Green Garden 73 Web

Green Garden broj 73 oujak / travanj 2011.
godina XI cijena 3,50 K M
Proljetno ureenje travnjaka Uzgoj presadnica povra Cijepljenje lubenice Junoameriki moljac rajice Proljetni radovi u pelinjaku
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 iroki Brijeg BiH tel./fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com
Urednikova rije
Poetak proljea je vrijeme kad se intenziviraju radovi u vrtovima, vonjacima, vinogradima, odnosno poetak proljea je vrijeme sjetve i sadnje mnogih povrtnih kultura, cijepova vinove loze, sadnica voaka. Prve proljetne dane vrtlari koriste za ienje i ureenje travnjaka, prvu prihranu i sadnju sezonskog cvijea, voari i vinogradari za prve zatite voaka i vinove loze a pelari za pregled i proljetnu prihranu pela. Zbog svega toga i ovaj broj glasila Green Garden je posveen upravo tim aktivnostima. Za ljubitelje cvijea pripremili smo nekoliko priloga vezanih za sadnju i njegu lovor vinje, proljetno ureenje travnjake te prilog o palmama i anturiumu (flamingovu cvijetu). Stranice posveene povru su bogate prilozima od kojih posebno preporuamo prilog o uzgoju presadnica povra te prilog o cijepljenju lubenica. Za proizvoae rajice pripremili smo prilog o junoamerikom moljcu rajice (Tuta absoluta), koji je naalost prole godine otkriven na podruju BiH, a za ije praenje i suzbijanje preporuamo feromonske klopke maarskog proizvoaa Csalomon. U ovom broju glasila Green Garden najavljujemo i interesantnu akciju na Friskies-ove proizvode koja kree od 1. travnja. Tu su jo vrlo zanimljivi prilozi o etrunu, kupinama, nekim povrtnim i zainskim biljnim vrstama te prilog za pelare o proljetnim radovima u pelinjaku. Stoga vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, i saznate puno novih informacija, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti Urednitvo
Editors word
The beginning of spring is time when all activities in gardens, orchards and vineyards are intensified, meaning that beginning of spring is time when we sow and plant many vegetable crops, grape wine or fruit seedlings. Usually, first days of spring gardeners use for cleaning and decoration of lawns, first dressing and planting of season flowers, while fruit and grape growers use these days for protection of fruit trees and grape wine, and bee keepers use it for review and spring supplemental feeding of bees. This issue of Green Garden is also dedicated to these topics. For florists we have prepared several interesting reports related to planting and care of the cherry laurel, spring decorations of lawns and an article about palms and anthurium (Flamingo flower). Pages devoted to vegetables are rich with articles such as an article about growing vegetable seedlings or an article about watermelon inoculation. For tomato growers we have prepared an article about tomato leaf miner (Tuta absoluta) that was, unfortunately, discovered last year on the territory of Bosnia and Herzegovina. For monitoring and control of this pest we recommend pheromone traps of Hungarian producer Csalomon. In this issue of Green Garden we also announce an interesting promotional activity on Friskiess products, which will begin on April the 1st. You can also find articles about Citrus medica, blackberries, some vegetable and spice plants, and also report for bee keepers about spring works in the apiary. Therefore, we recommend that you read carefully and learn a lot of new information in this issue of Green Garden. If we miss something we hope you will not resent us. Editors office
Sadraj
Flamingov cvijet cvijet snage i zdravlja Lovor vinja kraljica ivih ograda Prozraivanje travnjaka s VIKING prozraivaima Proljetno ureenje travnjaka Povrtnjak u proljee Pastrnjak - malo poznata povrtnica Uzgoj presadnica plodovitog povra Kalemljene presadnice lubenice Herkules i Ouragan sistem 4 - herbicidi za nasade bez korova Simptomi nedostatka vanijih hranjivakod krumpira Junoameriki moljac rajice (Tuta absoluta) velika prijetnja proizvoaima rajice u BiH
4 5 6 7 8 9 10 12 14 15 16
Korabica - manje poznata kupusnjaa Sikirica ili jari grah Pitanja i odgovori Cimet - najstariji zain etrun najstarija vrsta agruma Atraktivni plodovi kupine Dlakavi ruiar (Rutava buba) sve znaajniji tetnik jabuke i kruke Nordox 75wg-novi bakreni pripravak na tritu u BiH Struno predavanje za vinogradare Kamo s ostatcima nakon zimske rezidbe vinove loze Proljetni radovi u pelinjaku
18 19 20 21 24 25 26 27 27 28 29
Glasilo GREEN GARDEN
Sjemenarna je od ove godine odluila Klub Green Garden uzdignuti na jednu novu razinu kako bi tijekom cijele godine mogla nagraivati vjernost svojih lanova i itatelja. lanstvom u Klubu Green Garden dobivate niz pogodnosti u naim agrocentrima u vidu posebnih akcija iz mjeseca u mjesec, raznih popusta na veinu sezonske i ostale robe iz nae iroke ponude, te bogatih nagradnih igri namijenjenih iskljuivo za lanove Kluba Green Garden. Osim raznih pogodnosti pri kupovini lanovi Kluba e redovito biti informirani o svim novostima i zanimljivostima iz svijeta poljoprivrede, o inovativnim nainima proizvodnje, njege i zatite bilja putem glasila Green Garden Ve od sljedeeg broja moete oekivati razliite nove sadraje kao to je kutak za pelare, te Green Garden besplatni oglasnik u kojem ete moi pronai za Vas zanimljive ponude, ili u kojem ete i sami moi sudjelovati, tj. davati oglase. Nastojimo biti to bolji u svemu to radimo, te ovim putem najavljujemo i poboljanja vezana za Vau lansku iskaznicu od sada e to biti magnetne kartice koje e unaprijediti Vau kupovinu u naim agrocentrima. Sve novosti koje imamo u planu zahtijevaju i dodatna ulaganja, koja naalost utjeu i na visinu lanarine, pa Vas ovim putem obavjetavamo o novom iznosu godinje lanarine koja e od sada iznositi 25 KM. Ali poveanje lanarine, kako smo ve i naveli, prate i znatno vee pogodnosti namijenjene samo za lanove Kluba. Kao i do sada neemo Vas iznevjeriti, i sve napore emo uloiti da i dalje ostanete nai zadovoljni lanovi kluba Green Garden. Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i veselimo se nastavku suradnje, a sve koji do sada nisu imali priliku biti lanovi Kluba pozivamo da nam se pridrue na obostrano zadovoljstvo i da zajedno sa nama krenete u novu avanturu kao lan Kluba Green Garden. Vaa Sjemenarna d.o.o. B RO J 7 3 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
Flamingov cvijet cvijet snage i zdravlja

Kau da kada nekome poklanjate ovaj predivni tropski cvijet zapravo mu poruujete elim ti dobro zdravlje!
Matea Pehar, dipl. ing.
Korisni savjeti
lamingov cvijet ili Anthurium se ubraja u omiljene sobne lonanice zbog svojih prepoznatljivih tamnozelenih sjajnih listova i crvenih cvjetova koji kao da su nainjeni od voska. Cvjetovi anthuriuma se sastoje od jarkocrvenog tuljca palista, koji je zapravo dio lista, i od ute cvati u obliku klipa. Iako je crvena boja zatitni znak anthuriuma, ponekad moemo pronai i cvjetove bijele ili ruiaste boje.
Njega
S obzirom na to da je anthurium porijeklom iz June Amerike, kao tipina tropska biljka zahtijeva puno svjetlosti, topline i vlage. Moramo ga drati na osvijetljenom mjestu, ali ne i na izravnoj sunevoj svjetlosti. Potrebno ga je redovito zalijevati, najbolje kinicom, s tim da supstrat ne smijemo previe navlaiti, ali ne smijemo dopustiti ni da se zemlja u posudi isui. Kao i ostale tropske biljke, i anthurium e nam biti zahvalan ukoliko ga jednom tjedno istuiramo tj. postavimo u kadu i bocom za rasprivanje prskamo po biljci. Ako nemate kinicu, tada za prskanje koristite destiliranu vodu, ili barem prokuhanu (i ohlaenu, odstajalu)
Cvjetovi Anturiuma
vodu. U svakom sluaju, biljku nemojte prskati hladnom vodom. Anthurium openito voli visoku temperaturu (ne podnosi temperature nie od 15C) i vlaan zrak, pa ga je preporuljivo dvaput dnevno (ujutro i naveer) prskati vodom, posebice tijekom zimskih mjeseci kada je u prostorijama zrak presuh zbog grijanja. Ljeti je dovoljno listove brisati mokrom spuvom koja ujedno skida i prainu s njih. Od travnja do kraja rujna biljku je potrebno intenzivnije prihranjivati tekuim gnojivom kako bi se listovi i cvjetovi pravilno razvijali, dok ve u zimskim mjesecima treba smanjiti prihranu.
nog drvenog ugljena. Dubina sadnje mora biti ista kako je biljka posaena i u starom cvjetnom loncu.
Razmnoavanje
Najjednostavniji nain razmnoavanja anthuriuma je vegetativni: reznicama stabljike, dijeljenjem korjenova grumena ili poloenicama izboja koji izlaze postrano iz osnove stabljike. Kada biljka naraste dovoljno visoko i njezina zadebljala stabljika odozdo ogoli, pomou noa odreete vrni dio stabljike i zajedno s listovima posadite u novi supstrat za zakorjenjivanje. Stabljiku koja je ostala nakon rezanja u starom loncu redovito zalijevate pa e iz njezinih spavajuih pupova potjerati mladice. Kad se mladice razviju i potjeraju vlastito korijenje, paljivo ih odvojite od matine biljke i to tako da cijelu biljku izvadite iz lonca, te pomou noa odvojite mladice koje se proteu uzdu glavnog izboja. Mlade biljke posadite u lonie napunjene pjeskovito glinastim supstratom obogaenim kompostom. Mogu se saditi pojedinano ili po 2-3 biljke zajedno. Nakon toga ih zalijte i stavite u polusjenu.
Postoje cvjetovi bijele i ruiaste boje
Ako listovi anthuriuma poute, uzrok moe biti propuh, manjak ili viak vode, ili pak hladnoa, pa biljku treba premjestiti na toplije mjesto, udaljeno od propuha, te pripaziti na zalijevanje. A ako se cvjetovi ne razvijaju ili se uope ne pojave, to znai da biljka trai prihranjivanje. Kada se biljka nalazi u hladnoj i prevlanoj sredini, mogu je napasti gljivice, pa je trebamo zatititi odgovarajuim fungicidima. Najopasniji neprijatelj anthuriuma je crveni pauk iju prisutnost moemo uoiti po bijelim vlaknima smjetenim na ilicama i na poleini listova. Najrasprostranjenija vrsta je Anthurium scherzerianum koji ima izraeni crveni tuljac, te cvat u obliku klipa. ute je, naranaste ili crvene boje.
Presaivanje
Anthurium je potrebno presaditi svake 2-3 godine. Na dno novog cvjetnog lonia stavite dosta krhotina ili kamenia (ljunak) kako biste osigurali dobru drenau. Loni moete postaviti na podloak koji stavite u ljunak (dekorativne kamenie), nasipan na neku veu plitku ukrasnu posudu. Svakodnevno pazite da na ljunku ima vode koja e isparavati i donositi potrebnu vlagu biljci. Zemlja u koju presaujete anthurium treba biti mjeavina umske zemlje i usitnjene mahovine, a moete dodati i malo odstajalog stajskog gnoja, te usitnje-
B RO J 7 3 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Lovor vinja kraljica ivih ograda

Ivica Doko, dipl. ing.
Lovor vinja je zimzeleni grm sa sjajnozelenim dugim, koastim listovima. Cvate krajem proljea bijelim cvjetiima skupljenim u uspravne grozdove, nakon ega donosi plodove u obliku crnih bobica.
Oiljavanje reznica
Najbolje vrijeme za razmnoavanje reznicama je kraj kolovoza, poetak rujna i openito jesen. Sa zdravih i lijepih biljaka uzimaju se mladi izbojci. Odreite ih u duini 15 20 cm te odstranite nekoliko donjih listova. Posadite pod stakleni pokrov u mjeavinu pijeska i treseta, nakon to ste ih uronili u hormonski prah. Prekrite ih prozirnim najlonom i ostavite tako cijelu zimu. U proljee presadite zakorijenjene reznice u posude ispunjene obinim humusom te ih stavite na zatieno mjesto u vrtu. Preporuljivo je mlade biljice zasaditi na stalno mjesto tek kad u posudi ojaaju a to je najbolje uiniti tek nakon 1 - 2 godine.
ovor vinja je brzog rasta i moe prerasti okvire grma te nakon 10 godina moe dosei veliinu 4 - 5 metra. Lovor vinja izvrsno podnosi orezivanje i moete je odravati na visini kojoj elite. Uz to, za ovakav porast mora imati idealne uvjete. Zbog tih osobina danas je gotovo nezamjenjiva kod formiranja ivih ograda.
Uzgoj i njega
Biljka dobro podnosi sjenu, premda bolje uspijeva na sunanim poloajima. Trai dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac, u tom sluaju listovi dobiju ukastu boju. Vrlo je zahvalna biljka za ive ograde s obzirom da lijepo izgleda kroz sva godinja doba. Preporua se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 23 biljke na jedan metar duljine. Kao ivicu mlade biljke iajte u visinu i irinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporua se orezivanje u oujku i lipnju na nain da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete eljenu visinu, grm samo odravajte ianjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te jo jednom u kolovozu ili rujnu. Mlade grane, koje kreu blie korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnoje grma koje esto ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite sredite grma kako bi ga prozraili. Listovi ipak mogu stradati od hladnih sjevernih vjetrova te na proljee dobiju mrlje sline opeklinama, takve listove, jednostavno, odreite karama. Bez brige, mogunost stradanja ograniena je samo na mlae listove koji nisu dovoljno ovrsnuli do zime i to na vrlo niskim temperaturama.
B RO J 7 3 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 . Lovor vinja se lako oblikuje
vi i bobice anja! Listo P sadre lovor vinje iselinu i novodinu k trovni! cija u vrlo o zbog toga s
Plodovi lovor vinje su otrovni
Presadnice lovor vinje u rasadniku
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi dendromaterijala imaju i kontejnirane sadnice lovor vinje razliitih visina.
Prozraivanje travnjaka s VIKING prozraivaima

Zato prozraivati?
U proljee kada trava poinje vegetirati, esto primjeujemo da na travnjak vie nema svoj stari sjaj i inimo to moemo kako bismo ga uinili ljepim, guim, zelenijim. Na savjet je: Prozraite ga s VIKING prozraivaem!
ako bi trava mogla rasti, potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. Meutim, vremenom se na tlu travnjaka stvara filc od uvele trave, te raste mahovina i korov koji sprjeavaju neometan dotok ovih tvari. Prozraivanjem se taj sloj otklanja.
Kada prozraivati?
Prozraivanje se preporuuje u proljee i kasnu jesen. Ljeti i zimi se nikako ne preporua radi ekstremnih uvjeta, koji bi mogli dovesti do oteenja korijenja.
je pouzdan znak da noevi zadiru preduboko. Zraiti treba u ravnim paralelnim redovima. Ukoliko u travnjaku ima puno filca od uvele trave, jo jedanput prozraiti pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prvi niz redova. Pri tome treba paziti da prije okretanja VIKING prozraivaa noevi za prozraivanje budu podignuti. VIKING prozraiva se gura ujednaenim radnim tempom, a stajanje na jednom te istom mjestu dok su noevi sputeni treba izbjegavati. Kada ureaj stoji na mjestu, noeve treba podignuti.
Koliko esto prozraivati?

Jednom godinje, a na starim povrinama sa puno korova i filca od uvele trave se moe prozraivati i dva puta, dakle, jednom u proljee i jednom u jesen. Pri tome zadrite na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio prozraivati.
to initi nakon prozraivanja?

Nakon prozraivanja Vaeg travnjaka otpatke od prozraivanja je potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. Ukoliko Va VIKING prozraiva nema ve ugraenu korpu za hvatanje otpadaka, to najbolje moete uiniti tako da svojom VIKING kosilicom prijeete preko travnjaka, koja e ostatke pokupiti u korpu za travu. Zatim travnjak jednakomjerno posuti sa duinim gnojivom. U sluaju da ima ogoljenih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka, travu ponovo posijati. Na posljetku dodati pijesak na travnjak, kako tlo ne bi prebrzo otvrdnulo, te dobro natopiti travnjak. Nakon prozraivanja, travnjaku je potrebno nekoliko tjedana kako bi se regenerirao, te se ne preporuTip motora elektrini 1.600 W B&S serija 675 5,5 KS RS Opis Korpa za travu 50 l volumen, odgovara za LE 540, LB 540 VDE provjereni elektrini sigurnosni kabel, gumeni (H 07 RN-F), 15 m duine
a kositi u ovom vremenu. Ne hodati po travi. Izbjegavati bilo kakvo optereivanje travnjaka.
obilno zalijevanje trave poboljava produbljivanje korijena trave. VIKING prozravai brinu da dugorono imate mnogo zabave sa Vaim travnjakom. Sa svojim fiksnim metalnim otricama doprinose tome da Vae travnate povrine dobiju ono to im je potrebno: zrak, vodu i hranjive tvari za gust rast i zasieno zelenilo. Korov, mahovina, stari otkosi i iroko rasprostranjeni filc se kod prozraivanja odstranjuju iz trave. Travnjak se vertikalno narezuje kako bi se ponovno osiguralo dobro prozraivanje i korijenu dovele hranjive tvari.
Pokretanje/ zaustavljanje
Kako prozraivati?
Uoi prozraivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu VIKING kosilicom (2-3 cm). to se nie pokosi, to je rezultat bolji i to je lake raditi. Pri tome tlo ne smije biti niti previe mokro, a niti previe suho. Ne smije se zraiti preduboko tlo bi trebalo biti samo zagrebeno, kako bi se izbjeglo oteivanje korijena trave. Noevi bi trebali zadirati u zemlju samo 2-3 mm. Ukoliko se Va VIKING prozraiva sam kree prema naprijed, to
Model LE 540 LB 540 Pribor AFK 050 Kabel Broj artikla 6290 011 5600 6290 011 3100 Broj artikla 6910 700 9600 0000 881 5415
Rezultat
Voda i hranjive tvari lake prodiru u zemlju i do korijenja trave. Travnjak postaje otporan na bolesti, suu, vruinu, hladnou, a otvrdnuto, ugaeno tlo se rastrese.
to jo moete uiniti nakon prozraivanja?

Travu redovito zalijevati, ovisno o vremenu, ali najmanje jednom tjednom. PRAVILO: Travnjak se zalijeva rijetko, ali obilno. Rijetko i
Radna irina 38 cm 38 cm
Podruje radne dubine 25 mm, 6-struko podesivo 25 mm, 6-struko podesivo
ES/MS HS/MS
Proljetno ureenje travnjaka

Matea Pehar, dipl. ing.
vi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjeaj, odnosno daje nam odreenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Meutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da biste dobili travnati pokriva. S dola-
S dolaskom proljea intenziviraju se radovi na odravanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno prihranjivanje, uklanjanje korova i dosijavanje. Iako je na prvi pogled rije o jednostavnim postupcima, ipak je nuno poznavati i neke bioloke osobitosti trave
skom toplijih dana slijedi generalno ienje travnjaka od nakupina otpalog lia, polomljenih granica s okolnih drvea kao i ostalih neistoa koje noene vjetrom zavre na naim zelenim povrinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja e naem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba
obaviti koristei namjenska gnojiva za travnjake.
Prihranjivanje travnjaka poetkom proljea

S dolaskom proljea trava intenzivnije poinje rasti te zemlji treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba vie puta od konca oujka do
srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nune za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tritu moete pronai i eljezni sulfat (FERO PLUS) namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili uenje trave nastaje kao posljedica nedostatka eljeza i potpuno se moe ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata ime trava dobiva prirodno modru boju. Preporua se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. Osim Fero plusa na tritu postoje namjenska gnojiva za travnjake. Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokoenu travu odstranimo s travnjaka jer, u protivnom, moe doi do nastanka tzv. elavih mjesta. U pravilu, tijekom proljea trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nuno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Meutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag ve se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedea kosidba mora biti pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.
Dosijavanje travnjaka
Ljubitelji travnjaka su esto u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog nae relativno surove klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati zbog ega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. elava mjesta se moraju dosijavati i to tako to po njima razbacamo odgovarajuu koliinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,51 cm i redovito zalijevamo. Sreom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) ije je sjeme obloeno zemljom i hranjivom. Na taj nain sjeme sto posto nie i zahvaljujui dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj nain za kratko vrijeme dobit emo travnjak kakav smo oduvijek i eljeli.
Travna smjesa za dosijavanje travnjaka
Namjenska gnojiva za travnjake U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu moete nabaviti namjenska gnojiva za travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadre i mikrohranjiva, neophodne za normalan rast travnih vrsta.
Gnojiva za travnjake B RO J 7 3 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Povrtnjak u proljee
Velimir Lasi, dipl. ing.
Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobiajen tijek. Poetak veljae bio je neuobiajeno sunan i topao tako da su mnogi proizvoai na vrijeme obavili mnoge radove u polju i vrtu. Posebno je to vano za proizvoae mladog krumpira koji su, za razliku od prole godine, sadnju obavili na vrijeme.
Presadnice tikvica u toploj lijehi
doista, veliki proizvoai povra iz june Hercegovine, posebice proizvoai mladog krumpira, na vrijeme su obavili sadnju, za razliku od prolih godina kada je ona kasnila skoro i mjesec dana. Osim krumpira, u tijeku je i sadnja luka iz luice, te sadnja presadnica povra u zatiene prostore koji imaju mogunost grijanja.
Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

Razumljivo da su navedeni podaci iz tablice orijentacijski jer sami rokovi sjetve ovise o vladajuim klimatskim imbenicima, to najbolje i pokazuje ova godina. Meutim, moramo spomenuti da se u mjesecu travnju prakticira i sadnja presadnica povra, koje se mogu nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu i ove su VRSTA POVRA MRKVA CIKLA PERIN RADI PAROGA TIKVICA RAJICA PAPRIKA GRAH MAHUNAR GRAH ZRNA KRASTAVAC
godine osigurali veliki broj kontejniranih presadnica povra, ijom se sadnjom ostvaruju znatno vei prinosi. U ponudi se nalaze razliite sorte rajice, paprike, patlidana, krastavaca, tikvica, lubenica, dinja i ostalog plodovitog povra. Nije nebitno napomenuti kako svaka navedena vrsta (ali i sorta) ima specifine zahtjeve u pogledu razmaka sadnje, gnojidbe i njege, te dodatne informacije moete traiti kod agronoma iz savjetodavne slube.
Sadnja povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

Pored navedenih vrsta povra, tijekom oujka na otvoreni prostor sade se i prijesadnice proljetne salate, ranog kupusa, ranog kelja, artioke i paroge. Kao to se vidi iz tablica, povrtlari u ovom razdoblju imaju pune ruke posla, a nadati se da ove godine nee zaboraviti primijeniti zatitna sredstva kako bi tlo zatitili od zemljinih tetnika. VRIJEME SJETVE 01. 03. - 30. 04. 10. 03. - 15. 04. 01. 03. - 15. 04. 01. 03. - 10. 04. 01. 03. - 20.03. 15. 04. - 30. 04. 01. 04. - 20. 04. 10. 04. - 20. 04. 01. 04. - 30. 04. 01. 04. - 30. 04. 01. 04 - 30. 04.
Mlade presadnice lubenice
Mladi usjev mrkve
KOLIINA SJEMENA (m2) 4 3 3 5 10 1 5 6 13 14 2-3 sjemenke u kuicu
VRSTA POVRA PAPRIKA RAJICA PATLIDAN
BROJ PRIJESADNICA (m2) 14 5 5
VRIJEME SADNJE 10. 04. - 30. 04. 10. 04. - 30. 04. 20. 04. - 30. 04.
Pastrnjak- malo poznata povrtnica

Morate priznati da od svih vrsta povra najmanje poznajete pastrnjak. Ali, to ne znai da on nema svoje vrijednosti. Dosta je slian perinu korjenau, pa se pri kupnji kesica povra esto zna, poput kukavijeg jajeta, ubaciti u nabavnu koaricu
oli ste doma i, ne znajui, posijali pastrnjak. Vjerujte, niste nimalo pogrijeili jer se radi o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povra izdvaja visokim sadrajem minerala. Od toga polovicu ini kalij a nije zanemariv ni sadraj kalcija i fosfora te magnezija, sumpora i eljeza. Naa slubena medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povra, dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u lijeenju stenokardije i neuroza. Nekada se pastrnjak koristio kao sredstvo za izluivanje vode iz organizma, protiv nadimanja i groznice, kod nekih bolesti bubrega i eludca, te protiv reumatinih tegoba.
mena na etvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presauju na konaan razmak od 15 cm u redu. Dakle, pastrnjak je nuno prorijediti kad su izdanci dostigli 3 cm visine. Nasad se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito zalijeva. Tijekom jeseni, im lie odumre, uberite pastrnjak jer je korijen spreman za berbu im se razvije. Meutim, pastrnjak nije osjetljiv na studen, to znai da se moe ostaviti na gredici tijekom cijele zime.
Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine rije je o vrijednoj namirnici. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u mijeane salate. Posebno je pogodan za osobe s probavnim smetnjama jer bitno pospjeuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i greva u crijevima. Moe se konzumirati i sam, odnosno kuhan kao i ostalo povre, premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. Pastrnjak se oduvijek uzgajao kao povre, zain i ljekovita biljka.
Nadzemna stabljika s listovima
On je i danas u mnogim zemljama omiljeno povre. Biljka se cijela koristi za jelo. U svim dijelovima ima mnogo eterinog ulja (i do 3,5%). Korijen biljke je mesnat, bijel, slatkast i vrlo hranjiv, okusa nalik perinu ili celeru. Treba ga brati u jesen ili zimu i to samo listove od mlade biljke, prije no to je izbacila stabljiku. Okus korijena divljeg pastrnjaka mnogo je otriji od onog kultiviranog, zbog ega ga treba prethodno prokuhati u slanoj vodi. Skuhani, izrezani korijen moe se upotrebljavati kao i mrkvin.
Nain proizvodnje
Preteito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Sjetva se vri tijekom oujka ili travnja u brazde/ redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Poto sjeme ima neto slabiju klijavost, treba ga gue sijati tj. nuno je utroiti 6-7 grama sjeZadebljali korijeni pastrnjaka
10
Uzgoj presadnica plodovitog povra

Dr. sc. Boidar Benko
ri uzgoju povra iz presadnica troi se vie ljudskog rada nego izravnom sjetvom sjemena, ali ima vie drugih prednosti to u konanici pojeftinjuje proizvodnju. Prednosti uzgoja iz presadnica su: vea iskoristivost sjemena zbog povoljnijih uvjeta klijanja sjemena i nicanja biljaka, ranija proizvodnja na otvorenom, odnosno, bolja godinja izmjena kultura i vee iskoritenje proizvodnih povrina, izbor boljih i ujednaenijih biljaka za sadnju, to rezultira ujednaenijim rastom i dospijevanjem u tehnoloku zrelost te veim prinosom, manje gaenje tla i trokovi rada strojeva zbog smanjenog broja kultivacija i aplikacija pesticida, laka i jeftinija kontrola korova, bolesti i tetnika.
*Sjemenarnini Agrocen tri u Mostaru i irokom Brijeg u za predstojeu sezonu pripre mili su veliki izbor vrsta i sorata plodovitog povra (pa prika, rajica, krastavac, patlid an, tikvice, dinje, lubenice).
Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjee iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i nainu uzgoja, presadnice plodovitog povra (rajica, paprika, krastavac, patlidan, dinja, lubenica, tikvice) najee se proizvode u zatienim prostorima, a sade na otvorenom ili u zatienim prostorima.
Goli korijen ili korijen s grudom

Sve tehnologije uzgoja presadnica mogu se podijeliti u dvije skupine: uzgoj presadnica golog korijena
Uzgoj presadnica u kocki
i uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena. U uzgoj presadnica golog korijena spadaju sve tehnologije uzgoja presadnica povra u kojima se proizvedene presadnice za sadnju upaju iz tla ili nekog drugog supstrata. Pritom sitniji dijelovi korijena ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zatien u transportu i sadnji. Glavni je nedostatak ove tehnologije to razdoblje due od nekoliko sati izmeu upanja i sadnje uzrokuje gubitak turgora listova (presadnica izgleda uvelo), vei je zastoj u rastu i gubici u primitku presadnica. Za razliku od presadnica golog korijena, presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, razliita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroka rada, zbog jednakog razmaka izmeu biljaka postie se vea ujednaenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Ova tehnologija omoguuje bolje iskoritenje sjemena i osigurava tonije planiranje sjetve za odreenu dinamiku sadnje, odnosno,
berbe. Budui da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je odreena koliina vode i biljnih hranjiva, sprijeeno je isuivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktino nema zastoja u rastu. Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se odreeni broj dana skladititi. Najvanije tehnologije uzgoja presadnica s grudom supstrata su: uzgoj u papirnatim loniima, uzgoj u preanim blokovima i, kao najrairenija, uzgoj u kontejnerima.
Uzgoj presadnica u kontejnerima

Kontejneri se izrauju od polistirena ili polietilena visoke gustoe. Duine su od 50 do 60 cm i irine od 30 do 40 cm, tako da se na m2 povrine moe smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promjeru lonia, njihov je broj od 20 do vie od 200 u kontejneru. Svaki loni na dnu ima otvor za procjeivanje suvine vode. Punjenje lonia supstratom, pravljenje udubina na povrini supstrata, sjetva sjemena, pokrivaMlada presadnica iz kontejnera
nje vermikulitom i vlaenje vodom obavljaju se runo ili pomou linije za sjetvu. Runa sjetva se moe obaviti u sanduie napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lonia. Poslije sjetve sanduii ili kontejneri se dre jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka (klima komori). Nakon jednog ili vie dana, kad zapone klijanje, kontejneri se prenose u zatieni prostor, gdje se postavljaju jedan do drugoga. U zatienom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla, kako bi se sprijeilo proratanje korijena kroz otvor na dnu lonia. Strujanje zraka ispod kontejnera (zrani rez korijena) potie savijanje glavnog korijena unutar lonia i razvoj postranih korjenia koji prorastaju supstrat. U uzgoju presadnica plodovitog povra (rajica, paprika, patlidan), u fazi razvijenih kotiledona i pojave prvog pravog lista provodi se pikiranje, odnosno, presaivanje na vei razmak. Ovim stresom potie se razvoj postranog korijenja. Raj-
11
Kontejneri za proizvodnju presadnica
Uzgoj presadnica u zatienom objektu
Presadnice salate
ica se pikira u kontejnere sa 40 do 60 lonia, paprika u kontejnere sa 60 do 80 lonia, a patlidan u kontejnere sa 40 lonia. Krastavci, tikvice, dinje i lubenice, koji se u posljednje vrijeme takoer sve vie proizvode iz presadnica se ne pikiraju.
Uvjeti uzgoja presadnica

Za proizvodnju kvalitetnih presadnica u zatienom prostoru potrebno je odravanje odgovarajue temperature i relativne vlanosti zraka te vlage i razine hranjiva u supstratu. Vlanost supstrata se odrava zalijevanjem s 1 do 1,5 l vode po kontejneru dnevno. Za prihranu presadnica se koriste ili folijarna gnojiva ili vodotopiva nakon ije je primjene potrebno isprati lisnu povrinu kako ne bi dolo do oegotina. Prije presaivanja na otvoreno presadnice trebaju proi proces kaljenja koji se sastoji u postupnom sve jaem provjetravanju zatienog prostora i sniavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima. Kaljenje zapoinje 7 do 14 dana prije presaivanja. Za lake vaenje presadnica s cijelom grudom supstrata iz lonia kao i manje izraenom stre-
su biljaka nakon presaivanja na otvorenom potrebno je pred sadnju prestati navodnjavati. Nakon sadnje e voda iz okolnog vlanijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omoguiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlanija od okolnog tla, voda otjee iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje, moe doi do venua posaenih presadnica.
proizvodnje presadnica do jedne treine. Dobra presadnica ima najmanje 20 g, 7 razvijenih listova i ve vidljivi zametak cvata. U zimskim uvjetima za proizvodnju presadnica paprike potrebno je do 12, a u proljetnim do 8 tjedana. Za nicanje optimalna je temperatura 21 do 28 C, a do punog otvaranja kotiledona, odnosno, biljaka prikladnih za pikiranje potrebno je 12 do 18 dana. Pikira se u kontejnere veliine lonia 35 do 50 cm3 (60 do 80 lonia po kontejneru). Za dobro ukorjenjivanje vana je temperatura supstrata (22 do 24 C). Nakon nicanja izravne sjetve i ukorjenjivanja pikirane paprike temperatura se sniava na 18 do 23 C.
60 do 70 dana presadnice e imati 5 do 7 listova i zametak prvog cvijeta, a debljina stabljike bit e 5 do 8 mm. Za dobar razvoj korijena, kao glavnog preduvjeta normalnog rasta biljke, potrebna je temperatura tla ili supstrata od 20 C.
Krastavci trebaju toplinu

Zbog velike potrebe topline u poetnoj fazi rasta krastavci se uzgajaju iz presadnica. Za brzo klijanje i nicanje optimalna je temperatura 27C, to omoguuje nicanje za 2 dana. Nakon toga se snizi temperatura na 21C danju i 19C nou. Pri temperaturi iznad 27C treba prozraivati plastenik. Ako je planirano pikiranje, sjemenke se siju u sanduie na razmak 3 x 3 cm i u fazi otvorenih kotiledona pikiraju u lonce promjera 10 do 12 cm ili kontejnere veliine lonia 200 do 300 cm3. Prvih nekoliko dana malo se podigne temperatura da se pospjei ukorjenjivanje. Tijekom uzgoja presadnice ne smiju zasjenjivati jedna drugu. Dopunsko osvjetljenje moe poboljati kvalitetu presadnica i skratiti proizvodnju za nekoliko dana. Pri optimalnim uvjetima za uzgoj presadnica potrebno je 25 do 30 dana. One su onda 20 do 25 cm visoke sa 4 do 6 listova.
Dopunsko osvjetljenje krae vrijeme proizvodnje

Od sjetve u sanduie ili kontejnere sa 400 do 450 lonia do nicanja odrava se temperatura od 20 do 25 C. Nakon otvaranja kotiledona pikira se u kontejnere veih lonia (40 do 60 lonia po kontejneru) ili u lonce do 500 cm3, ovisno o planiranom razdoblju uzgoja, koje moe biti 40 do 90 dana. Nakon primitka i pojave prvog pravog lista moe se sniziti temperatura na 11 do 13 C kroz 10 dana do 3 tjedna (pri slabijem osvjetljenju due), do razvoja drugog lista. U to se vrijeme zamee prvi cvjetni grozd. Nie temperature uvjetuju vee kotiledone, deblju stabljiku, manji broj listova do prvog cvata i vei broj cvjetova na prvom i drugom cvatu. Dopunsko osvjetljenje moe skratiti vrijeme
Sporiji rast patlidana

Uzgoj presadnica patlidana ne razlikuje se bitno od uzgoja paprike. Najbolje presadnice mogu se dobiti uzgojem u grijanim zatienim prostorima sjetvom u kontejnere veliine lonia od 35 do 100 cm3. Kako patlidan na poetku vrlo sporo raste, za oko 50 dana presadnice u manjim loniima imat e 3 do 4 prava lista, a promjer stabljike pri osnovi bit e 2 do 3 mm. Uzgojem u veim loniima kroz
Kontejnirane presadnice krastavca
Kontejnirane presadnice paprike
12
kao npr. Macis, S1, Emphasis i sline. Razlog zbog ega se kao podloga koristi tikva je taj to ona ima jak korjenov sustav, s vrlo visokom otpornou na bolesti i nematode. Danas se u nekim zemljama kao Grka i Italija cijepljenje obavlja na 80% povrina. A osnovne prednost cijepljenja lubenice na tikvu iznosimo po dolje navedenim stavkama: - vea otpornost na bolesti i nematode, - na istoj povrini cijepljenja lubenica se moe uzgajati ak 8-10 godina, - vea otpornost na hladnou (rast biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C, a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C), - jaki porast biljke, to rezultira manjim sklopom (cijepljene 2,5-3 biljke na 1 etvorni metar, necijepljene 6-7 biljaka na metar etvorni), - plodovi su vei i prinos je vei.
Kalemljene presadnice lubenice

Proizvodnja lubenice na umornim tlima dosta je upitna. Naime, za postizanje visokih uroda lubenice, tlo mora biti odmorno i bez prisutnosti zemljinih bolesti, koje u pojedinim godinama mogu u potpunosti unititi proizvodnju. Posebno su upitna zemljita na kojima se lubenica i dinja uzgaja u monokulturi nekoliko godina
Ivan Peri, dipl. ing.
centri u MoSjemenarnini Agro ijegu u postaru i irokom Br vra imaju i nudi presadnica po ce lubenice cijepljene presadni
Pripreme za kalemljenje
Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere s 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Nakon 2 - 4 dana sije se podloga tj. tikva u plastinim kontejnerima promjera 8-12 cm. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. Prvo se na tikvi otrim noem ili rukom odstrani vegetacijski vrh, a zatim se na tom mjestu (izmeu kotiledona) pravi otrim noem ili iletom procjep duine 1-1,5 cm. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsjee se 1,5 cm ispod kotiledona. Potom se zaree na klin tako da legne u procijep na tikvi. Kada je lubenica stavljena u procjep privrsti se posebnom tipalicom za tu namjenu. Ovim postupkom cijepljenje je zavreno. Iako je malo zamren za objasniti, postupak kalemljenja lubenice na tikvu vie je nego jednostavan. Meutim, potrebno je voditi rauna da se s kalemljenjem nipoto ne kasni, ve da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja, odnosno, u fazi razvijenih kotiledona a to je ranije pomno i opisano. I na kraju, spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka poinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih. Zar je potrebno jo to i nadodati
vjedoci smo injenice kako smo zbog malih i rascjepkanih obradivih povrina u krevitoj nam Hercegovini lubenicu i dinju prinueni iz godine u godinu saditi na jednim te istim povrinama. A rije je o povrtlarskim kulturama za iju uspjenu proizvodnju moramo osigurati nove, ranije manje ili nikako koritene obradive povrine. Poto nam toga vie nego manjka, proizvodnja lubenice na otvorenom
i u plastenicima posljednjih nekoliko godina postala je vrlo riskantna. Proizvoae tako najvie mue bolesti korjenova sustava koje se razvijaju u sprovodnim snopiima. Tu se u prvom redu misli na Fusarium i Verticilium vrste. Ti uzronici bolesti su prisutni na gotovo svim tlima, a pogotovo na onima gdje je ve uzgajana lubenica i dinja. Bolest za svoj razvoj trai povoljne uvjete, a to je visoka temperatura i visoka vlaga u tlu. Biljke napada u ranoj fazi uzgoja, pa ak i u rasadu. U poetku bilj-
ka usporeno raste, postupno vene tj. gubi turgor od sredine vrijee prema vrhu, to na kraju moe dovesti i do potpunog propadanja nasada. Takvo zemljite vie nije preporuljivo za uzgoj lubenice najmanje 4-5 godina.
Znaaj kalemljenja lubenice

Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvoae lubenice da razmiljaju o cijepljenju, odnosno kalemljenju lubenice. Za tu svrhu kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridi tikava
Cijepljena presadnica lubenice
S cijepljenim presadnicama visoki urodi
14
Herkules i Ouragan sistem 4 herbicidi za nasade bez korova

Na tritu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su raeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Najvei broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske i Srbije, a manji dio iz drugih europskih zemalja.
Ivica Doko, dipl. ing.
straivanja koja su raena tijekom proljea i poetkom ljeta pokazuju odline rezultate djelotvornosti ova dva herbicida na korove. Istraivanja su raena najvie u vinogradima i vonjacima ali i na drugim povrinama gdje jednogodinji, ali i viegodinji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga, obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na razliite viegodinje korove s dubokim korijenjem ili rizomima (zubaa, slak, kupina, draa, razliito iblje i dr.). Za suzbijanje jednogodinjih travnih i irokolisnih korova u vinogradima i vonjacima koriste se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Povrine na kojima je koriteno sredstvo ne smiju se obraivati najmanje 7 dana nakon primjene. Za suzbijanje viegodinjih korova te viegodinjih korova s izrazito dubokim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi od (8-12 l/ha Herkules) i (4-8 l/ha- Ouragan Sistem 4). Za suzbijanje ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proi najmanje 2-3 tjedna od
prskanja, da bi se povrine mogle obraivati. Za predetveno suzbijanje korova u itaricama koji ometaju normalnu vridbu Herkules se koristi 14 dana prije etve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vridbe ne smije se koristiti za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povra. Osim ovoga Herkules i Ouragan sistem 4 koriste se i na neobraenim (nepoljoprivrednim) povrinama u vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-10 l/ha uz utroak 600 litara vode po hektaru. S druge strane, primjena Herkulesa i Ouragan Sistema 4 u umarstvu je viestruka. Prije svega, koriste se u umskim rasadnicima primjenom izmeu redova (uz koritenje titnika) u dozi 3-5 l/ha. Herkules i Ouragan Sistem 4 se koriste i u nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj povrini u proljee (oujak ili travanj), ili u jesen (rujan listopad), u vrijeme mirovanja etinjaa a rasta korova. Koriste se i poslije iste sjee uma u pripremi povrine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svjee posjeenih panjeva u razdoblju kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2%.
Herkules odlino rjeenje za sve korove
Ouragan Sistem 4 je posebni totalni herbicid koji sadri i okvaiva, te zbog toga ima izrazito dobro djelovanje na mnoge korove. Razvrstan je izvan skupine otrova na Listi otrova. U primjeni nije opasan za pele, gujavice te ne oteuje mikrobioloku aktivnost tla.
Mrkva u traci precizna sjetva

a tritu su se pojavile trake razliite duljine (najee pet metara) u kojima se ve nalazi sjeme mrkve spremno za sjetvu. to to znai? To znai da su u navedenoj traci sjemenke posloene na pravu udaljenost, to u mnogo emu olakava sami moment sjetve. Meutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u sluajevima kada
smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino - mrviasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako e biljke napredovati samo uz dovoljnu koliinu hranjivih elemenata. Poto smo traku poloili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za kratko vremensko razdoblje dolazi do razlaganja trake zbog ega se razvija i ekoloka energija koja
pospjeuje poetni rast sjemena. Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija
15
Simptomi nedostatka vanijih hranjiva kod krumpira

Josip Brkljaa, ing.
Gnojidbom krumpiru treba osigurati dovoljne koliine hranjiva za brz razvoj lisne mase, ali ne za prebujan rast, jer se takvom gnojidbom odgaa zametanje i rast gomolja. S druge strane, nedostatak hranjiva moe uzrokovati prerano dozrijevanje.
oremeaju u ishrani krumpira nastaju na prekiselim (s niskim pH) ili prelunatim tlima (s viim pH vrijednostima). Kod vrijednosti pH 5 ili nie krumpiru postaju slabije pristupani kalcij, magnezij i fosfor. Kod niskih pH vrijednosti moe se javiti i ispiranje magnezija. Kod uzgoja krumpira na tlima s pH 7,5 i viim javljaju se simptomi nedostatka bora, bakra, mangana i cinka. Kod tih pH vrijednosti esto se i fosfor vee u kalcijeve fosfate pa postaje manje pristupaan. Cijela biljka krumpira poprima uto-zelenu boju. Mladi listovi ostaju zeleni, dok stariji listovi postaju uti do svijetlosmei i postupno odumiru. Nedostatak ovog hranjiva posebno je izraen na pjeanim tlima uz intenzivno natapanje, gdje dolazi do ispiranja nitrata.
Nedostatak duika
Nedostatak fosfora
Nedostatak ovog hranjiva manifestira se zakrljavanjem cijele biljke. Listovi su tamnozeleni i rub im se uvija prema gore. esto se javlja i ljubiasta boja. Uvijanje listova je vee to je vei nedostatak hranjiva. Nedostatak se javlja na kiselim ali i vrlo alkalnim tlima, vrlo esto za hladnog i mokrog razdoblja.
Nedostatak kalcija
Liske listova se uvijaju prema gore i postaju klorotine sa smeom pjegavou. U gomoljima krumpira se u provodnom prstenu pojavljuje smee obojenje. Nedostatak ovog hranjiva izraen je na kiselim tlima i za jakih sua.
Nedostatak kalija
Biljke su zakrljale, a mladi listovi su naborani i rub im se uvija prema dole. Liske listova esto poprimaju crnu pigmentaciju. Na starijim listovima pojavljuju se nekroze kod kojih se rub esto sui. Ovi simptomi se najprije javljaju na niim listovima busa, potom na srednjim a kasnije i na vrnim.
Nekrotizirani dijelovi rasprostiru se simetrino u odnosu na glavnu ilu liske, a njezini krajevi ostaju zeleni. Simptomi su izraeniji na starijim listovima. Nii listovi i cima odumiru. Nedostatak se javlja na kiselim i pjeanim tlima u kinim godinama.
ju i uvijaju se prema gore. Lisno tkivo tamni i propada. Pomanjkanje ovog hranjiva javlja se na tlima bogatim vapnom.
Nedostatak eljeza
Rast biljke se usporava, mladi listovi su uti, gotovo bijeli. Vrhovi liski listova zadravaju najdulje zelenu boju. Na liskama se pojavljuje ozelenjivanje ila. Pomanjkanje se javlja na tlima bogatim vapnom s vrijednostima pH iznad 6,8.
Nedostatak magnezija
Na mladim liskama listova pojavljuje se intervalna kloroza i smea pjegavost koja se razvija u pale i nekrozu.
Nedostatak bora
Nedostatak ovog hranjiva kod krumpira izaziva bunavost biljke. Odumiru toke rasta stabljika i razvijaju se boni izboji. Liske listova odeblja-
16
Junoameriki moljac rajice (Tuta absoluta) velika prijetnja proizvoaima rajice u BiH
Junoameriki moljac rajice (Tuta absoluta Meyrick) na naim prostorima prvi put je zabiljeen 2010. u Hercegovini, dok je na podruju Mediterana prisutan od 2006. godine. Porijeklom je iz June Amerike, gdje se zadnjih 30 godina smatra ekonomski najznaajnijim tetnikom rajice.
Dr. sc. Ivan Ostoji
Porijeklo i rasprostranjenost tetnika

Junoameriki moljac rajice (Tuta absoluta) opisan je jo 1917. godine, a do poetka 80. godina prolog stoljea spominje se u veini junoamerikih zemalja (Argentina, Bolivija, Brazil, ile, Ekvador, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuela). Zbog mogueg unosa od 2004. godine je bio uvrten na A1 karantensku listu europskih i mediteranskih zemalja (EPPO), a ve je 2006. godine prvi put slubeno potvren u panjolskoj. U naredne se tri godine vrlo brzo proirio po itavom Mediteranu i sporadino u nekim sjevernijim zemljama. Do kraja 2010. godine nalaz je potvren u sljedeim zemljama: Francuska, Italija, Malta, Grka, vicarska, Portugal, Turska, Velika Britanija, Maarska, Maroko, Alir, Tunis, Libija, Hrvatska i Albanija. tetnik se sada nalazi na EPPO-voj A2 listi karantenskih
unoameriki moljac rajice (Tuta absoluta Meyrick) na naim prostorima prvi put je zabiljeen 2010. u Hercegovini, dok je na podruju Mediterana prisutan od 2006. godine. Porijeklom je iz June Amerike, gdje se zadnjih 30 godina smatra ekonomski najznaajnijim tetnikom rajice. Zbog svog porijekla domai naziv je junoameriki moljac rajice, premda se ponegdje koristi lisni miner rajice kao rezultat prijevoda engleskog naziva (Tomato leaf miner ). S obzirom da se radi o vrlo opasnom tetniku, moramo upozoriti na njegovo brzo irenje i moguu pojavu u itavoj zemlji i upoznati proizvoae s ovim ozbiljnim problemom koji prijeti proizvodnji rajice, prvenstveno u zatienim prostorima, ali i na otvorenom. Osim rajice ovaj tetnik u manjoj mjeri moe priiniti tete na patlidanu i krumpiru.
tetnika. Ovaj moljac, kao i veina njegovih srodnika, preferira topliji klimat i zatiene prostore (plastenike i staklenike).
Znaaj tetnika
Junoameriki moljac prve tete ini na liu pravei mine nepravilna oblika. Kod jakog napada brojnost mina na liu moe biti takva da se lie potpuno osui, ime se posredno utjee na prinos. Ekonomski najznaajnije tete ipak ini na plodovima koje napada u ranoj fazi razvoja. Gusjenice se ubuuju u plod pravei nepravilne hodnike koji se nalaze u povrinskom sloju. U jednom plodu moe biti vie gusjenica. U zatienim prostorima Tuta absoluta tijekom jedne godine razvije 8-12 generacija (na otvorenom 4-5). enke su izuzetno plodne i mogu poloiti 40 - 260 jaja. Potencijal umnaanja ovog tetnika je vrlo velik, a liinke ne prelaze
Gusjenica Tute absolute
u mirovanje ili dijapauzu sve dok imaju na raspolaganju dovoljno hrane. O kakvom tetniku rajice se radi, dovoljno govori podatak da se u nekim zemljama ovaj tetnik ne moe zaustaviti bez 20-30 prskanja tijekom vegetacije.
Morfoloke osobine
Leptiri su veliine 7-10 mm, s rasponom krila od 18-20 mm. Na glavi ima vlaknasta ticala koja su naizmjenino pigmentirana (svijetlotamno). Tijelo je srebrnosive boje s prepoznatljivim tamnim pjegama na prednjim krilima. Jaja su mala, cilindrina, kremasto-bijela, veliine svega 0,35 mm. Larva (gusjenica) je veliine od 0,5 do 9 mm, ukasto smee boje, a od drugog ka etvrtom stadiju postaje zelenkasta, s ruiastim primjesama na kraju razvoja. Glava je smea, a na prvom grudnom segmentu ima izraenu crnu liniju. Lutka (kukuljica) je najprije zelenkasta, a ka-
Leptir Tute absoluta
17
Oteenja na liu rajice
snije smee boje duga oko 4,2-4,8 mm, esto u kokonu.
Biologija tetnika
Leptiri su aktivni i kopuliraju u sumrak ili jutro, a tijekom dana se skrivaju meu liem. Nakon kopulacije enke odlau mala, cilindrina, kremasto-bijela, jaja veliine svega 0,35 mm. Jaja najee polau u vrh biljke na prozranoj strani lia ili na peteljkama cvjetova, plodova i stabljiku. Jedna enka odloi 40 - 260 jaja. Embrionalni razvoj traje 4-10 dana, a nakon izlaska iz jaja liinke se ubuuju u list, plod ili stabljiku. Liinke (gusjenice) prolaze kroz 4 stadija razvoja. Razvoj liinki traje 12-36 dana, a ovisno o uvjetima, preobraavaju se u leptire kroz stadij kukuljice koja obitava u tlu (rijetko na listu ili plodu). U zatienim prostorima prezime u stadiju jaja, kukuljice ili kao leptir. Razvoj jedne generacije uvelike zavisi o temperaturi (pri 27,1C razvoj traje
Oteenja na zelenim plodovima
23.4 dana, a pri temperaturi 14C razvoj je znaajno sporiji i traje 76.3 dana). Osim na rajici tete priinjava i na patlidanu.
Mjere borbe
Budui da gusjenice moljca ive u lisnom tkivu mini, oteano je suzbijanje insekticidima. Kad se prenamnoi, potreban je veliki broj uzastopnih tretmana da se zaustavi tetnik. Ako se neke grupe insekticida koriste esto i nepravilno, moe doi do pojave otporni sojeva (potvreno u zemljama June Amerike). Stoga se pri suzbijanju ovog opasnog tetnika koriste sve raspoloive mjere integrirane zatite koje ukljuuju: Plodored ( plodosmjena s kulturama koje ovaj tetnik ne napada), Unitavanje ostataka napadnutih biljaka nakon zavretka berbe, Upotreba ferotrapova sa seksualnim feromonima za lov mujaka
leptira (delta trapovi i vodeni trapovi). Tjedan dana prije sadnje rajice postavljaju se Delta trapovi (2-3 kom/ha) koji slue za monitoring leta leptira. Klopke za masovni izlov postavljaju se ako se ulovi vie od 3 leptira/dan na delta trapu. Potrebno je postaviti 15-45 vodenih trapova po hektaru. Smanjenjem brojnosti mujaka enke ostaju neoploene, to utjee pad populacije tetnika. Izlovljavanje leptira treba nastaviti najmanje dvadesetak dana nakon zavretka proizvodnje i iznoenja biljaka iz zatienog prostora. Koritenje insekt mrea na svim otvorima zatienih prostora Napraviti predulaze i dvostruka vrata na zatienim prostorima Unititi sve korove u blizini parcele ako mogu biti domaini junoamerikog moljca rajice Bioloke mjere borbe koje ukljuuju parazite i predatore. Ova mjera moe takoer pruiti zadovoljavajue rezultate. Iziskuje velike trokove i veliko znanje. Bioloka zatita kod nas je jo uvijek u zaetku. U susjednim zemljama uspjeno se koristi Macrolopus caliginosus i Nesidiocoris tenuis. Kemijske mjere borbe (primjena insekticida) je najznaajnija mjera borbe. Na naem tritu Tuta absoluta je novi tetnik i trenutno nemamo nita registrirano za usmjereno tretiranje protiv ovog tetnika. Zato se preporuuje koristiti pripravke koji su registrirani za druge tetnike u rajici, ako se zna da imaju djelovanje i na junoamerikog moljca. Od pripravaka se, osim dobrog djelovanja, trai kratka karenca i zanemariv tetni utjecaj na korisne kukce (bumbare, parazite i predatore). Kao vrlo uinkoviti pripravci u susjednim zemljama pokazali su se Affirm (emamectin), Laser (spinosad ) i Avaunt (indoksakarb). Koriste se naizmjenino, najvie 2 puta u blok prskanju i najvie 3 puta tijekom jedne sezone. Preporuuje se uz insekticide koristiti kvalitetne okvaivae. Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi imaju feromonske lovke za praenje i suzbijanje Tute absolute.
18
KORABICA manje poznata kupusnjaa

Nino Rotim, dipl. ing.
agrotekstilom ili perforiranom PE folijom moe ubrzati berbu za 7-14 dana.
Izbor sorata
Sjemenske kue nude vie razliitih sorti korabice, a posebno F1 hibrida, koji se u odnosu na klasine sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednaenou tehnoloke zriobe i, naravno, veim prinosom. Duina vegetacije od sadnje do poetka berbe moe biti od 40 do 100 dana, a veliina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorata do 2,5 kg u kasnih sorata. Boja zadebljale stabljike u veine sorata je svijetlozelena (obino se naziva bijela), ili plavoljubiasta (plava). Od dobre sorte korabice trai se otpornost na pucanje i konavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i tetnike.
stilom ili perforiranom PE folijom koriste se vee presadnice uzgojene u neto veim loniima (40-50 m3). Takve presadnice omoguuju raniju berbu, obino 10-14 dana.
Sjetva i sadnja
Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjaa, slabo je zastupljena u proizvodnji. Sve vie postaje traena od kuhara, a oni je koriste za pripremu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlina je svjea salata zainjena octom i uljem.
Uzgoj korabice
Kao i ostale kupusnjae, i korabica se najee uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zatienim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veliine lonia oko 30 m3. Za 4-5 tjedana moe se proizvesti oko 600 presadnica po m2 s 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotek-
orabica je dvogodinja kupusnjaa, koja u prvoj godini nakon etvrtog do sedmog lista poinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svijetlozelene je ili ljubiaste boje. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lia. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vrnim cvatovima grozdovima, utim cvjetovima i plodovima karakteristinim za ovu vrstu.
Kontinentalna klima omoguava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje nasada
Rokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorata. Tako, primjerice, za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljae do prve dekade oujka, sadnja od druge dekade oujka do prve dekade travnja, a ako je sve obavljeno na vrijeme berba bi trebala biti od prve dekade svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte. U podrujima s veom nadmorskom visinom mogue je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s duinom vegetacije pojedine sorte. Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u loniu. Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. U jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Najvanija mjera u nasadu odnosi se na odravanje vlage iznad 65% poljskog kapaciteta, da u sluaju jaih oborina ne doe do pucanja zadebljale stabljike. to se tie mjera zatite od bolesti i tetnika, jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjaa. Za pravilan rast korabice osobito je vana ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sunog razdoblja padne jaa kia, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica vie nema trnu vrijednost.
Uvjeti proizvodnje
Za ranu proizvodnju korabica trai laka tla koja se bre zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teka tla s veim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se korabica eli uzgajati na kiselim tlima, potrebno je dodavati vapno za pretkulturu.
19
Sikirica ili jari grah

Mario ubela, dipl. ing.
Sikirica ili jari grah potjee iz june Europe i zapadne Azije. Najvie se uzgaja u Indiji i nekim sunim afrikim podrujima. U Hrvatskoj se uzgaja na manjim povrinama u okolici Zadra.
emo nabaviti u poljoljekarnama (slino sjemenu ratike).
ije poznato uzgaja li se i u ostalim priobalnim podrujima, jer je rije o grahu koji se prilagodio zadarskom zemljinom i klimatskom podneblju. Dakle, radi se o vrsti povra ije sjeme (barem za sada) ne mo-
Uzgoj jaroga graha

Naime, sikirica je jednogodinja biljka dobro razvijenog dubokog korijena koja se sije koncem oujka. Zanimljivo je da se tlo priprema ve u veljai s tim da se pri tome ne razJari grah u cvatni
bacuje i ne zaorava uope nikakvo gnojivo. Dakle, rije je o istoj, toliko traenoj eko proizvodnji. Sikirica raste na gotovo svakom tlu, pa i na tekom, glinovitom i malo zaslanjenom tlu, siromanom hranivima. To je zapravo najotpornija mahunarka na suu, premda podnosi i stagnirajuu vodu nastalu nakon jaih i du-
ljih oborina. Meutim, zadarski proizvoai navode kako jari, kako ga zovu od milja, ne podnosi kiu te tvrde kako kilogram sjemena moe dati i do 50 kg ploda. Zanimljiv je i podatak da ga vraju na taj nain to po njemu vozaju traktor na tvrdoj podlozi. Domiljato, nema to! Inae, sjetva jarog graha obavlja se na razmak redova od 40 do 60 cm te 3 do 5 cm sjemenka do sjemenke. Duina vegetacije iznosi 120-150 dana, to znai da dozrijeva sredinom ljeta. U pravilu, sikirica je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slina graku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obino u smjesi s bobom, grakom, grahom ili slanutkom.
Nasad jarog graha u Hercegovini
Sjeme jarog graha
PITANJA I ODGOVORI
Biljke u sjeni oraha
Ljubiteljica sam ukrasnih biljaka koje uzgajam u svom malom vrtu. Kako imam velik orah bujne kronje, probala sam ispod njega posaditi razno cvijee, ali bezuspjeno. Molim vas da mi pomognete u odabiru biljaka koje mogu posaditi upravo ispod navedenog oraha. Iako e se pojedinim itateljima navedeno pitanje uiniti pomalo udnim, ono nipoto nije besmisleno. Naime, elim vas upoznati s injenicom kako orah proizvodi razliite kemijske spojeve koji kiom isprani dospijevaju na okolne biljke te na taj nain usporavaju i ograniavaju njihov razvoj. Upravo je zbog toga ispod bujnog oraha teko uzgojiti biljku koja e krasiti vrt i uz sve to lijepo rasti. Drugi uzrok lei u injenici kako orah i njegova razgranata kronja stvaraju sjenu kroz koju ne prolazi dovoljna koliina svijetlosti, a to je nuno za pravilan rast i razvoj svih ukrasnih biljaka. Stoga vam savjetujem da ispod oraha eventualno postavite lonce s cvijeem koje bi povremeno mogli premjestiti na sunanije i prozranije mjesto u vrtu. Time bi, barem jednim dijelom, uspjeli stvoriti cvjetnu rasko i idilinu harmoniju vrta. Uz sve to, posude s ukrasnim grmljem i cvijeem moi ete za hladnijih i kinih dana na vrijeme skloniti na sigurno. Josip Brkljaa, ing. pupa. Cilj navedene rezidbe je pomlaivanje grma. Srednja visina reza koristi se za ruinjake koji su u punoj ivotnoj snazi i to tako to se grm isti od suvinih izboja, dok se ostali skrauju do petog pupa. I na kraju, visoka rezidba se temelji na skraivanju iznad petog pupa i primjenjuje se samo jedne godine. To znai, ako smo prole godine ili s navedenom rezidbom, onda ovogodinja rezidba treba biti niska ili srednja. Svakako da rue trebamo i prihraniti a u tu svrhu slobodno moemo koristiti i dobro zgorio stajski gnoj i to svake godine. Meutim, svakako trebamo koristiti i namjensko gnojivo za rue obogaeno mikroelementima nakon ijeg se razbacivanja rue odgru i gnojivo ukopava. Idua prihrana se vri KAN-om, a sve detaljnije informacije o prihrani i rezidbi rua moete potraiti u savjetodavnoj slubi Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru. Josip Brkljaa, ing. dozi 150-400 ml/1000m2) Ivica Doko, dipl. ing.
20
Sadnja cijepljenog oraha

U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru poetkom ove godine kupio sam sadnicu cijepljenog oraha, pa me zanima koje godine bi ona trebala stupiti na rod. Pored toga, koja je prednost navedena sadnice u odnosu na sijance oraha? Istina je da smo zbog velike potranje u naim vonim rasadnicima ove godine nabavili i odreene koliine sadnica kalemljenih oraha. A prednost navedenih sadnica u odnosu na sijance oraha ogleda se u njihovom puno ranijem stupanju na rod. Drugim rijeima, kalemljeni orah (uz potivanje osnovnih uzgojnih mjera) prorodi ve tree odnosno etvrte godine uzgoja, u ovisnosti od sorte. S druge strane, sijanac oraha na rod dolazi tek nakon 10-tak godina uzgoja, zbog ega se navedene sadnice vrlo rijetko sade. Jedina mana kalemljenih oraha, ako je tako uope moemo i nazvati, jest neto vea cijena sadnica. Naime, sadnice kalemljenih oraha obino su tri puta skuplje u odnosu na sijance. Meutim, to je njihova realna trna cijena. Nino Rotim, dipl. ing.
za poetak obrazovanja skeleta kronje. Rije je o vrnoj za okomitu provodnicu kronje i 3-4 postrane za poetak oblikovanja primarnih skeletnih grana kronje, usmjerenih pod kutom od 45 stupnjeva. Idue godine, tijekom zimske rezidbe, ostave se tri mladice koje se dobro rasporeene a ostale se uklone Meutim, svaka voka je pria za sebe pa stoga i svakoj rezidbi pristupamo u ovisnosti od izgleda same voke. Mladen Karai, dipl. ing.
Suzbijanje pirevine u krumpiru

U nasadu krumpira svake godine imam problema s pirevinom (pirikom), koja se najee javlja nakon nicanja krumpira. Postoji li herbicid koji se moe koristiti protiv pirevine nakon nicanja krumpira. Danas postoji vei broj kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti u zatiti krumpira od korova nakon nicanja krumpira ali mali broj njih ima djelovanje na piriku. Pripravak pod imenom Focus Ultra koristi se za suzbijanje pirike u krumpiru kada je ona visine do 15 cm. Doza primjene u krumpiru je 2,5-3 l/ha (0,25-0,30 lit/1000 m2). Velimir Lasi, dipl. ing.
Suzbijanje korova u mrkvi

Bavim se proizvodnjom mrkve i svake godine imam problema s korovima. Najvie ih rjeavam mehaniki (motikom), ali me interesira postoji li neki kemijski preparat koji bih mogao koristiti za tu namjenu. Danas je u prometu malo kemijskih pripravaka-herbicida koji se mogu koristiti u mrkvi. Uglavnom se koriste pripravci na osnovi djelatne tvari linuron. Jedan takav pripravak proizvodi i tvrtka Chromos Agro pod nazivom Afalon disperzija. Ovaj pripravak koristi se u mrkvi u dozi 1,8 l/ha (180 ml/1000m2), primjenom prije nicanja mrkve ili primjenom u dvije razdvojene aplikacije u koliini 0,9 l/ha-prvi put prije nicanja, a drugi put poslije nicanja, u vrijeme kada mrkva razvije 3-4 lista. Sa suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova u mrkvi moe se koristiti i pripravak Focus ultra, kada mrkva razvije 3 lista pa sve do busanja, u
Prikraivanje sadnica marelice

U vonjaku sam pored ostalih vrsta voaka posadio i nekoliko marelica. Poto je prilikom sadnje vrijeme bilo hladno, agronom iz vrtnog centra mi je savjetovao da ne skraujem nadzemni dio jednogodinjih sadnica jer su bile dosta niske temperature. Trebam li sada rezati marelice i kako da to obavim? Vrijedi pravilo da sve jednogodinje sadnice marelice koje su posaene u razdoblju od jeseni do proljea trebamo prikraivati iskljuivo u proljee. Sami rez trebamo obaviti na eljenu visinu debla, premda se orijentacijski marelice prikrauju na 100 cm visine. Ispod samog reza izbit e nekoliko mladica potrebnih
Tercel novi fungicid u zatiti jabuika

Molim vas da mi date nekoliko osnovnih informacija vezanih za pripravak Tercel. Naime , negdje sam proitao da se radi o novom pripravku za zatitu jabuke. Tercel je novi kemijski pripravakfungicid tvrtke BASF, namijenjen suzbijanju uzronika krastavosti listova i plodova jabuka (Venturia inaequalis) i pepelnice (Podosphaera leucotricha). Pripravak Tercel ima kontaktno djelovanje te ga iskljuivo treba koristiti preventivno. Koristi se od poetka cvatnje pa do ranog razvoja plodova u dozi od 2-2,5 kg/ha. Preporuuje se najvie 3-4 tretiranja u vegetaciji. Mladen Karai,dipl.ing.
Rezidba i prihrana rua

Zanima me na koji nain se pravilno orezuju i odravaju rue tijekom proljea. Osim toga, je li u prihrani rua potrebno koristiti i stajski gnoj ili se treba bazirati iskljuivo na mineralna gnojiva. Unaprijed zahvalna! Dolaskom proljea poinju radovi na odravanju rua, a to se prije svega odnosi na njihovu rezidbu i prihranjivanje. U pravilu, niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadima rua i to na taj nain to se grane skrauju iznad drugog ili treeg
21
Cimet je jedan od najstarijih poznatih zaina, izrazito jake arome, savren za primjenu u zimskim mjesecima. Opisan je ve oko 2700 godina prije krista, a esto se spominje i u Bibliji. Kroz povijest se, osim kao zain, koristio i kao lijek, sredstvo za balzamiranje, sastojak ljubavnih napitaka, parfema i td.
Cimet najstariji zain
tapii cimeta
G.K.
ravi cimet dobiva se od unutarnje kore s mladih grana cimetovca (Cinnamonum zeylanicum Blume), maloga zimzelenog drveta iz porodice lovora. Podrijetlom je iz Sri Lanke, iako se danas uzgaja u veini toplih i vlanih krajeva. Najvei proizvoa najboljeg cejlonskog cimeta Sri Lanka (otok Ceylon), a znatno manji su Madagaskar i Sejelski otoci.
Uporaba cimeta
Cejlonski cimet ine tanki (0,3 -1 mm debljine) i glatki listii unutarnje kore s mladih grana koji savijen jedan u drugi ine cimetove tapie. Najcjenjeniji su tapii sainjeni od najtanjih i najglatkijih listia. Na tritu ovaj cimet moe doi i u obliku fino mljevenog praka karakteristinog, ugodnog mirisa i aromatinog i pomalo otrog, slatkasto ljutkasta okusa. Sadrava 1,5-4 % eterinog ulja kojeg ine uglavnom cimetov aldehid (70 %) i 5 -11 % eugenola. Cimet je izvrstan izvor dijetetskih vlakana, a od minerala u 100 grama sadrava 17 mg mangana, 38 mg eljeza, 1228 mg kalcija, 0,2 mg bakra, 2 mg cinka i td. Od vitamina najznaajniji je vitamin C (30 mg), vitamin B skupine i vitamin K.
Botanike odlike
Jajoliki listovi cimeta u poetku su crvene boje, a poslije postaju zeleni, koasti, s gornje strane sjajni. Stavljaju se u jelo kao zain, slino kao i listovi lovora, ili se od njih proizvodi eterino ulje koje se upotrebljava u industriji parfema i likera. Eterino ulje vrlo je snano i ve jedna kap nerazrijeenog ulja moe izazvati upalu na koi. Cvjetovi cimetovca ukasto su bijele boje i neugodna mirisa, a javljaju se na krajevima grana skupljeni u metliaste cvatove. Iz njih se razvijaju plodovi, tamnoplave bobe sline maslinama.
Ljekovitost
Cimet povoljno djeluje na probavni sustav: protiv nadutosti i proljeva a potie probavu. Sadrava salicilate koji sniavaju temperaturu i djeluju analgetski i protuupalno. Pospjeuje cirkulaciju i sprjeava preveliko zgruavanje krvi.
Stablo cimetovca
Ameriki znanstvenici iz Centra za istraivanje prehrambenih navika u SAD-u, koji djeluje pri amerikom Ministarstvu poljoprivrede
u Beltsvilleu u Marylandu, ustanovili su da uzimanje samo pola liice cimeta dnevno znatno smanjuje razinu eera u krvi dijabetiara.
22
Zato ne pruiti ljubimcima vie?

elite da Va pas uiva u svojoj hrani, ali isto tako trebate biti sigurni da dobiva hranidbu koja mu je potrebna. S FRISKIES-om dobivate oboje, ak i vie! FRISKIES prua potpunu, izbalansiranu hranidbu kroz bogat asortiman proizvoda prilagoenih razliitom uzrastu i nainu ivota, kroz raznovrsne okuse i teksture. Odabrani, kvalitetni sastojci u FRISKIES hrani pruaju sve potrebne hranljive sastojke potrebne za zdrav, vitalan i sretan ivot!
ACTIVE ZA AKTIVNE PSE
S dodatkom B vitamina za odravanje razine energije i vitamina E koji pomae pri neutraliziranju stresa iz okruenja tijekom pojaanih aktivnosti S antioksidansima za pomo u odravanju imunolokog sustava Dostupno s okusom mesa u pakiranjima: 500g, 3kg, 10kg i 15kg
JUNIOR ZA TENCE OD 6 TJEDANA STAROSTI
S vitaminom D i mineralima za zube i kosti Vie bjelanevina i idealna razina vitamina koji su potrebni tencima Dostupno s okusom piletine u pakiranjima: 500g, 3kg i 15kg
BALANCE ZA PSE UMJERENE FIZIKE AKTIVNOSTI
2 IN 1
S esencijalnim vitaminima i mineralima Izvor visoko kvalitetnih bjelanevina i svih ostalih nutrijenata koje Va pas treba Dostupno s okusom piletine u pakiranjima: 500g, 3kg, 10kg i 15kg
Akcija traje od 1. do 30. travnja 2011. godine.
1 proizvod, 2 naina pripreme Ukusne granule koji lako postaju neodoljivi zalogaj umoeni u bogat i ukusan umak bez mijenjanja proizvoda Dostupno u pakiranjima od 1,5kg i 7,5kg te u okusima: s piletinom i dodanim povrem ili s mesom i dodanim povrem.
Va ljubimac, naa ljubav.
23
V ie izbora, e zadovoljstva, vi
jo nie uz
pakiranja Frisk va ies suhe S hrane za pse vea od 500g
cijene!
24
Plodovi etruna
etrun najstarija vrsta agruma

Zorica Velagi, dipl. ing. agr.
tablo je zimzeleno, grmoliko i stablasto, nepravilne kronje sa slabo izraenim deblom i kratkim bodljikavim granama. Naraste 3 do 5 m, zavisno o sorti. Listovi su krupni, jajoliki, zaobljenog vrha s kratkom, slabo uoljivom peteljkom bez krilaca te sa sitno nazubljenim rubovima. Lice listova je tamnozeleno a nalije svjetlije. Mladi vrni prirasti su ljubiaste boje, slini limunu. Cvjetovi su dvospolni, mirisni i grupirani u grozdastu cvat koja ima 3 do 12 manjih cvjetova s bijelim laticama crveno obojenih rubova. Cvijet ima 30 do 50 pranika kratkih niti i dugi mesnati tuak s plodnicom koja ima 10 do 12 pregrada. Plodovi su krupni, slini krupnom limunu, hrapave izbrazdane kore i ispupenim vrhom. Ispod korice (epikarpa) je deblji bijeli sloj (mezokarp) koji je srastao s krikama (endokarpom) koje su meusobno odijeljene opnom. Broj kriki odgovara broju pregrada u plodnici. Krike su sla-
etrun (lat. Citrus medica l.) Je, svakako, najstariji agrum koji se poeo uzgajati na europskom tlu. Naziv medica potjee od grada medije u perziji koji je bio dio medijskog carstva gdje se etrun uzgajao od 7. St. Pr. Kr.
Plodovi etruna neobina izgleda
bo sone, a postoje sorte, skoro bez soka, kao, primjerice, Budina ruka.
Osjetljivost na niske temperature

etrun je vrlo osjetljiv na niske temperature zbog ega ga, u naim uvjetima, treba saditi na toplim i zatienim poloajima june Dalmacije, u vrtovima pored kua. Preporuljivo ga je cijepiti na podlo-
gu Poncirus trifoliata kako bi se popravila njegova otpornost na niske temperature. Takoer, ne podnosi ni tropske temperature pa se uzgaja na podruju Korzike, na jugu Grke, Italije i Crnogorskog primorja.
Sortiment
Sorte su podijeljene na dvije skupine: sorte kiselog mesa koje imaju
cvjetne pupove i mladice crvenoljubiaste boje i kiselu pulpu. U ovoj skupini je najznaajnija sorta Diamante koja je ujedno i najvanija talijanska sorta uz sortu Etrog. Budui da je etrun osjetljiv na virusne bolesti exocortis i tristezzu, jedan selekcionirani klon Etroga se koristi kao biljka indikator za testiranje agruma na viroid exocortis. Ovoj skupini pripada i sorta Budina ruka koja slii ruci s dugim prstima koji su pri vrhu zavijeni. Ona ima vrlo malo mesa kiselog okusa i debeli bijeli dio ispod vanjske kore (mezokarp). Plodovi se, zbog zanimljivog oblika, koriste za dekoraciju. Sorte slatkog mesa imaju cvjetne pupove bijele boje, a mladice su uobiajeno zelene. U ovoj skupini istie se sorta Korzikanski koja se, pored sorte Diamante, smatra najboljom za proizvodnju slastica. Ovoj skupini pripada i sorta Salo koja se uzgaja na sjeveru Italije (Gradsko jezero). Otpornija je na niske temperature jer se nakon dueg vremena aklimatizirala. Domai pripada skupini sorata kiselog mesa. Plodovi su neujednaene krupnoe, a na istom stablu plodovi mogu biti razliitog oblika. Prosjena teina ploda je 900 g. Kora je hrapava, naborana, vrlo aromatina, s debelim i slatkim mezokarpom. Pulpa je svijetle boje i kisela s mnogo sjemenki. etrun se koristi za dobivanje eterinih ulja, za pravljenje likera, a od kore s mezokarpom se prave ueereni listii slini arancinima.
Atraktivni plodovi kupine
25
Smatra se da potjee iz Europe i Azije, odakle se dalje proirila, tako da je danas prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim koritenja u svjeem stanju slue za spravljanje razliitih preraevina. Zbog svoje aromatinosti dragocjeni plodovi su osobito omiljeni kod djece.
Pakiranje sadnica kupine
Sadnja kupine
Atraktivni plodovi kupine
Sadnja kupine obavlja se od listopada do oujka na meuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, naina uzgoja, plodnosti tla i raspoloive mehanizacije. Za sadnju koristimo sadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom koje polaemo u jamice dubine do 30 cm. Nakon sadnje potrebno je sadnice skratiti na 2-3 razvijena pupa iznad tla, te tlo oko sadnica lagano nagaziti i obvezno zaliti. Dobro je kod podizanja kupinjaka u tlo, po dulumu, unijeti 3-4 tone stajskog gnoja i 60 kg NPK gnojiva 8-16-24. Inae kupina se, slino kao i malina uzgaja u obliku ive ograde uz koritenje naslona. ljanje razliitih preraevina, kao to su: sokovi, sirupi, demovi, ele, kompoti, pa ak likeri i vino. Zamrznuta kupina moe se pak koristiti tijekom cijele godine. A sok od kupina posebno je znaajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koji potiu rad jetrenih stanica, te tite jetra i une putove od raznih tegoba. Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadraju organskog eljeza i vitamina koji su od velike vanosti
Nasad kupine
Mladen Karai, dipl. ing.
za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju.
upina predstavlja cijenjeno voe koje obiluje visoko vrijednim hranjivim sastojcima kao to su eeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Posebno je bogata vitaminom C i u 100 grama sadri ak 21 gram ovog vitamina. Pored potronje u svjeem stanju kupina se u velikoj mjeri koristi za sprav-
Posebni zahtjevi
Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu vonu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o pojedinim imbenicima moramo voditi rauna. Tako za uzgoj kupine najbolje odgovaraju topli, osunani poloaji, po mogunosti zatieni od vjetra i mra-
za. Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada temperatura padne ispod -12 do -17 stupnjeva C, izdanci kulturnih sorti kupine esto pozebu. Meutim, kupina moe podnijeti i neto nie temperature, ali samo u sluaju da one traju kratko. Bolje podnosi suu od maline, premda joj, ukoliko elimo sigurne i redovite prirode, moramo osigurati dovoljne koliine vlage. Za uzgoj preferira pjeskovito-ilovasta tla bogata humusom. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati. Najbolje uspijeva na nadmorskim visinama izmeu 200 i 500 m. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi imaju kontejnirane presadnice kupine, maline i drugog bobiavog voa
26
Dlakavi ruiar (Rutava buba) sve znaajniji tetnik jabuke i kruke

Dr. Ivan Ostoji
U pojedinim godinama i na odreenim podrujima moe priiniti velike tete cvjetovima jabuka i kruaka. Na podruju Hercegovine, vee tete zabiljeena su tijekom 2009 i 2010 godine.
lakavi ruiar, rutava buba (Tropionota/Epicometis hirta Poda), u literaturi se spominje kao znaajniji tetnik uljane repice pedesetih godina prolog stoljea. Kasnije se uglavnom spominje kao tetnik jabuka i bobiastog voa. Javlja se periodino u veim razmacima, a esto migrira i na velike udaljenosti. Posljednjih nekoliko godina na podruju Hercegovine biljee se tete od ovog tetnika u nasadima jabuka, kruaka i jagoda te vinove loze. Osim na cvjetovima ovih kultura, esto ga se moe vidjeti i u cvjetovima breskve, nektarine, rue i drae. Tijelo dlakavog ruiara je tamno obojeno, obraslo smeeutim dlaicama, dugako oko 10 mm. Liinke ive u tlu. Odrasli oblici izgrizaju jo zatvorene cvjetove, pravei ulazne otvore te se hrane rasplodnim organima. tete mogu biti velike jer svaki odrasli oblik oteti vei broj cvjetova. Na vinovoj lozi izgriza pupoljke.
Suzbijanje ovog tetnika je dosta oteano jer se javlja u vrijeme cvatnje, kada cvjetove posjeuju i pele pa se ne smiju koristiti za pele opasni insekticidi. Insekticidi s eluanim djelovanjem nemaju vei uspjeh s obzirom da se tetnik hrani unutarnjim dijelovima cvijeta, a uinak insekticida s kontaktnim djelovanjem je umanjen zbog dlaica koje pokrivaju tijelo.
Imago dlakavog ruiara
Unazad nekoliko godina na tritu su se pojavile klopke za dlakavog ruiara maarskog proizvoaa Csalomon koje imaju izuzetno dobar uinak. Osim lovki, dlakavog ruiara se moe suzbijati postavljanjem bijelih PVC posuda s vodom u kronju voaka na poetku cvatnje, odnosno na trsove vinove loze prije otvaranja pupoljaka.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom brijegu nude posebne feromonske lovke za dlakavog ruiara
Feromonske klopke za ruiara
Oteeni cvjetovi kruke
27
Nordox 75wg-novi bakreni pripravak na tritu u BiH

Nordox 74 WG je novi, kontaktni preventivni fungicid, na tritu u BiH. To je jedini bakreni pripravak iz skupine bakrenih oksida, namijenjen suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, vokama i povrtnim kulturama.
Mr. sc. Danko Toli
ordox 74 WG je novi, kontaktni preventivni fungicid, na tritu u BiH. To je jedini bakreni pripravak iz skupine bakrenih oksida, namijenjen suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, vokama i povrtnim kulturama. Na vinovoj lozi koristi se za suzbijanje crne pjegavosti (Phomopsis viticola) i plamenjae (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,1 % i 0,15 % (100-150 g/100 l vode). U voarstvu se koristi za suzbijanje pjegavosti lista i krastavosti
ploda jabuke (Venturia inaequalis), od razdoblja mirovanja vegetacije pa do pojave mijih uiju u konc. 0,1-0,2%, bakterijske palei na jabuci (Erwinia amylovora), od fenofaze A-B u koncentraciji 0,2% pa do fenofaze cvatnje odnosno precvjetavanja (E-H) u koncentraciji 0,03%, paunovog oka na maslinama (Cycloconium oleoginum) u koncentraciji 0,15%. Prskanje protiv paunovog oka provesti u rano proljee prije pojave kia, a prije cvatnje malina. U povrtlarstvu se koristi za suzbijanje plamenjae krumpira i raj-
ice (Phytophtora infestans) i koncentrine pjegavosti lia krumpira i rajice (Alternaria solani) u koliini od 1 kg/ha ili 100 gr pripravka u 30-50 l vode za povrinu od 1000m2. Ne smije se primjenjivati na sortama rajice sitnog ploda. Osim na rajici i krumpiru koristi se i u krastavcima, lubenicama i tikvama za suzbijanje plamenjae (Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,15%. U krastavcima se koristi samo prije cvatnje. Karenca za krumpir, lubenicu i rajicu je 14 dana, za tikvu 28 dana, vinovu lozu 35 a za maslinu 56
Bakreni pripravak Nordox
dana. Za jabuku i krastavac karenca je OVP.
Struno predavanje za vinogradare

ana 22. veljae 2011. godine u itluku je odrano struno predavanje za sve vinogradare koji su eljeli doznati neto vie o problemima koji prate zatitu vinove loze od bolesti i tetnika.
Predavanju je prisustvovao veliki broj istinskih vinogradara koji se ve desetljeima tradicionalno bave proizvodnjom vrhunskih autohtonih hercegovakih vina-ilavke i blatine. Predavanja za vinogradare zajednikim snagama organizirali su i odrali sjemenar-
Skupu je nazoio veliki broj vinogradara
nini agronomi u suradnji s tvrtkom Syngenta a teme su bile razliite, od aktualne problematike iz zatite preko predstavljanja novih syngentinih pripravaka, te upoznavanja s groanim moljcima, starim tetnicima na vinovoj lozi. Meutim, posebno raduje to je tog dana u sveanoj dvorani hotela Brotnjo bilo premalo mjesta za sve one koji su eljeli posluati strune savjete iz oblasti vinogradarstva. Osim toga, vinogradare je zanimalo na koji nain mogu zatititi svoje vinograde od biljnih bolesti, kao to su plamenjaa i pepelnica, a koje su proteklih godine pohodile brojne itluke vinograde. Osim toga, za tekuu 2011. godinu Syngenta je za nae trite predvidjela nekoliko novih pripravaka za zatitu vinove loze ali i drugih poljoprivrednih kultura koji su ve pokazali uinkovitost i veliku dje-
lotvornost u oglednim tretiranjima na syngentinim pokusnim poljima. O njima ali i o pravilnom izboru pripravaka za tretiranje odnosno zatitu vinove loze moete doznati sve od agronoma-savjetnika u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu. Ono to vam oni, pak, ne mogu doarati jest ugoaj koji su organizatori nakon predavanja priredili za sve goste vinogradare. Jer uz bogatu trpezu i odabranu kapljicu druenje je, uz pjesmu i veselje, potrajalo do kasnih veernjih sati. Ipak, bilo je nuno razmijeniti miljenja i proveseliti se pred novu vinogradarsku sezonu koja je na ovim prostorima od velikog znaenja za nemali broj broanskih itelja. Stoga se nadamo da e ovakvih i slinih predavanja u narednom razdoblju biti to vie.
28
Kamo s ostatcima nakon zimske rezidbe vinove loze
Rezidba vinove loze u zimskom mirovanju jedan je od najzahtjevnijih ampelotehnikih zahvata. Osnovni mu je cilj formiranje uzgojnog oblika i njegovo odravanje. Tom se rezidbom s trsa uklanja glavnina jednogodinjeg i dvogodinjeg drva (stari lucnjevi) nastalog u prethodnoj vegetaciji. Nakon rezidbe slijedi izvlaenje orezane rozgve iz armature, a jedan od velikih problema jest kako s njom tada postupati.
Rozgvu je najbolje spaliti
Darko Preiner, dipl. ing.
va su osnovna naina kako postupati s orezanom rozgvom, a to su: iznijeti je iz vinograda, ili ostaviti unutar redova. Ima niz argumenata koji govore za i protiv jedne ili druge varijante, pa ih ovdje navodimo.
Prezimljenje bolesti na rozgvi

Poznato je kako je jednogodinja rozgva mjesto prezimljenja niza gljivinih bolesti kao to su crna pjegavost, pepelnica i siva plijesan. U sluaju njihova jakog napada u prethodnoj godini, dogaa se da i na jednogodinjoj rozgvi nalazimo jaku populaciju tih bolesti u formi u kojoj one prezimljuju. Zanimljivo je kako one uglavnom prezimljuju plitko ispod kore, na samoj kori ili unutar pupa, a svaka od njih ima specifine simptome vidljive golim
okom na jednogodinjoj odrvenjeloj rozgvi. To ima za posljedicu da rozgva koja ostaje u vinogradu nakon rezidbe postaje izvor infekcije u narednoj vegetaciji, to je glavni argument za uklanjanje rozgve iz vinograda nakon rezidbe. Dakle, smatra se da emo uklanjanjem orezane rozgve iz vinograda smanjiti poetni napad i odgoditi jau zarazu bolestima u narednoj vegetaciji. Vano je pritom napomenuti kako se takva rozgva nakon iznoenja iz vinograda mora spaliti prije poetka vegetacije ili usitniti i kompostirati. Ukoliko se rozgva samo iznese na hrpu u blizini vinograda, i dalje emo imati izvor bolesti koje e vjetar raznositi uokolo.
Rozgva kao biomaterijal

S druge strane, rozgva predstavlja i biomaterijal koji je vinova loza
stvorila koritenjem mineralnih tvari (posebno kalija) koje smo mi unijeli u prethodnim godinama gnojidbom vinograda. Raspadanjem rozgve te se mineralne tvari vraaju u tlo, a nastaje i humus koji je izrazito bitna komponenta plodnosti svakoga tla. Meutim, kako je rozgva drvenasta, njoj je potrebno relativno dugo vremena da se razgradi. To znai da ako rozgvu samo ostavimo na tlu, ona predstavlja ne samo izvor primarne zaraze gljivinim bolestima koje na njoj prezimljavaju ve e i dugo vremena nakon toga oteavati prolazak kroz vinograd strojevima i ljudima. Pravilnim usitnjavanjem rozgve (maliranjem) ubrzavamo njezino razlaganje ime unitavamo i bolesti koje su na njoj. To je posebno ubrzano kod zatravljenih vinograda gdje je nakon maliranja rozgva pomijeana s usitnjenom travom
i tlom, to bitno ubrzava njezino razlaganje. Takoer, u sluaju da nakon maliranja usitnjenu rozgvu zaoremo, ona e se razgraditi puno bre nego na povrini tla, a na taj nain gotovo u potpunosti eliminiramo mogunost da ona bude izvor zaraze gljivinim bolestima. Bitno je napomenuti da to je rozgva jae usitnjena, to e bre biti njezino razlaganje, pa tako i smanjena opasnost od irenja bolesti koje se na njoj nalaze. Osim to je rozgva vrijedan izvor hranjiva i humusa koje e obogatiti tlo, postoje i drugi razlozi u modernom vinogradarstvu koji su uzrok tome da se rozgva ostavlja u vinogradu nakon rezidbe. To se prvenstveno odnosi na visoku cijenu radne snage koja je potrebna za iznoenje rozgve, kao i potreba za novim strojevima (strojevi za baliranje rozgve). Dakle, sve se ee primjenjuje ostavljanje rozgve u vinogradu nakon rezidbe, meutim, nikako se ne bi smjelo nastaviti s praksom da se rozgva ostavlja neusitnjena, kao to je katkad sluaj, sve do poetka vegetacije. Na taj nain poveavamo opasnost od jake poetne zaraze gljivinim bolestima. Svakako, prije donoenja odluke o tome hoemo li rozgvu ostaviti u vinogradu ili je iz njega iznijeti moramo uzeti u obzir nekoliko imbenika: Intenzitet zaraze gljivinim bolestima u prethodnoj vegetaciji ako smo imali jak napad gljivinih bolesti u prethodnoj godini, posebice crne pjegavosti i sive plijesni, preporuuje se rozgvu iznijeti i spaliti. Veliina i izoliranost nasada ako se radi o manjim vinogradima koji su izolirani (u blizini nema vinograda iz kojih se bolesti mogu iriti), uklanjanje rozgve imat e vei efekt nego u sluaju da se radi o vinogradu okruenom drugim vinogradima iz kojih se rozgva ne iznosi. U sluaju ekoloke proizvodnje, iznoenje rozgve smatra se jednom od vanijih mjera kontrole gljivinih bolesti. Kada na orezanoj rozgvi nema simptoma bolesti (sitne crne tokice, ispucanost i sl.), tj. kada smo u prethodnoj godini bolesti drali pod kontrolom ili nije bilo uvjeta za njihov razvoj, moemo se odluiti za ostavljanje rozgve i njezino maliranje.
29
pelinje zajednice. U konici bi trebalo biti pelama na raspolaganju oko 8 -10 kg hrane (zazimili smo je sa 15 -20 kg hrane), jer zajednica rapidno poveava potronju hrane.
Kontrola zdravstvenog stanja

Zdravstveno stanje zajednice je osnova uspjenog pelarenja. Proljetnim pregledom utvrujemo prisutnost bolesti u zajednici. Nozemoza se lako uoava jer su okviri, vie ili manje, uprljani pelinjim izmetom. Pregledom legla utvruje se kvaliteta matice i eventualna prisutnost amerike (ili europske) gnjiloe. Ako je leglo s puno praznih stanica, moe se posumnjati da je u konici loa matica (stara matica) ili da je prisutna amerika gnjiloa. Ako je u zajednici loa matica, drutvo se moe spasiti samo spajanjem s jaom zajednicom preko novinskog papira, prethodno uklonivi lou maticu. Dobra matica daje pravilno rasporeeno leglo, u srednjem dijelu okvira pokriveno leglo a prema periferiji sve mlae leglo. Poeljno je maticu u pelinjoj zajednici zamijeniti mladom svake dvije godine.
Proljetni radovi u pelinjaku

Josip Brkljaa, ing.
oetkom proljea intenziviraju se radovi u pelinjaku, koji zapoinju prvim pregledom zajednice a nastavljaju se postupnim odzimljavanjem, ienjem podnica, spajanjem slabih zajednica, lijeenjem bolesnih zajednica, prihranjivanjem i dr. poslovima kojih uvijek ima na pelinjaku.
Proljetni pregled
Prvi proljetni pregled podrazumijeva pregled jaine pelinjeg drutva, utvrivanje zdravstvenog stanja
Pelinjak
zajednice, kvalitetu matice, koliinu legla i kvalitetu saa. Proljetni pregled zajednica je jedan od vanijih poslova pelara u pelinjak kojim se utvruje stanje pelinjih zajednica, te se mogu planirati ostali radovi na pelinjaku kao i proizvodnja u ovoj godini planirati proizvodnju u ovoj godini. Prvi proljetni pregled se obavlja kad se temperatura zraka ustali na 15C i vie, a sunce zagrijava pelinjak i kad nema vjetra. Jainu pelinje zajednice ocjenjuje se po broju zaposjednutih okvira pelama. Smatra se da pelinja zajednica krajem
oujka treba imati isto toliko pela kao prilikom uzimljavanja. Ako pelinja zajednica ima 2 -3 okvira zaposjednuta pelama, treba je svakako spojiti s nekom jaom zajednicom, naravno ako je zdrava. Jae zajednice morale bi imati 8 10 okvira zaposjednutih pelama i oko 4 5 okvira legla. Ako zajednica ima 5 6 okvira pela, poeljno joj je smanjiti prostor, jer jo uvijek moramo uvati temperaturu u konici. Sve dok nema znatnijeg unosa nektara i peluda, zalihe hrane u konici su limitirajui faktor razvoja
Uvijek ima posla u pelinjaku
Pregled i zamjena starog saa

Prvi pregled se koristi i za zamjenu starog crnog saa u konici. Ovisno o vremenskim prilikama u oujku moe biti unosa peluda i nektara s lijeske, visibabe, jaglaca, ive, vrbe, johe, kajsije i drugog bilja. Da bi se zajednica bre razvijala, obvezno se primjenjuje poticajno prihranjivanje, bez obzira na zalihe meda u konici. Prihranjivanje je najprihvatljivije izvesti medno-eernom pogaom, no nastupanjem toplijih dana (none temperature iznad 10C) moe se koristi sirup.
30
FRISKIES donosi novu, poboljanu recepturu obogaenu bjelanevinama! Make vole okus mesa i ribe te instiktivno prepoznaju to je dobro za njih, zato i cijene kvalitetne sastojke. FRISKIES hrskave granule napravljene su s paljivo odabranim mesom i ribom i pruaju Vaoj maki najvie to moe dobiti iz hrane. Sadre visoko kvalietne bjelanevine, vitamine, minerale te razne druge ukusne i zdrave sastojke. FRISKIES je potpun i izbalansiran obrok za svaki dan. Sve su to razlozi zbog kojih e Vaa maka naprosto oboavati FRISKIES. Vaa maka zna da je okus izvrstan, a Vi znate da joj FRISKIES hrana prua sve to joj je potrebno da bi bila zdrava i puna vitalnosti. FRISKIES maka je puna vitalnosti i unosi radost u Va dom! JUNIOR - ZA MAIE
Posebno oblikovano za maie, ukljuuje piletinu, itarice, vitamine i minerale za zdrav rast i razvoj Idealno za prijelazno razdoblje s majinog mlijeka na krutu hranu Dostupno s okusom piletine u pakiranju od 300g
Friskies s kvalitetnim mesom
INDOOR - ZA KUNE MAKE

Hrana za make koje veinu vremena borave u kui Zamjenjuje sve to maka proputa iz prirode Dostupno s okusom piletine u pakiranjima od 300g i 1,5kg
ADULT - ZA ODRASLE MAKE

Hrana bogata kvalitetnim bjelanevinama omoguuje odravanje idealne tjelesne kondicije Razliiti okusi s dodatkom povra: govedina, piletina, zeetina i losos Dostupno u pakiranjima od 300g, 2kg i 10kg
STERILE - ZA STERILIZIRANE MAKE
Uravnoteena kombinacija bjelanevina i potrebnih masti, pomae odravanju idealne teine Ravnotea minerala i vitamina za zdravlja mokranog trakta te odravanje prirodnog obrambenog mehanizma Dostupno u pakiranjima 300g i 1,5kg
Akcija traje od 1. do 30. travnja 2011. godine.
V ie izbora, e zadovoljstva, vi
jo nie uz
pakiranja Frisk Za za ma ies suh e hrane ke o d 1,
cijene!
5kg i 2kg
VO NO
MUHOSTOP
Novi granulirani insekticid za suzbijanje svih vrsta muha
Muhostop je potpuno novi insekticid u obliku granula, namijenjen suzbijanju svih vrsta muha u kuanstvima, javnoj i komunalnoj higijeni (kue, stanovi, hoteli, poslovni prostori,restorani,uredi, smetlita, staje i dr. objekti). Preparat sadri i posebne dodatke koji privlae muhe i time poveava uinkovitost, a osim toga sadri i benzoat-tvar koja smanjuje opasnost od trovanja ljudi i domaih ivotinja. Koristi se prskanjem, premazivanjem zidova te kao mamac.
Proizvoa: Zapi S.p.A., Italija

Green Garden 73 Web

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 73 Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 73 oujak / travanj 2011.

godina XI cijena 3,50 K M

Glasilo GREEN GARDEN

Flamingov cvijet cvijet snage i zdravlja

Lovor vinja kraljica ivih ograda

Plodovi lovor vinje su otrovni

Presadnice lovor vinje u rasadniku

Prozraivanje travnjaka s VIKING prozraivaima

Koliko esto prozraivati?

to initi nakon prozraivanja?

to jo moete uiniti nakon prozraivanja?

Podruje radne dubine 25 mm, 6-struko podesivo 25 mm, 6-struko podesivo

Proljetno ureenje travnjaka

obaviti koristei namjenska gnojiva za travnjake.

Prihranjivanje travnjaka poetkom proljea

Gnojiva za travnjake B RO J 7 3 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Presadnice tikvica u toploj lijehi

Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

Sadnja povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

Mladi usjev mrkve

KOLIINA SJEMENA (m2) 4 3 3 5 10 1 5 6 13 14 2-3 sjemenke u kuicu

VRSTA POVRA PAPRIKA RAJICA PATLIDAN

BROJ PRIJESADNICA (m2) 14 5 5

Pastrnjak- malo poznata povrtnica

Uzgoj presadnica plodovitog povra

Goli korijen ili korijen s grudom

Uzgoj presadnica u kontejnerima

Kontejneri za proizvodnju presadnica

Uzgoj presadnica u zatienom objektu

Uvjeti uzgoja presadnica

Krastavci trebaju toplinu

Dopunsko osvjetljenje krae vrijeme proizvodnje

Sporiji rast patlidana

Kontejnirane presadnice krastavca

Kontejnirane presadnice paprike

Kalemljene presadnice lubenice

Znaaj kalemljenja lubenice

Cijepljena presadnica lubenice

S cijepljenim presadnicama visoki urodi

Herkules i Ouragan sistem 4 herbicidi za nasade bez korova

Herkules odlino rjeenje za sve korove

Mrkva u traci precizna sjetva

Simptomi nedostatka vanijih hranjiva kod krumpira

Porijeklo i rasprostranjenost tetnika

Leptir Tute absoluta

Oteenja na liu rajice

snije smee boje duga oko 4,2-4,8 mm, esto u kokonu.

KORABICA manje poznata kupusnjaa

agrotekstilom ili perforiranom PE folijom moe ubrzati berbu za 7-14 dana.

Sikirica ili jari grah

emo nabaviti u poljoljekarnama (slino sjemenu ratike).

Uzgoj jaroga graha

Nasad jarog graha u Hercegovini

Sjeme jarog graha

Sadnja cijepljenog oraha

Suzbijanje pirevine u krumpiru

Suzbijanje korova u mrkvi

Prikraivanje sadnica marelice

Tercel novi fungicid u zatiti jabuika

Rezidba i prihrana rua

Cimet najstariji zain

Zato ne pruiti ljubimcima vie?

JUNIOR ZA TENCE OD 6 TJEDANA STAROSTI

BALANCE ZA PSE UMJERENE FIZIKE AKTIVNOSTI