskrbu vodom za gaenje poara mora biti osiguran od oneienja. Unutarnje instalacije za gaenje poara lanak 50. (1) Objekt se od poara titi hidrantima na javnom cjevovodu, a ako to nije dovoljno, na parceli treba izgraditi internu hidrantsku mreu koja moe biti vanjska i unutranja. (2) Svaki objekt mora imati osiguranu zatitu od poara s najmanje dva vanjska hidranta. Udaljenost od vanjskog hidranta do najblie toke objekta ne smije biti manja od 5 m, niti vea od 80 m. (3) Ukoliko navedeni uvjet nije osiguran (veliina parcele i sl.), mora se izvesti interna vanjska hidrantska mrea na samoj parceli i postaviti potreban broj vanjskih hidranata da se zadovolji navedeni uvjet. (4) Ukoliko objekt ima etiri ili vie nadzemnih etaa do kojih je osiguran pristup vatrogasnih vozila, mora se izvesti unutranja hidrantska mrea. Pristup vatrogasnih vozila treba osigurati do svake zasebne cjeline. (5) Instalacija interne hidrantske mree za stambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade mora se izvesti prema vaeim propisima. (6) Ukoliko objekt ima podzemne garae, zatita od poara se projektira prema smjernicama NFPA 88A, a ukoliko je prema NFPA 88A potrebna sprinkler instalacija, ona se mora projektirati i izvesti prema VdS smjernicama. (7) Direktno uzimanje vode iz javnog cjevovoda za sprinkler instalaciju doputeno je samo u sluaju kada je ulini cjevovod promjera veeg ili jednakog od 200 mm. Za profile ulinih cjevovoda promjera manjeg od 200 mm potrebno je izgraditi spremnik koji e svojim volumenom preuzeti cijelu koliinu vode potrebne za sprinkler instalaciju. Spremnici se u ovom sluaju pune iz ulinog cjevovoda sukladno hidraulikom proraunom iz projekta. (8) Ukoliko se kod izvedbe instalacije za gaenje poara ugrauju ureaji za poveanje tlaka, oni moraju zadovoljavati propise iz lanka 49. ovih uvjeta. Ispitivanje interne vodovodne instalacije lanak 51. (1) Izvaa interne vodovodne instalacije mora nakon dovretka instalacije obaviti tlanu probu interne vodovodne instalacije. Ispitni tlak mora biti 1,5 NP. NP (nazivni pritisak) je 10 Bar. Vrijeme trajanja tlane probe je 2 sata. Za vrijeme trajanja tlane probe ne smije biti proputanja na spojevima i pada tlaka na manometru. Tlanu probu interne instalacije preuzima nadzorni inenjer. Nakon uspjeno izvrene tlane probe, izvoditelj radova i nadzorni inenjer potpisuju zapisnik o tlanom ispitivanju instalacije. Zapisnik se na tehnikom pregledu mora predoiti predstavniku isporuitelja. (2) Nakon obavljene tlane probe, a prije tehnikog pregleda, treba atestirati sanitarnu ispravnost pitke vode u internoj vodovodnoj mrei. Ispitivanje provodi Zavod za javno zdravstvo i svi uzorci uzeti na ispitivanje kvalitete vode moraju biti u skladu s vaeim propisima. Ateste o ispitivanju kvalitete vode izvoditelj interne instalacije mora predoiti predstavniku isporuitelja na tehnikom pregledu graevine. (3) Ukoliko graevina ima ugraenu hidrantsku mreu, izvoditelj ju je duan atestirati mjerenjem Q/H linije prema vaeim propisima. Atestiranje moe izvesti ovlateno poduzee ili ustanova, a atest izvoditelj mora predoiti predstavniku isporuitelja na tehnikom pregledu. Izdavanje uvjeta i suglasnosti lanak 52.

(1) Projekt interne vodovodne instalacije treba izraditi prema odredbama ovih uvjeta, odredbama Zakona o gradnji i Zakona o prostornom ureenju. Izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu lanak 53. (1) Vlasnik ili njegov opunomoenik duan je prije razrade projekta interne instalacije pismeno zatraiti od isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu. (2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti idejno rjeenje. (3) Idejno rjeenje sadri: 1. tehniki opis, 2. poloajni nacrt s oznaenom lokacijom zgrade, te okolnim zemljitem u mjerilu 1:1.000, 3. kopiju katastarskog plana, 3. za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokog procesa, 4. zahtjev o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode za hidrantsku mreu i sprinkler ureaj, 5. i drugo, prema posebnim propisima isporuitelja. Izdavanje konanih suglasnosti za graevne dozvole lanak 54. (1) Vlasnik ili njegov opunomoenik duan u postupku izdavanja graevne dozvole pismeno zatraiti od isporuitelja konanu suglasnost na glavni projekt vodovodne instalacije. (2) Uz zahtjev za izdavanje konane suglasnosti, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti glavni projekt. (3) Glavni projekt mora sadravati: a) OBITELJSKE KUE 1. Posebne uvjete za lokacijsku dozvolu 2. Tehniki opis 3. Hidrauliki proraun 4. Tlocrte objekta po etaama i presjeke 5. Aksonometrijsku shemu vodovodne instalacije 6. Nacrt prostorije za smjetaj glavnih vodomjera b) VIESTAMBENE, STAMBENO-POSLOVNE I POSLOVNE GRAEVINE 1. Posebne uvjete za izdavanje lokacijske dozvole 2. Tehniki opis 3. Opis tehnolokog procesa 4. Hidrauliki proraun s izmjerom QH linije na ulinom cjevovodu 5. Tlocrte objekta po etaama i presjeke 6. Aksonometrijsku shemu vodovodne instalacije 7. Nacrt prostorije za smjetaj glavnih vodomjera 8. Nacrt postave ormaria sekundarnih vodomjera i M-Bus sustava s upisanim tipom kabela IYStY 2 x 2 x 0,8 mm2. (4) Isporuitelj e na temelju zahtjeva: 1. Izdati zatraene uvjete ili suglasnosti, ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti iz ovih uvjeta i zasebnih zakona ili pismeno odbiti izdavanje zatraenih uvjeta ili suglasnosti uz obrazloenje i uputu o potrebnim radnjama koje podnositelj zahtjeva mora obaviti da bi se mogli izdati traeni uvjeti ili suglasnosti. 2. Na poseban zahtjev traioca izraditi QH liniju vodoopskrbnog cjevovoda uz zasebnu naplatu. 3. Odrediti mjesto prikljuka i trasu spojnog voda, mjere prostorije za smjetaj glavnih vodomjera i potrebne armature. Projektiranje interne vodovodne instalacije lanak 55.

(1) Projekt treba sadravati detaljne nacrte za sve one dijelove instalacija, koji nisu standardni, svih ureaja za poveavanje tlaka, sa svim potrebnim elementima i pojedinostima. Moraju biti navedeni tipovi ureaja, kao i potrebna snaga elektromotora. (2) U tehnikom opisu projekta internih instalacija za industriju, bolnice, menze, laboratorije i sl. koji se ne odnose na kuanstvo, mora biti opisana vanost vode u proizvodnom procesu i pogonu, odnosno radu dotinog proizvoaa i specificiran potroak vode, te stupanj zagaenja vode radi zatite od povratnog toka. Mora biti navedeno, doputa li proizvodni proces prekid u dobavi vode, kako dugo smije trajati ovakav prekid i u kojem razdoblju dana. Opis mora sadravati prijedlog rjeenja rezerve vodoopskrbe za sluaj, da zbog neizbjenih pogonskih razloga ili smetnji bude prekinuta vodoopskrba iz javne vodovodne mree odnosno izjavu, da karakter potroaeve djelatnosti ne zahtijeva rezervnu vodoopskrbu. (3) Projekt mora sadravati rjeenja zatite od povratnog toka i ugradbu odgovarajuih zatitnika od povratnog toka na svim aparatima, ureajima i mjestima gdje moe doi do zagaenja interne instalacije. Isto tako projektom se mora definirati tip i poloaj (nadzemna ili podzemna ugradba) glavnog ZOPT-a, te razraditi nacrt prostorije za njegov smjetaj prema ovim uvjetima. (4) Projekt mora sadravati kompletna rjeenja interne vodovodne instalacije, ovisno o kompleksnosti graevine, s tlocrtima svih etaa, presjecima i aksonometrijskom shemom interne vodovodne instalacije. Kod izvedbe GS sistema ugradbe vodomjera (lanak 33.), potrebno je izraditi tlocrte po etaama i presjeke M-Bus sustava s tono definiranim ianim vezama. (5) Projekt mora sadravati razradu prostorije za smjetaj glavnih vodomjera s tonim rasporedom armatura i fazona, te ispravnim dimenzijama i prikazanim tehnikim propisima iz ovih uvjeta. (6) Projekt mora sadravati hidrauliki proraun sastavljen prema europski priznatim nainima izrauna. U hidraulikom proraunu treba, osim pada tlaka zbog geodetske visine i otpora u cijevima, uzeti u obzir i pad tlaka na vodomjeru i ZOPT-u. Za dimenzioniranje glavnih vodomjera sanitarne potronje obavezno uzeti o obzir faktor dimenzioniranja vodomjera upotrebe izljevnih mjesta 0,7. (7) U trokovniku obavezno treba razdvojiti radove na internoj vodovodnoj i M-Bus instalaciji, koje obavljaju izvoditelji radova na objektu, od izvedbe vodoopskrbnog prikljuka, koje izvodi isporuitelj. U dijelu trokovnika koji izvodi isporuitelj treba biti dodana opaska da te radove investitor ugovara direktno s isporuiteljom i da oni ne mogu biti predmet natjeaja za prikupljanje ponuda za radove na objektu. (8) Dimenzioniranje profila vodoopskrbnog prikljuka i glavnih vodomjera obavlja se prema tablicama 2 i 3. VI. TEHNIKI UVJETI PRIKLJUIVANJA NA JAVNU ODVODNJU Stalni i privremeni kanalski prikljuak lanak 56. (1) Kanalski prikljuak moe biti stalni i privremeni. (2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni prikljuak, preko kojeg se odvode otpadne vode. (3) Ukoliko se u fazi izgradnje nekretnine pokae potreba odvodnje s podruja gradilita, ponajprije treba koristiti prikljuak odvodnje na javnu kanalizaciju sukladno odobrenoj tehnikoj dokumentaciji predmetnog zahvata, a iznimno, s obzirom na organizaciju gradilita i tehnike mogunosti moe se dopustiti posebno prikljuenje na javnu kanalizaciju prema uvjetima koji vrijede i za prikljuak predmetne graevine. Nakon izgradnje predmetnog objekta i naputanja gradilita privremeno izgraeni prikljuak treba staviti izvan funkcije na sanitarno-tehniki ispravan nain o troku investitora ili vlasnika nekretnine. Spajanje na javnu mreu odvodnje lanak 57. (1) Prikljuak unutarnje kanalizacije smije se izvesti jedino na mjestu predvienom projektom javne kanalizacije, te odobrenom tehnikom dokumentacijom graevine koja se prikljuuje. Sama izvedba kanalskog prikljuka izvodi se prema pravilima struke, uz uvjet da se uz minimalan troak osigura funkcioniranje i kvaliteta prikljuka, te ne narui funkcioniranje odvodnje ranije prikljuenih korisnika. Potrebno je obratiti panju prilikom izvedbe da se njome ne oteuje i ne ugroava postojea kvaliteta javne kanalske mree, kako se ne bi ugrozila njezina funkcionalnost i kvaliteta usluge odvodnje otpadnih voda. (2) Minimalan profil kanalskog prikljuka bez obzira na koliinu otpadne vode iznosi 15 cm. Minimalan pad prikljuka iznosi 0,8%, pa sve do maksimalno 15%. Prikljuak se vodi od kontrolnog okna interne kanalizacije i zavrava poglavito spojem na postojee kontrolno okno (slijepo okno u odreenim sluajevima) javnog kanala ili na cijev. Niveleta spoja prikljunog kanala treba biti uzdignuta iznad nivelete

javnog kanala za 1/3 visine profila javnog kanala, raunajui od njegova dna za javne kanale izgraene od betona, dok se za kanale izgraene od plastinih materijala prikljuuje u visini osi poprenog presjeka javnog kanala. U pojedinim sluajevima (ovisno o profilu javnog kanala i profilu samog prikljuka), potrebno je na mjestu spoja prikljuka i javnog kanala izvesti kontrolno okno. (3) Kontrolno okno mora biti izvedeno kvalitetno i prema propisima koji zadovoljavaju izvedbu javne kanalizacije. Isto mora biti izvedeno od vodonepropusnog betona MB-25 s potrebnom armaturom, svijetlog otvora 60x60 cm ili 60x100 cm, ovisno o dubini i profilu javnog kanala, odnosno od plastinih materijala ako mjesni uvjeti tako zahtijevaju. Mora imati ugraene lijevano-eljezne penjalice propisanog razmaka, obraenu kinetu na dnu okna tako da omoguava nesmetan protok otpadne vode u javnom kanalu, te pravilan visinski spoj novoizvedenog prikljuka. Kontrolno okno na javnom kanalu mora imati lijevanoeljezni poklopac kvalitete koja ovisi o namjeni povrine na kojoj je izvedeno (javnoprometna povrina = teki tip, zelena povrina = laki tip). (4) Spoj samog prikljuka na cijev ili u kontrolno okno, bilo ono novoizvedeno ili postojee mora se izvoditi preko za to predvienog fazonskog komada (npr. KGF ili RDS) radi osiguravanja vodonepropusnosti samog spoja. (5) Iznimno se doputa spajanje kanalskog prikljuka na javnu kanalizaciju izvedbom tzv. slijepog okna na samom spoju s javim kanalom. Slijepo okno je okno koje nema silaz s povrine nego se iznad izvedenog prikljuka pokriva poklopcem koji mora vodotijesno nalijegati na zidove okna. Zbog oteanog odravanja slijepo okno treba izbjegavati. Ukoliko se primjeni slijepo okno obvezna je izvedba kontrolnog okna na graevinskoj parceli koja se prikljuuje na javnu kanalizaciju. Takav nain prikljuenja dopua se na mjestima gdje je javni kanal minimalnog dozvoljenog profila i gdje stanje na terenu, te ostala izvedena komunalna infrastruktura fiziki ne doputa izvedbu klasinog revizijskog okna. (6) Mogue je u sklopu izvedbe prikljuka koristiti kontrolna okna od PVC-a ili PE-HD-a, ukoliko ona imaju pravovaljane ateste, ne naruavaju kvalitetu odvodnje, te zadovoljavaju standarde za njihovu izvedbu na javnoprometnim povrinama. (7) Cijev prikljuka postavlja se u prethodno iskopan rov (ija irina ovisi o samom profilu) na posteljicu od pijeska, te zasipava zamjenskim materijalom u slojevima uz nabijanje. Materijal iz iskopa odvozi se na za to predvieni deponij, a sam rov se razupire radi sigurnosti same izvedbe. Nakon izvedbe kanalskog prikljuka ispituje se funkcionalnost i vodotijesnost. Pri izvedbi prikljuka treba obratiti panju na osiguranje gradilita i postojeih instalacija. Gradilite mora biti ograeno radi spreavanja pristupa ljudi na njega. Za privremeno zauzimanje i prekop javnoprometne povrine u svrhu izvedbe kanalskog prikljuka, investitor ili izvoa duan je ishoditi suglasnost od nadlenog tijela Grada Zagreba, odnosno pravne osobe odreene posebnim zakonom. Izvoa se obvezuje nakon izvedbe kanalskog prikljuka odravati kvalitetu prekopa do primopredaje s nadlenom ustanovom koja ga sanira. (8) Nadlena ustanova koja izdaje suglasnost za prekop javnoprometne povrine uvjetuje nain postavljanja regulacije prometa i signalizacije, te sam termin radova na izvedbi prikljuka. (9) Zahtjev za prikljuenje na javnu gradsku kanalizaciju podnosi se kod davatelja komunalne usluge odvodnje otpadnih voda grada Zagreba na tipiziranom formularu, na kojem su oznaeni i potrebni prilozi (kopija kat. plana, vlasnitvo...). Za izvedbu prikljuka sklapa se ugovor o izvedbi. Ugovor obavezno sadri: naziv ugovorenih strana, vrstu prikljuka, trokove gradnje, rok gradnje, te ostale uvjete ovisne o tipu prikljuka, vrsti same graevine i mjestu izvedbe. Nakon uplate predvienih radova, naknade za prikljuenje, te reguliranja trokova sanacije prekopa i regulacije prometa pristupa se izvedbi prikljuka. Sastavni dijelovi i opi uvjeti koritenja interne mree odvodnje lanak 58. (1) Internu kanalizaciju u graevinama kao i na graevinskim esticama sainjavaju sljedee instalacije: - horizontalna etana (katna) kanalizacija; - vertikalna kanalizacija; - horizontalna temeljna kanalizacija; - kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici; - vodolovna grla (slivnici, rigoli); - kontrolna okna; - objekti i ureaji za sniavanje vodostaja i odvodnju podzemnih voda (drenana kanalizacija); - objekti i ureaji za prethodno proiavanje otpadnih voda (predtretman); - objekti i ureaji za dizanje otpadnih voda na viu razinu (crpne stanice); - ureaji za spreavanje povrata otpadne vode (nepovratni ventili, ablji poklopac...); - individualni objekti za prikupljanje otpadne vode - sabirna jama;

- kontrolno mjerno okno; - kanalski prikljuak od kontrolnog okna do javne kanalizacije. (2) Trokove projektiranja izvedbe i odravanja interne kanalizacije snosi investitor (fizika ili pravna osoba), vlasnik odnosno korisnik graevine i graevinske estice sa kojih se odvode otpadne vode. (3) Svrha interne kanalizacije je da sakuplja i odvodi otpadne vode ukljuujui sanitarne, tehnoloke, rashladne, oborinske i procjedne vode iz graevine, odnosno osigura odvodnju svih povrinskih i podzemnih voda s graevinske estice na kojoj se graevina nalazi, do zadnjeg kontrolnog mjernog okna, te kanalskim prikljukom u javnu kanalizacijsku mreu. (4) Sve graevine izgraene na zemljitu, koje se nalazi uz javnoprometne povrine na kojima je izgraena javna kanalizacija ili se nalaze na zemljitu, koje lei uz javnu kanalizaciju, moraju se na nju prikljuiti. Ako se javna kanalizacija izvede naknadno, duan je korisnik izgraene ili djelomino izgraene estice, prikljuiti svoju internu kanalizaciju na javnu kanalizaciju u roku od najvie est mjeseci od dana predaje odnosnog javnog kanala u upotrebu. Nakon isteka toga roka gradsko upravno tijelo nadleno za komunalne poslove rjeenjem e mu odrediti rok za uspostavu prikljuka upravnim aktom. (5) Kanalski prikljuak interne kanalizacije na javnu kanalizaciju izvodi davatelj komunalne usluge odvodnje otpadnih voda na teret naruioca, odnosno korisnika kanalizacije. Iskljuivo davatelj usluge moe povjeriti izvedbu kanalskog prikljuka pod uvjetima, koje propie drugim poduzeima ovlatenim za ovu vrstu radova, ali snosi iskljuivu odgovornost za ispravnost izgradnje i funkciju samog prikljuka unutar jamstvenog roka (ukoliko se on koristi na ispravan i doputen nain). (6) Kanalski prikljuak interne kanalizacije izvodi se u pravilu od kontrolnog okna na javnu kanalizaciju. Kontrolno okno treba biti smjeteno tik uz regulacijsku liniju, uz sam rub parcele ili u podrumu uz vanjski zid graevine. (7) Svaka graevina, odnosno graevinska estica, mora imati u pravilu samo jedan prikljuak na javnu kanalizaciju. Iznimno, ako povrina parcele pripada razliitim slivovima ili je iznimna razvedenost objekata na parceli takova da je tehnikom dokumentacijom predvieno vie kanalskih prikljuaka, a odobrena je od strane davatelja komunalne usluge odvodnje otpadnih voda, moe se izvesti vie kanalskih prikljuaka za jednu graevinsku esticu. (8) Gdje je zbog tehnikih razloga otean neposredan spoj graevine na javnu kanalizaciju moe se izvesti zajedniki prikljuak za vie graevina. U tom sluaju moraju korisnici ve prije izvedbe samog prikljuka meusobno urediti imovinsko pravne odnose u vezi s izvoenjem slunosti, prolaskom i trajnim koritenjem interne kanalizacije i prikljuka preko graevinskih parcela, a tako i njezino ienje i odravanje. (9) Svi uvjeti oko postupka prikljuenja, potrebne dokumentacije pri podnoenju zahtjeva za kanalski prikljuak, odreenih naknada za prikljuenje, regulirani su Zakonom o komunalnom gospodarstvu, odlukama o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu, te odlukom o odvodnji otpadnih voda. (10) Ako sanitarni propisi zahtijevaju, korisnik graevinskog zemljita, duan je da na osnovi odluke nadlenoga gradskog upravnog tijela izvri odvodnju zemljita, a prema Odluci o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu i zatrai kanalski prikljuak na javnu kanalizaciju. (11) U javnu kanalizaciju ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agresivnih i tetnih tvari vee od maksimalno doputenih prema Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, te sukladno Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju uputati u javnu kanalizaciju na podruju grada Zagreba. Navedeno se odnosi na: - tetne plinove; - naftne derivate; - zapaljive i eksplozivne tvari; - krute i viskozne tvari; - agresivne tvari; - zagaenja patogenim bakterijama i virusima; - radioaktivne tvari; - opasne i tetne tvari u koncentracijama veim od zakonskim propisima doputenih; - koncentraciju vodikovih iona izraenu u pH jedinicama manju od 5,5 ili veu od 9,5; - temperature vee od 40C. (12) U javnu kanalizaciju ne smiju se uputati otpadne vode koje sadre tetne i toksine tvari u koliinama koje mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, graevine i ureaje kanalizacije, te na procese proiavanja otpadnih voda i digestije mulja. (13) Ukoliko se utvrdi da se u javnu kanalizaciju, uputaju agresivne i tetne vode koje ne zadovoljavaju prema "Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama" i "Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju uputati u javnu kanalizaciju na podruju grada Zagreba", podnijet e se prijava nadlenoj vodopravnoj i sanitarnoj inspekciji, a odvodnja od dana

izvrene posljednje kontrole sa zadovoljavajuim rezultatima do dana prestanka zagaenja, obraunat e se po tarifi za odvodnju agresivnih otpadnih voda. (14) Interna kanalizacija sa svim pripadajuim ureajima mora biti projektirana i izvedena na nain da zadovoljava uvjete vodonepropusnosti, te otporna na unutarnji pritisak od 0,5 kp/cm 3. Postavlja se u pravilu tako da najkraim putem, uz potrebni pad koji osigurava otjecanje bez taloenja, odvodi otpadne vode iz graevine (graevinske estice). (15) Interna kanalizacija mora biti zatiena od smrzavanja. Ona mora biti izvedena na taj nain da se omogui njeno redovito nadziranje, ienje i odravanje u ispravnom stanju. Za sve nastale tete, koje nastanu na javnoj kanalizaciji ili drugdje zbog nepravilne protupropisne izvedbe, nemarnog odravanja ili nepravilnog koritenja interne kanalizacije, odgovara iskljuivo korisnik, odnosno vlasnik predmetne graevine. (16) Interna kanalizacija mora biti izvedena tako da se sprijei povrat otpadnih voda iz javne kanalizacijske mree. Izljevna mjesta u graevini moraju biti izvedena iznad predviene kote usporene vode u javnoj kanalizaciji. Nie izgraene prostorije iz kojih se obavlja odvodnja ili mjesta koja mogu doi pod vjerojatni uspor, treba odvojiti iz direktnog gravitacijskog naina odvodnje u kanalizacijski sustav. Ukoliko se one nalaze ispod kote vjerojatnog uspora, potrebno je ugraditi prepumpni ureaj koji e sakupljati otpadnu vodu iz tih dijelova graevine, te je tlanim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj nain omoguava se gravitacijsko otjecanje u samom prikljuku, te odvodnja najniih povrina graevine (graevinske estice). (17) Odvodnja iz prostorija koja su izvedena ispod kote vjerojatno usporene vode moe se dopustiti jedino u sluaju da vlasnik odnosno korisnik predmetnih prostora svjesno preuzima rizik i isplativost odabranog rjeenja odvodnje, te snosi sve trokove od teta, odnosno tetne posljedice koje iz njih proizlaze. (18) Svi ureaji (ureaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, talonice, ureaji za spreavanje povrata vode...) kao i uljevi tlane cijevi iz prepumpnog ureaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog okna iz kojeg se obavlja samo prikljuenje. Navedeni ureaji pripadaju internoj kanalizaciji, te se ne izvode u sklopu kanalskog prikljuka. (19) Davatelj komunalne usluge odvodnje otpadnih voda ne odgovara za tete nastale zbog povrata otpadnih voda iz javne kanalske mree u prostore koji se nalaze ispod kote vjerojatno usporene vode. To je regulirano u sklopu uvjeta i suglasnosti koje se izdaju od strane navedenog isporuitelja komunalne usluge, te u sklopu ugovora o izvedbi kanalskog prikljuka. (20) Interna kanalizacija sa svim pripadajuim ureajima treba biti predviena i izvedena kao vodonepropusna. Ispitivanje vodonepropusnosti mora biti obavljeno u skladu sa zahtjevima norme EN 1610 (pr HRN EN 1610), pomou jedne od metoda: ispitivanje vodom (postupak "V") ili ispitivanje zrakom (postupak "Z"). Sabirna jama lanak 59. (1) Na podruju gdje nije izgraena javna kanalizacija odvodnja sanitarnih otpadnih voda, obavlja se vodonepropusnom internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio interne kanalizacije. Oborinske vode se ni u kom sluaju ne smiju odvoditi u sabirnu jamu. (2) Sabirna jama mora biti projektirana i izvedena u skladu s odredbama Odluke o odvodnji otpadnih voda. Sabirna jama mora biti s jednom komorom, bez ispusta i preljeva, vodonepropusna, takve zapremnine da prihvati najmanje jednomjesenu koliinu otpadnih voda, raunajui sa l00 l/st/dne, ali ne manje od 15 m3 korisne zapremnine. Sabirna jama se mora nalaziti na mjestu do kojeg je mogu pristup posebnim vozilom za pranjenje njezina sadraja. Pranjenje obavlja pravna osoba koja obavlja djelatnost odvodnje otpadnih voda. Sadraj sabirnih jama odvozi se posebnim vozilima u centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda. (3) U sabirnu jamu ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agresivnih i tetnih tvari vee od maksimalno doputenih prema "Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, te sukladno Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju uputati u javnu kanalizaciju na podruju grada Zagreba. Navedeno se odnosi na: - tetne plinove; - naftne derivate; - zapaljive i eksplozivne tvari; - krute i viskozne tvari; - agresivne tvari; - zagaenja patogenim bakterijama i virusima;

- radioaktivne tvari; - opasne i tetne tvari u koncentracijama veim od zakonskim propisima doputenih; - koncentraciju vodikovih iona izraenu u pH jedinicama manju od 5,5 ili veu od 9,5; - temperature vee od 40C. (4) U sabirne jame ne smiju se uputati otpadne vode koje sadre tetne i toksine tvari u koliinama koje mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, graevine i ureaje kanalizacije, te na procese proiavanja otpadnih voda i digestije mulja. (5) Ukoliko se utvrdi da se u sabirnu jamu uputaju agresivne i tetne vode koje ne zadovoljavaju prema Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, te sukladno Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju uputati u javnu kanalizaciju na podruju grada Zagreba, podnijet e se prijava nadlenoj vodoprivrednoj i sanitarnoj inspekciji, a odvodnja od dana izvrene posljednje kontrole sa zadovoljavajuim rezultatima do dana prestanka zagaenja, obraunat e se po tarifi za odvodnju agresivnih otpadnih voda. Horizontalna etana kanalizacijska mrea lanak 60. (1) Horizontalna etana kanalizacijska mrea odvodi otpadne vode od sanitarnih i ureajnih predmeta do najblie vertikale ili temeljne horizontalne kanalizacije. Horizontalna etana kanalizacijska mrea izvodi se od lijevanoeljeznih cijevi, plastinih cijevi (PVC, PP, PE-HD, PE), elinih cijevi i iznimno olovnih cijevi. Etanu horizontalnu kanalizacijsku mreu treba voditi najkraim putem, doputenim padom, a polae se u podove ili se privruje na zidove i stropne konstrukcije kukama i ogrlicama. (2) Svaki sanitarni predmet koji se prikljuuje na horizontalnu etanu kanalizacijsku mreu mora biti prikljuen na nju preko sifona, a sve u svrhu sprjeavanja prodiranja plinova iz kanalizacije. Sifon mora biti to blie izljevom mjestu radi njegova odravanja. Iznimno se doputa prikljuenje najvie 3 odvodna mjesta na zajedniki sifon. Praonice rublja, kupaonice, prostorije s tuem, pisoari i javni zahodi moraju imati u podu vodolovno grlo sa sifonom poprenog presjeka najmanje 50 mm. Ako je sanitarni predmet udaljen vie od 5 metara od vertikale, izvodi se posebno odzraivanje. Vertikalna kanalizacija lanak 61. (1) Vertikalna interna kanalizacija izvodi se od lijevanoeljeznih cijevi, plastinih cijevi (PVC, PP, PE-HD, PE), elinih cijevi. Vanjski odvodi oborinske vode izvodi se od lima i plastinih materijala. Kod vertikalne kanalizacije treba izbjegavati koso voene, odnosno sa to manje pregiba i odstupanja od vertikale. Vertikalni vodovi mogu se postavljati slobodno uza zid, ugraditi u zidne otvore, ili slobodno u vertikalnim instalacijskim otvorima. Cijevi se na zidove privruju ispod naglavka, tako da je svaka cijev privrena. (2) Vertikalne vodove treba zatiti od smrzavanja i predvidjeti, te izvesti u unutarnjim zidovima. Ukoliko se vodovi nalaze u izloenim vanjskim zidovima ili ako prolaze kroz negrijani ili otvoreni prostor, potrebno ih je toplinski izolirati, eventualno predvidjeti i mogunost zagrijavanja, kako bi se otklonila opasnost od mogueg smrzavanja. (3) Unutarnje oborinske vertikale, treba u najmanje dvjema gornjima etaama toplinski i zvuno izolirati, kako bi se sprijeila pojava kondenziranja i pojava umova. Svaki vertikalni vod mora imati reviziju (nepropustan otvor za ienje) i to: na promjeni smjera, prije prijelaza u horizontalnu kanalizaciju, na najvioj etai. Kod visokih graevina potrebno je predvidjeti da na svakoj etvrtoj etai vertikala bude blago izmaknuta, ugradnjom tzv. "etaera", u svrhu smanjenja brzine, spreavanja segregacije otpadnih voda te ponitenja energije pada koja moe imati negativan utjecaj na podnoje cijevi. (4) Vertikale je u svrhu odzraivanja (ventiliranja) i spreavanja isisavanja sifona potrebno provesti u nesmanjenom presjeku vertikalno iznad krova, te na zavretku predvidjeti ventilacijsku kapu (primarna ventilacija). Kod presjeka vertikalnog voda preko 100 mm, dovoljan je presjek odzrane cijevi 100 mm. Ventilacijska (odzrana) cijev mora sezati najmanje 50 centimetara iznad krova, te od otvora prostora koji slue za boravak, tlocrtno treba biti udaljena najmanje 3 metra. (5) Uz svaku vertikalu kanalizacije koja prolazi vie od 5 etaa treba predvidjeti i izvesti paralelnu odzranu vertikalu (sekundarna ventilacija) poprenog presjeka minimalno 70 mm, te je ujedno treba najmanje u svakoj treoj etai spojiti s glavnom vertikalom. Na taj se nain izbjegava mogunost isisavanja sifona koje bi moglo nastati zbog podtlaka stvorenog istovremenim isputanjem otpadne vode u razliitim

etaama. Spoj odzrane cijevi s vertikalnom kanalizacijom treba predvidjeti i izvesti s nagibom prema glavnoj vertikali kako bi se sprijeilo prelijevanje otpadne vode u odzrani sustav. (6) U svrhu smanjenja mogunosti pojave snienja tlaka i opasnosti od isisavanja vodenog epa sifona, te poveanja protonosti, mogu se primijeniti sustavi standardizirane proizvodnje, posebno konstruiranih ravi ili sustavi koji sadri elemente etaera i ravi. Primjenom ovakvih sustava mogue je izostaviti paralelnu odzranu vertikalu, a njihova ugradba mora se obaviti prema tehnikim uputama proizvoaa. (7) Vie odvodnih cijevi, koje su blizu mogu imati zajedniki oduak, iji presjek ne smije biti manji od polovice ukupnih presjeka svih odvodnih cijevi niti manji od presjeka najvee odvodne cijevi. (8) Na prolazu kroz stropnu konstrukciju cijevi ne smiju biti vrsto ugraene, ali u najniem stropu mora taj prolaz biti nepropusno izveden. Otvori vertikalnih instalacijskih kanala, u kojima su smjetene kanalske vertikalne cijevi moraju biti dobro zatvoreni, a poklopci eventualnih kontrolnih otvora moraju nepropusno zatvarati, da se izbjegne veza s vanjskim zrakom i stvaranje kondenzata na cijevima. (9) Na oborinske odvodne cijevi ne smiju se prikljuiti otpadne vode. Vanjske oborinske limene ili plastine odvodne cijevi, koje se prikljuuju na internu kanalizaciju, moraju u svom donjem dijelu do 150 cm iznad terena biti od lijevanog eljeza. (10) Odvodnja vodomjernih ormaria u kojima su smjeteni sekundarni impulsni vodomjeri mora biti rijeena spajanjem na posebnu vertikalu sa slobodnim istjecanjem vode, koja ne smije biti prikljuena direktno na kanalizaciju, a zavrava iznad podne reetke ili drugog odvodnog mjesta u prizemlju ili podrumu graevine. Horizontalna temeljna kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici lanak 62. (1) Horizontalna temeljna kanalizacijska mrea i kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici sakuplja i odvodi sanitarne otpadne vode, tehnoloke i oborinske vode, koje dotjeu vertikalnom kanalizacijom ili neposredno s terena, i iz prostorija iznad kanalizacijske mree, te ih odvodi do kanalskog prikljuka u javnu kanalizaciju. Horizontalna temeljna kanalizacija u pravilu je poloena ispod temelja graevine ili ovjeena o strop, dok je kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici poloena u tlu. Spoj vertikalne kanalizacije na temeljnu horizontalnu kanalizaciju, mora imati oslonac dimenzija predvienih prema nosivosti tla, a prijelaz je preporuljivo izvesti s dva luka od 45 svaki. Za horizontalnu temeljnu kanalizaciju unutar i izvan graevine mogu se upotrebljavati cijevi od za to prethodno predvienih materijala, a najee se koriste lijevanoeljezne i plastine cijevi vee vrstoe. (2) Temeljna horizontalna kanalizacijska mrea i kanalizacija izvan graevine (u daljnjem tekstu : sabirna kanalizacija) treba biti tako duboko poloena da se moe cijela graevina i pripadajua parcela gravitacijski odvoditi u javnu kanalizaciju, te da se sprijei povrat otpadnih voda iz javne kanalske mree. Najnia izljevna mjesta moraju biti izvedena najmanje 25 cm iznad predviene kote vjerojatno usporene vode. Ako sabirna kanalizacija ili njen dio odvodi prostore koji lee ispod razine usporene vode u javnoj kanalizaciji, ona se moe odvoditi samo ugraenim precrpnim ureajem, koji je potrebno nadzirati i odravati u ispravnom stanju. Potrebno je predvidjeti i ugraditi precrpni ureaj koji e sakupljati otpadnu vodu iz navedenih dijelova sabirne kanalizacije, te je tlanim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju sa spojem na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj nain omoguava se gravitacijsko otjecanje u samom kanalskom prikljuku, te odvodnja najniih povrina graevne estice. Okno u kojem se prikljuuje tlani vod mora biti izvedeno s dnom od barem 30 cm debljine, a zavretak tlanog voda mora biti okrenut prema gore i opskrbljen rasprivaem mlaza vode. (3) Iznimno kod uvjeta mogue kontrole potronje vode moe se dopustiti i spoj sabirne kanalizacije s kanalskim prikljukom uz upotrebu dvostrukoga nepovratnog ventila s motornim pogonom, smjetenog na prikladnom mjestu interne kanalizacije. U tom sluaju, vlasnik odnosno korisnik predmetnih povrina svjesno preuzima rizik i isplativost odabranog rjeenja odvodnje, te snosi sve trokove od teta, odnosno tetne posljedice koje iz njih proizlaze. (4) Svi ureaji (ureaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, talonice, ureaji za spreavanje povrata vode) kao i uljevi tlane cijevi iz prepumpnog ureaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog mjernog okna iz kojeg se obavlja samo prikljuenje. (5) Sabirna kanalizacija mora biti predviena i izvedena ispod granice smrzavanja tla i to izvan graevine, tjeme kanala mora biti poloeno najmanje 80 cm u tlu, a u podrumu 20 cm. Plie poloene odvodne cijevi, kao i horizontalne cijevi ovjeene o strop izloene opasnosti od smrzavanja treba toplinski izolirati. Ako se predvia tee optereenje terena gdje je poloena kanalizacija, potrebno ju je pravilno zatititi od moguih oteenja. Sabirnu kanalizaciju potrebno je udaljiti od vanjskog zida graevine najmanje

100 cm, a prolaz kroz temelje i zidove mora biti okomit, te cijevi pri prodoru kroz zid ne smiju biti uzidane, ve odgovarajue zatiene. (6) Sabirna kanalizacija mora se u pravilu polagati dublje od vodovodnih instalacija, a ukoliko iz tehniki opravdanih razloga to nije mogue izvesti potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zatite vodovodnih i kanalizacijskih instalacija. (7) Profil glavnog kanala sabirne kanalizacije ne moe biti manji od 160 mm, a ostalih kanala u tlu koji ne vode sanitarnu otpadnu vodu (oborinski, drenani) ne manji od profila 110 mm. Dimenzioniranje sabirne kanalizacije za presjeke od min., treba provesti na nain da se postigne to vea ispunjenost kanala do 1,0 D, a prikljuka do 0,8 D, uz uporabu koeficijenta hrapavosti kb= 1,5, iznimno za kanale vrlo glatke stijenke (cijevi od plastinih masa), voene u dugim pravcima s manje od dva bona prikljuka spoja cijevi ili kontrolna okna na dionici od 5 m duine kb=0,4, te kb=0,25 za tlane cjevovode. (8) Spajanje kanala manjeg poprenog presjeka u kanale veeg poprenog presjeka treba predvidjeti i izvesti redukcijskim fazonskim komadima ili kontrolnim oknima. Svako odvodno mjesto mora imati zapor protiv prodiranja plinova iz kanalizacije. (9) Promjena smjera kanalizacije mora se izvesti koljenom ili kontrolnim oknom. Spajanje sporednih kanala na sabirnu kanalizaciju izvodi se ograncima s priklonom 45 - 60 u smjeru odvoda ili u kontrolnim oknima. Promjena smjera iznad 60 treba se izvesti samo kontrolnim oknom. (10) Kontrolna okna predviaju i izvode se na pristupanim mjestima, gdje postoji opasnost od zaepljenja, kao na veoj promjeni smjera kanala, na mjestu prikljuka sporednih kanala, kod kanalskih stepenica (kaskada), kao i kod duih ravnih kanala i to u graevini na svakih 15 m, a izvan graevine na udaljenosti od najvie 30 m. Veliina svijetlog otvora kontrolnog okna ovisi o dubini polaganja kanalizacijske cijevi, te kod dubine manje od 80 cm iznosi najmanje 50/50 cm, a kod dubine 80-120 cm iznosi 60/60 cm ili 60 cm. Kod veih dubina svijetli dio otvora kontrolnog okna moe biti 60/60 cm, a u donjem dijelu u visini od najmanje 120 cm treba ga proiriti na 60/100 cm ili 80 cm, te je potrebno ugraditi stupaljke u razmaku od 30 cm u svrhu omoguavanja silaska u kontrolno okno. Stupaljke se ugrauju na stijenku, bono od glavnog toka vode po mogunosti na stijenku gdje nema prikljuenja kanala. (11) Kontrolna okna se predviaju i izvode od betona, te ih je potrebno na unutarnjoj strani zagladiti sa cementnim mortom omjera 1:2, a na dnu predviene i izvedene kinete u smjeru odvodnje ili za to predvienim fazonskim komadom. Okno mora biti dobro zatvoreno poklopcem od lijevanog eljeza najmanje 50/50 cm., predviene vrstoe koja ovisi o svrsi povrine na kojoj je smjeteno. Ako je kontrolno okno smjeteno unutar prostora koja slui za boravak ljudi ili za skladitenje namirnica i slino, te ukoliko navedeni prostor nema prirodnu ventilaciju, ono mora imati za to predvieni poklopac koji onemoguava prodor plinova iz kanalizacije. Tlocrtni poloaj okna mora biti takav da podunom kinetom prati i usmjeruje glavni tok voda. Bona prikljuenja obavljaju se poglavito u uzvodnoj treini okna. Pri projektiranju i izvedbi interne kanalizacije primjenjuju se i montana (betonska) kontrolna okna, kao i kontrolna okna iz PVC i PE-HD materijala. Navedena kontrolna okna, njihove karakteristike i veliina ovise o predvienim uvjetima prema prije navedenim dubinama polaganja interne kanalizacije, te o namjeni povrine na kojoj se ugrauju. Primjena i ugradnja takovih okana mora biti odreena uvjetima i tehnikim uputama pojedinog njegova proizvoaa, kao i prije navedenih propisa i uvjeta vodonepropusnosti i vrstoe. (12) Pri projektiranju i izvedbi sabirne kanalizacije mora se voditi rauna o doputenim padovima njezina polaganja. Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprene presjeke interne kanalizacije nie navedene normalne padove zbog njezinog samoispiranja, te izbjegavanja oteenja interne kanalizacije kod veih padova. Minimalni pad smije se primijeniti samo u sluaju kad za to postoji tehniki struno opravdana obrazloenja. Padovi za profile vee od 315 mm odreeni su prema Smjernicama za projektiranje i izvedbu javne kanalizacije. Pad kanalizacije mora iznositi: PROMJER CIJEVI (mm) 50 75 110 125 160 200 250 315 NORMALNI PAD 3,5% 2,5% 2,0% 1,5% 1,0% 0,8% 0,45% 0,35% MINIMALNI PAD 2,5% 1,5% 1,2% 1,0% 0,8% 0,6% 0,25% 0,2% MAKSIMALNI PAD 15,0% 15,0% 15,0% 15,0% 15,0% 15,0% 15,0% 15,0%

(13) Kada je visinska razlika izmeu kote interne kanalizacije i kote javne kanalizacije tako velika da se ne moe svladati doputenim maksimalnim padom, potrebno je izvesti kanalsku stepenicu. Ona se predvia i izvodi u kontrolnom oknu slobodnim padom, ili cijevima koje imaju kontrolne otvore u gornjem koljenu i u donjem ravnom komadu. U prvom sluaju kontrolno okno ima na dnu kinetu, a u drugom sluaju kontrolno okno treba radi mogunosti nadzora i silaska u njega poveati za debljinu cijevi. U kontrolnom oknu stepenica izvedena slobodnim padom ne smije biti vea od 1,0 m. (14) Voda iz predvrtova i padina tla, kao i voda s krovova ili iz potpornih zidova neposredno uz plonik mora se uvesti u internu kanalizaciju, a ne smije se isputati izravno na plonik. Kod odvoenja oborinskih voda s graevinske estice i graevina, gdje postoji opasnost od naplavljivanja taloga u kanalizaciju, potrebno je ugraditi na udaljenosti 15-30 metara vodolovna grla sa eljeznom reetkom kao i talonicu za prikupljanje mulja i taloga. (15) Odvodnja otpadne vode u internu kanalizaciju iz prostorija, u kojima se manipulira s naftom i njenim derivatima ili drugim lako zapaljivim tekuinama dozvoljeno je samo separatorima navedenih tekuina koji su projektirani za svaki sluaj posebno, tj. ovisno o derivatima o kojem se radi i njegovoj koliini. Odvodi iz klaonica, mesnica, kuhinja restorana moraju imati ugraene to blie izljevu separatore masti i krvi, te reetke za prihvaanje dlaka i drugih krutih otpadaka. (16) Odvodnju svih zagaenih ili mogue zagaenih otpadnih voda iz graevine, s graevinske estice treba provesti preko adekvatnog ureaja za predtretman otpadnih voda prije prikljuka na javnu kanalizaciju. Odvodnja voda koje sadre i tehnoloke otpadne vode mora biti izvedena preko kontrolnog i mjernog okna. Na mjestu spoja drenane odvodnje s internom kanalizacijom mora se ugraditi kontrolno okno s talonicom, a dovod u nju mora biti predvien iznad odvoda iz samog okna, da ne bi dolo do povrata vode iz interne kanalizacije u drenani sustav. Cijevi i materijali lanak 63. (1) Cijevi za izvedbu interne kanalizacije, te materijali koji su koriteni za njihovu izradu uz pripadajui materijal za kanalizacijske radove, moraju zadovoljavati postojee hrvatske norme (HRN), odnosno odredbe prema DIN i ISO propisima ako se radi o materijalima za koje ne postoje hrvatske norme. (2) Keramike cijevi i pripadajui fazonski komadi moraju zadovoljavati propisane norme (HRN B.D 1.210, HRN B.D 1.220, HRN B.D 1.225, HRN B.D 1.226, HRN B.D 1.230, HRN B.D 1.240, HRN B.D 1.245, HRN B.D 1.250, HRN B.D 1.255, HRN B.D 1.270), te brtveni materijal koji se koristi za njihovu ugradnju mora imati slubeni atest. Koriste se uglavnom za izvedbu temeljne kanalizacije, odvodnju otpadnih voda do tree etae, te odvodnju agresivnih otpadnih voda. Spajaju se na klasian nain, brtvljenjem pomou kudelje zalivene asfaltnim kitom ili spajanjem gumenim prstenom koji zadovoljava zahtjeve vrstoe i vodotjesnost. (3) Lijevanoeljezne cijevi i pripadajui fazonski komadi moraju zadovoljavati propisane norme (HRN C.J 1.421, HRN C.J 1.430, HRN C.J 1.431, HRN C.J 1.440, HRN C.J 1.441, HRN C.J 1.450, HRN C.J 1.460, HRN C.J 1.470, HRN C.J 1.471, HRN C.J 1.472, HRN C.J 1.473, HRN C.J 1.474, HRN C.J 1.475, HRN C.J 1.476, HRN C.J 1.480, HRN C.J 1.481, HRN C.J 1.482), te brtveni materijal koji se koristi njihovu za ugradnju mora imati slubeni atest. Koriste se za izvedbu vertikalne kanalizacije, te horizontalne temeljne kanalizacije i kanalizacije ovjeene o strop. Spajaju se brtvljenjem pomou kudelje zalivene bitumenom ili olovom, te spojnicama s brtvenim prstenom koji zadovoljava zahtjeve vrstoe i vodotjesnost. (4) Olovne cijevi (tendencija naputanja) moraju zadovoljavati propisane norme (HRN E. 4.041). Koriste se za izvedbu spojeva izmeu sanitarnog predmeta do kanalske vertikale ili temeljnog voda. Spajaju se lemljenjem na mjestu ugradnje, savitljive su pa nije potrebna primjena fazonskih komada. Osjetljive su na cementni i vapneni mort, te ih je stoga potrebno zatititi adekvatnim zatitnim sredstvom. (5) Limene odvodne cijevi od pocinanog ili bakrenog lima debljine 0,55 mm. Koriste se iskljuivo za izvedbu slobodnih vertikalnih odvoda oborinske vode na vanjskim dijelovima graevine. Spajaju se preklapanjem i lemljenjem na mjestu ugradnje. (6) eline cijevi moraju zadovoljavati propisane norme (HRN C.B 5.225, HRN C.B 6.550, HRN C.B 5.124). Koriste se pri izvedbi tlane interne kanalizacije (crpne stanice) i na mjestima gdje se oekuju deformacije zbog seizmikih naprezanja ili slijeganja tla (klizita), te savladavanja prijelaza preko vodenih tokova. Spajaju se varenjem na mjestu ugradnje. Osjetljive su na koroziju te ih je potrebno zatititi adekvatnim premazima, izolacijom i katodnom zatitom. (7) Betonske cijevi i pripadajue spojnice, kontrolna okna moraju zadovoljavati propisane norme (HRN U.N 1.050, HRN U.N 1.051, HRN U.N 1.052, DIN 4032). Koriste se za izvedbu vanjske interne kanalizacije (dvorine), kanalskih prikljuaka kod veih profila. Spajaju se na klasian nain s naglavkom, a samo brtvljenje se postie gumenom brtvom. Kod uporabe betonskih cijevi potrebno je predvidjeti takove

cijevi koje e osigurati vodonepropusnost kanalizacije, a to mogu biti vibrotlaene cijevi ili betonske centrifugirane cijevi, ali uz obaveznu izvedbu potpune obloge cijevi vodonepropusnim betonom. (8) Beton koji se primjenjuje pri izvedbi interne kanalizacije mora zadovoljavati propisane norme (HRN U.E 3.010, HRN U.M 1.045). (9) Plastine PVC i PP cijevi i pripadajui fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali ureaji i objekti interne kanalizacije izraeni od PVC materijala moraju zadovoljavati propisane norme (HRN G.C 6.511, HRN G.C 6.512, HRN G.C 6.513, HRN G.C 6.514, HRN G.C 6.515, HRN G.C 6.516, HRN G.C 6.517, HRN G.C 6.518, HRN G.C 6.519, HRN G.C 6.520, HRN G.C 6.521, DIN 19534 ili NORM B 5184, EN 1401, DIN EN 1852). PVC i PP cijevi oznake vrstoe SN- 4 i vie koriste se za izvedbu cjelokupne temeljne (u specijalnoj izvedbi i kao zavjeene) i vanjske interne kanalizacije (dvorine) ukljuujui i kanalske prikljuke. Spajaju se na klasian nain s naglavkom, a samo brtvljenje se postie gumenim prstenom. PP cijevi se koriste posebno kod potrebe odvodnje voda s povienom temperaturom (temperature vie od 40 C) pa se najee koriste pri spajanju sanitarnih predmeta s kanalskim vertikalama ili temeljnim vodom. Cijevi oznake vrstoe SN-2 mogu se koristiti iskljuivo za izvoenje instalacija odvodnje po etaama unutar objekta. (10) Plastine PE-HD cijevi i pripadajui fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali ureaji i objekti interne kanalizacije izraeni od PE-HD materijala moraju zadovoljavati propisane norme (DIN 19535, DIN 19537, DIN 8074, DIN 8075 ili NORM B 5172, EN 1401). PE-HD cijevi oznake vrstoe SN4 i vie koriste se za izvedbu cjelokupne temeljne i vanjske interne kanalizacije (dvorine), ukljuujui i kanalske prikljuke, te za izvedbu tlane interne kanalizacije (crpne stanice). Spajaju se prema uputi, ovisno o vrsti cijevi i samom proizvoau (klasinim nainom naglavkom s gumenom brtvom, zavarivanjem, posebnim fazonskim komadima). (11) Za projektiranje i izvedbu interne kanalizacije mogu se koristiti i materijali koji nisu gore navedeni, a zadovoljavaju uvjete o vrstoi i vodonepropusnosti, te su usklaeni s hrvatskim normama i standardima ukoliko oni postoje, a ako nisu propisane hrvatske norme potrebno je koristiti EN norme odnosno DIN norme. (12) Prikljuenje cijevi na okna i druge betonske graevine obavlja se obaveznom uporabom posebnih prikljunih komada s brtvenim prstenom. Posebni prikljuni komadi s prstenom moraju se koristiti i kod izvoenja prikljuka spajanjem po sistemu "cijev na cijev". Opi uvjeti za projektiranje interne mree odvodnje lanak 64. (1) Projektiranje interne kanalizacije mora se provoditi u skladu s odredbama Zakona o vodama i Zakona o gradnji, s odredbama pratee zakonske regulative, te u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda, s odredbama pravilnika i hrvatskih normi koje se odnose na vode i kanalizaciju, Vodnogospodarskom osnovom, odredbama smjernica i odredbama ovih uvjeta, kao i odrednicama Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba i Prostornog plana grada Zagreba. Projektna dokumentacija lanak 65. (1) Da bi se pristupilo izradi projektne dokumentacije interne kanalizacije za graevine koje moraju ishoditi lokacijsku dozvolu, prethodno je potrebno pismenim podneskom zatraiti uvjete prikljuenja na javnu kanalizaciju od isporuitelja komunalne usluge odvodnje otpadnih voda grada Zagreba. Uz navedeni zahtjev potrebno je priloiti sljedee: - kopiju katastarskog plana s ucrtanom graevinom u mjerilu 1:1000; - idejno rjeenje s tehnikim opisom namjene predvienog zahvata u prostoru i odgovarajuim nacrtima, a ako se radi o proizvodnoj graevini i opisom tehnolokog njezina procesa; - pismenim podneskom koji u prilogu sadri kopiju katastarskog plana u M 1:1000, s ucrtanom graevinom, mogu se zatraiti uvjeti prikljuenja i za graevine koje ne moraju ishoditi lokacijsku dozvolu. (2) Isporuitelj komunalne usluge odvodnje otpadnih voda duan je na temelju traenja: - obavijestiti podnosioca o mogunosti i nainu prikljuenja i uz koje uvjete; - definirati sve relevantne tehnike podatke (odrediti konanu dispoziciju otpadnih voda prikljuenjem na javnu kanalizaciju ili u sabirnu jamu, definirati vrstu sustava odvodnje - mjeoviti ili razdjelni, odrediti trasu i visinske kote javne kanalizacije, razinu vjerojatno usporene vode u javnoj kanalizaciji, potrebu izvoenja posebnih ureaja i sl.) potrebne za izradu projekta interne kanalizacije.

(3) Projekt interne kanalizacije treba izraditi sukladno odredbama ovih smjernica, pravilima struke, odredbama vaee prethodno navedene zakonske regulative, te mora obuhvatiti cijelu internu kanalizaciju do javne uline kanalizacije ukljuujui i sami spoj s njom. (4) Projekt interne kanalizacije mora sadravati: - uvjete prikljuenja; - tehniki opis; - dimenzioniranje kanalizacije standardima i priznatim autorima, s obaveznim izraunom sveukupnih koliina otpadnih voda koje se isputaju u javnu kanalizaciju i dimenzioniranjem prikljuka; - tlocrte svih etaa graevine u prikladnom mjerilu s ucrtanom internom kanalizacijskom mreom; - u nacrtu mora biti vidljiva namjena svake prostorije, sanitarni predmeti, odvodna mjesta s upisanim apsolutnim kotama podova; - vertikalni presjek graevine u doputenom mjerilu s definiranim apsolutnim visinskim kotama; - sheme interne kanalizacije s upisanim apsolutnim kotama svih etaa; - uzduni presjek vanjske interne kanalizacije; - normalni popreni presjek rova; - detalje svih kontrolnih okana s upisanim apsolutnim kotama; - detalj kontrolnog i mjernog okna s upisanim apsolutnim kotama; - detalje svih predvienih ureaja (predtretman otpadnih voda, precrpni ureaji...) s upisanim apsolutnim kotama; - ostali potrebni detalji. (5) U sluaju da se radi o otpadnim vodama koje sadre agresivne i tetne tvari u koncentracijama veim od maksimalno doputeni Pravilnikom o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama te Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se smiju uputati u javnu kanalizaciju, septike i sabirne jame na podruju grada Zagreba, u projektu interne kanalizacije mora se priloiti bilo kratak opis procesa rada bilo tehnoloki projekt s osvrtom na mogua zagaenja otpadnih voda, opisom odabrane tehnologije pretproiavanja, dimenzioniranjem ureaja (ili odabir tipskog ureaja prema tehnikim uputama proizvoaa), te oitovanje o kvaliteti otpadne vode koja e se isputati u javnu kanalizaciju. Svi zatvoreni prostori u graevini koji slue za parkiranje automobila (garae) povrine vee od 50 m2, trebaju za njegovu odvodnju u horizontalnoj sabirnoj kanalizaciji imati ugraen ureaj za proiavanje (separator), dimenzioniran prema koliini vode koja se koristi za pranje predmetnog prostora. Graevine u kojima se odvija radni - proizvodni proces s tehnolokim otpadnim vodama moraju u roku od 3 mjeseca od poetka rada provjeriti rad ureaja za pretproiavanje, izradom osnovne snimke kvalitete otpadnih voda koje se uputaju u javnu kanalizaciju, a dobivene rezultate dostaviti u navedenom roku ovom poduzeu. (6) Za rekonstrukciju postojeih graevina u kojima se odvija radno - proizvodni proces s tehnolokim otpadnim vodama mora se priloiti odgovarajua analitika dokumentacija to ju je izradio ovlateni laboratorij, te u okviru tehnolokog projekta navesti oekivane promjene procesa, koliinu otpadnih voda, koliinu zagaivala, i drugo. Provjera rada ureaja osnovnom snimkom obavezna je u roku od 3 mjeseca od poetka rada rekonstruiranog ureaja, izradom osnovne snimke otpadnih voda i dostavljanjem rezultata u navedenom roku ovom poduzeu. (7) Projekt interne kanalizacije dostavlja se u jednom primjerku na suglasnost isporuitelju komunalne usluge odvodnje otpadnih voda grada Zagreba. Isporuitelj komunalne usluge odvodnje otpadnih voda, ukoliko je projekt u skladu s odredbama ovih smjernica, pravilima struke i vaee zakonske regulative, izdaje suglasnost na njega, te primjerak projekta zadrava u svom arhivu. (8) U svrhu ishoenja uporabne dozvole graevine obavlja se tehniki pregled njezine izvedene interne kanalizacije. O pregledu izvedenih radova na instalaciji interne kanalizacije sastavlja se zapisnik, te ukoliko nije predoena potrebna dokumentacija za ocjenu uporabnosti ili su uoeni propusti i nedostaci u izvedbi, oni se moraju ispraviti i dopuniti prema sastavljenom zapisniku. Nakon uvida u naknadno izvrene radove i pribavljenu dokumentaciju sastavlja se novi zapisnik s ocjenom uporabnosti. Dimenzioniranje interne kanalizacije lanak 66. (1) Dimenzioniranje odvodnih cijevi interne kanalizacije izrauje se prema sljedeim tablicama: 1. Minimalni popreni presjek prikljunih odvodnih cijevi pojedinih sanitarnih predmeta i njihovi pripadajui ekvivalentni faktori dani su u tablici 6. 2. Dimenzije odvodnih cjevovoda za otpadne vode dani su u tablici 7. Iz tablice 6. izraunavaju se ekvivalentni faktori sanitarnih i ureajnih predmeta, koji se prikljuuju na jednu odvodnu cijev, te se zatim ustanovi iz tablice 7. potreban popreni presjek

odvodne cijevi, ukoliko nije manja od vrijednosti iz tablice 6. Maksimalno dozvoljeno prekoraenje ekvivalentnih faktora kod promjera cijevi 70 mm iznosi 5%, a kod ostalih veih profila 10%. Ako se sanitarni izljevi iz jedne stambene jedinice isputaju u vie odvoda, za dimenzioniranje su mjerodavni pojedinani ekvivalentni faktori. Za svaki odvod uzima se u obzir najvie 12 ekvivalentnih faktora jedne stambene jedinice iako je mogu eventualno i vei broj ekvivalentnih faktora. 3. Krovni oluci i vertikalni odvodi za oborinske vode dimenzioniraju se prema tablici 8. 4. Dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne odvode oborinske vode odreuju se prema tablici 9. (2) Horizontalni odvodi za oborinske vode ovisni su o veliini pripadajue slivne povrine u m2 s kojih se prihvaaju oborine, a koja ne smije biti manja od koliine oborina u l/s/ha mjerodavne za dimenzioniranje javne kanalizacije, te odabranog pada cijevi. U tablici 4. pad cijevi odvoda pretpostavljen je sa 1%. Za podruje grada Zagreba, a sukladno Vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba, intenzitet i = 140 l/s/ha. (3) Popreni presjek horizontalnih odvodnih cijevi za oborinske vode odreuje se iz stupaca tablice 4. i to zbrojem ekvivalentnih faktora (N) za povrinu na koju padaju oborine, iz tablice 4. i treine ekvivalent faktora (F) svih prikljunih odvoda otpadnih voda iz tablice 2. Ukoliko je taj zbroj (N+F/3) manji od (F), prihvaa se mjerodavna vea vrijednost (F). (4) Za odvodnju oborinskih voda s povrina krova mogu se primijeniti i drugi standardizirani sustavi (primjerice podtlani sistem), iskljuivo na temelju tehnike dokumentacije ovjerene od strane proizvoaa ili ovlatenog zastupnika. Odravanje interne kanalizacije lanak 67. (1) Svaki potroa/kupac duan je svoju internu kanalizaciju s pripadajuim ureajima redovito odravati, u skladu s odredbama Zakona o vodama (Narodne novine 107/95, lanak 75. i drugi), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (Narodne novine 150/05) i Zakona o gradnji. (2) Odravanje se provodi redovitim pregledom mree vanjske i temeljne interne kanalizacije i provoenjem redovitih ili izvanrednih radova intervencije. Redoviti pregled mora biti proveden od strane vlasnika objekta ili prethodno imenovanog i ovlatenog predstavnika vlasnika objekta najmanje jednom u 6 mjeseci, a sastoji se od: - pregleda unutranjosti kontrolnih okana te utvrivanja postojanja taloga, eventualnih oteenja stijenki i dna, loma ili korozije penjalica i poklopca; - pregleda i utvrivanja koliina taloga u slivnicima, zaepljenosti odvoda i reetke kao i eventualnog loma reetke slivnika; - pregled i provjera ispravnosti rada ureaja ugraenog za zatitu od djelovanja usporenih voda u javnoj kanalizaciji (precrpni ureaj, povratni ventil). (3) Redoviti radovi intervencije provode se od strane poduzea registriranog i ovlatenog za provoenje radova odravanja sustava odvodnje, temeljem narudbe vlasnika, a sastoji se od: a) ispiranja cjelokupne temeljne i vanjske interne kanalizacije pomou visokotlanih ureaja. Postupak se mora provoditi kod: - stambenih objekata jednom u 5 godina, - objekata koji imaju poslovne sadraje bez odvodnje voda sa tetnim i opasnim sastojcima jednom u dvije godine, - objekata s poslovnim prostorima iz kojih se odvodi voda sa tetnim i opasnim sastojcima svake godine; b) vaenje taloga iz slivnika sa ienjem slivnike reetke; c) popravka, ienja ili zamjene ureaja za zatitu od djelovanja usporenih voda. (4) Vlasnik objekta mora barem jednom u godini naruiti deratizaciju interne kanalske mree, od strane za te radove registriranog i ovlatenog poduzea. Poeljno je deratizaciju obaviti priblino u isto vrijeme kada se obavlja deratizacija okolne javne kanalizacije. (5) Nalaze o izvrenom pregledu, provedenim radovima intervencija, provjeri vodonepropusnosti i obavljenoj deratizaciji, s prilozima (rauni, skice, trokovnici, analize, atesti) sastavlja i potpisuje izvrilac, uz potpis uzima na znanje vlasnik objekata, jedan se primjerak pohranjuje u arhivi objekta i mora biti predoen u sluaju zahtjeva sanitarne, vodopravne ili komunalne inspekcije, ili ovlatenog predstavnika komunalnog poduzea, a jedan se primjerak dostavlja davatelju komunalne usluge odvodnje voda.

VII. OBRAUNSKO MJERNO MJESTO I MJERENJE ISPORUENE KOMUNALNE USLUGE lanak 68. (1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vode mjeri se mjerilima na obraunskom mjernom mjestu koje je na mjestu preuzimanja ili mjestu isporuke pitke vode, u metrima kubnim. (2) Svako obraunsko mjerno mjesto opremljeno je mjernom opremom koju ine mjerila i ostala mjerna oprema odreena suglasnou isporuitelja usluge. (3) Mjerila iz stavka 2. ovoga lanka su: - vodomjeri, - mjerni ureaji za mjerenje potronje tehnoloke vode. (4) Isporuitelj usluga za svako obraunsko mjerno mjesto odreuje tehnike znaajke mjerila i ostale mjerne opreme, mjesto i nain ugradnje, a sve u skladu s tehnikim uvjetima iz ovih uvjeta. (5) Mjerila kod prikljuenja korisnika usluga na vodoopskrbnu mreu moraju imati valjan ovjerni ig, odnosno, valjanu ovjernicu o zadovoljavanju mjeriteljskih zahtjeva. (6) Kod prvog prikljuenja isporuitelj usluge i korisnik usluge svojim potpisom na odgovarajuem obrascu potvruju osnovne podatke i stanje opreme. lanak 69. Mjerna oprema treba biti smjetena na vidljivo mjesto s izravnim pristupom ovlatene osobe isporuitelja usluge, a na nain da omoguuje oitavanje svih brojanih, odnosno mjernih vrijednosti. Uvjeti za smjetaj mjerne opreme za svako obraunsko mjerno mjesto utvruju se u skladu s tehnikim uvjetima iz ovih uvjeta. lanak 70. Korisnik usluge, odnosno, potroa moe zatraiti kontrolni pregled mjerne opreme ukoliko postoji sumnja da se isporuena voda ne registrira pravilno. Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo imalo vea odstupanja nego to je to prema vaeim propisima doputeno, isporuitelj usluge snosi trokove pregleda ili zamjene mjerila. Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo ispravno, trokove pregleda ili zamjene snosi korisnik usluga, odnosno, kupac. lanak 71. Korisnik usluge duan je bez odlaganja o neispravnosti mjerne opreme obavijestiti isporuitelja usluga. Isporuitelj usluge duan je utvrditi neispravnost odmah nakon dojave i otkloniti je u najkraem moguem roku. VIII. OITANJE, OBRAUN I NAPLATA KOMUNALNE USLUGE lanak 72. (1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vodom utvruje se vodomjerom, a cijena usluge obraunava se prema oitanoj potronji metara kubnih i to petnaestodnevno, jednom mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno, odnosno jednom godinje, ovisno o kategoriji korisnika usluga, odnosno potronje. (2) Koliina pruene usluge odvodnje i proiavanja otpadnih voda utvruje se prema koliini isporuene pitke vode odnosno prema koliini oitanih m3 vode dignute iz industrijskih zdenaca. (3) Isporuitelj usluge samostalno utvruje dinamiku oitanja za svaku kategoriju potronje, odnosno korisnika usluga. (4) Korisnici usluga, odnosno potroai plaaju preuzetu, odnosno potroenu koliinu pitke vode iz vodoopskrbnog sustava prema vaeoj cijeni odreenoj Odlukom o cijenama, a sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. (5) U sluaju izmjena cijene komunalne usluge isporuitelj usluge e preko sredstava javnog priopavanja ili na drugi uobiajeni nain o tome obavijestiti korisnike usluga. lanak 73.

(1) Stanje brojila na vodomjeru oitava ovlatena osoba isporuitelja usluge uz predoenje slubene iskaznice koja je duna na zahtjev korisnika usluge omoguiti provjeru identiteta. (2) Stanje brojila na vodomjeru kategorije domainstva oitava ovlatena osoba iz stavka 1. ovog lanka u razdoblju 8-20 sati. lanak 74. (1) Isporuena voda za svaki stan u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 1. sijenja 2000. godine obraunava se na nain da se oitana potronja glavnog vodomjera rasporeuje na pojedine korisnike usluge prema broju prijavljenih osoba kod svakog korisnika usluge. (2) U stambenim zgradama gdje se nalazi prostor za obavljanje poslovne djelatnosti a nisu ugraeni sekundarni vodomjeri, korisnici usluge su ovlateni sporazumjeti se o udjelima u plaanju usluge. Ukoliko se korisnici usluge ne mogu sporazumjeti o udjelima u plaanju usluge ili jedan od korisnika usluge obavijesti isporuitelja da otkazuje postignuti sporazum, isporuitelj usluge ovlaten je odrediti udjele u plaanju usluge. (3) Sporazum iz stavka 3. ovog lanka mora sadravati osim udjela u potronji i ime i prezime odnosno nazive korisnika usluge, adresu odnosno sjedite te broj rauna. Dostavlja se isporuitelju u pisanom obliku i mora biti ovjeren potpisima i tambiljima (za pravne osobe odnosno obrtnike) svih stranaka u sporazumu. (4) Isporuena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane nakon 1. sijenja 2000. godine obraunava se na nain da se u njih ugrauje glavni vodomjer koji mjeri isporuenu vodu cijeloj zgradi, a potronju u svakom zasebnom prostoru mjeri sekundarni vodomjer. Raun za tako isporuenu vodu sastoji se od dvaju dijelova s time da se prvi dio rauna odnosi na vodu isporuenu sekundarnim vodomjerom dok se drugi dio rauna odnosi na obraun zajednike potronje stambene zgrade koja se javlja kao razlika oitanja glavnog vodomjera i zbroja oitanja svih sekundarnih vodomjera i plaaju je svi potroai prema veliini vlasnikog udjela u stambenoj zgradi. (5) U sluaju da u zgradi postoji izljevno mjesto zajednike potronje s vlastitim glavnim vodomjerom, vlasnici zgrade duni su sporazumom odrediti jednoga ili najvie dvojicu suvlasnika na koje e biti naslovljeni rauni za zajedniku potronju, te koji e biti odgovorni za plaanje rauna. Ukoliko se takav sporazum ne postigne ili ne dostavi isporuitelju, isporuitelj je ovlaten raspodijeliti zajedniku potronju na sve suvlasnike na temelju vlastite procjene. lanak 75. (1) Isporuitelj usluge duan je voditi evidenciju o korisnicima i broju osoba kod pojedinog korisnika usluge. (2) Broj osoba kod pojedinog korisnika usluge utvruje na temelju pisane izjave pojedinog korisnika, upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika. Isporuitelj usluge ovlaten je broj osoba kod pojedinog korisnika usluge utvrditi i na drugi nain. (3) U sluaju prijave razliitog broja osoba od strane predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade i pojedinog korisnika u istom obraunskom razdoblju, isporuitelj usluge moe traiti da pojedini korisnik dostavi pisanu izjavu o broju osoba - lanova domainstva ovjerenu kod javnog biljenika. (4) Ukoliko predstavnik suvlasnika ili upravitelj stambene zgrade ponovo dostavi isporuitelju usluge izjavu o broju osoba kod pojedinog korisnika razliitu od izjave pojedinog korisnika dane na nain odreen u stavku 3. ovog lanka, ona e se smatrati kao jedina pravovaljana ako je ovjerena potpisom veine suvlasnika te stambene zgrade ili obiteljske kue. (5) Ovlatena osoba iz stavka 2. ovog lanka duna je promjenu broja osoba kod pojedinog korisnika usluge prijaviti isporuitelju usluge najkasnije do 20. dana u tekuem mjesecu, a da bi ona imala uinka u tom mjesecu. lanak 76. (1) U stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 1. sijenja 2000. godine, i u kojima svi korisnici usluga imaju ugraene interne vodomjere s radijskim modulom do koji je mogu pristup bez ulaska u stan ili drugu zasebnu cjelinu korisnika usluga, potronja se obraunava na temelju oitanja tih vodomjera i usporeivanjem s oitanim stanjem glavnog vodomjera koji mjeri ukupnu potronju stambene zgrade. (2) Ukoliko se zbroj stanja oitanih internih vodomjera razlikuje od oitanog stanja glavnog vodomjera, tako utvrena razlika obraunava se na nain da se ona raspodijeli na sve korisnike prema njihovom vlasnikom udjelu i pribroji stanju oitanog internog vodomjera.

(3) Interni vodomjeri su vlasnitvo korisnika usluga koji je u obvezi redovno ih odravati. Ukoliko isporuitelj ustanovi da interni vodomjer nije, sukladno vaeim zakonskim propisima, redovito odravan i badaren zadrava pravo naplate utroene vode prema procjeni. (4) Isporuitelj usluge odreuje nain i uvjete za realizaciju odredaba iz stavaka (1) i (2) ovog lanka, a svi meusobni odnosi iz ovog lanka uredit e se posebnim ugovorom. lanak 77. (1) U stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 1. sijenja 2000. godine, a u kojima svi korisnici usluga imaju ugraene interne vodomjere do kojih isporuitelju usluge nije omoguen nesmetan pristup (u stanu, zakljuanom prostoru i sl.) potronja se obraunava na nain da predstavnik suvlasnika ili druga ovlatena osoba na dan koji odredi isporuitelj usluge oita sve interne vodomjere i dojavi isporuitelju usluge njihovu potronju, pisanim putem, do odreenog dana u tekuem mjesecu. (2) U poslovnim prostorima, izgraenim u stambenim zgradama iz stavka 1. ovog lanka, mogu je obraun potronje usluga na temelju oitanja internih vodomjera iskljuivo ukoliko svi vlasnici zasebnih cjelina imaju ugraene interne vodomjere. (3) Isporuitelj usluge oitava stanje glavnog vodomjera i tako oitano stanje usporeuje sa zbrojem potronje svih oitanih internih vodomjera. (4) Ukoliko se zbroj stanja (potronji) oitanih internih vodomjera razlikuje od oitanog stanja glavnog vodomjera, tako utvrena razlika obraunava se na nain da se ona raspodijeli na sve korisnike prema njihovom vlasnikom udjelu i pribroji stanju oitanoga internog vodomjera. (5) Interni vodomjeri vlasnitvo su korisnika usluga i oni su ih duni redovno odravati i mijenjati u zakonski propisanim rokovima. Ukoliko isporuitelj ustanovi da interni vodomjer nije, sukladno vaeim zakonskim propisima, redovito odravan i badaren zadrava pravo naplate utroene vode prema procjeni. lanak 78. (1) U stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 1. sijenja 2000. godine, a u kojima neki korisnici usluga imaju ugraene interne vodomjere do kojih isporuitelju usluge nije omoguen nesmetan pristup (u stanu, zakljuanom prostoru i sl.), a neki korisnici usluga nemaju ugraene interne vodomjere, potronja se oitava na nain da predstavnik suvlasnika ili druga ovlatena osoba na dan koji odredi isporuitelj usluge oita sve interne vodomjere i dojavi isporuitelju usluge njihovu potronju, pisanim putem, do odreenog dana u tekuem mjesecu. (2) U stambenim zgradama u kojima postoji najmanje jedan korisnik usluge koji ima ugraen interni vodomjer do kojeg isporuitelju usluge nije omoguen nesmetan pristup (u stanu, zakljuanom prostoru i sl.) obraun potronje prema stanju internog vodomjera mogu je uz pismenu suglasnost svih vlasnika zasebnih cjelina, iskljuivom dojavom predstavnika suvlasnika ili druge ovlatene osobe na dan koji odredi isporuitelj usluge. (3) Isporuitelj usluge oitava stanje glavnog vodomjera i tako oitano stanje usporeuje sa stanjem zbroja potronje svih oitanih internih vodomjera. (4) Razlika izmeu zbroja stanja potronje oitanih internih vodomjera i oitanog stanja glavnog vodomjera obraunava se - raspodjeljuje se na ostale korisnike usluge koji nemaju ugraene vodomjere prema broju osoba prijavljenih kod pojedinog korisnika usluge na dan oitanja internih vodomjera. (5) Interni vodomjeri vlasnitvo su korisnika usluga i oni su ih duni redovno odravati i mijenjati u zakonski propisanim rokovima. Ukoliko isporuitelj ustanovi da interni vodomjer nije, sukladno vaeim zakonskim propisima, redovito odravan i badaren zadrava pravo naplate utroene vode prema procjeni. (6) Isporuitelj usluge odreuje nain i uvjete za realizaciju odredaba iz stavaka (1), (2), (3) i (4) ovog lanka, a svi meusobni odnosi iz ovog lanka uredit e se posebnim ugovorom. lanak 79. (1) Isporuitelj usluge pridrava pravo da u sluajevima iz lanaka 77. i 78., ako mu predstavnik suvlasnika ili druga ovlatena osoba pravovremeno ne dostave podatke o potronji internih vodomjera, obrauna izvrenu uslugu oitanjem stanja glavnog vodomjera i raspodjelom prema vlasnikim udjelima korisnika u ukupnoj povrini. lanak 80.

(1) Vlasnici zasebnih cjelina, u sluajevima opisanim u odredbama ovih uvjeta, meusobno sklapaju ugovor kojim ureuju odnose vezane uz ugradnju internih vodomjera u zasebne cjeline (stan, poslovni prostor), a osobito s obzirom na: - odreivanje fizike ili pravne osobe odreene za oitavanje i dostavljanje podataka isporuitelju usluge, - dojavu veliine vlasnikih udjela svih korisnika usluga. (2) Zakljuene meuvlasnike ugovore ovjerene i potpisane od strane najmanje 51% vlasnika zasebnih cjelina, predstavnik suvlasnika ili druga ovlatena osoba duna je dostaviti isporuitelju usluge. (3) Isporuitelj usluge nee priznavati individualne dojave o potronji vode korisnika usluge. lanak 81. (1) Ako u stambenoj zgradi ima stanova s kupaonicom ili tuem i stanova bez kupaonice ili tua, usluga se obraunava na nain da se u stanovima s kupaonicom ili tuem jedna osoba rauna kao dvije, dvije kao tri, tri kao pet, etiri kao est, pet kao osam, est kao devet, sedam kao jedanaest... lanak 82. (1) Korisnik usluge je duan omoguiti isporuitelju usluge da utvrdi tonu koliinu pruene usluge u svakom trenutku kada to isporuitelj zatrai. (2) Ako korisnik usluge ne omogui ili isporuitelj usluge iz drugih objektivnih razloga ne moe utvrditi koliinu pruene usluge, isporuitelj usluge ovlaten je ispostaviti raun za uslugu na temelju vlastite procjene. (3) Isporuitelj usluge ovlaten je postupati na nain propisan odredbom stavka 2. ovog lanka za sve vrijeme do mu ne bude omogueno utvrditi koliinu pruene usluge. (4) Isporuitelj usluge osobito je ovlaten utvrditi koliinu pruene usluge vlastitom procjenom u ovim sluajevima: - kada na vodomjeru nema odgovarajuih plombi s oznakom isporuitelja odnosno Dravnog zavoda za mjeriteljstvo, - kada isporuitelj usluge utvrdi da su plombe na vodomjeru oteene, - kada je vodomjer neispravan (ne mjeri protok vode, poparen, smrznut), - kada je vodomjer nedostupan isporuitelju, - kada oitavanje vodomjera nije mogue zbog vremenskih uvjeta, - za sluaj gaenja poara, - po potrebi isporuitelja, - na kraju poslovne godine. (5) Ako isporuitelj usluge mijenja cijenu usluge, duan je prije promjene cijene usluge utvrditi koliinu prethodno pruene usluge svakom pojedinom korisniku usluge ili je procijeniti. lanak 83. Iznimno od odredaba ove glave isporuitelj usluge ovlaten je s korisnicima usluge ugovorom utvrditi nain pruanja, obrauna i plaanja usluge. IX. NAIN PLAANJA CIJENE USLUGE lanak 84. (1) Korisnik usluge plaa uslugu na temelju rauna koji se ispostavljaju petnaestodnevno, mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno odnosno jednom godinje, a prema koliini pruene usluge, vaeoj cijeni i nainu obrauna za pojedinu kategoriju potroaa. (2) Isporuitelj usluga je ovlaten korisniku usluge omoguiti plaanje usluga akontacijskim ili avansnim obrocima. (3) Isporuitelj usluge omoguava korisniku usluge koritenje usluge opskrbe pitkom vodom bez plaanja potroka u sluaju gaenja poara vodom iz interne vodovodne instalacije, odnosno hidrantske mree korisnika usluge, ako takvu potronju dojavi u roku od 30 dana od dana izbijanja poara. (4) U sluaju iz odredbe stavka 3. ovog lanka obraun potronje vode za mjesec u kojemu se poar dogodio izvrit e se temeljem procjene stanja potronje toga korisnika kroz tri mjeseca koja su prethodila poaru.

lanak 85. (1) Korisnik usluge je duan platiti uslugu u roku od 10 dana od datuma rauna, a najkasnije do datuma dospijea naznaenog na raunu. (2) Ukoliko korisnik usluge ne plati raun za pruenu uslugu, dostavit e mu se opomena kojom e korisnik usluge biti upozoren na mogunost da mu se zbog neplaanja rauna obustavi pruanje usluge. (3) Ukoliko korisnik usluge ne plati u cijelosti raun za pruenu uslugu nakon to je opomenut i upozoren na nain odreen stavkom 2. ovog lanka, isporuitelj usluge je ovlaten bez ponovne prethodne opomene obustaviti pruanje usluge. lanak 86. (1) Korisnik usluge ima pravo prigovora na ispostavljeni raun koji ne odgaa rok naplate rauna. (2) Prigovor se podnosi u pisanom obliku u roku od 8 dana od dana primitka rauna. (3) Isporuitelj usluge duan je u roku od 10 dana ispitati osnovanost prigovora te dati pisani odgovor na njega, odnosno proslijediti ga Komisiji za otpis vode utroene bez koristi. (4) Korisnik usluge nezadovoljan odlukom tijela iz stavka 3. ovog lanka ovlaten je u roku od 30 dana od dana primitka odluke podnijeti reklamaciju Povjerenstvu za reklamacije potroaa. lanak 87. (1) Isporuitelj usluge je ovlaten obustaviti isporuku usluge, izvrstiti vodomjer i blindirati prikljuak ako korisnik usluge ne plati bilo koja dva dospjela petnaestodnevna rauna, dva dospjela mjesena rauna, dva dospjela dvomjesena rauna odnosno dospjelu tromjesenu obvezu, a korisnik usluge duan je omoguiti pristup vodomjeru, izvrtenje i blindiranje prikljuka. (2) Prije obustave isporuke usluge isporuitelj usluge obavijestit e korisnika usluge pisanim putem o namjeravanoj obustavi 8 dana prije namjeravane obustave. (3) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju korisnik usluge trpi zbog obustave isporuke iz stavka 1. ovog lanka. (4) Ukoliko se korisnik usluge nepovlasno prikljui na sustav vodoopskrbe za vrijeme obustave isporuke usluge, duan je nadoknaditi tetu koju isporuitelj usluge trpi. (5) Sve trokove obustave isporuke usluge kao i ponovnog ukljuenja u vodoopskrbni sustav snosi korisnik usluge. X. NEOVLATENO KORITENJE KOMUNALNE USLUGE lanak 88. (1) Pod neovlatenim/ilegalnim/koritenjem komunalne usluge podrazumijevaju se sluajevi kada: - se fizika ili pravna osoba samovoljno spoji na mreu javne vodoopskrbe ili mreu javne odvodnje; - korisnik usluge daje netone podatke za odreivanje kategorije potronje; - potroa, odnosno korisnik usluga troi vodu na nain da cijenu za isporuenu uslugu plaa treoj osobi, a ne isporuitelju usluge; - korisnik usluge opskrbe pitkom vodom ili korisnik usluge odvodnje koristi komunalnu uslugu bez mjerne opreme ili mimo postojee mjerne opreme ili kada je mjerna oprema onesposobljena za ispravan rad; - kada korisnik usluge vodoopskrbe pitkom vodom troi vodu preko mjerila ili mjerne opreme s kojih je skinuta ili oteena plomba; - u drugim sluajevima kada se korisnik komunalne usluge ne pridrava odredaba o uvjetima koritenja komunalne usluge iz ovih uvjeta. (2) Isporuitelj komunalne usluge opskrbe pitkom vodom radi nesmetanog tehnikog upravljanja sustavom, radi zatite sustava javne vodoopskrbe od iznenadnih oneienja i zagaenja, radi zatite zdravlja svih korisnika usluga javne vodoopskrbe i radi zatite podzemnih voda, ima obvezu voditi u evidenciji sve neovlatene korisnike komunalnih usluga sve do usklaenja njihova statusa sa zakonom i odredbama ovih uvjeta. (3) Neovlateni korisnici komunalnih usluga evidentirani na nain iz prethodne toke ovog lanka evidencijom ne stjeu svojstvo potroaa ni korisnika usluge definiranog u lanku 3. ovih uvjeta. lanak 89.

(1) Za neovlateno koritenje komunalne usluge (ilegalna potronja) iz lanka 88. ovih uvjeta isporuitelj usluge ima pravo i dunost korisniku naplatiti naknadu tete za stjecanje bez osnove i ostale trokove prouzroene neovlatenim koritenjem komunalne usluge. (2) Nain sanacije ilegalne potronje utvruje isporuitelj posebnim aktom. (3) U sluaju nastupa okolnosti iz lanka 88. ovih uvjeta isporuitelj komunalne usluge ima pravo obustaviti isporuku komunalne usluge bez prethodne obavijesti. (4) U sluaju onemoguavanja postupka kontrole ili utvrivanja neovlatenog koritenja komunalne usluge opskrbe pitkom vodom isporuitelj usluge moe primijeniti mjeru obustave isporuke pitke vode. (5) Isporuitelj komunalne usluge za obustavu isporuke iz ovog lanka ne odgovara za eventualnu tetu neovlatenom korisniku usluge. XI. UVJETI OGRANIENJA I OBUSTAVE ISPORUKE lanak 90. (1) Isporuitelj komunalne usluge moe korisnicima privremeno obustaviti isporuku radi sljedeih planiranih radova: - pregled, ispitivanje ili kontrolno mjerenje; - redovno ili izvanredno odravanje; - remont postrojenja; - prikljuenja novih korisnika; - dogradnje ili rekonstrukcije mree javne vodoopskrbe i javne odvodnje. (2) U sluaju obustave usluge iz prethodnog stavka isporuitelj usluge e obavijestiti korisnika usluge i omoguiti zamjensko koritenje usluge u skladu s odredbama ove odluke. XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 91. Kod ugovaranja vodoopskrbnog prikljuka, u sluaju kad je suglasnost izdana u prijelaznom razdoblju do stupanja na snagu ovih uvjeta, referent koji vri ugovaranje ima obavezu, ako je to mogue, uskladiti prikljuenje objekta s ovim uvjetima u sljedeim sluajevima: 1. ukoliko parcela ima izlaz na vie ulica, prikljuak se izvodi iz ulice koja najvie osigurava uvjete navedene u lanku 20. stavku 1, vodei rauna o hidraulikim uvjetima; 2. broj, veliina i tip glavnih vodomjera odreuje se prema vrsti potronje, traenoj koliini vode, a kod GS sistema montae vodomjera i o etairanju zgrade; 3. ukoliko je u izgradnji dolo do promjene broja zasebnih dijelova zgrade, a bitno se ne mijenjaju zahtjevi za ukupnom koliinom vode; 4. u prijelaznom razdoblju, za konane suglasnosti izdane do stupanja na snagu ovih Uvjeta, koje su u suprotnosti s ovim uvjetima u pogledu sistema ugradnje vodomjera, moe se, uz suglasnost investitora, ugovoriti sistem vodomjera u skladu s ovim uvjetima; 5. ukoliko se u proceduri prikljuenja ustanovi da se preko jedne parcele prikljuuje jedna ili vie susjednih parcela, koje po konanim suglasnostima imaju vie prikljuaka, u proceduri ugovaranja se oni trebaju objediniti prema odredbi lanka 20. stavka 5. ovih Uvjeta. Navedena odstupanja se ne smatraju izmjenama uvjeta prikljuenja i za njih nije potrebna izmjena konane suglasnosti i graevinske dozvole. lanak 92. Na korisnike koji su zahtjev za prikljuenje predali do dana stupanja na snagu ovih uvjeta, za nain reguliranja zatite od povratnog toka vode primjenjivat e se odredbe propisa koji su bili na snazi u vrijeme predaje zahtjeva za prikljuenje. lanak 93. Sve usluge isporuitelja koje su utvrene ovim uvjetima, a koje nisu sadrane u cijeni prikljuenja i koritenja komunalnih usluga nestandardne su usluge i plaaju se prema cjeniku za nestandardne usluge kojeg donosi isporuitelj. lanak 94.

Nadzor nad primjenom ove odluke provodi se u skladu s vaeim propisima. lanak 95. (1) Na tehniko-tehnoloke uvjete prikljuenja i koritenja komunalnih usluga opskrbe pitkom vodom i usluga javne odvodnje koji nisu ureeni Ugovorom i ovim opim uvjetima primjenjuju se odredbe vaeih propisa. lanak 96. (1) Ovi e se uvjeti objaviti u Slubenom glasniku Grada Zagreba, Slubenom glasniku Zagrebake upanije i Narodnim novinama. (2) Ovi e se uvjeti objaviti na oglasnoj ploi isporuitelja usluge. (3) Ovi uvjeti stupaju na snagu osam dana od dana objave u Slubenom glasniku Grada Zagreba, Slubenom glasniku Zagrebake upanije i Narodnim novinama. Odredbe lanka 37. st. (1) alineja 1. poet e se primjenjivati naknadno o emu e se donijeti posebna odluka. lanak 97. Stupanjem na snagu ovih uvjeta prestaju se primjenjivati Smjernice za dobavu vode iz javnog vodovoda Vodovoda grada Zagreba. U Zagrebu, 23. svibnja 2006. Broj: O-374/06 Direktor Jadranko Robi, dipl.ing., v.r.

PRILOZI TABLICA 1. Tlane i zatitne cijevi vodoopskrbnih prikljuaka Nazivni promjer prikljuka mm 32 50 80 100 150 200 250 Vanjski promjer PEHD tlane cijevi DN mm 40 63 90 125 160 225 280

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Vanjski promjer PVC zatitne cijevi mm 75 110 125 -

Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid okna mm 75 110 125 160 200 250 315

TABLICA 2. Dimenzioniranje profila prikljuka i glavnih vodomjera sanitarne potronje prema protoku Q Vodomjer Tip Qn vodomjera m3/h 2,5 3,5 VM 5 32 38 50 15 40 60 WPV 150 150 200 350 200 250 280 229 250 225 184 200 Rezanjem cijevi 50 80 100 80 100 150 90 125 160 73,6 102,2 130,8 63 51,4 50 80 100 150 Buenjem ili rezanjem cijevi Rezanjem cijevi Profil prikljuka mm Vanjski promjer cijevi mm Unutranji promjer cijevi mm Promjer rupe vora mm Brzina u voru m'/sec 1,69 1,71 2,38 2,41 3,06 1,42 1,46 2,94 1,7 2,32 0,91 2,09 1,34 2,11 0,94 1,7 0,96 1,32 1,32 2,07 1,33 1,98 Brzina u vodomjeru m'/sec 2,64 1,71 2,38 1,67 2,12 2,28 2,34 2,65 1,7 2,32 0,91 2,09 1,34 2,11 0,94 1,7 1,7 2,35 1,32 2,07 2,07 3,09 Brzina u cijevi m'/sec 0,99 1,01 1,4 1,41 1,8 0,78 1,8 1,61 1,61 2,19 1,07 2,47 1,28 2,02 1,24 2,23 1,13 1,56 1,01 2,45 1,58 2,36

Protok Q m3/h 2,99 3,02 4,21 4,25 5,40 5,80 5,94 5,98 12,02 16,38 16,42 37,80 37,84 59,76 59,80 108,00 108,04 149,40 149,44 234,00 234,04 349,20 l/h 0,83 0,84 1,17 1,18 1,50 1,61 1,65 1,66 3,34 4,55 4,56 10,50 10,51 16,60 16,61 30,00 30,01 41,50 41,51 65,00 65,01 97,00

Promjer mm 20 25

Izvedba vora

32

40

32,6

25 Buenjem cijevi

TABLICA 3. Dimenzioniranje profila prikljuka i glavnih vodomjera hidrantske i sprinkler instalacije prema protoku Q Vodomjer Tip Qn vodomjera m3/h 15 40 WS 60 Profil prikljuka mm 50 80 100 150 150 150 200 WP 350 200 250 280 229 250 225 184 200 Rezanjem cijevi Vanjski promjer cijevi mm 63 90 125 160 Unutranji promjer cijevi mm 51,4 73,6 102,2 130,8 Promjer rupe vora mm 50 80 100 150 Buenjem ili rezanjem cijevi Brzina u voru m'/sec 1,27 2,32 0,91 2,09 1,34 2,11 0,94 1,7 0,96 1,32 1,32 2,07 1,33 1,98 Brzina u vodomjeru m'/sec 1,27 2,32 0,91 2,09 1,34 2,11 0,94 1,7 1,7 2,35 1,32 2,07 2,07 3,09 Brzina u cijevi m'/sec 1,21 2,19 1,07 2,47 1,28 2,02 1,24 2,23 1,13 1,56 1,01 2,45 1,58 2,36

Protok Q m3/h 9,00 16,38 16,42 37,8 37,84 59,76 59,80 108,00 108,04 149,40 149,44 234,00 234,00 349,20 l/h 2,50 4,55 4,56 10,50 10,51 16,60 16,61 30,00 30,01 41,50 41,51 65,00 65,01 97,00

Promjer mm 50 80 100

Izvedba vora Rezanjem cijevi

TABLICA 4. Zatitnici od povratnog toka prema EN 1717 Zatitnici od povratnog toka prema EN 1717 Grupa Tip A B A C D F G B C D A A A B C E A B C D A G B A B C D A L B Sigurnosna armatura Opis Slobodni razmak Slobodni razmak s preljevom koji nije kruni (neogranien) Slobodni razmak s uronjenom odzranom cijevi i preljevom Slobodni razmak s injektorom Slobodni razmak s krunim preljevom (ogranien) Slobodni razmak s plovkom Mreni djelitelj toka s kontroliranom tlanom meuzonom Cijevni djelitelj toka s nekontroliranom tlanom meuzonom Cijevni odzranik toka u obliku protoka Cijevni prekida toka s pominim dijelovima Cijevni prekida toka s trajnim spojem na atmosferu Kontrolirani nepovratni ventil Nekontrolirani nepovratni ventil Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil Dvostruki nekontrolirani nepovratni ventil Cijevni djelitelj toka, bez upravljanja protokom vode Cijevni djelitelj toka, s upravljanjem protokom vode Prikljuak crijeva s nepovratnim ventilom Cijevni odzranik za prikljuak crijeva Automatski preklopnik Cijevni odzranik za prikljuno crijevo, kombiniran s nepovratnim ventilom (sigurnosna kombinacija) Tlani otvoreni odzranik Tlani otvoreni odzranik, kombiniran s nepovratnim ventilom 1 x x x x x x Za odreene kune potrebe Osiguranje prema kategoriji tekuina 2 3 4

Za odreene kune potrebe Za odreene kune potrebe -

Napomena: Armature s atmosferskim odzraivanjem (npr. AA, BA, CA, GA, GB,...) ne smiju se ugraivati kada postoji opasnost zagaenja iz zraka. Legenda: pokriva rizik, odnosno sigurnosna armatura doputena - ne pokriva rizik, odnosno sigurnosna armatura nije do x pokriva rizik samo kada je neprikladno

p = p atm

TABLICA 5. Prikaz tekuina prema stupnju oneienja Kategorije tekuina prema opremi i lokaciji Redni Opis opreme i lokacije broj DOMAINSTVO 1. Bojleri - na mjestu koritenja 2. Umivaonici, kade i tuevi - normalna upotreba u domainstvu Primarni krug centralnog grijanja - sve prostorije domainstva i prostorije izvan 3. domainstva s izlazom do 45 kW 4. Cisterne (ispiranje) 5. Cisterne - dostavne i ekspanzijske 6. Zahodi i pisoari 7. Sudoperi UREDI, LABORATORIJI, SKLADITA 8. Rashladni sustavi, razdjelni strojevi bez dodanih primjesa 9. Razdjelni strojevi s CO2 ili primjesama 10. Klimatizacija - bez aditiva 11. Klimatizacija - s aditivima 12. Pranje sua - dobava 13. Pranje rublja - dobava 14. Pranje rublja - zatitna odjea 15. Oprema za pripremu hrane 16. Laboratoriji 17. Praonice vozila 18. Voda za ukraavanje, ukrasna jezera, fontane PROTUPOARNA ZATITA 19. Sprinkler sistemi - bez aditiva 20. Vatrogasna crijeva (vidi napomenu!) 21. Hidranti - nadzemni izljev (vidi napomenu!) 22. Sprinkler sistemi - s aditivima TVORNICE 23. Parne toplane 24. Postrojenja za omekavanje vode (solna regeneracija) 25. Cisterne - skladita za razliite svrhe 26. Prikljuci spoja crijeva 27. Oprema za uzimanje uzoraka vode 28. Tretman kemijskog razrjeivanja 29. Rezervoar za kemikalije 30. Sigurnosni tuevi 31. Pranje fotoploa i filtara 32. Poklopci muljnih pumpi 33. Povratna, reciklirana voda, voda u optoku NAVODNJAVANJE 34. Sistemi za navodnjavanje - fiksne glave min. 150 mm iznad terena, bez aditiva Sistemi za navodnjavanje - poskoni rasprivai ili propusne "kapajue cijevi" bez 35. veeg rizika nego od kunog vrta 36. Prikljuci spoja cijevi - zalijevanje u razini terena Sistemi za navodnjavanje u razini ili ispod nivoa terena, sa aditivima ili bez 37. aditivima, vei od rizika kunog vrta NAPOMENE: *

Kategorija vode 2 3 3 3 4/3* 5 5 2 3 2 3 4 4 5/4* 5/4/3* 5 5 5 2 (5) 3/2* (5) 2* 4 3 3 5/4/3* 5/4/3* 5/4/3* 5/4/3* 5/4/3* 5/4* 5 5 5 3 4 5/4/3* 5

Kategorija tekuine ovisi o lokalnim prilikama i mora biti potvrena od lokalnog dobavljaa vode. Kategoriju tekuine treba odrediti prema najozbiljnijem potencijalnom zagaivau. npr. ako je kolut vatrogasnog crijeva smjeten u prostor bez dostupa drugih zagaivaa, oznaava se kao tekuina kategorije

rizika 2. Ako postoji mogunost da izlaz crijeva bude uronjen u odvod, oznaava se kao tekuina kategorije rizika 5 i potrebno je poduzeti odgovarajuu zatitu.

TABLICA 6 Minimalni popreni presjek prikljunih odvodnih cijevi minimalni popreni presjek prikljuka odvodne cijevi (mm) 30 30 - 50 30 30 50 50 30 - 40 30 - 40 50 50 30 - 40 50 50 70 50 70 100 100 Ekvivalentni faktor pojedinoga sanitarnog predmeta (F) 1 1 2 2 2 2 4 4 4 4 6 6 6 6 7 8 10 12

VRSTA SANITARNOG PREDMETA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Runi umivaonik Vodoskok za pie Normalni umivaonik Bide Stroj za pranje rublja Sifon u podu kao sporedni odvod Kuhinjski jednodjelni sudoper Pojedinani pisoar Kuhinjski izljev Tu od sifona dalje Kuhinjski dvodjelni sudoper Sudoperi u velikim kuhinjama Kuhinjski sudoper kombinirani, s izljevom Odvod u podu Kada i podni sifon Skupni pisoari WC koljka Skupina ureaja u stambenoj jedinici s odvodom u jednu odvodnicu (bez obzira na eventualni vei zbir ekvivalentnih faktora)

TABLICA 7 Dimenzije odvodnih cjevovoda za otpadne vode Doputeni ukupni broj ekvivalentnih faktora (F) za horizontalne odvode vertikalne odvode 10 30 25 40 100 150 270 400 600 900 popreni presjek cijevi (mm) 50 70 100 125 150

1. 2. 3. 4. 5.

TABLICA 8 Dimenzije krovnih oluka i vertikalnih odvoda za oborinske vode Povrina krova (horizontalna projekcija) (m2) 30 60 120 200 300 Promjer krovnog oluka (mm) 100 125 160 200 240 Promjer odvodnih vertikala u objektu (mm) 50 70 100 125 150 Promjer odvodnih vertikala izvan objekta (mm) 60 75 100 120 150

TABLICA 9 Dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne odvode oborinske vode Pripadajua povrina u m2 na koju padaju oborine, uz pad kanalizacije od 1,0% i uz maksimalnu lokalnu koliinu oborina Koliina oborina l/s/ha 70 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800 100 70 140 210 280 350 420 490 560 630 700 770 840 910 980 1050 1120 1190 1260 150 45 90 135 180 225 270 315 360 405 450 495 540 585 630 670 720 765 810 200 35 70 105 140 175 210 245 280 315 350 385 420 455 490 525 560 595 630 Promjer horizontalnog odvoda samo za oborinske vode (mm) 70 70 70 100 100 100 100 125 125 125 125 125 125 150 150 150 150 150 Ekvivalentni faktor za oborinske vode u mjeovitom odvodu (N) 25 43 62 81 100 134 168 202 235 270 311 352 394 435 475 517 558 600

Povrina koja sakuplja oborine (m2)