P. 1
Crna Gora

Crna Gora

|Views: 380|Likes:
Published by bossko888

More info:

Published by: bossko888 on Aug 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/14/2013

pdf

text

original

Crna Gora 1.

Tržišni potencijal i dostignuti stepen razvijenosti turizma u Crnoj

Gori
Ako se turizam posmatra kao 'industrija resursa', onda se za Crnu Goru može reći da su oni značajni i da sa tog aspekta pružaju niz konkurentskih prednosti. Međutim, mnogi resursi i atrakcije, s jedne strane, nisu iskorišteni ili razvijeni do maksimuma a, s druge, ima i onih kojima je potrebna rehabilitacija, zaštita i pažljiviji razvoj. Primorje je, a procjene su da će i biti ubuduće, glavni elemenat crnogorske turističke privrede. Međutim, njen plažni proizvod, sam za sebe, nije visoko konkurentan i teško da može izvući zemlju iz postojećeg statusa čarter destinacije sa paket-aranžmanima kao dominantnim proizvodom, koja privlači niži i srednji sloj turista. Glavne perspektive za značajnu transformaciju leže u kombinovanju primorskog elementa sa planinskim lokalitetima na sjeveru zemlje i sa visokim stepenom privlačnosti prirodnog i kulturnog diverziteta, koncentrisanim na malom prostoru. Postoji nekoliko jedinstvenih atrakcija, kao što su Boka Kotorska (najjužniji fjord Evrope i jedini na Mediteranu); Skadarsko jezero (drugo po veličini jezero u Evropi i najveće stanište ptica); kanjon rijeke Tare (drugi po dubini kanjon u svijetu, iza Grand Canyon Colorado); i Ulcinj (jedna od malog broja preostalih velikih, relativno netaknutih pješčanih plaža na Jadranskom moru). Četiri nacionalna parka, koji čine 6.6% teritorije Crne Gore: Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen i Skadarsko jezero, od kojih je NP Durmitor uvršten 1980. godine na listu Svjetske prirodne baštine, sami po sebi predstavljaju posebne biogeografske vrijednosti. Zatim, tu je i nekoliko relativno poznatih destinacija i kapaciteta (Sveti Stefan, Zdravstveni centar Igalo), neke atraktivne istorijske lokacije, grad Kotor, koji pripada UNESCO-ovoj Svjetskoj kulturnoj baštini, zatim prestonica Cetinje, kao i lako dostupne atrakcije preko granice (npr. Dubrovnik). Takođe, prisustvo heterogene kulture na malom prostoru: slovensko-pravoslavne, venecijansko-hazburško-katoličke i osmanskoislamske, nedovoljno je iskorišteno u turističke svrhe. Dakle, postoje nesporne perspektive za dobro planirani turistički razvoj koncentrisan na ovih nekoliko ograničenih resursa velike vrijednosti, ali istovremeno i veliki rizik da, u odsustvu snažne posvećenosti države da iskoristi te vrijednosti, može doći do njihovog uništenja i devastacije u bliskoj budućnosti kroz neplanski, loše realizovan razvoj turizma i druge negativne uticaje (npr. zagađenost i lov na Skadarskom jezeru). Potom, nekontrolisana turistička tražnja može dovesti do kontraindikacija između

turističke koncentracije i stepena nosivosti prirodnih i infrastrukturnih resursa, pojave poznate pod nazivom 'carrying capacity' 1. Treba imati u vidu da je u međunarodnom turizmu došlo do promjena vrijednosti i turista očekuje dobar vizuelni utisak, aktivan odmor, kvalitet i doživljaj. Međutim, svi evidentni potencijali u Crnoj Gori nisu ni izbliza stavljeni u tu funkciju. Uz uvažavanje napora koji su učinjeni posljednjih godina, plaže sa neriješenim otpadnim vodama i dosta smeća često su prepune kupača, nacionalni parkovi bez dovoljno oznaka, sanitarnih čvorova i osmišljenih aktivnosti za turiste, gradovi 'spomenici kulture' Kotor i Cetinje sa neadekvatnim arhitektonskim riješenjima, koja treba da potenciraju njihove ambijentalne vrijednosti. Ukratko, boravak turista na destinaciji još uvijek nije kreiran na način da može da obezbijedi respektabilnu satisfakciju potrošača različitih preferencija, kao i adekvatnu valorizaciju prirodnih potencijala. Iako se položaj Crne Gore u odnosu na glavne izvore turističke tražnje u Evropi može smatrati relativno nepovoljnim, ipak stoje i sljedeće prednosti: izlaz na jadranskomediteranski region pruža mogućnost razvoja međunarodnog turizma; kontinentalni dio predstavlja optimalnu vezu sa zemljama srednje i istočne Evrope; tranzitni značaj je porastao uspostavljanjem državne granice prema Hrvatskoj i otvaranjem prema Albaniji, ali prije svega prema južnoj Italiji. Jedan od ključnih faktora turističkog razvoja je kako destinaciju učiniti dostupnom, brzo, udobno i uza što niže troškove. S obzirom na svoj geografski položaj i dosadašnji ekonomski razvoj, Crna Gora ima relativno ograničene saobraćajne kapacitete. Oni obuhvataju: putnu mrežu od 1800 km2, od čega većinu čine magistralni putevi (47%); dvije željezničke pruge, (Bar prema Beogradu i Podgorica - Nikšić); dva aerodroma za međunarodni saobraćaj (Podgorica i Tivat) i dvije aktivne luke (Bar i Kotor), kao i Budvu za jahting turizam. Kako udaljenost glavnih emitivnih tržišta zapadne Evrope iznosi oko 1000 km, ona predstavlja tipičnu avio ili čarter destinaciju. Ova karakteristika bitno determiniše kanale prodaje i upućuje na turoperatore kao glavne generatore tražnje. Tome u prilog ide i činjenica da je putna mreža još uvijek nedovoljno izgrađena, posebno magistralni putni pravci prema glavnim tržištima ka sjeveru: Srbiji, zemljama istočne i srednje Evrope, posebno ka Rusiji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj i, sa druge strane, putnim pravcem uz Jadransku obalu prema zemljama zapadne Evrope. Stoga dolazak automobilom nije baš pogodan što se tiče utroška vremena i komfora. Zadnjih godina vidni su napori na osavremenjavanju putne mreže. Tako je 2004. godine pušten u promet tunel Sozina, koji je za 25 km skratio i modernizovao put
1

Vidjeti više o pojavi 'carrying capacity' u Cooper, C., & oth., 1993, str. 94

Podgorica - Bar; 2007. godine završena je rekonstrukcija tunela Vrmac, a izgrađena je treća kolovozna traka na više kritičnih mjesta na magistralnom putu Podgorica – Cetinje - Budva, kao i duž Jadranske magistrale. Trenutno su u izgradnji putevi Mateševo Kolašin i Risan - Žabljak. Takođe, u glavnom gradu Podgorici znatno je unaprijeđena saobraćajna infrastruktura izgradnjom modernih saobraćajnica, kao i tri mosta, što je značajno poboljšalo saobraćaj, ali ključni problem za Podgoricu, kao i sve primorske gradove i naselja, i dalje ostaje neriješeno pitanje parkirališta, koje stvara probleme u organizaciji života grada tokom čitave godine, a da ne govorimo u turističkoj sezoni. Da je razvoj u Crnoj Gori nezaustavljivo krenuo, govori i politika 'otvorenog neba', koju je država uvela 2005. godine, kao i izgradnja i renoviranje pristanišnih zgrada na aerodromima Podgorica i Tivat, što je značajno doprinijelo pružanju kvalitetnijeg servisa putnika i obezbijedilo dva moderna granična prelaza u crnogorskim vazdušnim lukama. Ova dva aerodroma u 2006. godini servisirala su preko 850.0002 putnika. Međutim, ono što je neophodno uraditi da bi se obezbijedio veći promet i olakšao dolazak turista na primorje je opremanje aerodroma Tivat za noćno slijetanje, s obzirom na veliki pritisak čarter letova u ljetnjem periodu, a u najavi je i dolazak niskobudžetnih avio kompanija, koje po pravilu koriste jeftinije slotove u ranim jutarnjim i večernjim satima.3 Veći promet čarter letova prema Crnoj Gori može se očekivati tek poslije izgradnje dovoljnog broja smještajnih kapaciteta. Turisti iz srednje Evrope (Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske) u malom broju koriste avio prevoz, ali bi se u budućnosti mogao očekivati i njihov porast.4 Kad je riječ o dostupnosti vazdušnim putem, potrebno je pomenuti i funkciju dubrovačkog aerodroma Ćilipi u servisiranju turista usmjerenih na Crnu Goru. U vrijeme ex Yu, zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori, turoperatori su često spajali kontingente Dubrovnika i Crne Gore u južnu regiju, što je u osnovi snižavalo cijenu paket aranžmana za obje destinacije, a hotelijerima popunjavalo kapacitete. Korišćenje

2

Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat, Godišnji izvještaji, 2006. Dolazak ovih kompanija će biti od velikog značaja za međunarodni turistički promet, s obzirom na to da su cijene na redovnim letovima kako domaće avio kompanije Montenegro airlines, zatim JAT-a i drugih kompanija enormno visoke, što Crnu Goru kao turističku destinaciju čini nekonkurentnom u poređenju sa destinacijama koje nude slične turističke sadržaje. Država je dosad, štiteći domicilnu avio kompaniju Montenegro airlines, u stvari smanjivala avio i turistički promet, kao i udarala na standard sopstvenih građana. 4 Masterplan turizma Crne Gore, 2001. str. 88
3

eura od EIB i EBRD. Za realizaciju ovih projekata biće neophodno obezbjediti između 1. Promonte i Monet. godine. eura. kao što je izgradnja puta Podgorica .6 Osim ovog. a veći dio biće finansiran kreditima međunarodnih finansijskih institucija. Pored toga.7 5 6 CBCG. Što se tiče telekomunikacionih veza. Modernizacija terminala u barskoj luci je od prioritetnog značaja za pružanje kvalitetnijih usluga turistima. koja će se vjerovatno rješavati postepeno većom konkurencijom u ovoj oblasti. Godišnji izvještaj glavnog ekonomiste. ona je u Crnoj Gori prilično nerazvijena. za koju će biti obijezbijeđen kredit u iznosu od 60 mil. koji obezbjeđuju dobru povezanost sa evropskim i drugim zemljama. jer treba da obezbijede veću i sigurnost u saobraćaju. U toku turističke sezone imaju vrlo žive marketinške aktivnosti kako bi pridobili što više potrošača među turistima.Beograd. godine. ovi projekti treba da riješe i veću dostupnost turistima i domaćem stanovništvu trenutno slabo dostupnih područja Crne Gore. 2006. koje su često na režimu restrikcija u ljetnjim mjesecima. I pored dovoljne količine prirodnih izvora vode.Mateševo i Plužine .80 mld. poslije prekida izazvanog ratnim zbivanjima. kao i rekonstrukciji i modernizaciji željezničke pruge Bar . Što skorija realizacija ovih projekata je od esencijalne važnosti za razvoj turizma u Crnoj Gori. u narednih 10 godina predviđa se realizacija 25 projekata iz oblasti saobraćaja: po četiri iz željezničkog i pomorskog saobraćaja. U skladu sa Strategijom razvoja saobraćaja. a to je veoma značajan preduslov za kvalitetno servisiranje turista na destinaciji. Odnedavno se uključio i treći operater. Komunalna infrastruktura predstavlja najlošije riješenu infrastrukturu u Crnoj Gori.jonskoj magistrali. što je neprihvatljivo sa stanovišta turizma. Ankonom i Dračem. što predstavlja visok iznos i za veće i jače ekonomije od crnogorske.44 i 2.Šćepan Polje. uključujuči i privatizacione prihode.5 koja je donijeta 2007. m:tel. a GSM signalom pokrivaju 97% teritorije zemlje. Ono što ostaje kao problem je visoka cijena impulsa. vodosnabdijevanje predstavlja ključni problem u većini primorskih opština.dubrovačkog aerodroma za destinaciju Crna Gora britanski turoperatori su nastavili 2000. Ibid 7 Posebno izraženo u Herceg Novom. Dio ovih sredstava obezbijediće se iz budžetskih sredstava. 16 iz drumskog i jednog iz avio-saobraćaja. Iz Bara saobraćaju trajektne veze sa Barijem. koji se prije rata djelimično snabdijevao vodom sa izvorišta Plat u Hrvatskoj. od velikog značaja za razvoj turizma su i neki drugi planirani projekti. u Crnoj Gori posluju dva GSM operatera. . sa pretežnim korišćenjem zastarjelih trajekata koje bi trebalo modernizovati. vode u rijekama i jezerima. Prioritet je dat izgradnji puta od Bara do granice sa Srbijom i jadransko . Kad je u pitanju pomorska saobraćajna infrastruktura.

2%)9 i Grčka (60. biće finansirana kreditnim aranžmanom sa Svjetskom bankom i EBRD-om.. str. kako u održavanje. izuzev privatnog smještaja. Proces unapređenja i usaglašavanja hotelsko-ugostiteljskih kapaciteta i privatnog smještaja sa savremenim zahtjevima tržišta u pogledu kvaliteta. Zečević. a veoma je izražen i problem ilegalnog trošenja vode. str. Nedostatak vode i električne energije momentalno utiču i na turiste i na destinaciju. dok se neriješena pitanja odvoda otpadnih voda i smeća primjećuju tek nakon dužeg perioda i ogledaju se u kontaminaciji vode. posebno kad se ima u vidu da konkurentske zemlje kao Španija (48. prenatrpanosti smećem i slično.000 ležaja. Horwath & Horwath. te uzrokuju velike gubitke. jer proizvodnja električne energije nije pratila potrebe narasle potrošnje.11 Ostali kapaciteti su u sličnom stanju. 2001. Crna Gora raspolaže sa ukupno 131. Za rješavanje ovog pitanja postoji više opcija.. Svi ovi problemi su veoma vidni u Crnoj Gori. koji predstavljaju osnovu za razvoj turizma. vrijedna 60 miliona eura.30% u osnovnim vidovima smještaja (hoteli i srodni objekti) i 67. B. što još više usložava situaciju. u koji se ipak više ulagalo. 319 11 Master plan. a neophodni za trajno rješavanje su odvod otpadnih voda i smeća. od čega je 32. 2004.Vodovodne instalacije su zastarjele. U tom smislu. str.8%)10 imaju mnogo bolji odnos u korist osnovnog smještaja. izgradnja mreže manjih hidroocentrala za koje postoje zainteresovani investitori. 9 Unković. Što se tiče stanja hotelskog smještaja. Veoma važan tržišni element su i smještajni kapaciteti. u septembru 2006. usljed nedovoljnog održavanja i obnavljanja u proteklih 10-15 godina. Ova investicija. uređenosti i prilagođenosti tržištu.70% u komplementarnim vidovima smještaja (dopunskim). S. a preferira se državno-privatno partnerstvo kao osnovni model finansiranja. analiza Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i procjena OSCE-a pokazale su da po pitanju opremljenosti. tako i u izgradnju novih objekata.8 Radi se o nepovoljnoj strukturi. Deficit električne energije je takođe evidentan. o čemu je izvršena analiza u Master planu i rješenja ovog pitanja se očekuju vrlo brzo. komfora i usluga započeo što je i sada nastavljeno u određenoj mjeri i pod posebnim uslovima. 283 10 Ibid. 93 8 . samo 1000-3000 postojećih kapaciteta može biti prihvatljivo za zapadna turistička tržišta. 2006. Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. kao izgradnja hidroenergetskog sistema na Morači. godine crnogorska vlada je donijela odluku o prihvatanju trajnog rješenja snabdijevanja primorja vodom zahvatanjem vode iz Skadarskog jezera.

2006. 12 Anketiranja gostiju realizovana od strane međunarodnih hotelskih kompanija pokazala su da komfor i oprema soba i kupatila ostavljaju trajniji utisak na goste nego bilo koji drugi prostor hotela. čije se puštanje u rad poslije rekonstrukcije i izgradnje očekuje u toku 2008. Od 2001. U sklopu kompleksa najavljeno je otvaranje novih hotela. godine. 15 CBCG.000 soba. kao i kapaciteta za održavanje tih plovila. godine premašile 200 miliona eura. kao i u hotel Miločer i hotel Kraljičina plaža. Prema analizi Horwath Consulting. što će znatno povećati kvalitet ponude. kazina. 2006. .12 Akcija Ministarstva turizma i zaštite životne sredine.2. Značajan je i ugovor o dugogodišnjem zakupu i ulaganju u hotel Sveti Stefan. a investicije su već krajem 2006. nacionalni. poznatog hotelskog lanca Aman Resorts. godini prihod ostvaren po osnovu poreza i doprinosa iznosio oko 400.je 2003. uglavnom za plovila dužine 8-25 metara. 14 Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. godine donošenjem regulative o klasifikaciji i kategorizaciji ovih objekata. može se reći da je Crna Gora relativno dobro pokrivena ovim sadržajima.8% u periodu 1989/2006. Očekuje se da bi ovi hoteli trebalo da budu među najluksuznijim objektima na Mediteranu. kao i unaprijediti brend crnogorskog turizma. kao i inostranih kuhinja. dala je vidne rezultate. ali i ona dužine preko 100 metara. prodavnica. 16 Vidjeti detaljnije u tački 6. CIM.000 eura. što je ohrabrujući pokazatelj i rezultat investicija u posljednjih nekoliko godina. 13 Kad su u pitanju ugostiteljski objekti kao restorani različitih tipova. godine 'Registrujte smještaj’ koja je imala za cilj pojednostavljenje procedure registracije privatnog smještaja. godine privatizovano je ukupno 24 hotela i četiri društva putem prodaje paketa akcija. odnosno skoro 50.000 kreveta uvede u tokove legalnog poslovanja. gdje je najavljeno investiranje u vrijednosti od 500 miliona eura.16 Jedna od važnijih transakcija. pabovi i slični objekti. i/ili 2009. do kraja 2006. 2003. Oni su uglavnom u privatnom vlasništvu i novijeg su datuma izgradnje. bila je i kupovina vojnog remontnog zavoda 'Arsenal' u Tivtu od strane kanadske kompanije 'PM Securities'. kafei. restorana.3. poreske uprave i opština započeta 2005. i to u projekt izgradnje marine kapaciteta oko 675 sidrišta. 13 Kampanja je doprinijela da se preko 24.14 hotelski kapaciteti pokazuju rast za 78. klinika.15 Po kvalitetu se ističu hoteli sa 5 zvijezdica: hotel Splendid u Bečićima i hotel Bianca u Kolašinu. supermarketa i ostalih sadržaja. Procjenjuje se da je u 2005.

Stoga se generalno može reći da se turizam u Crnoj Gori nalazi u 'razvojnoj fazi' sa prisutnim gotovo svim ostalim fazama ciklusa. Rta Kobila. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore. u budvanskom regionu i užim jezgrima u primorju u fazi zrelosti. tačka 1. sa niskim stepenom popunjenosti kapaciteta. Ulcinj . ali i na području hercegnovske rivijere. njegove održivosti i kontrole. tako i u proizvodno-uslužnom sektoru. 2006. godine18. Značajan razvoj kojim je krenula Crna Gora podrazumijeva i poboljšanje kadrovske strukture na svim nivoima. čini se vrlo prihvatljivim Uskokovićevo20 razmišljanje da je teško argumentovano tvrditi u kojoj se 'životnoj fazi' nalazi njen turistički proizvod. Češku. Budva . posebno inostranog turizma. 123 .. Detaljnije u IV dijelu. Kad je turizam u pitanju. Velike plaže. bez čega je teško zamisliti postizanje veće efikasnosti u poslovanju.17 pao na skoro 6 miliona 2006. Valdanosa.1. neadekvatna kadrovska osposobljenost. godine pokazala je pozitivne tendencije produženja. koji su najavili skoru izgradnju hotela u Bečićima. Veliki je nedostatak za dalji razvoj. planinskom dijelu može se reći da je taj rast u inicijalnoj fazi istraživanja i uvođenja. Sezona 2006. Naime. sa naglaskom na Rusiju. str. Buljarice.centar. savremeno obrazovani kadrovi kako u menadžerskim strukturama. B. Zarade turističke industrije su i dalje niske. Turistički promet je sa gotovo 11 miliona sa kraja 80-ih. su još optimističnije. 17 18 19 20 Ministarstvo turizma Crne Gore.centar. Turistički imidž se znatno poboljšao sa osamostaljenjem države i preduzetim investicijama i marketinškim aktivnostima. 2000. nedovoljno je diversifikovan turistički proizvod i nedovoljni i neodgovarajući smještajni kapaciteti. u manjim turističkim centrima (Igalo. a najave za podsezonu 2007. Međutim. Emitivna tržišta su se restrukturirala. Uskoković. Možemo zaključiti da je sadašnja turistička pozicija Crne Gore još uvijek slaba sa obilježjima snažnog razvoja: još uvijek nedostaje finansijski kapital. pretežno na poluostrvu Luštica. sa sigurnošću se može reći da nedostaju stručni. U analizi 'životnog ciklusa' Crne Gore kao turističke destinacije. najveće interesovanje za 'green-field' investicije ipak postoji za već renomirana turistička mjesta poput Budve i Bečića. kao i nerazvijenost saobraćajne i komunalne infrastrukture. u sjevernom. 1992. nepoznavanje stranih jezika i informativnih tehnologija.Najveći potencijal za 'green-field' investicije postoji na crnogorskom primorju u oblasti Ade Bojane. Slovačku19 i Njemačku. Strani investitori pokazali su interes i za izgradnju golf terena u neposrednoj blizini Skadarskog jezera. ali i dalje s težištem na jeftinim smještajnim kapacitetima. Za investicije na budvanskoj rivijeri zainteresovani su vlasnici velikih lanaca hotela kao što je Meriot.

vidjeli. italijanski: Album Viaggi. godine udio prodaje putem turoperatora bio znatno niži i iznosio je 38. francuski: Fram i Club Mediteranne i dr. od čega je 2. 1988. 1987. dok je prodaja bila vezana za rad tada domaćih turoperatora i agencija iz okruženja Srbije. tačka 2. i za individualnu prodaju.1.5. britanski: Yugotours London. ostvareno je 3. Poslije raspada bivše Jugoslavije i formiranja zasebnih država (izuzimajući državnu zajednicu Srbija i Crna Gora) i postepenog relaksiranja od perioda sankcija pa do dolaska prvih turoperatera trebalo je da prođe više godina. godine dolazi do prekida turističkih kretanja.8 miliona inostranih noćenja. holandski: YU Amsterdam. Yugotours Frankfurt. Kao što smo u dijelu III. ITS Kaufhof. 1. što govori u prilog tezi da su turoperatori ključni faktori u otvaranju destinacije i njenom povratku na šire evropsko tržište. prestaje angažman inostranih turoperatora koji su do tog vremena bili glavni prodajni kanal i generatori inostrane turističke tražnje u Crnoj Gori.8 %. ostvareno je 71%22 inostranih noćenja (samo u hotelskom smještaju). Istovremeno. britansko i italijansko. s realnom ocjenom da se ni jedno područje ne nalazi u fazi opadanja. 21 22 Statistički godišnjak Crne Gore. u organizovanom prometu. Arke Reizen. Godine 2006. Hetzel Reizen.3. Bosne i Hercegovine. Najbolje godine u turizmu Crne Gore. Osnovni problem u tom vremenu bio je distribucija informacija do potrošača.76%. Thomson Holidays. Samim tim nije postojao ni turistički prodajni materijal. koji su inače glavni ' prozor ' prema potrošačima. u tom vremenu došlo je do prekida međunarodnih kanala turističke prodaje (isključujući tržišta bivše YU).1 milion ili 55%. ne računajući generalno zaostajanje razvoja izazvano problemima raspada bivše Jugoslavije i njegovim posljedicama. Neckermann. u Hrvatskoj je 2006. skandinavski: Yugotours Stocholm.21 realizovano posredstvom turoperatora. Crna Gora na međunarodnom turističkom tržištu Uvođenjem Sankcija Savjeta bezbjednosti UN 1992. 2006. kao i da su u Crnoj Gori danas dominantni. Drugim riječima. putem turoperatora. nešto kasnije iz Slovenije. Holland International. Makedonije. Horwath & Horwath. . a to su brošure i katalozi sa konkretnim ponudama paket aranžmana. Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. Glavna inostrana tržišta bila su njemačko. Glavni njemački turperatori: TUI. sa prisutnom tendencijom pada u odnosu na prethodnu godinu za 1.Sutomore) u fazi stagnacije. Phoenix Holidays. Fritidsresor. to predstavlja i prijetnju kontrolora većinskog dijela turističkog tržišta.

na otvaranje tržišta može da se računa tek dolaskom velikih organizatora putovanja. tada je jedino agresivna promotivna funkcija mogla da održi kontakte sa inostranim tržištima i tako pokaže da je destinacija turistički živa. Takođe. Međutim. str. Kreiranje novog imidža je investicija na dugi rok. Njihov dolazak u takvoj situaciji bio je u funkciji oporavka destinacije. Tako se ozbiljniji povratak organizovanog turističkog prometa 23 Uskoković. 172 . koji prenose svoje dobre impresije i preporuke svojim kolegama. koji je zajedno sa ostalim brojnim propagandnim sredstvima znatno doprinio ponovnom približavanju destinacije 'Montenegro'. rođacima. godine. Može se reći da su marketinške aktivnosti tada nadmašivale kvalitet turističkog proizvoda. znak ili ime crnogorskog turizma pod nazivom 'Montenegro'. Međutim.)''23. Egipat i sl. što bi se moglo shvatiti kao kontraproduktivno. S obzirom na veću fleksibilnost i mogućnost lakšeg prilagođavanja promjenama na tržištu dobavljača ili pak zahtjeva potrošača. U tu svrhu uloga turoperatora-inicijatora kao vjesnika novih turističkih 'pohoda' na destinaciju od velikog je značaja. dok su aktivnosti hotelijera i drugih učesnika privrede bile minorne. a najbolje se rješava 'živom riječju' .). Tako je 1992. Jedan od potencirajućih faktora inostranih turista u to vrijeme bila je njihova sigurnost. alkoholna pića. koje su često potresane terorističkim napadima (kao Turska. tekstilni proizvodi i sl. udaranje temelja informativnopropagandne infrastrukture u Crnoj Gori bilo je od značaja i za stvaranje pozitivnog odnosa prema turizmu među domicilnim stanovništvom. ovdje se radi o snažnom psihološkom efektu koji je nastao kao posljedica ratnih prilika u okruženju i političke nestabilnosti. B. svijesti novih potrošača na ino-tržištima. koji je bio slab po čitavoj privrednoj strukturi i nije bio konkurentan. Ili. kako Uskoković kaže: ''Logotip 'Montenegro' je već postao prepoznatljiva robna marka za niz kvalitetnih proizvoda sa ovog područja (suveniri. kao i kreiranja globalne medijske slike o samoj zemlji i narodu kao 'ratničkom'. prijateljima. na tržište Crne Gore prvo su se vratili manji turoperatori.. mada bi odnos turističkog proizvoda i promotivnih strategija koje pomažu u kreiranju njegovog imidža trebalo da bude uravnotežen. Međutim. mada je u čitavom periodu krize zemlja bila bezbjednija od mnogih tada razvijenih turističkih destinacija. Razbijanje predrasuda po ovom osnovu je proces. neposredno pred uvođenje sankcija. 2000. što svakako ne ide u korak sa turizmom.'world of mouth' turista.Crnogorski turizam je na međunarodnom turističkom tržištu u to vrijeme predstavljan jedino kroz opštu informativno-propagandna djelatnost koju je organizovala država posredstvom Turističke organizacije Crne Gore. najpre ustanovljen logotip.

to znači da je Crna Gora 2006. godini ostvarila turistički promet od 952.8 miliona noćenja turista. turoperatori u zapadnoj Evropi počeli ponovo da računaju na Crnu Goru kao turističku destinaciju. Rusija ostvaruje visok indeks rasta. odnosno njihov brend.55%. .001 3. godine u Crnoj Gori je ostvareno 10.71% u ukupnom međunarodnom turističkom prometu. jer su u bazni podatak uračunate sve zemlje bivšeg SSSR-a. 4.000 turista i 6 miliona noćenja.1.u Crnu Goru dogodio 1996. godine ostvarila je indeks 304 u odnosu na baznu 1987. godine. ostvaruju slab rast. 2006. Kao što se iz tabele vidi. Uza zemlje ex-Yu.764 % 43 16 10 4 27 100 1997 10 23 138 162 94 427 % 2 5 32 39 22 100 Ind. Crna Gora je u 2006. Ministarstvo turizma Crne Gore. Bilten.24 Istovremeno. koji je realno još viši.888 % 8 4 16 24 28 20 100 %06/87 9 13 80 304 37 - Izvor: Statistički godišnjak Jugoslavije 1998. prikazane su u Tabeli br. Tabela br. Promjene izvora inoturističkog prometa nastale u periodu '87-'97-'06.97/87 2006 0. 24 1987. od kada su.6 6 9 142 78 311 453 531 373 1. Njemačka i Velika Britanija. može se reći. Statistički godišnjak Crne Gore. značilo ostvarenje od tek 55. koju traže mnogi putnici da bi isprobali neku novu destinaciju. Beograd.627 599 388 149 1. godine učestvovala sa oko 0. što je u poređenju sa zlatnom godinom crnogorskog turizma 87. predstavlja garant dodatne sigurnosti. 4. godinu. Na samom početku faze repozicioniranja na evropskom turističkom tržištu došlo je do izmjene strukture učešća inostranih tržišta za Crnu Goru. zemlje koje su bile vodeće u ranijem periodu. TUI je to uradio tek 2000.1. Statistički bilten 2/89. kada je Nekermann Crnu Goru ponovo uveo u svoj katalog. 2006. godine. Izvori inostranog turističkog prometa Naziv zemlje Njemačka Velika Britanija Češka i Slovačka Rusija Zemlje ex-YU Ostale zemlje Ukupno 1987 1. Prisustvo vodećih turoperatora.

apsolutne cifre su i dalje ostale skromne. očekuje se da će zapadne zemlje. Prosječna dužina boravka u Crnoj Gori 2006. što predstavlja povećanje za 23. Međutim. a kod sva tri vodeća tržišta . a Rusija i ostale zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza 18%. moglo bi dovesti do skraćenja prosječne dužine boravka. godine iznosila je 5. premašivala je prosjek. Sa investicijama koje se dosad procjenjuju na 2 milijarde $.8 dana. sa izuzetkom Italije. pogotovo sa pojavom niskobudžetnih kompanija. pogotovo van glavne turističke sezone. Albanija. koja je po ovom osnovu ispala sa liste prvih deset. godine. . koja pokazuje rast od 57%. Špic ljetnje sezone i dalje čine mjeseci jul i avgust. kada se realizuje više od 59% ukupnog broja noćenja i 51% broja turista. godine. Na trećem mjestu. a na ostale evropske i neevropske zemlje dodatnih 13%. Ostala značajna tržišta rasta uključuju Italiju. u periodu vansezone u hotel Maestral.Ostvaren je prihod od turizma u iznosu od 322. zajedno sa Rusijom. Bilten br.3 mil. decembar 2006. koja je pokazala najsnažniji rast od svih vodećih tržišta u proteklih šest godina. oni dominiraju velikim dijelom ekonomije. osim Makedonije.Rusije. sa porastom od 55% u odnosu na 2000. gdje je zamjenjuje Slovačka. nadmašujući Bosnu i Hercegovinu 2005. generisati najveći broj novih turista na kraći rok. Makedonija i Slovenija. Rangiranje stranih turista po broju noćenja veoma je slično rangiranju po broju turista. Iako je vjerovatno da će prosječna dužina boravka tokom ljetnjeg odmora ostati oko sedam dana. ('short brake' ture). Prema procjenama WTTC-a. godinu. što je pretežno rezultat dolaska organizovanih grupa kockara čarter letovima Montenegro Airlinesa. Zemlje bivše Jugoslavije zastupljene su sa 19%. vikendom. zatim slijede Albanija. 25 Ministarstvo turizma Crne Gore. ona je i dalje visoko sezonalna. eura.25 Ako posmatramo pripadnost gostiju po osnovnim emitivnim regionima. godine naovamo. Rusija je postala ubjedljivo vodeća u smislu apsolutnog broja turista. Zahvaljujući prosječnom godišnjem rastu broja turista od gotovo 50% od 2000. zatim Francuska.5% u odnosu na isti period 2005. 67%. nalazi se Češka Republika. Kad je u pitanju vremenska strukturiranost turističke tražnje u Crnoj Gori. sa izvjesnim zaostatkom iza vodeće dvije. koju prati. očekivano povećanje kraćih odmora. što možda donekle predstavlja iznenađenje. Najveći doprinos rastu broja turista iz Rusije leži u činjenici da su Rusi ključni akteri na polju direktnih investicija (FDI). čiji turisti bilježe kraće zadržavanje u Crnoj Gori. koja pokazuje dobar rast. Bosne i Hercegovine i Češke Republike. i Velika Britanija. na turiste iz država članica Evropske unije otpada oko 50% od ukupnog broja turista u Crnoj Gori. 57.

a za budućnost se projektuje još brži rast. potrebom uvođenja viza za putovanje naših građana i za zemlje gdje to ranije nije bila obaveza (kao. godine.. kako smo govorili u prethodnoj tački. za isti period. godine dostići procenat od 27. 26 27 28 29 CBCG..1%). u odnosu na samo 2. izazivaju zabrinutost.900 novih radnih mjesta. procjenjuje se da će šira ekonomija generisana turizmom doprinijeti 20. u odnosu na 3. . a kad su u pitanju eksterni faktori.27 Prognozira se da će tokom narednih 10 godina učešće sektora putovanja i turizma u Crnoj Gori u BDP-u godišnje rasti po stopi od 7.). godine tadašnja država Savezna Republika Jugoslavija skinuta je sa tzv.28 Period oporavka koji za Crnu Goru traje prilično dugo. Turizam je u Crnoj Gori u skorije vrijeme pokazao snažan razvoj u apsolutnim pokazateljima. npr. referentne prognoze WTTC-a za sektor putovanja i turizma Crne Gore su. Grčku.3% na nivou cijele EU.1%. nasuprot 10. Bez obzira na to što neke oblasti. prema TSR. 05.Na zimske mjesece. Prosječna dužina boravka tokom ovih mjeseci je svega 1-2 dana. otpada skromnih 7% noćenja i 13% turista. Tokom 2006. po automatizmu. Crna Gora je bila jedna od posljednjih (odnosno. projektuje na 8.7% ukupne zaposlenosti (11. Srbija je bila posljednja) koja je stekla nezavisnost na referendumu održanom 21. poslovna putovanja. Rast ukupne turističke tražnje se. godine najavljene su određene relaksirajuće mjere prema određenim segmentima građana (studenti.8% u EU.'Bijele liste'. Mađarsku. države Crna Gora i Srbija još uvijek imaju i ograničenje vezano za putovanja svojih građana u inostranstvo. a predstavlja 18. Očekuje se da će Hrvatska. od oktobra do marta. putovanja u slučaju bolesti i sl. npr. pak. Italiju. pa je ostvaren viši rast u turizmu od projektovanog za 10. godini premašene. godišnji rast Crne Gore zaostajaće samo za prognoziranim za Kinu (9. ali će premašiti Indiju (7. Ibid Uvođenjem embarga Savjeta bezbjednosti UN juna 1992.29 Čak se zadnjih godina ulaskom nekih zemalja u Evropsku uniju ova situacija i usložila. 2007. i relativno u odnosu na privredu u cjelini.26 a u 2007. Bugarsku). dok ukupna prosječna dužina boravka iznosi 6 dana.9 BDP-a sektora putovanja i turizma u EU. koja je prema WTTC-u jedina među prvih deset rangirana evropska zemlja uz Crnu Goru. pored raznovrsnih globalnih trendova. Prema ovim prognozama.2%. kao što smo naprijed vidjeli. što bi trebalo da obezbijedi 28. WTTC/Oxford Economics. sa godišnjom stopom od 7. zbog niza internih ograničenja. odnosno da će do 2017.8%. godini.9%). odnosno još uvijek nisu dospjele na 'Bijelu listu'.6% godišnje. 2006.8 u EU).7% BDP-u Crne Gore. biti na četvrtom mjestu. u 2006. 2006.1% BDP-a.

2. drugo. Ovu licencu. po našem mišnjenju. s tim što organizator putovanja mora da posjeduje dodatno i licencu za obavljanje tih poslova. 2007. pa i ograničenje turističkih kretanja 1. propisuje finansijsku-obavezu jemstva i ostale uslove koji su uglavnom tehničke prirode. Očigledno je da je zakonodavac postavio vrlo fleksibilne norme u ovoj fazi razvoja agencijskog poslovanja. a da je rad domaćih turoperatora tek na početku. treće. godine. Stoga smatramo da klasičnih organizatora putovanja u Crnoj Gori kao lidera u prodajnom kanalu još uvijek nema. jer organizovati turističke aranžmane za domaće. zakonodavac nije propisao uslove kojima obavezuje organizatora putovanja da zaista proizvede određeni dio programa (a ne da samo vrši preprodaju programa drugih. to smo mišljenja da: prvo. godine prepoznaje status turističke agencije-organizatora putovanja i turističke agencije . na organizovanje i plasiranje na tržište. Prvo. nema ekonomskog smisla. kao što je to najčešće slučaj) i.Očigledno je da je ovakvo stanje imalo za posljedicu zaostajanje razvoja u svakom pogledu. diversifikaciju turističke ponude.31 Međutim. odnosno 'incoming' poslovima.32 čime se zalazi u svrhu donošenja ovog propisa uopšte. drugo.posrednika. . Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Njihov dalji razvoj. što još uvijek na domaćem tržištu na ovom stepenu ekonomskog razvoja ne postoji tražnja za ovakvom vrstom ponude. kako Zakon kao obavezne uslove koje organizator putovanja treba da ispuni da bi dobio licencu za rad. posjeduje ukupno 65 turističkih agencija. građenje partnerstava sa njihovim proizvođačima. da praksa pokazuje da se registrovana preduzeća pretežno bave receptivom. da turoperatori 'outgoing' imaju obavezu da određeni obim tih aranžmana realizuju u inostranstvu (kao što to propisuju pravila britanske ABTE. Ovakvi profili turistčkih agencija rezultat su realne tražnje koja postoji na ovom turističkom tržištu.30 koje obuhvataju i posao organizovanja putovanja. npr. na primjer). trebalo bi da bude usmjeren na iznalaženje marketinških 'niša' na tržištu.. kao jednodnevne izlete ili kraće ture. Postoje turističke agencije koje objedinjuju više usluga i prodaju ih. 1988. putem posrednika (turoperatora i turističkih 30 31 32 Statistički godišnjak Crne Gore. zato što se radi o malom tržištu i . u trajanju od nekoliko dana. koju izdaje nadležno ministarstvo za poslove turizma. bilo direktno (putem e-prodajnih kanala i na samoj destinaciji posredstvom sopstvene agentske mreže) ili indirektno. Razvijenost turoperatora i turističkih agencija u Crnoj Gori U Crnoj Gori Zakon o turizmu od 2002. crnogorsko tržište. posredovanja i sve druge poslove turističkih agencija.

turoperatori i turističke agencije bez dobre informativne baze o raspoloživim proizvodima i uslugama. kao što je Hrvatska. žele da metodom DIY kreiraju za sebe turistički aranžman. u zavisnosti od vrste poslovanja: Ground Tour Operator. a na duži rok u prevođenje turizma u cjelogodišnju privrednu granu. umrežavanje postaje prerogativ daljeg rasta i razvoja i u crnogorskom turizmu. bilo različitim oblicima partnerstava. pretežno u inostranstvu). ne mogu računati na uključivanje u inovativni turistički lanac vrijednosti. stoga što ovakva baza objektivno trenutno ne postoji jer se destinacija razvija.agencija. Ovakvo stanje najvjerovatnije je odraz malog tržišta. za koje realno u Crnoj Gori postoji ogroman potencijal. kao i o preferencijama potrošača. složenije forme vertikalnog integrisanja i strateške alijanse. . od klasičnog modela prodaje proizvođač/potrošač u više. Često se kao početna. a odnedavno i Srbija. u traganju za novim iskustvima. imaju perspektivu uključivanja u savremene turističke tokove. a sa njom i novi. Integracije u turističkoj privredi u Crnoj Gori počele su pretežno u hotelijerstvu (primjer Iberostar hotelskog lanca). 'ground handler'-i. ali i završna tačka u distributivnom lancu organizatora putovanja na destinaciji. kao i zemalja u okruženju. a sa druge strane. gdje je glavno strukturno obilježje turističke privrede povezivanje. Na ovaj način bi postepeno došlo do stvaranja uslova za evoluciju. Primjer prekograničnog povezivanja je integracija Jolly tours. U ovom procesu veoma bitan elemenat novih strategija poslovanja trebalo bi da bude rad na prikupljanju relevantnih podataka i informacija vezano za mogućnosti pružanja usluga turistima na destinaciji. bilo horizontalnim integrisanjem u zemlji i prekogranično.33 Oni preduzetnici koji. da ih objedine i učine dostupnim potrošačima. Takođe. ali s obzirom na sve izraženiju potrebu za diversifikovanjem turističkih usluga. inovativni programi. tako i vertikalnih integracija sa drugim učesnicima u formiranju turističkog proizvoda. diversifikacija turističke ponude mogla bi da pomogne i u produženju turističke sezone. o kome ćemo detaljnije govoriti u djelu strukturnog povezivanja u okviru grane. prvo. Dok u većini mediteranskih zemalja na destinaciji posluju različiti oblici turističkih agencija i/ili turoperatora. drugo. budu imali neophodne kapacitete da podrže ovakve projekte razvoja i.34 crnogorske turističke agencije još uvijek pate od nedostatka međusobnog strukturnog povezivanja. i najveće 'on-line' hrvatske turističke agencije adriatica-net. 33 34 Detaljnije o tržišnim šansama i perspektivama razvoja videti u IV dijelu u tački 1. koje turistička zakonodavstva i praksa različitih zemalja formulišu na različite načine. kako u okviru iste branše.3. Za razliku od prakse u evropskom turizmu. Ovo je potrebno sa aspekta sadašnjih potrošača koji. nalaze različiti oblici turističkih agencija. Beograd.

Stoga se ocjenjuje da hotelijeri još uvijek ne predstavljaju 'aktivni' faktor u kreiranju prodajne politike na destinaciji.Incoming Tour Operator. odnosno kombinacije poslova kojima se bave (turoperatoski. Alfa tours – Necermann. Nacionalne asocijacije turističkih agencija. rekreativne aktivnosti. kao što su preporuka za novi hotel. ni stručni. što vjerovatno odražava trenutne potrebe u zemlji za ovom vrstom poslovanja. servisne informacije) i mogu biti obilježeni slovima A. kao Hrvatske. da se sami time bave. Globtour – ITS. u saradnji sa 'velikima'. što se smatra limitirajućim faktorom u ovoj fazi razvoja. one su grupisane u 16 kategorija. Globtour. ni finansijski. daju savjete turoperatoru vezano za itinerere i usluge na destinaciji. koja je dio TUI. organizuju studijska putovanja novinara i ritejlera kao svojevrsne 'edukativne' ali i 'inspekcijske grupe'. . oni se oslanjaju na inostrane turoperatore i postaju zavisni od njih. što definiše njihov ID cod. Umjesto toga. Organised Excursion Operators. avio prevoz. u Crnoj Gori se najveći dio agencija bavi upravo 'incoming' poslovima. ili Incoming Tourism Agent. u okviru YUTA. Domestic Tour Operator. realizuju lokalne ture. odnosno turističke agencije' kao firme koje se u osnovi bave organizovanjem putovanja i poslovima posredovanja. i da su oni praktično kreatori tog tržišta. br. Za razliku od Srbije. 35 U zavisnosti od vrste. www. gdje u njihovo ime i za njihov račun obavljaju pripremne radnje za kupovinu kapaciteta od dobavljača. Alfa Tours. a da hotelijeri još uvijek nemaju kapacitet.yuta. nema baš mnogo izbora.B i C. a ovi nastoje da snižavanjem cijena smještaja ostvare svoj profit.36 Može se reći da u Srbiji trenutno pravih 'incoming agencija' ima manje. Nekoliko većih agencija. ritejlerski.000$ na ime eventualne isplate putniku za neizvršenu ili djelimično izvršenu uslugu. na primjer. koja definiše 'putničke. 35/94 i 48/99. kulturne sadržaje i njihove cijene. imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora dominantna avio destinacija. Destination Management Companies. Jasno. Takođe. gdje dominantnu ulogu imaju 'outgoing turističke agencije'. Analiza pokazuje da je uloga inostranih turoperatora u turističkoj privredi Crne Gore u ovom vremenu repozicioniranja na evropsko turističko tržište veoma jaka. kao što su Adriatic Express. kontrolišu kvalitet destinacijskog servisa. Destination Tour Operator. razlikuje više vrsta agencija i turoperatora.co. 'Sl. ni organizacioni.yu 37 Adriatic Express zastupa TUI/preko hrvatske agencije Guliver Travel and Trade. Zakon o turizmu. dotle zakonodavstvo okolnih zemalja. muzej.35 ili Srbija. a svaka promjena na emitivnom tržištu odražava se na destinaciju. ili njihovom kombinacijom. servisiraju goste od dolaska do odlaska. obuhvaćenu turističkim putovanjem. u zavisnosti od tipa turističke usluge koju pružaju. 36 Koji za to posjeduju licencu i u obavezi je da položi garanciju od 5.glasnik RS'. Local Tour Operator.37 zastupnici su velikih njemačkih turoperatora.

1. postepenim uvođenjem partnerskih odnosa. tržišne šanse tuizma Crne Gore treba posmatrati kroz prilagođavanje njenih raspoloživih resursa navedenim determinantama. hotelijera i turizma uopšte. kao i krupne promjene državno-političke karte Crne Gore.Udruženje hotela Crne Gore i nedavno osnovano Udruženje turističkih radnika Crne Gore. ekonomskim restruktuiranjem kroz različite forme investicionog kapitala. Uočena usmjerenja turističkih tokova prema toplim morima i planinskim centrima. razvoja informacionih tehnologija i tehnologija transportnih sredstava. zatim opštinska udruženja turističkih agencija.Crnogorsko udruženje turističkih agencija. Mha . turoperatora. gdje Crna Gora. neminovno će dovesti do redistribucije turističkih tokova sa područja bivše Jugoslavije. uz podržavanje međusobne i prekogranične saradnje preduzeća.3.Tako se. uvođenjem svjetskih standarda u sve pore privrede i društva. Udruženje turističkih agencija Budve. kao GTZ (Njemačko društvo za tehničku saradnju). Takvom okruženju treba dodati i promjene privrednog sistema. . U Crnoj Gori djeluje više strukovnih organizacija koje direktno ili indirektno daju potporu poslovanju turističkih agencija. Udruženje turističkih agencija Bara i Udruženje turističkih agencija Ulcinja. Inače organizovanje većine ovih udruženja potpomogle su međunarodne organizacije. kao i potrebe zaštite životne sredine. ali neizmjerno atraktivna turistička destinacija treba da nađe svoju 'nišu' na tržištu. uvođenje eura kao zvanične valute. fragmentacije tržišta. Strateški cilj ovih organizacija je izgradnja modernog i institucijalizovanog sistema razmjene informacija i iskustava u oblasti turističkih agencija. Uz pomoć partnera i relevantnih institucija osmišljavaju se sopstveni programi i radi na razvoju jedinstvene ponude Crne Gore. snažan preobražaj predvođen privatnim preduzetništvom. Ocjena tržišnih šansi u perspektivnom razvoju turizma Crne Gore Polazeći od promjena u svjetskom ekonomskom poretku i s tim u vezi restruktuiranja bogatstava i dohotka i glavnih megatrendova u razvoju turizma. prije svega globalizacije.. U sve 38 Udruženje turističkih agencija Herceg Novi. diversifikacije turističkih proizvoda i trenda prilagođenosti turističkih usluga kupcu. koje objedinjava navedene asocijacije. kao mala. npr. To je prije svega CUTA . kao i poboljšanje poslovnih okvira za vlasnike malih i srednjih hotela. u kontekstu aktivnog odmora i očuvanja zdravlja i vitalnosti. ukupni pad britanskog tržišta paket-aranžmana trenutno osjeća i u Crnoj Gori.38 Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore.

još uvijek očuvane prirodne i kulturne vrijednosti na obali i u kontinentu.''40 Statistički podaci o strukturi inostranog turističkog prometa za godine od 2000. Modernizacija željeznice na putnom pravcu Bar . uspostavljanjem avio linija sa tradicionalnim zapadno-evropskim i novim potencijalno najznačajnijim istočnim i srednjoevropskim tržištima relativno se lako rješava pitanje dostupnosti destinacije. pojavu novih tržišnih segmenata. Udio prometa samo tri zemlje iz istočne Evrope. Planirana izgradnja jadransko . str. ovaj procenat iznosio 39 40 Master plan. godini iznosio je 35%. kao i srednje i istočne. Mađarske.izoštrenijoj međunarodnoj konkurenciji. Slovačke i bližih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. školovanih kadrova u inostranstvu. Njemačke i Velike Britanije.Beograd bila bi dodatna šansa za turiste iz Srbije. potencijal u komplementarnim djelatnostima. dok je iz dvije zemlje koje predstavljaju najveće izvore turističke tražnje u Evropi. Rusije. BLIZINA EMITIVNIH TRŽIŠTA EVROPE S obzirom na to da u današnje vrijeme tehnološki razvijenih prevoznih sredstava udaljenost do 1000 km ne bi trebalo da predstavlja problem. mjere državne politike. Kad su u pitanju izvori turističke tražnje koji inkliniraju Crnoj Gori. Češke i Slovačke u 2006. U tom smislu njene tržišne šanse su značajne. ali od njih ne bi trebalo da očekuje nikakve veće impulse''39 ili da ''povećanje nivoa prihoda po danu i po gostu i duža sezona mogu se očekivati uglavnom od naprednih zapadnoevropskih tržišta. 2001. konsultujući strategije turizma. ne možemo se složiti sa stavovima iznijetim u Master planu da ''Crna Gora može da prisvoji za sebe nova tržišta istočne Evrope. 30 i 31 Ibid .jonske magistrale i magistralnog puta od Bara do granice Srbije obezbijedile bi mogućnost efikasnijeg i udobnijeg auto prevoza iz pravca zapadne i sjeverne Evrope. mogućnost postizanja konkurentnosti u odnosu na tržišta sa sličnom ponudom. kadrovski potencijal mladih. izražena volja ka prosperitetu. Crna Gora će moći da obezbijedi svoj povratak samo ako svoje resurse stavi u funkciju navedenih trendova. do 2006. Uvođenje 'low-cost' kompanija na crnogorsko avio tržište značajno bi smanjilo prevozne troškove. Češke. govore upravo suprotno. a prije svega odnose se na: • • • • • • • • blizinu velikih i rastućih emitivnih tržišta Evrope.

turistički iskusno i zdravstveno vitalno. Splavarenje na rijekama (već poznato. koje je još uvijek radno sposobno. što će neminovno podrazumijevati velika sredstva.stari grad. kao Španiju. Stoga se procjenjuje da u oživljavanje zapadnoevropskih i sjevernoevropskih tržišta treba ulagati na dugi rok. tako što će im se ponuditi proizvodi visokog kvaliteta i obezbijediti kvalitetan servis. L. destinacije kakva je Crna Gora moraće znatno da unaprijede svoju konkurentnost kako bi ih zadržale. Kolašin i dr. ali je u domenu planiranja i izgradnje neophodno voditi strogu kontrolu i monitoring da ne bi došlo do devastacije turističkih resursa. Naime. NOVI TRŽIŠNI SEGMENATI *Demografska analiza pokazuje da evropska populacija stari41 i da sve izraženiji postaje segment 'treće dobi'. Crna Gora može da ponudi vrlo diferenciranu i kvalitetnu ponudu za ovakvu vrstu tražnje.dio prema Petrovcu i druga naselja duž primorja). sa pažljivo vođenim ciljanim kampanjama za različite zemlje. s obzirom na sličnost u korijenima slovenske tradicije. a za navedena imaju značaj bliskosti i sigurnosti.'caving ' (pećina kod Nikšića. ali i trajnije vezivanje za destinaciju preko sindroma 'druge kuće'. posebno prema toplim krajevima kakva je Crna Gora. na Tari). 2005. jezika i kulture. Sveti Stefan . zatim vožnja kanuom i kajakom (na Zeti i Pivi). zmajarenje (duž primorske obale). a to je nepostojanje viznih obaveza. kao i da njihovo interesovanje može da bude dvostruko: odmor. sportskim odmorom koji donosi uzbuđenja. kupci se vezuju za zemlju. Herceg Novi . vožnja đipovima . S druge strane. ekonomski situirano. što može da bude mač sa dvije oštrice za budući razvoj. skijanje i 'snoubording (u planinskim centrima Žabljak. str. kanjon Nevidio. skuteri na moru.). onog dana kad ruskim turistima budu dostupna različita svjetska turistička tržišta i mogućnost izbora se poveća.18 . Tursku.. potrebno se koncentrisati na tržišta istočne i srednje Evrope. Postoji još jedan bitan faktor koji opredjeljuje dolazak ruskih turista u Crnu Goru. Imajući u vidu prirodne predispozicije. Analize pokazuju da je taj segment vrlo aktivan kad su u pitanju turistička kretanja. Izgradnjom ili kupovinom nekretnina. što u osnovi povećava potrošnju. jer je učešče ljudskog faktora u okviru pružanja usluge veoma važno za sva tržišta. kanjon rijeke Sušice). proučavanje pećina . stanovništvo starije od 50 godina.svega 10%. kao i 41 Moutinho. paraglajding (Brajići i Orjen).'jepp safari' (po crnogorskim planinama). koji je karakterističan za tople destinacije. *Pored ovog tržišnog segmenta.polje. vrlo je artikulisana tražnja mladih (populacija od 17 do 28 godina) za avanturističkim. što je već prisutno u nekim zonama primorja (Budva .

Ovakva vrsta ponude se apsolutno uklapa u tendencije modernih 'nomada' ka 'turingu' i istraživačkom turizmu. zasad postoji nekoliko savremeno opremljenih 'wellness' 42 MICE-Meetings. što može biti kompartivna prednost Crne Gore. Razvoju ove vrste turizma znatno bi doprinjeli i niskobudžetni avio prevoznici. regrutuje novi segment populacije različitog starosnog doba koja želi da koristi blagodeti banja i 'wellness' centara. tako da je vikend slobodan za odmor. Conventions & Conngresses. održavanju kondicije i vitalnosti. godine. ne mogu ponuditi susjedne države. na sjeveru gotovo svako mjesto može da bude vazdušna banja. koja je zadnjih godina počela intenzivno da se razvija. sa aspekta nižih troškova servisa za ovakvu vrstu turizma. kao nagradno putovanje u neku zanimljivu zemlju. pruža izvanredne pogodnosti za 'turing'. MICE programi bi omogućili vremensku redistribuciju turističkog prometa. Prokletije i Orjen). planinarenje i penjanje . U sjevernoj Evropi poznato je banjsko lječilište Igalo. *Jedna od prednosti Crne Gore je visoka koncentracija atraktivnosti na veoma malom prostoru.tura Montenegro (turističkog. to se segmentu poslovnog turizma i MICE42 ubuduće u Crnoj Gori mora posvetiti posebna pažnja. *Drugačiji životni stil. a na primorju i tokom zimskih mjeseci blagodeti pruža topla mediteranska klima. kao i na sve izraženiju težnju poslodavaca da radi jačanja lojalnosti radne snage i njihove privrženosti korporativnom identitetu kompanije organizuju seminare. čiji je dolazak. istraživačkog i sportskog karaktera). nagradni programi. pa učesnici često produžavaju boravak i priključuju im se članovi njihovih porodica ili prijatelji. 'incentiv programe'. *S obzirom na potrebu stručnog usavršavanja i razmjene mišljenja. Ovdje se misli na bazično usmjeravanje. odnosno omogućili da se turizam postepeno odvija tokom čitave godine. sa mogućnostima uključivanja u raznovrsne aktivnosti koje su na raspolaganju u pojedinim turističkim zonama. koje pored kurativnih pruža i raznovrsne kozmetičke usluge. trend ka produženju životnog vijeka. sajmovi i izložbe) . Takođe. kao i destinacijsko povezivanje ponude od primorskog turizma. konvencije i kongresi. Incentives. kružna putovanja ili turizam dvaju centara. Fairs & Exhibitions (sastanci. Poznato je da se ovakvi skupovi obično održavaju krajem nedjelje. stručna usavršavanja ili. a kombinaciju more -planina. koja se u razvijenim zapadnim zemljama skupo naplaćuje. naprosto. Ovaj segment je posebno interesantan za Crnu Goru. preko jezerskog do planinskog. more planinski centri. što uz unaprijeđenu saobraćajnu infrastrukturu. Crna Gora je klimatski veoma dobro pozicionirana. kao što smo već rekli. najavljen za početak 2008. Organizovanje ovakvih skupova za poznate svjetske korporacije u velikoj mjeri jača brend same destinacije.'rock-climbing' po crnogorskim planinama (kao Durmitor.

Naime. zimovanje i održavanje pomorskih plovila u razvijenoj Evropi veoma skupi. *Jedan od finansijski veoma interesantnih segmenata su nautičari. kao i domaće. zbog geografske konfiguracije terena. Pored stranih. locirane uza samu obalu. još uvijek neiskorištena u ovom dijelu Balkana. Crna Gora ima uslova za izgradnju golf terena kako na sjeveru zemlje. *Promjena dinamike načina života i radnog angažovanja rađa novi segment populacije sa izraženom potrebom za učestalijim. Crna Gora zbog blizine i prirodnih predispozicija obale ima izvanrednu šansu za razvoj ove vrste turizma. zemalja istočne Evrope. kako su uslovi za vez. Zadnjih nekoliko godina u ljetnjim mjesecima veoma je prisutan trend 'kruzing-a'. velikim brodovima . te realno postoji 'niša' na tržištu da se za ovaj segment turista bolje organizuje servisiranje na destinaciji u smislu obezbjeđenja kvalitetne vodičke službe. ali bogatog sloja ljudi dovele su u crnogorske luke i brojne jahte iz bivših YU-republika (prije svega Srbije. Nove državne granice kao i stvaranje malog. za šta Crna Gora ima i prirodne i tržišne šanse. sa blagom mediteranskom klimom. a Aman Resorts planira da na mjestu današnjeg hotela Kraljičina plaža u Miločeru izgradi luksuzni 'wellness' centar. 'short brake' turama. *Još jedan segment turističke tražnje ili. Za nautički turizam u Crnoj Gori postoje prirodni i zasad samo djelimično izgrađeni uslovi u primorskim lukama. Bar i Tivat). Kao što smo već pomenuli. konfiguracijom terena i vegetacijom veoma pogodnom za ovu vrstu sporta preko čitave godine. što bi mogla da bude atraktivna ponuda za potrebe platežne klijentele zaintersovane za ovakvu vrstu odmora i rehabilitacije. posebno u Bokokotorskom zalivu. kao i gastronomski doživljaj Crne Gore u kulinarskim specijalitetima i dobrom piću. (kao Hotel Splendid u Bečićima i Hotel Bianca u Kolašinu). u Tivatskom zalivu već je projektovana izgradnja prestižne marine za jahte i luksuznog turističkog kompleksa u zaleđu. specijalne usluge 'tailor made'. Crna Gora bi u perspektivi mogla računati na 'short brakere' sa domaćeg tržišta (usmjerene na primorje). 'elitni' sport je golf. Budvi. Tivatskom zalivu i Baru. a i kapacitetom limitirani. ove usluge sve više koristi i bolje stojeći sloj domaće klijentele. kao i privatnim jahtama.centara. Ovako definisana ponuda mogla bi da generiše značajne dodatne prihode u lučkim gradovima (Kotor. Ovo bi bila interesantna 'niša'. s obzirom na relativnu blizinu izvora tražnje. Takođe. Poznato je da je ova grupacija turista ekonomski veoma jaka. Bosne i Hercegovine). S aspekta geografskog položaja. Veliko interesovanje investitora iz inostranstva vlada za Buljaričko polje (pored Petrovca) i Mrčevo polje (pored Budve). Budva. suveniri koji će odražavati kulturne vrijednosti Crne Gore. 'event' turizam – posjeta . ali kraćim odmorima.'kruzerima'. bolje reći. tako i na primorju. Slični projekti najavljeni su u Budvi i Baru.

sa 4 i 5 zvjezdica. Međutim. planine. Međutim.. M. s dominantnim hotelskim smještajem. str.vezane za more. zvjezdici evropskog standarda. imajući u vidu potencijalne mogućnosti razvoja sadašnjih vrijednosti destinacije i još uvijek izražen trend tražnje praktično cijele Evrope. gdje svaki proizvod predstavlja zasebni lanac vrijednosti kroz koji dolazi do razmjene vrijednosti ili iskustva za novac. 148 U skladu sa postojećim strategijama turizma (Strategija razvoja turizma do 2010. teme posebnog interesovanja . pred kojima. kao i da nisu vođena istraživanja toga tipa. 1990. KONKURENTNOST U ODNOSU NA TRŽIŠTA SA SLIČNOM PONUDOM Aspekt postizanja konkurentnosti u odnosu na slične destinacije najbolje se može posmatrati kroz benchmark analizu ključnih proizvoda. a sličnu ponudu ima više zemalja Mediterana. . prije svega. objektivno stoji rušenje i izgradnja novih kapaciteta. nije realno ulagati u trošne objekte.raznih događaja. koji će kao argument imati adekvatnu cijenu. Ovaj turistički proizvod nema sezonski karakter. Porter. Posmatraćemo proizvod koji realno može pokazati Porterov tržišni dijamant43. kao najznačajniji tržišni potencijal i u narednom periodu. oslonićemo se na bazne pokazatelje i informacije iz industrijskog intervjua vođenog za glavni turistički proizvod-kupališni turizam. Tako se kao 'nosioci kvaliteta' prepoznaju upravo novoizgrađeni objekti. Hercegovine. što bi trebalo da znači prosjek). posebno imajući u vidu period intenzivnog investiranja koji je već krenuo i koji se u skoroj budućnosti predviđa u Crnoj Gori. Realno je očekivati da će u skladu sa zahtjevima tražnje ovi kapaciteti dobijati na kvalitetu (ka 3. kad je u pitanju strategija kvaliteta. Međutim. moguće kanale prodaje i cijenu. jezera. pretežno u organizaciji turoperatora. godine). što je prihvatljivo opredjeljenje. njegov tržišni potencijal. 43 44 Porterov model dijamanta konkuretnosti. s naglaskom na ambijentalne vrijednosti i raznovrsne dodatne sadržaje. kako u Crnoj Gori ne postoji validna statistička evidencija o ovim elementima. Master plan Crne Gore tretira kupališni turizam. mora se reći da će to u početku biti kvalitet namijenjen velikim i masovnim tržištima. savremeno dizajnirani. Italije i Srbije. koja se sve više razvija. izuzev južno-evropskih zemalja za destinacijama Sredozemlja. vikend turiste iz Albanije. *KUPALIŠNI TURIZAM je bazični turistički proizvod Crne Gore (od 1980 do 44 2020). kad nađu investitora. s korišćenjem avio prevoza. i Master plan do 2020. Ovi kapaciteti imaće ulogu kreatora nove prepoznatljivosti turizma Crne Gore.

obrada Ministarstvo mora. tu je Hrvatska u prednosti. Struktura tražnje iz zapadne Evrope u Hrvatskoj je slična. prometa i razvitka. s obzirom na to da je za to najbolje mjerilo satisfakcija potrošača.4% : 81. razvojne pozicije i kvaliteta prirodnog potencijala kao baze ovog turističkog proizvoda. 2006. Međutim. . Internet stranica od jan. godini po ostvarenom broju turističkih noćenja Italija ne ulazi čak u prvih deset zemalja. Hrvatska je u prednosti jer je bliža emitivnim tržištima zapadne i sjeverne Evrope i nalazi se na kopnenom putu prema Crnoj Gori. obrada Ministarstvo mora. to su osnovni kapaciteti realno u prednosti u toj zemlji.5%.6%)49. Kada govorimo o kvalitetu samog proizvoda. 2006.5% : 74. MONSTAT.48 i nominalno je povoljniji od hrvatskih (18. ali s obzirom na to da Hrvatska raspolaže sa više od 14 puta većim ukupnim kapacitetima. (posebno značajno za segment porodica sa djecom). Kad su u pitanju smještajni kapaciteti. Sa aspekta tržišta tražnje. 1987. i to u individualnom aranžmanu). kad je Crna Gora u pitanju. 2006. koje je na nivou Montenegroturista. 48 MONSTAT. sljedeći su Slovenci i Austrijanci. pa zatim Češka Republika.Uporedićemo šanse kupališnog turizma Crne Gore sa Hrvatskom. tu je samo u blagoj prednosti za zemlje srednje Evrope. jer je ranije ušla u proces privatizacije.270 kreveta46 u svim vidovima smještaja. koji različito reaguju po različitim elementima turističkog proizvoda. Stepen korišćenja osnovnih 45 46 Državni zavod za statistiku.47 Odnos osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori je 25. Međutim. godine na ljestvici inostrane tražnje zauzimalo 3. prometa i razvitka. kad su u pitanju tržišta srednje i istočne Evrope. vrlo je teško dati generalnu ocjenu. 2006. 47 Državni zavod za statistiku. posebno u zavisnosti sa kojeg tržišta dolaze. mjesto (s obzirom na to da su Italijani poznati kao turisti koji su pretežno zainteresovani za kupališni turizam i kocku. nekada najvećeg preduzeća u turizmu. prednjače Njemci i Italijani. te je više hotela restaurirano i promijenilo vlasništvo. koja se može smatrati direktnim konkurentom i sa aspekta tržišta. Industrijski intervjui pokazuju da je po osnovnom resursu kupališnog turizma kvalitet plaža. Dok Crna Gora raspolaže sa 120. Internet stranica od jan. a brojni su i novoizgrađeni. turizma. jer se posljednjih godina pojavilo 'cvjetanje mora' s velikim brojem meduza u sjevernom Jadranu. Crna Gora u prednosti zbog većeg broja pjeskovitih i obrađenihšljunkovitih plaža. 49 Državni zavod za statistiku. turizma. Hrvatska broji 850. kao i da je rad morskih struja na jugu povoljniji. 2006. u 2006. kao i bistrine i kvaliteta morske vode.000.45 Ono što bi sa stanovišta turizma Crne Gore bilo zanimljivo istražiti je odnos učešća italijanskog tržišta.

5% ukupnog turističkog prometa. u ljeto 2005. Portugalije.6% ukupnog turističkog prometa (Poslovanje hotelijerstva u Crnoj Gori. kako cijena treba da prati kvalitet turističkog proizvoda. 2006).8%. zbog sveukupnog okruženja. Španije. Estonije. Latvije i drugih. uzimali rent-a-car i dolazili u Crnu Goru na odmor.50 U Crnoj Gori je takođe prisutan visok stepen sezonalnosti i najveći promet se ostvari u ljetnjim mjesecima. Hrvatska je takođe u prednosti. Po mišljenju turističkih poslenika Hrvatske. 130 MONSTAT. postavlja se pitanje da li je cijena bila adekvatna vrijednosti proizvoda. međutim. a u Hrvatskoj 76. 2006. 1998. HCZ. s jedne strane. ljubaznost i spremnost na pomoć drugima. Što se imidža destinacije tiče. Tokom jula i avgusta 2006. (posebno dubrovačka regija).kapaciteta u Hrvatskoj je 10. zbog visoke sezonalnosti u periodu od 4 ljetnja mjeseca realizuje se 80% ukupnog turističkog prometa. Kad je u pitanju gostoprimstvo. 2005. stanovništvo i Crne Gore i Hrvatske posjeduje te manire. što je izraženije na sjeveru zemlje nego na primorju.51 S aspekta servisa. koji je veoma značajan za formiranje kompletnog utiska o destinaciji. (znatno više od onih u Crnoj Gori). koji su turisti mogli da dobiju za uloženi novac. znanje stranih jezika kod starije radne snage u Hrvatskoj nešto je bolje s obzirom na ranije višegodišnje iskustvo u radu sa inostranim gostima. kao i zbog mentalitetskih predrasuda Crnogoraca da nisu predodređeni na servilnost. Međutim stoji činjenica da su brojni inostrani turisti individualci iz različitih zemalja sa kojima nije uspostavljena redovna ili čarter linija sa Crnom Gorom. godine koristili dubrovački aerodrom Ćilipi. (Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj. . Međutim. zbog povoljnijih cijena. očigledno jeste. U Crnoj Gori su sa mlađom populacijom ovi problemi gotovo prevaziđeni. a hrvatsko primorje je u sezoni 2005. najvećim dijelom. kao iz Francuske. pretežno receptivnog tipa.52 Za servis na destinaciji zadužene su domaće turističke agencije. sa dominantnim prisustvom organizovanog turističkog prometa putem turoperatora. 2005). 52 U Crnoj Gori kategorija odmorišni alotmani i grupe u 2006. Međutim. godine ostvareno 69. srdačnost. može se reći da je Hrvatska u prednosti sa dugogodišnjim turističkim iskustvom. imalo veoma visoke cijene. godini činila je 79.3% na godišnjem nivou. str. Takođe. HCZ. jer je mnogo ranije preduzela niz marketinških aktivnosti na emitivnim tržištima Evrope i 50 51 Pirjavec. ove se stvari u novije vrijeme vrlo brzo uče i mijenjaju. posrednici. Što se tiče kanala prodaje. za ovu vrstu turizma oni su uglavnom istovjetni i u Crnoj Gori i Hrvatskoj.. B.

a ne o apsolutnim vrijednostima. Kad se sve navedeno uzme u obzir. odnosno 3. koji čini svega 9% ukupnih dolazaka turista.53 Ovakva situacija je rezultat razvojnog usmjerenja na primorski turizam. učešću. *Drugi proizvod. mogućnosti Crne Gore da primi turiste nisu ni izbliza iscrpljene. stoga fleksibilnija na eventualne promjene na tržištu i lakše iznalaženje alternativnih rješenja. s obzirom na to da je Hrvatska triput veća po površini. I s druge strane.stekla prilično dobru poziciju na ljestvici 'novih' poželjnih mediteranskih zemalja. u poređenju sa Hrvatskom. imajući u vidu negativnu globalnu medijsku kampanju koja je pratila nekadašnju državu Srbija i Crna Gora za vrijeme raspada bivše Jugoslavije. U ovoj analizi govorimo samo o relativnim odnosima. može se reći da je u Hrvatskoj trenutno izraženiji intenzitet turizma. S tog aspekta ima veće šanse da u kratkom periodu izgradi ono što je planirano i otkloni ono što predstavlja nedostatak. kao i dominantne sklonosti izvora turističke tražnje prema kupališnom i ljetnjem odmoru. Isto tako.6% ostvarenih noćenja. U tom smislu za malu Crnu Goru cilj treba da bude: realizovanje turističkog prometa adekvatno optimalnom angažovanju turističkih potencijala. iznenađenja i emocionalne dodatne koristi. Nadalje. stoga Crnoj Gori ne može biti cilj postizanje kvantitativnih rezultata Hrvatske. ona je u prednosti. PLANINSKI je TURIZAM. stoji ocjena da. pa tako i u kupališnom kao dominantnom. Crna Gora bi morala da obezbijedi kroz diversifikaciju turističkog proizvoda na osnovu prednosti kojima raspolaže. Kvalitet više u odnosu na turistički snažniju Hrvatsku. Ocjenjuje se da država posvećuje relativno malo pažnje značajnim potencijalima koje nosi diversifikacija i proširenje turističkog proizvoda putem pažljivog razvoja resursa 53 MONSTAT. kako sa aspekta proizvoda. Crna Gora je mnogo manja. Za to je neophodno ispuniti pretpostavke navedene u analizama tržišnih potencijala Crne Gore u IV dijelu u tački 1. gotovo sedam puta veća po broju stanovnika i više od četrnaest puta ima više smještajnih kapaciteta u svim vidovima smještaja. smještajnih kapaciteta i kapaciteta razvoja u turizmu generalno. 2006. . to joj pruža šansu i za lakše održavanje 'zdrave kondicije' novoizgrađenih objekata i lakše dodavanje vrijednosti na bazične standarde u vidu neobičnih iskustava. zatim ratnog i poratnog stanja. karakterističan za sjeverni dio Crne Gore. Takođe. uz ostvarenje održivog razvoja. tako i tržišta. Stoga se može ocijeniti da u kupališnom turizmu postoje realne šanse Crne Gore da se ostvari konkurentna prednost u odnosu na Hrvatsko primorje.

investicije u turizam u unutrašnjosti zasad su uglavnom ograničene na nekoliko malih pilot-projekata koje finansiraju donatori. Austrijska kancelarija za tehničku saradnju.55 moglo bi se zaključiti da crnogorskim planinskim centrima postoji potencijalno jaka konkurencija od strane četiri inostrana centra: Jahorine u BIH. posebno Velike Britanije. za očekivanje je da će ovaj centar u buduće biti interesantan i za ovo tržište. Planinski turizam u Crnoj Gori može računati na domaću tražnju i tražnju iz dijela bivših jugoslovenskih republika (Srbije. koju je potrebno izvršiti u što kraćem roku. Zatim.u unutrašnjosti zemlje. treba očekivati i turiste iz zapadnoevropskih zemalja. Međunarodni Institut za turizam Slovenije. djelimično opredjeljivati i budući vlasnici planinskih centara. Prema navedenoj studiji. 55 Uključujući 'Strateški okvir za razvoj održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore. Sa aspekta raspoložiih prirodnih resursa. 2005. Postoji nekoliko inicijativa za pripremu strategije razvoja održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu zemlje. interesovanje za izgradnju ekskluzivnog planinskog resorta pokazuje i Aman. 104 . ukoliko se obezbijede visokokvalitetni turistički kapaciteti i usluga. strateški okvir za održivi razvoj turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore još uvijek nema urađenu analizu ekonomskog uticaja. BIH i Kosova). najveću konkurenciju predstavlja Kopaonik. Kopaonika i Zlatibora u Srbiji i Brezovice na Kosovu. Što se tiče ostalih inostranih tržišta. Izuzev investicija u Kolašinu. u prvo vrijeme. uživanje u adrenalinskim sportskim aktivnostima i gostoprimstvu stanovništva sa bogatom tradicijom. mišljenja smo da će tražnju. Slovenije. Regionalni plan za planinske regione. Akcenat bi trebalo staviti na unapređenje turističke ponude i oživljavanje zimskog turizma. potrebno je razviti konkretne planove. kancelarije UNDP-a. otkrivanje autentičnih i iznenađujućih prirodnih ljepota. Kako u kapitalu planinskog centra u Kolašinu učešće ima i ruski kapital. sa aspekta razvijenosti. Naime. uz posvećivanje dužne pažnje ekološkoj održivosti i ekspanziji ekonomskih šansi za lokalne zajednice. Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. str. kao i dijela Makedonije. Inostrani gosti bili bi upućeni na aerodrom u Podgorici. Strategija za razvoj Bjelasice. istorijom i kulturom. programe i stimulanse i implementirati ih kako bi se privukle investicije i ostvario razvoj neprimorskog turizma. trenutno. radi povezivanja sa svojim budućim luksuznim kapacitetima u zoni Svetog Stefana. lanac vrijednosti planinskog turizma Crne Gore mogao bi turistima da ponudi zdravlje i dobro raspoloženje. Ipak. ono što čini konkurentsku prednost planinskog turizma Crne Gore je: • 54 velika koncentracija visokih planina na malom prostoru.54 Međutim. Takođe. Prema studiji Međunarodnog instituta za turizam Slovenije. posebno u konceptu spajanja odmora more-planina. Francuske i Holandije.

blizina mediteranskog mora. 1990. PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI Nesporni su potencijali za razvoj turizma Crne Gore su očuvane prirodne i kulturne vrijednosti četiri nacionalna parka. kako kaže Milisavljević 56. Takođe. bogata vegetacija na velikoj nadmorskoj visini. Imajući u vidu ozbiljnu konkurenciju u bližem okruženju. posebno rijeke Tare i jedine prašume u Evropi. mislimo da se ne treba zanositi idejama o mogućnosti pariranja zimskim centrima u Alpima. potencijalnu tražnju i prednosti koje nudi ovaj turistički proizvod. Cetinje.. on predlaže stvaranje koalicija ili alijansi između preduzeća iz različitih zemalja. Erozija konkurentske prednosti bitna je karakteristika savremenog svjetskog tržišta. Biogradske gore sa jezerom. za koje se slobodno može reći da je njihova valorizacija tek u naznakama.. mislimo da planinski turizam Crne Gore svoje mjesto na tržištu treba da traži stvarajući jedinstvenu dodatnu vrijednost izraženu kroz autentičnost nacionalnih parkova. na modelu turističke privrede Crne Gore. nego i održati trajnu konkurentsku prednost. kao Stari Bar. Tu su i stari gradovi na primorju. Ne samo cijena i kvalitet već i neke bitne tehnološke inovacije konkurenti brzo imitiraju. gotovo ne koriste u turističke svrhe. govoriti u sljedećoj tački.• • • • brzina prelaza iz dolina u planinske vrhove. M. kulturnoistorijsko središte rezidencionog karaktera. Kao način jačanja konkurentske pozicije.. predstavljaju neprocjenivo kulturno 56 57 Milisavljević. već da fokus treba staviti na postojeće 'niše'. 219 Porter. 2004. O tome ćemo. dok Porter 57 sugeriše svojoj poznati model klastera u okviru konkurentne nacionalne privrede upravo radi jačanja pozicija prema konkurenciji druge nacionalne privrede. Trend ka ekoturizmu pruža odlično tržište za plasman individualnog doživljaja svakog posjetioca. i veliki broj spomenika i sakralnih objekata iz tri kulture. treba imati u vidu. slovenske. nudeći tržištu sopstvene specifične vrijednosti. dok se brojna stara jezgra. među kojima se izdvajaju Kotor i Perast. M. kao i u autohtonoj kulturi i gastronomskoj ponudi ovoga kraja. str. venecijanske i islamske. Pri tom. str. 149 . da je u savremenoj privredi teško ne samo stvoriti. atraktivnost u svim godišnjim dobima. tako da je sve manje strategijskih pozicija koje se lako brane od agresivnih konkurenata.

Značajan kadrovski potencijal za razvoj turizma su mladi kadrovi školovani u inostranstvu. zatim DEG-ov tim. Ono što je važno da bi turizam postao 'narodni pokret'. djelimično zbog toga što dolazi iz Njemačke. Po njima Crna Gora ima prihvatljiv kvalitet prirodnih i kulturnih atrakcija. tematskih parkova. manifestacija. osjeća se i potreba za većim brojem kadrova u novim zanimanjima u turizmu. postepeni ulazak u međunarodne organizacije relaksirao je dugogodišnju napetu političku situaciju. Strateški okvir za razvoj održivog turizma Crne Gore. tačka 1) LJUDSKI RESURSI Ljudski resursi Crne Gore predstavljaju značajni potencijal za razvoj turizma. Njihov značaj ne ogleda se samo u stečenim inovativnim znanjima. kao animacije. 42 . sadašnja situacija odražava nedostatak internacionalno kvalifikovanih hotelskih i turističkih menadžera i drugih ključnih zanimanja. Takođe.58 IZRAŽENA VOLJA KA PROSPERITETU Rješenje državnog statusa. uglavnom na primorju. te su stoga za-sad skromni rezultati kad je u pitanju kontinentalni dio zemlje. zabave. od kojih se očekuje da će se vratiti ako se steknu navedeni razvojni uslovi. već i u razumijevanju kultura i mjerila vrijednosti razvijenih društava. Njihova dosadašnja aktivnost bila je usmjerena na mala i srednja preduzeća. Od međunarodnih organizacija najpoznatija je GTZ. ali i na neka u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore. veoma respektabilne zemlje sa aspekta donacija. koji je pripremio Master plan – Strategiju razvoja turizma do 2020. ali i trenutno skromne mogućnosti ljudskih resursa koji bi trebalo da 'dodaju vrijednost tim atrakcijama. str. Prenošenje kapitala turističkih preduzeća na društvene fondove. Međutim. godine. Pokretanje investicionog ciklusa u turizmu znatno je uticalo na povećanje informisanosti stanovništva o turizmu kao izvoru blagostanja. (O prirodnim i kulturnim vrijednostima vidjeti više u dijelu IV. što je uslovilo i stvaranje većinski pozitivnog stava.nasljeđe i inspiraciju za razvoj raznovrsnih turističkih i kulturnih manifestacija koje u osnovi nose ambijentalne vrijednosti originalnog prostora. ali i investitore u smislu nastajanja uslova za stabilizaciju i sigurnost ulaganja. radi usmjeravanja inostranog kapitala prema turističkoj privredi. 58 UNDP. je kreiranje pozitivnog odnosa stanovništva prema turizmu kao privrednoj grani. U tom pravcu idu i projekti međunarodnih organizacija na podizanju kapaciteta zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u turizmu.

s izraženim ambijentalnim vrijednostima toga kraja i 'wellness' sadržajima Hotel Bianca (sa 5 zvjezdica). postajući tako delimični ili vlasnici u cijelosti. Kvalitativno se predviđa prosječan standard od 3 do 4 zvjezdice. cijene zemljišta i nekretnina vrtoglavo su porasle u zadnjih nekoliko mjeseci. Stočarstvo je takođe u novije vrijeme počelo da se zanavlja i razvija korišćenjem moderne tehnologije. kuća. . Ulaže se i u druge prateće sadržaje. Mariot i drugih. Poljoprivreda. Na sjeveru Crne Gore. 2006. Takođe. a crnogorski pršut je odavno postao brend i nezamjenljivi dio ponude na trpezi 59 MIPA. moderno renoviran. proizvodnja hrane na ekološki zdravim osnovama u zaleđu primorskih gradova znatno bi doprinijela obezbjeđenju svježe. kao što su brojni ugostiteljski objekti. moteli. poznatih svjetskih kompanija iz oblasti komunikacija ( kao što je njemački T-com. Interesovanje velikih hotelskih lanaca. otvoren 2006.Premijer. u Kolašinu. godine pušten je u rad privatizovan. Takođe. To je stavilo u red zemalja najintenzivnijeg investiranja u Evropi. tako da se razvijaju brendovi mlijeka i mliječnih prerađevina domaćih proizvođača. godine) snažno je pokrenuo zamajac investicija. što bi Crnu Goru učinilo konkurentnom na tržištu. kompanija za osiguranje.59 Kao rezultat naglog porasta tražnje. veoma je izražen promet privatnih nekretnina. stanova i zemljišta za gradnju sa strancima. Oblast svih vrsta usluga predstavlja značajan potencijal kao nadopuna servisa na destinaciji. KOMPLEMENTARNE DJELATNOSTI Crna Gora ima veliki potencijal i u komplementarnim djelatnostima. godine u Podgorici). 2006. za ulaganja u oblast turizma veoma je značajno. manji porodični hoteli i sl. sa aspekta investitora. što bi činilo 35% ukupnih kapaciteta.000. domaća finansijski sposobna preduzeća. Postoji veoma dobro razrađena tehnologija sušenja mesa.takođe je ubrzalo ovaj proces. kao Hilton. 2005. godine trebalo da dostignu cifru od 100. a za očekivanje je da će se trend nastaviti dok to tržište bude dozvoljavalo. Dolazak inostranih banaka. ulažu u oblast hotelijerstva kroz proces transformacije preduzeća. U ekonomski iscrpljenoj zemlji sama spoznaja mogućnosti da se kvalitetnije živi dovela je do formiranja znatno povoljnijih cijena zemljišta i nekretnina u odnosu na konkurentne zemlje. Master plan predviđa da bi osnovni kapaciteti do 2020. domaće hrane po konkurentnim cijenama. Agencija za promociju investicija Crne Gore. Prisutni su i oblici franšizinga u hotelijerstvu (primjer je Best Western . diskoteke. plažni objekti.

a novčana sredstva prikupljena na ovaj način trebalo bi da se ulože u razvoj infrastrukture. godine. godine. te se stoga mora obezbijediti stalni monitoring razvoja kako ne bi došlo do društvene i ekološke štete. rast turizma ne smije ići na štetu kvaliteta života i životne sredine. MJERE DRŽAVNE POLITIKE Mjere državne politike takođe predstavljaju bitnu kariku u realizaciji turističkog lanca vrijednosti. U planu je da se ova stopa dalje smanjuje: na 12%. godine uvedena je jedinstvena stopa poreza na dohodak fizičkih lica od 15%. zatim piva poznatog brenda 'Nikšičko pivo'. Iako je osnovna bankarska stopa 9%. godine. što je jedan od najvažnijih uslova za osiguranje koncepta održivosti turizma na duži rok. Sve ovo predstavlja značajan potencijal za intenzivniji razvoj turizma. a po malim proizvodnjama u primorju se proizvodi veoma kvalitetno maslinovo ulje. što je najniža stopa u regionu. smanjena je 2006. U januaru 2007. Maslinarstvu se u posljednjoj dekadi posvećuje velika pažnja. . Crna Gora ima odličnu vinovu lozu za proizvodnju vina od autohtonih sorti vranca i krtošije. Dva nova poreza koja su u planu treba da pomognu rješavanju određenih izazova u turizmu. 2009.svakog ugostiteljskog objekta zajedno sa poznatim njeguškim sirom. po saznanju da ne doprinosi konkurentnosti i da. posebno sa aspekta stvaranja okruženja pogodnog za poslovanje. U Crnoj Gori odavno postoji saglasnost da su priroda. u stvari. PDV sada iznosi samo 7% za sektor putovanja i turizma: stopa od 17% PDVa na cijene hotelskih usluga. krediti za razvoj turizma su dostupni po stopi od 6 do 7%. godine. pogotovo na putevima na primorju. trenutno su u toku. Među mjerama 'pametnog' oporezivanja nalazi se i snižavanje stope na dobit pravnih lica na 9%. Sprovođenje određenih mjera koje treba da eliminišu nekoherentnost u planiranju. i na 9% 2012. nesigurnost u vezi sa vlasništvom nad zemljom i propisima o zakupu zemljišta. odgovarajuće bankarske i finansijske usluge. koja je uvedena 2003. Međutim. relaksirajuće oporezivanje. velike rezerve vode za piće i mineralne vode. što je pad sa 12% od prije par godina. Razmatra se uvođenje ekološkog poreza na puteve u ljetnjem špicu sezone da bi se smanjio saobraćaj. Porez na sekundarne stambene jedinice u Crnoj Gori se vidi kao način povraćaja dijela prihoda koji se gube na sivom tržištu usljed neplaćanja boravišne takse. smanjuje učinak. zaštićenog geografskog porijekla. Mediteranska klima omogućava uzgajanje agruma i južnog voća duž čitavog primorja. kultura i ljudi osnovni faktori očuvanja vrijednosti.

a uz to se radi o malom tržištu. 2007. Tako su Crna Gora i Srbija rangirane daleko lošije od Slovenije (33) i Hrvatske (51). 'top down' 60 61 Blanke. u današnje vrijeme globalizacije. Kako je u Crnoj Gori problem nezaposlenosti još uvijek jedan od osnovnih ekonomskih problema. kao što smo ranije rekli. realno je da bi klasterizaciju trebalo provesti prije u ovoj nego u nekoj drugoj grani. sljedeće je: • • • • • • Privatizacijom je došlo do gubitka velikih preduzeća. sa posebno izraženim regionalnim razlikama jug-sjever. str. kao i njihovu socijalnu odgovornost.1.. mjestu. 2007. Formiranje novih klastera na području Crne Gore Osnovni razlog zbog kojeg bi Crna Gora trebalo da se odluči za primjenu modela klastera je niska konkurentnost sadašnje ekonomije. str. vidjeli smo u II dijelu. Najčešće su u primjeni. Ono što bi se ekonomskoj vlasti u Crnoj Gori moglo sugerisati i ujedno dati kao odgovor na pitanje. Koncept regionalnih klastera. to su. Još uvijek su nerestrukturirana državna preduzeća. Prema Studiji o konkurentnosti60 Svjetskog ekonomskog foruma. Izvozne stope su niske. 17 WTTC. Ovi upozoravajući podaci dodatno traže ispitivanje fenomena konkurentnosti kod nas. a ujedno i osnovna privredna grana razvoja u Crnoj Gori sa prognoziranim učešćem od 20. Iskustva zemalja iz okruženja. J. zašto klasteri u Crnoj Gori. od velikog je značaja za razvoj konkurentnosti i smanjenja nezaposlenosti. a stepen povjerenja između privatnog i javnog sektora nizak. Odsustvo velikih 'greenfield' investicija je vidno. s obzirom na to da je rast konkurentnosti pretpostavka ukupnog privrednog razvoja i zapošljavanja. Chiesa. World Economic Forum. 8 . među 125 zemalja Crna Gora se 2006. kao i njihova socijalna kohezija. jer se odnosi na period zajedničke države) nalazila na 87.. jača povjerenje učesnika klastera. Mala i srednja preduzeća nisu spremna za borbu na globalnom tržištu. kao Hrvatske. dodatni razlozi za iniciranje klasterskog modela u turističkom regionalnom razvoju. Slovenije. Kako je turizam veoma dinamičan sektor.4. djelimično i Bosne i Hercegovine govore o tendenciji klasterizacije privrede po različitim modelima razvijenih evropskih zemalja. Konkurentnost složenih proizvoda opada. a od ex-YU republika jedino je Bosna i Hercegovina (89) zauzela lošije mjesto. T. godine (zajedno sa Srbijom. godini.7% u bruto društvenom proizvodu61 u 2007.

2005. 3. Orjena i slično. drugo.. godine. koji seosko područje Durmitora čine globalno dostupnim. Zaleđe (Durmitor. 2005. nailazi na razumijevanje među lokalnim stanovništvom posebno centralnog i sjevernog dijela zemlje. Uvidom u raspoloživa strateška dokumenta iz oblasti turizma Crne Gore. realizovao prvu fazu projekta rezervacija putem interneta. npr..). 2. izgradnje svih vidova infrastrukture. Rezime. 63 Master plan obuhvata 5 cjelina: 1. Austrijska agencija za razvoj i sl.62 vidi se da se: prvo. Ideja klasterizacije koju su u Crnu Goru softverski donijele donatorske agencije tipa UNDP. Kotor. 1996. (Lovćen i Kotor). Ovaj sajt ima 62 Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2010. Sutomore. uz podršku CHF-a i USAID-a. vezivanje dva nacionalna parka. treće. Tako je Razvojno kulturno-informacioni centar Most. privlačenja investicija. četvrto. sa definisanjem diferenciranih tematskih sadržaja koje bi oni mogli da ponude (kao kulturno blago Crne Gore. neophodno je da se o ovom pitanju postigne konsenzus na državnom nivou. . govore mnogi primjeri institucionalnog karaktera. Boka Kotorska (Herceg Novi. posebno sa aspekta mogućnosti regulisanja. 2001. splavarenje. UNDP. Cetinje sa okolinom. kao i predlaganje institucionalnih rješenja sa aspekta njihovog upravljanja. 2001. kao i pojedinačnih inicijativa preduzetnika i raznih asocijacija. i Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. str. razrađene u drugim dokumentima 64). 4. koje su. eko-ture i slično). kao i područje Prokletija. i Strateški okvir za razvoj održivog turizma u centralnoj i sjevernoj Crnoj Gori. CHF. klasterski model ne predlaže.i 'bottom-up' modeli. Budva. Iz ovoga se da zaključiti da je neophodno usaglasiti važeća strateška dokumenta kako bi mogla da budu osnov za buduću identifikaciju oblasti klastera. kruzing. organizovanja. ali bez obzira na to koji je od ovih sistema bazni..19 64 Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. Da inicijative za stvaranje konkurentnijeg i inovativnijeg poslovnog okruženja u turizmu i privredi Crne Gore postoje. da su u nekim dokumentima pojedina područja povezana u neprirodne i poslovno nerealne cijeline sa aspekta njihovog mogućeg koherentnog upošljavanja kroz regionalne operativne planove (npr. 5. da se neke oblasti uopšte ne obuhvataju (kao što se u Master planu ne pominje oblast Bjelasice sa NP Biogradska gora. NP Durmitor i NP Skadarsko jezero u jednu cijelinu u Master planu63 i sl. da ova dokumenta nemaju konsenzus o pitanju definisanja oblasnih područja. Stjenovita obala (Tivat. godine. Ulcinj sa Velikom plažom i Valdanosom. 2004. Tara/Morača. Bar). kao i niza drugih stimulacija za podsticanje regionalnog razvoja. Master plan Crne Gore do 2020. Skadarsko jezero). Sljedeća faza trebalo bi da bude donošenje odluke o identifikaciji potencijalnih klastera. koje u njima jednostavno prepoznaje razvojnu šansu. Perast). davanja benefita kroz razne mjere kreditne i fiskalne politike na lokalnom i nacionalnom nivou.

opreme. hotela i seoskih domaćinstva sa područja opština Žabljak. Naime. godine završeni pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji.ambiciju da u okviru jednog portala objedini ponudu privatnih pansiona. obnovu stočnog fonda i proizvodnju ekološki zdrave hrane. kao i obezbijediti isto i na lokalnom nivou koordinacijom aktivnosti državnih i opštinskih organa. fondova i Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća. kao i u prezentacionoj ulozi Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i Turističke organizacije. Prvi zajednički nastup ovakve vrste kreirao bi svijest o sopstvenim potencijalima jer bi. što bi mogao da bude zametak ideje o partnerskom organizovanju i nastupu. dalje. vremenskoj prognozi. . Oni. u donošenju i implementaciji zakonske regulative koju nalažu evropske institucije. uvođenje novih tehnologija. Program sa CIM-om (Centrom za međunarodnu migraciju i razvoj). godinu. uslugama. Šavnik i Plužine. date u njihovom posljednjem kvartalnom izvještaju za 2006. bez dubljeg zalaženja u postavke strategijskog razvoja i iznalaženje strateških partnera za ovakave projekte. Predlaže se i formiranje udruženja izvoznika. S obzirom na to da su decembra 2006. pored 'online' rezervacija smještaja.65 a tiču se ocjena dosadašnjih ulaganja i preporuka za budućnost. analitičari iz monetarne vlasti ocjenjuju da je cilj dosadašnjih stranih investicija. može se reći da se ona uglavnom sastoji u prihvatanju donatorskih programa66 i pomoći u realizaciji namjenskih investicija preko odgovarajućih preduzeća. kad je u pitanju podrška centralne vlasti. 'mailing' listu i slično. smatraju da treba unaprijediti postinvesticione usluge radi podrške stranim investitorima. Projekat pružanja kreditne linije Agencije za MSP (u oblasti mesne industrije. turizma i prerade drveta). a ne stvaranje izvoznog proizvoda za Crnu Goru. ovaj web pružao i informacije o destinacijama. To bi supstituisalo uvoz i povećalo izvoz. bila kupovina tržišta. povećanje produktivnosti i rješavanje problema nedostatka kvalitetnih menadžera u izvoznim sektorima. Programi sa GTZ (Njemačko društvo za tehničku pomoć). preporučuje se da država podstiče razvoj poljoprivrede kroz dugoročne kredite sa kamatnom stopom povoljnijom od tržišne za nabavku mehanizacije. koje bi obezbijedilo zajednički nastup na stranim tržištima. stimulisati ih na nova ulaganja i proširenje poslovne aktivnosti. smatraju u CBCG. godine Program NTO sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (TAM). izgradnju infrastrukturnih objekata. Pored toga. Na fonu podrške klasterskog razvoja su i preporuke Centralne banke Crne Gore. u stvari. koji bi trebalo da bude parafiran kad crnogorska vlada ispuni preuzete obaveze u 65 66 Izvještaj CBCG za zadnji kvartal 2006. Međutim. Dio novca dobijenog prilivom stranog kapitala od privatizacije i direktnih investicija trebalo bi usmjeriti za dalju izgradnju infrastrukture.

mobilišu oko jedinstvenih ciljeva i interesa sa širom zajednicom. u iniciranju ideje klastera u turizmu Crne Gore neophodno je povesti računa i o sljedećem: Umjesto ubrzanog razvoja. . To znači da. kreatorima glavnih turističkih usluga. koja uključuje obrazovne institucije. Konačno. ne bi smjela da dozvoli takvu grešku. prema konceptu održivosti. akcenat treba staviti na održivi razvoj. Iskustva mnogih zemalja koje su koristile strategije ubrzanog razvoja već srednjoročno su se pokazala lošim rješenjima (Španija. unutar klastera. Treba imati u vidu da očuvanje atrakcija ili bogatstava određene destinacije zavisi od obima koristi koje činioci uključeni u turizam imaju od očuvanja tih bogatstava.Činjenica da država ima uticaja na privrednu strukturu u procesu privatizacije. istraživače konsultante.kulturološke i ekološke prirode. razvojem troše. npr. jer se resursi. direktne koristi treba da imaju i turistički preduzetnici. kao i svake druge. lokalnu i centralnu vlast. po završetku tog procesa ne obavezuje je na razvoj dalje konkurentnosti. posebno prirodni. konkurentnih i . buduće DMO-e (organizacije za destinacijski menadžment). razvojnim institucijama na destinaciji. sa aspekta svoje veličine. barem ne na teritoriji koja tek treba da doživi ekonomski i turistički prosperitet.Kako se organizatori putovanja prepoznaju kao ključni faktori u repozicioniranju crnogorskog turizma na evropsko tržište. krhosti resursa i zavisnosti ekosistema. motiv učesnika u klasterskoj zajednici je da svaki od njih osjeti prije svega ekonomske benefite. mislimo da će u kratkom protoku vremena dalji razvoj a i preuzete obaveze prema EU nametati rješenja vezano za regionalni razvoj. radi zajedničkog angažovanja na kreiranju inovativnih. socijalno. Kipar). najčešće kao 'klaster-lideri'. principalima. postizanje konkurentnosti zavisi od artikulisanih potreba preduzetnika da se. Pored navedenih faktora. nužno je uključiti i turoperatore kroz partnerske odnose sa lokalnom vlašću. već se ta odgovornost transferiše na privatne aktere na samoj destinaciji. zajednica u širem smislu i potencijalni posjetioci. kao i sa 'incoming agentima'. Crna Gora. Turska. Stoga. .oblastima carina i konkurencije.

Sjeverni region bio bi sa tri klastera: Ovakvu geografsku organizovanost treba shvatiti kao okvirnu. koristeći 'cross selling' tehniku ( klaster može da pređe granice. koristeći racionalna uporišta za potencijalni turistički razvoj pojedinih oblasti. klaster Budve. S obzirom na još uvijek nizak stepen ekonomskog razvoja. Istražujući ovu oblast. obuhvatao bi tri klastera: • • • klaster Boke Kotorske. .- izvozno orijentisanih programa. nisku tehnološku opremljenost i neadekvatno menadžersko obrazovanje. došli smo do zaključka da model klastera pruža višestruke razvojne mogućnosti sa ekonomskog stanovišta. npr. Zanemarujući postojeće administrativno-upravne granice. aspekta formiranja civilnog društva i održivog razvoja. Primorski region. što je veoma značajno za buduću diferenciranost pojedinih oblasti koje su sada potpuno nepoznate. ustanovi Nacionalni park Prokletije. slobodni smo predložiti moguću strukturu turističke klasterizacije Crne Gore u okviru tri šira regiona: primorskog. Podgorica sa NP Skadarsko jezero. posebno u razvojnoj fazi. Centralni region bi se sastojao od dva klastera: • • • • • Cetinje sa NP Lovćen. Prokletije sa Turjakom i Plavskim jezerom i budućim NP Prokletije67. tu ulogu moraju da preuzmu lokalne i državne vlasti kao katalizatori razvoja i svojevrsni preduzetnici u inicijalnoj fazi. vidjeti u WTTC za 2007. Klasterski model može biti od posebne koristi za pozicioniranje regionalnih i tematskih brendova u Crnoj Gori. centralnog i sjevernog. oblasti. uz mogućnost organizovanja tematskih klastera. klaster Bara i Ulcinja. te stoga smatramo da bi njihovo organizovanje u Crnoj Gori bio razuman potez. 67 U planu je da se u drugoj polovini 2007.. država). Klasterski razvoj podrazumijeva visoko izraženu potrebu za investiranjem. Kolašin sa NP Biogradska Gora . NTO ima zadatak da se bavi pozicioniranjem i brendiranjem Crne Gore kao turističke destinacije. Žabljak sa NP Durmitor.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->