Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja.2) za organ. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. raniji život učinioca.48/99-1. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. Zakona . pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. stepen odgovornosti učinioca. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. . Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. + Vidi: čl. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. 2. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja.

Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. ili opomena za prekršaj nije izrečena. 2) zabrana vršenja djelatnosti. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. 5) obavezno psihijatrijsko liječenje . ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne. umjesto kazne može se izreći opomena. . pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. koje ne može preći najvišu granicu. 3. OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12. 3. 3) zabrana upravljanja motornim vozilom.48/99-1. vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici. samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere. + Vidi: čl. 2. ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu. Zakona .

o čemu se donosi posebno rješenje. 4. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. da li će se oduzeti predmeti vratiti. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. Rješenjem o prekršaju odrediće se. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim. stepen odgovornosti. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.48/99-1. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. Zakona . Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj. lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Predmeti iz stava 1. u skladu sa posebnim propisima. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 1. ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. ovog člana. ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Pri odlučivanju da li će se . Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. Predmeti iz st. + Vidi: čl. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana.Zaštitne mjere iz člana 34. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. uništiti. stav 1 tač. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1.

a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina.izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. 4. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. a u mogućnosti je da takav nadzor vrši. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. usvojilac. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj.

Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana. ali ne duže od 10 dana. staraoca. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom.1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere. a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. 2) mjere pojačanog nadzora. usvojioca ili staraoca. Ako roditelj. ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom. Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. usvojioca. Pojačan nadzor od strane roditelja. . kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje.

oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju. prema svojoj duševnoj razvijenosti. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. imajući u vidu prirodu prekršaja. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana. lične osobine i ponašanje maloljetnika. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. . Ako takvo oduzimanje nije moguće.

DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu.Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. ili zaštitne mjere. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. ili zaštitne mjere. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Pokretanje prekršajnog postupka . a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče.

ili da zbog toga ne koristi svoja prava. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Zakona .29/94-415. . Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju.48/99-1. 5. + Vidi: tač. + Vidi: čl. 1.Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. tako i one koje su mu od koristi. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Ispravke . Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu.

16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Područni organ za prekršaje. 6. Područni organ za prekršaje. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. 5. 8. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica. 2. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Berane za teritoriju Opštine Berane. Područni organ za prekršaje. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). Područni organ za prekršaje. Bar za teritoriju Opštine Bar. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Zakona . 13. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. 14. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Andrijevica. 4. Plužine i Šavnik. Budva za teritoriju Opštine Budva.48/99-1. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. 10. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 11. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Područni organ za prekršaje. 9. za teritoriju Opštine Danilovgrad. kao i druga prava utvrđena zakonom. Član 73 . 3. 12. + Vidi: čl.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Područni organ za prekršaje. 15. za teritoriju Opštine Plav. Područni organ za prekršaje. 17) Područni organ za prekršaje Plav. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. 6. Područni organ za prekršaje. sa sjedištem u Podgorici. Područni organ za prekršaje. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. zakona i drugih propisa. Područni organi za prekršaje su: 1. GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. 7.

Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave.48/99-1. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka.protiv maloljetnika. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. . nadležni su i za ostale saizvršioce. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. vrši i druge poslove određene zakonom. . Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. isprava i drugih podataka. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. 8. kazna zatvora ili novčana kazna. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada.za koje je propisana kazna zatvora. Član 74 Prvostepeni organi. na osnovu javnog oglašavanja . Državni i drugi organi. 7. ustanove ili druge organizacije. osim organa lokalne uprave. .48/99-1. Zakona .brisan Vidi: + čl. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa.za koje nije propisana nadležnost drugog organa. 9. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave . kazna zatvora i novčana kazna. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 . Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. Zakona . isprava. Zakona . GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . + Vidi: čl.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca.48/99-1. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja . Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. preduzeća. + Vidi: čl. .

Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. prije isteka mandata. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. 11. + Vidi: čl. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. prije isteka mandata. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje.Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. bez opravdanog razloga. Zakona . Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. + Vidi: čl. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. smatraće se da nije ni imenovan. 12. .48/99-1. + Vidi: čl.48/99-1. 10. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. a u organu lokalne uprave izvršni organ.48/99-1. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. Zakona . Zakona .

29/94-415. . Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. izuzeća. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. donosi ministar pravde. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. po svom pristanku. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. 2.Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Član 91 Na prestanak funkcije. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. Ispravke . GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. uz prethodnu saglasnost Vlade. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. + Vidi: tač. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. a u lokalnoj upravi izvršni organ. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine.

GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. kao nadležan za jednog od njih. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. prvostepeni organ koji je. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. ili uhvati ili se sam prijavi. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. prvi započeo postupak. a ako je učinilac prekršaja član posade. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ustupanje predmeta Član 101 . a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. po pravilu.

+ Vidi: čl.48/99-1. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. 13. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. a po potrebi i druge dokaze. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Izuzeće Član 105 Sudija. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Zakona . . Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu.Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ.

Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni.Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 2) podnosi dokaze. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. .

8) paušalni iznos. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 1. . GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. 2. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. 3) podvozni troškovi okrivljenog. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 2) troškovi uviđaja. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. Troškovi iz tač. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. vještake i tumače.

od kojih je jedan predsjednik. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. a odmah. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Zakona . U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. 3. + Vidi: tač. ovlašćeni inspektori. Ako ne glasa. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. . odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.29/94-415. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Ako se na taj način ne postigne većina. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. 14. Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje . nije dužan da glasa o kazni. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. + Vidi: čl. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. tako da ni jedno od njih nema većinu.Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. sve dok se ne postigne većina.48/99-1. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. Ispravke . shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku.

2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. 15. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. zahtjev će se rješenjem odbaciti. Zakona . zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: . Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu.48/99-1. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. + Vidi: čl. zanimanje. ili dostavi ostale primjerke. + Vidi: čl. 16. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. a najkasnije u roku od 60 dana. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. mjesto i datum rođenja. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak.48/99-1. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. Zakona . ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka.

17.48/99-1. + Vidi: Odluku US RCG U. br. GLAVA XXII . s obzirom na prirodu prekršaja. 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. čl. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. i 5. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Zakona . 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. 18. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . 29/95 i 75/95 38/96-2. + Vidi: čl. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. 29/95 i 75/95 38/96-2. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. 19. + Vidi: tač. 4. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. Zakona . ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. 20. Zakona . ako nađu da.48/99-1. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. treba izreći novčanu kaznu . niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu . Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. 19. Ispravke 29/94-415. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. Zakona .48/99-1. čl.48/99-1. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. Odluku US RCG U. + Vidi: čl.48/99-1. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna.1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. Zakona . br.

Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. za isti prekršaj. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. . 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 5) da je protiv okrivljenog.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju.

Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja.48/99-1. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. da li je pretres bio javan. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. 21. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. u kom iznosu i osnov te odluke. čl. ime. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. naziv podnosioca zahtjeva. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. . Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. sa uputstvom o ovom pravu. Zakona . 22. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. a za koje oglašava krivim. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. Ispravke 29/94-415.48/99-1. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. 6. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. Zakona . izreku i obrazloženje. naknade štete i troškova postupka. + Vidi: tač. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. 6) rok plaćanja novčane kazne. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. + Vidi: čl.

23. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. usvojilac i usvojenik. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Sadržaj žalbe . srodnik po krvi u pravoj liniji.48/99-1. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. zakonski zastupnik. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. bračni drug. + Vidi: čl. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. Zakona . Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju.

ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. oduzimanju imovinske koristi.Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. i 4) potpis podnosioca žalbe. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. . 3) obrazloženje razloga žalbe. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. Navodeći nove činjenice. zaštitnoj mjeri. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona . 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 4) zbog odluke o kazni. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 2) razloge žalbe. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati.

Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. opomeni. . Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje.48/99-1. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. 5) da li je odlukom o kazni. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. 24. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Zakona . troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj.+ Vidi: čl. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. oslobođenju od kazne. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. oduzimanju imovinske koristi.

ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Rješavajući po žalbi. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. kao i na ispitivanje odluke o kazni. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. 2 i 3 ovog člana. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. preinačiti ili ukinuti. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona.

29/95 i 75/95 . ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. + Vidi: Odluku US RCG U. 25. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. br. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. + Vidi: čl. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. Zakona . u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu.38/96-2. vještaka ili tumača. . podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije.48/99-1.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka.Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu.

U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. roditelji ili zakonski zastupnik. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. djeca. Član 172 Za vođenje novog postupka. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. U slučajevima iz tač. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. .4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. činjenice iz stava 1 tač. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev.

+ Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. donesenom u novom postupku. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. . ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti.kazna zatvora.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. njegov branilac i zakonski zastupnik. . osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona.Rješenjem o prekršaju. i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. .

postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Odlučivanje po zahtjevu . ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. kao neosnovan. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen.Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud.

1 ovog zakona. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. a naročito pri njegovom ispitivanju. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. postupiće po službenoj dužnosti. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. kao da takav zahtjev postoji. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Pozivanje maloljetnika . Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti.

ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika.29/94-415. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. brat. još i staralac. organ starateljstva i roditelji. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. sestra i hranilac maloljetnika. Ispravke . samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. + Vidi: tač. Postupak prema djetetu . Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen.Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. pored lica iz člana 145 ovog zakona. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. 7. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. žalbu mogu izjaviti.

Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. a po potrebi može obavijestiti i školu. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. a kasnije . GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. ili staratelja maloljetnika. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju.

Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. oduzete imovinske koristi. Član 203 Organ za prekršaje. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. ili vraćanje novčanog iznosa. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija.povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. . 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. naknadu štete. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. osim ako je na to bio prinuđen. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. koji je odlučivao u prvom stepenu.

zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. ako sam nije nadležan za izvršenje.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. ako je dijete mrtvo . Zakona . računajući od časa kad je žalbu primio. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. ili boravišta kažnjenog lica. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. 26. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. ili nema prebivalište. + Vidi: čl.48/99-1. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji.

rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. kazna zatvora se neće izvršiti. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. . Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. Prinudna naplata se određuje naredbom. 27. Prinudna naplata novčane kazne. vojno lice. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. + Vidi: čl. Zakona . Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. na kome ima prebivalište. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. U slučajevima iz st. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. na njegov zahtjev. Član 213 Novčana kazna. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. protekao rok određen za njihovo plaćanje. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana.48/99-1. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru.

ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Zakona . nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. 28. + Vidi: čl. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. na zahtjev kažnjenog lica. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je.48/99-1. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. radi sprovođenja izvršenja. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. Kad okrivljeni organ ili pravno lice.

nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. 29. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. 5/85. 28/84. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Tivtu.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. 25/94.48/99-1. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". 26/91 i "Službeni list RCG". PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: . koji ne budu imenovani. 28/87. Opštinski sudovi za prekršaje. + Vidi: čl. 27/89. br. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. 20/87.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. 1/90. 1 i 2 ovog člana. Imenovanjem lica iz st. Danilovgradu. 30/92). 28/93).dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . br. Plavu. Plužinama i Šavniku. br.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. br. 11/88 i "Službeni list RCG". koje će izvršiti Vlada i starješine organa. OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". 28/84. br. Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički . Zakona . kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća.Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona.

Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). sistem sankcija.zaštitne mjere. uticaj na druge da ne vrše prekršaje. postupak izvršenja rješenja o prekršaju.kazna. prekršajni postupak. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja.opomena. neće se kazniti za prekršaj. ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija. PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: .vaspitne mjere. i . prije nego što je izvršena. prekršajni postupak će se obustaviti. VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. kao i zaštita javnog poretka. GLAVA II . . PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj.1) uslovi prekršajne odgovornosti. SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje. Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. . i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti. Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. Postojanje uračunljivosti. Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Odgovornost organa. pravnog i odgovornog lica Član 16 . Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). NAČIN. odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. s obzirom na njegovu funkciju. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. na osnovu zakona. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. ustanovi i drugoj organizaciji kome je. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu. drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. smatra se lice u preduzeću. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija. GLAVA III . shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Član 28 . Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. 2) za organ. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. 2) za organ. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi.1. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. u skladu sa zakonom i drugim propisima. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir.

stepen odgovornosti učinioca. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. raniji život učinioca. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. 3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja. .Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. . Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Ako takvo oduzimanje nije moguće. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere.Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera.

Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Utvrđivanje istine Član 60 . Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. ili zaštitne mjere. ili zaštitne mjere.

Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. ili da zbog toga ne koristi svoja prava.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. . Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. kao i druga prava utvrđena zakonom. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. tako i one koje su mu od koristi. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana.

Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Područni organi za prekršaje su: 1. 8. 12. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. GLAVA VIII . isprava. Područni organ za prekršaje. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. 15. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Bar za teritoriju Opštine Bar. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. Područni organ za prekršaje. isprava i drugih podataka. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. preduzeća. Budva za teritoriju Opštine Budva. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. zakona i drugih propisa. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. 9. Državni i drugi organi. 4. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. osim organa lokalne uprave. Berane za teritoriju Opštine Berane. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 3. 11. Andrijevica i Plav. 13. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. 10. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. Područni organ za prekršaje. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. ustanove ili druge organizacije. Član 74 Prvostepeni organi. 7. Područni organ za prekršaje. 6. Područni organ za prekršaje. sa sjedištem u Podgorici. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. Područni organ za prekršaje. 5. Plužine i Šavnik. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. 2.GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. 14. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi).

odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. prije isteka mandata. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. Član 87 . kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. kazna zatvora i novčana kazna. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. a u organu lokalne uprave izvršni organ. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. vrši i druge poslove određene zakonom. na osnovu javnog oglašavanja. prije isteka mandata. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća.

Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. Član 91 Na prestanak funkcije. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. izuzeća. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. a u lokalnoj upravi izvršni organ. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. donosi ministar pravde. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona.Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. po svom pristanku. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Član 95 . Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu.

uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. uz prethodnu saglasnost Vlade. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. a ako je učinilac prekršaja član posade. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. ili uhvati ili se sam prijavi. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. kao nadležan za jednog od njih. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. prvi započeo postupak. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog.U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. po pravilu. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. prvostepeni organ koji je. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. . ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište.

ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. Izuzeće Član 105 Sudija. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. a po potrebi i druge dokaze.

. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. 2) podnosi dokaze. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka.

GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. Član 121 . Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 3) podvozni troškovi okrivljenog. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 8) paušalni iznos. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. vještake i tumače. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. Troškovi iz tač. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. 2. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno.Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. 2) troškovi uviđaja. 1.

odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. a odmah. ovlašćeni inspektori. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Ako se na taj način ne postigne većina. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. Ako ne glasa. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. a najkasnije u roku od 60 dana. od kojih je jedan predsjednik. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. .Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. tako da ni jedno od njih nema većinu. sve dok se ne postigne većina. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. nije dužan da glasa o kazni. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju.

zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana. mjesto i datum rođenja. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. zanimanje. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. zahtjev će se rješenjem odbaciti. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. ili dostavi ostale primjerke. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. . 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti.

za prekršaj iz stava 1 ovog člana. treba izreći novčanu kaznu. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. s obzirom na prirodu prekršaja. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. . Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa.6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. Po zahtjevu oštećenog.

prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. izreku i obrazloženje. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. 5) da je protiv okrivljenog.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . ime. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. a za koje oglašava krivim. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. za isti prekršaj. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. naziv podnosioca zahtjeva. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. da li je pretres bio javan. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje.

sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. u kom iznosu i osnov te odluke. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. naknade štete i troškova postupka. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. 6) rok plaćanja novčane kazne. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva.uz ocjenu protivurječnih dokaza. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. . Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu.

Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. 2) razloge žalbe. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. usvojilac i usvojenik. bračni drug. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. Navodeći nove činjenice. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. a u skraćenom postupku u roku od tri dana. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. srodnik po krvi u pravoj liniji. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. i 4) potpis podnosioca žalbe. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. zaštitnoj mjeri. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. 4) zbog odluke o kazni. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. oduzimanju imovinske koristi. 3) obrazloženje razloga žalbe. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. zakonski zastupnik.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka .

9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. . Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. 5) da li je odlukom o kazni. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. opomeni. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. osim u skraćenom postupku.

kao i na ispitivanje odluke o kazni. 2 i 3 ovog člana. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. oslobođenju od kazne. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. preinačiti ili ukinuti. oduzimanju imovinske koristi. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . Rješavajući po žalbi. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi.

podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. . Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona.

ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . činjenice iz stava 1 tač. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. djeca. roditelji ili zakonski zastupnik. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. U slučajevima iz tač. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. vještaka ili tumača. Izuzetno. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Član 170 .

Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev.zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana.kazna zatvora. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. i . odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. donesenom u novom postupku. Član 172 Za vođenje novog postupka. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. . prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. .zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju.O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Rješenjem o prekršaju. . Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen.

zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona.Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. . Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. kao neosnovan. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. njegov branilac i zakonski zastupnik. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen.

preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). a Vrhovni sud nađe da je osnovan. kao da takav zahtjev postoji. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. postupiće po službenoj dužnosti. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. . Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. 1 ovog zakona. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca.

upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. . ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. vodeći računa o duševnoj razvijenosti.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. organ starateljstva i roditelji. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. a naročito pri njegovom ispitivanju. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga.

žalbu mogu izjaviti. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. a po potrebi može obavijestiti i školu. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. pored lica iz člana 145 ovog zakona. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. sestra i hranilac maloljetnika. brat. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. ili staratelja maloljetnika. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. . ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. još i staralac. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja.

a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. osim ako je na to bio prinuđen. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. oduzete imovinske koristi. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. koji je odlučivao u prvom stepenu. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. Član 203 Organ za prekršaje. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku.

ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. ili nema prebivalište. Član 210 . 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. računajući od časa kad je žalbu primio. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. ili vraćanje novčanog iznosa. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana.prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. naknadu štete. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos.

nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. ako sam nije nadležan za izvršenje.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. ili boravišta kažnjenog lica. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. na njegov zahtjev. protekao rok određen za njihovo plaćanje. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Član 213 Novčana kazna. U slučajevima iz st. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. . ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. na kome ima prebivalište. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju.

Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. radi sprovođenja izvršenja. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Član 225 . ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. kazna zatvora se neće izvršiti. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. vojno lice. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem.

br. umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno". koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. 11/88 i "Službeni list RCG". Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. br. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja". 30/92). U članu 92. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. koje će izvršiti Vlada i starješine organa.Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Plužinama i Šavniku. 5/85. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. 28/84. Plavu.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . Opštinski sudovi za prekršaje. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. 29/94. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". 1 i 2 ovog člana. 27/89. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". 26/91 i "Službeni list RCG". Tivtu. 28/84. 20/87. br. IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG". U članu 60. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. Danilovgradu. Imenovanjem lica iz st. 28/93). U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. br. br. 1. stav 3 u drugom redu odozdo. . 3.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . 1/90. koji ne budu imenovani. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. br. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. 2. 28/87. umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". na zahtjev kažnjenog lica. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba.

s. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore. tačka 1. Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". U. Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. 6. Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". U članu 139 stav 1 tačka 5. broj 21/93). umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja". dr Blagota Mitrić. Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore"." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. 29/95 i 75/95 12. U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". 48/99. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". i sudije: Radojko Đuričanin. Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". Prof. br. Šefko Crnovršanin i Jakša Marković.4. 5. 38/96. umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". br. primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". donio je ODLUKU 1. Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". godine. Ustavni sud Republike Crne Gore. kao predsjedavajući. U članu 130 stav 1 u zadnjem redu. r. septembra 1996. u sastavu: sudija prof. člana 131 i člana 163 stav 2. člana 131 i člana 163 stav 2. U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo. septembra 1996. na sjednici od 12. 7. 25/94 i 29/94). na osnovu odredbe člana 113 stav 1. Utvrđuje se da odredbe člana 130. br. Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130. br. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. br. 4 i 5". umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. dr Blagota Mitrić. . Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore".

Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje." Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . 17) Područni organ za prekršaje Plav. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. kazna zatvora ili novčana kazna. Član 17 . Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". za teritoriju Opštine Danilovgrad. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. za teritoriju Opštine Plav". Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje".Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. smatraće se da nije ni imenovan. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". . Član 9 Član 80 briše se. .za koje nije propisana nadležnost drugog organa. Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. nadležni su i za ostale saizvršioce.protiv maloljetnika. bez opravdanog razloga. kazna zatvora i novčana kazna. na osnovu javnog oglašavanja". ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja". ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom". .za koje je propisana kazna zatvora. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća.

ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona.". Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. Član 28 . Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". U istom članu poslije stava 4 dodaju se st. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. ako nađu da. treba izreći novčanu kaznu". Prinudna naplata se određuje naredbom. Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". s obzirom na prirodu prekršaja. Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana". za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres.U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. Član 25 U članu 165 stav 2 briše se. Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja.

Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. . Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički".U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja".