Crna Gora 1.

Tržišni potencijal i dostignuti stepen razvijenosti turizma u Crnoj

Gori
Ako se turizam posmatra kao 'industrija resursa', onda se za Crnu Goru može reći da su oni značajni i da sa tog aspekta pružaju niz konkurentskih prednosti. Međutim, mnogi resursi i atrakcije, s jedne strane, nisu iskorišteni ili razvijeni do maksimuma a, s druge, ima i onih kojima je potrebna rehabilitacija, zaštita i pažljiviji razvoj. Primorje je, a procjene su da će i biti ubuduće, glavni elemenat crnogorske turističke privrede. Međutim, njen plažni proizvod, sam za sebe, nije visoko konkurentan i teško da može izvući zemlju iz postojećeg statusa čarter destinacije sa paket-aranžmanima kao dominantnim proizvodom, koja privlači niži i srednji sloj turista. Glavne perspektive za značajnu transformaciju leže u kombinovanju primorskog elementa sa planinskim lokalitetima na sjeveru zemlje i sa visokim stepenom privlačnosti prirodnog i kulturnog diverziteta, koncentrisanim na malom prostoru. Postoji nekoliko jedinstvenih atrakcija, kao što su Boka Kotorska (najjužniji fjord Evrope i jedini na Mediteranu); Skadarsko jezero (drugo po veličini jezero u Evropi i najveće stanište ptica); kanjon rijeke Tare (drugi po dubini kanjon u svijetu, iza Grand Canyon Colorado); i Ulcinj (jedna od malog broja preostalih velikih, relativno netaknutih pješčanih plaža na Jadranskom moru). Četiri nacionalna parka, koji čine 6.6% teritorije Crne Gore: Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen i Skadarsko jezero, od kojih je NP Durmitor uvršten 1980. godine na listu Svjetske prirodne baštine, sami po sebi predstavljaju posebne biogeografske vrijednosti. Zatim, tu je i nekoliko relativno poznatih destinacija i kapaciteta (Sveti Stefan, Zdravstveni centar Igalo), neke atraktivne istorijske lokacije, grad Kotor, koji pripada UNESCO-ovoj Svjetskoj kulturnoj baštini, zatim prestonica Cetinje, kao i lako dostupne atrakcije preko granice (npr. Dubrovnik). Takođe, prisustvo heterogene kulture na malom prostoru: slovensko-pravoslavne, venecijansko-hazburško-katoličke i osmanskoislamske, nedovoljno je iskorišteno u turističke svrhe. Dakle, postoje nesporne perspektive za dobro planirani turistički razvoj koncentrisan na ovih nekoliko ograničenih resursa velike vrijednosti, ali istovremeno i veliki rizik da, u odsustvu snažne posvećenosti države da iskoristi te vrijednosti, može doći do njihovog uništenja i devastacije u bliskoj budućnosti kroz neplanski, loše realizovan razvoj turizma i druge negativne uticaje (npr. zagađenost i lov na Skadarskom jezeru). Potom, nekontrolisana turistička tražnja može dovesti do kontraindikacija između

turističke koncentracije i stepena nosivosti prirodnih i infrastrukturnih resursa, pojave poznate pod nazivom 'carrying capacity' 1. Treba imati u vidu da je u međunarodnom turizmu došlo do promjena vrijednosti i turista očekuje dobar vizuelni utisak, aktivan odmor, kvalitet i doživljaj. Međutim, svi evidentni potencijali u Crnoj Gori nisu ni izbliza stavljeni u tu funkciju. Uz uvažavanje napora koji su učinjeni posljednjih godina, plaže sa neriješenim otpadnim vodama i dosta smeća često su prepune kupača, nacionalni parkovi bez dovoljno oznaka, sanitarnih čvorova i osmišljenih aktivnosti za turiste, gradovi 'spomenici kulture' Kotor i Cetinje sa neadekvatnim arhitektonskim riješenjima, koja treba da potenciraju njihove ambijentalne vrijednosti. Ukratko, boravak turista na destinaciji još uvijek nije kreiran na način da može da obezbijedi respektabilnu satisfakciju potrošača različitih preferencija, kao i adekvatnu valorizaciju prirodnih potencijala. Iako se položaj Crne Gore u odnosu na glavne izvore turističke tražnje u Evropi može smatrati relativno nepovoljnim, ipak stoje i sljedeće prednosti: izlaz na jadranskomediteranski region pruža mogućnost razvoja međunarodnog turizma; kontinentalni dio predstavlja optimalnu vezu sa zemljama srednje i istočne Evrope; tranzitni značaj je porastao uspostavljanjem državne granice prema Hrvatskoj i otvaranjem prema Albaniji, ali prije svega prema južnoj Italiji. Jedan od ključnih faktora turističkog razvoja je kako destinaciju učiniti dostupnom, brzo, udobno i uza što niže troškove. S obzirom na svoj geografski položaj i dosadašnji ekonomski razvoj, Crna Gora ima relativno ograničene saobraćajne kapacitete. Oni obuhvataju: putnu mrežu od 1800 km2, od čega većinu čine magistralni putevi (47%); dvije željezničke pruge, (Bar prema Beogradu i Podgorica - Nikšić); dva aerodroma za međunarodni saobraćaj (Podgorica i Tivat) i dvije aktivne luke (Bar i Kotor), kao i Budvu za jahting turizam. Kako udaljenost glavnih emitivnih tržišta zapadne Evrope iznosi oko 1000 km, ona predstavlja tipičnu avio ili čarter destinaciju. Ova karakteristika bitno determiniše kanale prodaje i upućuje na turoperatore kao glavne generatore tražnje. Tome u prilog ide i činjenica da je putna mreža još uvijek nedovoljno izgrađena, posebno magistralni putni pravci prema glavnim tržištima ka sjeveru: Srbiji, zemljama istočne i srednje Evrope, posebno ka Rusiji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj i, sa druge strane, putnim pravcem uz Jadransku obalu prema zemljama zapadne Evrope. Stoga dolazak automobilom nije baš pogodan što se tiče utroška vremena i komfora. Zadnjih godina vidni su napori na osavremenjavanju putne mreže. Tako je 2004. godine pušten u promet tunel Sozina, koji je za 25 km skratio i modernizovao put
1

Vidjeti više o pojavi 'carrying capacity' u Cooper, C., & oth., 1993, str. 94

Podgorica - Bar; 2007. godine završena je rekonstrukcija tunela Vrmac, a izgrađena je treća kolovozna traka na više kritičnih mjesta na magistralnom putu Podgorica – Cetinje - Budva, kao i duž Jadranske magistrale. Trenutno su u izgradnji putevi Mateševo Kolašin i Risan - Žabljak. Takođe, u glavnom gradu Podgorici znatno je unaprijeđena saobraćajna infrastruktura izgradnjom modernih saobraćajnica, kao i tri mosta, što je značajno poboljšalo saobraćaj, ali ključni problem za Podgoricu, kao i sve primorske gradove i naselja, i dalje ostaje neriješeno pitanje parkirališta, koje stvara probleme u organizaciji života grada tokom čitave godine, a da ne govorimo u turističkoj sezoni. Da je razvoj u Crnoj Gori nezaustavljivo krenuo, govori i politika 'otvorenog neba', koju je država uvela 2005. godine, kao i izgradnja i renoviranje pristanišnih zgrada na aerodromima Podgorica i Tivat, što je značajno doprinijelo pružanju kvalitetnijeg servisa putnika i obezbijedilo dva moderna granična prelaza u crnogorskim vazdušnim lukama. Ova dva aerodroma u 2006. godini servisirala su preko 850.0002 putnika. Međutim, ono što je neophodno uraditi da bi se obezbijedio veći promet i olakšao dolazak turista na primorje je opremanje aerodroma Tivat za noćno slijetanje, s obzirom na veliki pritisak čarter letova u ljetnjem periodu, a u najavi je i dolazak niskobudžetnih avio kompanija, koje po pravilu koriste jeftinije slotove u ranim jutarnjim i večernjim satima.3 Veći promet čarter letova prema Crnoj Gori može se očekivati tek poslije izgradnje dovoljnog broja smještajnih kapaciteta. Turisti iz srednje Evrope (Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske) u malom broju koriste avio prevoz, ali bi se u budućnosti mogao očekivati i njihov porast.4 Kad je riječ o dostupnosti vazdušnim putem, potrebno je pomenuti i funkciju dubrovačkog aerodroma Ćilipi u servisiranju turista usmjerenih na Crnu Goru. U vrijeme ex Yu, zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori, turoperatori su često spajali kontingente Dubrovnika i Crne Gore u južnu regiju, što je u osnovi snižavalo cijenu paket aranžmana za obje destinacije, a hotelijerima popunjavalo kapacitete. Korišćenje

2

Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat, Godišnji izvještaji, 2006. Dolazak ovih kompanija će biti od velikog značaja za međunarodni turistički promet, s obzirom na to da su cijene na redovnim letovima kako domaće avio kompanije Montenegro airlines, zatim JAT-a i drugih kompanija enormno visoke, što Crnu Goru kao turističku destinaciju čini nekonkurentnom u poređenju sa destinacijama koje nude slične turističke sadržaje. Država je dosad, štiteći domicilnu avio kompaniju Montenegro airlines, u stvari smanjivala avio i turistički promet, kao i udarala na standard sopstvenih građana. 4 Masterplan turizma Crne Gore, 2001. str. 88
3

80 mld.dubrovačkog aerodroma za destinaciju Crna Gora britanski turoperatori su nastavili 2000. I pored dovoljne količine prirodnih izvora vode. Prioritet je dat izgradnji puta od Bara do granice sa Srbijom i jadransko . sa pretežnim korišćenjem zastarjelih trajekata koje bi trebalo modernizovati. U toku turističke sezone imaju vrlo žive marketinške aktivnosti kako bi pridobili što više potrošača među turistima. U skladu sa Strategijom razvoja saobraćaja. Ono što ostaje kao problem je visoka cijena impulsa. koji se prije rata djelimično snabdijevao vodom sa izvorišta Plat u Hrvatskoj. Pored toga. koji obezbjeđuju dobru povezanost sa evropskim i drugim zemljama.Mateševo i Plužine . 2006.jonskoj magistrali. a veći dio biće finansiran kreditima međunarodnih finansijskih institucija. vode u rijekama i jezerima. ona je u Crnoj Gori prilično nerazvijena.5 koja je donijeta 2007. eura od EIB i EBRD. Što se tiče telekomunikacionih veza.44 i 2. kao što je izgradnja puta Podgorica .6 Osim ovog. Ibid 7 Posebno izraženo u Herceg Novom.7 5 6 CBCG. Iz Bara saobraćaju trajektne veze sa Barijem. uključujuči i privatizacione prihode.Beograd. jer treba da obezbijede veću i sigurnost u saobraćaju. za koju će biti obijezbijeđen kredit u iznosu od 60 mil. u Crnoj Gori posluju dva GSM operatera. koje su često na režimu restrikcija u ljetnjim mjesecima. Za realizaciju ovih projekata biće neophodno obezbjediti između 1. Ankonom i Dračem. što je neprihvatljivo sa stanovišta turizma. Dio ovih sredstava obezbijediće se iz budžetskih sredstava. m:tel. 16 iz drumskog i jednog iz avio-saobraćaja. godine. Kad je u pitanju pomorska saobraćajna infrastruktura. . koja će se vjerovatno rješavati postepeno većom konkurencijom u ovoj oblasti. Što skorija realizacija ovih projekata je od esencijalne važnosti za razvoj turizma u Crnoj Gori. Modernizacija terminala u barskoj luci je od prioritetnog značaja za pružanje kvalitetnijih usluga turistima. Promonte i Monet. a to je veoma značajan preduslov za kvalitetno servisiranje turista na destinaciji. godine. što predstavlja visok iznos i za veće i jače ekonomije od crnogorske. od velikog značaja za razvoj turizma su i neki drugi planirani projekti. poslije prekida izazvanog ratnim zbivanjima. Odnedavno se uključio i treći operater. eura. a GSM signalom pokrivaju 97% teritorije zemlje. Komunalna infrastruktura predstavlja najlošije riješenu infrastrukturu u Crnoj Gori. u narednih 10 godina predviđa se realizacija 25 projekata iz oblasti saobraćaja: po četiri iz željezničkog i pomorskog saobraćaja. vodosnabdijevanje predstavlja ključni problem u većini primorskih opština. ovi projekti treba da riješe i veću dostupnost turistima i domaćem stanovništvu trenutno slabo dostupnih područja Crne Gore. Godišnji izvještaj glavnog ekonomiste.Šćepan Polje. kao i rekonstrukciji i modernizaciji željezničke pruge Bar .

samo 1000-3000 postojećih kapaciteta može biti prihvatljivo za zapadna turistička tržišta. 9 Unković. kako u održavanje. Veoma važan tržišni element su i smještajni kapaciteti. S. U tom smislu.30% u osnovnim vidovima smještaja (hoteli i srodni objekti) i 67.8%)10 imaju mnogo bolji odnos u korist osnovnog smještaja. u septembru 2006. Za rješavanje ovog pitanja postoji više opcija.70% u komplementarnim vidovima smještaja (dopunskim).. 2006. str. Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. a preferira se državno-privatno partnerstvo kao osnovni model finansiranja. izgradnja mreže manjih hidroocentrala za koje postoje zainteresovani investitori.000 ležaja. a veoma je izražen i problem ilegalnog trošenja vode. vrijedna 60 miliona eura. od čega je 32. B.8 Radi se o nepovoljnoj strukturi. 319 11 Master plan. Horwath & Horwath.. kao izgradnja hidroenergetskog sistema na Morači. prenatrpanosti smećem i slično. analiza Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i procjena OSCE-a pokazale su da po pitanju opremljenosti. usljed nedovoljnog održavanja i obnavljanja u proteklih 10-15 godina.Vodovodne instalacije su zastarjele. te uzrokuju velike gubitke. komfora i usluga započeo što je i sada nastavljeno u određenoj mjeri i pod posebnim uslovima. Proces unapređenja i usaglašavanja hotelsko-ugostiteljskih kapaciteta i privatnog smještaja sa savremenim zahtjevima tržišta u pogledu kvaliteta. 2001. jer proizvodnja električne energije nije pratila potrebe narasle potrošnje. što još više usložava situaciju. godine crnogorska vlada je donijela odluku o prihvatanju trajnog rješenja snabdijevanja primorja vodom zahvatanjem vode iz Skadarskog jezera. 2004. posebno kad se ima u vidu da konkurentske zemlje kao Španija (48. izuzev privatnog smještaja. dok se neriješena pitanja odvoda otpadnih voda i smeća primjećuju tek nakon dužeg perioda i ogledaju se u kontaminaciji vode. uređenosti i prilagođenosti tržištu. str. tako i u izgradnju novih objekata. Nedostatak vode i električne energije momentalno utiču i na turiste i na destinaciju. koji predstavljaju osnovu za razvoj turizma. 283 10 Ibid. Deficit električne energije je takođe evidentan. Crna Gora raspolaže sa ukupno 131. 93 8 . Ova investicija. u koji se ipak više ulagalo.11 Ostali kapaciteti su u sličnom stanju. Svi ovi problemi su veoma vidni u Crnoj Gori. str. biće finansirana kreditnim aranžmanom sa Svjetskom bankom i EBRD-om.2%)9 i Grčka (60. o čemu je izvršena analiza u Master planu i rješenja ovog pitanja se očekuju vrlo brzo. a neophodni za trajno rješavanje su odvod otpadnih voda i smeća. Zečević. Što se tiče stanja hotelskog smještaja.

supermarketa i ostalih sadržaja. kao i u hotel Miločer i hotel Kraljičina plaža. . Očekuje se da bi ovi hoteli trebalo da budu među najluksuznijim objektima na Mediteranu. poreske uprave i opština započeta 2005. što će znatno povećati kvalitet ponude. a investicije su već krajem 2006. poznatog hotelskog lanca Aman Resorts. kao i unaprijediti brend crnogorskog turizma. godine privatizovano je ukupno 24 hotela i četiri društva putem prodaje paketa akcija. godine 'Registrujte smještaj’ koja je imala za cilj pojednostavljenje procedure registracije privatnog smještaja. U sklopu kompleksa najavljeno je otvaranje novih hotela. 12 Anketiranja gostiju realizovana od strane međunarodnih hotelskih kompanija pokazala su da komfor i oprema soba i kupatila ostavljaju trajniji utisak na goste nego bilo koji drugi prostor hotela. pabovi i slični objekti.12 Akcija Ministarstva turizma i zaštite životne sredine. gdje je najavljeno investiranje u vrijednosti od 500 miliona eura.000 soba. uglavnom za plovila dužine 8-25 metara.15 Po kvalitetu se ističu hoteli sa 5 zvijezdica: hotel Splendid u Bečićima i hotel Bianca u Kolašinu. 13 Kad su u pitanju ugostiteljski objekti kao restorani različitih tipova. kao i inostranih kuhinja. 2003. 2006. godine. 14 Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. što je ohrabrujući pokazatelj i rezultat investicija u posljednjih nekoliko godina. restorana. prodavnica. nacionalni. Od 2001. 2006. bila je i kupovina vojnog remontnog zavoda 'Arsenal' u Tivtu od strane kanadske kompanije 'PM Securities'. 16 Vidjeti detaljnije u tački 6.14 hotelski kapaciteti pokazuju rast za 78. Značajan je i ugovor o dugogodišnjem zakupu i ulaganju u hotel Sveti Stefan. Procjenjuje se da je u 2005. može se reći da je Crna Gora relativno dobro pokrivena ovim sadržajima. kazina.3. dala je vidne rezultate.8% u periodu 1989/2006. ali i ona dužine preko 100 metara. kao i kapaciteta za održavanje tih plovila. do kraja 2006. i to u projekt izgradnje marine kapaciteta oko 675 sidrišta.16 Jedna od važnijih transakcija. Oni su uglavnom u privatnom vlasništvu i novijeg su datuma izgradnje. godini prihod ostvaren po osnovu poreza i doprinosa iznosio oko 400.000 kreveta uvede u tokove legalnog poslovanja. godine premašile 200 miliona eura. klinika.2. i/ili 2009. kafei. čije se puštanje u rad poslije rekonstrukcije i izgradnje očekuje u toku 2008.je 2003.000 eura. odnosno skoro 50. CIM. 13 Kampanja je doprinijela da se preko 24. godine donošenjem regulative o klasifikaciji i kategorizaciji ovih objekata. 15 CBCG. Prema analizi Horwath Consulting.

tačka 1. 17 18 19 20 Ministarstvo turizma Crne Gore. Naime. sa sigurnošću se može reći da nedostaju stručni. Češku. Turistički promet je sa gotovo 11 miliona sa kraja 80-ih. Uskoković. posebno inostranog turizma.Najveći potencijal za 'green-field' investicije postoji na crnogorskom primorju u oblasti Ade Bojane. Valdanosa. Slovačku19 i Njemačku. Značajan razvoj kojim je krenula Crna Gora podrazumijeva i poboljšanje kadrovske strukture na svim nivoima. Rta Kobila. čini se vrlo prihvatljivim Uskokovićevo20 razmišljanje da je teško argumentovano tvrditi u kojoj se 'životnoj fazi' nalazi njen turistički proizvod. tako i u proizvodno-uslužnom sektoru. u manjim turističkim centrima (Igalo. Strani investitori pokazali su interes i za izgradnju golf terena u neposrednoj blizini Skadarskog jezera.1. Za investicije na budvanskoj rivijeri zainteresovani su vlasnici velikih lanaca hotela kao što je Meriot. neadekvatna kadrovska osposobljenost. nedovoljno je diversifikovan turistički proizvod i nedovoljni i neodgovarajući smještajni kapaciteti. 123 . ali i na području hercegnovske rivijere. Kad je turizam u pitanju. pretežno na poluostrvu Luštica.. Detaljnije u IV dijelu. sa naglaskom na Rusiju. najveće interesovanje za 'green-field' investicije ipak postoji za već renomirana turistička mjesta poput Budve i Bečića. 2000.centar. sa niskim stepenom popunjenosti kapaciteta. planinskom dijelu može se reći da je taj rast u inicijalnoj fazi istraživanja i uvođenja. B. str. Turistički imidž se znatno poboljšao sa osamostaljenjem države i preduzetim investicijama i marketinškim aktivnostima. U analizi 'životnog ciklusa' Crne Gore kao turističke destinacije.centar. Budva . Sezona 2006. koji su najavili skoru izgradnju hotela u Bečićima. Velike plaže. kao i nerazvijenost saobraćajne i komunalne infrastrukture. savremeno obrazovani kadrovi kako u menadžerskim strukturama. godine18. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore. bez čega je teško zamisliti postizanje veće efikasnosti u poslovanju. ali i dalje s težištem na jeftinim smještajnim kapacitetima. Međutim. Veliki je nedostatak za dalji razvoj. Zarade turističke industrije su i dalje niske. nepoznavanje stranih jezika i informativnih tehnologija. su još optimističnije. Ulcinj . a najave za podsezonu 2007. 1992. Možemo zaključiti da je sadašnja turistička pozicija Crne Gore još uvijek slaba sa obilježjima snažnog razvoja: još uvijek nedostaje finansijski kapital. 2006. godine pokazala je pozitivne tendencije produženja.17 pao na skoro 6 miliona 2006. njegove održivosti i kontrole. Stoga se generalno može reći da se turizam u Crnoj Gori nalazi u 'razvojnoj fazi' sa prisutnim gotovo svim ostalim fazama ciklusa. u budvanskom regionu i užim jezgrima u primorju u fazi zrelosti. u sjevernom. Buljarice. Emitivna tržišta su se restrukturirala.

Drugim riječima. Holland International. ne računajući generalno zaostajanje razvoja izazvano problemima raspada bivše Jugoslavije i njegovim posljedicama. koji su inače glavni ' prozor ' prema potrošačima. prestaje angažman inostranih turoperatora koji su do tog vremena bili glavni prodajni kanal i generatori inostrane turističke tražnje u Crnoj Gori.1 milion ili 55%. Fritidsresor.8 miliona inostranih noćenja. 1988. a to su brošure i katalozi sa konkretnim ponudama paket aranžmana. . Horwath & Horwath. Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori.76%. nešto kasnije iz Slovenije. vidjeli. s realnom ocjenom da se ni jedno područje ne nalazi u fazi opadanja. Godine 2006. italijanski: Album Viaggi. francuski: Fram i Club Mediteranne i dr. Hetzel Reizen. u Hrvatskoj je 2006. Kao što smo u dijelu III. Glavna inostrana tržišta bila su njemačko. Crna Gora na međunarodnom turističkom tržištu Uvođenjem Sankcija Savjeta bezbjednosti UN 1992. 1987. Najbolje godine u turizmu Crne Gore. godine udio prodaje putem turoperatora bio znatno niži i iznosio je 38. Makedonije.8 %. Bosne i Hercegovine. tačka 2. skandinavski: Yugotours Stocholm. putem turoperatora. ITS Kaufhof. u tom vremenu došlo je do prekida međunarodnih kanala turističke prodaje (isključujući tržišta bivše YU). ostvareno je 71%22 inostranih noćenja (samo u hotelskom smještaju). ostvareno je 3.1. Thomson Holidays.21 realizovano posredstvom turoperatora. to predstavlja i prijetnju kontrolora većinskog dijela turističkog tržišta. Samim tim nije postojao ni turistički prodajni materijal. Neckermann.3. 1. Glavni njemački turperatori: TUI. Istovremeno. holandski: YU Amsterdam. sa prisutnom tendencijom pada u odnosu na prethodnu godinu za 1. godine dolazi do prekida turističkih kretanja. Poslije raspada bivše Jugoslavije i formiranja zasebnih država (izuzimajući državnu zajednicu Srbija i Crna Gora) i postepenog relaksiranja od perioda sankcija pa do dolaska prvih turoperatera trebalo je da prođe više godina. što govori u prilog tezi da su turoperatori ključni faktori u otvaranju destinacije i njenom povratku na šire evropsko tržište. od čega je 2.Sutomore) u fazi stagnacije. 21 22 Statistički godišnjak Crne Gore.5. britansko i italijansko. dok je prodaja bila vezana za rad tada domaćih turoperatora i agencija iz okruženja Srbije. kao i da su u Crnoj Gori danas dominantni. Arke Reizen. 2006. u organizovanom prometu. Osnovni problem u tom vremenu bio je distribucija informacija do potrošača. Phoenix Holidays. Yugotours Frankfurt. britanski: Yugotours London. i za individualnu prodaju.

kako Uskoković kaže: ''Logotip 'Montenegro' je već postao prepoznatljiva robna marka za niz kvalitetnih proizvoda sa ovog područja (suveniri. Međutim. tada je jedino agresivna promotivna funkcija mogla da održi kontakte sa inostranim tržištima i tako pokaže da je destinacija turistički živa. udaranje temelja informativnopropagandne infrastrukture u Crnoj Gori bilo je od značaja i za stvaranje pozitivnog odnosa prema turizmu među domicilnim stanovništvom. B.'world of mouth' turista. Kreiranje novog imidža je investicija na dugi rok. koje su često potresane terorističkim napadima (kao Turska. tekstilni proizvodi i sl. Ili. Može se reći da su marketinške aktivnosti tada nadmašivale kvalitet turističkog proizvoda.Crnogorski turizam je na međunarodnom turističkom tržištu u to vrijeme predstavljan jedino kroz opštu informativno-propagandna djelatnost koju je organizovala država posredstvom Turističke organizacije Crne Gore. Jedan od potencirajućih faktora inostranih turista u to vrijeme bila je njihova sigurnost. Takođe. znak ili ime crnogorskog turizma pod nazivom 'Montenegro'. Njihov dolazak u takvoj situaciji bio je u funkciji oporavka destinacije. dok su aktivnosti hotelijera i drugih učesnika privrede bile minorne.. mada bi odnos turističkog proizvoda i promotivnih strategija koje pomažu u kreiranju njegovog imidža trebalo da bude uravnotežen. rođacima. na tržište Crne Gore prvo su se vratili manji turoperatori. alkoholna pića. Tako se ozbiljniji povratak organizovanog turističkog prometa 23 Uskoković. U tu svrhu uloga turoperatora-inicijatora kao vjesnika novih turističkih 'pohoda' na destinaciju od velikog je značaja. 2000.). neposredno pred uvođenje sankcija. što bi se moglo shvatiti kao kontraproduktivno. godine. a najbolje se rješava 'živom riječju' . Međutim. ovdje se radi o snažnom psihološkom efektu koji je nastao kao posljedica ratnih prilika u okruženju i političke nestabilnosti. Egipat i sl. Tako je 1992. Međutim. 172 . koji prenose svoje dobre impresije i preporuke svojim kolegama. prijateljima. najpre ustanovljen logotip. koji je bio slab po čitavoj privrednoj strukturi i nije bio konkurentan. kao i kreiranja globalne medijske slike o samoj zemlji i narodu kao 'ratničkom'. svijesti novih potrošača na ino-tržištima. na otvaranje tržišta može da se računa tek dolaskom velikih organizatora putovanja. što svakako ne ide u korak sa turizmom. str.)''23. koji je zajedno sa ostalim brojnim propagandnim sredstvima znatno doprinio ponovnom približavanju destinacije 'Montenegro'. S obzirom na veću fleksibilnost i mogućnost lakšeg prilagođavanja promjenama na tržištu dobavljača ili pak zahtjeva potrošača. mada je u čitavom periodu krize zemlja bila bezbjednija od mnogih tada razvijenih turističkih destinacija. Razbijanje predrasuda po ovom osnovu je proces.

može se reći. koju traže mnogi putnici da bi isprobali neku novu destinaciju. 24 1987.001 3. Njemačka i Velika Britanija.97/87 2006 0. Promjene izvora inoturističkog prometa nastale u periodu '87-'97-'06.1. godinu. Beograd.24 Istovremeno. .u Crnu Goru dogodio 1996. godine učestvovala sa oko 0. Statistički bilten 2/89. godine. Prisustvo vodećih turoperatora. kada je Nekermann Crnu Goru ponovo uveo u svoj katalog. 2006. TUI je to uradio tek 2000. prikazane su u Tabeli br.55%. 4. jer su u bazni podatak uračunate sve zemlje bivšeg SSSR-a. zemlje koje su bile vodeće u ranijem periodu. godini ostvarila turistički promet od 952.764 % 43 16 10 4 27 100 1997 10 23 138 162 94 427 % 2 5 32 39 22 100 Ind. godine ostvarila je indeks 304 u odnosu na baznu 1987. ostvaruju slab rast. Kao što se iz tabele vidi. Na samom početku faze repozicioniranja na evropskom turističkom tržištu došlo je do izmjene strukture učešća inostranih tržišta za Crnu Goru.6 6 9 142 78 311 453 531 373 1. odnosno njihov brend.000 turista i 6 miliona noćenja. predstavlja garant dodatne sigurnosti. to znači da je Crna Gora 2006.627 599 388 149 1. godine u Crnoj Gori je ostvareno 10. turoperatori u zapadnoj Evropi počeli ponovo da računaju na Crnu Goru kao turističku destinaciju. godine. Crna Gora je u 2006. Statistički godišnjak Crne Gore. Tabela br. Izvori inostranog turističkog prometa Naziv zemlje Njemačka Velika Britanija Češka i Slovačka Rusija Zemlje ex-YU Ostale zemlje Ukupno 1987 1. koji je realno još viši.1.8 miliona noćenja turista. Ministarstvo turizma Crne Gore. Bilten. Rusija ostvaruje visok indeks rasta. značilo ostvarenje od tek 55. 4.888 % 8 4 16 24 28 20 100 %06/87 9 13 80 304 37 - Izvor: Statistički godišnjak Jugoslavije 1998. od kada su. što je u poređenju sa zlatnom godinom crnogorskog turizma 87. 2006.71% u ukupnom međunarodnom turističkom prometu. Uza zemlje ex-Yu.

Makedonija i Slovenija. Špic ljetnje sezone i dalje čine mjeseci jul i avgust. godine iznosila je 5. koja je pokazala najsnažniji rast od svih vodećih tržišta u proteklih šest godina. koja pokazuje rast od 57%. Albanija. Prosječna dužina boravka u Crnoj Gori 2006. apsolutne cifre su i dalje ostale skromne. očekuje se da će zapadne zemlje. osim Makedonije. Prema procjenama WTTC-a. godine. Bilten br. sa izuzetkom Italije. pogotovo van glavne turističke sezone. Ostala značajna tržišta rasta uključuju Italiju. na turiste iz država članica Evropske unije otpada oko 50% od ukupnog broja turista u Crnoj Gori. . moglo bi dovesti do skraćenja prosječne dužine boravka.Ostvaren je prihod od turizma u iznosu od 322. 25 Ministarstvo turizma Crne Gore. godine naovamo.25 Ako posmatramo pripadnost gostiju po osnovnim emitivnim regionima. Rangiranje stranih turista po broju noćenja veoma je slično rangiranju po broju turista. Zemlje bivše Jugoslavije zastupljene su sa 19%. Rusija je postala ubjedljivo vodeća u smislu apsolutnog broja turista. ('short brake' ture). 67%. a na ostale evropske i neevropske zemlje dodatnih 13%. zatim slijede Albanija. oni dominiraju velikim dijelom ekonomije. zajedno sa Rusijom. kada se realizuje više od 59% ukupnog broja noćenja i 51% broja turista.3 mil. godinu. Sa investicijama koje se dosad procjenjuju na 2 milijarde $. vikendom. Iako je vjerovatno da će prosječna dužina boravka tokom ljetnjeg odmora ostati oko sedam dana. Bosne i Hercegovine i Češke Republike. decembar 2006. Međutim. Zahvaljujući prosječnom godišnjem rastu broja turista od gotovo 50% od 2000.8 dana.5% u odnosu na isti period 2005. ona je i dalje visoko sezonalna. sa porastom od 55% u odnosu na 2000. sa izvjesnim zaostatkom iza vodeće dvije.Rusije. koja pokazuje dobar rast. premašivala je prosjek. generisati najveći broj novih turista na kraći rok. pogotovo sa pojavom niskobudžetnih kompanija. zatim Francuska. u periodu vansezone u hotel Maestral. i Velika Britanija. nadmašujući Bosnu i Hercegovinu 2005. godine. Najveći doprinos rastu broja turista iz Rusije leži u činjenici da su Rusi ključni akteri na polju direktnih investicija (FDI). 57. koja je po ovom osnovu ispala sa liste prvih deset. a Rusija i ostale zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza 18%. koju prati. očekivano povećanje kraćih odmora. eura. čiji turisti bilježe kraće zadržavanje u Crnoj Gori. što predstavlja povećanje za 23. a kod sva tri vodeća tržišta . nalazi se Češka Republika. Na trećem mjestu. Kad je u pitanju vremenska strukturiranost turističke tražnje u Crnoj Gori. što možda donekle predstavlja iznenađenje. što je pretežno rezultat dolaska organizovanih grupa kockara čarter letovima Montenegro Airlinesa. gdje je zamjenjuje Slovačka.

7% BDP-u Crne Gore. Mađarsku.8% u EU. Ibid Uvođenjem embarga Savjeta bezbjednosti UN juna 1992. npr. 05.8 u EU). pak. godišnji rast Crne Gore zaostajaće samo za prognoziranim za Kinu (9. ali će premašiti Indiju (7. kao što smo naprijed vidjeli. projektuje na 8. Prema ovim prognozama.29 Čak se zadnjih godina ulaskom nekih zemalja u Evropsku uniju ova situacija i usložila. godine tadašnja država Savezna Republika Jugoslavija skinuta je sa tzv. izazivaju zabrinutost. što bi trebalo da obezbijedi 28. Rast ukupne turističke tražnje se. godini premašene. Prosječna dužina boravka tokom ovih mjeseci je svega 1-2 dana. odnosno da će do 2017. referentne prognoze WTTC-a za sektor putovanja i turizma Crne Gore su. Srbija je bila posljednja) koja je stekla nezavisnost na referendumu održanom 21. po automatizmu. Italiju. Turizam je u Crnoj Gori u skorije vrijeme pokazao snažan razvoj u apsolutnim pokazateljima. Grčku.). WTTC/Oxford Economics.9%).1%.Na zimske mjesece. zbog niza internih ograničenja. a za budućnost se projektuje još brži rast.26 a u 2007. Bugarsku). a kad su u pitanju eksterni faktori. poslovna putovanja. godine dostići procenat od 27. godine. u 2006. godine najavljene su određene relaksirajuće mjere prema određenim segmentima građana (studenti.9 BDP-a sektora putovanja i turizma u EU. Bez obzira na to što neke oblasti. pored raznovrsnih globalnih trendova. procjenjuje se da će šira ekonomija generisana turizmom doprinijeti 20. npr. a predstavlja 18. Očekuje se da će Hrvatska.1% BDP-a. godini. u odnosu na samo 2. sa godišnjom stopom od 7. dok ukupna prosječna dužina boravka iznosi 6 dana. prema TSR. nasuprot 10. od oktobra do marta.. . pa je ostvaren viši rast u turizmu od projektovanog za 10. 2006.27 Prognozira se da će tokom narednih 10 godina učešće sektora putovanja i turizma u Crnoj Gori u BDP-u godišnje rasti po stopi od 7. 2007.3% na nivou cijele EU. za isti period. otpada skromnih 7% noćenja i 13% turista.28 Period oporavka koji za Crnu Goru traje prilično dugo. i relativno u odnosu na privredu u cjelini.8%. 2006.2%. koja je prema WTTC-u jedina među prvih deset rangirana evropska zemlja uz Crnu Goru.7% ukupne zaposlenosti (11. potrebom uvođenja viza za putovanje naših građana i za zemlje gdje to ranije nije bila obaveza (kao.1%). u odnosu na 3. države Crna Gora i Srbija još uvijek imaju i ograničenje vezano za putovanja svojih građana u inostranstvo. odnosno još uvijek nisu dospjele na 'Bijelu listu'. biti na četvrtom mjestu. putovanja u slučaju bolesti i sl.. Crna Gora je bila jedna od posljednjih (odnosno. kako smo govorili u prethodnoj tački. 26 27 28 29 CBCG.'Bijele liste'.900 novih radnih mjesta.6% godišnje. Tokom 2006.

u trajanju od nekoliko dana. crnogorsko tržište. što još uvijek na domaćem tržištu na ovom stepenu ekonomskog razvoja ne postoji tražnja za ovakvom vrstom ponude. odnosno 'incoming' poslovima. a da je rad domaćih turoperatora tek na početku. godine. jer organizovati turističke aranžmane za domaće. kao što je to najčešće slučaj) i.32 čime se zalazi u svrhu donošenja ovog propisa uopšte. Prvo. kao jednodnevne izlete ili kraće ture. 1988. propisuje finansijsku-obavezu jemstva i ostale uslove koji su uglavnom tehničke prirode. s tim što organizator putovanja mora da posjeduje dodatno i licencu za obavljanje tih poslova. Postoje turističke agencije koje objedinjuju više usluga i prodaju ih. na organizovanje i plasiranje na tržište. koju izdaje nadležno ministarstvo za poslove turizma. zakonodavac nije propisao uslove kojima obavezuje organizatora putovanja da zaista proizvede određeni dio programa (a ne da samo vrši preprodaju programa drugih. Razvijenost turoperatora i turističkih agencija u Crnoj Gori U Crnoj Gori Zakon o turizmu od 2002. po našem mišnjenju. to smo mišljenja da: prvo.posrednika.Očigledno je da je ovakvo stanje imalo za posljedicu zaostajanje razvoja u svakom pogledu. posredovanja i sve druge poslove turističkih agencija. trebalo bi da bude usmjeren na iznalaženje marketinških 'niša' na tržištu. Očigledno je da je zakonodavac postavio vrlo fleksibilne norme u ovoj fazi razvoja agencijskog poslovanja. treće. kako Zakon kao obavezne uslove koje organizator putovanja treba da ispuni da bi dobio licencu za rad. Njihov dalji razvoj.31 Međutim. npr. bilo direktno (putem e-prodajnih kanala i na samoj destinaciji posredstvom sopstvene agentske mreže) ili indirektno. drugo. Stoga smatramo da klasičnih organizatora putovanja u Crnoj Gori kao lidera u prodajnom kanalu još uvijek nema. posjeduje ukupno 65 turističkih agencija. nema ekonomskog smisla. zato što se radi o malom tržištu i . . putem posrednika (turoperatora i turističkih 30 31 32 Statistički godišnjak Crne Gore. na primjer).2. da turoperatori 'outgoing' imaju obavezu da određeni obim tih aranžmana realizuju u inostranstvu (kao što to propisuju pravila britanske ABTE. da praksa pokazuje da se registrovana preduzeća pretežno bave receptivom. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. 2007.30 koje obuhvataju i posao organizovanja putovanja.. Ovakvi profili turistčkih agencija rezultat su realne tražnje koja postoji na ovom turističkom tržištu. godine prepoznaje status turističke agencije-organizatora putovanja i turističke agencije . diversifikaciju turističke ponude. pa i ograničenje turističkih kretanja 1. građenje partnerstava sa njihovim proizvođačima. Ovu licencu. drugo.

složenije forme vertikalnog integrisanja i strateške alijanse. a odnedavno i Srbija. 'ground handler'-i. pretežno u inostranstvu). a sa druge strane. 33 34 Detaljnije o tržišnim šansama i perspektivama razvoja videti u IV dijelu u tački 1. imaju perspektivu uključivanja u savremene turističke tokove. nalaze različiti oblici turističkih agencija.3. Često se kao početna. Na ovaj način bi postepeno došlo do stvaranja uslova za evoluciju. Za razliku od prakse u evropskom turizmu. ne mogu računati na uključivanje u inovativni turistički lanac vrijednosti. ali s obzirom na sve izraženiju potrebu za diversifikovanjem turističkih usluga. Ovo je potrebno sa aspekta sadašnjih potrošača koji. stoga što ovakva baza objektivno trenutno ne postoji jer se destinacija razvija. bilo različitim oblicima partnerstava. i najveće 'on-line' hrvatske turističke agencije adriatica-net. o kome ćemo detaljnije govoriti u djelu strukturnog povezivanja u okviru grane. Integracije u turističkoj privredi u Crnoj Gori počele su pretežno u hotelijerstvu (primjer Iberostar hotelskog lanca). tako i vertikalnih integracija sa drugim učesnicima u formiranju turističkog proizvoda. budu imali neophodne kapacitete da podrže ovakve projekte razvoja i. a na duži rok u prevođenje turizma u cjelogodišnju privrednu granu.34 crnogorske turističke agencije još uvijek pate od nedostatka međusobnog strukturnog povezivanja. drugo. kako u okviru iste branše. za koje realno u Crnoj Gori postoji ogroman potencijal. kao i zemalja u okruženju. koje turistička zakonodavstva i praksa različitih zemalja formulišu na različite načine. U ovom procesu veoma bitan elemenat novih strategija poslovanja trebalo bi da bude rad na prikupljanju relevantnih podataka i informacija vezano za mogućnosti pružanja usluga turistima na destinaciji. žele da metodom DIY kreiraju za sebe turistički aranžman. turoperatori i turističke agencije bez dobre informativne baze o raspoloživim proizvodima i uslugama. a sa njom i novi.agencija. Beograd. Takođe. prvo.33 Oni preduzetnici koji. Primjer prekograničnog povezivanja je integracija Jolly tours. u zavisnosti od vrste poslovanja: Ground Tour Operator. Ovakvo stanje najvjerovatnije je odraz malog tržišta. Dok u većini mediteranskih zemalja na destinaciji posluju različiti oblici turističkih agencija i/ili turoperatora. . inovativni programi. ali i završna tačka u distributivnom lancu organizatora putovanja na destinaciji. kao što je Hrvatska. kao i o preferencijama potrošača. bilo horizontalnim integrisanjem u zemlji i prekogranično. umrežavanje postaje prerogativ daljeg rasta i razvoja i u crnogorskom turizmu. u traganju za novim iskustvima. gdje je glavno strukturno obilježje turističke privrede povezivanje. diversifikacija turističke ponude mogla bi da pomogne i u produženju turističke sezone. da ih objedine i učine dostupnim potrošačima. od klasičnog modela prodaje proizvođač/potrošač u više.

ni finansijski. one su grupisane u 16 kategorija. Zakon o turizmu. Analiza pokazuje da je uloga inostranih turoperatora u turističkoj privredi Crne Gore u ovom vremenu repozicioniranja na evropsko turističko tržište veoma jaka. ni organizacioni.yuta. odnosno turističke agencije' kao firme koje se u osnovi bave organizovanjem putovanja i poslovima posredovanja. 35 U zavisnosti od vrste. dotle zakonodavstvo okolnih zemalja. Umjesto toga. Stoga se ocjenjuje da hotelijeri još uvijek ne predstavljaju 'aktivni' faktor u kreiranju prodajne politike na destinaciji. 36 Koji za to posjeduju licencu i u obavezi je da položi garanciju od 5. gdje u njihovo ime i za njihov račun obavljaju pripremne radnje za kupovinu kapaciteta od dobavljača. kao što su Adriatic Express. kao Hrvatske. što se smatra limitirajućim faktorom u ovoj fazi razvoja.B i C. Local Tour Operator. ritejlerski.Incoming Tour Operator. imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora dominantna avio destinacija. realizuju lokalne ture. 35/94 i 48/99. razlikuje više vrsta agencija i turoperatora. što definiše njihov ID cod. muzej. ni stručni. a ovi nastoje da snižavanjem cijena smještaja ostvare svoj profit. a da hotelijeri još uvijek nemaju kapacitet. servisiraju goste od dolaska do odlaska. Destination Management Companies. odnosno kombinacije poslova kojima se bave (turoperatoski. ili Incoming Tourism Agent. nema baš mnogo izbora. Jasno.co. servisne informacije) i mogu biti obilježeni slovima A. rekreativne aktivnosti. koja definiše 'putničke. kulturne sadržaje i njihove cijene. Domestic Tour Operator. 'Sl.000$ na ime eventualne isplate putniku za neizvršenu ili djelimično izvršenu uslugu. koja je dio TUI. ili njihovom kombinacijom.36 Može se reći da u Srbiji trenutno pravih 'incoming agencija' ima manje. br. Nacionalne asocijacije turističkih agencija. Globtour. www. Globtour – ITS. oni se oslanjaju na inostrane turoperatore i postaju zavisni od njih.yu 37 Adriatic Express zastupa TUI/preko hrvatske agencije Guliver Travel and Trade. Nekoliko većih agencija. Destination Tour Operator. . u okviru YUTA. a svaka promjena na emitivnom tržištu odražava se na destinaciju. na primjer. Alfa tours – Necermann. što vjerovatno odražava trenutne potrebe u zemlji za ovom vrstom poslovanja. Takođe. kontrolišu kvalitet destinacijskog servisa. gdje dominantnu ulogu imaju 'outgoing turističke agencije'.35 ili Srbija.37 zastupnici su velikih njemačkih turoperatora. Za razliku od Srbije. kao što su preporuka za novi hotel. i da su oni praktično kreatori tog tržišta. u Crnoj Gori se najveći dio agencija bavi upravo 'incoming' poslovima. avio prevoz. obuhvaćenu turističkim putovanjem. u zavisnosti od tipa turističke usluge koju pružaju. Alfa Tours. daju savjete turoperatoru vezano za itinerere i usluge na destinaciji. u saradnji sa 'velikima'.glasnik RS'. organizuju studijska putovanja novinara i ritejlera kao svojevrsne 'edukativne' ali i 'inspekcijske grupe'. Organised Excursion Operators. da se sami time bave.

zatim opštinska udruženja turističkih agencija. koje objedinjava navedene asocijacije. Uz pomoć partnera i relevantnih institucija osmišljavaju se sopstveni programi i radi na razvoju jedinstvene ponude Crne Gore. U sve 38 Udruženje turističkih agencija Herceg Novi.3. . Mha . snažan preobražaj predvođen privatnim preduzetništvom. kao i krupne promjene državno-političke karte Crne Gore. hotelijera i turizma uopšte. uz podržavanje međusobne i prekogranične saradnje preduzeća. tržišne šanse tuizma Crne Gore treba posmatrati kroz prilagođavanje njenih raspoloživih resursa navedenim determinantama. turoperatora. kao GTZ (Njemačko društvo za tehničku saradnju). neminovno će dovesti do redistribucije turističkih tokova sa područja bivše Jugoslavije. prije svega globalizacije. kao mala. uvođenjem svjetskih standarda u sve pore privrede i društva. 1. uvođenje eura kao zvanične valute. npr. Udruženje turističkih agencija Budve. Uočena usmjerenja turističkih tokova prema toplim morima i planinskim centrima. To je prije svega CUTA . fragmentacije tržišta. ukupni pad britanskog tržišta paket-aranžmana trenutno osjeća i u Crnoj Gori.Udruženje hotela Crne Gore i nedavno osnovano Udruženje turističkih radnika Crne Gore.38 Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore. ali neizmjerno atraktivna turistička destinacija treba da nađe svoju 'nišu' na tržištu.Tako se.. kao i potrebe zaštite životne sredine. Takvom okruženju treba dodati i promjene privrednog sistema. gdje Crna Gora. Udruženje turističkih agencija Bara i Udruženje turističkih agencija Ulcinja.Crnogorsko udruženje turističkih agencija. kao i poboljšanje poslovnih okvira za vlasnike malih i srednjih hotela. U Crnoj Gori djeluje više strukovnih organizacija koje direktno ili indirektno daju potporu poslovanju turističkih agencija. postepenim uvođenjem partnerskih odnosa. diversifikacije turističkih proizvoda i trenda prilagođenosti turističkih usluga kupcu. Ocjena tržišnih šansi u perspektivnom razvoju turizma Crne Gore Polazeći od promjena u svjetskom ekonomskom poretku i s tim u vezi restruktuiranja bogatstava i dohotka i glavnih megatrendova u razvoju turizma. ekonomskim restruktuiranjem kroz različite forme investicionog kapitala. Strateški cilj ovih organizacija je izgradnja modernog i institucijalizovanog sistema razmjene informacija i iskustava u oblasti turističkih agencija. u kontekstu aktivnog odmora i očuvanja zdravlja i vitalnosti. razvoja informacionih tehnologija i tehnologija transportnih sredstava. Inače organizovanje većine ovih udruženja potpomogle su međunarodne organizacije.

govore upravo suprotno. 2001. još uvijek očuvane prirodne i kulturne vrijednosti na obali i u kontinentu. Mađarske. pojavu novih tržišnih segmenata. Češke i Slovačke u 2006. kadrovski potencijal mladih. Češke. Rusije. ovaj procenat iznosio 39 40 Master plan. BLIZINA EMITIVNIH TRŽIŠTA EVROPE S obzirom na to da u današnje vrijeme tehnološki razvijenih prevoznih sredstava udaljenost do 1000 km ne bi trebalo da predstavlja problem. a prije svega odnose se na: • • • • • • • • blizinu velikih i rastućih emitivnih tržišta Evrope. Crna Gora će moći da obezbijedi svoj povratak samo ako svoje resurse stavi u funkciju navedenih trendova. godini iznosio je 35%.jonske magistrale i magistralnog puta od Bara do granice Srbije obezbijedile bi mogućnost efikasnijeg i udobnijeg auto prevoza iz pravca zapadne i sjeverne Evrope. Modernizacija željeznice na putnom pravcu Bar .izoštrenijoj međunarodnoj konkurenciji.Beograd bila bi dodatna šansa za turiste iz Srbije. Uvođenje 'low-cost' kompanija na crnogorsko avio tržište značajno bi smanjilo prevozne troškove. Njemačke i Velike Britanije. mogućnost postizanja konkurentnosti u odnosu na tržišta sa sličnom ponudom. ne možemo se složiti sa stavovima iznijetim u Master planu da ''Crna Gora može da prisvoji za sebe nova tržišta istočne Evrope. U tom smislu njene tržišne šanse su značajne. Planirana izgradnja jadransko . potencijal u komplementarnim djelatnostima. dok je iz dvije zemlje koje predstavljaju najveće izvore turističke tražnje u Evropi. ali od njih ne bi trebalo da očekuje nikakve veće impulse''39 ili da ''povećanje nivoa prihoda po danu i po gostu i duža sezona mogu se očekivati uglavnom od naprednih zapadnoevropskih tržišta. izražena volja ka prosperitetu. konsultujući strategije turizma. Kad su u pitanju izvori turističke tražnje koji inkliniraju Crnoj Gori. uspostavljanjem avio linija sa tradicionalnim zapadno-evropskim i novim potencijalno najznačajnijim istočnim i srednjoevropskim tržištima relativno se lako rješava pitanje dostupnosti destinacije. kao i srednje i istočne.''40 Statistički podaci o strukturi inostranog turističkog prometa za godine od 2000. mjere državne politike. 30 i 31 Ibid . str. Udio prometa samo tri zemlje iz istočne Evrope. Slovačke i bližih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. školovanih kadrova u inostranstvu. do 2006.

Analize pokazuju da je taj segment vrlo aktivan kad su u pitanju turistička kretanja. sa pažljivo vođenim ciljanim kampanjama za različite zemlje. Sveti Stefan . Tursku. Herceg Novi . Naime. L.svega 10%. destinacije kakva je Crna Gora moraće znatno da unaprijede svoju konkurentnost kako bi ih zadržale. koje je još uvijek radno sposobno. stanovništvo starije od 50 godina. koji je karakterističan za tople destinacije. ali je u domenu planiranja i izgradnje neophodno voditi strogu kontrolu i monitoring da ne bi došlo do devastacije turističkih resursa.18 . str. ali i trajnije vezivanje za destinaciju preko sindroma 'druge kuće'. posebno prema toplim krajevima kakva je Crna Gora. zatim vožnja kanuom i kajakom (na Zeti i Pivi). *Pored ovog tržišnog segmenta. NOVI TRŽIŠNI SEGMENATI *Demografska analiza pokazuje da evropska populacija stari41 i da sve izraženiji postaje segment 'treće dobi'. sportskim odmorom koji donosi uzbuđenja. vožnja đipovima . jezika i kulture. što u osnovi povećava potrošnju. što može da bude mač sa dvije oštrice za budući razvoj. 2005. kao Španiju. zmajarenje (duž primorske obale). skijanje i 'snoubording (u planinskim centrima Žabljak. a za navedena imaju značaj bliskosti i sigurnosti. Postoji još jedan bitan faktor koji opredjeljuje dolazak ruskih turista u Crnu Goru. Izgradnjom ili kupovinom nekretnina. turistički iskusno i zdravstveno vitalno. a to je nepostojanje viznih obaveza. s obzirom na sličnost u korijenima slovenske tradicije.'jepp safari' (po crnogorskim planinama). Kolašin i dr. potrebno se koncentrisati na tržišta istočne i srednje Evrope.'caving ' (pećina kod Nikšića. onog dana kad ruskim turistima budu dostupna različita svjetska turistička tržišta i mogućnost izbora se poveća. Splavarenje na rijekama (već poznato. kupci se vezuju za zemlju.dio prema Petrovcu i druga naselja duž primorja)..polje. Imajući u vidu prirodne predispozicije. skuteri na moru. jer je učešče ljudskog faktora u okviru pružanja usluge veoma važno za sva tržišta. Crna Gora može da ponudi vrlo diferenciranu i kvalitetnu ponudu za ovakvu vrstu tražnje. Stoga se procjenjuje da u oživljavanje zapadnoevropskih i sjevernoevropskih tržišta treba ulagati na dugi rok. ekonomski situirano.). što je već prisutno u nekim zonama primorja (Budva . S druge strane. kao i 41 Moutinho. kao i da njihovo interesovanje može da bude dvostruko: odmor. vrlo je artikulisana tražnja mladih (populacija od 17 do 28 godina) za avanturističkim. kanjon Nevidio. proučavanje pećina . tako što će im se ponuditi proizvodi visokog kvaliteta i obezbijediti kvalitetan servis. što će neminovno podrazumijevati velika sredstva. kanjon rijeke Sušice). na Tari). paraglajding (Brajići i Orjen).stari grad.

a kombinaciju more -planina. kao što smo već rekli. kao nagradno putovanje u neku zanimljivu zemlju. regrutuje novi segment populacije različitog starosnog doba koja želi da koristi blagodeti banja i 'wellness' centara. čiji je dolazak. stručna usavršavanja ili. koja se u razvijenim zapadnim zemljama skupo naplaćuje. *Drugačiji životni stil. sa aspekta nižih troškova servisa za ovakvu vrstu turizma. konvencije i kongresi. Ovdje se misli na bazično usmjeravanje. Takođe. 'incentiv programe'. U sjevernoj Evropi poznato je banjsko lječilište Igalo. što uz unaprijeđenu saobraćajnu infrastrukturu. sajmovi i izložbe) . istraživačkog i sportskog karaktera). MICE programi bi omogućili vremensku redistribuciju turističkog prometa. najavljen za početak 2008. Organizovanje ovakvih skupova za poznate svjetske korporacije u velikoj mjeri jača brend same destinacije. a na primorju i tokom zimskih mjeseci blagodeti pruža topla mediteranska klima. Prokletije i Orjen). Ovaj segment je posebno interesantan za Crnu Goru. kao i na sve izraženiju težnju poslodavaca da radi jačanja lojalnosti radne snage i njihove privrženosti korporativnom identitetu kompanije organizuju seminare. kao i destinacijsko povezivanje ponude od primorskog turizma. godine. kružna putovanja ili turizam dvaju centara. na sjeveru gotovo svako mjesto može da bude vazdušna banja. more planinski centri. zasad postoji nekoliko savremeno opremljenih 'wellness' 42 MICE-Meetings. trend ka produženju životnog vijeka. što može biti kompartivna prednost Crne Gore. ne mogu ponuditi susjedne države. odnosno omogućili da se turizam postepeno odvija tokom čitave godine. pa učesnici često produžavaju boravak i priključuju im se članovi njihovih porodica ili prijatelji. Ovakva vrsta ponude se apsolutno uklapa u tendencije modernih 'nomada' ka 'turingu' i istraživačkom turizmu.tura Montenegro (turističkog. naprosto. nagradni programi.'rock-climbing' po crnogorskim planinama (kao Durmitor. sa mogućnostima uključivanja u raznovrsne aktivnosti koje su na raspolaganju u pojedinim turističkim zonama. Fairs & Exhibitions (sastanci. pruža izvanredne pogodnosti za 'turing'. *S obzirom na potrebu stručnog usavršavanja i razmjene mišljenja. planinarenje i penjanje . Conventions & Conngresses. to se segmentu poslovnog turizma i MICE42 ubuduće u Crnoj Gori mora posvetiti posebna pažnja. tako da je vikend slobodan za odmor. koje pored kurativnih pruža i raznovrsne kozmetičke usluge. Razvoju ove vrste turizma znatno bi doprinjeli i niskobudžetni avio prevoznici. preko jezerskog do planinskog. *Jedna od prednosti Crne Gore je visoka koncentracija atraktivnosti na veoma malom prostoru. Poznato je da se ovakvi skupovi obično održavaju krajem nedjelje. održavanju kondicije i vitalnosti. Incentives. Crna Gora je klimatski veoma dobro pozicionirana. koja je zadnjih godina počela intenzivno da se razvija.

Budva. specijalne usluge 'tailor made'. *Promjena dinamike načina života i radnog angažovanja rađa novi segment populacije sa izraženom potrebom za učestalijim. kao i gastronomski doživljaj Crne Gore u kulinarskim specijalitetima i dobrom piću. posebno u Bokokotorskom zalivu. S aspekta geografskog položaja. Nove državne granice kao i stvaranje malog. Budvi. te realno postoji 'niša' na tržištu da se za ovaj segment turista bolje organizuje servisiranje na destinaciji u smislu obezbjeđenja kvalitetne vodičke službe. s obzirom na relativnu blizinu izvora tražnje. 'event' turizam – posjeta . Za nautički turizam u Crnoj Gori postoje prirodni i zasad samo djelimično izgrađeni uslovi u primorskim lukama. Pored stranih. Crna Gora zbog blizine i prirodnih predispozicija obale ima izvanrednu šansu za razvoj ove vrste turizma. 'elitni' sport je golf. Takođe. 'short brake' turama.centara. Tivatskom zalivu i Baru. kao i privatnim jahtama. *Još jedan segment turističke tražnje ili. što bi mogla da bude atraktivna ponuda za potrebe platežne klijentele zaintersovane za ovakvu vrstu odmora i rehabilitacije. bolje reći. suveniri koji će odražavati kulturne vrijednosti Crne Gore. konfiguracijom terena i vegetacijom veoma pogodnom za ovu vrstu sporta preko čitave godine. još uvijek neiskorištena u ovom dijelu Balkana. (kao Hotel Splendid u Bečićima i Hotel Bianca u Kolašinu). *Jedan od finansijski veoma interesantnih segmenata su nautičari. velikim brodovima . Crna Gora ima uslova za izgradnju golf terena kako na sjeveru zemlje. tako i na primorju. Kao što smo već pomenuli. Naime. Crna Gora bi u perspektivi mogla računati na 'short brakere' sa domaćeg tržišta (usmjerene na primorje). ali kraćim odmorima. Veliko interesovanje investitora iz inostranstva vlada za Buljaričko polje (pored Petrovca) i Mrčevo polje (pored Budve). Poznato je da je ova grupacija turista ekonomski veoma jaka. Bosne i Hercegovine). kako su uslovi za vez. Slični projekti najavljeni su u Budvi i Baru. ove usluge sve više koristi i bolje stojeći sloj domaće klijentele. zimovanje i održavanje pomorskih plovila u razvijenoj Evropi veoma skupi. Ovo bi bila interesantna 'niša'. Zadnjih nekoliko godina u ljetnjim mjesecima veoma je prisutan trend 'kruzing-a'. a i kapacitetom limitirani. locirane uza samu obalu. kao i domaće. za šta Crna Gora ima i prirodne i tržišne šanse. sa blagom mediteranskom klimom. ali bogatog sloja ljudi dovele su u crnogorske luke i brojne jahte iz bivših YU-republika (prije svega Srbije. a Aman Resorts planira da na mjestu današnjeg hotela Kraljičina plaža u Miločeru izgradi luksuzni 'wellness' centar. Bar i Tivat). u Tivatskom zalivu već je projektovana izgradnja prestižne marine za jahte i luksuznog turističkog kompleksa u zaleđu. zemalja istočne Evrope. Ovako definisana ponuda mogla bi da generiše značajne dodatne prihode u lučkim gradovima (Kotor.'kruzerima'. zbog geografske konfiguracije terena.

s dominantnim hotelskim smještajem. gdje svaki proizvod predstavlja zasebni lanac vrijednosti kroz koji dolazi do razmjene vrijednosti ili iskustva za novac. Italije i Srbije. kao najznačajniji tržišni potencijal i u narednom periodu. i Master plan do 2020. Posmatraćemo proizvod koji realno može pokazati Porterov tržišni dijamant43. moguće kanale prodaje i cijenu. M. teme posebnog interesovanja . s korišćenjem avio prevoza. izuzev južno-evropskih zemalja za destinacijama Sredozemlja. prije svega. sa 4 i 5 zvjezdica. nije realno ulagati u trošne objekte. *KUPALIŠNI TURIZAM je bazični turistički proizvod Crne Gore (od 1980 do 44 2020). koja se sve više razvija. kao i da nisu vođena istraživanja toga tipa. Međutim. kako u Crnoj Gori ne postoji validna statistička evidencija o ovim elementima. što bi trebalo da znači prosjek). zvjezdici evropskog standarda. Hercegovine. kad je u pitanju strategija kvaliteta. 1990. KONKURENTNOST U ODNOSU NA TRŽIŠTA SA SLIČNOM PONUDOM Aspekt postizanja konkurentnosti u odnosu na slične destinacije najbolje se može posmatrati kroz benchmark analizu ključnih proizvoda. kad nađu investitora. pretežno u organizaciji turoperatora. jezera. Master plan Crne Gore tretira kupališni turizam. njegov tržišni potencijal. str. 148 U skladu sa postojećim strategijama turizma (Strategija razvoja turizma do 2010. vikend turiste iz Albanije. 43 44 Porterov model dijamanta konkuretnosti. Međutim. posebno imajući u vidu period intenzivnog investiranja koji je već krenuo i koji se u skoroj budućnosti predviđa u Crnoj Gori.vezane za more. oslonićemo se na bazne pokazatelje i informacije iz industrijskog intervjua vođenog za glavni turistički proizvod-kupališni turizam.raznih događaja. imajući u vidu potencijalne mogućnosti razvoja sadašnjih vrijednosti destinacije i još uvijek izražen trend tražnje praktično cijele Evrope. savremeno dizajnirani. s naglaskom na ambijentalne vrijednosti i raznovrsne dodatne sadržaje. Tako se kao 'nosioci kvaliteta' prepoznaju upravo novoizgrađeni objekti. Međutim. a sličnu ponudu ima više zemalja Mediterana.. . pred kojima. Realno je očekivati da će u skladu sa zahtjevima tražnje ovi kapaciteti dobijati na kvalitetu (ka 3. mora se reći da će to u početku biti kvalitet namijenjen velikim i masovnim tržištima. koji će kao argument imati adekvatnu cijenu. planine. godine). objektivno stoji rušenje i izgradnja novih kapaciteta. Ovi kapaciteti imaće ulogu kreatora nove prepoznatljivosti turizma Crne Gore. što je prihvatljivo opredjeljenje. Porter. Ovaj turistički proizvod nema sezonski karakter.

1987. pa zatim Češka Republika.270 kreveta46 u svim vidovima smještaja. u 2006. s obzirom na to da je za to najbolje mjerilo satisfakcija potrošača. razvojne pozicije i kvaliteta prirodnog potencijala kao baze ovog turističkog proizvoda. Internet stranica od jan. Kad su u pitanju smještajni kapaciteti. i to u individualnom aranžmanu). Struktura tražnje iz zapadne Evrope u Hrvatskoj je slična. to su osnovni kapaciteti realno u prednosti u toj zemlji. vrlo je teško dati generalnu ocjenu. kao i da je rad morskih struja na jugu povoljniji. 47 Državni zavod za statistiku. Internet stranica od jan. prometa i razvitka. prometa i razvitka.5%. Hrvatska je u prednosti jer je bliža emitivnim tržištima zapadne i sjeverne Evrope i nalazi se na kopnenom putu prema Crnoj Gori. 49 Državni zavod za statistiku.6%)49. obrada Ministarstvo mora. 48 MONSTAT. 2006. mjesto (s obzirom na to da su Italijani poznati kao turisti koji su pretežno zainteresovani za kupališni turizam i kocku. te je više hotela restaurirano i promijenilo vlasništvo. prednjače Njemci i Italijani. a brojni su i novoizgrađeni. Međutim. posebno u zavisnosti sa kojeg tržišta dolaze. godine na ljestvici inostrane tražnje zauzimalo 3. 2006.47 Odnos osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori je 25. koja se može smatrati direktnim konkurentom i sa aspekta tržišta. turizma. Međutim. Stepen korišćenja osnovnih 45 46 Državni zavod za statistiku. (posebno značajno za segment porodica sa djecom). MONSTAT. kao i bistrine i kvaliteta morske vode. ali s obzirom na to da Hrvatska raspolaže sa više od 14 puta većim ukupnim kapacitetima. Dok Crna Gora raspolaže sa 120.5% : 74. jer je ranije ušla u proces privatizacije. Crna Gora u prednosti zbog većeg broja pjeskovitih i obrađenihšljunkovitih plaža. 2006. turizma. .Uporedićemo šanse kupališnog turizma Crne Gore sa Hrvatskom. sljedeći su Slovenci i Austrijanci.48 i nominalno je povoljniji od hrvatskih (18. koji različito reaguju po različitim elementima turističkog proizvoda.000.45 Ono što bi sa stanovišta turizma Crne Gore bilo zanimljivo istražiti je odnos učešća italijanskog tržišta. Kada govorimo o kvalitetu samog proizvoda. Industrijski intervjui pokazuju da je po osnovnom resursu kupališnog turizma kvalitet plaža. godini po ostvarenom broju turističkih noćenja Italija ne ulazi čak u prvih deset zemalja. Sa aspekta tržišta tražnje. kad je Crna Gora u pitanju. kad su u pitanju tržišta srednje i istočne Evrope. koje je na nivou Montenegroturista. 2006. jer se posljednjih godina pojavilo 'cvjetanje mora' s velikim brojem meduza u sjevernom Jadranu. nekada najvećeg preduzeća u turizmu.4% : 81. tu je samo u blagoj prednosti za zemlje srednje Evrope. 2006. obrada Ministarstvo mora. tu je Hrvatska u prednosti. Hrvatska broji 850.

6% ukupnog turističkog prometa (Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. (znatno više od onih u Crnoj Gori). Što se tiče kanala prodaje. u ljeto 2005. B. Takođe. međutim. 2006. HCZ. 1998. očigledno jeste. a hrvatsko primorje je u sezoni 2005.52 Za servis na destinaciji zadužene su domaće turističke agencije. a u Hrvatskoj 76. (posebno dubrovačka regija). kao i zbog mentalitetskih predrasuda Crnogoraca da nisu predodređeni na servilnost. Kad je u pitanju gostoprimstvo. uzimali rent-a-car i dolazili u Crnu Goru na odmor.3% na godišnjem nivou. s jedne strane. posrednici. može se reći da je Hrvatska u prednosti sa dugogodišnjim turističkim iskustvom. str. Latvije i drugih.. Tokom jula i avgusta 2006. postavlja se pitanje da li je cijena bila adekvatna vrijednosti proizvoda. 52 U Crnoj Gori kategorija odmorišni alotmani i grupe u 2006. godine ostvareno 69.8%. pretežno receptivnog tipa. Međutim.50 U Crnoj Gori je takođe prisutan visok stepen sezonalnosti i najveći promet se ostvari u ljetnjim mjesecima. imalo veoma visoke cijene. Estonije. 2005). zbog sveukupnog okruženja. zbog povoljnijih cijena. Španije. ove se stvari u novije vrijeme vrlo brzo uče i mijenjaju. koji je veoma značajan za formiranje kompletnog utiska o destinaciji. Hrvatska je takođe u prednosti. HCZ. U Crnoj Gori su sa mlađom populacijom ovi problemi gotovo prevaziđeni. koji su turisti mogli da dobiju za uloženi novac. sa dominantnim prisustvom organizovanog turističkog prometa putem turoperatora. kako cijena treba da prati kvalitet turističkog proizvoda. .51 S aspekta servisa.kapaciteta u Hrvatskoj je 10. kao iz Francuske. Što se imidža destinacije tiče. ljubaznost i spremnost na pomoć drugima. srdačnost.5% ukupnog turističkog prometa. godine koristili dubrovački aerodrom Ćilipi. Međutim stoji činjenica da su brojni inostrani turisti individualci iz različitih zemalja sa kojima nije uspostavljena redovna ili čarter linija sa Crnom Gorom. najvećim dijelom. zbog visoke sezonalnosti u periodu od 4 ljetnja mjeseca realizuje se 80% ukupnog turističkog prometa. 2005. za ovu vrstu turizma oni su uglavnom istovjetni i u Crnoj Gori i Hrvatskoj. 130 MONSTAT. Po mišljenju turističkih poslenika Hrvatske. jer je mnogo ranije preduzela niz marketinških aktivnosti na emitivnim tržištima Evrope i 50 51 Pirjavec. godini činila je 79. 2006). znanje stranih jezika kod starije radne snage u Hrvatskoj nešto je bolje s obzirom na ranije višegodišnje iskustvo u radu sa inostranim gostima. (Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj. Portugalije. Međutim. što je izraženije na sjeveru zemlje nego na primorju. stanovništvo i Crne Gore i Hrvatske posjeduje te manire.

Stoga se može ocijeniti da u kupališnom turizmu postoje realne šanse Crne Gore da se ostvari konkurentna prednost u odnosu na Hrvatsko primorje. Nadalje. ona je u prednosti. Kvalitet više u odnosu na turistički snažniju Hrvatsku. odnosno 3. iznenađenja i emocionalne dodatne koristi. kako sa aspekta proizvoda. zatim ratnog i poratnog stanja. koji čini svega 9% ukupnih dolazaka turista. stoga Crnoj Gori ne može biti cilj postizanje kvantitativnih rezultata Hrvatske. učešću.53 Ovakva situacija je rezultat razvojnog usmjerenja na primorski turizam. može se reći da je u Hrvatskoj trenutno izraženiji intenzitet turizma. PLANINSKI je TURIZAM. tako i tržišta. s obzirom na to da je Hrvatska triput veća po površini. stoji ocjena da. Isto tako. gotovo sedam puta veća po broju stanovnika i više od četrnaest puta ima više smještajnih kapaciteta u svim vidovima smještaja. U tom smislu za malu Crnu Goru cilj treba da bude: realizovanje turističkog prometa adekvatno optimalnom angažovanju turističkih potencijala. 2006. S tog aspekta ima veće šanse da u kratkom periodu izgradi ono što je planirano i otkloni ono što predstavlja nedostatak. imajući u vidu negativnu globalnu medijsku kampanju koja je pratila nekadašnju državu Srbija i Crna Gora za vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Crna Gora je mnogo manja. Za to je neophodno ispuniti pretpostavke navedene u analizama tržišnih potencijala Crne Gore u IV dijelu u tački 1.6% ostvarenih noćenja. karakterističan za sjeverni dio Crne Gore. . Takođe. Kad se sve navedeno uzme u obzir. smještajnih kapaciteta i kapaciteta razvoja u turizmu generalno. *Drugi proizvod. kao i dominantne sklonosti izvora turističke tražnje prema kupališnom i ljetnjem odmoru.stekla prilično dobru poziciju na ljestvici 'novih' poželjnih mediteranskih zemalja. u poređenju sa Hrvatskom. Ocjenjuje se da država posvećuje relativno malo pažnje značajnim potencijalima koje nosi diversifikacija i proširenje turističkog proizvoda putem pažljivog razvoja resursa 53 MONSTAT. U ovoj analizi govorimo samo o relativnim odnosima. a ne o apsolutnim vrijednostima. uz ostvarenje održivog razvoja. Crna Gora bi morala da obezbijedi kroz diversifikaciju turističkog proizvoda na osnovu prednosti kojima raspolaže. I s druge strane. stoga fleksibilnija na eventualne promjene na tržištu i lakše iznalaženje alternativnih rješenja. mogućnosti Crne Gore da primi turiste nisu ni izbliza iscrpljene. pa tako i u kupališnom kao dominantnom. to joj pruža šansu i za lakše održavanje 'zdrave kondicije' novoizgrađenih objekata i lakše dodavanje vrijednosti na bazične standarde u vidu neobičnih iskustava.

ono što čini konkurentsku prednost planinskog turizma Crne Gore je: • 54 velika koncentracija visokih planina na malom prostoru. investicije u turizam u unutrašnjosti zasad su uglavnom ograničene na nekoliko malih pilot-projekata koje finansiraju donatori.55 moglo bi se zaključiti da crnogorskim planinskim centrima postoji potencijalno jaka konkurencija od strane četiri inostrana centra: Jahorine u BIH. najveću konkurenciju predstavlja Kopaonik. istorijom i kulturom. Naime. djelimično opredjeljivati i budući vlasnici planinskih centara. treba očekivati i turiste iz zapadnoevropskih zemalja. uživanje u adrenalinskim sportskim aktivnostima i gostoprimstvu stanovništva sa bogatom tradicijom. Prema studiji Međunarodnog instituta za turizam Slovenije. Planinski turizam u Crnoj Gori može računati na domaću tražnju i tražnju iz dijela bivših jugoslovenskih republika (Srbije. posebno Velike Britanije.54 Međutim. Regionalni plan za planinske regione. sa aspekta razvijenosti. programe i stimulanse i implementirati ih kako bi se privukle investicije i ostvario razvoj neprimorskog turizma. Kopaonika i Zlatibora u Srbiji i Brezovice na Kosovu. lanac vrijednosti planinskog turizma Crne Gore mogao bi turistima da ponudi zdravlje i dobro raspoloženje. Prema navedenoj studiji. 104 . Kako u kapitalu planinskog centra u Kolašinu učešće ima i ruski kapital. kao i dijela Makedonije. 2005. kancelarije UNDP-a. str. uz posvećivanje dužne pažnje ekološkoj održivosti i ekspanziji ekonomskih šansi za lokalne zajednice. interesovanje za izgradnju ekskluzivnog planinskog resorta pokazuje i Aman. Inostrani gosti bili bi upućeni na aerodrom u Podgorici. koju je potrebno izvršiti u što kraćem roku. Strategija za razvoj Bjelasice. Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. otkrivanje autentičnih i iznenađujućih prirodnih ljepota. Sa aspekta raspoložiih prirodnih resursa. BIH i Kosova). u prvo vrijeme. Izuzev investicija u Kolašinu. radi povezivanja sa svojim budućim luksuznim kapacitetima u zoni Svetog Stefana. Ipak.u unutrašnjosti zemlje. Zatim. Akcenat bi trebalo staviti na unapređenje turističke ponude i oživljavanje zimskog turizma. Austrijska kancelarija za tehničku saradnju. ukoliko se obezbijede visokokvalitetni turistički kapaciteti i usluga. trenutno. Francuske i Holandije. Postoji nekoliko inicijativa za pripremu strategije razvoja održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu zemlje. potrebno je razviti konkretne planove. posebno u konceptu spajanja odmora more-planina. Takođe. za očekivanje je da će ovaj centar u buduće biti interesantan i za ovo tržište. mišljenja smo da će tražnju. Slovenije. strateški okvir za održivi razvoj turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore još uvijek nema urađenu analizu ekonomskog uticaja. Što se tiče ostalih inostranih tržišta. Međunarodni Institut za turizam Slovenije. 55 Uključujući 'Strateški okvir za razvoj održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore.

on predlaže stvaranje koalicija ili alijansi između preduzeća iz različitih zemalja.• • • • brzina prelaza iz dolina u planinske vrhove. atraktivnost u svim godišnjim dobima. već da fokus treba staviti na postojeće 'niše'. Takođe. potencijalnu tražnju i prednosti koje nudi ovaj turistički proizvod. PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI Nesporni su potencijali za razvoj turizma Crne Gore su očuvane prirodne i kulturne vrijednosti četiri nacionalna parka. kao i u autohtonoj kulturi i gastronomskoj ponudi ovoga kraja. nudeći tržištu sopstvene specifične vrijednosti. i veliki broj spomenika i sakralnih objekata iz tri kulture. tako da je sve manje strategijskih pozicija koje se lako brane od agresivnih konkurenata. dok Porter 57 sugeriše svojoj poznati model klastera u okviru konkurentne nacionalne privrede upravo radi jačanja pozicija prema konkurenciji druge nacionalne privrede. mislimo da planinski turizam Crne Gore svoje mjesto na tržištu treba da traži stvarajući jedinstvenu dodatnu vrijednost izraženu kroz autentičnost nacionalnih parkova. Ne samo cijena i kvalitet već i neke bitne tehnološke inovacije konkurenti brzo imitiraju. Erozija konkurentske prednosti bitna je karakteristika savremenog svjetskog tržišta. Trend ka ekoturizmu pruža odlično tržište za plasman individualnog doživljaja svakog posjetioca. za koje se slobodno može reći da je njihova valorizacija tek u naznakama. str.. M. slovenske. da je u savremenoj privredi teško ne samo stvoriti. među kojima se izdvajaju Kotor i Perast. 2004. bogata vegetacija na velikoj nadmorskoj visini. mislimo da se ne treba zanositi idejama o mogućnosti pariranja zimskim centrima u Alpima. kulturnoistorijsko središte rezidencionog karaktera. predstavljaju neprocjenivo kulturno 56 57 Milisavljević. na modelu turističke privrede Crne Gore. blizina mediteranskog mora. M.. Imajući u vidu ozbiljnu konkurenciju u bližem okruženju. 219 Porter. str. gotovo ne koriste u turističke svrhe. 149 . O tome ćemo. posebno rijeke Tare i jedine prašume u Evropi.. kao Stari Bar. dok se brojna stara jezgra. Biogradske gore sa jezerom. nego i održati trajnu konkurentsku prednost. 1990. Tu su i stari gradovi na primorju. Kao način jačanja konkurentske pozicije. treba imati u vidu. kako kaže Milisavljević 56. Pri tom. venecijanske i islamske. govoriti u sljedećoj tački. Cetinje.

postepeni ulazak u međunarodne organizacije relaksirao je dugogodišnju napetu političku situaciju. uglavnom na primorju. U tom pravcu idu i projekti međunarodnih organizacija na podizanju kapaciteta zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u turizmu. je kreiranje pozitivnog odnosa stanovništva prema turizmu kao privrednoj grani. Takođe. tačka 1) LJUDSKI RESURSI Ljudski resursi Crne Gore predstavljaju značajni potencijal za razvoj turizma. ali i trenutno skromne mogućnosti ljudskih resursa koji bi trebalo da 'dodaju vrijednost tim atrakcijama. te su stoga za-sad skromni rezultati kad je u pitanju kontinentalni dio zemlje. koji je pripremio Master plan – Strategiju razvoja turizma do 2020. Prenošenje kapitala turističkih preduzeća na društvene fondove. Ono što je važno da bi turizam postao 'narodni pokret'. što je uslovilo i stvaranje većinski pozitivnog stava. Značajan kadrovski potencijal za razvoj turizma su mladi kadrovi školovani u inostranstvu. sadašnja situacija odražava nedostatak internacionalno kvalifikovanih hotelskih i turističkih menadžera i drugih ključnih zanimanja. veoma respektabilne zemlje sa aspekta donacija. Pokretanje investicionog ciklusa u turizmu znatno je uticalo na povećanje informisanosti stanovništva o turizmu kao izvoru blagostanja. od kojih se očekuje da će se vratiti ako se steknu navedeni razvojni uslovi. str. osjeća se i potreba za većim brojem kadrova u novim zanimanjima u turizmu. tematskih parkova.58 IZRAŽENA VOLJA KA PROSPERITETU Rješenje državnog statusa. zabave. djelimično zbog toga što dolazi iz Njemačke. (O prirodnim i kulturnim vrijednostima vidjeti više u dijelu IV. 42 . godine. Njihova dosadašnja aktivnost bila je usmjerena na mala i srednja preduzeća. Od međunarodnih organizacija najpoznatija je GTZ. kao animacije. radi usmjeravanja inostranog kapitala prema turističkoj privredi. 58 UNDP. manifestacija. zatim DEG-ov tim. ali i na neka u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore. već i u razumijevanju kultura i mjerila vrijednosti razvijenih društava. ali i investitore u smislu nastajanja uslova za stabilizaciju i sigurnost ulaganja. Po njima Crna Gora ima prihvatljiv kvalitet prirodnih i kulturnih atrakcija. Njihov značaj ne ogleda se samo u stečenim inovativnim znanjima. Međutim.nasljeđe i inspiraciju za razvoj raznovrsnih turističkih i kulturnih manifestacija koje u osnovi nose ambijentalne vrijednosti originalnog prostora. Strateški okvir za razvoj održivog turizma Crne Gore.

cijene zemljišta i nekretnina vrtoglavo su porasle u zadnjih nekoliko mjeseci. Interesovanje velikih hotelskih lanaca. Mariot i drugih. KOMPLEMENTARNE DJELATNOSTI Crna Gora ima veliki potencijal i u komplementarnim djelatnostima. veoma je izražen promet privatnih nekretnina. diskoteke. ulažu u oblast hotelijerstva kroz proces transformacije preduzeća. kao što su brojni ugostiteljski objekti. tako da se razvijaju brendovi mlijeka i mliječnih prerađevina domaćih proizvođača. otvoren 2006. poznatih svjetskih kompanija iz oblasti komunikacija ( kao što je njemački T-com. što bi činilo 35% ukupnih kapaciteta. domaća finansijski sposobna preduzeća. kuća.takođe je ubrzalo ovaj proces. moteli. sa aspekta investitora. Ulaže se i u druge prateće sadržaje. godine pušten je u rad privatizovan. U ekonomski iscrpljenoj zemlji sama spoznaja mogućnosti da se kvalitetnije živi dovela je do formiranja znatno povoljnijih cijena zemljišta i nekretnina u odnosu na konkurentne zemlje. manji porodični hoteli i sl. Na sjeveru Crne Gore. Poljoprivreda.Premijer. godine trebalo da dostignu cifru od 100. Master plan predviđa da bi osnovni kapaciteti do 2020. kompanija za osiguranje. 2006. s izraženim ambijentalnim vrijednostima toga kraja i 'wellness' sadržajima Hotel Bianca (sa 5 zvjezdica). a crnogorski pršut je odavno postao brend i nezamjenljivi dio ponude na trpezi 59 MIPA. Oblast svih vrsta usluga predstavlja značajan potencijal kao nadopuna servisa na destinaciji. što bi Crnu Goru učinilo konkurentnom na tržištu. domaće hrane po konkurentnim cijenama. a za očekivanje je da će se trend nastaviti dok to tržište bude dozvoljavalo. Prisutni su i oblici franšizinga u hotelijerstvu (primjer je Best Western . 2005. postajući tako delimični ili vlasnici u cijelosti. stanova i zemljišta za gradnju sa strancima. Takođe. godine) snažno je pokrenuo zamajac investicija.000. To je stavilo u red zemalja najintenzivnijeg investiranja u Evropi. proizvodnja hrane na ekološki zdravim osnovama u zaleđu primorskih gradova znatno bi doprinijela obezbjeđenju svježe. 2006. plažni objekti.59 Kao rezultat naglog porasta tražnje. Agencija za promociju investicija Crne Gore. Stočarstvo je takođe u novije vrijeme počelo da se zanavlja i razvija korišćenjem moderne tehnologije. moderno renoviran. godine u Podgorici). u Kolašinu. . Kvalitativno se predviđa prosječan standard od 3 do 4 zvjezdice. Takođe. Postoji veoma dobro razrađena tehnologija sušenja mesa. Dolazak inostranih banaka. kao Hilton. za ulaganja u oblast turizma veoma je značajno.

U januaru 2007. zatim piva poznatog brenda 'Nikšičko pivo'. a po malim proizvodnjama u primorju se proizvodi veoma kvalitetno maslinovo ulje. što je jedan od najvažnijih uslova za osiguranje koncepta održivosti turizma na duži rok.svakog ugostiteljskog objekta zajedno sa poznatim njeguškim sirom. PDV sada iznosi samo 7% za sektor putovanja i turizma: stopa od 17% PDVa na cijene hotelskih usluga. posebno sa aspekta stvaranja okruženja pogodnog za poslovanje. Maslinarstvu se u posljednjoj dekadi posvećuje velika pažnja. 2009. zaštićenog geografskog porijekla. godine uvedena je jedinstvena stopa poreza na dohodak fizičkih lica od 15%. pogotovo na putevima na primorju. Porez na sekundarne stambene jedinice u Crnoj Gori se vidi kao način povraćaja dijela prihoda koji se gube na sivom tržištu usljed neplaćanja boravišne takse. U planu je da se ova stopa dalje smanjuje: na 12%. godine. smanjuje učinak. Međutim. u stvari. smanjena je 2006. što je pad sa 12% od prije par godina. Razmatra se uvođenje ekološkog poreza na puteve u ljetnjem špicu sezone da bi se smanjio saobraćaj. . Sprovođenje određenih mjera koje treba da eliminišu nekoherentnost u planiranju. kultura i ljudi osnovni faktori očuvanja vrijednosti. trenutno su u toku. godine. godine. MJERE DRŽAVNE POLITIKE Mjere državne politike takođe predstavljaju bitnu kariku u realizaciji turističkog lanca vrijednosti. po saznanju da ne doprinosi konkurentnosti i da. a novčana sredstva prikupljena na ovaj način trebalo bi da se ulože u razvoj infrastrukture. i na 9% 2012. te se stoga mora obezbijediti stalni monitoring razvoja kako ne bi došlo do društvene i ekološke štete. Crna Gora ima odličnu vinovu lozu za proizvodnju vina od autohtonih sorti vranca i krtošije. Među mjerama 'pametnog' oporezivanja nalazi se i snižavanje stope na dobit pravnih lica na 9%. Mediteranska klima omogućava uzgajanje agruma i južnog voća duž čitavog primorja. koja je uvedena 2003. Sve ovo predstavlja značajan potencijal za intenzivniji razvoj turizma. relaksirajuće oporezivanje. odgovarajuće bankarske i finansijske usluge. nesigurnost u vezi sa vlasništvom nad zemljom i propisima o zakupu zemljišta. Iako je osnovna bankarska stopa 9%. što je najniža stopa u regionu. rast turizma ne smije ići na štetu kvaliteta života i životne sredine. velike rezerve vode za piće i mineralne vode. Dva nova poreza koja su u planu treba da pomognu rješavanju određenih izazova u turizmu. U Crnoj Gori odavno postoji saglasnost da su priroda. godine. krediti za razvoj turizma su dostupni po stopi od 6 do 7%.

sa posebno izraženim regionalnim razlikama jug-sjever. 2007. 2007. a uz to se radi o malom tržištu. Iskustva zemalja iz okruženja. djelimično i Bosne i Hercegovine govore o tendenciji klasterizacije privrede po različitim modelima razvijenih evropskih zemalja. sljedeće je: • • • • • • Privatizacijom je došlo do gubitka velikih preduzeća. Ono što bi se ekonomskoj vlasti u Crnoj Gori moglo sugerisati i ujedno dati kao odgovor na pitanje. 17 WTTC. str. Prema Studiji o konkurentnosti60 Svjetskog ekonomskog foruma. a ujedno i osnovna privredna grana razvoja u Crnoj Gori sa prognoziranim učešćem od 20.4. Formiranje novih klastera na području Crne Gore Osnovni razlog zbog kojeg bi Crna Gora trebalo da se odluči za primjenu modela klastera je niska konkurentnost sadašnje ekonomije. Konkurentnost složenih proizvoda opada. kao Hrvatske. od velikog je značaja za razvoj konkurentnosti i smanjenja nezaposlenosti. jer se odnosi na period zajedničke države) nalazila na 87. Tako su Crna Gora i Srbija rangirane daleko lošije od Slovenije (33) i Hrvatske (51).. Mala i srednja preduzeća nisu spremna za borbu na globalnom tržištu. str. kao i njihova socijalna kohezija. s obzirom na to da je rast konkurentnosti pretpostavka ukupnog privrednog razvoja i zapošljavanja. Ovi upozoravajući podaci dodatno traže ispitivanje fenomena konkurentnosti kod nas. realno je da bi klasterizaciju trebalo provesti prije u ovoj nego u nekoj drugoj grani. Još uvijek su nerestrukturirana državna preduzeća. kao i njihovu socijalnu odgovornost. Kako je turizam veoma dinamičan sektor. Chiesa. dodatni razlozi za iniciranje klasterskog modela u turističkom regionalnom razvoju. 'top down' 60 61 Blanke. to su. 8 .. a stepen povjerenja između privatnog i javnog sektora nizak. godini. Koncept regionalnih klastera. godine (zajedno sa Srbijom. Izvozne stope su niske.7% u bruto društvenom proizvodu61 u 2007. J. u današnje vrijeme globalizacije.1. kao što smo ranije rekli. Najčešće su u primjeni. a od ex-YU republika jedino je Bosna i Hercegovina (89) zauzela lošije mjesto. Odsustvo velikih 'greenfield' investicija je vidno. Slovenije. među 125 zemalja Crna Gora se 2006. Kako je u Crnoj Gori problem nezaposlenosti još uvijek jedan od osnovnih ekonomskih problema. zašto klasteri u Crnoj Gori. jača povjerenje učesnika klastera. T. mjestu. World Economic Forum. vidjeli smo u II dijelu.

NP Durmitor i NP Skadarsko jezero u jednu cijelinu u Master planu63 i sl. Master plan Crne Gore do 2020. razrađene u drugim dokumentima 64). četvrto. Austrijska agencija za razvoj i sl. ali bez obzira na to koji je od ovih sistema bazni. Perast). neophodno je da se o ovom pitanju postigne konsenzus na državnom nivou. treće. koji seosko područje Durmitora čine globalno dostupnim. 5.. nailazi na razumijevanje među lokalnim stanovništvom posebno centralnog i sjevernog dijela zemlje. 63 Master plan obuhvata 5 cjelina: 1.i 'bottom-up' modeli. Uvidom u raspoloživa strateška dokumenta iz oblasti turizma Crne Gore. realizovao prvu fazu projekta rezervacija putem interneta. izgradnje svih vidova infrastrukture. Skadarsko jezero). koje su. klasterski model ne predlaže. Tara/Morača. kao i predlaganje institucionalnih rješenja sa aspekta njihovog upravljanja. Zaleđe (Durmitor. 2001. kao i područje Prokletija.19 64 Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. 1996. kruzing. godine. koje u njima jednostavno prepoznaje razvojnu šansu. godine. Cetinje sa okolinom. 2004.62 vidi se da se: prvo. 4. uz podršku CHF-a i USAID-a. kao i pojedinačnih inicijativa preduzetnika i raznih asocijacija. Budva. Sljedeća faza trebalo bi da bude donošenje odluke o identifikaciji potencijalnih klastera. splavarenje. Ovaj sajt ima 62 Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2010. sa definisanjem diferenciranih tematskih sadržaja koje bi oni mogli da ponude (kao kulturno blago Crne Gore. Boka Kotorska (Herceg Novi. 2005. Da inicijative za stvaranje konkurentnijeg i inovativnijeg poslovnog okruženja u turizmu i privredi Crne Gore postoje. Stjenovita obala (Tivat. 2005. Ulcinj sa Velikom plažom i Valdanosom. Ideja klasterizacije koju su u Crnu Goru softverski donijele donatorske agencije tipa UNDP. Iz ovoga se da zaključiti da je neophodno usaglasiti važeća strateška dokumenta kako bi mogla da budu osnov za buduću identifikaciju oblasti klastera. npr. eko-ture i slično). 3. 2. drugo. Orjena i slično.). da se neke oblasti uopšte ne obuhvataju (kao što se u Master planu ne pominje oblast Bjelasice sa NP Biogradska gora. CHF. UNDP. i Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. organizovanja. i Strateški okvir za razvoj održivog turizma u centralnoj i sjevernoj Crnoj Gori.. vezivanje dva nacionalna parka. Kotor. (Lovćen i Kotor). Bar). da ova dokumenta nemaju konsenzus o pitanju definisanja oblasnih područja. Sutomore. da su u nekim dokumentima pojedina područja povezana u neprirodne i poslovno nerealne cijeline sa aspekta njihovog mogućeg koherentnog upošljavanja kroz regionalne operativne planove (npr. davanja benefita kroz razne mjere kreditne i fiskalne politike na lokalnom i nacionalnom nivou. 2001. str. . govore mnogi primjeri institucionalnog karaktera. Rezime. Tako je Razvojno kulturno-informacioni centar Most. posebno sa aspekta mogućnosti regulisanja.. privlačenja investicija. kao i niza drugih stimulacija za podsticanje regionalnog razvoja.

Na fonu podrške klasterskog razvoja su i preporuke Centralne banke Crne Gore.ambiciju da u okviru jednog portala objedini ponudu privatnih pansiona. Predlaže se i formiranje udruženja izvoznika. hotela i seoskih domaćinstva sa područja opština Žabljak. bila kupovina tržišta. fondova i Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća. Oni. koji bi trebalo da bude parafiran kad crnogorska vlada ispuni preuzete obaveze u 65 66 Izvještaj CBCG za zadnji kvartal 2006. kao i u prezentacionoj ulozi Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i Turističke organizacije. stimulisati ih na nova ulaganja i proširenje poslovne aktivnosti. obnovu stočnog fonda i proizvodnju ekološki zdrave hrane. . ovaj web pružao i informacije o destinacijama. analitičari iz monetarne vlasti ocjenjuju da je cilj dosadašnjih stranih investicija. uslugama. To bi supstituisalo uvoz i povećalo izvoz. kao i obezbijediti isto i na lokalnom nivou koordinacijom aktivnosti državnih i opštinskih organa. smatraju u CBCG. može se reći da se ona uglavnom sastoji u prihvatanju donatorskih programa66 i pomoći u realizaciji namjenskih investicija preko odgovarajućih preduzeća.65 a tiču se ocjena dosadašnjih ulaganja i preporuka za budućnost. Šavnik i Plužine. kad je u pitanju podrška centralne vlasti. turizma i prerade drveta). u donošenju i implementaciji zakonske regulative koju nalažu evropske institucije. što bi mogao da bude zametak ideje o partnerskom organizovanju i nastupu. koje bi obezbijedilo zajednički nastup na stranim tržištima. S obzirom na to da su decembra 2006. izgradnju infrastrukturnih objekata. preporučuje se da država podstiče razvoj poljoprivrede kroz dugoročne kredite sa kamatnom stopom povoljnijom od tržišne za nabavku mehanizacije. smatraju da treba unaprijediti postinvesticione usluge radi podrške stranim investitorima. u stvari. a ne stvaranje izvoznog proizvoda za Crnu Goru. date u njihovom posljednjem kvartalnom izvještaju za 2006. pored 'online' rezervacija smještaja. uvođenje novih tehnologija. povećanje produktivnosti i rješavanje problema nedostatka kvalitetnih menadžera u izvoznim sektorima. Projekat pružanja kreditne linije Agencije za MSP (u oblasti mesne industrije. Pored toga. Programi sa GTZ (Njemačko društvo za tehničku pomoć). Prvi zajednički nastup ovakve vrste kreirao bi svijest o sopstvenim potencijalima jer bi. Dio novca dobijenog prilivom stranog kapitala od privatizacije i direktnih investicija trebalo bi usmjeriti za dalju izgradnju infrastrukture. Program sa CIM-om (Centrom za međunarodnu migraciju i razvoj). godine završeni pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji. godine Program NTO sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (TAM). Naime. godinu. opreme. Međutim. 'mailing' listu i slično. dalje. bez dubljeg zalaženja u postavke strategijskog razvoja i iznalaženje strateških partnera za ovakave projekte. vremenskoj prognozi.

kao i sa 'incoming agentima'. istraživače konsultante. mobilišu oko jedinstvenih ciljeva i interesa sa širom zajednicom. kao i svake druge. lokalnu i centralnu vlast. . Treba imati u vidu da očuvanje atrakcija ili bogatstava određene destinacije zavisi od obima koristi koje činioci uključeni u turizam imaju od očuvanja tih bogatstava. .Činjenica da država ima uticaja na privrednu strukturu u procesu privatizacije. unutar klastera. Kipar). npr. razvojnim institucijama na destinaciji. zajednica u širem smislu i potencijalni posjetioci. radi zajedničkog angažovanja na kreiranju inovativnih.Kako se organizatori putovanja prepoznaju kao ključni faktori u repozicioniranju crnogorskog turizma na evropsko tržište. koja uključuje obrazovne institucije. mislimo da će u kratkom protoku vremena dalji razvoj a i preuzete obaveze prema EU nametati rješenja vezano za regionalni razvoj. Crna Gora. već se ta odgovornost transferiše na privatne aktere na samoj destinaciji. Konačno. krhosti resursa i zavisnosti ekosistema. Pored navedenih faktora. barem ne na teritoriji koja tek treba da doživi ekonomski i turistički prosperitet. principalima. prema konceptu održivosti. socijalno. nužno je uključiti i turoperatore kroz partnerske odnose sa lokalnom vlašću. sa aspekta svoje veličine. po završetku tog procesa ne obavezuje je na razvoj dalje konkurentnosti. ne bi smjela da dozvoli takvu grešku. jer se resursi.kulturološke i ekološke prirode. direktne koristi treba da imaju i turistički preduzetnici. motiv učesnika u klasterskoj zajednici je da svaki od njih osjeti prije svega ekonomske benefite. Turska. u iniciranju ideje klastera u turizmu Crne Gore neophodno je povesti računa i o sljedećem: Umjesto ubrzanog razvoja. Stoga. postizanje konkurentnosti zavisi od artikulisanih potreba preduzetnika da se. konkurentnih i .oblastima carina i konkurencije. kreatorima glavnih turističkih usluga. najčešće kao 'klaster-lideri'. To znači da. posebno prirodni. buduće DMO-e (organizacije za destinacijski menadžment). razvojem troše. akcenat treba staviti na održivi razvoj. Iskustva mnogih zemalja koje su koristile strategije ubrzanog razvoja već srednjoročno su se pokazala lošim rješenjima (Španija.

klaster Budve. ustanovi Nacionalni park Prokletije.- izvozno orijentisanih programa. Žabljak sa NP Durmitor. koristeći 'cross selling' tehniku ( klaster može da pređe granice. oblasti. obuhvatao bi tri klastera: • • • klaster Boke Kotorske. aspekta formiranja civilnog društva i održivog razvoja. Podgorica sa NP Skadarsko jezero. centralnog i sjevernog. te stoga smatramo da bi njihovo organizovanje u Crnoj Gori bio razuman potez. Prokletije sa Turjakom i Plavskim jezerom i budućim NP Prokletije67. S obzirom na još uvijek nizak stepen ekonomskog razvoja. Istražujući ovu oblast. slobodni smo predložiti moguću strukturu turističke klasterizacije Crne Gore u okviru tri šira regiona: primorskog. Klasterski razvoj podrazumijeva visoko izraženu potrebu za investiranjem.. NTO ima zadatak da se bavi pozicioniranjem i brendiranjem Crne Gore kao turističke destinacije. Zanemarujući postojeće administrativno-upravne granice. Klasterski model može biti od posebne koristi za pozicioniranje regionalnih i tematskih brendova u Crnoj Gori. uz mogućnost organizovanja tematskih klastera. došli smo do zaključka da model klastera pruža višestruke razvojne mogućnosti sa ekonomskog stanovišta. posebno u razvojnoj fazi. država). Primorski region. npr. što je veoma značajno za buduću diferenciranost pojedinih oblasti koje su sada potpuno nepoznate. 67 U planu je da se u drugoj polovini 2007. nisku tehnološku opremljenost i neadekvatno menadžersko obrazovanje. klaster Bara i Ulcinja. koristeći racionalna uporišta za potencijalni turistički razvoj pojedinih oblasti. Sjeverni region bio bi sa tri klastera: Ovakvu geografsku organizovanost treba shvatiti kao okvirnu. Kolašin sa NP Biogradska Gora . tu ulogu moraju da preuzmu lokalne i državne vlasti kao katalizatori razvoja i svojevrsni preduzetnici u inicijalnoj fazi. . Centralni region bi se sastojao od dva klastera: • • • • • Cetinje sa NP Lovćen. vidjeti u WTTC za 2007.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful