Professional Documents
Culture Documents
Zakon je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO
PROPISIVANJE PREKRAJA
lan 4 Prekraji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekraji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlaeni za donoenje propisa o prekrajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadlenosti propisivati samo kazne i zatitne mjere koje predvia ovaj zakon i u granicama koje su njime odreene.
PREKRAJNE SANKCIJE
lan 7
Odgovornost za prekraje
lan 12 Za prekraj odgovara uinilac koji je uraunljiv i koji je prekraj izvrio sa umiljajem ili iz nehata. Uinilac e odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uraunljivosti, umiljaja i nehata u prekrajnom postupku odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.
Stvarna zabluda
lan 13 Nije odgovoran za prekraj uinilac koji je prekraj izvrio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
Pravna zabluda
lan 14 Uinilac prekraja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.
Pokuaj prekraja
lan 15 Za pokuaj prekraja uinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predvieno.
Ako u propisu kojim je predvien prekraj nije drukije odreeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kaznie se za prekraj ako je prekraj izvren na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavnitvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).
Saizvrilatvo
lan 22 U odnosu na odgovornost i kanjavanje saizvrilaca, shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Krivinog zakona SRJ.
Kazna zatvora
lan 25 Kazna zatvora moe se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne moe se propisati u trajanju kraem od tri ni duem od 60 dana. Kazna zatvora moe se propisati samo za one prekraje ijim bi izvrenjem mogla nastati opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se tee naruio javni red i mir. Kazna zatvora izrie se na pune dane. Kazna zatvora ne moe se izrei trudnoj eni posle navrena tri mjeseca trudnoe, ni majci dok dijete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja.
Novana kazna
lan 26 Novana kazna moe se propisati u rasponu ili u odreenom iznosu. Zakonom se moe propisati novana kazna: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novana kazna moe se propisati: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne etvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.
2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Propisom o prekraju moe se za lake prekraje predvidjeti novana kazna u odreenom iznosu i ovlastiti slubeno lice da je naplauje na licu mjesta. Novana kazna koja se naplauje na licu mjesta moe se propisati za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa, a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekrajem pribavilo imovinsku korist koja je vea od propisane maksimalne novane kazne ili od propisanog iznosa novane kazne, izrei e se novana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. lan 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekrajem uinio tetu ili nije izvrio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novane kazne moe se propisati do desetostrukog iznosa uinjene tete, neizvrene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. lan 28 Rjeenjem o prekraju odreuje se rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od tri dana ni dui od 15 dana po pravosnanosti rjeenja. U opravdanim sluajevima na zahtjev stranke rjeenjem o prekraju ili posebnim rjeenjem moe se dozvoliti da se izreena novana kazna plati u ratama, s tim to rok otplate ne moe biti dui od dva mjeseca. Na izreenu novanu kaznu okrivljeni e platiti kamatu od dana izvrnosti rjeenja do dana plaanja po eskontnoj stopi koju utvruje Narodna banka Jugoslavije uveanoj za 20%. + Vidi: l. 2. Zakona - 48/99-1.
Ublaavanje kazne
lan 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekraj nije tee prirode, a uz to postoje olakavajue okolnosti koje ukazuju da e se i sa blaom kaznom postii svrha kanjavanja, propisana kazna moe se ublaiti na jedan od sljedeih naina: 1) izrei e se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne; 2) umjesto propisane kazne zatvora izrei e se novana kazna;
3) umjesto propisane kazne zatvora i novane kazne izrei e se samo jedna od tih kazni.
Sticaj
lan 31 Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji izvrio vie prekraja za koje su propisane razliite vrste kazni izrei e se sve kazne, a ako su propisane kazne iste vrste prethodno e se utvrditi kazna za svaki prekraj i izrei e se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinano utvrenih kazni, s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novana kazna ne mogu prei najveu mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom.
2. OPOMENA
lan 33 Kad je za prekraj propisana novana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost uinioca, tako da se moe oekivati da ubudue nee vriti prekraje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne moe se izrei opomena. Opomena se moe izrei i ako je uinilac prije donoenja rjeenja o prekraju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio priinjenu tetu.
3. ZATITNE MJERE
lan 34 Uz kaznu za prekraje mogu se propisati sljedee zatitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vrenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno lijeenje alkoholiara i narkomana; 5) obavezno psihijatrijsko lijeenje . Zatitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zatitna mjera oduzimanja predmeta moe se propisati i odlukom. + Vidi: l. 3. Zakona - 48/99-1. lan 35 Uiniocu prekraja kome je izreena kazna, ili opomena moe se izrei jedna ili vie zatitnih mjera. Zatitna mjera moe se izrei iako kazna, ili opomena za prekraj nije izreena, samo ako je takva mogunost predviena zakonom. Ako su za vie uinjenih prekraja propisane zatitne mjere razliite vrste izrei e se sve zatitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno e se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izrei e se ukupno vrijeme trajanja zatitne mjere, koje ne moe prei najviu granicu, te zatitne mjere propisane ovim zakonom.
Zatitne mjere iz lana 34. stav 1 ta. 1, 4 i 5 ovog zakona mogu se izrei i kad nijesu propisane za prekraj. + Vidi: l. 4. Zakona - 48/99-1.
Oduzimanje predmeta
lan 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvrenje prekraja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti ako su svojina uinioca ili ako on njima raspolae. Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca ili ako on njima ne raspolae kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala ime se ne ugroava pravo treih lica na naknadu tete od uinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog lana ona se moe izrei ako okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, stepen odgovornosti, line prilike i sklonosti uinioca opravdavaju njeno izricanje. Rjeenjem o prekraju odredie se, u skladu sa posebnim propisima, da li e se oduzeti predmeti vratiti, unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekrajni postupak voen od njenih organa. Zakonom kojim se propisuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanje ove zatitne mjere. Ako je uinilac samovoljno otuio ili unitio predmete ili je na drugi nain onemoguio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog lana, u rjeenju o prekraju odredie se da plati novani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog lana oduzee se i kad se prekrajni postupak ne zavri rjeenjem kojim se okrivljeni oglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim sluajevima odreenim posebnim zakonom, o emu se donosi posebno rjeenje.
izrei ova mjera uzee se u obzir i okolnost da li je uinilac po zanimanju voza motornog vozila. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izreene mjere tee od dana upisa u dozvolu, a ako uinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.
1) disciplinske mjere (ukor i upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojaanog nadzora.
Ukor
lan 45 Ukor e se izrei maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naroito kad je prekraj izvrio iz lakomislenosti ili nepromiljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku e se ukazati na tetnost njegovog postupka.
Pojaan nadzor
lan 47 Ova mjera se moe izrei kao mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izrie se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogunosti su da takav nadzor vre. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogunosti da nad njim vri nadzor, maloljetnik e se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunosti da nad njim vri pojaan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog lana ne mogu vriti pojaan nadzor nad maloljetnikom, moe mu se izrei pojaan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Podruni organ za prekraje e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne moe biti due od jedne godine.
Dejstvo punoljetnosti
lan 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donoenja rjeenja o prekraju, podruni organ za prekraje nee izrei vaspitnu mjeru. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donoenja rjeenja o prekraju kojim je bila izreena vaspitna mjera, podruni organ za prekraje e obustaviti izvrenje te mjere.
Zatita oteenog
lan 54 Ako je oteenom u prekrajnom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izrei e se samo ukoliko ta korist prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev. Oteeni koji je u prekrajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upuen na parnicu moe traiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti tog rjeenja.
Oteeni koji u prekrajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rjeenje kojim je oduzeta imovinska korist, a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnanosti rjeenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti te odluke zatrai naknadu iz oduzete imovinske koristi.
GLAVA V ZASTARJELOST
Zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka
lan 55 Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekraj izvren. Zastarijevanje prekrajnog gonjenja ne tee za vrijeme za koje se gonjenje ne moe preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi gonjenja uinioca prekraja. Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. Zastarjelost prekrajnom gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost gonjenja.
DRUGI DIO
Pretpostavka nevinosti
lan 59 Niko ne moe biti smatran odgovornim za prekraj dok to ne bude utvreno pravosnanim rjeenjem o prekraju.
Utvrivanje istine
lan 60 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su da istinito i potpuno utvrde sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke i da sa jednakom panjom ispitaju i utvrde kako injenice koje terete okrivljenog, tako i one koje su mu od koristi. + Vidi: ta. 1. Ispravke - 29/94-415.
Ispitivanje okrivljenog
lan 64 Prije donoenja rjeenja o prekraju okrivljenom e se pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji su mu od koristi. Ako uredno pozvani okrivljeni ne doe i ne opravda izostanak ili u odreenom roku ne da pismenu odbranu, rjeenje o prekraju moe se donijeti i bez njegovog ispitivanja. + Vidi: l. 5. Zakona - 48/99-1.
