Crna Gora 1.

Tržišni potencijal i dostignuti stepen razvijenosti turizma u Crnoj

Gori
Ako se turizam posmatra kao 'industrija resursa', onda se za Crnu Goru može reći da su oni značajni i da sa tog aspekta pružaju niz konkurentskih prednosti. Međutim, mnogi resursi i atrakcije, s jedne strane, nisu iskorišteni ili razvijeni do maksimuma a, s druge, ima i onih kojima je potrebna rehabilitacija, zaštita i pažljiviji razvoj. Primorje je, a procjene su da će i biti ubuduće, glavni elemenat crnogorske turističke privrede. Međutim, njen plažni proizvod, sam za sebe, nije visoko konkurentan i teško da može izvući zemlju iz postojećeg statusa čarter destinacije sa paket-aranžmanima kao dominantnim proizvodom, koja privlači niži i srednji sloj turista. Glavne perspektive za značajnu transformaciju leže u kombinovanju primorskog elementa sa planinskim lokalitetima na sjeveru zemlje i sa visokim stepenom privlačnosti prirodnog i kulturnog diverziteta, koncentrisanim na malom prostoru. Postoji nekoliko jedinstvenih atrakcija, kao što su Boka Kotorska (najjužniji fjord Evrope i jedini na Mediteranu); Skadarsko jezero (drugo po veličini jezero u Evropi i najveće stanište ptica); kanjon rijeke Tare (drugi po dubini kanjon u svijetu, iza Grand Canyon Colorado); i Ulcinj (jedna od malog broja preostalih velikih, relativno netaknutih pješčanih plaža na Jadranskom moru). Četiri nacionalna parka, koji čine 6.6% teritorije Crne Gore: Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen i Skadarsko jezero, od kojih je NP Durmitor uvršten 1980. godine na listu Svjetske prirodne baštine, sami po sebi predstavljaju posebne biogeografske vrijednosti. Zatim, tu je i nekoliko relativno poznatih destinacija i kapaciteta (Sveti Stefan, Zdravstveni centar Igalo), neke atraktivne istorijske lokacije, grad Kotor, koji pripada UNESCO-ovoj Svjetskoj kulturnoj baštini, zatim prestonica Cetinje, kao i lako dostupne atrakcije preko granice (npr. Dubrovnik). Takođe, prisustvo heterogene kulture na malom prostoru: slovensko-pravoslavne, venecijansko-hazburško-katoličke i osmanskoislamske, nedovoljno je iskorišteno u turističke svrhe. Dakle, postoje nesporne perspektive za dobro planirani turistički razvoj koncentrisan na ovih nekoliko ograničenih resursa velike vrijednosti, ali istovremeno i veliki rizik da, u odsustvu snažne posvećenosti države da iskoristi te vrijednosti, može doći do njihovog uništenja i devastacije u bliskoj budućnosti kroz neplanski, loše realizovan razvoj turizma i druge negativne uticaje (npr. zagađenost i lov na Skadarskom jezeru). Potom, nekontrolisana turistička tražnja može dovesti do kontraindikacija između

turističke koncentracije i stepena nosivosti prirodnih i infrastrukturnih resursa, pojave poznate pod nazivom 'carrying capacity' 1. Treba imati u vidu da je u međunarodnom turizmu došlo do promjena vrijednosti i turista očekuje dobar vizuelni utisak, aktivan odmor, kvalitet i doživljaj. Međutim, svi evidentni potencijali u Crnoj Gori nisu ni izbliza stavljeni u tu funkciju. Uz uvažavanje napora koji su učinjeni posljednjih godina, plaže sa neriješenim otpadnim vodama i dosta smeća često su prepune kupača, nacionalni parkovi bez dovoljno oznaka, sanitarnih čvorova i osmišljenih aktivnosti za turiste, gradovi 'spomenici kulture' Kotor i Cetinje sa neadekvatnim arhitektonskim riješenjima, koja treba da potenciraju njihove ambijentalne vrijednosti. Ukratko, boravak turista na destinaciji još uvijek nije kreiran na način da može da obezbijedi respektabilnu satisfakciju potrošača različitih preferencija, kao i adekvatnu valorizaciju prirodnih potencijala. Iako se položaj Crne Gore u odnosu na glavne izvore turističke tražnje u Evropi može smatrati relativno nepovoljnim, ipak stoje i sljedeće prednosti: izlaz na jadranskomediteranski region pruža mogućnost razvoja međunarodnog turizma; kontinentalni dio predstavlja optimalnu vezu sa zemljama srednje i istočne Evrope; tranzitni značaj je porastao uspostavljanjem državne granice prema Hrvatskoj i otvaranjem prema Albaniji, ali prije svega prema južnoj Italiji. Jedan od ključnih faktora turističkog razvoja je kako destinaciju učiniti dostupnom, brzo, udobno i uza što niže troškove. S obzirom na svoj geografski položaj i dosadašnji ekonomski razvoj, Crna Gora ima relativno ograničene saobraćajne kapacitete. Oni obuhvataju: putnu mrežu od 1800 km2, od čega većinu čine magistralni putevi (47%); dvije željezničke pruge, (Bar prema Beogradu i Podgorica - Nikšić); dva aerodroma za međunarodni saobraćaj (Podgorica i Tivat) i dvije aktivne luke (Bar i Kotor), kao i Budvu za jahting turizam. Kako udaljenost glavnih emitivnih tržišta zapadne Evrope iznosi oko 1000 km, ona predstavlja tipičnu avio ili čarter destinaciju. Ova karakteristika bitno determiniše kanale prodaje i upućuje na turoperatore kao glavne generatore tražnje. Tome u prilog ide i činjenica da je putna mreža još uvijek nedovoljno izgrađena, posebno magistralni putni pravci prema glavnim tržištima ka sjeveru: Srbiji, zemljama istočne i srednje Evrope, posebno ka Rusiji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj i, sa druge strane, putnim pravcem uz Jadransku obalu prema zemljama zapadne Evrope. Stoga dolazak automobilom nije baš pogodan što se tiče utroška vremena i komfora. Zadnjih godina vidni su napori na osavremenjavanju putne mreže. Tako je 2004. godine pušten u promet tunel Sozina, koji je za 25 km skratio i modernizovao put
1

Vidjeti više o pojavi 'carrying capacity' u Cooper, C., & oth., 1993, str. 94

Podgorica - Bar; 2007. godine završena je rekonstrukcija tunela Vrmac, a izgrađena je treća kolovozna traka na više kritičnih mjesta na magistralnom putu Podgorica – Cetinje - Budva, kao i duž Jadranske magistrale. Trenutno su u izgradnji putevi Mateševo Kolašin i Risan - Žabljak. Takođe, u glavnom gradu Podgorici znatno je unaprijeđena saobraćajna infrastruktura izgradnjom modernih saobraćajnica, kao i tri mosta, što je značajno poboljšalo saobraćaj, ali ključni problem za Podgoricu, kao i sve primorske gradove i naselja, i dalje ostaje neriješeno pitanje parkirališta, koje stvara probleme u organizaciji života grada tokom čitave godine, a da ne govorimo u turističkoj sezoni. Da je razvoj u Crnoj Gori nezaustavljivo krenuo, govori i politika 'otvorenog neba', koju je država uvela 2005. godine, kao i izgradnja i renoviranje pristanišnih zgrada na aerodromima Podgorica i Tivat, što je značajno doprinijelo pružanju kvalitetnijeg servisa putnika i obezbijedilo dva moderna granična prelaza u crnogorskim vazdušnim lukama. Ova dva aerodroma u 2006. godini servisirala su preko 850.0002 putnika. Međutim, ono što je neophodno uraditi da bi se obezbijedio veći promet i olakšao dolazak turista na primorje je opremanje aerodroma Tivat za noćno slijetanje, s obzirom na veliki pritisak čarter letova u ljetnjem periodu, a u najavi je i dolazak niskobudžetnih avio kompanija, koje po pravilu koriste jeftinije slotove u ranim jutarnjim i večernjim satima.3 Veći promet čarter letova prema Crnoj Gori može se očekivati tek poslije izgradnje dovoljnog broja smještajnih kapaciteta. Turisti iz srednje Evrope (Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske) u malom broju koriste avio prevoz, ali bi se u budućnosti mogao očekivati i njihov porast.4 Kad je riječ o dostupnosti vazdušnim putem, potrebno je pomenuti i funkciju dubrovačkog aerodroma Ćilipi u servisiranju turista usmjerenih na Crnu Goru. U vrijeme ex Yu, zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori, turoperatori su često spajali kontingente Dubrovnika i Crne Gore u južnu regiju, što je u osnovi snižavalo cijenu paket aranžmana za obje destinacije, a hotelijerima popunjavalo kapacitete. Korišćenje

2

Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat, Godišnji izvještaji, 2006. Dolazak ovih kompanija će biti od velikog značaja za međunarodni turistički promet, s obzirom na to da su cijene na redovnim letovima kako domaće avio kompanije Montenegro airlines, zatim JAT-a i drugih kompanija enormno visoke, što Crnu Goru kao turističku destinaciju čini nekonkurentnom u poređenju sa destinacijama koje nude slične turističke sadržaje. Država je dosad, štiteći domicilnu avio kompaniju Montenegro airlines, u stvari smanjivala avio i turistički promet, kao i udarala na standard sopstvenih građana. 4 Masterplan turizma Crne Gore, 2001. str. 88
3

80 mld. Ibid 7 Posebno izraženo u Herceg Novom. vode u rijekama i jezerima. Komunalna infrastruktura predstavlja najlošije riješenu infrastrukturu u Crnoj Gori. u Crnoj Gori posluju dva GSM operatera. sa pretežnim korišćenjem zastarjelih trajekata koje bi trebalo modernizovati. Promonte i Monet. 16 iz drumskog i jednog iz avio-saobraćaja. koji se prije rata djelimično snabdijevao vodom sa izvorišta Plat u Hrvatskoj. godine. jer treba da obezbijede veću i sigurnost u saobraćaju. vodosnabdijevanje predstavlja ključni problem u većini primorskih opština. Dio ovih sredstava obezbijediće se iz budžetskih sredstava. koji obezbjeđuju dobru povezanost sa evropskim i drugim zemljama. Što skorija realizacija ovih projekata je od esencijalne važnosti za razvoj turizma u Crnoj Gori. za koju će biti obijezbijeđen kredit u iznosu od 60 mil.jonskoj magistrali. ovi projekti treba da riješe i veću dostupnost turistima i domaćem stanovništvu trenutno slabo dostupnih područja Crne Gore. eura. Za realizaciju ovih projekata biće neophodno obezbjediti između 1. U skladu sa Strategijom razvoja saobraćaja. Iz Bara saobraćaju trajektne veze sa Barijem.Beograd.dubrovačkog aerodroma za destinaciju Crna Gora britanski turoperatori su nastavili 2000. uključujuči i privatizacione prihode. koja će se vjerovatno rješavati postepeno većom konkurencijom u ovoj oblasti. Što se tiče telekomunikacionih veza. koje su često na režimu restrikcija u ljetnjim mjesecima. eura od EIB i EBRD.6 Osim ovog. Godišnji izvještaj glavnog ekonomiste. Kad je u pitanju pomorska saobraćajna infrastruktura. 2006. a to je veoma značajan preduslov za kvalitetno servisiranje turista na destinaciji. Prioritet je dat izgradnji puta od Bara do granice sa Srbijom i jadransko . U toku turističke sezone imaju vrlo žive marketinške aktivnosti kako bi pridobili što više potrošača među turistima. I pored dovoljne količine prirodnih izvora vode. Modernizacija terminala u barskoj luci je od prioritetnog značaja za pružanje kvalitetnijih usluga turistima.44 i 2.5 koja je donijeta 2007. kao što je izgradnja puta Podgorica . kao i rekonstrukciji i modernizaciji željezničke pruge Bar .Mateševo i Plužine . ona je u Crnoj Gori prilično nerazvijena.Šćepan Polje. u narednih 10 godina predviđa se realizacija 25 projekata iz oblasti saobraćaja: po četiri iz željezničkog i pomorskog saobraćaja. što je neprihvatljivo sa stanovišta turizma. Odnedavno se uključio i treći operater. a veći dio biće finansiran kreditima međunarodnih finansijskih institucija. Pored toga. godine. m:tel. . od velikog značaja za razvoj turizma su i neki drugi planirani projekti. Ankonom i Dračem. poslije prekida izazvanog ratnim zbivanjima.7 5 6 CBCG. što predstavlja visok iznos i za veće i jače ekonomije od crnogorske. Ono što ostaje kao problem je visoka cijena impulsa. a GSM signalom pokrivaju 97% teritorije zemlje.

S. str. 93 8 . 9 Unković. B. dok se neriješena pitanja odvoda otpadnih voda i smeća primjećuju tek nakon dužeg perioda i ogledaju se u kontaminaciji vode. usljed nedovoljnog održavanja i obnavljanja u proteklih 10-15 godina. tako i u izgradnju novih objekata. te uzrokuju velike gubitke. Proces unapređenja i usaglašavanja hotelsko-ugostiteljskih kapaciteta i privatnog smještaja sa savremenim zahtjevima tržišta u pogledu kvaliteta. 319 11 Master plan. kao izgradnja hidroenergetskog sistema na Morači. o čemu je izvršena analiza u Master planu i rješenja ovog pitanja se očekuju vrlo brzo. a preferira se državno-privatno partnerstvo kao osnovni model finansiranja. 2006. u septembru 2006. biće finansirana kreditnim aranžmanom sa Svjetskom bankom i EBRD-om. godine crnogorska vlada je donijela odluku o prihvatanju trajnog rješenja snabdijevanja primorja vodom zahvatanjem vode iz Skadarskog jezera. kako u održavanje. uređenosti i prilagođenosti tržištu. izuzev privatnog smještaja. Veoma važan tržišni element su i smještajni kapaciteti. 2004. prenatrpanosti smećem i slično. vrijedna 60 miliona eura. komfora i usluga započeo što je i sada nastavljeno u određenoj mjeri i pod posebnim uslovima. Ova investicija. što još više usložava situaciju. samo 1000-3000 postojećih kapaciteta može biti prihvatljivo za zapadna turistička tržišta. posebno kad se ima u vidu da konkurentske zemlje kao Španija (48. u koji se ipak više ulagalo.11 Ostali kapaciteti su u sličnom stanju. str. Crna Gora raspolaže sa ukupno 131. Što se tiče stanja hotelskog smještaja. Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. koji predstavljaju osnovu za razvoj turizma. U tom smislu. jer proizvodnja električne energije nije pratila potrebe narasle potrošnje. Za rješavanje ovog pitanja postoji više opcija. str. Svi ovi problemi su veoma vidni u Crnoj Gori.8%)10 imaju mnogo bolji odnos u korist osnovnog smještaja.2%)9 i Grčka (60.30% u osnovnim vidovima smještaja (hoteli i srodni objekti) i 67. Zečević. analiza Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i procjena OSCE-a pokazale su da po pitanju opremljenosti.8 Radi se o nepovoljnoj strukturi.Vodovodne instalacije su zastarjele. a neophodni za trajno rješavanje su odvod otpadnih voda i smeća.. Horwath & Horwath.. od čega je 32. Nedostatak vode i električne energije momentalno utiču i na turiste i na destinaciju. a veoma je izražen i problem ilegalnog trošenja vode. 2001. izgradnja mreže manjih hidroocentrala za koje postoje zainteresovani investitori. 283 10 Ibid. Deficit električne energije je takođe evidentan.70% u komplementarnim vidovima smještaja (dopunskim).000 ležaja.

kao i u hotel Miločer i hotel Kraljičina plaža. dala je vidne rezultate. 13 Kad su u pitanju ugostiteljski objekti kao restorani različitih tipova. kazina. Procjenjuje se da je u 2005. čije se puštanje u rad poslije rekonstrukcije i izgradnje očekuje u toku 2008. Oni su uglavnom u privatnom vlasništvu i novijeg su datuma izgradnje. 12 Anketiranja gostiju realizovana od strane međunarodnih hotelskih kompanija pokazala su da komfor i oprema soba i kupatila ostavljaju trajniji utisak na goste nego bilo koji drugi prostor hotela. 2006. 16 Vidjeti detaljnije u tački 6. Prema analizi Horwath Consulting. ali i ona dužine preko 100 metara. . godine 'Registrujte smještaj’ koja je imala za cilj pojednostavljenje procedure registracije privatnog smještaja. bila je i kupovina vojnog remontnog zavoda 'Arsenal' u Tivtu od strane kanadske kompanije 'PM Securities'. supermarketa i ostalih sadržaja. odnosno skoro 50. godine privatizovano je ukupno 24 hotela i četiri društva putem prodaje paketa akcija. 14 Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. godine. godine premašile 200 miliona eura. i to u projekt izgradnje marine kapaciteta oko 675 sidrišta.2. 13 Kampanja je doprinijela da se preko 24. kao i unaprijediti brend crnogorskog turizma. što je ohrabrujući pokazatelj i rezultat investicija u posljednjih nekoliko godina. U sklopu kompleksa najavljeno je otvaranje novih hotela. 15 CBCG. Od 2001. klinika. gdje je najavljeno investiranje u vrijednosti od 500 miliona eura. prodavnica. restorana. poznatog hotelskog lanca Aman Resorts. može se reći da je Crna Gora relativno dobro pokrivena ovim sadržajima. 2006. kao i inostranih kuhinja. kafei. pabovi i slični objekti. i/ili 2009. Očekuje se da bi ovi hoteli trebalo da budu među najluksuznijim objektima na Mediteranu.3. kao i kapaciteta za održavanje tih plovila. 2003.16 Jedna od važnijih transakcija.15 Po kvalitetu se ističu hoteli sa 5 zvijezdica: hotel Splendid u Bečićima i hotel Bianca u Kolašinu. Značajan je i ugovor o dugogodišnjem zakupu i ulaganju u hotel Sveti Stefan. do kraja 2006. godine donošenjem regulative o klasifikaciji i kategorizaciji ovih objekata. što će znatno povećati kvalitet ponude. a investicije su već krajem 2006.000 kreveta uvede u tokove legalnog poslovanja. CIM. godini prihod ostvaren po osnovu poreza i doprinosa iznosio oko 400.000 eura.000 soba. nacionalni.je 2003. uglavnom za plovila dužine 8-25 metara.12 Akcija Ministarstva turizma i zaštite životne sredine. poreske uprave i opština započeta 2005.14 hotelski kapaciteti pokazuju rast za 78.8% u periodu 1989/2006.

Uskoković. Buljarice. Turistički imidž se znatno poboljšao sa osamostaljenjem države i preduzetim investicijama i marketinškim aktivnostima. Stoga se generalno može reći da se turizam u Crnoj Gori nalazi u 'razvojnoj fazi' sa prisutnim gotovo svim ostalim fazama ciklusa. a najave za podsezonu 2007. ali i na području hercegnovske rivijere. koji su najavili skoru izgradnju hotela u Bečićima. Češku.1. Turistički promet je sa gotovo 11 miliona sa kraja 80-ih. Možemo zaključiti da je sadašnja turistička pozicija Crne Gore još uvijek slaba sa obilježjima snažnog razvoja: još uvijek nedostaje finansijski kapital.centar. tačka 1. Budva .centar. Emitivna tržišta su se restrukturirala. Kad je turizam u pitanju. posebno inostranog turizma. 1992. bez čega je teško zamisliti postizanje veće efikasnosti u poslovanju. kao i nerazvijenost saobraćajne i komunalne infrastrukture. Rta Kobila. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore. čini se vrlo prihvatljivim Uskokovićevo20 razmišljanje da je teško argumentovano tvrditi u kojoj se 'životnoj fazi' nalazi njen turistički proizvod. 17 18 19 20 Ministarstvo turizma Crne Gore. nepoznavanje stranih jezika i informativnih tehnologija. Strani investitori pokazali su interes i za izgradnju golf terena u neposrednoj blizini Skadarskog jezera. godine pokazala je pozitivne tendencije produženja. Velike plaže. nedovoljno je diversifikovan turistički proizvod i nedovoljni i neodgovarajući smještajni kapaciteti. su još optimističnije. B. U analizi 'životnog ciklusa' Crne Gore kao turističke destinacije. Naime. planinskom dijelu može se reći da je taj rast u inicijalnoj fazi istraživanja i uvođenja. u budvanskom regionu i užim jezgrima u primorju u fazi zrelosti. sa naglaskom na Rusiju.Najveći potencijal za 'green-field' investicije postoji na crnogorskom primorju u oblasti Ade Bojane.. neadekvatna kadrovska osposobljenost. sa sigurnošću se može reći da nedostaju stručni. Slovačku19 i Njemačku. u sjevernom. godine18. Veliki je nedostatak za dalji razvoj. Detaljnije u IV dijelu. 2006. Za investicije na budvanskoj rivijeri zainteresovani su vlasnici velikih lanaca hotela kao što je Meriot. Valdanosa. njegove održivosti i kontrole. 2000. str. pretežno na poluostrvu Luštica. 123 . ali i dalje s težištem na jeftinim smještajnim kapacitetima. najveće interesovanje za 'green-field' investicije ipak postoji za već renomirana turistička mjesta poput Budve i Bečića. sa niskim stepenom popunjenosti kapaciteta.17 pao na skoro 6 miliona 2006. Sezona 2006. Ulcinj . savremeno obrazovani kadrovi kako u menadžerskim strukturama. tako i u proizvodno-uslužnom sektoru. u manjim turističkim centrima (Igalo. Zarade turističke industrije su i dalje niske. Značajan razvoj kojim je krenula Crna Gora podrazumijeva i poboljšanje kadrovske strukture na svim nivoima. Međutim.

britansko i italijansko. 1.8 miliona inostranih noćenja. Horwath & Horwath. godine udio prodaje putem turoperatora bio znatno niži i iznosio je 38.1. Hetzel Reizen. kao i da su u Crnoj Gori danas dominantni. . nešto kasnije iz Slovenije. Thomson Holidays. 2006. Makedonije. putem turoperatora. 1988. to predstavlja i prijetnju kontrolora većinskog dijela turističkog tržišta. u tom vremenu došlo je do prekida međunarodnih kanala turističke prodaje (isključujući tržišta bivše YU).1 milion ili 55%. Poslije raspada bivše Jugoslavije i formiranja zasebnih država (izuzimajući državnu zajednicu Srbija i Crna Gora) i postepenog relaksiranja od perioda sankcija pa do dolaska prvih turoperatera trebalo je da prođe više godina. Osnovni problem u tom vremenu bio je distribucija informacija do potrošača. francuski: Fram i Club Mediteranne i dr. i za individualnu prodaju.5. Glavna inostrana tržišta bila su njemačko. u organizovanom prometu. od čega je 2. Bosne i Hercegovine. Arke Reizen. Crna Gora na međunarodnom turističkom tržištu Uvođenjem Sankcija Savjeta bezbjednosti UN 1992. Kao što smo u dijelu III. godine dolazi do prekida turističkih kretanja. 1987.21 realizovano posredstvom turoperatora. Neckermann. Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. holandski: YU Amsterdam. ostvareno je 71%22 inostranih noćenja (samo u hotelskom smještaju). prestaje angažman inostranih turoperatora koji su do tog vremena bili glavni prodajni kanal i generatori inostrane turističke tražnje u Crnoj Gori. a to su brošure i katalozi sa konkretnim ponudama paket aranžmana. vidjeli. ne računajući generalno zaostajanje razvoja izazvano problemima raspada bivše Jugoslavije i njegovim posljedicama. Yugotours Frankfurt. Godine 2006. tačka 2. italijanski: Album Viaggi. sa prisutnom tendencijom pada u odnosu na prethodnu godinu za 1. 21 22 Statistički godišnjak Crne Gore.3. Samim tim nije postojao ni turistički prodajni materijal. Fritidsresor. dok je prodaja bila vezana za rad tada domaćih turoperatora i agencija iz okruženja Srbije. britanski: Yugotours London. Drugim riječima.76%. Glavni njemački turperatori: TUI. Phoenix Holidays. ITS Kaufhof. u Hrvatskoj je 2006. Holland International. skandinavski: Yugotours Stocholm. Istovremeno. koji su inače glavni ' prozor ' prema potrošačima. s realnom ocjenom da se ni jedno područje ne nalazi u fazi opadanja.Sutomore) u fazi stagnacije. Najbolje godine u turizmu Crne Gore.8 %. ostvareno je 3. što govori u prilog tezi da su turoperatori ključni faktori u otvaranju destinacije i njenom povratku na šire evropsko tržište.

svijesti novih potrošača na ino-tržištima. S obzirom na veću fleksibilnost i mogućnost lakšeg prilagođavanja promjenama na tržištu dobavljača ili pak zahtjeva potrošača. udaranje temelja informativnopropagandne infrastrukture u Crnoj Gori bilo je od značaja i za stvaranje pozitivnog odnosa prema turizmu među domicilnim stanovništvom. kako Uskoković kaže: ''Logotip 'Montenegro' je već postao prepoznatljiva robna marka za niz kvalitetnih proizvoda sa ovog područja (suveniri.)''23. najpre ustanovljen logotip. Takođe. što bi se moglo shvatiti kao kontraproduktivno. U tu svrhu uloga turoperatora-inicijatora kao vjesnika novih turističkih 'pohoda' na destinaciju od velikog je značaja. prijateljima. koje su često potresane terorističkim napadima (kao Turska. Razbijanje predrasuda po ovom osnovu je proces. Može se reći da su marketinške aktivnosti tada nadmašivale kvalitet turističkog proizvoda. a najbolje se rješava 'živom riječju' . 172 . znak ili ime crnogorskog turizma pod nazivom 'Montenegro'. neposredno pred uvođenje sankcija. koji je zajedno sa ostalim brojnim propagandnim sredstvima znatno doprinio ponovnom približavanju destinacije 'Montenegro'..Crnogorski turizam je na međunarodnom turističkom tržištu u to vrijeme predstavljan jedino kroz opštu informativno-propagandna djelatnost koju je organizovala država posredstvom Turističke organizacije Crne Gore. kao i kreiranja globalne medijske slike o samoj zemlji i narodu kao 'ratničkom'. Ili.'world of mouth' turista. na otvaranje tržišta može da se računa tek dolaskom velikih organizatora putovanja. koji je bio slab po čitavoj privrednoj strukturi i nije bio konkurentan. tada je jedino agresivna promotivna funkcija mogla da održi kontakte sa inostranim tržištima i tako pokaže da je destinacija turistički živa. mada bi odnos turističkog proizvoda i promotivnih strategija koje pomažu u kreiranju njegovog imidža trebalo da bude uravnotežen. Jedan od potencirajućih faktora inostranih turista u to vrijeme bila je njihova sigurnost. rođacima. Egipat i sl. Tako je 1992. ovdje se radi o snažnom psihološkom efektu koji je nastao kao posljedica ratnih prilika u okruženju i političke nestabilnosti. što svakako ne ide u korak sa turizmom. Međutim. Njihov dolazak u takvoj situaciji bio je u funkciji oporavka destinacije. koji prenose svoje dobre impresije i preporuke svojim kolegama.). Međutim. na tržište Crne Gore prvo su se vratili manji turoperatori. alkoholna pića. str. 2000. B. godine. dok su aktivnosti hotelijera i drugih učesnika privrede bile minorne. Međutim. Tako se ozbiljniji povratak organizovanog turističkog prometa 23 Uskoković. tekstilni proizvodi i sl. mada je u čitavom periodu krize zemlja bila bezbjednija od mnogih tada razvijenih turističkih destinacija. Kreiranje novog imidža je investicija na dugi rok.

kada je Nekermann Crnu Goru ponovo uveo u svoj katalog.001 3. Rusija ostvaruje visok indeks rasta. ostvaruju slab rast. 24 1987. od kada su. Tabela br. značilo ostvarenje od tek 55. Promjene izvora inoturističkog prometa nastale u periodu '87-'97-'06. Izvori inostranog turističkog prometa Naziv zemlje Njemačka Velika Britanija Češka i Slovačka Rusija Zemlje ex-YU Ostale zemlje Ukupno 1987 1. prikazane su u Tabeli br. 2006. godini ostvarila turistički promet od 952. Statistički bilten 2/89. godinu.97/87 2006 0.627 599 388 149 1.888 % 8 4 16 24 28 20 100 %06/87 9 13 80 304 37 - Izvor: Statistički godišnjak Jugoslavije 1998. može se reći. Prisustvo vodećih turoperatora.71% u ukupnom međunarodnom turističkom prometu. predstavlja garant dodatne sigurnosti.1.000 turista i 6 miliona noćenja. Beograd. Njemačka i Velika Britanija.24 Istovremeno. TUI je to uradio tek 2000.6 6 9 142 78 311 453 531 373 1. godine ostvarila je indeks 304 u odnosu na baznu 1987. odnosno njihov brend. jer su u bazni podatak uračunate sve zemlje bivšeg SSSR-a. Uza zemlje ex-Yu. koju traže mnogi putnici da bi isprobali neku novu destinaciju. Crna Gora je u 2006. godine. . to znači da je Crna Gora 2006. Kao što se iz tabele vidi. Ministarstvo turizma Crne Gore. godine. zemlje koje su bile vodeće u ranijem periodu. godine učestvovala sa oko 0. što je u poređenju sa zlatnom godinom crnogorskog turizma 87. godine u Crnoj Gori je ostvareno 10.55%.764 % 43 16 10 4 27 100 1997 10 23 138 162 94 427 % 2 5 32 39 22 100 Ind. koji je realno još viši.1. 4. 4. 2006. turoperatori u zapadnoj Evropi počeli ponovo da računaju na Crnu Goru kao turističku destinaciju. Statistički godišnjak Crne Gore. Na samom početku faze repozicioniranja na evropskom turističkom tržištu došlo je do izmjene strukture učešća inostranih tržišta za Crnu Goru. Bilten.8 miliona noćenja turista.u Crnu Goru dogodio 1996.

godine. sa porastom od 55% u odnosu na 2000. godine naovamo. moglo bi dovesti do skraćenja prosječne dužine boravka. koja je pokazala najsnažniji rast od svih vodećih tržišta u proteklih šest godina. premašivala je prosjek. Makedonija i Slovenija. Zahvaljujući prosječnom godišnjem rastu broja turista od gotovo 50% od 2000. Albanija. zajedno sa Rusijom. . koju prati.5% u odnosu na isti period 2005. osim Makedonije. Rusija je postala ubjedljivo vodeća u smislu apsolutnog broja turista. Iako je vjerovatno da će prosječna dužina boravka tokom ljetnjeg odmora ostati oko sedam dana.Ostvaren je prihod od turizma u iznosu od 322. Međutim. koja je po ovom osnovu ispala sa liste prvih deset.25 Ako posmatramo pripadnost gostiju po osnovnim emitivnim regionima. Ostala značajna tržišta rasta uključuju Italiju. a na ostale evropske i neevropske zemlje dodatnih 13%. 67%. očekivano povećanje kraćih odmora. očekuje se da će zapadne zemlje. Bosne i Hercegovine i Češke Republike. Rangiranje stranih turista po broju noćenja veoma je slično rangiranju po broju turista. Na trećem mjestu. što je pretežno rezultat dolaska organizovanih grupa kockara čarter letovima Montenegro Airlinesa. Špic ljetnje sezone i dalje čine mjeseci jul i avgust. Bilten br. na turiste iz država članica Evropske unije otpada oko 50% od ukupnog broja turista u Crnoj Gori. pogotovo sa pojavom niskobudžetnih kompanija.8 dana. sa izvjesnim zaostatkom iza vodeće dvije. što možda donekle predstavlja iznenađenje. Kad je u pitanju vremenska strukturiranost turističke tražnje u Crnoj Gori. oni dominiraju velikim dijelom ekonomije. ona je i dalje visoko sezonalna.3 mil. Najveći doprinos rastu broja turista iz Rusije leži u činjenici da su Rusi ključni akteri na polju direktnih investicija (FDI). Zemlje bivše Jugoslavije zastupljene su sa 19%. zatim slijede Albanija. Prosječna dužina boravka u Crnoj Gori 2006. kada se realizuje više od 59% ukupnog broja noćenja i 51% broja turista. 25 Ministarstvo turizma Crne Gore. godinu. u periodu vansezone u hotel Maestral. koja pokazuje rast od 57%. gdje je zamjenjuje Slovačka. godine. Prema procjenama WTTC-a. decembar 2006. čiji turisti bilježe kraće zadržavanje u Crnoj Gori. sa izuzetkom Italije.Rusije. koja pokazuje dobar rast. pogotovo van glavne turističke sezone. godine iznosila je 5. a Rusija i ostale zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza 18%. generisati najveći broj novih turista na kraći rok. nalazi se Češka Republika. nadmašujući Bosnu i Hercegovinu 2005. 57. Sa investicijama koje se dosad procjenjuju na 2 milijarde $. a kod sva tri vodeća tržišta . eura. i Velika Britanija. što predstavlja povećanje za 23. zatim Francuska. vikendom. ('short brake' ture). apsolutne cifre su i dalje ostale skromne.

9 BDP-a sektora putovanja i turizma u EU. prema TSR. Ibid Uvođenjem embarga Savjeta bezbjednosti UN juna 1992. 26 27 28 29 CBCG.). Turizam je u Crnoj Gori u skorije vrijeme pokazao snažan razvoj u apsolutnim pokazateljima.9%). Tokom 2006. izazivaju zabrinutost. države Crna Gora i Srbija još uvijek imaju i ograničenje vezano za putovanja svojih građana u inostranstvo. procjenjuje se da će šira ekonomija generisana turizmom doprinijeti 20. za isti period. Prosječna dužina boravka tokom ovih mjeseci je svega 1-2 dana. Crna Gora je bila jedna od posljednjih (odnosno.28 Period oporavka koji za Crnu Goru traje prilično dugo. WTTC/Oxford Economics. pa je ostvaren viši rast u turizmu od projektovanog za 10. Italiju. Bez obzira na to što neke oblasti. 2006. pored raznovrsnih globalnih trendova.1%. 2007. što bi trebalo da obezbijedi 28.7% BDP-u Crne Gore.26 a u 2007. koja je prema WTTC-u jedina među prvih deset rangirana evropska zemlja uz Crnu Goru. kako smo govorili u prethodnoj tački. godini. otpada skromnih 7% noćenja i 13% turista. odnosno da će do 2017. u odnosu na samo 2.3% na nivou cijele EU. godine tadašnja država Savezna Republika Jugoslavija skinuta je sa tzv. npr. godine dostići procenat od 27. Prema ovim prognozama. zbog niza internih ograničenja. Mađarsku. referentne prognoze WTTC-a za sektor putovanja i turizma Crne Gore su. . nasuprot 10. godine najavljene su određene relaksirajuće mjere prema određenim segmentima građana (studenti. a za budućnost se projektuje još brži rast. pak. i relativno u odnosu na privredu u cjelini.29 Čak se zadnjih godina ulaskom nekih zemalja u Evropsku uniju ova situacija i usložila. po automatizmu. 2006.Na zimske mjesece. sa godišnjom stopom od 7.'Bijele liste'. Srbija je bila posljednja) koja je stekla nezavisnost na referendumu održanom 21. 05. putovanja u slučaju bolesti i sl. u odnosu na 3.. a predstavlja 18.1%). biti na četvrtom mjestu. projektuje na 8.7% ukupne zaposlenosti (11. ali će premašiti Indiju (7. godine. Očekuje se da će Hrvatska. potrebom uvođenja viza za putovanje naših građana i za zemlje gdje to ranije nije bila obaveza (kao. godišnji rast Crne Gore zaostajaće samo za prognoziranim za Kinu (9.. Rast ukupne turističke tražnje se. poslovna putovanja. odnosno još uvijek nisu dospjele na 'Bijelu listu'. a kad su u pitanju eksterni faktori. dok ukupna prosječna dužina boravka iznosi 6 dana.27 Prognozira se da će tokom narednih 10 godina učešće sektora putovanja i turizma u Crnoj Gori u BDP-u godišnje rasti po stopi od 7. npr.1% BDP-a. godini premašene.8 u EU).900 novih radnih mjesta.2%. Grčku. od oktobra do marta. u 2006.8% u EU.8%.6% godišnje. Bugarsku). kao što smo naprijed vidjeli.

diversifikaciju turističke ponude. a da je rad domaćih turoperatora tek na početku.31 Međutim.Očigledno je da je ovakvo stanje imalo za posljedicu zaostajanje razvoja u svakom pogledu. zakonodavac nije propisao uslove kojima obavezuje organizatora putovanja da zaista proizvede određeni dio programa (a ne da samo vrši preprodaju programa drugih. odnosno 'incoming' poslovima. drugo. kao jednodnevne izlete ili kraće ture. putem posrednika (turoperatora i turističkih 30 31 32 Statistički godišnjak Crne Gore. Njihov dalji razvoj. da turoperatori 'outgoing' imaju obavezu da određeni obim tih aranžmana realizuju u inostranstvu (kao što to propisuju pravila britanske ABTE. da praksa pokazuje da se registrovana preduzeća pretežno bave receptivom. Prvo. kao što je to najčešće slučaj) i. kako Zakon kao obavezne uslove koje organizator putovanja treba da ispuni da bi dobio licencu za rad. . Stoga smatramo da klasičnih organizatora putovanja u Crnoj Gori kao lidera u prodajnom kanalu još uvijek nema. 2007. Razvijenost turoperatora i turističkih agencija u Crnoj Gori U Crnoj Gori Zakon o turizmu od 2002. Ovakvi profili turistčkih agencija rezultat su realne tražnje koja postoji na ovom turističkom tržištu. zato što se radi o malom tržištu i . na organizovanje i plasiranje na tržište. građenje partnerstava sa njihovim proizvođačima. pa i ograničenje turističkih kretanja 1. posredovanja i sve druge poslove turističkih agencija. npr. posjeduje ukupno 65 turističkih agencija. godine prepoznaje status turističke agencije-organizatora putovanja i turističke agencije . 1988. s tim što organizator putovanja mora da posjeduje dodatno i licencu za obavljanje tih poslova. na primjer). trebalo bi da bude usmjeren na iznalaženje marketinških 'niša' na tržištu. treće.. nema ekonomskog smisla. Postoje turističke agencije koje objedinjuju više usluga i prodaju ih.32 čime se zalazi u svrhu donošenja ovog propisa uopšte.2.posrednika. drugo. koju izdaje nadležno ministarstvo za poslove turizma.30 koje obuhvataju i posao organizovanja putovanja. jer organizovati turističke aranžmane za domaće. po našem mišnjenju. Očigledno je da je zakonodavac postavio vrlo fleksibilne norme u ovoj fazi razvoja agencijskog poslovanja. propisuje finansijsku-obavezu jemstva i ostale uslove koji su uglavnom tehničke prirode. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. što još uvijek na domaćem tržištu na ovom stepenu ekonomskog razvoja ne postoji tražnja za ovakvom vrstom ponude. to smo mišljenja da: prvo. u trajanju od nekoliko dana. godine. Ovu licencu. bilo direktno (putem e-prodajnih kanala i na samoj destinaciji posredstvom sopstvene agentske mreže) ili indirektno. crnogorsko tržište.

nalaze različiti oblici turističkih agencija. ne mogu računati na uključivanje u inovativni turistički lanac vrijednosti. U ovom procesu veoma bitan elemenat novih strategija poslovanja trebalo bi da bude rad na prikupljanju relevantnih podataka i informacija vezano za mogućnosti pružanja usluga turistima na destinaciji. umrežavanje postaje prerogativ daljeg rasta i razvoja i u crnogorskom turizmu. 33 34 Detaljnije o tržišnim šansama i perspektivama razvoja videti u IV dijelu u tački 1. diversifikacija turističke ponude mogla bi da pomogne i u produženju turističke sezone. pretežno u inostranstvu). Dok u većini mediteranskih zemalja na destinaciji posluju različiti oblici turističkih agencija i/ili turoperatora. stoga što ovakva baza objektivno trenutno ne postoji jer se destinacija razvija.34 crnogorske turističke agencije još uvijek pate od nedostatka međusobnog strukturnog povezivanja. . imaju perspektivu uključivanja u savremene turističke tokove. a sa njom i novi.33 Oni preduzetnici koji. bilo horizontalnim integrisanjem u zemlji i prekogranično. složenije forme vertikalnog integrisanja i strateške alijanse. Beograd. a sa druge strane. i najveće 'on-line' hrvatske turističke agencije adriatica-net. budu imali neophodne kapacitete da podrže ovakve projekte razvoja i. gdje je glavno strukturno obilježje turističke privrede povezivanje. Za razliku od prakse u evropskom turizmu. u traganju za novim iskustvima. žele da metodom DIY kreiraju za sebe turistički aranžman. turoperatori i turističke agencije bez dobre informativne baze o raspoloživim proizvodima i uslugama. o kome ćemo detaljnije govoriti u djelu strukturnog povezivanja u okviru grane. 'ground handler'-i.3. tako i vertikalnih integracija sa drugim učesnicima u formiranju turističkog proizvoda. u zavisnosti od vrste poslovanja: Ground Tour Operator. Integracije u turističkoj privredi u Crnoj Gori počele su pretežno u hotelijerstvu (primjer Iberostar hotelskog lanca). ali s obzirom na sve izraženiju potrebu za diversifikovanjem turističkih usluga. da ih objedine i učine dostupnim potrošačima. bilo različitim oblicima partnerstava. kao što je Hrvatska. kako u okviru iste branše. inovativni programi.agencija. od klasičnog modela prodaje proizvođač/potrošač u više. Na ovaj način bi postepeno došlo do stvaranja uslova za evoluciju. kao i o preferencijama potrošača. kao i zemalja u okruženju. Ovo je potrebno sa aspekta sadašnjih potrošača koji. Primjer prekograničnog povezivanja je integracija Jolly tours. Takođe. a odnedavno i Srbija. drugo. a na duži rok u prevođenje turizma u cjelogodišnju privrednu granu. koje turistička zakonodavstva i praksa različitih zemalja formulišu na različite načine. prvo. ali i završna tačka u distributivnom lancu organizatora putovanja na destinaciji. Ovakvo stanje najvjerovatnije je odraz malog tržišta. Često se kao početna. za koje realno u Crnoj Gori postoji ogroman potencijal.

Globtour – ITS.Incoming Tour Operator. organizuju studijska putovanja novinara i ritejlera kao svojevrsne 'edukativne' ali i 'inspekcijske grupe'. kulturne sadržaje i njihove cijene. 35/94 i 48/99. kao što su Adriatic Express. servisne informacije) i mogu biti obilježeni slovima A. ni organizacioni. Globtour. odnosno kombinacije poslova kojima se bave (turoperatoski. Nekoliko većih agencija.yuta. oni se oslanjaju na inostrane turoperatore i postaju zavisni od njih. ili Incoming Tourism Agent. što vjerovatno odražava trenutne potrebe u zemlji za ovom vrstom poslovanja.36 Može se reći da u Srbiji trenutno pravih 'incoming agencija' ima manje. avio prevoz. odnosno turističke agencije' kao firme koje se u osnovi bave organizovanjem putovanja i poslovima posredovanja. dotle zakonodavstvo okolnih zemalja. koja je dio TUI.35 ili Srbija. na primjer. Umjesto toga. Za razliku od Srbije. Local Tour Operator. one su grupisane u 16 kategorija. 35 U zavisnosti od vrste. Zakon o turizmu. kao Hrvatske. Stoga se ocjenjuje da hotelijeri još uvijek ne predstavljaju 'aktivni' faktor u kreiranju prodajne politike na destinaciji.glasnik RS'. ni finansijski. a da hotelijeri još uvijek nemaju kapacitet. br. u Crnoj Gori se najveći dio agencija bavi upravo 'incoming' poslovima. Takođe. a ovi nastoje da snižavanjem cijena smještaja ostvare svoj profit.37 zastupnici su velikih njemačkih turoperatora. Organised Excursion Operators. Domestic Tour Operator. koja definiše 'putničke. daju savjete turoperatoru vezano za itinerere i usluge na destinaciji. Alfa tours – Necermann. obuhvaćenu turističkim putovanjem. gdje dominantnu ulogu imaju 'outgoing turističke agencije'. realizuju lokalne ture. da se sami time bave. Jasno. u zavisnosti od tipa turističke usluge koju pružaju. ili njihovom kombinacijom. u okviru YUTA. . Destination Tour Operator. www. razlikuje više vrsta agencija i turoperatora. Destination Management Companies. u saradnji sa 'velikima'. imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora dominantna avio destinacija.yu 37 Adriatic Express zastupa TUI/preko hrvatske agencije Guliver Travel and Trade. muzej. ni stručni. što se smatra limitirajućim faktorom u ovoj fazi razvoja. Alfa Tours.co. nema baš mnogo izbora.B i C. i da su oni praktično kreatori tog tržišta. 'Sl. Nacionalne asocijacije turističkih agencija. servisiraju goste od dolaska do odlaska. Analiza pokazuje da je uloga inostranih turoperatora u turističkoj privredi Crne Gore u ovom vremenu repozicioniranja na evropsko turističko tržište veoma jaka. kao što su preporuka za novi hotel. a svaka promjena na emitivnom tržištu odražava se na destinaciju.000$ na ime eventualne isplate putniku za neizvršenu ili djelimično izvršenu uslugu. što definiše njihov ID cod. rekreativne aktivnosti. kontrolišu kvalitet destinacijskog servisa. gdje u njihovo ime i za njihov račun obavljaju pripremne radnje za kupovinu kapaciteta od dobavljača. ritejlerski. 36 Koji za to posjeduju licencu i u obavezi je da položi garanciju od 5.

To je prije svega CUTA . kao i krupne promjene državno-političke karte Crne Gore.Crnogorsko udruženje turističkih agencija. kao i potrebe zaštite životne sredine. U sve 38 Udruženje turističkih agencija Herceg Novi. turoperatora. kao i poboljšanje poslovnih okvira za vlasnike malih i srednjih hotela. hotelijera i turizma uopšte. tržišne šanse tuizma Crne Gore treba posmatrati kroz prilagođavanje njenih raspoloživih resursa navedenim determinantama. U Crnoj Gori djeluje više strukovnih organizacija koje direktno ili indirektno daju potporu poslovanju turističkih agencija. npr. snažan preobražaj predvođen privatnim preduzetništvom. Takvom okruženju treba dodati i promjene privrednog sistema. Uz pomoć partnera i relevantnih institucija osmišljavaju se sopstveni programi i radi na razvoju jedinstvene ponude Crne Gore. Uočena usmjerenja turističkih tokova prema toplim morima i planinskim centrima. diversifikacije turističkih proizvoda i trenda prilagođenosti turističkih usluga kupcu. Udruženje turističkih agencija Budve.. gdje Crna Gora. Inače organizovanje većine ovih udruženja potpomogle su međunarodne organizacije. Ocjena tržišnih šansi u perspektivnom razvoju turizma Crne Gore Polazeći od promjena u svjetskom ekonomskom poretku i s tim u vezi restruktuiranja bogatstava i dohotka i glavnih megatrendova u razvoju turizma. . prije svega globalizacije.38 Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore. ukupni pad britanskog tržišta paket-aranžmana trenutno osjeća i u Crnoj Gori. postepenim uvođenjem partnerskih odnosa.Tako se. u kontekstu aktivnog odmora i očuvanja zdravlja i vitalnosti. razvoja informacionih tehnologija i tehnologija transportnih sredstava. uvođenje eura kao zvanične valute. Strateški cilj ovih organizacija je izgradnja modernog i institucijalizovanog sistema razmjene informacija i iskustava u oblasti turističkih agencija. ali neizmjerno atraktivna turistička destinacija treba da nađe svoju 'nišu' na tržištu. koje objedinjava navedene asocijacije. uvođenjem svjetskih standarda u sve pore privrede i društva. uz podržavanje međusobne i prekogranične saradnje preduzeća. neminovno će dovesti do redistribucije turističkih tokova sa područja bivše Jugoslavije. kao mala. 1. zatim opštinska udruženja turističkih agencija. fragmentacije tržišta.Udruženje hotela Crne Gore i nedavno osnovano Udruženje turističkih radnika Crne Gore. Udruženje turističkih agencija Bara i Udruženje turističkih agencija Ulcinja. ekonomskim restruktuiranjem kroz različite forme investicionog kapitala. Mha . kao GTZ (Njemačko društvo za tehničku saradnju).3.

Češke. konsultujući strategije turizma. Modernizacija željeznice na putnom pravcu Bar . do 2006.izoštrenijoj međunarodnoj konkurenciji.''40 Statistički podaci o strukturi inostranog turističkog prometa za godine od 2000. mjere državne politike. kadrovski potencijal mladih. Češke i Slovačke u 2006. a prije svega odnose se na: • • • • • • • • blizinu velikih i rastućih emitivnih tržišta Evrope. 30 i 31 Ibid . ne možemo se složiti sa stavovima iznijetim u Master planu da ''Crna Gora može da prisvoji za sebe nova tržišta istočne Evrope. Uvođenje 'low-cost' kompanija na crnogorsko avio tržište značajno bi smanjilo prevozne troškove. još uvijek očuvane prirodne i kulturne vrijednosti na obali i u kontinentu. Rusije. 2001. ali od njih ne bi trebalo da očekuje nikakve veće impulse''39 ili da ''povećanje nivoa prihoda po danu i po gostu i duža sezona mogu se očekivati uglavnom od naprednih zapadnoevropskih tržišta. ovaj procenat iznosio 39 40 Master plan. dok je iz dvije zemlje koje predstavljaju najveće izvore turističke tražnje u Evropi. govore upravo suprotno. BLIZINA EMITIVNIH TRŽIŠTA EVROPE S obzirom na to da u današnje vrijeme tehnološki razvijenih prevoznih sredstava udaljenost do 1000 km ne bi trebalo da predstavlja problem. potencijal u komplementarnim djelatnostima. godini iznosio je 35%.Beograd bila bi dodatna šansa za turiste iz Srbije. pojavu novih tržišnih segmenata.jonske magistrale i magistralnog puta od Bara do granice Srbije obezbijedile bi mogućnost efikasnijeg i udobnijeg auto prevoza iz pravca zapadne i sjeverne Evrope. Njemačke i Velike Britanije. kao i srednje i istočne. Crna Gora će moći da obezbijedi svoj povratak samo ako svoje resurse stavi u funkciju navedenih trendova. uspostavljanjem avio linija sa tradicionalnim zapadno-evropskim i novim potencijalno najznačajnijim istočnim i srednjoevropskim tržištima relativno se lako rješava pitanje dostupnosti destinacije. Planirana izgradnja jadransko . školovanih kadrova u inostranstvu. Kad su u pitanju izvori turističke tražnje koji inkliniraju Crnoj Gori. mogućnost postizanja konkurentnosti u odnosu na tržišta sa sličnom ponudom. Slovačke i bližih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Mađarske. U tom smislu njene tržišne šanse su značajne. str. izražena volja ka prosperitetu. Udio prometa samo tri zemlje iz istočne Evrope.

što u osnovi povećava potrošnju.18 . destinacije kakva je Crna Gora moraće znatno da unaprijede svoju konkurentnost kako bi ih zadržale. Analize pokazuju da je taj segment vrlo aktivan kad su u pitanju turistička kretanja. jezika i kulture. što će neminovno podrazumijevati velika sredstva.'caving ' (pećina kod Nikšića. vožnja đipovima . Naime. jer je učešče ljudskog faktora u okviru pružanja usluge veoma važno za sva tržišta. Crna Gora može da ponudi vrlo diferenciranu i kvalitetnu ponudu za ovakvu vrstu tražnje. a za navedena imaju značaj bliskosti i sigurnosti. ekonomski situirano. što može da bude mač sa dvije oštrice za budući razvoj. Herceg Novi .dio prema Petrovcu i druga naselja duž primorja). Postoji još jedan bitan faktor koji opredjeljuje dolazak ruskih turista u Crnu Goru. turistički iskusno i zdravstveno vitalno. paraglajding (Brajići i Orjen). kanjon rijeke Sušice). 2005. tako što će im se ponuditi proizvodi visokog kvaliteta i obezbijediti kvalitetan servis. str. NOVI TRŽIŠNI SEGMENATI *Demografska analiza pokazuje da evropska populacija stari41 i da sve izraženiji postaje segment 'treće dobi'. zatim vožnja kanuom i kajakom (na Zeti i Pivi). S druge strane. na Tari). koji je karakterističan za tople destinacije.polje. proučavanje pećina . onog dana kad ruskim turistima budu dostupna različita svjetska turistička tržišta i mogućnost izbora se poveća. Izgradnjom ili kupovinom nekretnina.. Kolašin i dr. skijanje i 'snoubording (u planinskim centrima Žabljak. ali je u domenu planiranja i izgradnje neophodno voditi strogu kontrolu i monitoring da ne bi došlo do devastacije turističkih resursa. s obzirom na sličnost u korijenima slovenske tradicije.svega 10%. *Pored ovog tržišnog segmenta. potrebno se koncentrisati na tržišta istočne i srednje Evrope. kao i 41 Moutinho. sa pažljivo vođenim ciljanim kampanjama za različite zemlje. kao i da njihovo interesovanje može da bude dvostruko: odmor. kao Španiju.stari grad. ali i trajnije vezivanje za destinaciju preko sindroma 'druge kuće'. posebno prema toplim krajevima kakva je Crna Gora. vrlo je artikulisana tražnja mladih (populacija od 17 do 28 godina) za avanturističkim. kanjon Nevidio. skuteri na moru. Tursku. koje je još uvijek radno sposobno. Sveti Stefan . što je već prisutno u nekim zonama primorja (Budva . a to je nepostojanje viznih obaveza. zmajarenje (duž primorske obale). stanovništvo starije od 50 godina. Stoga se procjenjuje da u oživljavanje zapadnoevropskih i sjevernoevropskih tržišta treba ulagati na dugi rok. kupci se vezuju za zemlju. L. Imajući u vidu prirodne predispozicije.). sportskim odmorom koji donosi uzbuđenja. Splavarenje na rijekama (već poznato.'jepp safari' (po crnogorskim planinama).

more planinski centri. to se segmentu poslovnog turizma i MICE42 ubuduće u Crnoj Gori mora posvetiti posebna pažnja. odnosno omogućili da se turizam postepeno odvija tokom čitave godine. što može biti kompartivna prednost Crne Gore. godine. 'incentiv programe'. kružna putovanja ili turizam dvaju centara. stručna usavršavanja ili. *S obzirom na potrebu stručnog usavršavanja i razmjene mišljenja. istraživačkog i sportskog karaktera). Incentives. koje pored kurativnih pruža i raznovrsne kozmetičke usluge. *Drugačiji životni stil. Takođe. a na primorju i tokom zimskih mjeseci blagodeti pruža topla mediteranska klima. planinarenje i penjanje . preko jezerskog do planinskog. Poznato je da se ovakvi skupovi obično održavaju krajem nedjelje. Ovdje se misli na bazično usmjeravanje. sa mogućnostima uključivanja u raznovrsne aktivnosti koje su na raspolaganju u pojedinim turističkim zonama. a kombinaciju more -planina. nagradni programi. što uz unaprijeđenu saobraćajnu infrastrukturu. koja je zadnjih godina počela intenzivno da se razvija. ne mogu ponuditi susjedne države. naprosto. trend ka produženju životnog vijeka. Ovaj segment je posebno interesantan za Crnu Goru. regrutuje novi segment populacije različitog starosnog doba koja želi da koristi blagodeti banja i 'wellness' centara. *Jedna od prednosti Crne Gore je visoka koncentracija atraktivnosti na veoma malom prostoru. koja se u razvijenim zapadnim zemljama skupo naplaćuje. održavanju kondicije i vitalnosti. kao što smo već rekli. tako da je vikend slobodan za odmor. kao i destinacijsko povezivanje ponude od primorskog turizma. Crna Gora je klimatski veoma dobro pozicionirana. zasad postoji nekoliko savremeno opremljenih 'wellness' 42 MICE-Meetings. konvencije i kongresi. Fairs & Exhibitions (sastanci. kao nagradno putovanje u neku zanimljivu zemlju. Organizovanje ovakvih skupova za poznate svjetske korporacije u velikoj mjeri jača brend same destinacije. U sjevernoj Evropi poznato je banjsko lječilište Igalo. pa učesnici često produžavaju boravak i priključuju im se članovi njihovih porodica ili prijatelji. pruža izvanredne pogodnosti za 'turing'. sajmovi i izložbe) . Ovakva vrsta ponude se apsolutno uklapa u tendencije modernih 'nomada' ka 'turingu' i istraživačkom turizmu. čiji je dolazak.'rock-climbing' po crnogorskim planinama (kao Durmitor. Prokletije i Orjen). MICE programi bi omogućili vremensku redistribuciju turističkog prometa. kao i na sve izraženiju težnju poslodavaca da radi jačanja lojalnosti radne snage i njihove privrženosti korporativnom identitetu kompanije organizuju seminare. najavljen za početak 2008. Conventions & Conngresses. Razvoju ove vrste turizma znatno bi doprinjeli i niskobudžetni avio prevoznici.tura Montenegro (turističkog. sa aspekta nižih troškova servisa za ovakvu vrstu turizma. na sjeveru gotovo svako mjesto može da bude vazdušna banja.

Nove državne granice kao i stvaranje malog. Slični projekti najavljeni su u Budvi i Baru. ove usluge sve više koristi i bolje stojeći sloj domaće klijentele. S aspekta geografskog položaja. Naime. Zadnjih nekoliko godina u ljetnjim mjesecima veoma je prisutan trend 'kruzing-a'. (kao Hotel Splendid u Bečićima i Hotel Bianca u Kolašinu). Budvi. kao i gastronomski doživljaj Crne Gore u kulinarskim specijalitetima i dobrom piću. ali kraćim odmorima. velikim brodovima . s obzirom na relativnu blizinu izvora tražnje. specijalne usluge 'tailor made'. Crna Gora ima uslova za izgradnju golf terena kako na sjeveru zemlje. Poznato je da je ova grupacija turista ekonomski veoma jaka.'kruzerima'. Ovako definisana ponuda mogla bi da generiše značajne dodatne prihode u lučkim gradovima (Kotor. što bi mogla da bude atraktivna ponuda za potrebe platežne klijentele zaintersovane za ovakvu vrstu odmora i rehabilitacije. te realno postoji 'niša' na tržištu da se za ovaj segment turista bolje organizuje servisiranje na destinaciji u smislu obezbjeđenja kvalitetne vodičke službe. Pored stranih. a i kapacitetom limitirani. zemalja istočne Evrope. Ovo bi bila interesantna 'niša'. za šta Crna Gora ima i prirodne i tržišne šanse. bolje reći. zbog geografske konfiguracije terena. tako i na primorju. Takođe. suveniri koji će odražavati kulturne vrijednosti Crne Gore. u Tivatskom zalivu već je projektovana izgradnja prestižne marine za jahte i luksuznog turističkog kompleksa u zaleđu. Tivatskom zalivu i Baru. locirane uza samu obalu. Crna Gora zbog blizine i prirodnih predispozicija obale ima izvanrednu šansu za razvoj ove vrste turizma. zimovanje i održavanje pomorskih plovila u razvijenoj Evropi veoma skupi. sa blagom mediteranskom klimom. Budva. Veliko interesovanje investitora iz inostranstva vlada za Buljaričko polje (pored Petrovca) i Mrčevo polje (pored Budve). još uvijek neiskorištena u ovom dijelu Balkana. Bosne i Hercegovine). posebno u Bokokotorskom zalivu. konfiguracijom terena i vegetacijom veoma pogodnom za ovu vrstu sporta preko čitave godine. 'short brake' turama. Za nautički turizam u Crnoj Gori postoje prirodni i zasad samo djelimično izgrađeni uslovi u primorskim lukama. *Jedan od finansijski veoma interesantnih segmenata su nautičari. 'event' turizam – posjeta . *Promjena dinamike načina života i radnog angažovanja rađa novi segment populacije sa izraženom potrebom za učestalijim. kao i privatnim jahtama. *Još jedan segment turističke tražnje ili. kako su uslovi za vez. Kao što smo već pomenuli. a Aman Resorts planira da na mjestu današnjeg hotela Kraljičina plaža u Miločeru izgradi luksuzni 'wellness' centar. ali bogatog sloja ljudi dovele su u crnogorske luke i brojne jahte iz bivših YU-republika (prije svega Srbije. kao i domaće. Bar i Tivat). 'elitni' sport je golf.centara. Crna Gora bi u perspektivi mogla računati na 'short brakere' sa domaćeg tržišta (usmjerene na primorje).

raznih događaja. *KUPALIŠNI TURIZAM je bazični turistički proizvod Crne Gore (od 1980 do 44 2020). 1990. kako u Crnoj Gori ne postoji validna statistička evidencija o ovim elementima. Međutim. planine. Porter. s dominantnim hotelskim smještajem. godine). nije realno ulagati u trošne objekte. prije svega. i Master plan do 2020. koja se sve više razvija. Međutim. 148 U skladu sa postojećim strategijama turizma (Strategija razvoja turizma do 2010. koji će kao argument imati adekvatnu cijenu. mora se reći da će to u početku biti kvalitet namijenjen velikim i masovnim tržištima. posebno imajući u vidu period intenzivnog investiranja koji je već krenuo i koji se u skoroj budućnosti predviđa u Crnoj Gori. što je prihvatljivo opredjeljenje. str. pred kojima. izuzev južno-evropskih zemalja za destinacijama Sredozemlja. Tako se kao 'nosioci kvaliteta' prepoznaju upravo novoizgrađeni objekti.vezane za more. zvjezdici evropskog standarda. Master plan Crne Gore tretira kupališni turizam. njegov tržišni potencijal. kao najznačajniji tržišni potencijal i u narednom periodu. vikend turiste iz Albanije. s korišćenjem avio prevoza. Italije i Srbije. kao i da nisu vođena istraživanja toga tipa. . pretežno u organizaciji turoperatora. 43 44 Porterov model dijamanta konkuretnosti. imajući u vidu potencijalne mogućnosti razvoja sadašnjih vrijednosti destinacije i još uvijek izražen trend tražnje praktično cijele Evrope. jezera. savremeno dizajnirani.. kad je u pitanju strategija kvaliteta. Realno je očekivati da će u skladu sa zahtjevima tražnje ovi kapaciteti dobijati na kvalitetu (ka 3. KONKURENTNOST U ODNOSU NA TRŽIŠTA SA SLIČNOM PONUDOM Aspekt postizanja konkurentnosti u odnosu na slične destinacije najbolje se može posmatrati kroz benchmark analizu ključnih proizvoda. Međutim. Posmatraćemo proizvod koji realno može pokazati Porterov tržišni dijamant43. M. Hercegovine. kad nađu investitora. a sličnu ponudu ima više zemalja Mediterana. gdje svaki proizvod predstavlja zasebni lanac vrijednosti kroz koji dolazi do razmjene vrijednosti ili iskustva za novac. s naglaskom na ambijentalne vrijednosti i raznovrsne dodatne sadržaje. Ovi kapaciteti imaće ulogu kreatora nove prepoznatljivosti turizma Crne Gore. moguće kanale prodaje i cijenu. sa 4 i 5 zvjezdica. teme posebnog interesovanja . objektivno stoji rušenje i izgradnja novih kapaciteta. što bi trebalo da znači prosjek). Ovaj turistički proizvod nema sezonski karakter. oslonićemo se na bazne pokazatelje i informacije iz industrijskog intervjua vođenog za glavni turistički proizvod-kupališni turizam.

48 i nominalno je povoljniji od hrvatskih (18. prometa i razvitka. u 2006. Stepen korišćenja osnovnih 45 46 Državni zavod za statistiku.4% : 81. sljedeći su Slovenci i Austrijanci. Hrvatska broji 850. Crna Gora u prednosti zbog većeg broja pjeskovitih i obrađenihšljunkovitih plaža. kao i bistrine i kvaliteta morske vode.6%)49. Kada govorimo o kvalitetu samog proizvoda. vrlo je teško dati generalnu ocjenu. Internet stranica od jan.45 Ono što bi sa stanovišta turizma Crne Gore bilo zanimljivo istražiti je odnos učešća italijanskog tržišta. Hrvatska je u prednosti jer je bliža emitivnim tržištima zapadne i sjeverne Evrope i nalazi se na kopnenom putu prema Crnoj Gori. a brojni su i novoizgrađeni. koji različito reaguju po različitim elementima turističkog proizvoda. kad je Crna Gora u pitanju. 47 Državni zavod za statistiku. 2006. s obzirom na to da je za to najbolje mjerilo satisfakcija potrošača. 2006. to su osnovni kapaciteti realno u prednosti u toj zemlji. i to u individualnom aranžmanu).47 Odnos osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori je 25. jer se posljednjih godina pojavilo 'cvjetanje mora' s velikim brojem meduza u sjevernom Jadranu. Industrijski intervjui pokazuju da je po osnovnom resursu kupališnog turizma kvalitet plaža. Međutim. godini po ostvarenom broju turističkih noćenja Italija ne ulazi čak u prvih deset zemalja. prednjače Njemci i Italijani. koje je na nivou Montenegroturista.5%. 2006.5% : 74. tu je Hrvatska u prednosti.Uporedićemo šanse kupališnog turizma Crne Gore sa Hrvatskom. 1987. Kad su u pitanju smještajni kapaciteti.270 kreveta46 u svim vidovima smještaja. obrada Ministarstvo mora. Internet stranica od jan. Međutim. godine na ljestvici inostrane tražnje zauzimalo 3. razvojne pozicije i kvaliteta prirodnog potencijala kao baze ovog turističkog proizvoda. turizma. mjesto (s obzirom na to da su Italijani poznati kao turisti koji su pretežno zainteresovani za kupališni turizam i kocku. MONSTAT. 49 Državni zavod za statistiku. 2006. kao i da je rad morskih struja na jugu povoljniji. Sa aspekta tržišta tražnje. pa zatim Češka Republika. kad su u pitanju tržišta srednje i istočne Evrope. koja se može smatrati direktnim konkurentom i sa aspekta tržišta. 48 MONSTAT. ali s obzirom na to da Hrvatska raspolaže sa više od 14 puta većim ukupnim kapacitetima. tu je samo u blagoj prednosti za zemlje srednje Evrope. obrada Ministarstvo mora.000. (posebno značajno za segment porodica sa djecom). prometa i razvitka. nekada najvećeg preduzeća u turizmu. Struktura tražnje iz zapadne Evrope u Hrvatskoj je slična. turizma. 2006. . Dok Crna Gora raspolaže sa 120. te je više hotela restaurirano i promijenilo vlasništvo. posebno u zavisnosti sa kojeg tržišta dolaze. jer je ranije ušla u proces privatizacije.

Po mišljenju turističkih poslenika Hrvatske. jer je mnogo ranije preduzela niz marketinških aktivnosti na emitivnim tržištima Evrope i 50 51 Pirjavec. Međutim. srdačnost. kako cijena treba da prati kvalitet turističkog proizvoda. godine koristili dubrovački aerodrom Ćilipi. ove se stvari u novije vrijeme vrlo brzo uče i mijenjaju. 130 MONSTAT. str.kapaciteta u Hrvatskoj je 10. 2005. (znatno više od onih u Crnoj Gori).5% ukupnog turističkog prometa. znanje stranih jezika kod starije radne snage u Hrvatskoj nešto je bolje s obzirom na ranije višegodišnje iskustvo u radu sa inostranim gostima. zbog povoljnijih cijena. 2006). zbog visoke sezonalnosti u periodu od 4 ljetnja mjeseca realizuje se 80% ukupnog turističkog prometa. kao i zbog mentalitetskih predrasuda Crnogoraca da nisu predodređeni na servilnost. postavlja se pitanje da li je cijena bila adekvatna vrijednosti proizvoda. HCZ. sa dominantnim prisustvom organizovanog turističkog prometa putem turoperatora. godini činila je 79. Što se imidža destinacije tiče.50 U Crnoj Gori je takođe prisutan visok stepen sezonalnosti i najveći promet se ostvari u ljetnjim mjesecima. 1998. koji je veoma značajan za formiranje kompletnog utiska o destinaciji. Španije. HCZ. 2005). pretežno receptivnog tipa. zbog sveukupnog okruženja. B. posrednici.. (Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj. Međutim. Tokom jula i avgusta 2006.8%. Međutim stoji činjenica da su brojni inostrani turisti individualci iz različitih zemalja sa kojima nije uspostavljena redovna ili čarter linija sa Crnom Gorom. a u Hrvatskoj 76. kao iz Francuske. koji su turisti mogli da dobiju za uloženi novac. 52 U Crnoj Gori kategorija odmorišni alotmani i grupe u 2006. što je izraženije na sjeveru zemlje nego na primorju. s jedne strane.52 Za servis na destinaciji zadužene su domaće turističke agencije. U Crnoj Gori su sa mlađom populacijom ovi problemi gotovo prevaziđeni. u ljeto 2005. Takođe. ljubaznost i spremnost na pomoć drugima. može se reći da je Hrvatska u prednosti sa dugogodišnjim turističkim iskustvom. Hrvatska je takođe u prednosti. (posebno dubrovačka regija). Latvije i drugih. Portugalije. Estonije. stanovništvo i Crne Gore i Hrvatske posjeduje te manire. Što se tiče kanala prodaje. imalo veoma visoke cijene. godine ostvareno 69. 2006. očigledno jeste. Kad je u pitanju gostoprimstvo. uzimali rent-a-car i dolazili u Crnu Goru na odmor. a hrvatsko primorje je u sezoni 2005. .6% ukupnog turističkog prometa (Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. za ovu vrstu turizma oni su uglavnom istovjetni i u Crnoj Gori i Hrvatskoj.51 S aspekta servisa. međutim.3% na godišnjem nivou. najvećim dijelom.

zatim ratnog i poratnog stanja. smještajnih kapaciteta i kapaciteta razvoja u turizmu generalno. Takođe. karakterističan za sjeverni dio Crne Gore. S tog aspekta ima veće šanse da u kratkom periodu izgradi ono što je planirano i otkloni ono što predstavlja nedostatak. učešću.6% ostvarenih noćenja.stekla prilično dobru poziciju na ljestvici 'novih' poželjnih mediteranskih zemalja. stoga Crnoj Gori ne može biti cilj postizanje kvantitativnih rezultata Hrvatske. Kvalitet više u odnosu na turistički snažniju Hrvatsku. imajući u vidu negativnu globalnu medijsku kampanju koja je pratila nekadašnju državu Srbija i Crna Gora za vrijeme raspada bivše Jugoslavije. *Drugi proizvod. koji čini svega 9% ukupnih dolazaka turista. može se reći da je u Hrvatskoj trenutno izraženiji intenzitet turizma. I s druge strane. stoji ocjena da. PLANINSKI je TURIZAM. Crna Gora je mnogo manja. Nadalje. Ocjenjuje se da država posvećuje relativno malo pažnje značajnim potencijalima koje nosi diversifikacija i proširenje turističkog proizvoda putem pažljivog razvoja resursa 53 MONSTAT. Za to je neophodno ispuniti pretpostavke navedene u analizama tržišnih potencijala Crne Gore u IV dijelu u tački 1. iznenađenja i emocionalne dodatne koristi. pa tako i u kupališnom kao dominantnom. Isto tako. 2006. to joj pruža šansu i za lakše održavanje 'zdrave kondicije' novoizgrađenih objekata i lakše dodavanje vrijednosti na bazične standarde u vidu neobičnih iskustava. . Kad se sve navedeno uzme u obzir. gotovo sedam puta veća po broju stanovnika i više od četrnaest puta ima više smještajnih kapaciteta u svim vidovima smještaja. a ne o apsolutnim vrijednostima. Crna Gora bi morala da obezbijedi kroz diversifikaciju turističkog proizvoda na osnovu prednosti kojima raspolaže. u poređenju sa Hrvatskom. stoga fleksibilnija na eventualne promjene na tržištu i lakše iznalaženje alternativnih rješenja. s obzirom na to da je Hrvatska triput veća po površini. mogućnosti Crne Gore da primi turiste nisu ni izbliza iscrpljene. tako i tržišta. ona je u prednosti. odnosno 3. U ovoj analizi govorimo samo o relativnim odnosima. Stoga se može ocijeniti da u kupališnom turizmu postoje realne šanse Crne Gore da se ostvari konkurentna prednost u odnosu na Hrvatsko primorje. kako sa aspekta proizvoda.53 Ovakva situacija je rezultat razvojnog usmjerenja na primorski turizam. uz ostvarenje održivog razvoja. kao i dominantne sklonosti izvora turističke tražnje prema kupališnom i ljetnjem odmoru. U tom smislu za malu Crnu Goru cilj treba da bude: realizovanje turističkog prometa adekvatno optimalnom angažovanju turističkih potencijala.

Izuzev investicija u Kolašinu. Francuske i Holandije. 104 . potrebno je razviti konkretne planove. Kako u kapitalu planinskog centra u Kolašinu učešće ima i ruski kapital. najveću konkurenciju predstavlja Kopaonik. posebno u konceptu spajanja odmora more-planina. Akcenat bi trebalo staviti na unapređenje turističke ponude i oživljavanje zimskog turizma. Što se tiče ostalih inostranih tržišta. Inostrani gosti bili bi upućeni na aerodrom u Podgorici. investicije u turizam u unutrašnjosti zasad su uglavnom ograničene na nekoliko malih pilot-projekata koje finansiraju donatori. Ipak.54 Međutim. Planinski turizam u Crnoj Gori može računati na domaću tražnju i tražnju iz dijela bivših jugoslovenskih republika (Srbije. uživanje u adrenalinskim sportskim aktivnostima i gostoprimstvu stanovništva sa bogatom tradicijom. 2005. posebno Velike Britanije.55 moglo bi se zaključiti da crnogorskim planinskim centrima postoji potencijalno jaka konkurencija od strane četiri inostrana centra: Jahorine u BIH. Austrijska kancelarija za tehničku saradnju. Sa aspekta raspoložiih prirodnih resursa. Naime. treba očekivati i turiste iz zapadnoevropskih zemalja. interesovanje za izgradnju ekskluzivnog planinskog resorta pokazuje i Aman. Regionalni plan za planinske regione. programe i stimulanse i implementirati ih kako bi se privukle investicije i ostvario razvoj neprimorskog turizma. trenutno. Prema studiji Međunarodnog instituta za turizam Slovenije. otkrivanje autentičnih i iznenađujućih prirodnih ljepota. u prvo vrijeme. istorijom i kulturom. Strategija za razvoj Bjelasice. kao i dijela Makedonije. Takođe. strateški okvir za održivi razvoj turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore još uvijek nema urađenu analizu ekonomskog uticaja. Slovenije. Postoji nekoliko inicijativa za pripremu strategije razvoja održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu zemlje. ukoliko se obezbijede visokokvalitetni turistički kapaciteti i usluga. Međunarodni Institut za turizam Slovenije. Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. 55 Uključujući 'Strateški okvir za razvoj održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore. djelimično opredjeljivati i budući vlasnici planinskih centara. sa aspekta razvijenosti. str. ono što čini konkurentsku prednost planinskog turizma Crne Gore je: • 54 velika koncentracija visokih planina na malom prostoru. Zatim. Prema navedenoj studiji. BIH i Kosova). lanac vrijednosti planinskog turizma Crne Gore mogao bi turistima da ponudi zdravlje i dobro raspoloženje. za očekivanje je da će ovaj centar u buduće biti interesantan i za ovo tržište. mišljenja smo da će tražnju. koju je potrebno izvršiti u što kraćem roku. kancelarije UNDP-a. uz posvećivanje dužne pažnje ekološkoj održivosti i ekspanziji ekonomskih šansi za lokalne zajednice. Kopaonika i Zlatibora u Srbiji i Brezovice na Kosovu.u unutrašnjosti zemlje. radi povezivanja sa svojim budućim luksuznim kapacitetima u zoni Svetog Stefana.

za koje se slobodno može reći da je njihova valorizacija tek u naznakama. Ne samo cijena i kvalitet već i neke bitne tehnološke inovacije konkurenti brzo imitiraju. 1990. kao Stari Bar. venecijanske i islamske. Imajući u vidu ozbiljnu konkurenciju u bližem okruženju. bogata vegetacija na velikoj nadmorskoj visini. slovenske. str. Takođe. potencijalnu tražnju i prednosti koje nudi ovaj turistički proizvod. tako da je sve manje strategijskih pozicija koje se lako brane od agresivnih konkurenata. govoriti u sljedećoj tački. O tome ćemo. 219 Porter. dok se brojna stara jezgra. na modelu turističke privrede Crne Gore. mislimo da planinski turizam Crne Gore svoje mjesto na tržištu treba da traži stvarajući jedinstvenu dodatnu vrijednost izraženu kroz autentičnost nacionalnih parkova. posebno rijeke Tare i jedine prašume u Evropi. 149 . atraktivnost u svim godišnjim dobima. Tu su i stari gradovi na primorju. Cetinje. PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI Nesporni su potencijali za razvoj turizma Crne Gore su očuvane prirodne i kulturne vrijednosti četiri nacionalna parka. Kao način jačanja konkurentske pozicije. među kojima se izdvajaju Kotor i Perast. 2004. nego i održati trajnu konkurentsku prednost. Trend ka ekoturizmu pruža odlično tržište za plasman individualnog doživljaja svakog posjetioca. str. nudeći tržištu sopstvene specifične vrijednosti. kako kaže Milisavljević 56. predstavljaju neprocjenivo kulturno 56 57 Milisavljević. već da fokus treba staviti na postojeće 'niše'. Biogradske gore sa jezerom. da je u savremenoj privredi teško ne samo stvoriti. dok Porter 57 sugeriše svojoj poznati model klastera u okviru konkurentne nacionalne privrede upravo radi jačanja pozicija prema konkurenciji druge nacionalne privrede. kao i u autohtonoj kulturi i gastronomskoj ponudi ovoga kraja..• • • • brzina prelaza iz dolina u planinske vrhove. kulturnoistorijsko središte rezidencionog karaktera.. M. blizina mediteranskog mora. mislimo da se ne treba zanositi idejama o mogućnosti pariranja zimskim centrima u Alpima. M. treba imati u vidu. i veliki broj spomenika i sakralnih objekata iz tri kulture. Pri tom. Erozija konkurentske prednosti bitna je karakteristika savremenog svjetskog tržišta. on predlaže stvaranje koalicija ili alijansi između preduzeća iz različitih zemalja.. gotovo ne koriste u turističke svrhe.

Njihova dosadašnja aktivnost bila je usmjerena na mala i srednja preduzeća. veoma respektabilne zemlje sa aspekta donacija. tematskih parkova. 58 UNDP.nasljeđe i inspiraciju za razvoj raznovrsnih turističkih i kulturnih manifestacija koje u osnovi nose ambijentalne vrijednosti originalnog prostora. postepeni ulazak u međunarodne organizacije relaksirao je dugogodišnju napetu političku situaciju. sadašnja situacija odražava nedostatak internacionalno kvalifikovanih hotelskih i turističkih menadžera i drugih ključnih zanimanja. Ono što je važno da bi turizam postao 'narodni pokret'. radi usmjeravanja inostranog kapitala prema turističkoj privredi. kao animacije. Njihov značaj ne ogleda se samo u stečenim inovativnim znanjima. osjeća se i potreba za većim brojem kadrova u novim zanimanjima u turizmu. ali i investitore u smislu nastajanja uslova za stabilizaciju i sigurnost ulaganja. manifestacija.58 IZRAŽENA VOLJA KA PROSPERITETU Rješenje državnog statusa. 42 . tačka 1) LJUDSKI RESURSI Ljudski resursi Crne Gore predstavljaju značajni potencijal za razvoj turizma. Pokretanje investicionog ciklusa u turizmu znatno je uticalo na povećanje informisanosti stanovništva o turizmu kao izvoru blagostanja. Po njima Crna Gora ima prihvatljiv kvalitet prirodnih i kulturnih atrakcija. te su stoga za-sad skromni rezultati kad je u pitanju kontinentalni dio zemlje. godine. Od međunarodnih organizacija najpoznatija je GTZ. koji je pripremio Master plan – Strategiju razvoja turizma do 2020. Značajan kadrovski potencijal za razvoj turizma su mladi kadrovi školovani u inostranstvu. što je uslovilo i stvaranje većinski pozitivnog stava. od kojih se očekuje da će se vratiti ako se steknu navedeni razvojni uslovi. Međutim. djelimično zbog toga što dolazi iz Njemačke. zabave. U tom pravcu idu i projekti međunarodnih organizacija na podizanju kapaciteta zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u turizmu. ali i na neka u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore. str. ali i trenutno skromne mogućnosti ljudskih resursa koji bi trebalo da 'dodaju vrijednost tim atrakcijama. Strateški okvir za razvoj održivog turizma Crne Gore. Takođe. uglavnom na primorju. zatim DEG-ov tim. Prenošenje kapitala turističkih preduzeća na društvene fondove. (O prirodnim i kulturnim vrijednostima vidjeti više u dijelu IV. već i u razumijevanju kultura i mjerila vrijednosti razvijenih društava. je kreiranje pozitivnog odnosa stanovništva prema turizmu kao privrednoj grani.

cijene zemljišta i nekretnina vrtoglavo su porasle u zadnjih nekoliko mjeseci. KOMPLEMENTARNE DJELATNOSTI Crna Gora ima veliki potencijal i u komplementarnim djelatnostima. Interesovanje velikih hotelskih lanaca.Premijer. proizvodnja hrane na ekološki zdravim osnovama u zaleđu primorskih gradova znatno bi doprinijela obezbjeđenju svježe. . u Kolašinu. moderno renoviran. otvoren 2006. Agencija za promociju investicija Crne Gore. ulažu u oblast hotelijerstva kroz proces transformacije preduzeća. manji porodični hoteli i sl. kao što su brojni ugostiteljski objekti. a crnogorski pršut je odavno postao brend i nezamjenljivi dio ponude na trpezi 59 MIPA. Ulaže se i u druge prateće sadržaje. 2005. diskoteke. plažni objekti. kao Hilton. s izraženim ambijentalnim vrijednostima toga kraja i 'wellness' sadržajima Hotel Bianca (sa 5 zvjezdica). Prisutni su i oblici franšizinga u hotelijerstvu (primjer je Best Western . godine pušten je u rad privatizovan. Takođe. Master plan predviđa da bi osnovni kapaciteti do 2020. Poljoprivreda. što bi činilo 35% ukupnih kapaciteta.59 Kao rezultat naglog porasta tražnje. U ekonomski iscrpljenoj zemlji sama spoznaja mogućnosti da se kvalitetnije živi dovela je do formiranja znatno povoljnijih cijena zemljišta i nekretnina u odnosu na konkurentne zemlje. postajući tako delimični ili vlasnici u cijelosti. Mariot i drugih. domaća finansijski sposobna preduzeća. 2006. stanova i zemljišta za gradnju sa strancima.takođe je ubrzalo ovaj proces. što bi Crnu Goru učinilo konkurentnom na tržištu. sa aspekta investitora. 2006. Na sjeveru Crne Gore. To je stavilo u red zemalja najintenzivnijeg investiranja u Evropi. moteli. tako da se razvijaju brendovi mlijeka i mliječnih prerađevina domaćih proizvođača. godine trebalo da dostignu cifru od 100. Takođe. domaće hrane po konkurentnim cijenama. godine u Podgorici). Oblast svih vrsta usluga predstavlja značajan potencijal kao nadopuna servisa na destinaciji. za ulaganja u oblast turizma veoma je značajno. a za očekivanje je da će se trend nastaviti dok to tržište bude dozvoljavalo. Stočarstvo je takođe u novije vrijeme počelo da se zanavlja i razvija korišćenjem moderne tehnologije. kuća. Dolazak inostranih banaka. poznatih svjetskih kompanija iz oblasti komunikacija ( kao što je njemački T-com. Kvalitativno se predviđa prosječan standard od 3 do 4 zvjezdice. Postoji veoma dobro razrađena tehnologija sušenja mesa. veoma je izražen promet privatnih nekretnina. godine) snažno je pokrenuo zamajac investicija.000. kompanija za osiguranje.

godine. te se stoga mora obezbijediti stalni monitoring razvoja kako ne bi došlo do društvene i ekološke štete. kultura i ljudi osnovni faktori očuvanja vrijednosti. po saznanju da ne doprinosi konkurentnosti i da. relaksirajuće oporezivanje. a novčana sredstva prikupljena na ovaj način trebalo bi da se ulože u razvoj infrastrukture. MJERE DRŽAVNE POLITIKE Mjere državne politike takođe predstavljaju bitnu kariku u realizaciji turističkog lanca vrijednosti. U Crnoj Gori odavno postoji saglasnost da su priroda. . Međutim. Razmatra se uvođenje ekološkog poreza na puteve u ljetnjem špicu sezone da bi se smanjio saobraćaj. pogotovo na putevima na primorju. godine. U planu je da se ova stopa dalje smanjuje: na 12%. velike rezerve vode za piće i mineralne vode. Maslinarstvu se u posljednjoj dekadi posvećuje velika pažnja. godine uvedena je jedinstvena stopa poreza na dohodak fizičkih lica od 15%. godine. krediti za razvoj turizma su dostupni po stopi od 6 do 7%. Crna Gora ima odličnu vinovu lozu za proizvodnju vina od autohtonih sorti vranca i krtošije. Dva nova poreza koja su u planu treba da pomognu rješavanju određenih izazova u turizmu. Mediteranska klima omogućava uzgajanje agruma i južnog voća duž čitavog primorja. Sprovođenje određenih mjera koje treba da eliminišu nekoherentnost u planiranju. Među mjerama 'pametnog' oporezivanja nalazi se i snižavanje stope na dobit pravnih lica na 9%. 2009. što je jedan od najvažnijih uslova za osiguranje koncepta održivosti turizma na duži rok. PDV sada iznosi samo 7% za sektor putovanja i turizma: stopa od 17% PDVa na cijene hotelskih usluga. u stvari. i na 9% 2012. nesigurnost u vezi sa vlasništvom nad zemljom i propisima o zakupu zemljišta. rast turizma ne smije ići na štetu kvaliteta života i životne sredine. a po malim proizvodnjama u primorju se proizvodi veoma kvalitetno maslinovo ulje. Iako je osnovna bankarska stopa 9%.svakog ugostiteljskog objekta zajedno sa poznatim njeguškim sirom. trenutno su u toku. koja je uvedena 2003. što je pad sa 12% od prije par godina. odgovarajuće bankarske i finansijske usluge. zatim piva poznatog brenda 'Nikšičko pivo'. Porez na sekundarne stambene jedinice u Crnoj Gori se vidi kao način povraćaja dijela prihoda koji se gube na sivom tržištu usljed neplaćanja boravišne takse. smanjuje učinak. smanjena je 2006. Sve ovo predstavlja značajan potencijal za intenzivniji razvoj turizma. posebno sa aspekta stvaranja okruženja pogodnog za poslovanje. U januaru 2007. zaštićenog geografskog porijekla. što je najniža stopa u regionu. godine.

u današnje vrijeme globalizacije. kao što smo ranije rekli. zašto klasteri u Crnoj Gori. World Economic Forum. Konkurentnost složenih proizvoda opada..1. 8 . Prema Studiji o konkurentnosti60 Svjetskog ekonomskog foruma. Izvozne stope su niske. 17 WTTC. kao i njihova socijalna kohezija. Chiesa. Formiranje novih klastera na području Crne Gore Osnovni razlog zbog kojeg bi Crna Gora trebalo da se odluči za primjenu modela klastera je niska konkurentnost sadašnje ekonomije. Iskustva zemalja iz okruženja.. dodatni razlozi za iniciranje klasterskog modela u turističkom regionalnom razvoju. a ujedno i osnovna privredna grana razvoja u Crnoj Gori sa prognoziranim učešćem od 20. vidjeli smo u II dijelu. 'top down' 60 61 Blanke. Ono što bi se ekonomskoj vlasti u Crnoj Gori moglo sugerisati i ujedno dati kao odgovor na pitanje. a stepen povjerenja između privatnog i javnog sektora nizak. među 125 zemalja Crna Gora se 2006.7% u bruto društvenom proizvodu61 u 2007. Tako su Crna Gora i Srbija rangirane daleko lošije od Slovenije (33) i Hrvatske (51). Najčešće su u primjeni. jer se odnosi na period zajedničke države) nalazila na 87. 2007. Kako je turizam veoma dinamičan sektor. T. J. od velikog je značaja za razvoj konkurentnosti i smanjenja nezaposlenosti. a od ex-YU republika jedino je Bosna i Hercegovina (89) zauzela lošije mjesto. Slovenije. Još uvijek su nerestrukturirana državna preduzeća. str. Mala i srednja preduzeća nisu spremna za borbu na globalnom tržištu. godine (zajedno sa Srbijom. realno je da bi klasterizaciju trebalo provesti prije u ovoj nego u nekoj drugoj grani. kao i njihovu socijalnu odgovornost. s obzirom na to da je rast konkurentnosti pretpostavka ukupnog privrednog razvoja i zapošljavanja. 2007. kao Hrvatske. str. Kako je u Crnoj Gori problem nezaposlenosti još uvijek jedan od osnovnih ekonomskih problema. djelimično i Bosne i Hercegovine govore o tendenciji klasterizacije privrede po različitim modelima razvijenih evropskih zemalja. sa posebno izraženim regionalnim razlikama jug-sjever. jača povjerenje učesnika klastera. godini. to su. Ovi upozoravajući podaci dodatno traže ispitivanje fenomena konkurentnosti kod nas.4. a uz to se radi o malom tržištu. mjestu. Koncept regionalnih klastera. sljedeće je: • • • • • • Privatizacijom je došlo do gubitka velikih preduzeća. Odsustvo velikih 'greenfield' investicija je vidno.

eko-ture i slično). i Strateški okvir za razvoj održivog turizma u centralnoj i sjevernoj Crnoj Gori. neophodno je da se o ovom pitanju postigne konsenzus na državnom nivou. privlačenja investicija. Sljedeća faza trebalo bi da bude donošenje odluke o identifikaciji potencijalnih klastera.. kao i pojedinačnih inicijativa preduzetnika i raznih asocijacija. (Lovćen i Kotor). uz podršku CHF-a i USAID-a. 4. drugo. davanja benefita kroz razne mjere kreditne i fiskalne politike na lokalnom i nacionalnom nivou. godine.i 'bottom-up' modeli. Cetinje sa okolinom. Stjenovita obala (Tivat. Uvidom u raspoloživa strateška dokumenta iz oblasti turizma Crne Gore. koji seosko područje Durmitora čine globalno dostupnim. npr. godine.. 2005. Sutomore. da ova dokumenta nemaju konsenzus o pitanju definisanja oblasnih područja. Iz ovoga se da zaključiti da je neophodno usaglasiti važeća strateška dokumenta kako bi mogla da budu osnov za buduću identifikaciju oblasti klastera. kao i niza drugih stimulacija za podsticanje regionalnog razvoja. 2004.. kao i područje Prokletija. govore mnogi primjeri institucionalnog karaktera. Rezime. Bar). 63 Master plan obuhvata 5 cjelina: 1. ali bez obzira na to koji je od ovih sistema bazni. Orjena i slično. CHF. Ovaj sajt ima 62 Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2010. 2. da se neke oblasti uopšte ne obuhvataju (kao što se u Master planu ne pominje oblast Bjelasice sa NP Biogradska gora. i Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. organizovanja. 2005. str.62 vidi se da se: prvo. NP Durmitor i NP Skadarsko jezero u jednu cijelinu u Master planu63 i sl. Austrijska agencija za razvoj i sl. izgradnje svih vidova infrastrukture. Kotor. Tara/Morača. Zaleđe (Durmitor. koje u njima jednostavno prepoznaje razvojnu šansu. Boka Kotorska (Herceg Novi. klasterski model ne predlaže. kruzing. Ulcinj sa Velikom plažom i Valdanosom. Tako je Razvojno kulturno-informacioni centar Most. Ideja klasterizacije koju su u Crnu Goru softverski donijele donatorske agencije tipa UNDP. splavarenje. Da inicijative za stvaranje konkurentnijeg i inovativnijeg poslovnog okruženja u turizmu i privredi Crne Gore postoje. nailazi na razumijevanje među lokalnim stanovništvom posebno centralnog i sjevernog dijela zemlje. da su u nekim dokumentima pojedina područja povezana u neprirodne i poslovno nerealne cijeline sa aspekta njihovog mogućeg koherentnog upošljavanja kroz regionalne operativne planove (npr.19 64 Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. Master plan Crne Gore do 2020. 3. vezivanje dva nacionalna parka. . Perast). četvrto. 1996. 5. razrađene u drugim dokumentima 64). kao i predlaganje institucionalnih rješenja sa aspekta njihovog upravljanja. koje su. 2001. realizovao prvu fazu projekta rezervacija putem interneta. sa definisanjem diferenciranih tematskih sadržaja koje bi oni mogli da ponude (kao kulturno blago Crne Gore. treće. posebno sa aspekta mogućnosti regulisanja. Budva. UNDP. Skadarsko jezero).). 2001.

koji bi trebalo da bude parafiran kad crnogorska vlada ispuni preuzete obaveze u 65 66 Izvještaj CBCG za zadnji kvartal 2006. koje bi obezbijedilo zajednički nastup na stranim tržištima. smatraju u CBCG. godine Program NTO sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (TAM). godine završeni pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji. Prvi zajednički nastup ovakve vrste kreirao bi svijest o sopstvenim potencijalima jer bi. u donošenju i implementaciji zakonske regulative koju nalažu evropske institucije. bila kupovina tržišta. kao i u prezentacionoj ulozi Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i Turističke organizacije. ovaj web pružao i informacije o destinacijama. kao i obezbijediti isto i na lokalnom nivou koordinacijom aktivnosti državnih i opštinskih organa. S obzirom na to da su decembra 2006. Predlaže se i formiranje udruženja izvoznika. Šavnik i Plužine. Naime. dalje. stimulisati ih na nova ulaganja i proširenje poslovne aktivnosti. Program sa CIM-om (Centrom za međunarodnu migraciju i razvoj). godinu. bez dubljeg zalaženja u postavke strategijskog razvoja i iznalaženje strateških partnera za ovakave projekte. . smatraju da treba unaprijediti postinvesticione usluge radi podrške stranim investitorima. Projekat pružanja kreditne linije Agencije za MSP (u oblasti mesne industrije. obnovu stočnog fonda i proizvodnju ekološki zdrave hrane. pored 'online' rezervacija smještaja. povećanje produktivnosti i rješavanje problema nedostatka kvalitetnih menadžera u izvoznim sektorima. preporučuje se da država podstiče razvoj poljoprivrede kroz dugoročne kredite sa kamatnom stopom povoljnijom od tržišne za nabavku mehanizacije. date u njihovom posljednjem kvartalnom izvještaju za 2006. Programi sa GTZ (Njemačko društvo za tehničku pomoć). što bi mogao da bude zametak ideje o partnerskom organizovanju i nastupu. uvođenje novih tehnologija. turizma i prerade drveta). fondova i Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća. Oni. analitičari iz monetarne vlasti ocjenjuju da je cilj dosadašnjih stranih investicija. opreme. uslugama.65 a tiču se ocjena dosadašnjih ulaganja i preporuka za budućnost. hotela i seoskih domaćinstva sa područja opština Žabljak. u stvari. izgradnju infrastrukturnih objekata. a ne stvaranje izvoznog proizvoda za Crnu Goru. To bi supstituisalo uvoz i povećalo izvoz. kad je u pitanju podrška centralne vlasti. Na fonu podrške klasterskog razvoja su i preporuke Centralne banke Crne Gore. može se reći da se ona uglavnom sastoji u prihvatanju donatorskih programa66 i pomoći u realizaciji namjenskih investicija preko odgovarajućih preduzeća. Međutim.ambiciju da u okviru jednog portala objedini ponudu privatnih pansiona. vremenskoj prognozi. Dio novca dobijenog prilivom stranog kapitala od privatizacije i direktnih investicija trebalo bi usmjeriti za dalju izgradnju infrastrukture. Pored toga. 'mailing' listu i slično.

krhosti resursa i zavisnosti ekosistema. Turska. mobilišu oko jedinstvenih ciljeva i interesa sa širom zajednicom. postizanje konkurentnosti zavisi od artikulisanih potreba preduzetnika da se. lokalnu i centralnu vlast. prema konceptu održivosti. već se ta odgovornost transferiše na privatne aktere na samoj destinaciji. razvojem troše.Kako se organizatori putovanja prepoznaju kao ključni faktori u repozicioniranju crnogorskog turizma na evropsko tržište. Pored navedenih faktora. Treba imati u vidu da očuvanje atrakcija ili bogatstava određene destinacije zavisi od obima koristi koje činioci uključeni u turizam imaju od očuvanja tih bogatstava. barem ne na teritoriji koja tek treba da doživi ekonomski i turistički prosperitet. direktne koristi treba da imaju i turistički preduzetnici.oblastima carina i konkurencije. kao i svake druge. Kipar).Činjenica da država ima uticaja na privrednu strukturu u procesu privatizacije. kreatorima glavnih turističkih usluga. zajednica u širem smislu i potencijalni posjetioci. jer se resursi. unutar klastera. . istraživače konsultante. Konačno. To znači da. Iskustva mnogih zemalja koje su koristile strategije ubrzanog razvoja već srednjoročno su se pokazala lošim rješenjima (Španija. najčešće kao 'klaster-lideri'. koja uključuje obrazovne institucije. npr. principalima. ne bi smjela da dozvoli takvu grešku. u iniciranju ideje klastera u turizmu Crne Gore neophodno je povesti računa i o sljedećem: Umjesto ubrzanog razvoja. radi zajedničkog angažovanja na kreiranju inovativnih. .kulturološke i ekološke prirode. nužno je uključiti i turoperatore kroz partnerske odnose sa lokalnom vlašću. razvojnim institucijama na destinaciji. Stoga. kao i sa 'incoming agentima'. motiv učesnika u klasterskoj zajednici je da svaki od njih osjeti prije svega ekonomske benefite. Crna Gora. buduće DMO-e (organizacije za destinacijski menadžment). konkurentnih i . posebno prirodni. socijalno. sa aspekta svoje veličine. akcenat treba staviti na održivi razvoj. mislimo da će u kratkom protoku vremena dalji razvoj a i preuzete obaveze prema EU nametati rješenja vezano za regionalni razvoj. po završetku tog procesa ne obavezuje je na razvoj dalje konkurentnosti.

Klasterski razvoj podrazumijeva visoko izraženu potrebu za investiranjem. klaster Budve. ustanovi Nacionalni park Prokletije. vidjeti u WTTC za 2007. Prokletije sa Turjakom i Plavskim jezerom i budućim NP Prokletije67. Primorski region. . oblasti. Istražujući ovu oblast.. te stoga smatramo da bi njihovo organizovanje u Crnoj Gori bio razuman potez. Zanemarujući postojeće administrativno-upravne granice. npr. Žabljak sa NP Durmitor. država). tu ulogu moraju da preuzmu lokalne i državne vlasti kao katalizatori razvoja i svojevrsni preduzetnici u inicijalnoj fazi. Kolašin sa NP Biogradska Gora . obuhvatao bi tri klastera: • • • klaster Boke Kotorske.- izvozno orijentisanih programa. centralnog i sjevernog. Podgorica sa NP Skadarsko jezero. nisku tehnološku opremljenost i neadekvatno menadžersko obrazovanje. koristeći racionalna uporišta za potencijalni turistički razvoj pojedinih oblasti. S obzirom na još uvijek nizak stepen ekonomskog razvoja. klaster Bara i Ulcinja. koristeći 'cross selling' tehniku ( klaster može da pređe granice. Centralni region bi se sastojao od dva klastera: • • • • • Cetinje sa NP Lovćen. što je veoma značajno za buduću diferenciranost pojedinih oblasti koje su sada potpuno nepoznate. uz mogućnost organizovanja tematskih klastera. aspekta formiranja civilnog društva i održivog razvoja. slobodni smo predložiti moguću strukturu turističke klasterizacije Crne Gore u okviru tri šira regiona: primorskog. posebno u razvojnoj fazi. Klasterski model može biti od posebne koristi za pozicioniranje regionalnih i tematskih brendova u Crnoj Gori. 67 U planu je da se u drugoj polovini 2007. došli smo do zaključka da model klastera pruža višestruke razvojne mogućnosti sa ekonomskog stanovišta. Sjeverni region bio bi sa tri klastera: Ovakvu geografsku organizovanost treba shvatiti kao okvirnu. NTO ima zadatak da se bavi pozicioniranjem i brendiranjem Crne Gore kao turističke destinacije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful