Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne.2) za organ. + Vidi: čl. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. stepen odgovornosti učinioca. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Zakona . . Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. raniji život učinioca. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%.48/99-1. 2. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode.

Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. 2) zabrana vršenja djelatnosti. 3) zabrana upravljanja motornim vozilom. 3. Zakona . ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. umjesto kazne može se izreći opomena. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. 5) obavezno psihijatrijsko liječenje . koje ne može preći najvišu granicu. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. . ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. 2. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. + Vidi: čl. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna. 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. ili opomena za prekršaj nije izrečena. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. 3.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni.48/99-1. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti. Rješenjem o prekršaju odrediće se. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. da li će se oduzeti predmeti vratiti. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. stepen odgovornosti. ovog člana. o čemu se donosi posebno rješenje. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Zakona . Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. 1. Predmeti iz st. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se . Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. + Vidi: čl. uništiti. Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. stav 1 tač. 4.Zaštitne mjere iz člana 34. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. u skladu sa posebnim propisima. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim.48/99-1.

izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. usvojilac. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne. 4. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu. a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno. Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj. a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. Pojačan nadzor od strane roditelja. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere.1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana. Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. druge porodice ili organa starateljstva. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. . Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. staraoca. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj. a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. usvojioca. 2) mjere pojačanog nadzora. ali ne duže od 10 dana. usvojioca ili staraoca. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom.

područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana. . Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju. imajući u vidu prirodu prekršaja. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. prema svojoj duševnoj razvijenosti. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Ako takvo oduzimanje nije moguće. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. lične osobine i ponašanje maloljetnika.

Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. ili zaštitne mjere. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Pokretanje prekršajnog postupka . a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi.Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. ili zaštitne mjere.

Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. 5. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje.Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Zakona . Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Ispravke . Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. . Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. + Vidi: tač. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. tako i one koje su mu od koristi. 1. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja.48/99-1.29/94-415. + Vidi: čl.

GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. 12. Područni organ za prekršaje. 8. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). Zakona . Član 73 . 11. 5. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Područni organ za prekršaje. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Plužine i Šavnik. sa sjedištem u Podgorici. Područni organ za prekršaje.48/99-1. 16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 2. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. Berane za teritoriju Opštine Berane. Andrijevica. Područni organ za prekršaje. za teritoriju Opštine Danilovgrad. 7. zakona i drugih propisa. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. 3. Područni organ za prekršaje. 15. 14. Područni organ za prekršaje. + Vidi: čl. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. kao i druga prava utvrđena zakonom. 6. 10. Bar za teritoriju Opštine Bar. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Budva za teritoriju Opštine Budva. 4. 6. 13. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. 17) Područni organ za prekršaje Plav. Područni organi za prekršaje su: 1. 9. za teritoriju Opštine Plav. Područni organ za prekršaje. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica.

+ Vidi: čl. Član 74 Prvostepeni organi. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 .48/99-1. na osnovu javnog oglašavanja .brisan Vidi: + čl. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. .za koje je propisana kazna zatvora. . vrši i druge poslove određene zakonom. + Vidi: čl. Zakona . Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. isprava i drugih podataka. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave . 7. Državni i drugi organi. ustanove ili druge organizacije.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. osim organa lokalne uprave. preduzeća. isprava. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja .Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. . Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. 9. nadležni su i za ostale saizvršioce. .48/99-1. 8. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka.protiv maloljetnika. Zakona . Zakona . kazna zatvora i novčana kazna.48/99-1. kazna zatvora ili novčana kazna. GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi.

10.48/99-1. prije isteka mandata. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Zakona . Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća.Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. + Vidi: čl. prije isteka mandata. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. bez opravdanog razloga.48/99-1. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. . Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća. 11. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. smatraće se da nije ni imenovan. 12. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. + Vidi: čl. a u organu lokalne uprave izvršni organ.48/99-1. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Zakona . + Vidi: čl. Zakona . Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije.

Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. po svom pristanku. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. a u lokalnoj upravi izvršni organ.29/94-415. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. + Vidi: tač. uz prethodnu saglasnost Vlade. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. donosi ministar pravde. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. izuzeća. 2. Ispravke . Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. . U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. Član 91 Na prestanak funkcije. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća.

ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. ili uhvati ili se sam prijavi. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. kao nadležan za jednog od njih. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. Ustupanje predmeta Član 101 . prvostepeni organ koji je. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. prvi započeo postupak. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. a ako je učinilac prekršaja član posade. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. po pravilu.

Zakona . Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Izuzeće Član 105 Sudija. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom.48/99-1. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. a po potrebi i druge dokaze. + Vidi: čl. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. 13. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. .Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu.

Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik.Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 2) podnosi dokaze. . pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok.

4) izdaci za privođenje okrivljenog. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. . 2. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. 3) podvozni troškovi okrivljenog. 1. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. 2) troškovi uviđaja. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. 8) paušalni iznos. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. Troškovi iz tač. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. vještake i tumače.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna.

ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini.48/99-1. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. Ispravke . U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. Zakona . shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. nije dužan da glasa o kazni. tako da ni jedno od njih nema većinu. ovlašćeni inspektori. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. a odmah. 3. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave.Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. od kojih je jedan predsjednik. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Ako se na taj način ne postigne većina. Ako ne glasa. + Vidi: čl. sve dok se ne postigne većina.29/94-415. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. + Vidi: tač. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje . državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. 14. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. . Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. 16. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. ili dostavi ostale primjerke. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. Zakona . a najkasnije u roku od 60 dana. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: . 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev.48/99-1. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. mjesto i datum rođenja. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. + Vidi: čl.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. zanimanje. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak. Zakona . uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. 15. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja.48/99-1. zahtjev će se rješenjem odbaciti. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. + Vidi: čl. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti.

+ Vidi: čl. br. 17. 29/95 i 75/95 38/96-2. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. Ispravke 29/94-415. Zakona . treba izreći novčanu kaznu . čl. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl. 19. 29/95 i 75/95 38/96-2. GLAVA XXII . 4. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. Odluku US RCG U. s obzirom na prirodu prekršaja. 18. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. i 5. br. Zakona . 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. Zakona . Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. Zakona . ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . ako nađu da. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno.48/99-1. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. + Vidi: tač. + Vidi: Odluku US RCG U. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu .48/99-1.48/99-1. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv.1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. Zakona .48/99-1. 20. čl. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. + Vidi: čl. 19.48/99-1.

10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. 5) da je protiv okrivljenog. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. . Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. za isti prekršaj. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku.

razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. 22. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. čl. izreku i obrazloženje. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. naziv podnosioca zahtjeva. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. sa uputstvom o ovom pravu. Ispravke 29/94-415. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu.48/99-1. Zakona . naknade štete i troškova postupka. + Vidi: čl. ime.48/99-1. + Vidi: tač. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. u kom iznosu i osnov te odluke. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 6. a za koje oglašava krivim. da li je pretres bio javan. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. . Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. 6) rok plaćanja novčane kazne. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. Zakona .Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. 21.

kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. + Vidi: čl. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. usvojilac i usvojenik. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. bračni drug. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. zakonski zastupnik. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. 23. srodnik po krvi u pravoj liniji. Zakona . a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. Sadržaj žalbe . ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja.48/99-1. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu.

i 4) potpis podnosioca žalbe. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. oduzimanju imovinske koristi. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona . 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. 2) razloge žalbe. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. 3) obrazloženje razloga žalbe. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. 4) zbog odluke o kazni. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. . zaštitnoj mjeri. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. Navodeći nove činjenice.Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati.

Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. oduzimanju imovinske koristi. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. opomeni. . Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. 5) da li je odlukom o kazni. oslobođenju od kazne.48/99-1. 24. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Zakona . 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu.+ Vidi: čl. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena.

3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. Rješavajući po žalbi. 2 i 3 ovog člana. kao i na ispitivanje odluke o kazni. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. preinačiti ili ukinuti.

GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. . podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. vještaka ili tumača. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. 29/95 i 75/95 . 25. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. + Vidi: čl. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup.48/99-1. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. Zakona . Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće.Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije.38/96-2. br. + Vidi: Odluku US RCG U.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja.

Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. djeca. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. . Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka.4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. činjenice iz stava 1 tač. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. U slučajevima iz tač. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Član 172 Za vođenje novog postupka. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. roditelji ili zakonski zastupnik. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu.

zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti.Rješenjem o prekršaju.kazna zatvora. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. + Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. . . Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. njegov branilac i zakonski zastupnik. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. donesenom u novom postupku. . + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona.

Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. kao neosnovan. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. u vijeću sastavljenom od tri sudije. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Odlučivanje po zahtjevu . Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije.

Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. kao da takav zahtjev postoji. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. Pozivanje maloljetnika . Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. a naročito pri njegovom ispitivanju. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. postupiće po službenoj dužnosti. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. 1 ovog zakona. vodeći računa o duševnoj razvijenosti.

Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. organ starateljstva i roditelji. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. + Vidi: tač.29/94-415. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. pored lica iz člana 145 ovog zakona. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. brat. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. 7. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. žalbu mogu izjaviti. Postupak prema djetetu . još i staralac. sestra i hranilac maloljetnika. Ispravke . U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje.

a kasnije . a po potrebi može obavijestiti i školu. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. ili staratelja maloljetnika. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja.

Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. koji je odlučivao u prvom stepenu. oduzete imovinske koristi. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. ili vraćanje novčanog iznosa. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. . a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. osim ako je na to bio prinuđen. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti.povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. naknadu štete. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Član 203 Organ za prekršaje.

ili boravišta kažnjenog lica. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana.48/99-1. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. ako sam nije nadležan za izvršenje. + Vidi: čl. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. računajući od časa kad je žalbu primio. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. ako je dijete mrtvo . a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. ili nema prebivalište. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. Zakona . GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. 26. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka.

Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. vojno lice. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. kazna zatvora se neće izvršiti. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. Član 213 Novčana kazna. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. protekao rok određen za njihovo plaćanje. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. U slučajevima iz st. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. . ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta.48/99-1. + Vidi: čl. Prinudna naplata novčane kazne. Prinudna naplata se određuje naredbom. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun.rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. 27. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. Zakona . područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog. na njegov zahtjev. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. na kome ima prebivalište.

Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. 28. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može.48/99-1. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. Zakona . ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. radi sprovođenja izvršenja. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. + Vidi: čl. na zahtjev kažnjenog lica. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan.

+ Vidi: čl. Danilovgradu. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . 28/87.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. br.48/99-1. 29. Imenovanjem lica iz st. Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički . ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". Plavu. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. 30/92). koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. 28/84. Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. 1 i 2 ovog člana. br. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. br. 26/91 i "Službeni list RCG". PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: . br. 25/94. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. Opštinski sudovi za prekršaje. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". 27/89. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona.Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 5/85. br. 1/90. 28/93). 20/87. Plužinama i Šavniku. Tivtu. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . br. 11/88 i "Službeni list RCG". Zakona .dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. 28/84. koji ne budu imenovani. koje će izvršiti Vlada i starješine organa.

vaspitne mjere. postupak izvršenja rješenja o prekršaju. .kazna.zaštitne mjere. PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja. sistem sankcija. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. uticaj na druge da ne vrše prekršaje. . prekršajni postupak će se obustaviti. uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija. SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje. VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. prekršajni postupak. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. neće se kazniti za prekršaj. GLAVA II .opomena. učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. kao i zaštita javnog poretka. SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike. PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: . Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave.1) uslovi prekršajne odgovornosti. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. prije nego što je izvršena. i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. i .

Postojanje uračunljivosti. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti. pravnog i odgovornog lica Član 16 . Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. Odgovornost organa. Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. GLAVA III . bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu. pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. NAČIN. s obzirom na njegovu funkciju. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. ustanovi i drugoj organizaciji kome je. smatra se lice u preduzeću. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. na osnovu zakona. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica.

Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće.1. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. 2) za organ. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. Kazna zatvora izriče se na pune dane. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. 2) za organ. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. Član 28 . Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. u skladu sa zakonom i drugim propisima.

da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca.Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja. raniji život učinioca. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. stepen odgovornosti učinioca. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. . 3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. Ako takvo oduzimanje nije moguće. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi.Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. . Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist.

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. ili zaštitne mjere. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. ili zaštitne mjere. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Utvrđivanje istine Član 60 . Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog.

Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. tako i one koje su mu od koristi.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. kao i druga prava utvrđena zakonom. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. . Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. ili da zbog toga ne koristi svoja prava.

Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. isprava i drugih podataka. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. GLAVA VIII . Područni organ za prekršaje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Područni organ za prekršaje. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Državni i drugi organi. ustanove ili druge organizacije. preduzeća. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. 8. Član 74 Prvostepeni organi. Andrijevica i Plav. sa sjedištem u Podgorici. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. 5. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. 10. Područni organ za prekršaje. 4. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. osim organa lokalne uprave. 6.GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. isprava. Područni organ za prekršaje. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Područni organ za prekršaje. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Područni organ za prekršaje. 13. Područni organ za prekršaje. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). zakona i drugih propisa. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Budva za teritoriju Opštine Budva. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. Područni organ za prekršaje. 9. Berane za teritoriju Opštine Berane. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. 7. Područni organi za prekršaje su: 1. 14. 2. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Bar za teritoriju Opštine Bar. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. 15. 3. 12. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. 11. Plužine i Šavnik. Područni organ za prekršaje.

Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. na osnovu javnog oglašavanja. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. Član 87 . prije isteka mandata. vrši i druge poslove određene zakonom. prije isteka mandata. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. a u organu lokalne uprave izvršni organ. kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. kazna zatvora i novčana kazna.

izuzeća. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. Član 91 Na prestanak funkcije. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. donosi ministar pravde. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. po svom pristanku. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. a u lokalnoj upravi izvršni organ. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine.Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Član 95 . Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća.

a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. kao nadležan za jednog od njih. a ako je učinilac prekršaja član posade. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. .U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. prvostepeni organ koji je. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. po pravilu. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ili uhvati ili se sam prijavi. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. prvi započeo postupak. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. uz prethodnu saglasnost Vlade. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu.

ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. Izuzeće Član 105 Sudija. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. a po potrebi i druge dokaze. Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa.

Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. 2) podnosi dokaze. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. . Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom.

7) nagrada i nužni izdaci branioca. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 2. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 1. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. Troškovi iz tač. 8) paušalni iznos. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. 3) podvozni troškovi okrivljenog. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. vještake i tumače. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. 2) troškovi uviđaja. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen.Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 121 . Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.

Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. sve dok se ne postigne većina. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. a odmah. nije dužan da glasa o kazni. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. od kojih je jedan predsjednik. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. tako da ni jedno od njih nema većinu. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. a najkasnije u roku od 60 dana. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako se na taj način ne postigne većina. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. Ako ne glasa. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. ovlašćeni inspektori. . Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini.

zahtjev će se rješenjem odbaciti. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. ili dostavi ostale primjerke. . Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. zanimanje. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. mjesto i datum rođenja.

rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. .6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. treba izreći novčanu kaznu. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. za prekršaj iz stava 1 ovog člana. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. Po zahtjevu oštećenog. s obzirom na prirodu prekršaja. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana.

6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . za isti prekršaj. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. a za koje oglašava krivim. naziv podnosioca zahtjeva. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. da li je pretres bio javan.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 5) da je protiv okrivljenog. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. izreku i obrazloženje. ime. Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja.

kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. naknade štete i troškova postupka.uz ocjenu protivurječnih dokaza. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. u kom iznosu i osnov te odluke. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. 6) rok plaćanja novčane kazne. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. . zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju.

Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Navodeći nove činjenice. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka . i 4) potpis podnosioca žalbe. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. 4) zbog odluke o kazni. 2) razloge žalbe. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. a u skraćenom postupku u roku od tri dana. usvojilac i usvojenik. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. oduzimanju imovinske koristi. zaštitnoj mjeri. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. 3) obrazloženje razloga žalbe. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. bračni drug. srodnik po krvi u pravoj liniji. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. zakonski zastupnik.

ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. osim u skraćenom postupku. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. 5) da li je odlukom o kazni. . 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. opomeni. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje.

oslobođenju od kazne. 2 i 3 ovog člana. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . preinačiti ili ukinuti. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. oduzimanju imovinske koristi. Rješavajući po žalbi. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. kao i na ispitivanje odluke o kazni. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi.

Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. . ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu.

a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. djeca. činjenice iz stava 1 tač. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. U slučajevima iz tač. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. roditelji ili zakonski zastupnik.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Izuzetno. vještaka ili tumača. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. Član 170 .

zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. i . osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. Rješenjem o prekršaju. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. Član 172 Za vođenje novog postupka. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno.kazna zatvora.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. . donesenom u novom postupku.O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. . .

Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. . nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. njegov branilac i zakonski zastupnik. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. kao neosnovan.Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona.

Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. kao da takav zahtjev postoji. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. . Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. postupiće po službenoj dužnosti. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. 1 ovog zakona. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti.

lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. . osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. organ starateljstva i roditelji. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. a naročito pri njegovom ispitivanju. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu.

ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. još i staralac. ili staratelja maloljetnika. Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. sestra i hranilac maloljetnika. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. brat. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. a po potrebi može obavijestiti i školu. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. pored lica iz člana 145 ovog zakona. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. žalbu mogu izjaviti. .

4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. koji je odlučivao u prvom stepenu. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. osim ako je na to bio prinuđen. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 203 Organ za prekršaje. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. oduzete imovinske koristi.

ili nema prebivalište. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. ili vraćanje novčanog iznosa. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. računajući od časa kad je žalbu primio. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma.prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. Član 210 . Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. naknadu štete. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti.

Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. protekao rok određen za njihovo plaćanje. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. na njegov zahtjev. . područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. Član 213 Novčana kazna. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. ili boravišta kažnjenog lica. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. na kome ima prebivalište. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. ako sam nije nadležan za izvršenje. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. U slučajevima iz st. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana.

Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. radi sprovođenja izvršenja. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. vojno lice. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. kazna zatvora se neće izvršiti. Član 225 . Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora.

Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. stav 3 u drugom redu odozdo.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . U članu 92. umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja". u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG". U članu 60. 3. koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona.Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. . Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". 5/85. br. U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. 28/87. 28/93). Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. Plužinama i Šavniku. Danilovgradu. na zahtjev kažnjenog lica. 2. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. br. 1 i 2 ovog člana. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. 20/87. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. 29/94. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". br. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. 11/88 i "Službeni list RCG". Imenovanjem lica iz st. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 26/91 i "Službeni list RCG". umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno". 27/89. koji ne budu imenovani. br. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. Plavu.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. 30/92). Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. br. Tivtu. 1. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . Opštinski sudovi za prekršaje. 28/84. br. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . 1/90. 28/84.

r. 48/99. i sudije: Radojko Đuričanin. 29/95 i 75/95 12. umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja". Utvrđuje se da odredbe člana 130. Prof. tačka 1." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. člana 131 i člana 163 stav 2. Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. septembra 1996. člana 131 i člana 163 stav 2. U. 7. . br. Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". br. U članu 130 stav 1 u zadnjem redu. Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". donio je ODLUKU 1. Ustavni sud Republike Crne Gore. septembra 1996. 6. dr Blagota Mitrić. 5. na osnovu odredbe člana 113 stav 1. u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. na sjednici od 12. U članu 139 stav 1 tačka 5. U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo.4. br. Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore". kao predsjedavajući. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore. broj 21/93). Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". 4 i 5". umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130. br. u sastavu: sudija prof. godine. dr Blagota Mitrić. Šefko Crnovršanin i Jakša Marković. Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". br. U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". s. Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". 38/96. 25/94 i 29/94).

" Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". za teritoriju Opštine Plav". Član 9 Član 80 briše se. Član 17 . kazna zatvora ili novčana kazna. U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. bez opravdanog razloga.za koje je propisana kazna zatvora.protiv maloljetnika. kazna zatvora i novčana kazna. smatraće se da nije ni imenovan. .u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". 17) Područni organ za prekršaje Plav. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . .za koje nije propisana nadležnost drugog organa. Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. . Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom". za teritoriju Opštine Danilovgrad. na osnovu javnog oglašavanja". ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja.Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje". ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja". nadležni su i za ostale saizvršioce. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća.

Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. s obzirom na prirodu prekršaja. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. U istom članu poslije stava 4 dodaju se st. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Prinudna naplata se određuje naredbom. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. Član 28 . treba izreći novčanu kaznu". Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana".". Član 25 U članu 165 stav 2 briše se. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. ako nađu da. Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika.U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog.

Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja". . Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički". Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful