Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%.2) za organ. + Vidi: čl. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. raniji život učinioca. . a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. stepen odgovornosti učinioca. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. 2. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. Zakona .48/99-1. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne.

3. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. koje ne može preći najvišu granicu. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. 2) zabrana vršenja djelatnosti. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. 5) obavezno psihijatrijsko liječenje . Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. + Vidi: čl. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. ili opomena za prekršaj nije izrečena. 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12. a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu. 3. ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. 3) zabrana upravljanja motornim vozilom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. umjesto kazne može se izreći opomena. OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. 2. Zakona . ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni.48/99-1. vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. .

u skladu sa posebnim propisima. ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. ovog člana. Predmeti iz stava 1. Predmeti iz st. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. 4. Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. 1. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1.48/99-1. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1.Zaštitne mjere iz člana 34. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. + Vidi: čl. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. da li će se oduzeti predmeti vratiti. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. o čemu se donosi posebno rješenje. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj. stav 1 tač. Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Rješenjem o prekršaju odrediće se. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Zakona . ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. uništiti. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. stepen odgovornosti. Pri odlučivanju da li će se . Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim.

Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 4. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. usvojilac. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj.izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne. zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja. a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. usvojioca. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. 2) mjere pojačanog nadzora. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. staraoca. ali ne duže od 10 dana. Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. usvojioca ili staraoca. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom. izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom.1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). Ako roditelj.

Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. lične osobine i ponašanje maloljetnika. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Ako takvo oduzimanje nije moguće. imajući u vidu prirodu prekršaja. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. . predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. prema svojoj duševnoj razvijenosti. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju.

Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. ili zaštitne mjere. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Pokretanje prekršajnog postupka .Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. ili zaštitne mjere.

. tako i one koje su mu od koristi. + Vidi: čl. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. + Vidi: tač.29/94-415. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. Zakona . Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. 1.48/99-1. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Ispravke . 5. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku.Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. ili da zbog toga ne koristi svoja prava.

Berane za teritoriju Opštine Berane. Član 73 . Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. 17) Područni organ za prekršaje Plav. 5. + Vidi: čl. Područni organ za prekršaje. 10. Područni organ za prekršaje. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. 16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. zakona i drugih propisa. 6. sa sjedištem u Podgorici.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Područni organ za prekršaje. Andrijevica. za teritoriju Opštine Danilovgrad. 2. Područni organ za prekršaje. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. 9. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. Područni organ za prekršaje. 8.48/99-1. Budva za teritoriju Opštine Budva. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. 4. Bar za teritoriju Opštine Bar. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 14. 11. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Područni organ za prekršaje. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. 6. Područni organ za prekršaje. Zakona . kao i druga prava utvrđena zakonom. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Područni organ za prekršaje. Područni organi za prekršaje su: 1. 13. 15. Područni organ za prekršaje. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. 3. za teritoriju Opštine Plav. Područni organ za prekršaje. 12. Plužine i Šavnik. Područni organ za prekršaje. 7. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje.

. Član 74 Prvostepeni organi. vrši i druge poslove određene zakonom. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. kazna zatvora i novčana kazna.brisan Vidi: + čl. preduzeća.48/99-1. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. Zakona . Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. osim organa lokalne uprave. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave .Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave.za koje je propisana kazna zatvora. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa.48/99-1. 9. 8. nadležni su i za ostale saizvršioce. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. . + Vidi: čl.protiv maloljetnika. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. . ustanove ili druge organizacije. isprava.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. + Vidi: čl. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. na osnovu javnog oglašavanja . 7. Zakona . . ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja . Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. kazna zatvora ili novčana kazna. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa.48/99-1.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. Državni i drugi organi. isprava i drugih podataka. Zakona . GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 .

Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom".Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. + Vidi: čl. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. + Vidi: čl. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća.48/99-1. 12.48/99-1. Zakona . ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća. 10. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. smatraće se da nije ni imenovan. Zakona . bez opravdanog razloga.48/99-1. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. prije isteka mandata. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. + Vidi: čl. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. a u organu lokalne uprave izvršni organ. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Zakona . Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. . 11. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. prije isteka mandata.

na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. po svom pristanku. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. a u lokalnoj upravi izvršni organ. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. 2. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. + Vidi: tač. . izuzeća. Član 91 Na prestanak funkcije. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine.Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave.29/94-415. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. uz prethodnu saglasnost Vlade. donosi ministar pravde. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. Ispravke .

Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. prvi započeo postupak. ili uhvati ili se sam prijavi. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. po pravilu. kao nadležan za jednog od njih. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. prvostepeni organ koji je. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. a ako je učinilac prekršaja član posade. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Ustupanje predmeta Član 101 . nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova.

+ Vidi: čl. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. . ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze.48/99-1. Izuzeće Član 105 Sudija.Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Zakona . ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. a po potrebi i druge dokaze. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. 13. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ.

stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. . Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 2) podnosi dokaze. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje.

Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. . Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. 8) paušalni iznos. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. 1. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. Troškovi iz tač. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 2) troškovi uviđaja. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. vještake i tumače. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. 2. 3) podvozni troškovi okrivljenog. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta.

ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. + Vidi: čl. od kojih je jedan predsjednik. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. 14. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. a odmah. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. Ako se na taj način ne postigne većina. + Vidi: tač. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.48/99-1. ovlašćeni inspektori. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća.Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. sve dok se ne postigne većina. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Zakona . Ako ne glasa. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. . shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. 3. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji.29/94-415. nije dužan da glasa o kazni. tako da ni jedno od njih nema većinu. Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje . Ispravke . Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja.

U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. Zakona . 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. + Vidi: čl. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. ili dostavi ostale primjerke. a najkasnije u roku od 60 dana. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. zahtjev će se rješenjem odbaciti. 16. Zakona . + Vidi: čl. mjesto i datum rođenja. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice.48/99-1. 15.48/99-1. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. zanimanje. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: .

niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu . + Vidi: tač. 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. Ispravke 29/94-415. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. čl. 29/95 i 75/95 38/96-2. s obzirom na prirodu prekršaja. 29/95 i 75/95 38/96-2. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. i 5. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl. Zakona . Zakona . + Vidi: čl. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. 18. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. ako nađu da. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. 20. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici.48/99-1. čl. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva.48/99-1. 4. br. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. Zakona . Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 19. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres.1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. GLAVA XXII . 17. 19. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. treba izreći novčanu kaznu .48/99-1.48/99-1. Zakona . br. Odluku US RCG U. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. + Vidi: čl. Zakona . + Vidi: Odluku US RCG U.48/99-1. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa.

9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. za isti prekršaj. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. 5) da je protiv okrivljenog.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. . Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro.

Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. naknade štete i troškova postupka. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. u kom iznosu i osnov te odluke. čl. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. 22. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. naziv podnosioca zahtjeva. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. a za koje oglašava krivim. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. . ime. 21. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. 6) rok plaćanja novčane kazne. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. Zakona . 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. sa uputstvom o ovom pravu. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. da li je pretres bio javan. Ispravke 29/94-415. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. razlozi iz kojih nijesu uvaženi.48/99-1. izreku i obrazloženje. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Zakona . U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. 6. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. + Vidi: čl.48/99-1. + Vidi: tač.Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza.

usvojilac i usvojenik. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. 23. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. Sadržaj žalbe . podnosioca zahtjeva ili oštećenog. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. bračni drug. srodnik po krvi u pravoj liniji. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja.48/99-1. zakonski zastupnik. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. + Vidi: čl. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. Zakona . Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati.

4) zbog odluke o kazni. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. oduzimanju imovinske koristi. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. Navodeći nove činjenice. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi.Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. i 4) potpis podnosioca žalbe. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona . 3) obrazloženje razloga žalbe. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 2) razloge žalbe. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. zaštitnoj mjeri. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. . Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva.

Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. Zakona .+ Vidi: čl. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. 24. 5) da li je odlukom o kazni. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti.48/99-1. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. oslobođenju od kazne. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. opomeni. . Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. oduzimanju imovinske koristi. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu.

Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. kao i na ispitivanje odluke o kazni. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. Rješavajući po žalbi. 2 i 3 ovog člana. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. preinačiti ili ukinuti.

a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. + Vidi: čl. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. + Vidi: Odluku US RCG U. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. vještaka ili tumača. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Zakona . br. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. .Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. 25. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. 29/95 i 75/95 . 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije.38/96-2.48/99-1.

Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru.4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. roditelji ili zakonski zastupnik. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. činjenice iz stava 1 tač. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. . Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. djeca. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Član 172 Za vođenje novog postupka. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. U slučajevima iz tač. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom.

odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. donesenom u novom postupku. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. . . + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti.kazna zatvora.Rješenjem o prekršaju. + Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. njegov branilac i zakonski zastupnik. . ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona.

Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Odlučivanje po zahtjevu . Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. kao neosnovan. u vijeću sastavljenom od tri sudije. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti.Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje.

Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. 1 ovog zakona. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. kao da takav zahtjev postoji. Pozivanje maloljetnika . Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. postupiće po službenoj dužnosti. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. a naročito pri njegovom ispitivanju. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu.

7. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima.29/94-415.Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. organ starateljstva i roditelji. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. brat. pored lica iz člana 145 ovog zakona. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. žalbu mogu izjaviti. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. Ispravke . Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. sestra i hranilac maloljetnika. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. još i staralac. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Postupak prema djetetu . upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. + Vidi: tač.

licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. a po potrebi može obavijestiti i školu. a kasnije . Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. ili staratelja maloljetnika. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju.

donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava.povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. koji je odlučivao u prvom stepenu. osim ako je na to bio prinuđen. . Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. oduzete imovinske koristi. naknadu štete. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). ili vraćanje novčanog iznosa. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. Član 203 Organ za prekršaje. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog.

a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. 26. ako je dijete mrtvo . Zakona . Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. ili boravišta kažnjenog lica. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet.48/99-1. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. ili nema prebivalište. računajući od časa kad je žalbu primio. + Vidi: čl. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. ako sam nije nadležan za izvršenje.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos.

Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. . protekao rok određen za njihovo plaćanje. Član 213 Novčana kazna. U slučajevima iz st. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. Prinudna naplata novčane kazne. vojno lice. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem.rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. Prinudna naplata se određuje naredbom. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. + Vidi: čl. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 27. na kome ima prebivalište. područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog. Zakona . kazna zatvora se neće izvršiti. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem.48/99-1. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. na njegov zahtjev. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično.

Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.48/99-1. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. + Vidi: čl. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. na zahtjev kažnjenog lica. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. 28. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. Zakona . troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. radi sprovođenja izvršenja. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može.

dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . br. br. 28/84. 1 i 2 ovog člana. Zakona . koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. + Vidi: čl. 11/88 i "Službeni list RCG". 26/91 i "Službeni list RCG". 28/87. 28/93). Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički . kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . Plužinama i Šavniku. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. Danilovgradu. 28/84. PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: .Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. koji ne budu imenovani. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . Plavu. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. Opštinski sudovi za prekršaje. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. 25/94. 20/87. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. br. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. 1/90. Imenovanjem lica iz st. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje.48/99-1. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". Tivtu.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. br. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. br. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. 27/89. 29. 5/85. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . br. 30/92).

Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). prekršajni postupak. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području. i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. i . prekršajni postupak će se obustaviti. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. GLAVA II . Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja. Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike.kazna. neće se kazniti za prekršaj. postupak izvršenja rješenja o prekršaju. učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. . Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. prije nego što je izvršena.1) uslovi prekršajne odgovornosti.opomena.vaspitne mjere.zaštitne mjere. sistem sankcija. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. kao i zaštita javnog poretka. . VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. uticaj na druge da ne vrše prekršaje. SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje. PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: . uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija.

Postojanje uračunljivosti. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). pravnog i odgovornog lica Član 16 . Odgovornost organa. Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti.

bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. ustanovi i drugoj organizaciji kome je. odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. s obzirom na njegovu funkciju. na osnovu zakona. smatra se lice u preduzeću. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu.Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). GLAVA III . niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. NAČIN. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi.

2) za organ. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne.1. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. 2) za organ. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora izriče se na pune dane. ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće. Član 28 . pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. u skladu sa zakonom i drugim propisima. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom.Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. stepen odgovornosti učinioca. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja. . a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. 3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. raniji život učinioca. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Ako takvo oduzimanje nije moguće. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. .Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev.

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. ili zaštitne mjere. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. ili zaštitne mjere. Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Utvrđivanje istine Član 60 . DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu.

Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. tako i one koje su mu od koristi. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. . Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. kao i druga prava utvrđena zakonom. osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku.

Bar za teritoriju Opštine Bar. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. 14. Budva za teritoriju Opštine Budva. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. 2. Plužine i Šavnik. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. GLAVA VIII . Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Državni i drugi organi. Područni organ za prekršaje. 6. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. Andrijevica i Plav. Područni organ za prekršaje. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje.GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. preduzeća. 15. Područni organi za prekršaje su: 1. Berane za teritoriju Opštine Berane. Područni organ za prekršaje. isprava i drugih podataka. Područni organ za prekršaje. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. 7. Područni organ za prekršaje. 5. 4. 12. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. 8. Područni organ za prekršaje. osim organa lokalne uprave. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. 3. 11. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). 9. 10. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. 13. isprava. zakona i drugih propisa. Područni organ za prekršaje. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Područni organ za prekršaje. sa sjedištem u Podgorici. ustanove ili druge organizacije. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Područni organ za prekršaje. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. Član 74 Prvostepeni organi. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi.

Član 87 . Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. kazna zatvora i novčana kazna. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. prije isteka mandata. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. prije isteka mandata. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. a u organu lokalne uprave izvršni organ. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. na osnovu javnog oglašavanja. vrši i druge poslove određene zakonom.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa.

a u lokalnoj upravi izvršni organ. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. donosi ministar pravde. izuzeća. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. po svom pristanku. Član 95 . odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Član 91 Na prestanak funkcije. Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća.Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje.

ili uhvati ili se sam prijavi. prvostepeni organ koji je. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. a ako je učinilac prekršaja član posade. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova.U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. prvi započeo postupak. . a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. kao nadležan za jednog od njih. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. uz prethodnu saglasnost Vlade. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. po pravilu. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu.

Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. a po potrebi i druge dokaze. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. Izuzeće Član 105 Sudija. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica.

Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. 2) podnosi dokaze. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. . Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba.

Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. 1. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 8) paušalni iznos. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 3) podvozni troškovi okrivljenog. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. Član 121 . Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. 2) troškovi uviđaja. 2. Troškovi iz tač. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. vještake i tumače.

Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. a odmah. . državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. od kojih je jedan predsjednik. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku.Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. ovlašćeni inspektori. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. tako da ni jedno od njih nema većinu. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. a najkasnije u roku od 60 dana. Ako ne glasa. Ako se na taj način ne postigne većina. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. nije dužan da glasa o kazni. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. sve dok se ne postigne većina. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

ili dostavi ostale primjerke. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. zahtjev će se rješenjem odbaciti. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana. zanimanje. mjesto i datum rođenja. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. . Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja.

Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. s obzirom na prirodu prekršaja. Po zahtjevu oštećenog. treba izreći novčanu kaznu. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. za prekršaj iz stava 1 ovog člana. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti.6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. . GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna.

da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 5) da je protiv okrivljenog. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. ime. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. a za koje oglašava krivim. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . već pravosnažno okončan prekršajni postupak. da li je pretres bio javan. naziv podnosioca zahtjeva. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. za isti prekršaj. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. izreku i obrazloženje. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog.

podnosioca zahtjeva ili oštećenog.uz ocjenu protivurječnih dokaza. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. 6) rok plaćanja novčane kazne. . U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. naknade štete i troškova postupka. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. u kom iznosu i osnov te odluke. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju.

a u skraćenom postupku u roku od tri dana. usvojilac i usvojenik. zakonski zastupnik. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka . 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. oduzimanju imovinske koristi. 4) zbog odluke o kazni. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. i 4) potpis podnosioca žalbe. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. Navodeći nove činjenice. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. srodnik po krvi u pravoj liniji. zaštitnoj mjeri. 2) razloge žalbe. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. bračni drug. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. 3) obrazloženje razloga žalbe. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. . 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. opomeni. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 5) da li je odlukom o kazni. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. osim u skraćenom postupku. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju.

2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. Rješavajući po žalbi. Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. oduzimanju imovinske koristi. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. preinačiti ili ukinuti. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. oslobođenju od kazne. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. kao i na ispitivanje odluke o kazni. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. 2 i 3 ovog člana. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica.

Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. . Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci.

2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Izuzetno. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka. ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. činjenice iz stava 1 tač. djeca. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. roditelji ili zakonski zastupnik. vještaka ili tumača. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. Član 170 . U slučajevima iz tač. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup.

odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. . Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. donesenom u novom postupku. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. . Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. i . nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica.kazna zatvora. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. Član 172 Za vođenje novog postupka. . Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora.O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. Rješenjem o prekršaju.zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana.

Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. . Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. u vijeću sastavljenom od tri sudije. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. njegov branilac i zakonski zastupnik. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Član 181 Vrhovni sud će odbiti.Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. kao neosnovan.

postupiće po službenoj dužnosti. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. . Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. a Vrhovni sud nađe da je osnovan.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. 1 ovog zakona. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. kao da takav zahtjev postoji. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac).

Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. . organ starateljstva i roditelji. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. a naročito pri njegovom ispitivanju. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama.

žalbu mogu izjaviti. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. a po potrebi može obavijestiti i školu. još i staralac. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. sestra i hranilac maloljetnika. . ili staratelja maloljetnika. Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. brat. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. pored lica iz člana 145 ovog zakona. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje.

a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. oduzete imovinske koristi. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. koji je odlučivao u prvom stepenu. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. osim ako je na to bio prinuđen. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. Član 203 Organ za prekršaje. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje.

ili nema prebivalište. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. Član 210 .prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. ili vraćanje novčanog iznosa. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. računajući od časa kad je žalbu primio. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. naknadu štete. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet.

Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. na njegov zahtjev. ili boravišta kažnjenog lica. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. protekao rok određen za njihovo plaćanje. . ako sam nije nadležan za izvršenje. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. na kome ima prebivalište. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. U slučajevima iz st. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. Član 213 Novčana kazna.

službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Član 225 . Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. radi sprovođenja izvršenja.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. kazna zatvora se neće izvršiti. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. vojno lice. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja.

11/88 i "Službeni list RCG". U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. Plavu. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. U članu 60. umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 28/84. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. na zahtjev kažnjenog lica. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG". Plužinama i Šavniku. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. 1.Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. 2. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. 1/90. br. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. stav 3 u drugom redu odozdo. Tivtu. U članu 92. 3. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. 28/84. Danilovgradu. br. 27/89. koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. br. umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja". br.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . 29/94. 20/87.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". 30/92). Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . 26/91 i "Službeni list RCG". Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. 5/85. br. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno". ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". koji ne budu imenovani. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. Opštinski sudovi za prekršaje. Imenovanjem lica iz st. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . 28/87. . 1 i 2 ovog člana. 28/93).dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić.

29/95 i 75/95 12. tačka 1. člana 131 i člana 163 stav 2. 7. Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore". br. U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. na osnovu odredbe člana 113 stav 1. Utvrđuje se da odredbe člana 130. i sudije: Radojko Đuričanin. 38/96." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore. br. s. Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". . Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". br. Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130. br. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. u sastavu: sudija prof. Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore". umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". 5. U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo. br. 6. Ustavni sud Republike Crne Gore. 4 i 5". donio je ODLUKU 1. Šefko Crnovršanin i Jakša Marković. broj 21/93). Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". dr Blagota Mitrić. umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja". na sjednici od 12. U članu 139 stav 1 tačka 5. Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". r. Prof. 25/94 i 29/94). dr Blagota Mitrić. 48/99. septembra 1996. godine. člana 131 i člana 163 stav 2. septembra 1996.4. U članu 130 stav 1 u zadnjem redu. primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". kao predsjedavajući. U.

za teritoriju Opštine Danilovgrad. Član 9 Član 80 briše se. na osnovu javnog oglašavanja". smatraće se da nije ni imenovan.Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se. Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . 17) Područni organ za prekršaje Plav. Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja". Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. Član 17 . za teritoriju Opštine Plav". .za koje je propisana kazna zatvora.protiv maloljetnika. nadležni su i za ostale saizvršioce. Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom". Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. . Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. . ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. bez opravdanog razloga. kazna zatvora i novčana kazna. U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje". Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. kazna zatvora ili novčana kazna." Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje.

Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. Prinudna naplata se određuje naredbom. Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". Član 28 .U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja.". Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. treba izreći novčanu kaznu". ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. ako nađu da. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana". Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. s obzirom na prirodu prekršaja. Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. U istom članu poslije stava 4 dodaju se st. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. Član 25 U članu 165 stav 2 briše se. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona.

U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja". Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički". Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. . Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful