Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. + Vidi: čl. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. raniji život učinioca. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne.48/99-1. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. stepen odgovornosti učinioca. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete.2) za organ. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Zakona . 2. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. . da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj.

4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. 3) zabrana upravljanja motornim vozilom. samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. 3. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. + Vidi: čl. a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. ili opomena za prekršaj nije izrečena. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu. ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. 3. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu. . OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. umjesto kazne može se izreći opomena. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. 2) zabrana vršenja djelatnosti. ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici. Zakona . Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere. 5) obavezno psihijatrijsko liječenje . a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. 2. koje ne može preći najvišu granicu. vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera.48/99-1. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12.

lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. u skladu sa posebnim propisima.Zaštitne mjere iz člana 34. ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. ovog člana. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. Rješenjem o prekršaju odrediće se. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. stepen odgovornosti. stav 1 tač. 1. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. + Vidi: čl. uništiti. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim. da li će se oduzeti predmeti vratiti. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. Zakona . o čemu se donosi posebno rješenje. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. 4. Predmeti iz st. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja.48/99-1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Pri odlučivanju da li će se . Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. Predmeti iz stava 1.

Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina. a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno. 4. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu.izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. a u mogućnosti je da takav nadzor vrši. zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj. usvojilac.

ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. Ako roditelj. Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. usvojioca. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. Pojačan nadzor od strane roditelja. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje.1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. 2) mjere pojačanog nadzora. usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. staraoca. . izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. usvojioca ili staraoca. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. druge porodice ili organa starateljstva. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. ali ne duže od 10 dana.

Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. prema svojoj duševnoj razvijenosti.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. imajući u vidu prirodu prekršaja. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. Ako takvo oduzimanje nije moguće. lične osobine i ponašanje maloljetnika. . Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru.

Pokretanje prekršajnog postupka . GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. ili zaštitne mjere. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. ili zaštitne mjere. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče.Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne.

Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana.48/99-1. Zakona . ili da zbog toga ne koristi svoja prava. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. 1. . 5. + Vidi: čl. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. + Vidi: tač. tako i one koje su mu od koristi. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku.29/94-415. Ispravke .Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog.

ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). 5. 10. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. za teritoriju Opštine Plav. Berane za teritoriju Opštine Berane. Područni organ za prekršaje. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Područni organ za prekršaje. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Područni organ za prekršaje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 6. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Područni organ za prekršaje. kao i druga prava utvrđena zakonom. GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. 12. 16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Član 73 . 6. zakona i drugih propisa. Područni organ za prekršaje. Plužine i Šavnik. Andrijevica. Zakona . Područni organ za prekršaje. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Područni organ za prekršaje. 13. 4. 7. 9. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. 3.48/99-1. Područni organ za prekršaje. 8. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 15. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. 17) Područni organ za prekršaje Plav. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. sa sjedištem u Podgorici. Područni organ za prekršaje. 11. Budva za teritoriju Opštine Budva. + Vidi: čl. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Područni organ za prekršaje. 14. Bar za teritoriju Opštine Bar. Područni organ za prekršaje. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). 2. Područni organi za prekršaje su: 1. za teritoriju Opštine Danilovgrad.

i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. 7. Zakona . + Vidi: čl. isprava i drugih podataka.za koje je propisana kazna zatvora. Član 74 Prvostepeni organi. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. Zakona . dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. na osnovu javnog oglašavanja . preduzeća. GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . . Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna.48/99-1.protiv maloljetnika. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. nadležni su i za ostale saizvršioce. vrši i druge poslove određene zakonom. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja . + Vidi: čl. kazna zatvora ili novčana kazna.Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. 8. kazna zatvora i novčana kazna. .48/99-1. . GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 . .brisan Vidi: + čl. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. 9. Državni i drugi organi. isprava. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. ustanove ili druge organizacije. Zakona .48/99-1. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave . Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. osim organa lokalne uprave. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa.

Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. smatraće se da nije ni imenovan. Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. bez opravdanog razloga. prije isteka mandata. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. prije isteka mandata. + Vidi: čl. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži.Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja.48/99-1. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. Zakona . ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. . Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Zakona . a u organu lokalne uprave izvršni organ. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. 11.48/99-1. 10. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. + Vidi: čl. 12. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu.48/99-1. + Vidi: čl. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. Zakona . ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja.

Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru.29/94-415. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. po svom pristanku. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. Član 91 Na prestanak funkcije. Ispravke .Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. izuzeća. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. 2. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. + Vidi: tač. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. donosi ministar pravde. a u lokalnoj upravi izvršni organ. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. . a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. uz prethodnu saglasnost Vlade. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine.

GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. Ustupanje predmeta Član 101 . ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. po pravilu. a ako je učinilac prekršaja član posade. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. prvi započeo postupak. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. prvostepeni organ koji je. ili uhvati ili se sam prijavi. kao nadležan za jednog od njih. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak.

Izuzeće Član 105 Sudija.Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Zakona . Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. 13. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. a po potrebi i druge dokaze. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona.48/99-1. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. + Vidi: čl. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. .

Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. 2) podnosi dokaze. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. . koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

3) podvozni troškovi okrivljenog. 2) troškovi uviđaja. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. . Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. Troškovi iz tač. 2.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. vještake i tumače. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. 1. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 8) paušalni iznos. 4) izdaci za privođenje okrivljenog.

Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija.Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti.48/99-1. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje . GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. tako da ni jedno od njih nema većinu. Ako se na taj način ne postigne većina. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća.29/94-415. + Vidi: tač. Ispravke . Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. Zakona . a odmah. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. ovlašćeni inspektori. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. od kojih je jedan predsjednik. sve dok se ne postigne većina. Ako ne glasa. 14. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. . uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. nije dužan da glasa o kazni. razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. + Vidi: čl. 3.

6) predlog o dokazima koje treba izvesti. ili dostavi ostale primjerke. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. zanimanje. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. Zakona . 16. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. Zakona . + Vidi: čl. a najkasnije u roku od 60 dana. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. mjesto i datum rođenja. zahtjev će se rješenjem odbaciti. 15. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik.48/99-1. + Vidi: čl. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: . Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz.48/99-1. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona.

GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. br. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. 17. Zakona . Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti.48/99-1. 20. 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. Zakona . Zakona . + Vidi: čl. Zakona . 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Ispravke 29/94-415. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl. čl. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 19.48/99-1. Odluku US RCG U. treba izreći novčanu kaznu . rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. GLAVA XXII .1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. 4. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. ako nađu da. čl. 18. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. + Vidi: Odluku US RCG U. 29/95 i 75/95 38/96-2.48/99-1. s obzirom na prirodu prekršaja. 19. Zakona . + Vidi: tač. br. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva.48/99-1. 29/95 i 75/95 38/96-2.48/99-1. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. + Vidi: čl. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. i 5. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu .

Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. za isti prekršaj. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 5) da je protiv okrivljenog.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. . Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom.

U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. sa uputstvom o ovom pravu. da li je pretres bio javan. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. naziv podnosioca zahtjeva. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. izreku i obrazloženje. Ispravke 29/94-415. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. Zakona . čl. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. 6. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. + Vidi: čl. . prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. 21. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. 22. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. naknade štete i troškova postupka. ime. + Vidi: tač. a za koje oglašava krivim. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna.48/99-1. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. 6) rok plaćanja novčane kazne.Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje.48/99-1. Zakona . u kom iznosu i osnov te odluke.

Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. Zakona . ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. 23. srodnik po krvi u pravoj liniji. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. Sadržaj žalbe . U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. + Vidi: čl.48/99-1. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. bračni drug. zakonski zastupnik. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. usvojilac i usvojenik. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja.

3) obrazloženje razloga žalbe. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Navodeći nove činjenice. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. . osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog.Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. i 4) potpis podnosioca žalbe. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. zaštitnoj mjeri. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. 2) razloge žalbe. 4) zbog odluke o kazni. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona . oduzimanju imovinske koristi. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni.

6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. 5) da li je odlukom o kazni. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. Zakona . oslobođenju od kazne. . oduzimanju imovinske koristi. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu.48/99-1. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju.+ Vidi: čl. 24. opomeni. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj.

2 i 3 ovog člana. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. kao i na ispitivanje odluke o kazni. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. preinačiti ili ukinuti. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. Rješavajući po žalbi.

+ Vidi: čl. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.38/96-2.48/99-1. . GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka.Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. br. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. 29/95 i 75/95 .izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. + Vidi: Odluku US RCG U. Zakona . vještaka ili tumača. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. 25. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom.

Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. . Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. činjenice iz stava 1 tač. djeca. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. Član 172 Za vođenje novog postupka. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. roditelji ili zakonski zastupnik.4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. U slučajevima iz tač. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku.

. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju.Rješenjem o prekršaju.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. .kazna zatvora. donesenom u novom postupku. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. + Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. . + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . njegov branilac i zakonski zastupnik. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi.

Odlučivanje po zahtjevu . + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju.Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. kao neosnovan. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca.

Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Pozivanje maloljetnika . Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. kao da takav zahtjev postoji. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. a naročito pri njegovom ispitivanju. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. 1 ovog zakona. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. postupiće po službenoj dužnosti. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. a Vrhovni sud nađe da je osnovan.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva.

sestra i hranilac maloljetnika. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. organ starateljstva i roditelji. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. žalbu mogu izjaviti. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika.29/94-415. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. + Vidi: tač. 7. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. još i staralac. brat. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. Postupak prema djetetu . ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Ispravke . da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. pored lica iz člana 145 ovog zakona. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka.Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave.

GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. a kasnije . GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. a po potrebi može obavijestiti i školu. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. ili staratelja maloljetnika.

povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. koji je odlučivao u prvom stepenu. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. . ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Član 203 Organ za prekršaje. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. oduzete imovinske koristi. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. naknadu štete. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. ili vraćanje novčanog iznosa. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. osim ako je na to bio prinuđen. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu.

Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja.48/99-1. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. Zakona . a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. 26. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. ako je dijete mrtvo . ili nema prebivalište. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. + Vidi: čl. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. računajući od časa kad je žalbu primio. ako sam nije nadležan za izvršenje. ili boravišta kažnjenog lica. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja.

područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. U slučajevima iz st.rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. + Vidi: čl. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. vojno lice. . Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. na njegov zahtjev. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. 27. Član 213 Novčana kazna. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. na kome ima prebivalište. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. Zakona . Prinudna naplata novčane kazne. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. kazna zatvora se neće izvršiti. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je.48/99-1. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . protekao rok određen za njihovo plaćanje. Prinudna naplata se određuje naredbom.

Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica.48/99-1. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. + Vidi: čl. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. 28. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Zakona . troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. na zahtjev kažnjenog lica.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. radi sprovođenja izvršenja. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist.

koji ne budu imenovani. OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . 11/88 i "Službeni list RCG". nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . 28/87. 28/84. 20/87. Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. Plužinama i Šavniku. 28/84. Imenovanjem lica iz st. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički .dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. 29. br. 28/93). 26/91 i "Službeni list RCG". prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. Plavu. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. 27/89. br. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. Opštinski sudovi za prekršaje. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. 5/85. + Vidi: čl. 25/94. br. PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: . br. Zakona . 30/92).Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 1 i 2 ovog člana. Tivtu. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG".48/99-1. 1/90. Danilovgradu. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . br.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. .opomena. uticaj na druge da ne vrše prekršaje. PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: .1) uslovi prekršajne odgovornosti.kazna. kao i zaštita javnog poretka. Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija.zaštitne mjere. prekršajni postupak. prekršajni postupak će se obustaviti. sistem sankcija. neće se kazniti za prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.vaspitne mjere. i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. postupak izvršenja rješenja o prekršaju. SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje. ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike. uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija. . prije nego što je izvršena. i . Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja. GLAVA II .

Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Postojanje uračunljivosti. Odgovornost organa. umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. pravnog i odgovornog lica Član 16 . Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti. a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ).OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije.

shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. NAČIN. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. smatra se lice u preduzeću. ustanovi i drugoj organizaciji kome je. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). s obzirom na njegovu funkciju. drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu. proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima. kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. GLAVA III . ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi.Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). na osnovu zakona. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija. pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata.

Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Član 28 . Kazna zatvora izriče se na pune dane. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne.1. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. 2) za organ. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom.

Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. raniji život učinioca. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. . da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. 3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. stepen odgovornosti učinioca. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica.Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen.Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. . Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. Ako takvo oduzimanje nije moguće. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave.

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. ili zaštitne mjere. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Utvrđivanje istine Član 60 . a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. ili zaštitne mjere.

osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku. tako i one koje su mu od koristi. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. . a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. kao i druga prava utvrđena zakonom. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. ili da zbog toga ne koristi svoja prava.

Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Berane za teritoriju Opštine Berane. 12. 7. 11. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Član 74 Prvostepeni organi. 3. osim organa lokalne uprave. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. 8. Područni organ za prekršaje. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. ustanove ili druge organizacije. Plužine i Šavnik. 14. isprava. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Andrijevica i Plav. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. 15. sa sjedištem u Podgorici. Područni organi za prekršaje su: 1. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. Područni organ za prekršaje. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. 2. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 4. Područni organ za prekršaje. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Državni i drugi organi. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). Područni organ za prekršaje. Budva za teritoriju Opštine Budva. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. 5. Područni organ za prekršaje. zakona i drugih propisa. 9. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. isprava i drugih podataka. preduzeća. GLAVA VIII . 6. Područni organ za prekršaje. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Područni organ za prekršaje. 10. 13.GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Bar za teritoriju Opštine Bar. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić.

Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. prije isteka mandata. vrši i druge poslove određene zakonom. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". a u organu lokalne uprave izvršni organ. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. na osnovu javnog oglašavanja. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. kazna zatvora i novčana kazna. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Član 87 . Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora. prije isteka mandata. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja.

Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. izuzeća. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. donosi ministar pravde. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. Član 95 . Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. a u lokalnoj upravi izvršni organ.Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. po svom pristanku. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 91 Na prestanak funkcije. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde.

ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. ili uhvati ili se sam prijavi. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. prvi započeo postupak. . ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. kao nadležan za jednog od njih. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. po pravilu. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen.U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. prvostepeni organ koji je. a ako je učinilac prekršaja član posade. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. uz prethodnu saglasnost Vlade. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja.

shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Izuzeće Član 105 Sudija.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. a po potrebi i druge dokaze. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće.

Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. . Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. 2) podnosi dokaze. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.

Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 121 . 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 2. vještake i tumače. 3) podvozni troškovi okrivljenog. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 2) troškovi uviđaja. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. 7) nagrada i nužni izdaci branioca.Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. 8) paušalni iznos. Troškovi iz tač. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. 1. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe.

ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. Ako ne glasa. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. tako da ni jedno od njih nema većinu. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. ovlašćeni inspektori. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. sve dok se ne postigne većina. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina.Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. a odmah. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. od kojih je jedan predsjednik. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. nije dužan da glasa o kazni. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Ako se na taj način ne postigne većina. a najkasnije u roku od 60 dana. .

Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. ili dostavi ostale primjerke. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. mjesto i datum rođenja. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. zanimanje. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. . Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. zahtjev će se rješenjem odbaciti. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice.

a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Po zahtjevu oštećenog. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. za prekršaj iz stava 1 ovog člana. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku.6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. treba izreći novčanu kaznu. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. . Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. s obzirom na prirodu prekršaja. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku.

naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. a za koje oglašava krivim. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. izreku i obrazloženje. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. naziv podnosioca zahtjeva. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 5) da je protiv okrivljenog. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. za isti prekršaj. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. ime. da li je pretres bio javan. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja.

GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba.uz ocjenu protivurječnih dokaza. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. naknade štete i troškova postupka. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. u kom iznosu i osnov te odluke. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. . razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. 6) rok plaćanja novčane kazne. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu.

Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. bračni drug. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka . ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. zakonski zastupnik. zaštitnoj mjeri. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. srodnik po krvi u pravoj liniji. oduzimanju imovinske koristi. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. usvojilac i usvojenik. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. a u skraćenom postupku u roku od tri dana. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. 2) razloge žalbe. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. i 4) potpis podnosioca žalbe. Navodeći nove činjenice. 3) obrazloženje razloga žalbe. 4) zbog odluke o kazni.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. 5) da li je odlukom o kazni. opomeni. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. . osim u skraćenom postupku. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane.

Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. preinačiti ili ukinuti. Rješavajući po žalbi. kao i na ispitivanje odluke o kazni. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. oslobođenju od kazne. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. oduzimanju imovinske koristi. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. 2 i 3 ovog člana. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena.

Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. . Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom.

a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. U slučajevima iz tač. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. vještaka ili tumača. roditelji ili zakonski zastupnik. Član 170 . Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Izuzetno. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. činjenice iz stava 1 tač. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. djeca. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona.

ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak.zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Član 172 Za vođenje novog postupka. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. . Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. donesenom u novom postupku.kazna zatvora. . Rješenjem o prekršaju. Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. i .zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom.O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. . Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju.

Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. njegov branilac i zakonski zastupnik. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje.Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. . U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Član 181 Vrhovni sud će odbiti. kao neosnovan. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. u vijeću sastavljenom od tri sudije.

preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. 1 ovog zakona. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. a Vrhovni sud nađe da je osnovan.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. kao da takav zahtjev postoji. postupiće po službenoj dužnosti. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. . preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu.

Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. . osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. organ starateljstva i roditelji. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. a naročito pri njegovom ispitivanju. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva.

ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. pored lica iz člana 145 ovog zakona.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. još i staralac. ili staratelja maloljetnika. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. . brat. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. sestra i hranilac maloljetnika. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. žalbu mogu izjaviti. a po potrebi može obavijestiti i školu.

Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. osim ako je na to bio prinuđen. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. oduzete imovinske koristi. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. Član 203 Organ za prekršaje. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). koji je odlučivao u prvom stepenu. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. računajući od časa kad je žalbu primio. ili vraćanje novčanog iznosa. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Član 210 . Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. ili nema prebivalište. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. naknadu štete. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica.

protekao rok određen za njihovo plaćanje. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. na kome ima prebivalište. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. ili boravišta kažnjenog lica. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. na njegov zahtjev. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. ako sam nije nadležan za izvršenje. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. Član 213 Novčana kazna. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. U slučajevima iz st. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. . područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja.

Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. radi sprovođenja izvršenja. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. Član 225 . Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. kazna zatvora se neće izvršiti. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. vojno lice. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. u određenom roku ne plati novčanu kaznu.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja.

Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". koji ne budu imenovani. U članu 92. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . U članu 60. br. 27/89. Tivtu. 11/88 i "Službeni list RCG". umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja". ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. 2. stav 3 u drugom redu odozdo. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. br. Opštinski sudovi za prekršaje. 29/94. umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno". 1/90. Danilovgradu. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. br. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. . br. 28/93). 28/84. 1 i 2 ovog člana. 3. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. 28/87. 28/84. 1. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. 30/92). Imenovanjem lica iz st.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. br. U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. na zahtjev kažnjenog lica. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. 26/91 i "Službeni list RCG". Plavu. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". 20/87. br. umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". Plužinama i Šavniku. IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG".Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. 5/85. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu .dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica.

Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130.4. dr Blagota Mitrić. donio je ODLUKU 1. br. 4 i 5". na osnovu odredbe člana 113 stav 1. Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". i sudije: Radojko Đuričanin. u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo. U. dr Blagota Mitrić. godine. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore. kao predsjedavajući. tačka 1. Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". na sjednici od 12. br. Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja". Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. septembra 1996. u sastavu: sudija prof. septembra 1996. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore". Ustavni sud Republike Crne Gore. Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore". U članu 139 stav 1 tačka 5. člana 131 i člana 163 stav 2. 29/95 i 75/95 12. . br. 6. umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". Šefko Crnovršanin i Jakša Marković. Utvrđuje se da odredbe člana 130. r." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. 7. primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". Prof. s. 25/94 i 29/94). br. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". člana 131 i člana 163 stav 2. 48/99. 38/96. 5. Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". broj 21/93). br. U članu 130 stav 1 u zadnjem redu.

Član 17 . . Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom". kazna zatvora ili novčana kazna.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. nadležni su i za ostale saizvršioce. Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se.protiv maloljetnika. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja".Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se. smatraće se da nije ni imenovan." Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. bez opravdanog razloga. . kazna zatvora i novčana kazna. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada.za koje je propisana kazna zatvora.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". 17) Područni organ za prekršaje Plav. Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje". Član 9 Član 80 briše se. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. na osnovu javnog oglašavanja". ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. za teritoriju Opštine Danilovgrad. za teritoriju Opštine Plav". uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. .

pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. ako nađu da. Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. U istom članu poslije stava 4 dodaju se st. Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog.". niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". Prinudna naplata se određuje naredbom. treba izreći novčanu kaznu". Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana". ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. Član 25 U članu 165 stav 2 briše se. Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Član 28 . Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. s obzirom na prirodu prekršaja. Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog.U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se.

Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički". Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja". Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful