You are on page 1of 21

Projekt: BiG>East

(EIE/07/214)

Vodi za odabir povoljne lokacije za bioplinsko postrojenje


Deliverable D 6.1

Dr. Christian Epp, WIP Dominik Rutz, WIP Michael Kttner, GERBIO Tobias Finsterwalder, FITEC Prevela i prilagodila: Biljana Kulii, EIHP

WIP Renewable Energies Sylvensteinstr. 2 81369 Munich christian.epp@wip-munich.de

03 oujak 2009.
Uz potporu:

Autori su u cijelosti odgovorni za sadraj ove publikacije. Sadraj publikacije ne predstavlja miljenje Zajednice. Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo koritenje ili upotrebu informacija sadranih u publikaciji. The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not represent the opinion of the Community. The European Commission is not responsible for any use that may be made of the information contained therein.

Uvod........................................................................................................................................... 3 Ciljevi ..................................................................................................................................... 3 Opis metodologije .................................................................................................................. 3 Osnovni tehniki dizajn postrojenja ....................................................................................... 5 Standardna veliina postrojenja.............................................................................................. 5 Odnos energije i mase ............................................................................................................ 6 Korak 1: Odabir prikladne regije (radijus od 15 km) .......................................................... 8 Opskrba biomasom................................................................................................................. 8 Energetski usjevi ................................................................................................................ 9 Opskrba biomasom iz ivotinjskog izmeta i sporednih poljoprivrednih proizvoda........... 9 Opskrba biomasom iz organskih ostatka industrijskog i komunalnog otpada ................... 9 Preporuke ........................................................................................................................... 9 Koritenje materijala iz digestora bioplina........................................................................... 11 Materijal iz digestije kao gnojivo..................................................................................... 11 Preporuke ......................................................................................................................... 13 Korak 2: Odabir okruenja za bioplinsko postrojenje (radijus od 1 km) ........................ 14 Prodaje energije u okruenju bioplinskog postrojenja ......................................................... 14 Prodaja elektrine energije ............................................................................................... 14 Prodaja toplinske energije ................................................................................................ 14 Savjet .................................................................................................................................... 15 Korak 3: Odabir lokacije za bioplinsko postrojenje........................................................... 17 Zahtijevi prostora za bioplinsko postrojenje ........................................................................ 17 Potrebna veliina zemljita............................................................................................... 17 Prikladan pristup cestom .................................................................................................. 17 Znaajke mjesta................................................................................................................ 17 Mogui problemi sa susjedstvom ..................................................................................... 18 Vlasnika prava odabranog mjesta................................................................................... 18 Savjeti................................................................................................................................... 18 Korak 4: Optimiranje vanjskih uvjeta odabranog mjesta ................................................. 20 Poeljni vanjski uvjeti .......................................................................................................... 20 Politika podrka .............................................................................................................. 20 Regija je upoznata s radom bioplinskog postrojenja........................................................ 20 Obaveza projektnog tima ................................................................................................. 20 Savjeti................................................................................................................................... 20 Prilog 1: Istraivanje o koliinama bioplina dobivenih iz razliitih sirovina 2

Uvod
Ciljevi
Ovaj Vodi je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, projektantiskim tvrtkama, udrugama stoara i/ili poljoprivrednika koji imaju potencijal ili elju ukljuiti se u razvitak sektora proizvodnje bioplina bilo kao dobavlja sirovine, implementaciju projekta, vlasnik projekta i slino. Ovaj Vodi nastoji pomoi kod pronalaenja povoljne lokacije za projekte bioplina u vlastitom okruenju. Detaljno opisani koraci bi trebali, izmeu ostalog, ocijeniti: Dostupnost biomase (konvencionalne i nekonvencionalne) Povoljnost lokacije u odnosu na koritenje topline, logistike i slinog Organizacijsku strukturu odreene lokacije. Vodi definira zahtjeve i prua podloge za odreivanje povoljne lokacije za uspjeno razvijanje bioplinskog postrojenja. Vodi bi se trebao koristiti u zajedno s BiG>East Prirunikom koji daje iri uvid u proizvodnju i koritenje bioplina. Vano je imati na umu da ovaj Prirunik ima za cilj samo odabir povoljne lokacije to ne moe zamijeniti studiju (pred)izvodljivosti i poslovni plan kojima se odreuje optimalna tehnologija postrojenja te njegova veliina. Korisnik moe upute iz ovog Vodia smatrati prvim koracima k odluci implementacije projekta proizvodnje bioplina.

Opis metodologije
Vodi kree od ireg podruja prema manjem sve do mikro-lokacije bioplinskog postrojenja, a sastoji se od etiri osnovna koraka: Korak 1: Odabir prikladnih regija i dostupnih supstrata U veini europskih zemlja postoje studije potencijala biomase koje jasno definiraju koliine biomase pogodne za razvitak proizvodnje bioplina. Na Vodi stoga polazi od postojeih procjena potencijala na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Prvi korak je odrediti pogodne regije za proizvodnju bioplina. Povoljne regije se odreuju prema dostupnosti biomase. Za provjeru da li za Vau regiju postoji studija potencijala biomase (regije, upanije) obratite se lokalnoj ili regionalnoj upravi. Zbog niskog sadraja energije po jedinici volumena i velikih potrebnih koliina, u veini sluajeva nije ekonomski i energetski opravdano prevoziti tekuu poljoprivrednu sirovinu (gnojavku) dalje od 5 km dok se ta udaljenost poveava na 15 km kod energetskih usjeva koji se mogu naslagati u visinu. Naravno, ove udaljenosti e ovisiti i o cijenama goriva (benzin, dizel, plavi dizel) koje se koristi za prijevoz, ali e Vodi nastaviti s primjerom od 15 km koji je trenutno isplativ u Njemakoj. Mogua lokacija za bioplin bi se trebala nai u radijusu koji je udaljen manje od 15 km od izvora dostupne biomase. Pored toga, iskoriteni se materijal nakon digestije (fermentacije) inae moe koristiti kao gnojivo u poljoprivredi ako udovoljava domaim propisima. I kod njega treba raunati koja je maksimalna udaljenost prodajnog mjesta (kupca) ili mjesta konzumacije (polja). Korak 2: Definiranje prikladnog okruenja unutar odabrane regije Drugi korak je definiranje prikladnog okruenja unutar odabrane regije. Prikladno okruenje je definirano mogunostima prodaje topline1 i prodaje elektrine energije u mreu. Prijenos
1

Vodi se temelji na pretpostavci da se dobiveni bioplin koristi u kogeneraciji za dobivanje elektrine i toplinske energije u sklopu bioplinskog postrojenja. Do pisanja ovog Vodia, proiavanje bioplina do kvalitete prirodnog plina i

topline je skupa opcija uz neizbjene gubitke topline. Stoga bi se bioplinsko postrojenje trebalo locirati u radijusu manjem od 1 000 metara od prosjenog korisnika topline, ovisno o proizvedenoj toplini. Korak 3: Definiranje prikladnih lokacija unutar odabranog okruenja Trei korak je identificirati povoljne lokacije unutar odabranog okruenja. Povoljne lokacije su dijelovi zemljita na kojem se svi dijelovi bioplinskog postrojenja (digestori, sustavi skladita, kogeneracija) mogu instalirati u odgovarajuim tehnikim i pravnim uvjetima poput dovoljnog prostora ili prikladnih pristupnih cesta. Korak 4: Ispunjavanje vanjskih uvjeta za odabrane lokacije Posljednji korak je optimiziranje vanjskih uvjeta odabrane lokacije. Optimiranje tih uvjeta znai uzimanje u obzir zakonskih i administrativnih ogranienja, poput Prostornog plana upanije i Studije utjecaja na okoli te tehnikih uvjeta, poput zadovoljavanja uvjeta prikljuka na elektrodistribucijsku mreu. Naravno, uz dobre pokazatelje ekonomske opravdanosti proizvodnje bioplina u svrhu prodaje elektrine i toplinske energije te gnojiva ili njihove kombinacije, potrebno je ukljuiti i javnost i institucije radi dobivanja njihove podrke u izvedbi ovog projekta. Da bi se Vodi koristio uinkovito, vrlo je vano drati se redoslijeda navedenih koraka. Odabrana metodologija se moe prikazati slijedeim dijagramom:

Slika 1: Metodologija odabira lokacije

stavljanje biometana u plinsku mreu jo nije bilo komercijalno opravdano, ali treba imati na umu da se ta tehnologija ubrzano razvija.

Osnovni tehniki dizajn postrojenja


Trite bioplina je vrlo razvijeno u zemljama Europe dok je u Hrvatskoj tek u povojima. Kod nas, za sada, ne postoji domai proizvoa opreme za bioplinska postrojenja, ali zato na europskom tritu postoje brojna, razliita i provjerena postrojenja. Kako bi se Vodi prilagodio svojoj praktinoj namjeni, neophodno je opisati osnovni dizajn standardiziranog bioplinskog postrojenja. Vodi se temelji na mokroj digestiji. Ova tehnologija se primjenjuje na vie od 98% bioplinskih postrojenja u Europi. Standardizirano bioplinsko postrojenje za mokru digestiju je prikazano shemom na slici 2 te ukljuuje slijedee komponente: 1. Skladite za sirovinu 2. Sustav opskrbe sirovine u digestor 3. Digestori ukljuujui opremu za mijeanje 4. Skladite za bioplin 5. Skladite za iskoriteni materijal u digestiji 6. Kogeneracija

Slika 2: Standardni dizajn za bioplinsko postrojenje na mokru digestiju

Standardna veliina postrojenja


Bioplinska postrojenja u Europi se kreu izmeu 15 kWth i 20 MWel. Ovaj Vodi uzima za standardni dizajn postrojenja s instaliranom snagom elektrine energije od 500 kWel. Odabrana veliina postrojenja je vrlo esta u srednjoj Europi budui da brojna bioplinska postrojenja ukljuuju dva generatora standardnog kapaciteta od 250 kWel po generatoru. Brojni dizajneri bioplinskih postrojenja nude postrojenja ili od 500 kWel ili njihov umnoak (1 MWel, 1,5 MWel). Vodi e za primjer razmatrati standardiziranu veliinu postrojenja od 500 kWel budui da se ona moe lako prilagoditi veim kapacitetima. 5

Vano je za napomenuti da se na opisanu osnovnu shemu, ovisno o vrsti i porijeklu sirovine za proizvodnju, dodaju dodatni sadraji. Primjerice, za sirovinu biljnog porijekla koja se dobiva jedanput godinje (itarice, silaa, etveni ostatak) potrebno je osigurati odgovarajue skladite. Ukoliko se radi o nusproizvodima ivotinjskog porijekla kategorije 2, tada ta sirovina mora proi pasterizaciju. Dodatni sadraji mogu znatno utjecati na isplativost projekta.

Odnos energije i mase


Mnoga bioplinska postrojenja, naroito u Njemakoj, koriste kukuruznu silau u kombinaciji sa stajskim gnojem kao osnovnu sirovinu za proizvodnju bioplina. Takva postrojenja su najjeftinija i najjednostavnija jer imaju poznate ulazne parametre. Radi razumijevanja ovog koraka, kukuruzna silaa e posluiti kao primjer za demonstraciju odnosa mase i energije za standardizirano bioplinsko postrojenje (500 kWel). Taj odnos daje vrlo vanu informaciju za odreivanje lokacije budueg bioplinskog postrojenja. Dobiveni odnosi znaajno variraju prema odabiru i kombinaciji razliitih sirovina za proizvodnju bioplina. Jedno bioplinsko postrojenje od 500 kWel treba 31 t kukuruzne silae dnevno uz odgovarajuu koliinu stajskog gnojiva. Odgovarajua koliina se ne moe precizno odrediti jer e kvaliteta stajskog gnojiva ovisiti prvenstveno o porijeklu (ivotinji), a zatim o nizu imbenika poput prehrane, naina dranja, koritenja dezinfekcijskih sredstava i antibiotika U svakom sluaju, potrebno je individualno ispitati vrijednost raspoloivog stajskog gnoja. Silaa se bioloki razgradi u spremitima za fermentaciju (fermentatorima, digestorima) pri emu se proizvodi bioplin. Jedna tona kukuruzne silae daje priblino 750 kg materijala za digestiju i oko 200 m3 bioplina s udjelom metana od oko 52%. Nakon statistikog vremena zadravanja (vremena retencije) od 70 dana ili vie, digestirani materijal se skladiti ili se direktno primjenjuje kao gnojivo. Ukoliko se to pokae opravdanim, iskoriteni materijal iz digestije se moe podijeliti na tekuu i krutu komponentu to omoguuje prilagoavanje potrebama prihrane razliitih usjeva. Skladini prostor se moe pokriti elastinom EPDM membranom ili dvostrukom membranom krova kako bi se uskladitio bioplin i kako bi se sprijeilo isputanje neugodnih mirisa i ostatka emisija metana. Nakon to se bioplin ohladi, osui i oisti (ukoliko je to potrebno) koristi se u kogeneraciji kako bi se dobila toplinska i elektrina energija. Slijedea slika pokazuje odnos mase i energije tipinog bioplinskog postrojenja koje koristi kukuruznu silau kao sirovinu za proizvodnju bioplina.

Toplina 50 %

Kogenearcija

Elektrina energija 40 % 1 500 kWh/h

Bioplin 250m/h Kukuruzna silaa 10 000t/god. TS=33% Spremite za fermentaciju30 t/dnevno TS=8% Jedinica za odvajanje vode Skladite za tekue gnojivo

Kompost 7 t/dnevno TS=25%

Tekue gnojivo 15t/dnevno TS=4 5 %

Slika 3 Blok dijagram prikazuje odnose za bioplinsko postrojenje od 500 kWel na kukuruznu silau

Korak 1: Odabir prikladne regije (radijus od 15 km)


Na temelju nacionalnih i regionalnih studija potencijala potrebno je definirati skupine prikladne biomase. Zbog niskog sadraja energije po jedinici volumena i velikih potrebnih koliina, u veini sluajeva nije ekonomski i energetski opravdano nabavljati biomasu dalje od 15 km, a kada se radi o tekuoj poljoprivrednoj sirovinu (gnojavku) tada se ta razdaljina smanjuje na maksimalno 5 km. Navedene udaljenosti su preuzete iz iskustva njemakih proizvoaa bioplina, a udaljenosti na domaem terenu e ovisiti o cijenama goriva (benzin, dizel, plavi dizel) koje se koristi za prijevoz, ali i samoj organizaciji prijevoza. Meutim, za poetne korake procjene najpovoljnije lokacije za bioplinsko postrojenje, ove razdaljine mogu posluiti kao smjernice.

Opskrba biomasom
Openito, sav organski materijal koji je podloan truljenju moe posluiti kao supstrat (sirovina) za bioplinsko postrojenje. Razliite sirovine znaajno utjeu na sadraj energije i prikladnost digestije koja utjee na prinos bioplina. Na primjer, prinos bioplina iz kukuruzne silae iznosi 202 m/ t (33% suhe tvari) dok za kravlji stajski gnoj ta vrijednost iznosi 25 m/ t (8% suhe tvari). No, udio metana u bioplinu iz stajskog gnoja vei (60%) od udjela metana koji se dobije pri koritenju kukuruzne silae. Isto tako, postoje i zakonska ogranienja koji se materijali smiju koristiti kao sirovina za proizvodnju bioplina. Primjerice, ugostiteljski otpad iz prijevoznih sredstava iz meunarodnog prometa ili ivotinjski nusproizvodi kategorije 1 se ne smiju koristiti kao sirovine za proizvodnju bioplina iako trunu. Mogui supstrati za bioplinska postrojenja se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe, a koje su prikladne za anaerobnu digestiju i koje se mogu kombinirati: Poljoprivredni proizvodi: izmet domaih poljoprivredni ostaci i energetski usjevi Organski dio otpada iz industrije i kuanstva2 Poljoprivredni proizvodi (osim stajskog gnoja) su dostupni samo tijekom i nakon etvene sezone to zahtjeva velike i skupe skladine kapacitete i logistiku Poljoprivredni proizvodi su jednoline kvalitete i sadre manje nepovoljnih tvari. Zato je digestiju poljoprivrednih proizvoda lake stabilizirati, a ostatak nakon digestije se najee moe koristiti kao gnojivo. Dok je kupovna cijena poljoprivrednih proizvoda u stalnom porastu, supstrat iz otpada se esto nabavlja uz naknadu za sakupljanje otpada. ivotinja (stajski gnoj), biljni

Glavne razlike izmeu te dvije skupine su slijedee:

Slijedee poglavlje opisuje razliite vrste sirovine, ali se ipak preporua koritenje BiG>East Prirunika i informacija danim u Dodatku 1 o prikladnim vrstama za anaerobnu digestiju. U veini europskih zemalja energetski usjevi nemaju znaajniju ulogu jer su isti usjevi namijenjeni i za prehranu ljudi i ivotinja tako da njihova cijena raste. Glavni supstrati su i dalje ivotinjski izmet, poljoprivredni sekundarni proizvodi i organski ostatak iz trgovine, industrije i komunalnog otpada. Koritenje energetskih usjeva moe biti odrivo jedino ukoliko se oni uzgajaju na malom dijelu poljoprivrednog zemljita i u sklopu prirodnog ciklusa plodoreda ili se predstavljaju ostatak nakon prehrane stoke.

Poljoprivredni otpad postaje industrijski otpad nakon to ue u proces prerade prehrambeno- preraivake industrije.

Energetski usjevi
Najvaniji energetski usjevi za proizvodnju bioplina, poredani od vee prema manjoj vanosti, su: Kukuruz Djetelina Trava itarice Slatki sirak Sudanska trava

Produktivnost biomase je u uskoj vezi s kvalitetom tla i klimatskim uvjetima te primjeni gnojiva i pesticida. Druga vrsta energetskih usjeva su kulture koje se sade izmeu glavnih usjeva. U Njemakoj je vrlo esta kombinacija kukuruza s rai (rana etva kukuruza, nakon ega slijedi ra preko zime koji se anje u travnju ili svibnju, a nakon etve rai prostor se koristi za kukuruz). Ostale kulture koje se mogu koristiti kao meu-usjevi su: - Djetelina, graak ili grah - Ozima penica (silaa od cijele biljke) - Slatki sirak - Sudanska trava. Primjer: Za bioplinsko postrojenje u Odenwaldu, Njemaka, poljoprivrednik koristi ozimi jeam (silau od cijele biljke, prinos oko 8 mt po hektaru) u kombinaciji sa sudanskom travom.

Supstrat za bioplin iz ivotinjskog izmeta i sporednih poljoprivrednih proizvoda


Za dobivanje bioplina se mogu koristiti sporedni proizvodi iz poljoprivrede. U tu kategoriju pripadaju ostaci nakon etve (primjerice slama), trava pokoena s neobraenog zemljita ili travnjaka Ipak, osnovni izvor supstrata predstavlja ivotinjski izmet, odnosno stajski gnoj koji nastaje pri uzgoju stoke.

Supstrat za bioplin iz organskih ostatka industrijskog i komunalnog otpada


Prehrambeno-preraivaka industrija predstavlja glavni izvor organskog ostatka industrijskog otpada. A kuanstva i ugostiteljski sektor predstavljaju najvei izvor organskog dijela komunalnog otpada. Otpad prua velike mogunosti, a supstrat ovakvog porijekla esto sadri vie energije nego supstrat porijeklom iz poljoprivrede. Vie informacija o supstratima i opskrbi biomase je mogue nai u BiG>East Priruniku.

Savjeti
Vrlo je vano osigurati se s dovoljnim koliinama biomase na due vrijeme za planirano bioplinsko postrojenje. U prvom koraku bi trebalo odrediti koju koliinu bioplina moete dobiti iz biomase s kojom ete moi raspolagati na dulje vrijeme. U drugom koraku trebate izraunati koliko moete dobiti bioplina ba iz Vaeg postrojenja i iz biomase, odnosno supstrata koji je Vama dostupan. Za izraun moguih prinosa bioplina moete koristiti alat za izraun izvora biomase (supstrata) koji se nalazi u Dodatku. 9

Veliina biolinskog postrojenja (u kWel) Potreban bioplin (u m3 / godinje) Dostupnost bioplina Kukuruz (u mt / godinje) Stajnjak (u mt / godinje) Ostalo (molimo napiite to)

500 1 944 444 2 020 000 10 000 1 000

Pristup u nastavku se pokazao dovoljnim za planiranje potrebnih koliina biomase: Skupljanje informacija: Mogui izvori informacija koji bi trebali dati vie saznanja o mogunostima i dostupnosti biomase u regiji su: Gradonaelnici i naelnici gradova i opina te ostali relevantni dionici na toj razini upanijske i lokalne uprave za poljoprivredu, zatitu okolia i gospodarstvo Poljoprivrednici i upravitelji poljoprivrednih udruga i/ili zadruga Ispostave Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, Hrvatskog stoarskog selekcijskog centra, Agencije za zatitu okolia Trgovci biomasom (silaa, poljoprivredni proizvodi, stajski gnoj) i prehrambenopreraivaka industrija Komunalna drutva, odnosno poduzee za sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada Razne udruge za biomasu ili bioenergiju.

Isto tako, poeljno je pohaanje ili sudjelovanje nekog skupa ili radionice na temu bioplina gdje ete se upoznati s aktualnom situacijom na tom podruju, potencijalnim suradnicima te sakupiti izvore informacija. Specifikacija opskrbe: Za uspjenost projekta je kljuno biti to precizniji i realniji kod odreivanja uvjeta opskrbe supstrata. Biomasa koja se planira koristiti kao supstrat za dobivanje bioplina mora biti detaljno opisana u pogledu kvalitete, koliine i dostupnosti tijekom cijele godine. Nain opskrbe se mora temeljiti na dugoronoj suradnji u kojoj su obveze dobave biomase precizno odreene u smislu kvalitete i koliine te nainu dostave. Isto tako je potrebno odrediti cijenu biomase u dugoronoj perspektivi. Bez dugoronih ugovora o opskrbi biomase, projekt nosi znaajan ekonomski rizik u budunosti to e ugroziti mogunosti dobivanja financiranja kod banaka (krediti) ili dravnih sredstava potpore, ali i opravdanost same investicije. Mogunosti povezivanja opskrbljivaa biomase za projekt: Pozitivna iskustva pokazuje organizacija gdje su opskrbljivai biomase (supstrata) povezani s uspjenosti rada bioplinskog postrojenja te da je u njihovom interesu redovito dostavljati supstrat prema ugovorenim uvjetima. Jedan od naina da se povee opskrbljiva biomase s uspjenim radom bioplinskog postrojenja je da ga se stavi u poziciju suvlasnika, odnosno dioniara, odnosno ravnopravnog partnera koji zarauje ne samo kroz prodaju biomase 10

(supstrata) bioplinskom postrojenju nego i kroz njegovo uspjeno poslovanje bilo kroz mjeseni udio u prihodima od prodaje elektrine i/ili toplinske energije ili kroz isplatu godinje dividende. Time je opskrbljiva biomase direktno povezan s ekonomskim uspjehom bioplinskog postrojenja i nema interesa prestati s dostavom ili prodavati svoj supstrat nekoj drugoj strani ili izigrati dugoroni ugovor. U sluaju da investitoru nedostaje kapitala za ostvarenje projekta proizvodnje bioplina, ukljuivanje opskrbljivaa u vlasnitvo predstavlja korist za obje strane. U poetku rada svakog postrojenja, pa tako i ovog za proizvodnju i koritenje bioplina, poetni trokovi rada se postepeno smanjuju. Ukoliko je opskrbljiva biomase jedan od suvlasnika postrojenja, mogu je i dogovor da se za vrijeme visokih poetnih trokova dobava supstrata ne isplauje u gotovini nego se njegova vrijednost prenosi kao dio udjela u vlasnitvu postrojenja. Drugim rijeima, opskrbljiva biomase kroz dobavu postaje postepeno vlasnik udjela u samom postrojenju kojeg opskrbljuje. Naravno, svaku opciju je potrebno dobro razjasniti te uvjete i odgovornosti opisati ugovorom koji e predstavljati dogovor zainteresiranih strana prije nego to se krene u investiciju. Zavrne preporuke: Ekonomija razmjera, odnosno smanjenje jedininog troka s porastom kapaciteta, za projekte proizvodnje i koritenja bioplina vrijedi samo do odreene veliine. Rezultati istraivanja prakse su pokazali da se specifini investicijski troak smanjuje do odreene toke te se ponovo poveava za vee instalacije. Bioplinske instalacije od 300 do 700 kWel u trenutnim uvjetima pokazuju najveu uinkovitost u pogledu trokova. Manja postrojenja na poljoprivrednim imanjima imaju manji investicijski rizik, ali ujedno i manji novani tijek budui da su dizajnirana prema dostupnim supstratima u vlasnitvu operatora bioplinskog postrojenja. S druge strane, vea bioplinska postrojenja veu na sebe vee rizike u pogledu dobave biomase no imaju povoljniji novani tijek. Stoga je potrebno: Biti u mogunosti osigurati barem 80% potrebne biomase kroz dugorone ugovore ili sudjelovanje u vlasnitvu. Osigurati odrivu dimenzija bioplinskog postrojenja koja se ugrubo moe izraunati tako da ukupan potencijal biomase na razini poljoprivrednog imanja i regije treba biti vei od traene koliine biomase za barem etiri puta.

Ukoliko se planira nabavljati biomasu iz otpada ili na tritu energetskih usjeva, udaljenost od drugog bioplinskog postrojenja ili planiranog postrojenja treba biti barem 30 km jer e u suprotnom doi do neizbjenog natjecanja za sirovinom ime e se poveati cijena sirovine na lokalnoj razini.

Koritenje digestata bioplina


Bioplinsko postrojenje proizvodi znaajne koliine materijala iz digestora (digestata). Koliina nastalog digestata ovisi o vrsti biomase koja se stavlja u fermentator. to je manji prinos bioplina iz odreene vrste biomase, to je vea koliina materijala iz digestora koja se stvara u fermentatoru. No, konverzija organske suhe tvari u bioplin smanjuje volumen supstrata nakon digestije i poveava njegovu specifinu teinu.

Materijal iz digestije kao gnojivo


Openito, materijal nakon digestije za dobivanje bioplina ini gnojivo (kompost) dobre kvalitete s visokom viskoznou, jakog mineralnog duika, bolje kompatibilnosti s biljkama i tlom, smanjenog neugodnog mirisa te sa smanjenom koliinom sjemena korova i patogena. Rasipavanje digestiranog materijala koji potie iz ekskremenata ivotinja, energetskih usjeva i ostalih poljoprivrednih ostatka uglavnom nema ogranienja u pogledu higijene i zagaivaa,

11

ali ovisi o vaeim zakonima3. Ukoliko se stavlja direktno na zemlju, ograniavajui imbenik moe biti vezan za hranjive tvari duika i fosfora koje se moraju prilagoditi vaeim nacionalnim zakonima i EU zakonima. U veini europskih zemalja postoji strogo ogranienje koliine duika od 170 kg/ha godinje za gnojiva koja su ivotinjskog porijekla. U Hrvatskoj takva odredba vrijedi kod primjene ekolokih principa poljoprivrede, a za oekivati je da e se primjena ogranienja proiriti i na konvencionalnu poljoprivredu. U cilju zadovoljenja ogranienja, rasipanje gnojiva je zabranjeno tijekom zimskih mjeseci (u Njemakoj vrijedi period od 15. studenog do 15. veljae). Postojanje ogranienja je vano jer zabrana rasipavanja komposta znai osiguravanje prikladnog skladita za kompost tijekom perioda zabrane. Ukoliko se koristi industrijski i komunalni otpad za supstrat, na snagu stupaju nacionalni i EU pravni okvir koji opisuje organski otpad, a najee ograniava rasipanje po zemljitu. Pored toga, otpad ivotinjskog porijekla poput otpada iz pripreme i konzumiranja hrane te masni ostaci klaonikog otpada i restorana moraju ispuniti EU standard za higijenu te se drati sat vremena na temperaturi od 70C, kako je to propisano u EU regulativi 1774/2002. Ova regulativa zajedno s nekim nacionalnim zakonima poput Uredbe o biootpadu opisuje procedure kako rukovati sa sirovinom procesom i materijalom nakon digestije u pogledu hranjivih tvari, zagaivaa i patogena. Kako bi se ublaio utjecaj zakonodavstva, vea se bioplinska postrojenja i kompostane za digestiju biootpada udruuju u udruge za certifikaciju kvalitete koja uspostavlja sustav samokontrole kod proiavanja. U Hrvatskoj je zabranjeno koristiti materijale ivotinjskih nusproizvoda kategorije 1 za proizvodnju bioplina. U objektima za proizvodnju bioplina ili komposta smiju se preraivati samo sljedei nusproizvodi ivotinjskog podrijetla: (a) materijal Kategorije 2, ako je preraen metodom 1 u objektu za preradu materijala Kategorije 2; (b) stajski gnoj i sadraj probavnog trakta; i (c) materijal Kategorije 3 Nusproizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni za proizvodnju bioplina ili komposta moraju biti stavljeni u tehnoloki proces to prije nakon dopreme. Do prerade dopremljeni nusproizvodi se moraju uskladititi na nain propisan Pravilnikom o nainu postupanja s nusproizvodima ivotinjskog porijekla (Narodne novine 56/06). Materijal kategorije 2 prolazi kroz preradbenu metodu 1: usitnjavanje na estice do 50 mm, zagrijavanje mase na 133C na 20 minuta pri apsolutnom tlaku od najmanje 3 bara dobivenom zasienom parom, a ostale materijal kategorije 3 mora proi pasterizaciju (usitnjavanje na estice do 12 mm, dranje na 70C neprekidno 60 minuta). Ugostiteljski otpad ima posebne uvjete opisane Pravilnikom. Ostaci fermentacije i kompost moraju udovoljiti sljedee uvjete: Salmonella: odsutna u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0 Enterobacteriaceae: n = 5, c = 2, m = 10, M = 300 u 1 g gdje: n = broj uzoraka za testiranje; m = granina vrijednost za broj bakterija; smatra se da je rezultat zadovoljavajui ako u svim uzorcima broj bakterija nije vei od m; M = maksimalna vrijednost za broj bakterija; smatra se da rezultat nije zadovoljavajui ako je u jednom ili vie uzoraka broj bakterija jednak ili vei od M; i
3

Za uvjete koje gnojivo, odnosno kompost nakon dobivanja bioplina mora ispunjavati, pogledajte Pravilnik o nainu postupanja s nusproizvodima ivotinjskog porijekla (Narodne novine 56/06)

12

c = broj uzoraka u kojima broj bakterija moe biti izmeu m i M, a uzorak se jo uvijek smatra prihvatljivim ako je broj bakterija u drugim uzorcima jednak ili manji od m. Ukoliko se za supstrat koristi otpadni mulj kod proiavanja otpadnih voda, koritenje ostatka nakon fermentacije mora udovoljiti Zakon o gnojivima i poboljivaima tla (Narodne novine 163/03 i 40/07) te ostalim vezanim zakonima koji opisuju rasipanje materijala nakon digestije po zemljitu. Mijeanje otpadnog mulja s, primjerice, stajskim gnojem ili energetskim usjevima, moe smanjiti kvalitetu dobivenog komposta pa ak i sprijeiti njegovo iskoritavanje u obliku gnojiva ili poboljivaa tla.

Savjeti
Za koritenje materijala nakon digestije mora se imati na umu: Ukoliko se koriste poljoprivredni proizvodi (biljke i stajsko gnojivo) za proizvodnju bioplina, ostatak digestije se moe rasipati po zemljitu kao gnojivo. Kod koritenja ivotinjskih nusproizvoda kategorije 2 i 3 te ugostiteljskog otpada potrebno je potivati propisane metode pripreme supstrata i higijenske uvjete komposta propisane pravnim propisima. Isto tako je vano provjeriti kako nacionalno gospodarstvo opisuje gnojiva, poboljivae tla te koliine i vremenske periode gnojidbe. Ukoliko se za dobivanje bioplina koristi organski dio industrijskog i komunalnog otpada, materijal nakon digestije se moe koristiti kao gnojivo ukoliko udovoljava odreenim uvjetima propisanih kod rukovanja biootpadom i otpadnim muljem nakon proiavanja otpadnih voda. Ukoliko je financijski neisplativo ispuniti uvjete kvalitete ostatka fermentacije da bi on postao prikladan za koritenje u poljoprivredi, moe se ispitati mogunost izdvajanje vode iz ostatka dok se kruta masa spaljuje ili deponira na odlagalite. U tom sluaju je potrebno instalirati dio za proiavanje otpadnih voda iz tekueg dijela otpadnog mulja.

13

Korak 2: Odabir okruenja za bioplinsko postrojenje (radijus od 1 km)


Prodaja energije u okruenju bioplinskog postrojenja
Danas veina bioplinskih postrojenja sagorijeva proizvedeni bioplin direktno na mjestu njegove proizvodnje. Najee se sagorijeva u postrojenjima koja istovremeno proizvode elektrinu energiju i toplinu - kogeneracijama. No, bioplin se kod nekih specijaliziranih primjena moe koristiti samo za potrebe grijanja ili dobivanja topline, a ponekad je mogue prodavati samo elektrinu energiju jer u blizini nema trita za toplinsku energiju. Naravno, odabrani nain koritenja i oblici proizvedene energije moraju biti ekonomski i ekoloki opravdani prilikom odabira okruenja bioplinskog postrojenja.

Prodaja elektrine energije


Analiza mogunosti prodaje elektrine energije mora obuhvatiti tehnike, ali i pravne aspekte: U tehnikom smislu, bioplinsko postrojenje koristi generator koji proizvodi elektrinu energiju napona od 0,4 kV. Kod ovako niskog napona, prijenos elektrine energije je povezan s velikim gubicima tako da se mora maksimalno smanjiti. Zato na prostoru predvienom za izgradnju bioplinskog postrojenja mora biti prostora za transformatorsku stanicu koja poveava napon na 10 20 kV. Transformatorska stanica zahtjeva prostor od nekih 15 m2. Na ovom naponu se elektrina energija moe prenijeti na vee udaljenosti i predavati u elektrinu mreu. Ipak, udaljenost do prikljune toke na elektroenergetsku mreu bi trebala biti to kraa4. Pri odabiru prikladnog mjesta treba imati na umu da e u veini sluajeva bioplinsko postrojenje trebati elektrinu energiju iz mree. Naime, ukoliko postoji tarifni sustav, odnosno poticajna cijena za kupnju elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, tada se vie isplati u potpunosti prodati proizvedenu elektrinu energiju po povlatenoj cijeni, a za potrebe pogona koristiti konvencionalnu elektrinu energiju. Naravno, u tom sluaju je potrebno stei status povlatenog proizvoaa. U pravnom smislu, prodaja elektrine energije je u cijeloj Europi podlijee odreenim legalnim ogranienjima. Detaljna analiza neophodnih dozvola i dokumentacije e biti obraena unutar studije pred-izvodljivosti. Kod odabira lokacije je dovoljno razjasniti da li je mogue stei status povlatenog proizvoaa (prodaja elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije s poticajima), odnosno da li je openito mogue stei status neovisnog proizvoaa elektrine energije (prodaja elektrine energije bez poticaja).

Prodaja toplinske energije


Prodaja topline iz kogeneracije je vaan dio ekonomske dobiti i ekoloke ravnotee bioplinskog postrojenja. Zato je vano prilikom odabira potencijalne lokacije za bioplinsko postrojenje procijeniti mogunost prodaje toplinske energije ili njezinog iskoritenja. U nastavku se daje pregled osnovnih karakteristika topline dobivene iz bioplinskog postrojenja: Kod instalirane elektrine snage od 500 kWel, postrojenje moe stvoriti do 600 kWth korisne topline (temperatura fluida 80C, stvara se pri hlaenju motora). Tijekom ljetnih mjeseci, korisnu toplinu je mogue u potpunosti koristiti za vanjsku upotrebu (prodaju). Meutim, tijekom zime, oko treine korisne topline je potrebno za odravanje operativne temperature fermentacije. Drugim rijeima, tijekom niskih temperatura zimskih mjeseci, mogue je odvojiti samo 400 kWth u druge svrhe.

Za vie, pogledajte Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine 67/07)

14

Bioplinsko postrojenje je u mogunosti proizvoditi toplinu vie temperaturne razine (oko 200C) putem instaliranja cirkulacijskog sustava s vrelim uljem5. Tako visoke temperature se mogu proizvesti s 150 kWth tijekom ljeta i 100 kWth zimi.

Kod odabira kupaca koji e biti prikladni za kupnju topline na veliko, potrebno je imati na umu: Najprikladniji kupci topline su oni koji imaju stabilnu potranju za toplinom tijekom cijele godine. Primjeri takve potranje mogu biti industrijski procesi (npr. suare) i poljoprivredni proizvodni pogoni (npr. uzgoj svinja i pilia). Privatne kue su manje prikladni kupci topline budui da njihova potranja za toplinom pada tijekom ljeta, a to je razdoblje kada bioplinsko postrojenje ima najvie topline za prodaju. Mogue je stvoriti vlastitu potranju za toplinom u ljeti, primjerice poput instaliranja suare za poljoprivredne i umske proizvode. Za ekonomsku izvodljivost je vano da se toplina prodaje po razumnim cijenama. Ukoliko se toplina iz bioplina koristi kao zamjenski energent kod grijaih tijela koja su do tada koristila sirovu naftu ili prirodni plin, mogue je postii prodajnu cijenu bioplina svega neto manju od prodajne cijene fosilnih goriva odnosno do razine konkurentnosti. Detaljna kalkulacija cijene topline je dio studije izvodljivosti. Kod potencijalnog kupca topline je potrebno sagledati njegovu vlastitu financijsku snagu, koliko dugo se nalazi na lokaciji, da li je njegovo poslovanje stabilno, da li ima i kakvi su mu planovi razvitka.

Savjet
Kod odabira prikladne lokacije, potrebno je analizirati te pozitivno ocijeniti slijedee kriterije u tablicama: Prodaja i kupnja elektrine energije Ime lokacije: Udaljenost od elektroenergetske mree u metrima: Napon elektroenergetske mree u blizini u kV: Prostor za transformatorsku stanicu na lokaciji u m2: Koritenje topline: Vrijednost Napomena

Za neke potrebe je mogue samo direktno koritenje poput suenja biomase na ispunoj pari motora.

15

kW Veliina postrojenja u kWel Ukupna proizvodnja topline u kWth Proizvodnja topline u ljeti Proizvodnja topline u zimi Potranja za toplinom 1 u ljeti Potranja za toplinom 1 u zimi Potranja za toplinom 2 u ljeti Potranja za toplinom 2 u zimi Potranja za toplinom 3 u ljeti Potranja za toplinom 3 u zimi Preostali dio topline tijekom ljeta Preostali dio topline tijekom zime 500 180 150 400 500 500 330

Kratki opis koritenja topline

Udaljenost do potroaa topline u metrima

16

Korak 3: Odabir lokacije za bioplinsko postrojenje


Zahtjevi prostora za bioplinsko postrojenje
Obiljeja same lokacije za bioplinsko postrojenje imaju veliki utjecaj na tehniku i ekonomsku izvodljivost projekta. Zato se lokacija mora odabrati s najvie panje prema slijedeim kriterijima:

Potrebna veliina zemljita


Bioplinska postrojenja zahtijevaju dosta prostora. Za osnovnu shemu bioplinskog postrojenja od 500 kWel potrebno je oko 4 000 m2 ili 0,4 ha. Prostor je neophodan kako bi se smjestili fermentatori, skladite za plin, kogeneracija te radni prostor. Ukoliko bioplinsko postrojenje za sirovinu koristi poljoprivredne proizvode, ovisnost o etvenoj sezoni zahtjeva skladini prostor od dodatnih 5 400 m ili 0,54 ha Navedena vrijednost odgovara biomasi s velikom energetskom vrijednosti poput kukuruza. Ukoliko se radi o biomasi koja u sebi sadri manje energije (poput stajnjaka), mora se razmiljati i o veim skladinim prostorima. Budui da je potrebna velika investicija za tako veliki hangar ili spremite, mora se paljivo izraunati da li se mogu iskoristiti postojei skladini kapaciteti proizvodnog dijela farme (tala i sl.). Ukoliko se pravilno uskladiti, biomasa (sirovina) za bioplinsko postrojenje e biti stabilna i dostupna tijekom cijele godine. Uz to, sakupljanje ostatka digestije zahtjeva skladitenje u blizini postrojenja. U mnogim zemljama se ostatak digestije moe rasipati po poljima samo tijekom ljetne sezone. U tom sluaju se mora napraviti skladini prostor za zimsko razdoblje. Veliina takvog skladita za postrojenje od 500 kWel bi zauzimalo dodatni prostor od oko 4 000 m2 ili 0,4 ha. Prema hrvatskim zakonima, ukoliko sirovinu za proizvodnju bioplina ine nusproizvodi ivotinjskog porijekla, osim stajnjaka i ostatka probave, ta sirovina mora proi pred-tretman pasterizacije ime kotao za pasterizaciju takoer zauzima prostor. Uz sam smjetaj dijelova bioplinskog postrojenja, vano je ostaviti dovoljno prostora za radni prostor i manipulaciju supstratom te dostavnim i radnim vozilima.

Prikladan pristup cestom


Budui da se na lokaciju bioplinskog postrojenja kontinuirano dovozi supstrat odnosno sirovina za proizvodnju bioplina, a odvozi fermentirani ostatak u tekuem i/ili krutom stanju, pri odabiru lokacije je neophodno osigurati dobar cestovni pristup. Poeljno je da pristup bioplinskom postrojenju ima: Izravno prikljuenje ili se nalazi u neposrednoj blizini prikljuenja na glavnu cestu. Poeljno je da glavna cesta ne prolazi kroz naseljena mjesta. Ukoliko se prolazi kroz naseljena mjesta, poeljno je da kamioni, odnosno prijevozna sredstva prevoze svjeu ili fermentiranu biomasu u zatvorenim prikolicama kako bi se ograniilo isputanje neugodnih mirisa prilikom transporta. Siguran izlaz na ulicu koji je prikladan za velika vozila.

Znaajke mjesta
U pogledu zatite krajolika, poeljno je da bioplinsko postrojenje ima lokaciju u staroj ili postojeoj industrijskoj zoni umjesto da se za njega odabire nedirnuta zelena povrina. U svakom sluaju, mora se provjeriti da li je kvaliteta tla prikladna za izgradnju bioplinskog postrojenja. To znai da: Nema podzemne kontaminacije tla, niti se ona oekuje. 17

Nema dominirajuih nestabilnosti u podzemnim karakteristikama tla, odnosno one ne zahtijevaju znaajnu dodatnu investiciju kako bi se stabilizirala izgradnja bioplinskog postrojenja.

Mogui problemi sa susjedstvom


Bioplinska postrojenja uvijek stvaraju odreene emisije u pogledu neugodnog mirisa te buke koju proizvodi generator. Zato je vano da se lokacija odabere tako da se izbjegnu mogui negativni odnosi sa susjedstvom. Kod analize tih potencijalnih negativnih odnosa, potrebno je provjeriti zakonske i realne odnose. U pravnom smislu potrebno je provjeriti: Da li postoje propisi kojima bioplinsko postrojenje treba udovoljiti kod odabira lokacije? Koje kriterije treba udovoljiti studija utjecaja na okoli? Da li postoje nacionalni propisi koji daju odreene preduvjete za bioplinska postrojenja? Na stvarnoj (realnoj) razini potrebno je ustanoviti: Da li ima stambenih naselja u blizini (ona se trebaju analizirati prema smjerovima vjetra koji su tipini za mikro-lokaciju)? Da li postoje podruja od prirodne ili kulturne vanosti u blizini? Kakvo je openito raspoloenje prema izgradnji bioplinskog postrojenja? Kakvi su razvojni planovi lokacije (prostorni planovi)?

Vlasnika prava odabranog mjesta


Odabrane lokacije se moraju sagledati i s aspekta vlasnike strukture i vlasnikih prava. Vano je odabrati zemljite koje ima jasnu strukturu vlasnika. Vlasnik zemljita bi trebao biti ili budui vlasnik ili djelomini vlasnik bioplinskog postrojenja ili bi trebao biti voljan prodati ili iznajmiti zemljite pravnoj osobi (poduzeu) koja upravlja postrojenjem za proizvodnju i koritenje bioplina. Rjeenje se moe nai i kod zemljita u vlasnitvu drave. Jedinice lokalne i regionalne samouprave (opine, gradovi i upanije) esto imaju vlastite interese za privlaenje investicija na lokalnoj razini te su stoga esto voljne ponuditi zemlju uz povoljne uvjete i ostvariti javno privatno partnerstvo.

Savjeti
Kod odabira prikladne lokacije, potrebno je analizirati i pozitivno ocijeniti sljedee stavke: Dostupno zemljite Ime lokacije: Prostor bioplinskog postrojenja (u m2): Prostor za skladitenje biomase uz postrojenje: Prostor za skladitenje biomase kod proizvoaa: Prostor za skladitenje stajnjaka (gnojavke, gnojnice): 18 Veliina Napomene

Prikladan pristup cestom Ime lokacije: Udaljenost od glavne ceste (u km): Veliina Napomene

Dodatni uvjeti za lokaciju Ime lokacije: Lokaciji je mogue pristupiti s velikim vozilima: Mala vjerojatnost zagaenja tla: Zemljite je prikladno za industrijsku gradnju: Uvjeti koje mora udovoljiti objekt za proizvodnju bioplina Propisi prostornog planiranja predviaju u blizini odrediti podruje za stambena naselja, kulturno i/ili prirodno zatieno podruje Stambena, kulturna i/ili prirodna zatiena podruja ve postoje u blizini lokacije Da Ne Napomene

Vlasnika struktura Ime lokacije: Tko je vlasnik odabrane lokacije? Da li e vlasnik lokacije biti i operator bioplinskog postrojenja (imati udio u vlasnitvu ili biti jedini vlasnik)? Da li postoji osnovna vjerojatnost da se zemljite kupi?

19

Korak 4: Optimiranje vanjskih uvjeta odabranog mjesta


Poeljni vanjski uvjeti
Izvodljivost izgradnje bioplinskog postrojenja na odabranoj lokaciji jako ovisi o vanjskim uvjetima koji prevladavaju u samom okruenju, a koji nemaju direktnog utjecaja na ekonomsku isplativost projekta. Socioloki se utjecaji lokacije i naklonost zajednice da se bioplinsko postrojenje implementira ne smiju podcijeniti.

Politika podrka
Instaliranje bioplinskog postrojenja je uvijek politiko pitanje. Razlog tomu je velika panja medija i javnosti koja se posveuje projektima koritenja obnovljivih izvora energije. Pored toga, bioplinska postrojenja u sebi sadre odreeni rizik sukoba s okolinom tako da je, za razvitak ovakvog projekta jako vano da je lokalna zajednica upoznata s dobrim i loim stranama ovakvog projekta te da je projekt openito prihvaen, odnosno da ima podrku lokalne zajednice. Podrka od strane grada ili opine te upanije se moe pokazati kljunom za realizaciju ovakvog projekta.

Regija je upoznata s radom bioplinskog postrojenja


Prinos bioplina, a time i ekonomski uspjeh bioplinskog postrojenja snano ovisi o iskustvu u upravljanju takvim postrojenjem. Postojea postrojenja pokazuju da se prinos energije moe poveati i do 25% ukoliko se postrojenje dobro upravlja i odrava. S druge strane, kod malih bioplinskih postrojenja esto nije financijski opravdano zapoljavati tehnikog upravitelja s iskustvom. Zato je vano raspitati se u regiji i ire o postojeim iskustvima vezanim za proizvodnju bioplina te saznati da li ve postoje pojedinci ili poduzea u blizini koja imaju iskustva na uspjenim bioplinskim postrojenjima. Uz to, rad na vlastitom bioplinskom postrojenju moe biti uinkovitiji ukoliko se aktivnosti postrojenja mogu kombinirati s drugim poslovima slinog profila, poput poljoprivredne udruge, prehrambeno- preraivake industrije, prodaje repromaterijala ili proizvodnje biogoriva.

Obaveza projektnog tima


Razvitak projekta izgradnje i osnivanja bioplinskog postrojenja moe imati mnotvo drutvenih prepreka. Zato je vano imati regionalni projektni tim, a naroito vou projektnog tima koji e biti na neki nain obavezan i posveen razvitku projekta. Takva osoba bi trebala imati dobro razumijevanje ekonomskih i tehnikih karakteristika postrojenja uz dobro poznavanje regionalnih i lokalnih odnosa (poeljno je da takva osoba potie ili ivi u blizini odabrane lokacije). Ukljuivanje ovakve osobe u razvitak projekta moe znaajno poveati mogunosti uspjene implementacije te skratiti vrijeme kroz izbjegavanje i rjeavanje prepreka.

Savjeti
Dobivanje politike potpore Morate biti svjesni da politika podrka nee doi sama od sebe. Ona dolazi kroz dugotrajnu i paljivu komunikaciju u kojoj se moraju jasno prezentirati regionalne ekonomske i ekoloke koristi od projekta. Isto je vano informirati na vrijeme politiare, ali i neposredne susjede o projektu bioplinskog postrojenja. Praksa je pokazala da organizirani posjet postojeim postrojenjima slinog tipa ili slinim informativnim dogaajima moe znaajno pomoi da lokalna zajednica shvati projekt, kao i koristi od njega. 20

Osiguravanje strune podrke za rad u bioplinskom postrojenju Postoje brojne mogunosti za obuku operatora bioplinskih postrojenja na nacionalnoj i EU razini. Vrlo je vano nai osobu s poeljnim tehnikih predznanjem koja e proi obuku za upravljanje bioplinskim postrojenjem. Lokalni tim za razvijanje projekta Koritenje obnovljivih izvora energije sa sobom donose brojne socio-ekonomske uinke u lokalnu zajednicu jer stvaraju potranju za radnom snagom kroz stvaranje nove gospodarske aktivnosti proizvodnje energije u ruralnim sredinama. Stvara se dodana vrijednost poljoprivrednim proizvodima, kako primarnim tako i sekundarnim, kroz energetsko iskoritavanje, a nastaje i novi proizvod gnojivo i poboljiva tla. Projekti koritenja obnovljivih izvora energije, a naroito biomase poput proizvodnje i koritenja bioplina mogu posluiti kao alat za razvitak ruralnih sredina kroz povezivanje lokalne zajednice, uprave, malih i srednjih poduzea i razliitih profila dionika.

21

You might also like