Organi lokalne uprave vode prekrajni postupak za prekraje propisane odlukom skuptine jedinice lokalne samouprave, kao i za prekraje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvrava organ lokalne uprave . + Vidi: l. 7. Zakona - 48/99-1. lan 74 Prvostepeni organi, osim organa lokalne uprave, i vijee izvjetaj o svom radu podnose Vladi. lan 75 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su jedni drugima pruati pravnu pomo. Organi za voenje prekrajnog postupka duni su pruati pravnu pomo dravnim i drugim organima dostavljanjem spisa, isprava i drugih podataka, ako se time ne ometa tok prekrajnog postupka. Dravni i drugi organi, preduzea, ustanove ili druge organizacije, duni su organima za voenje prekrajnog postupka pruati pravnu pomo dostavljanjem spisa, isprava, podataka i drugih obavjetenja potrebnih za voenje prekrajnog postupka. lan 76 Sredstva i uslove za rad organa za voenje prekrajnog postupka obezbjeuje Vlada, a lokalna samouprava za organe lokalne uprave.
l. 9. Zakona - 48/99-1. lan 81 Predsjednika i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuje Vlada, uz prethodno pribavljeno miljenje ministra pravde, na osnovu javnog oglaavanja .
Ministarstvo pravde oglaava slobodna mjesta u "Slubenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Ovlaenog slubenika za voenje prekrajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starjeina organa, a u organu lokalne uprave izvrni organ. + Vidi: l. 10. Zakona - 48/99-1. lan 81a Pri utvrivanju miljenja, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje o kandidatima od podrunog organa u koji se vri imenovanje i Vijea. Pri utvrivanju miljenja za predsjednika i sudije Vijea, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje od Vijea. + Vidi: l. 11. Zakona - 48/99-1. lan 82 Predsjednik i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijea ili podrunog organa za prekraje, bez opravdanog razloga, ne stupi na dunost u roku od 15 dana od dana obavjetenja, smatrae se da nije ni imenovan. + Vidi: l. 12. Zakona - 48/99-1. lan 83 U Vijeu i istom podrunom organu za prekraje sudije ne mogu biti lica koja su brani drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobonoj liniji drugog stepena. lan 84 Za predsjednika i sudiju podrunog organa za prekraje, kao i ovlaenog slubenika za voenje prekrajnog postupka moe biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. Za predsjednika i sudiju Vijea moe biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. ovog lana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. lan 85 Predsjednik i sudije Vijea i predsjednik i sudije podrunih organa za prekraje prije stupanja na dunost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se au da u svoju dunost vriti savjesno i estito u skladu sa ustavom i zakonom". lan 86 Predsjedniku i sudijama Vijea prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatrai, kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijea, prije isteka mandata, ministar pravde e o tome obavijestiti Vladu. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijea, prije isteka mandata, predsjednik Vijea e o tome obavijestiti Vladu. lan 87 Predsjednik i sudije Vijea mogu biti razrijeeni od dunosti prije isteka mandata: kad je pravosnano osuen za dijelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije, kada nestruno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije. Kad je predsjednik Vijea pravosnano osuen za kanjivo djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije ministar pravde e odmah podnijeti Vladi predlog za razrjeenje.
Predlog za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 2 ovog lana podnosi Vladi predsjednik Vijea. lan 88 Predlog Vladi za razrjeenje predsjednika Vijea prije isteka mandata zbog nestrunog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Predlog Vladi za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 1 ovog lana podnosi predsjednik Vijea ili ministar pravde. lan 89 Predsjednik i sudije Vijea bie udaljeni od dunosti po pravosnanosti rjeenja o sprovoenju istrage zbog djela koje ih ini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Predsjednik i sudije Vijea mogu biti udaljeni od dunosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrjeenje zbog razloga iz lana 87 stav 1 ovog zakona. Odluku o udaljenju sudija Vijea donosi predsjednik Vijea, a Vlada o udaljenju predsjednika Vijea. lan 90 Ako predsjednik i sudije Vijea zatrae da budu razrijeeni, a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, smatrae se da im je istekom tog roka prestala funkcija. lan 91 Na prestanak funkcije, razrjeenje i udaljenje od dunosti predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea. U odnosu na postupak razrjeenja i udaljenja od dunosti ovlaenog slubenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea i odluku o tome donosi starjeina organa, a u lokalnoj upravi izvrni organ. lan 92 Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ, po svom pristanku, najdue do est mjeseci u toku jedne godine. Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ bez pristanka najdue dva mjeseca u toku jedne godine. Privremeno upuivanje na rad u drugi podruni organ za prekraje vri se samo ako zbog sprijeenosti, izuzea, odsutnosti sudije ili drugih vanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vrenje poslova u tom podrunom organu. + Vidi: ta. 2. Ispravke - 29/94-415. lan 93 Rjeenje o privremenom upuivanju na rad u drugi podruni organ za prekraje donosi predsjednik Vijea. Sudija koji je privremeno upuen na rad u drugi podruni organ za prekraje ima pravo na platu i druga primanja.
Opti akt o sistematizaciji u Vijeu i podrunim organima za prekraje donosi predsjednik, uz saglasnost nadlenog radnog tijela Vlade.
Ustupanje predmeta
lan 101
Mjesno nadlean prvostepeni organ moe predmet ustupiti drugom nadlenom prvostepenom organu na ijem podruju uinilac prekraja ima prebivalite ili boravite, ili na ijem se podruju nalazi sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, ako je oigledno da e se time bre i ekonominije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekraj odreen vai i na tom podruju. Prije ustupanja predmeta mjesno nadleni prvostepeni organ sasluae svjedoke i izvesti druge dokaze predloene u zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka, a po potrebi i druge dokaze, ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom podruju. + Vidi: l. 13. Zakona - 48/99-1.
Izuzee
lan 105 Sudija, ovlaeni slubenik ili drugo lice koje uestvuje u prekrajnom postupku izuzee se po slubenoj dunosti ili na zahtjev okrivljenog ili oteenog kad postoji neki od osnova za izuzee. U odnosu na izuzee i druga pitanja u vezi sa tim, shodno se primjenjuju odredbe o izuzeu Zakona o krivinom postupku.
Odredbe o braniocu iz Zakona o krivinom postupku shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. lan 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekrajnom postupku uestvuje njegov predstavnik, koji je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzeti sam okrivljeni. lan 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne moe biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekraj niti lice koje se u istoj stvari sasluava kao svjedok. lan 109 Oteeni u smislu ovog zakona je lice ije je lino ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno prekrajem. Oteeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomonika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; 2) podnosi dokaze, stavlja predloge i istie imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili vraanje stvari; 3) izjavljuje albu na rjeenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka.
Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saoptena dostavie se prepis rjeenja ako to ona zahtijevaju. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rjeenja pouie se o pravu na albu i o roku za albu. Pismeni otpravak rjeenja u sluaju iz stava 4 ovog lana izradie se u roku od tri dana od dana usmenog saoptenja, a odmah, ako se odreuje izvrenje rjeenja o prekraju prije njegove pravosnanosti. Kad su se stranke odrekle prava na albu prepis rjeenja o prekraju ne mora imati obrazloenje . + Vidi: l. 14. Zakona - 48/99-1.
Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekraje i uinioca, a najkasnije u roku od 60 dana.
Sadrina zahtjeva
lan 125 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se pismeno i sadri: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu; 2) naziv prvostepenog organa za prekraje kome se podnosi zahtjev; 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja, mjesto i datum roenja, zanimanje, mjesto i adresu stanovanja i dravljanstvo, ili naziv i sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu; 4) injenini opis radnje iz koje proizlazi pravno obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to tanije odredi; 5) propis o prekraju koji treba primijeniti; 6) predlog o dokazima koje treba izvesti, uz oznaenje imena i prezimena i adrese svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz; 7) potpis i peat podnosioca zahtjeva. Kad zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi fiziko lice, zahtjev ne mora sadrati propis o prekraju koji treba primijeniti. U svojstvu oteenog fiziko lice moe podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i usmeno na zapisnik.
Neuredan zahtjev
lan 126 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. Ako zahtjev ne sadri sve podatke iz lana 125 ovog zakona, ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka, zatraie se od podnosioca zahtjeva da ga u odreenom roku dopuni, ili dostavi ostale primjerke. U sluaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrae se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev e se odbaciti. Rok iz stava 2 ovog lana ne moe biti dui od osam dana. + Vidi: l. 15. Zakona - 48/99-1.
Odbacivanje zahtjeva
lan 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka, zahtjev e se rjeenjem odbaciti. Ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka:
1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekraj; 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) kad postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost za prekraj; 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekrajnog postupka; 5) kad je zahtjev podnijelo neovlaeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Rjeenje iz stava 1 ovog lana dostavie se podnosiocu zahtjeva, a oteeni e se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.
Vidi:
l. 17. Zakona - 48/99-1. lan 129 Na prekrajni postupak organa za prekraje primjenjuju se odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno . + Vidi: l. 18. Zakona - 48/99-1.
GLAVA XXII
RJEENJE O PREKRAJU
Donoenje rjeenja
lan 133 Prekrajni postupak se zavrava donoenjem rjeenja o prekraju. Rjeenjem o prekraju okrivljeni se ili oglaava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja.
Obustavljanje postupka
lan 135 Rjeenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijee se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlaen za njegovo podnoenje, ili da je protekao rok iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekraj; 4) da postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajnu odgovornost okrivljenog; 5) da je protiv okrivljenog, za isti prekraj, ve pravosnano okonan prekrajni postupak; 6) da je okrivljeni u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaen krivim za djelo koje ima i obeljeje prekraja; 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet; 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 9) da je nastupila zastarjelost za voenje prekrajnog postupka; 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvrio prekraj; 11) da je okrivljeni u toku postupka umro, ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji; 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Prekrajni postupak obustavie se i u drugim sluajevima odreenim ovim zakonom. lan 136 Kad se u prekrajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvrio prekraj i da je odgovoran za njegovo izvrenje, donijee se rjeenje kojim se oglaava krivim.
Sadraj albe
lan 149 alba treba da sadri: 1) oznaku rjeenja o prekraju; 2) razloge albe; 3) obrazloenje razloga albe, i 4) potpis podnosioca albe. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi. Navodei nove injenice, podnosilac albe je duan predloiti nove dokaze, a predlaui nove dokaze duan je navesti injenice koje treba dokazati.
Vidi:
Pobijanje rjeenja o prekraju zbog odluke o prekrajnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu
lan 154 Rjeenje o prekraju moe se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlaenje iz lana 152 stav 1 taka 5 ovog zakona, ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, osloboenju od kazne, ili to nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Rjeenje o prekraju u pogledu zatitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona, ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o trokovima prekrajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima moe se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona.
Postupak po albi
lan 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu albu odbacie prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju. Neblagovremena je alba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Nedozvoljena je alba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlaeno ili lice koje se odreklo albe ili koje je jednom odustalo od albe, ili ako alba po zakonu nije dozvoljena.
Prvostepeni organ povodom albe moe sam donijeti novo rjeenje ili preinaiti ranije rjeenje na osnovu ve izvedenih dokaza, ukoliko se time ne ugroavaju prava treih lica.
lan 161 Kad Vijee povodom ma ije albe izjavljene protiv rjeenja o prekraju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rjeenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupie po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. lan 162 U obrazloenju rjeenja Vijee e cijeniti albene navode i ukazae na povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se prvostepeno rjeenje ukida zbog povreda odredaba prekrajnog postupka, u obrazloenju e se navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se sastoji povreda. Kad se prvostepeno rjeenje ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja navee se u emu se sastoje nedostaci, ili zato su novi dokazi i nove injenice vane za donoenje pravilnog rjeenja. lan 163 Vijee ne moe preinaiti rjeenje na tetu okrivljenog ako je samo on izjavio albu. + Vidi: Odluku US RCG U. br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2.
4) ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukijeg rjeenja o prekraju da su bili poznati u ranijem postupku. U sluajevima iz ta. 1 i 2 stava 1 ovog lana mora se pravosnanom presudom dokazati da su navedena lica oglaena krivim za krivina djela. Ako se postupak protiv lica ne moe povesti zato to su umrla ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana mogu se utvrditi i drugim dokazom.
Postupak po zahtjevu
lan 169 U zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka navee se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima e se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. lan 170 O zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka odluuje organ koji je donio prvostepeno rjeenje o prekraju. Prvostepeni organ odbacie zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ako nae da je neblagovremen, nepotpun ili da je podnesen od neovlaenog lica. Ako zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ne bude odbaen, primjerak zahtjeva dostavie se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora, prikupie dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru, i na osnovu tih dokaza odluie o zahtjevu.
Rjeenjem o prekraju, donesenom u novom postupku, odredie se da se ranije rjeenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimino ili da se ostavlja na snazi.
Odluivanje o zahtjevu
lan 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju odluuje Vrhovni sud. lan 179 Vrhovni sud rjeava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju u nejavnoj sjednici, u vijeu sastavljenom od tri sudije.
Odluivanje po zahtjevu
lan 184 O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeu sastavljenom od tri sudije. O sjednici sud e uvijek obavijestiti dravnog tuioca.
Odluivanje po zahtjevu
lan 185 Pri rjeavanju o zahtjevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva dravnog tuioca. Vrhovni sud e odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, preinaie pravosnano rjeenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimino prvostepeno i drugostepeno rjeenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu, ili e se ograniiti samo na to da utvrdi povredu propisa. lan 186 Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet na tetu kanjenog, a Vrhovni sud nae da je osnovan, utvrdie samo da postoji povreda zakona, ne mijenjajui pravosnanu odluku. Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kanjenog postoje i za kojeg od kanjenih saizvrioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zatitu zakonitosti, postupie po slubenoj dunosti, kao da takav zahtjev postoji. Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet u korist kanjenog, Vrhovni sud je pri donoenju odluke vezan zabranom propisanom lanom 163 st. 1 ovog zakona.
Dostavljanje presude
lan 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu, preko organa koji je rjeavao u drugom stepenu. Ako je pravosnano rjeenje o prekraju ukinuto i predmet vraen na ponovno voenje prekrajnog postupka, za osnovu e se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Prvostepeni organ je duan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se isticati nove injenice i predlagati novi dokazi.
Hitnost postupka
lan 189 Prekrajni postupak prema maloljetniku je hitan. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribavie se miljenje nadlenog organa starateljstva. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom uiniocu prekraja u njegovom prisustvu, a naroito pri njegovom ispitivanju, lica koja uestvuju u postupku duna su da postupaju obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika.
Pozivanje maloljetnika
lan 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja, prvostepeni organ koji vodi prekrajni postupak obavjestie ih o pokretanju postupka.
Obaveza svjedoenja
lan 191 Niko ne moe biti osloboen od dunosti da svjedoi o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi.
Izdvajanje postupka
lan 192 Kad je maloljetnik uestvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoljetnim licima, postupak prema njemu e se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Postupak prema maloljetniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po optim odredbama ovog zakona, samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrjeenje stvari.
lan 196 Kad sudija za prekraje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrenja prekraja nije imao navrenih 14 godina ivota obustavie prekrajni postupak. U sluaju iz stava 1 ovog lana podruni organ za prekraje e obavijestiti roditelja, ili staratelja maloljetnika, kao i organ starateljstva o prekraju koji je izvren, a po potrebi moe obavijestiti i kolu, ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smjeten.
Iskljuenje javnosti
lan 197 U postupku prema maloljetniku uvijek e se iskljuiti javnost.
GLAVA XXVII NAKNADA TETE I VRAANJE NOVANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUAJU NEOPRAVDANOG KANJAVANJA
Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja
lan 201 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ima lice kome je pravosnanim rjeenjem o prekraju bila izreena kazna ili zatitna mjera, a kasnije
povodom vanrednog pravnog lijeka prekrajni postupak obustavljen, osim u sljedeim sluajevima: 1) ako je do obustave prekrajnog postupka dolo zbog toga to je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oteeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa okrivljenim; 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekrajnog postupka na tetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duevnog oboljenja okrivljenog poslije izvrenog prekraja; 3) ako je novi prekrajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je dolo zbog nedostupnosti okrivljenog; 4) ako je okrivljeni svojim lanim priznanjem ili na drugi nain prouzrokovao svoje kanjavanje, osim ako je na to bio prinuen. lan 202 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivinom postupku. Pravo na naknadu tete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stie pravo na naknadu. lan 203 Organ za prekraje, koji je odluivao u prvom stepenu, donijee po slubenoj dunosti rjeenje o ponitenju upisa neopravdanog kanjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadlenom za unutranje poslove.
Zahtjev za vraanje novanog iznosa podnosi se nadlenom organu uprave za poslove finansija u iju korist je uplaen taj novani iznos. Ako nadleni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rjeenje po zahtjevu, ovlaeno lice moe svoj zahtjev ostvariti tubom za naknadu tete kod nadlenog suda iz stava 2 ovog lana.
roeno ili ako je umrlo neposredno poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja. Izvrenje i odlaganje izvrenja kazne zatvora vri se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvrenju krivinih sankcija i ovog zakona. lan 213 Novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvravaju se kad je, po pravosnanosti rjeenja o prekraju, protekao rok odreen za njihovo plaanje. lan 214 Prvostepeni organ nadlean za prekraje koji je izrekao kaznu zatvora, vaspitnu mjeru ili zatitnu mjeru, moe zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvri na podruju drugog organa za prekraje u Republici, na kome ima prebivalite, ili boravite lice prema kome se izvrenje ima sprovesti. Prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju moe zahtijevati da se radi prinudne naplate novane kazne ili drugih novanih iznosa i radi oduzimanja predmeta, na osnovu izvrnog rjeenja o prekraju, izvrenje na imovini izvrioca prekraja sprovede na podruju drugog organa za prekraje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvrenje. U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana zahtjev za sprovoenje izvrenja upuuje se prvostepenom organu za prekraje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadlean da sprovodi izvrenje rjeenja o prekraju. lan 215 Prvostepeni organ za prekraje koji je u smislu lana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvrenje na imovini uinioca prekraja duan je da sa naplaenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju. lan 216 Ako kanjeno fiziko lice ili preduzetnik u odreenom roku ne plati novanu kaznu u cjelosti ili djelimino, podruni organ za prekraje koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu posebnim rjeenjem zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora tako to e se za svaki zapoeti novani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora, s tim to zatvor ne moe biti dui od 60 dana. Ako je rjeenje iz stava 1 ovog lana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave, podruni organ nadlean prema prebivalitu okrivljenog, na njegov zahtjev, zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Nakon donoenja rjeenja iz stava 1 i 2 ovog lana, ostatak novane kazne naplatie se prinudnim putem. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu, vojno lice, slubenik Ministarstva unutranjih poslova ili slubenik slube obezbjeenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novanu kaznu u odreenom roku ona e se naplatiti prinudnim izvrenjem. Prinudna naplata novane kazne, trokova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvrie se preko nadlenog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju iro raun. Prinudna naplata se odreuje naredbom, koja se zajedno sa rjeenjem o prekraju dostavlja nadlenom organu za oslove platnog prometa. Ukoliko na raunu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava, pravosnano rjeenje izvrie nadleni podruni organ za prekraje (izvrno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvrioca prekraja . + Vidi: l. 27. Zakona - 48/99-1. lan 217 Ako kanjeni nakon pravosnanosti rjeenja i zamjeni novane kazne u kaznu zatvora plati novanu kaznu, kazna zatvora se nee izvriti. Izvrenje kazne zatvora kada je zamijenjena novanom kaznom obustavie se ako kanjeni plati ostatak novane kazne koja odgovara izdranoj kazni zatvora.
lan 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kanjenom licu izreena novana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatie se prinudnim putem. Postupak za prinudno izvrenje novane kazne, trokova prekrajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. Kad okrivljeni organ ili pravno lice, u odreenom roku ne plati novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju posebnim rjeenjem odredie njihovo prinudno izvrenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnanog rjeenja o prekraju dostavie ga Slubi platnog prometa kod koje se nalazi iro-raun okrivljenog organa ili pravnog lica, radi sprovoenja izvrenja. lan 219 Izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta i zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana kao i zatitna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. + Vidi: l. 28. Zakona - 48/99-1. lan 220 Zatitnu mjeru zabrane vrenja samostalne djelatnosti izvrava nadleni dravni organ. Ova zatitna mjera izvrava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti, dok mjera traje uz evidentiranje od nadlenog organa. lan 221 Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvrava Ministarstvo unutranjih poslova i duno je da o tome vodi evidenciju. Izvrenje zatitne mjere iz stava 1 ovog lana vri se upisivanjem zabrane upravljanja u vozaku dozvolu od kada se rauna njeno trajanje. Ako je zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izreena licu koje ima stranu vozaku dozvolu, nadleni organ izvrie je u skladu sa odredbama stava 2 ovog lana. lan 222 Vaspitna mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojaanog nadzora od organa starateljstva izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. Izvrenje mjere iz stava 1 ovog lana obustavie se kad maloljetnik postane punoljetan. lan 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je, u smislu lana 211 stav 1 ovog zakona, sproveo izvrenje duan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju i da ga obavijetava o toku postupka izvrenja. lan 224 Trokove nastale oko prinudnog izvrenja rjeenja o prekraju snosi kanjeno lice. Rjeenje o visini trokova iz stava 1 ovog lana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvrenje. lan 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlae izvrenje, ali prvostepeni organ koji je donio rjeenje moe, na zahtjev kanjenog lica, odloiti izvrenje do donoenja odluke po vanrednom pravnom lijeku, ako nae da bi zbog izvrenja kanjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu tetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvrenja nije dozvoljena alba.
lan 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona, kod Optinskog suda za prekraje u Andrijevici i Plavu - dovrie Podruni organ za prekraje Berane; Optinskog suda za prekraje u Danilovgradu - dovrie Podruni organ za prekraje Podgorica; Optinskog suda za prekraje u Tivtu - dovrie Podruni organ za prekraje Kotor i optinskih sudova za prekraje u Pluinama i avniku - dovrie Podruni organ za prekraje Niki. lan 227 Republiki sud za prekraje nastavie sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijea, koje e izvriti Vlada u roku od 30 dana od dana donoenja ovog zakona. Optinski sudovi za prekraje, izuzev optinskih sudova za prekraje u Andrijevici, Plavu, Danilovgradu, Tivtu, Pluinama i avniku, koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona, nastavie sa radom do imenovanja predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje i ovlaenih slubenika ministarstava i drugih organa uprave, koje e izvriti Vlada i starjeine organa, u roku od 45 dana od dana donoenja ovog zakona. Imenovanjem lica iz st. 1 i 2 ovog lana, prestaje funkcija svim dosadanjim predsjednicima i sudijama sudova za prekraje. Predsjednici i sudije za prekraje iz stava 3 ovog lana, koji ne budu imenovani, ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republikih funkcionera ("Slubeni list RCG", br. 28/93). lan 227a Podruni organi za prekraje Danilovgrad i Plav preuzee nezavrene predmete od podrunih organa za prekraje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvrie predsjednici podrunih organa zapisniki . + Vidi: l. 29. Zakona - 48/99-1. lan 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prekrajima ("Slubeni list SRCG", br. 28/84, 20/87, 28/87, 27/89, 1/90, 26/91 i "Slubeni list RCG", br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekraje ("Slubeni list SRCG", br. 28/84, 5/85, 11/88 i "Slubeni list RCG", br. 30/92). lan 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".
OSNOVNI TEKST
Zakon o prekrajima
Zakon je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 25/94. PRVI DIO
1) uslovi prekrajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekrajnih sankcija, sistem sankcija, prekrajni postupak, postupak izvrenja rjeenja o prekraju, i 2) organizacija i rad organa za prekraje.
PROPISIVANJE PREKRAJA
lan 4 Prekraji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekraji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlaeni za donoenje propisa o prekrajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadlenosti propisivati samo kazne i zatitne mjere koje predvia ovaj zakon i u granicama koje su njime odreene.
PREKRAJNE SANKCIJE
lan 7 Sankcije za prekraje su: - kazna, - opomena, - zatitne mjere, i - vaspitne mjere.
GLAVA II
Odgovornost za prekraje
lan 12 Za prekraj odgovara uinilac koji je uraunljiv i koji je prekraj izvrio sa umiljajem ili iz nehata. Uinilac e odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uraunljivosti, umiljaja i nehata u prekrajnom postupku odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.
Stvarna zabluda
lan 13 Nije odgovoran za prekraj uinilac koji je prekraj izvrio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Postojanje stvarne zablude odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.
Pravna zabluda
lan 14 Uinilac prekraja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.
Pokuaj prekraja
lan 15 Za pokuaj prekraja uinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predvieno.
Dravni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekraj samo ako je to propisom o prekraju predvieno. lan 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekraj ako je do izvrenja prekraja dolo radnjom ili proputanjem dunog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlaenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod steajem odgovorno je za prekraj, bez obzira da li je prekraj izvren prije otvaranja ili u toku steajnog postupka, ali mu se ne moe izrei kazna ve samo zatitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blae kazniti ili osloboditi od kazne za prekraje ako je prekraj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekraj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. lan 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekraj ako ga je izvrilo svojom radnjom ili proputanjem dunog nadzora i ako je pri tom postupalo s umiljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeu, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uloena sredstva ili na osnovu ovlaenja povjeren odreen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vrenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vri odreene dunosti. Propisom kojim je propisan prekraj moe se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekraj. lan 19 Odgovornost odgovornog lica za prekraje ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato to je otvoren steaj nad pravnim licem ili to je nastala nemogunost kanjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. lan 20 Odgovornost odgovornog lica za prekraj ne postoji ako je postupalo po nareenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opteg akta bilo duno da preduzme da bi sprijeilo izvrenje prekraja.
Saizvrilatvo
lan 22 U odnosu na odgovornost i kanjavanje saizvrilaca, shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Krivinog zakona SRJ.
GLAVA III
Kazna zatvora
lan 25 Kazna zatvora moe se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne moe se propisati u trajanju kraem od tri ni duem od 60 dana. Kazna zatvora moe se propisati samo za one prekraje ijim bi izvrenjem mogla nastati opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se tee naruio javni red i mir. Kazna zatvora izrie se na pune dane. Kazna zatvora ne moe se izrei trudnoj eni posle navrena tri mjeseca trudnoe, ni majci dok dijete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja.
Novana kazna
lan 26 Novana kazna moe se propisati u rasponu ili u odreenom iznosu. Zakonom se moe propisati novana kazna: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novana kazna moe se propisati: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne etvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Propisom o prekraju moe se za lake prekraje predvidjeti novana kazna u odreenom iznosu i ovlastiti slubeno lice da je naplauje na licu mjesta. Novana kazna koja se naplauje na licu mjesta moe se propisati za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa, a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekrajem pribavilo imovinsku korist koja je vea od propisane maksimalne novane kazne ili od propisanog iznosa novane kazne, izrei e se novana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. lan 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekrajem uinio tetu ili nije izvrio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novane kazne moe se propisati do desetostrukog iznosa uinjene tete, neizvrene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. lan 28
Rjeenjem o prekraju odreuje se rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od tri dana ni dui od osam dana po pravosnanosti rjeenja. U opravdanim sluajevima na zahtjev stranke rjeenjem o prekraju ili posebnim rjeenjem moe se dozvoliti da se izreena novana kazna plati u ratama, s tim to rok otplate ne moe biti dui od dva mjeseca. Na izreenu novanu kaznu okrivljeni e platiti kamatu od dana izvrnosti rjeenja do dana plaanja po eskontnoj stopi koju utvruje Narodna banka Jugoslavije uveanoj za 20%.
Ublaavanje kazne
lan 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekraj nije tee prirode, a uz to postoje olakavajue okolnosti koje ukazuju da e se i sa blaom kaznom postii svrha kanjavanja, propisana kazna moe se ublaiti na jedan od sljedeih naina: 1) izrei e se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne; 2) umjesto propisane kazne zatvora izrei e se novana kazna; 3) umjesto propisane kazne zatvora i novane kazne izrei e se samo jedna od tih kazni.
Sticaj
lan 31 Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji izvrio vie prekraja za koje su propisane razliite vrste kazni izrei e se sve kazne, a ako su propisane kazne iste vrste prethodno e se utvrditi kazna za svaki prekraj i izrei e se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinano utvrenih kazni, s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novana kazna ne mogu prei najveu mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom.
Ako je protiv lica osumnjienog za krivino djelo bio odreen pritvor, a krivini postupak je pravosnano okonan obustavom krivinog postupka ili oslobaajuom presudom, ili odbijajuom presudom osim zbog stvarne nenadlenosti suda, pa se za tu radnju u prekrajnom postupku utvrdi odgovornost uinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uraunae se u izreenu kaznu za prekraj. Zadravanje ili pritvor koji je trajao due od 12, a krae od 24 asa rauna se u jedan dan zatvora, ili u novanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.
2. OPOMENA
lan 33 Kad je za prekraj propisana novana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost uinioca, tako da se moe oekivati da ubudue nee vriti prekraje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne moe se izrei opomena. Opomena se moe izrei i ako je uinilac prije donoenja rjeenja o prekraju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio priinjenu tetu.
3. ZATITNE MJERE
lan 34 Uz kaznu za prekraje mogu se propisati sljedee zatitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vrenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno lijeenje alkoholiara i narkomana. Zatitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zatitna mjera oduzimanja predmeta moe se propisati i odlukom. lan 35 Uiniocu prekraja kome je izreena kazna, ili opomena moe se izrei jedna ili vie zatitnih mjera. Zatitna mjera moe se izrei iako kazna, ili opomena za prekraj nije izreena, samo ako je takva mogunost predviena zakonom. Ako su za vie uinjenih prekraja propisane zatitne mjere razliite vrste izrei e se sve zatitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno e se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izrei e se ukupno vrijeme trajanja zatitne mjere, koje ne moe prei najviu granicu, te zatitne mjere propisane ovim zakonom. Zatitne mjere iz lana 34. stav 1 ta. 1. i 4 ovog zakona mogu se izrei i kad nijesu propisane za prekraj.
Oduzimanje predmeta
lan 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvrenje prekraja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti ako su svojina uinioca ili ako on njima raspolae. Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca ili ako on njima ne raspolae kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala ime se ne ugroava pravo treih lica na naknadu tete od uinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog lana ona se moe izrei ako okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, stepen odgovornosti, line prilike i sklonosti uinioca opravdavaju njeno izricanje. Rjeenjem o prekraju odredie se, u skladu sa posebnim propisima, da li e se oduzeti predmeti vratiti, unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekrajni postupak voen od njenih organa.
Zakonom kojim se propisuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanje ove zatitne mjere. Ako je uinilac samovoljno otuio ili unitio predmete ili je na drugi nain onemoguio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog lana, u rjeenju o prekraju odredie se da plati novani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog lana oduzee se i kad se prekrajni postupak ne zavri rjeenjem kojim se okrivljeni oglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim sluajevima odreenim posebnim zakonom, o emu se donosi posebno rjeenje.
Izvrenje izreenih zatitnih mjera iz stava 1 ovog lana obustavie se i prije isteka vremena odreenog u rjeenju o prekraju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je lijeenje zavreno.
Ukor
lan 45 Ukor e se izrei maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naroito kad je prekraj izvrio iz lakomislenosti ili nepromiljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku e se ukazati na tetnost njegovog postupka.
praznina dana ili na odreeni broj sati u toku dana, ali najdue 15 dana ili na neprekidni boravak za odreeni broj dana, ali ne due od 10 dana.
Pojaan nadzor
lan 47 Ova mjera se moe izrei kao mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izrie se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogunosti su da takav nadzor vre. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogunosti da nad njim vri nadzor, maloljetnik e se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunosti da nad njim vri pojaan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog lana ne mogu vriti pojaan nadzor nad maloljetnikom, moe mu se izrei pojaan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Podruni organ za prekraje e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne moe biti due od jedne godine.
Dejstvo punoljetnosti
lan 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donoenja rjeenja o prekraju, podruni organ za prekraje nee izrei vaspitnu mjeru.
Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donoenja rjeenja o prekraju kojim je bila izreena vaspitna mjera, podruni organ za prekraje e obustaviti izvrenje te mjere.
Zatita oteenog
lan 54 Ako je oteenom u prekrajnom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izrei e se samo ukoliko ta korist prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev. Oteeni koji je u prekrajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upuen na parnicu moe traiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti tog rjeenja. Oteeni koji u prekrajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rjeenje kojim je oduzeta imovinska korist, a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnanosti rjeenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti te odluke zatrai naknadu iz oduzete imovinske koristi.
GLAVA V ZASTARJELOST
Zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka
lan 55 Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekraj izvren. Zastarijevanje prekrajnog gonjenja ne tee za vrijeme za koje se gonjenje ne moe preduzeti po zakonu.
Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi gonjenja uinioca prekraja. Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. Zastarjelost prekrajnom gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost gonjenja.
DRUGI DIO
Pretpostavka nevinosti
lan 59 Niko ne moe biti smatran odgovornim za prekraj dok to ne bude utvreno pravosnanim rjeenjem o prekraju.
Utvrivanje istine
lan 60
Organi za voenje prekrajnog postupka duni su da istinito i potpuno utvrde sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke i da sa jednakom panjom ispitaju i utvrde kako injenice koje terete okrivljenog, tako i one koje su mu od koristi.
Ispitivanje okrivljenog
lan 64 Prije donoenja rjeenja o prekraju okrivljenom e se pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji su mu od koristi, osim ako se rjeenje o prekraju donosi u skraenom postupku. Ako uredno pozvani okrivljeni ne doe i ne opravda izostanak ili u odreenom roku ne da pismenu odbranu, rjeenje o prekraju moe se donijeti i bez njegovog ispitivanja.
GLAVA VIII
ORGANIZACIONA NADLENOST
lan 77 Podruni organi za prekraje vode postupak za prekraje za koje je propisana kazna zatvora, kazna zatvora i novana kazna, kazna zatvora ili novana kazna i prekrajni postupak protiv maloljetnika. lan 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekraje za koje je propisana novana kazna. lan 79 Vijee odluuje po albama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa; odluuje o sukobu nadlenosti izmeu prvostepenih organa; vri i druge poslove odreene zakonom.
Predsjednik i sudije Vijea mogu biti razrijeeni od dunosti prije isteka mandata: kad je pravosnano osuen za dijelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije, kada nestruno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije. Kad je predsjednik Vijea pravosnano osuen za kanjivo djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije ministar pravde e odmah podnijeti Vladi predlog za razrjeenje. Predlog za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 2 ovog lana podnosi Vladi predsjednik Vijea. lan 88 Predlog Vladi za razrjeenje predsjednika Vijea prije isteka mandata zbog nestrunog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Predlog Vladi za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 1 ovog lana podnosi predsjednik Vijea ili ministar pravde. lan 89 Predsjednik i sudije Vijea bie udaljeni od dunosti po pravosnanosti rjeenja o sprovoenju istrage zbog djela koje ih ini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Predsjednik i sudije Vijea mogu biti udaljeni od dunosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrjeenje zbog razloga iz lana 87 stav 1 ovog zakona. Odluku o udaljenju sudija Vijea donosi predsjednik Vijea, a Vlada o udaljenju predsjednika Vijea. lan 90 Ako predsjednik i sudije Vijea zatrae da budu razrijeeni, a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, smatrae se da im je istekom tog roka prestala funkcija. lan 91 Na prestanak funkcije, razrjeenje i udaljenje od dunosti predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea. U odnosu na postupak razrjeenja i udaljenja od dunosti ovlaenog slubenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea i odluku o tome donosi starjeina organa, a u lokalnoj upravi izvrni organ. lan 92 Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ, po svom pristanku, najdue do est mjeseci u toku jedne godine. Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ bez pristanka najdue dva mjeseca u toku jedne godine. Privremeno upuivanje na rad u drugi podruni organ za prekraje vri se samo ako zbog sprijeenosti, izuzea, odsutnosti sudije ili drugih vanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vrenje poslova u tom podrunom organu. lan 93 Rjeenje o privremenom upuivanju na rad u drugi podruni organ za prekraje donosi predsjednik Vijea. Sudija koji je privremeno upuen na rad u drugi podruni organ za prekraje ima pravo na platu i druga primanja.
U podrunim organima za prekraje i Vijeu odravaju se sjednice sudija, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. lan 96 Predsjednik Vijea utvruje broj sudija u Vijeu i podrunim organima za prekraje, uz prethodnu saglasnost Vlade. Opti akt o sistematizaciji u Vijeu i podrunim organima za prekraje donosi predsjednik, uz saglasnost nadlenog radnog tijela Vlade.
Ustupanje predmeta
lan 101 Mjesno nadlean prvostepeni organ moe predmet ustupiti drugom nadlenom prvostepenom organu na ijem podruju uinilac prekraja ima prebivalite ili boravite, ili na ijem se podruju nalazi sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, ako je oigledno da e se time bre i ekonominije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekraj odreen vai i na tom podruju. Prije ustupanja predmeta mjesno nadleni prvostepeni organ sasluae svjedoke i izvesti druge dokaze predloene u zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka, a po potrebi i druge dokaze, ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom podruju. Predmet u kojem se moe donijeti rjeenje o prekraju u skraenom postupku ne moe se ustupiti u smislu stava 1 ovog lana.
Izuzee
lan 105 Sudija, ovlaeni slubenik ili drugo lice koje uestvuje u prekrajnom postupku izuzee se po slubenoj dunosti ili na zahtjev okrivljenog ili oteenog kad postoji neki od osnova za izuzee. U odnosu na izuzee i druga pitanja u vezi sa tim, shodno se primjenjuju odredbe o izuzeu Zakona o krivinom postupku.
lan 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekrajni postupak. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze, stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviena ovim zakonom. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivinom postupku shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. lan 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekrajnom postupku uestvuje njegov predstavnik, koji je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzeti sam okrivljeni. lan 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne moe biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekraj niti lice koje se u istoj stvari sasluava kao svjedok. lan 109 Oteeni u smislu ovog zakona je lice ije je lino ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno prekrajem. Oteeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomonika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; 2) podnosi dokaze, stavlja predloge i istie imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili vraanje stvari; 3) izjavljuje albu na rjeenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka.
lan 114 Predlog za vraanje u preanje stanje ne zadrava izvrenje rjeenja o prekraju, ali prvostepeni organ ili Vijee moe odluiti da se zastane sa izvrenjem do donoenja odluke po predlogu za vraanje u preanje stanje.
Odluke se saoptavaju po pravilu odmah nakon donoenja. Odluke se saoptavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Kad je odluka usmeno saoptena to e se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopteno potvrdie to svojim potpisom. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saoptena dostavie se prepis rjeenja ako to ona zahtijevaju. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rjeenja pouie se o pravu na albu i o roku za albu. Pismeni otpravak rjeenja u sluaju iz stava 4 ovog lana izradie se u roku od tri dana od dana usmenog saoptenja, a odmah, ako se odreuje izvrenje rjeenja o prekraju prije njegove pravosnanosti.
Sadrina zahtjeva
lan 125 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se pismeno i sadri: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu; 2) naziv prvostepenog organa za prekraje kome se podnosi zahtjev; 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja, mjesto i datum roenja, zanimanje, mjesto i adresu stanovanja i dravljanstvo, ili naziv i sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu; 4) injenini opis radnje iz koje proizlazi pravno obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to tanije odredi; 5) propis o prekraju koji treba primijeniti; 6) predlog o dokazima koje treba izvesti, uz oznaenje imena i prezimena i adrese svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz; 7) potpis i peat podnosioca zahtjeva. Kad zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi fiziko lice, zahtjev ne mora sadrati propis o prekraju koji treba primijeniti. U svojstvu oteenog fiziko lice moe podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i usmeno na zapisnik.
Neuredan zahtjev
lan 126 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. Ako zahtjev ne sadri sve podatke iz lana 125 ovog zakona, ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka, zatraie se od podnosioca zahtjeva da ga u odreenom roku dopuni, ili dostavi ostale primjerke. U sluaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrae se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev e se odbaciti. Rok iz stava 2 ovog lana ne moe biti dui od tri dana.
Odbacivanje zahtjeva
lan 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka, zahtjev e se rjeenjem odbaciti. Ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekraj; 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) kad postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost za prekraj; 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekrajnog postupka; 5) kad je zahtjev podnijelo neovlaeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz lana 124 stav 3 ovog zakona;
6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Rjeenje iz stava 1 ovog lana dostavie se podnosiocu zahtjeva, a oteeni e se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.
Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekraja.
Obustavljanje postupka
lan 135 Rjeenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijee se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlaen za njegovo podnoenje, ili da je protekao rok iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekraj; 4) da postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajnu odgovornost okrivljenog; 5) da je protiv okrivljenog, za isti prekraj, ve pravosnano okonan prekrajni postupak; 6) da je okrivljeni u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaen krivim za djelo koje ima i obeljeje prekraja; 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet; 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 9) da je nastupila zastarjelost za voenje prekrajnog postupka; 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvrio prekraj; 11) da je okrivljeni u toku postupka umro, ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji; 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Prekrajni postupak obustavie se i u drugim sluajevima odreenim ovim zakonom. lan 136 Kad se u prekrajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvrio prekraj i da je odgovoran za njegovo izvrenje, donijee se rjeenje kojim se oglaava krivim.
uz ocjenu protivurjenih dokaza, razlozi iz kojih nijesu uvaeni, predlozi za izvoenje pojedinih dokaza i navee se propisi na kojima se zasniva izreka rjeenja. U pogledu trokova prekrajnog postupka navee se na ta se oni odnose, u kom iznosu i osnov te odluke. U obrazloenju rjeenja kojim je okrivljeni oglaen krivim navee se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne, razlozi zbog kojih je kazna ublaena ili izreena opomena, zatitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. U obrazloenju rjeenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navee se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to uinjeno.
alba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saoptene odluke u smislu lana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rjeenja, a u skraenom postupku u roku od tri dana. lan 144 alba se izjavljuje Vijeu, a predaje prvostepenom organu koje je donio rjeenje o prekraju. lan 145 Pravo na albu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka i okrivljeni. U korist okrivljenog albu mogu izjaviti njegov branilac, brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, zakonski zastupnik, usvojilac i usvojenik. lan 146 Tree lice ima pravo albe samo u pogledu izreene zatitne mjere oduzimanja predmeta, ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina.
Sadraj albe
lan 149 alba treba da sadri: 1) oznaku rjeenja o prekraju; 2) razloge albe; 3) obrazloenje razloga albe, i 4) potpis podnosioca albe. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi. Navodei nove injenice, podnosilac albe je duan predloiti nove dokaze, a predlaui nove dokaze duan je navesti injenice koje treba dokazati.
lan 151 Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji: 1) ako je rjeenje o prekraju donio stvarno nenadlean organ ili sudija koji nije vodio pretres, koji se morao izuzeti ili je bio izuzet; 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donoenja rjeenja o prekraju, osim u skraenom postupku; 3) ako okrivljeni ili oteeni nijesu poueni, ili ako im je uskraeno pravo da na pretresu ili u toku izvoenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka; 4) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na pretresu; 5) ako je povrijeen propis prekrajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnesen od ovlaenog organa ili oteenog, u roku iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 6) ako organ za prekraje nije bio stvarno nadlean da rjeava u toj stvari; 7) ako u cijelosti nije odlueno o zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka ili ako je odlueno mimo tog zahtjeva, 8) ako usmeno saoptena odluka nije unijeta u zapisnik; 9) ako se rjeenje o prekraju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati, osim ako je s obzirom na druge dokaze oigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rjeenje o prekraju; 10) ako je rjeenjem o prekraju povrijeena odredba lana 134 stav 2 ovog zakona; 11) ako je izreka rjeenja o prekraju nerazumljiva, protivurjena sama sebi ili razlozima rjeenja, ili ako rjeenje uopte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna protivurjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima rjeenja o sadrini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlaeni slubenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donoenja rjeenja o prekraju nije primijenio ili je pogreno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje rjeenje o prekraju.
Pobijanje rjeenja o prekraju zbog odluke o prekrajnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu
lan 154 Rjeenje o prekraju moe se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlaenje iz lana 152 stav 1 taka 5 ovog zakona, ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, osloboenju od kazne, ili to nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Rjeenje o prekraju u pogledu zatitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona, ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o trokovima prekrajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima moe se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona.
Postupak po albi
lan 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu albu odbacie prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju. Neblagvoremena je alba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Nedozvoljena je alba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlaeno ili lice koje se odreklo albe ili koje je jednom odustalo od albe, ili ako alba po zakonu nije dozvoljena. Prvostepeni organ povodom albe moe sam donijeti novo rjeenje ili preinaiti ranije rjeenje na osnovu ve izvedenih dokaza, ukoliko se time ne ugroavaju prava treih lica.
Vijee e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rjeenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rjeenje pobija, niti povrede zakona iz lana 156 ovog zakona.
Postupak po zahtjevu
lan 169 U zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka navee se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima e se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. lan 170
O zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka odluuje organ koji je donio prvostepeno rjeenje o prekraju. Prvostepeni organ odbacie zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ako nae da je neblagovremen, nepotpun ili da je podnesen od neovlaenog lica. Ako zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ne bude odbaen, primjerak zahtjeva dostavie se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora, prikupie dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru, i na osnovu tih dokaza odluie o zahtjevu.
Odluivanje o zahtjevu
lan 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju odluuje Vrhovni sud. lan 179 Vrhovni sud rjeava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju u nejavnoj sjednici, u vijeu sastavljenom od tri sudije.
Odluivanje po zahtjevu
lan 184 O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeu sastavljenom od tri sudije. O sjednici sud e uvijek obavijestiti dravnog tuioca.
Odluivanje po zahtjevu
lan 185 Pri rjeavanju o zahtjevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva dravnog tuioca. Vrhovni sud e odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, preinaie pravosnano rjeenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimino prvostepeno i drugostepeno rjeenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu, ili e se ograniiti samo na to da utvrdi povredu propisa. lan 186 Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet na tetu kanjenog, a Vrhovni sud nae da je osnovan, utvrdie samo da postoji povreda zakona, ne mijenjajui pravosnanu odluku. Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kanjenog postoje i za kojeg od kanjenih saizvrioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zatitu zakonitosti, postupie po slubenoj dunosti, kao da takav zahtjev postoji. Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet u korist kanjenog, Vrhovni sud je pri donoenju odluke vezan zabranom propisanom lanom 163 st. 1 ovog zakona.
Dostavljanje presude
lan 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu, preko organa koji je rjeavao u drugom stepenu. Ako je pravosnano rjeenje o prekraju ukinuto i predmet vraen na ponovno voenje prekrajnog postupka, za osnovu e se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Prvostepeni organ je duan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se isticati nove injenice i predlagati novi dokazi.
Hitnost postupka
lan 189 Prekrajni postupak prema maloljetniku je hitan. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribavie se miljenje nadlenog organa starateljstva. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom uiniocu prekraja u njegovom prisustvu, a naroito pri njegovom ispitivanju, lica koja uestvuju u postupku duna su da postupaju obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika.
Pozivanje maloljetnika
lan 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja, prvostepeni organ koji vodi prekrajni postupak obavjestie ih o pokretanju postupka.
Obaveza svjedoenja
lan 191 Niko ne moe biti osloboen od dunosti da svjedoi o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi.
Izdvajanje postupka
lan 192 Kad je maloljetnik uestvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoljetnim licima, postupak prema njemu e se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Postupak prema maloljetniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po optim odredbama ovog zakona, samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrjeenje stvari.
Iskljuenje javnosti
lan 197 U postupku prema maloljetniku uvijek e se iskljuiti javnost.
GLAVA XXVII NAKNADA TETE I VRAANJE NOVANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUAJU NEOPRAVDANOG KANJAVANJA
Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja
lan 201 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ima lice kome je pravosnanim rjeenjem o prekraju bila izreena kazna ili zatitna mjera, a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekrajni postupak obustavljen, osim u sljedeim sluajevima: 1) ako je do obustave prekrajnog postupka dolo zbog toga to je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oteeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa okrivljenim; 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekrajnog postupka na tetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duevnog oboljenja okrivljenog poslije izvrenog prekraja; 3) ako je novi prekrajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je dolo zbog nedostupnosti okrivljenog; 4) ako je okrivljeni svojim lanim priznanjem ili na drugi nain prouzrokovao svoje kanjavanje, osim ako je na to bio prinuen. lan 202 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivinom postupku. Pravo na naknadu tete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stie pravo na naknadu. lan 203 Organ za prekraje, koji je odluivao u prvom stepenu, donijee po slubenoj dunosti rjeenje o ponitenju upisa neopravdanog kanjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadlenom za unutranje poslove.
prekraj ili to postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost uinioca prekraja, ili to nema dokaza da je ono izvrilo prekraj. Vraanje novanog iznosa ne moe zahtijevati kanjeno lice koje je svojim lanim priznanjem prouzrokovalo kanjavanje. Poslije smrti neopravdano kanjenog lica, naknadu tete, ili vraanje novanog iznosa mogu traiti njegov brani drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio duan da izdrava. lan 205 Pravo neopravdano kanjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio duno da izdrava da trai naknadu tete, ili vraanje novanog iznosa, zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju kojim je prekrajni postupak obustavljen. Ako se neopravdano kanjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu tete ili vraanja novanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne moe postaviti. lan 206 Ovlaeno lice duno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu tete obrati organu uprave nadlenom za poslove finansija, radi sporazuma o postojanju tete i visini naknade. Ako do sporazuma ne doe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaeno lice moe podnijeti tubu za naknadu tete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Zahtjev za vraanje novanog iznosa podnosi se nadlenom organu uprave za poslove finansija u iju korist je uplaen taj novani iznos. Ako nadleni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rjeenje po zahtjevu, ovlaeno lice moe svoj zahtjev ostvariti tubom za naknadu tete kod nadlenog suda iz stava 2 ovog lana.
U cilju obezbjeenja izvrenja rjeenja o prekraju prvostepeni organ moe, ukoliko nae da bi kanjeno lice ije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvrenje rjeenja, zadrati putnu ispravu do izvrenja rjeenja. O zadravanju putne isprave izdaje se potvrda. lan 211 Organ koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu duan je, ako sam nije nadlean za izvrenje, da ovjereni prepis rjeenja o prekraju sa klauzulom pravosnanosti dostavi organu za prekraje ili drugom organu koji je nadlean za sprovoenje izvrenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rjeenje postalo izvrio. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvrenju rjeenja o prekraju, nadleni organ za prekraje ili drugi organ duan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvrenje sprovede bez odlaganja. lan 212 Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora nadlean je prvostepeni organ prema mjestu prebivalita, ili boravita kanjenog lica. Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora prije pravosnanosti rjeenja o prekraju nadlean je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. Kazna zatvora ne moe se izvriti nad trudnom enom poslije navrena tri mjeseca trudnoe ni majkom djeteta dok dijete ne navri jednu godinu ivota, ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo neposredno poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja. Izvrenje i odlaganje izvrenja kazne zatvora vri se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvrenju krivinih sankcija i ovog zakona. lan 213 Novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvravaju se kad je, po pravosnanosti rjeenja o prekraju, protekao rok odreen za njihovo plaanje. lan 214 Prvostepeni organ nadlean za prekraje koji je izrekao kaznu zatvora, vaspitnu mjeru ili zatitnu mjeru, moe zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvri na podruju drugog organa za prekraje u Republici, na kome ima prebivalite, ili boravite lice prema kome se izvrenje ima sprovesti. Prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju moe zahtijevati da se radi prinudne naplate novane kazne ili drugih novanih iznosa i radi oduzimanja predmeta, na osnovu izvrnog rjeenja o prekraju, izvrenje na imovini izvrioca prekraja sprovede na podruju drugog organa za prekraje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvrenje. U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana zahtjev za sprovoenje izvrenja upuuje se provostepenom organu za prekraje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadlean da sprovodi izvrenje rjeenja o prekraju. lan 215 Prvostepeni organ za prekraje koji je u smislu lana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvrenje na imovini uinioca prekraja duan je da sa naplaenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju. lan 216 Ako kanjeno fiziko lice ili preduzetnik u odreenom roku ne plati novanu kaznu u cjelosti ili djelimino, podruni organ za prekraje koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu posebnim rjeenjem zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora tako to e se za svaki zapoeti novani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora, s tim to zatvor ne moe biti dui od 60 dana. Ako je rjeenje iz stava 1 ovog lana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave, podruni organ nadlean prema sjeditu donosioca rjeenja, na njegov zahtjev, zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona.
Nakon donoenja rjeenja iz stava 1 i 2 ovog lana, ostatak novane kazne naplatie se prinudnim putem. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu, vojno lice, slubenik Ministarstva unutranjih poslova ili slubenik slube obezbjeenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novanu kaznu u odreenom roku ona e se naplatiti prinudnim izvrenjem. lan 217 Ako kanjeni nakon pravosnanosti rjeenja i zamjeni novane kazne u kaznu zatvora plati novanu kaznu, kazna zatvora se nee izvriti. Izvrenje kazne zatvora kada je zamijenjena novanom kaznom obustavie se ako kanjeni plati ostatak novane kazne koja odgovara izdranoj kazni zatvora. lan 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kanjenom licu izreena novana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatie se prinudnim putem. Postupak za prinudno izvrenje novane kazne, trokova prekrajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. Kad okrivljeni organ ili pravno lice, u odreenom roku ne plati novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju posebnim rjeenjem odredie njihovo prinudno izvrenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnanog rjeenja o prekraju dostavie ga Slubi platnog prometa kod koje se nalazi iro-raun okrivljenog organa ili pravnog lica, radi sprovoenja izvrenja. lan 219 Izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta i zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. lan 220 Zatitnu mjeru zabrane vrenja samostalne djelatnosti izvrava nadleni dravni organ. Ova zatitna mjera izvrava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti, dok mjera traje uz evidentiranje od nadlenog organa. lan 221 Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvrava Ministarstvo unutranjih poslova i duno je da o tome vodi evidenciju. Izvrenje zatitne mjere iz stava 1 ovog lana vri se upisivanjem zabrane upravljanja u vozaku dozvolu od kada se rauna njeno trajanje. Ako je zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izreena licu koje ima stranu vozaku dozvolu, nadleni organ izvrie je u skladu sa odredbama stava 2 ovog lana. lan 222 Vaspitna mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojaanog nadzora od organa starateljstva izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. Izvrenje mjere iz stava 1 ovog lana obustavie se kad maloljetnik postane punoljetan. lan 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je, u smislu lana 211 stav 1 ovog zakona, sproveo izvrenje duan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju i da ga obavijetava o toku postupka izvrenja. lan 224 Trokove nastale oko prinudnog izvrenja rjeenja o prekraju snosi kanjeno lice. Rjeenje o visini trokova iz stava 1 ovog lana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvrenje. lan 225
Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlae izvrenje, ali prvostepeni organ koji je donio rjeenje moe, na zahtjev kanjenog lica, odloiti izvrenje do donoenja odluke po vanrednom pravnom lijeku, ako nae da bi zbog izvrenja kanjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu tetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvrenja nije dozvoljena alba.
IZMENE
4. U lanu 130 stav 1 u zadnjem redu, umjesto rijei "ispitivanje" treba da stoji rije "ispitivanja". 5. U lanu 130 stav 2 poslije rijei "slubenik" treba da stoji rije "je". 6. U lanu 139 stav 1 taka 5, umjesto rijei "uruivanju" treba da stoji rije "uraunavanju". 7. U lanu 194 stav 2 u drugom redu odozdo, umjesto rijei "stvaralac" treba da stoji rije "staralac".
Odluka kojom se utvruje da odredbe lana 130, lana 131 i lana 163 stav 2. Zakona o prekrajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore
Odluka je objavljena u "Slubenom listu RCG", br. 38/96.
Ustavni sud Republike Crne Gore, u sastavu: sudija prof. dr Blagota Mitri, kao predsjedavajui, i sudije: Radojko urianin, efko Crnovranin i Jaka Markovi, na osnovu odredbe lana 113 stav 1. taka 1. Ustava Republike Crne Gore ("Slubeni list Republike Crne Gore", broj 21/93), na sjednici od 12. septembra 1996. godine, donio je
ODLUKU
1. Utvruje se da odredbe lana 130, lana 131 i lana 163 stav 2. Zakona o prekrajima ("Slubeni list Republike Crne Gore", br. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da vae danom objavljivanja ove odluke. U. br. 29/95 i 75/95 12. septembra 1996. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore, Prof. dr Blagota Mitri, s. r.
lan 5 U lanu 64 stav 1 rijei: "osim ako se rjeenje o prekraju donosi u skraenom postupku" briu se. lan 6 U lanu 71 stav 2 u taki 3 rijei: "i Plav" i u taki 11 rijei: "i Danilovgrad" briu se. Poslije take 15 dodaju se dvije nove take koje glase: "16) Podruni organ za prekraje Danilovgrad, za teritoriju Optine Danilovgrad. 17) Podruni organ za prekraje Plav, za teritoriju Optine Plav". lan 7 lan 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekrajni postupak za prekraje propisane odlukom skuptine jedinice lokalne samouprave, kao i za prekraje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvrava organ lokalne uprave". lan 8 lan 77 mijenja se i glasi: "Podruni organi za prekraje vode postupak za prekraje: - za koje je propisana kazna zatvora; kazna zatvora i novana kazna; kazna zatvora ili novana kazna; - protiv maloljetnika; - za koje nije propisana nadlenost drugog organa; - u sluajevima kad su nadleni za jednog saizvrioca, nadleni su i za ostale saizvrioce, ukoliko odgovornost proizilazi iz istog dogaaja". lan 9 lan 80 brie se. lan 10 U lanu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuje Vlada, uz prethodno pribavljeno miljenje ministra pravde, na osnovu javnog oglaavanja". U stavu 2 rijei: "za predsjednika i sudije podrunog organa za prekraje" briu se. lan 11 Poslije lana 81 dodaje se novi lan koji glasi: "lan 81a Pri utvrivanju miljenja, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje o kandidatima od podrunog organa u koji se vri imenovanje i Vijea. Pri utvrivanju miljenja za predsjednika i sudije Vijea, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje od Vijea". lan 12 U lanu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijea ili podrunog organa za prekraje, bez opravdanog razloga, ne stupi na dunost u roku od 15 dana od dana obavjetenja, smatrae se da nije ni imenovan." lan 13 U lanu 101 stav 3 brie se. lan 14 U lanu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na albu prepis rjeenja o prekraju ne mora imati obrazloenje". lan 15 U lanu 126 stav 3 rije "tri" zamjenjuje se rijeju "osam". lan 16 U lanu 127 stav 2 poslije rijei "organ" dodaje se rije "naredbom". lan 17
U glavi HH u naslovu rije "podruni" brie se. lan 18 lan 129 mijenja se i glasi: "Na prekrajni postupak organa za prekraje primjenjuju se odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno". lan 19 Poslije lana 129 dodaju se dva nova lana koji glase: "lan 130 Po zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka podnijetog od strane ovlaenog organa, a na osnovu neposrednog uvida i zapaanja ili na osnovu slubenih i drugih podataka ili isprava sainjenih prema slubenoj evidenciji tih organa, za prekraj za koji je propisana novana kazna, rjeenje o prekraju moe se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog, ukoliko se nijesu odazvali na uredno uruen poziv. Ukoliko ovlaeni organ ustanovi da je radi boljeg razjanjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze moe odrediti i odrati pretres. lan 131 Pod uslovom iz lana 130 stav 1 ovog zakona, rjeenje o prekraju mogu donijeti i podruni organi za prekraje, ako nau da, s obzirom na prirodu prekraja, okolnosti pod kojima je prekraj uinjen i lina svojstva okrivljenog, treba izrei novanu kaznu". lan 20 lan 132 mijenja se i glasi: "U skraenom postupku ne moe se donijeti rjeenje o prekraju protiv maloljetnika, izrei zatitne mjere obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog lijeenja, niti odluivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". lan 21 U lanu 139 stav 2 poslije rijei: "u odreenom trajanju" dodaju se rijei: "sa naznakom broja zatvorskih dana". lan 22 U lanu 140 stav 1 rijei: "i sa upozorenjem na odredbu lana 163 stav 2 ovog zakona" briu se. lan 23 U lanu 143 stav 2 rijei: "a u skraenom postupku u roku od tri dana" briu se. lan 24 U lanu 151 stav 1 taka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donoenja rjeenja o prekraju nije obezbijeeno pravo iz lana 64 ovog zakona;". lan 25 U lanu 165 stav 2 brie se. lan 26 U lanu 207 poslije rijei "pravosnano" dodaju se rijei: "i izvrno". lan 27 U lanu 216 stav 2 rijei: "sjeditu donosioca rjeenja" zamjenjuju se rijeima: "prebivalitu okrivljenog". U istom lanu poslije stava 4 dodaju se st. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novane kazne, trokova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvrie se preko nadlenog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju iro raun. Prinudna naplata se odreuje naredbom, koja se zajedno sa rjeenjem o prekraju dostavlja nadlenom organu za oslove platnog prometa. Ukoliko na raunu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava, pravosnano rjeenje izvrie nadleni podruni organ za prekraje (izvrno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvrioca prekraja". lan 28
U lanu 219 poslije rijei: "i narkomana" dodaju se rijei: "kao i zatitna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja". lan 29 Poslije lana 227 dodaje se novi lan koji glasi: "lan 227a Podruni organi za prekraje Danilovgrad i Plav preuzee nezavrene predmete od podrunih organa za prekraje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvrie predsjednici podrunih organa zapisniki". lan 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".