Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi.48/99-1. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. . 2. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. + Vidi: čl. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. raniji život učinioca.2) za organ. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja. stepen odgovornosti učinioca. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Zakona . pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa.

vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici. 3. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. 2. 3) zabrana upravljanja motornim vozilom. 5) obavezno psihijatrijsko liječenje . Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna. . koje ne može preći najvišu granicu. ili opomena za prekršaj nije izrečena. umjesto kazne može se izreći opomena. 2) zabrana vršenja djelatnosti. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne. + Vidi: čl. Zakona . a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu. 3.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere.48/99-1. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom.

da li će se oduzeti predmeti vratiti. Zakona . u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. + Vidi: čl. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. 1. Rješenjem o prekršaju odrediće se. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. stav 1 tač. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti. stepen odgovornosti. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. ovog člana.Zaštitne mjere iz člana 34. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Pri odlučivanju da li će se . u skladu sa posebnim propisima. o čemu se donosi posebno rješenje. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa.48/99-1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Predmeti iz stava 1. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. 4. Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. uništiti. Predmeti iz st.

usvojilac. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu. a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. 4. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj. zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. a u mogućnosti je da takav nadzor vrši. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.

usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. ali ne duže od 10 dana. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere. staraoca. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana. 2) mjere pojačanog nadzora. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. usvojioca. .1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. Ako roditelj. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. druge porodice ili organa starateljstva. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom. usvojioca ili staraoca. kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. Pojačan nadzor od strane roditelja.

Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Ako takvo oduzimanje nije moguće.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. . Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana. imajući u vidu prirodu prekršaja. lične osobine i ponašanje maloljetnika. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. prema svojoj duševnoj razvijenosti. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja.

Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. ili zaštitne mjere. Pokretanje prekršajnog postupka . a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. ili zaštitne mjere. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi.

5. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana.Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. tako i one koje su mu od koristi. 1. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju.48/99-1. + Vidi: tač. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. + Vidi: čl. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. Zakona .29/94-415. Ispravke . rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. . Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog.

Područni organ za prekršaje. za teritoriju Opštine Plav. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. Područni organ za prekršaje.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Područni organ za prekršaje. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Područni organ za prekršaje. GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. 2. + Vidi: čl. 13. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi).48/99-1. Područni organ za prekršaje. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. sa sjedištem u Podgorici. Područni organ za prekršaje. 9. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. 11. za teritoriju Opštine Danilovgrad. 16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). 6. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Područni organ za prekršaje. kao i druga prava utvrđena zakonom. Područni organi za prekršaje su: 1. 6. Budva za teritoriju Opštine Budva. zakona i drugih propisa. Područni organ za prekršaje. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica. 3. Član 73 . 10. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Područni organ za prekršaje. 5. 15. 17) Područni organ za prekršaje Plav. 14. Područni organ za prekršaje. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. 12. Plužine i Šavnik. Područni organ za prekršaje. 7. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Berane za teritoriju Opštine Berane. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. 4. Bar za teritoriju Opštine Bar. Zakona . Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. 8. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Andrijevica. Područni organ za prekršaje.

uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Zakona . dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave . ustanove ili druge organizacije.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. osim organa lokalne uprave. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. isprava. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. Zakona .protiv maloljetnika. Zakona .Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. . + Vidi: čl. kazna zatvora i novčana kazna. kazna zatvora ili novčana kazna. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. preduzeća. na osnovu javnog oglašavanja . isprava i drugih podataka. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca.brisan Vidi: + čl.48/99-1. 8. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja . . Državni i drugi organi. GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . Član 74 Prvostepeni organi. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. 7. vrši i druge poslove određene zakonom. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. .48/99-1. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa.za koje je propisana kazna zatvora. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 . 9. Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. . nadležni su i za ostale saizvršioce. + Vidi: čl.48/99-1.

+ Vidi: čl. Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. + Vidi: čl. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. a u organu lokalne uprave izvršni organ.48/99-1. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. . Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. 10. prije isteka mandata. + Vidi: čl. 12. Zakona . ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. Zakona . kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Zakona . Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. smatraće se da nije ni imenovan. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu.Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. 11. bez opravdanog razloga. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. prije isteka mandata. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća.48/99-1. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja.48/99-1. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća.

29/94-415. a u lokalnoj upravi izvršni organ. . po svom pristanku. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. 2. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. izuzeća. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. donosi ministar pravde. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje.Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Član 91 Na prestanak funkcije. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. + Vidi: tač. uz prethodnu saglasnost Vlade. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. Ispravke . GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća.

Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. prvi započeo postupak. Ustupanje predmeta Član 101 . prvostepeni organ koji je. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ili uhvati ili se sam prijavi. kao nadležan za jednog od njih. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. po pravilu. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. a ako je učinilac prekršaja član posade. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja.

svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. . stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području.Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. 13. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. + Vidi: čl. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće.48/99-1. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. a po potrebi i druge dokaze. Zakona . ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Izuzeće Član 105 Sudija. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu.

Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. 2) podnosi dokaze. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. . ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje.

Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. 3) podvozni troškovi okrivljenog. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. . 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. vještake i tumače. Troškovi iz tač. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. 2) troškovi uviđaja. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. 7) nagrada i nužni izdaci branioca.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. 1. 8) paušalni iznos. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 2. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja.

Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje . Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Ako se na taj način ne postigne većina. 14. . ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. Ispravke . ovlašćeni inspektori. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. a odmah. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Ako ne glasa. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. 3. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Zakona . nije dužan da glasa o kazni. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). + Vidi: čl.29/94-415. tako da ni jedno od njih nema većinu. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. sve dok se ne postigne većina. od kojih je jedan predsjednik. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji.48/99-1. + Vidi: tač. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji.

6) predlog o dokazima koje treba izvesti. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: . Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. Zakona . Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice.48/99-1. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. + Vidi: čl. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. mjesto i datum rođenja. 16. a najkasnije u roku od 60 dana. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti.48/99-1. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. + Vidi: čl. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. Zakona . spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. zahtjev će se rješenjem odbaciti. zanimanje. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. 15. ili dostavi ostale primjerke. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka.

Ispravke 29/94-415. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl.48/99-1. + Vidi: Odluku US RCG U. Zakona . rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. s obzirom na prirodu prekršaja. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Zakona . 18. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. GLAVA XXII . br. Zakona . za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Odluku US RCG U. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu . GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. 17. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. čl. + Vidi: čl. br. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. Zakona . Zakona . 19. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . 19.48/99-1. 4. + Vidi: čl. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. treba izreći novčanu kaznu .48/99-1. 20. čl. 29/95 i 75/95 38/96-2. i 5. 29/95 i 75/95 38/96-2.1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku.48/99-1. ako nađu da. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. + Vidi: tač.48/99-1.

Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. 5) da je protiv okrivljenog. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. za isti prekršaj. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. . 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku.

+ Vidi: tač. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod.48/99-1. da li je pretres bio javan. naziv podnosioca zahtjeva. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. Zakona . sa uputstvom o ovom pravu. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. 22. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. 6) rok plaćanja novčane kazne. 21. + Vidi: čl. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. izreku i obrazloženje. 6. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza. Ispravke 29/94-415. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. čl. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. a za koje oglašava krivim. naknade štete i troškova postupka. .Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. u kom iznosu i osnov te odluke. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana.48/99-1. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. ime. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. Zakona . Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog.

usvojilac i usvojenik. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog.48/99-1. srodnik po krvi u pravoj liniji. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. Sadržaj žalbe . Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. bračni drug. 23. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. Zakona . ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. + Vidi: čl. zakonski zastupnik. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju.

3) obrazloženje razloga žalbe. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. Navodeći nove činjenice. zaštitnoj mjeri. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. . a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona .Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. 4) zbog odluke o kazni. 2) razloge žalbe. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. oduzimanju imovinske koristi. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. i 4) potpis podnosioca žalbe. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka.

Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena.48/99-1. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. oduzimanju imovinske koristi. opomeni. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. . ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu.+ Vidi: čl. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. oslobođenju od kazne. 5) da li je odlukom o kazni. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Zakona . troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. 24. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj.

ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. Rješavajući po žalbi. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. preinačiti ili ukinuti. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. kao i na ispitivanje odluke o kazni. 2 i 3 ovog člana. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi.

Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. br.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. 29/95 i 75/95 .Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. . Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja.48/99-1. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . Zakona . ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku.38/96-2. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. + Vidi: Odluku US RCG U. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. + Vidi: čl. 25. vještaka ili tumača.

1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. . 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka.4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. činjenice iz stava 1 tač. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. roditelji ili zakonski zastupnik. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. djeca. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. Član 172 Za vođenje novog postupka. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. U slučajevima iz tač. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

njegov branilac i zakonski zastupnik. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu.Rješenjem o prekršaju. i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. + Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. . Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. . odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. donesenom u novom postupku.kazna zatvora. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: .zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. .

Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Odlučivanje po zahtjevu . Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije.Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. kao neosnovan. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac).

a naročito pri njegovom ispitivanju. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. 1 ovog zakona. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. postupiće po službenoj dužnosti. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. kao da takav zahtjev postoji. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. Pozivanje maloljetnika . ne mijenjajući pravosnažnu odluku. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. utvrdiće samo da postoji povreda zakona.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog.

Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. pored lica iz člana 145 ovog zakona. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. sestra i hranilac maloljetnika. Postupak prema djetetu . još i staralac. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. organ starateljstva i roditelji. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava.29/94-415. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. Ispravke . brat. 7.Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. žalbu mogu izjaviti. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. + Vidi: tač.

Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. ili staratelja maloljetnika. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. a po potrebi može obavijestiti i školu. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. a kasnije . licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak.

ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. oduzete imovinske koristi. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. . Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. Član 203 Organ za prekršaje. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. ili vraćanje novčanog iznosa. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. osim ako je na to bio prinuđen.povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. naknadu štete. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. koji je odlučivao u prvom stepenu.

Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. Zakona . ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. računajući od časa kad je žalbu primio. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. 26. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. + Vidi: čl. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. ili nema prebivalište. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. ili boravišta kažnjenog lica. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. ako je dijete mrtvo .Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. ako sam nije nadležan za izvršenje.48/99-1.

Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. Prinudna naplata se određuje naredbom. na kome ima prebivalište. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. kazna zatvora se neće izvršiti. 27. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Prinudna naplata novčane kazne. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. + Vidi: čl. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. Zakona . ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. vojno lice. protekao rok određen za njihovo plaćanje. Član 213 Novčana kazna. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. U slučajevima iz st. .48/99-1. na njegov zahtjev. područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju.rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava.

ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. na zahtjev kažnjenog lica. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Zakona . Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. + Vidi: čl. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. 28. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. radi sprovođenja izvršenja.48/99-1. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa.

OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". Plavu. Zakona . 25/94.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. 29. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona.Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. Tivtu. 28/84. 28/93). br. + Vidi: čl. Imenovanjem lica iz st. br.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. 28/87. 26/91 i "Službeni list RCG". Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". Danilovgradu. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. 1 i 2 ovog člana.48/99-1. Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički . prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. Plužinama i Šavniku. br. 20/87. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". br. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . 28/84. koji ne budu imenovani. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. br. Opštinski sudovi za prekršaje. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. 30/92). PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: . 11/88 i "Službeni list RCG". Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. br. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . 27/89. 1/90. 5/85.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku .dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica.

GLAVA II . prije nego što je izvršena.opomena. PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: . SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. postupak izvršenja rješenja o prekršaju. kao i zaštita javnog poretka. sistem sankcija. uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija.zaštitne mjere. uticaj na druge da ne vrše prekršaje. . prekršajni postupak će se obustaviti. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj.1) uslovi prekršajne odgovornosti.kazna. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. prekršajni postupak. Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.vaspitne mjere. neće se kazniti za prekršaj. ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja. . i . SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje.

a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Odgovornost organa. Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. pravnog i odgovornog lica Član 16 . Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Postojanje uračunljivosti. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti. Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi.

Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu. smatra se lice u preduzeću. shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. s obzirom na njegovu funkciju. drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. GLAVA III . kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. NAČIN. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. ustanovi i drugoj organizaciji kome je. niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. na osnovu zakona. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija.

Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. 2) za organ. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora izriče se na pune dane.1. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Član 28 . Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom.

3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. stepen odgovornosti učinioca. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama.Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. . kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. raniji život učinioca. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist.Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. . Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Ako takvo oduzimanje nije moguće. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev.

a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Utvrđivanje istine Član 60 . ili zaštitne mjere. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. ili zaštitne mjere.

Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. . Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. tako i one koje su mu od koristi. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. kao i druga prava utvrđena zakonom. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku.

Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Područni organi za prekršaje su: 1. zakona i drugih propisa. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. 14. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. GLAVA VIII . Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. sa sjedištem u Podgorici. Područni organ za prekršaje. 13. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. Bar za teritoriju Opštine Bar. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. isprava i drugih podataka. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi).GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. 9. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. 4. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Plužine i Šavnik. 3. 15. Budva za teritoriju Opštine Budva. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. 6. ustanove ili druge organizacije. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 2. Područni organ za prekršaje. Andrijevica i Plav. 8. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Berane za teritoriju Opštine Berane. preduzeća. osim organa lokalne uprave. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). 5. 11. Područni organ za prekršaje. 12. 10. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Državni i drugi organi. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. 7. Područni organ za prekršaje. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. isprava. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. Član 74 Prvostepeni organi. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. Područni organ za prekršaje. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat.

Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora. a u organu lokalne uprave izvršni organ. Član 87 . Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. kazna zatvora i novčana kazna. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. na osnovu javnog oglašavanja. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. prije isteka mandata. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. prije isteka mandata. vrši i druge poslove određene zakonom. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa.

Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. po svom pristanku. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Član 95 . Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. Član 91 Na prestanak funkcije.Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. donosi ministar pravde. izuzeća. a u lokalnoj upravi izvršni organ.

Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. prvostepeni organ koji je. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. po pravilu. ili uhvati ili se sam prijavi. kao nadležan za jednog od njih. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište.U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. uz prethodnu saglasnost Vlade. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. a ako je učinilac prekršaja član posade. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. . prvi započeo postupak. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak.

Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . a po potrebi i druge dokaze. Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. Izuzeće Član 105 Sudija. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim.

. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 2) podnosi dokaze. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje.

GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 1. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu.Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. Član 121 . 2. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. Troškovi iz tač. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. 8) paušalni iznos. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. vještake i tumače. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. 3) podvozni troškovi okrivljenog. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 2) troškovi uviđaja. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično.

Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. a odmah. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. od kojih je jedan predsjednik. sve dok se ne postigne većina. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. Ako ne glasa. Ako se na taj način ne postigne većina. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. . shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni.Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. tako da ni jedno od njih nema većinu. nije dužan da glasa o kazni. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. ovlašćeni inspektori. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. a najkasnije u roku od 60 dana.

U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. mjesto i datum rođenja. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. zanimanje. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. zahtjev će se rješenjem odbaciti. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. . ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. ili dostavi ostale primjerke. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana.

. za prekršaj iz stava 1 ovog člana. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. s obzirom na prirodu prekršaja. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. Po zahtjevu oštećenog. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana. treba izreći novčanu kaznu. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa.

Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. za isti prekršaj. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. 5) da je protiv okrivljenog. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. naziv podnosioca zahtjeva. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. izreku i obrazloženje. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. već pravosnažno okončan prekršajni postupak.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. ime. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. a za koje oglašava krivim. da li je pretres bio javan. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu.

Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. u kom iznosu i osnov te odluke. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. naknade štete i troškova postupka. sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. . Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju.uz ocjenu protivurječnih dokaza. 6) rok plaćanja novčane kazne. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose.

i 4) potpis podnosioca žalbe. 4) zbog odluke o kazni. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. usvojilac i usvojenik. srodnik po krvi u pravoj liniji. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. a u skraćenom postupku u roku od tri dana. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. bračni drug. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. 3) obrazloženje razloga žalbe. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka . Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Navodeći nove činjenice.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. 2) razloge žalbe. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. zaštitnoj mjeri. zakonski zastupnik. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. oduzimanju imovinske koristi.

ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. . 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. osim u skraćenom postupku. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 5) da li je odlukom o kazni. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. opomeni. 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje.

ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. oslobođenju od kazne. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. 2 i 3 ovog člana. Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. oduzimanju imovinske koristi. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. preinačiti ili ukinuti. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Rješavajući po žalbi. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. kao i na ispitivanje odluke o kazni. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom.

u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. . Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom.

3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Član 170 . činjenice iz stava 1 tač. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. U slučajevima iz tač. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. djeca. vještaka ili tumača. ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. roditelji ili zakonski zastupnik. Izuzetno. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku .izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja.

i .O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: .kazna zatvora. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. donesenom u novom postupku. Rješenjem o prekršaju. . i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. . osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. Član 172 Za vođenje novog postupka. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno.zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. . Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka.

ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. u vijeću sastavljenom od tri sudije. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. kao neosnovan. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. . njegov branilac i zakonski zastupnik. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici.Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona.

preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. . Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. postupiće po službenoj dužnosti. 1 ovog zakona.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. kao da takav zahtjev postoji. Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). ne mijenjajući pravosnažnu odluku. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. a naročito pri njegovom ispitivanju. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. organ starateljstva i roditelji. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. . a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan.

sestra i hranilac maloljetnika. ili staratelja maloljetnika. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. još i staralac. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. žalbu mogu izjaviti. a po potrebi može obavijestiti i školu. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. pored lica iz člana 145 ovog zakona. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. brat. . GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen.

zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. Član 203 Organ za prekršaje. koji je odlučivao u prvom stepenu. oduzete imovinske koristi. a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. osim ako je na to bio prinuđen. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne.

radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. računajući od časa kad je žalbu primio. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Član 210 .prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. ili vraćanje novčanog iznosa. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. naknadu štete. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. ili nema prebivalište. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. protekao rok određen za njihovo plaćanje. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. U slučajevima iz st. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. ako sam nije nadležan za izvršenje. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. ili boravišta kažnjenog lica. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. na njegov zahtjev. područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. . Član 213 Novčana kazna. na kome ima prebivalište.

Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. u određenom roku ne plati novčanu kaznu.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. kazna zatvora se neće izvršiti. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. radi sprovođenja izvršenja. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Član 225 . Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. vojno lice.

3. br. br. 29/94. umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja".dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. 5/85. umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. U članu 60. Danilovgradu.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku .dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. Plavu. br. 28/84. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu .Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Imenovanjem lica iz st. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". . br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". 2. 28/87. IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG". 20/87. 28/93). 1. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". stav 3 u drugom redu odozdo. 27/89. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. 26/91 i "Službeni list RCG". br. 1 i 2 ovog člana. Tivtu. 11/88 i "Službeni list RCG". odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. Opštinski sudovi za prekršaje. na zahtjev kažnjenog lica. koji ne budu imenovani. br. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . 28/84. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno".dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. U članu 92. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. 30/92). ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. 1/90. Plužinama i Šavniku.

na osnovu odredbe člana 113 stav 1. Šefko Crnovršanin i Jakša Marković. dr Blagota Mitrić." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. 48/99. Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". septembra 1996. broj 21/93). Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo. Ustavni sud Republike Crne Gore. 25/94 i 29/94). Prof. U članu 139 stav 1 tačka 5.4. na sjednici od 12. kao predsjedavajući. umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore". 4 i 5". Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130. člana 131 i člana 163 stav 2. dr Blagota Mitrić. br. 7. . primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". u sastavu: sudija prof. br. r. 6. člana 131 i člana 163 stav 2. Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". donio je ODLUKU 1. br. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja". tačka 1. 38/96. u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore". U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". Utvrđuje se da odredbe člana 130. godine. br. umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". U članu 130 stav 1 u zadnjem redu. br. septembra 1996. 5. 29/95 i 75/95 12. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore. s. i sudije: Radojko Đuričanin. U.

ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja.za koje nije propisana nadležnost drugog organa.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. Član 17 .Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se.za koje je propisana kazna zatvora. Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom". . bez opravdanog razloga. U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. Član 9 Član 80 briše se. kazna zatvora ili novčana kazna. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća." Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se.protiv maloljetnika. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje". Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". za teritoriju Opštine Danilovgrad. smatraće se da nije ni imenovan. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja". 17) Područni organ za prekršaje Plav. kazna zatvora i novčana kazna. . za teritoriju Opštine Plav". . nadležni su i za ostale saizvršioce. Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. na osnovu javnog oglašavanja". kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja.

pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. ako nađu da. Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. Član 25 U članu 165 stav 2 briše se.U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se.". Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. s obzirom na prirodu prekršaja. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. U istom članu poslije stava 4 dodaju se st. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. Prinudna naplata se određuje naredbom. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. treba izreći novčanu kaznu". Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana". ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". Član 28 .

Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički". Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja". . Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja.