Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. stepen odgovornosti učinioca. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja.2) za organ. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. raniji život učinioca. Zakona . Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. + Vidi: čl. 2.48/99-1. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. . Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa.

s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere. koje ne može preći najvišu granicu. 3. 2) zabrana vršenja djelatnosti. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. 3. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. ili opomena za prekršaj nije izrečena. umjesto kazne može se izreći opomena. + Vidi: čl. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12. a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. Zakona . 3) zabrana upravljanja motornim vozilom. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.48/99-1. OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. 5) obavezno psihijatrijsko liječenje . a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne. . Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. 2. samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne.

Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. stav 1 tač. u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Zakona . u skladu sa posebnim propisima. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. da li će se oduzeti predmeti vratiti. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Pri odlučivanju da li će se . ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. o čemu se donosi posebno rješenje. + Vidi: čl. Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. stepen odgovornosti.Zaštitne mjere iz člana 34. lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Predmeti iz st. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim.48/99-1. 1. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj. 4. uništiti. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. ovog člana. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. Predmeti iz stava 1. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Rješenjem o prekršaju odrediće se. ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj.izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. a u mogućnosti je da takav nadzor vrši. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina. a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. usvojilac. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. 4.

a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. ali ne duže od 10 dana. staraoca. usvojioca. može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. druge porodice ili organa starateljstva. ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. . Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše.1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom. usvojioca ili staraoca. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. 2) mjere pojačanog nadzora. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. Pojačan nadzor od strane roditelja. kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. Ako roditelj.

mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. prema svojoj duševnoj razvijenosti. imajući u vidu prirodu prekršaja. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju. . ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Ako takvo oduzimanje nije moguće.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. lične osobine i ponašanje maloljetnika. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Pokretanje prekršajnog postupka . ili zaštitne mjere. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu.Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. ili zaštitne mjere. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen.

prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. tako i one koje su mu od koristi. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana.29/94-415. Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. + Vidi: tač. 1. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju.Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. . Ispravke . Zakona .48/99-1. + Vidi: čl. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. 5.

7. Područni organ za prekršaje. 16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Plužine i Šavnik. Berane za teritoriju Opštine Berane. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. 3. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Područni organi za prekršaje su: 1. Područni organ za prekršaje. 6. 6. Područni organ za prekršaje. 4. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica. Područni organ za prekršaje. 17) Područni organ za prekršaje Plav. Područni organ za prekršaje. 14. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. kao i druga prava utvrđena zakonom. Područni organ za prekršaje.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. 5. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. za teritoriju Opštine Danilovgrad. zakona i drugih propisa. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Budva za teritoriju Opštine Budva. Bar za teritoriju Opštine Bar. 10. GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. 8. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. + Vidi: čl. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. 12. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. za teritoriju Opštine Plav. 15. 9. Područni organ za prekršaje. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. Član 73 . Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Područni organ za prekršaje. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). Područni organ za prekršaje. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. 11. Zakona . Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. 13. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. sa sjedištem u Podgorici. Andrijevica. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. 2.48/99-1.

kazna zatvora ili novčana kazna. nadležni su i za ostale saizvršioce.Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave.protiv maloljetnika.48/99-1. . Državni i drugi organi. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 . ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja . Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. ustanove ili druge organizacije. Član 74 Prvostepeni organi. . 7. Zakona . a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. isprava.48/99-1. 9. GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . + Vidi: čl. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. Zakona . osim organa lokalne uprave. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. Zakona . Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. kazna zatvora i novčana kazna. 8. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. vrši i druge poslove određene zakonom. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave . .za koje nije propisana nadležnost drugog organa. . preduzeća. isprava i drugih podataka. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa.za koje je propisana kazna zatvora. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. + Vidi: čl.brisan Vidi: + čl.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. na osnovu javnog oglašavanja .48/99-1. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna.

predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Zakona . Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi.Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. prije isteka mandata. Zakona . 12. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. a u organu lokalne uprave izvršni organ. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. 11. prije isteka mandata. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. + Vidi: čl. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. + Vidi: čl. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1.48/99-1. + Vidi: čl. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Zakona .48/99-1. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. . Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. 10.48/99-1. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. smatraće se da nije ni imenovan. bez opravdanog razloga. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća.

smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. . Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. po svom pristanku. + Vidi: tač. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. 2. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. uz prethodnu saglasnost Vlade. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. izuzeća. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća.Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. donosi ministar pravde. Ispravke . a u lokalnoj upravi izvršni organ. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru.29/94-415. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 91 Na prestanak funkcije. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

a ako je učinilac prekršaja član posade. po pravilu. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. kao nadležan za jednog od njih. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ustupanje predmeta Član 101 . a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. ili uhvati ili se sam prijavi. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. prvostepeni organ koji je. prvi započeo postupak. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja.

Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Zakona . Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. + Vidi: čl. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. . shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba.Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Izuzeće Član 105 Sudija. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica.48/99-1. 13. a po potrebi i druge dokaze. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće.

Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba.Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. 2) podnosi dokaze. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. . ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje.

GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. 2) troškovi uviđaja.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. . Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. vještake i tumače. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. 3) podvozni troškovi okrivljenog. 8) paušalni iznos. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. 1. Troškovi iz tač. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 2. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica.

U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. ovlašćeni inspektori. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. 14. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Zakona . a odmah. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. Ako se na taj način ne postigne većina. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave.48/99-1. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje .29/94-415. sve dok se ne postigne većina. tako da ni jedno od njih nema većinu. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. od kojih je jedan predsjednik. Ako ne glasa. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja.Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. nije dužan da glasa o kazni. 3. . + Vidi: čl. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. + Vidi: tač. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. Ispravke . Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija.

uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. + Vidi: čl. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. ili dostavi ostale primjerke. a najkasnije u roku od 60 dana. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. + Vidi: čl. 15. 16. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. Zakona . Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: . zanimanje.48/99-1. Zakona . Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. zahtjev će se rješenjem odbaciti.48/99-1. mjesto i datum rođenja.

GLAVA XXII . a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. ako nađu da. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. i 5. 29/95 i 75/95 38/96-2. br. Zakona . 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 29/95 i 75/95 38/96-2. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. 20. Zakona .48/99-1. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku.48/99-1. + Vidi: tač. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. čl. Zakona . za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . + Vidi: čl. 19. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. Zakona . 17. + Vidi: Odluku US RCG U. + Vidi: čl. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa.1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. br. Ispravke 29/94-415. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres.48/99-1. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu . Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. 19. 4. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. čl. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. s obzirom na prirodu prekršaja.48/99-1. 18. Zakona .48/99-1. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl. Odluku US RCG U. treba izreći novčanu kaznu . izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja.

za isti prekršaj. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. . 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. 5) da je protiv okrivljenog. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom.

U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. naziv podnosioca zahtjeva. da li je pretres bio javan.Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. ime. 21. Ispravke 29/94-415. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. naknade štete i troškova postupka. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna.48/99-1. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. 22. + Vidi: tač. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. u kom iznosu i osnov te odluke. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. + Vidi: čl. sa uputstvom o ovom pravu. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. Zakona . odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. 6) rok plaćanja novčane kazne. 6. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. izreku i obrazloženje. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. . U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. čl. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. a za koje oglašava krivim. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene.48/99-1. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. Zakona . da li je okrivljeni prisustvovao pretresu.

23. usvojilac i usvojenik. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. Zakona . Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. srodnik po krvi u pravoj liniji. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću.48/99-1. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. podnosioca zahtjeva ili oštećenog.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. zakonski zastupnik. + Vidi: čl. bračni drug. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. Sadržaj žalbe .

4) zbog odluke o kazni. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. oduzimanju imovinske koristi. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona.Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. i 4) potpis podnosioca žalbe. . U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. zaštitnoj mjeri. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona . 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 2) razloge žalbe. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. Navodeći nove činjenice. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 3) obrazloženje razloga žalbe. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj.48/99-1. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. opomeni. 24. oduzimanju imovinske koristi. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena.+ Vidi: čl. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. oslobođenju od kazne. 5) da li je odlukom o kazni. Zakona . . Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti.

ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Rješavajući po žalbi. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. preinačiti ili ukinuti. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . kao i na ispitivanje odluke o kazni. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. 2 i 3 ovog člana. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač.

Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. . Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. 25. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. br. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. vještaka ili tumača.48/99-1.38/96-2. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. 29/95 i 75/95 . podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. + Vidi: Odluku US RCG U.Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. Zakona . ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. + Vidi: čl.

Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba.4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. . primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. činjenice iz stava 1 tač. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. djeca. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. U slučajevima iz tač. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. roditelji ili zakonski zastupnik. Član 172 Za vođenje novog postupka. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru.

a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. + Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. . Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . donesenom u novom postupku.Rješenjem o prekršaju. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. . njegov branilac i zakonski zastupnik.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. .kazna zatvora.

U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. kao neosnovan. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. Odlučivanje po zahtjevu . Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju.Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. u vijeću sastavljenom od tri sudije.

postupiće po službenoj dužnosti. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. kao da takav zahtjev postoji. 1 ovog zakona. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. a naročito pri njegovom ispitivanju. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Pozivanje maloljetnika . Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. utvrdiće samo da postoji povreda zakona.

ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. pored lica iz člana 145 ovog zakona. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika.29/94-415. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. sestra i hranilac maloljetnika. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. žalbu mogu izjaviti. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. Ispravke . + Vidi: tač. organ starateljstva i roditelji. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. još i staralac. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. brat. 7. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. Postupak prema djetetu . Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga.Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.

Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. a kasnije . GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. ili staratelja maloljetnika. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. a po potrebi može obavijestiti i školu. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen.

ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. osim ako je na to bio prinuđen. naknadu štete. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. ili vraćanje novčanog iznosa. koji je odlučivao u prvom stepenu. . osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. oduzete imovinske koristi. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. Član 203 Organ za prekršaje. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen.povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja.

Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. ako je dijete mrtvo . Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. ili boravišta kažnjenog lica. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. Zakona . ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. računajući od časa kad je žalbu primio. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. ako sam nije nadležan za izvršenje.48/99-1. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. ili nema prebivalište. + Vidi: čl. 26. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji.

Član 213 Novčana kazna. područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. protekao rok određen za njihovo plaćanje. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. + Vidi: čl. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona.rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Prinudna naplata novčane kazne. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . 27. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. vojno lice. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. . Zakona . Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. Prinudna naplata se određuje naredbom. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. na kome ima prebivalište. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. U slučajevima iz st. na njegov zahtjev. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično.48/99-1. kazna zatvora se neće izvršiti.

u određenom roku ne plati novčanu kaznu.48/99-1. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. + Vidi: čl. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Zakona . GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. 28. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. na zahtjev kažnjenog lica. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. radi sprovođenja izvršenja. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi.

26/91 i "Službeni list RCG". Danilovgradu. 28/84. 1 i 2 ovog člana. Plavu. 1/90. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . 20/87. Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički . 29. PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: .Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 28/87. br. koji ne budu imenovani. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. 5/85. Tivtu. 30/92). br. Plužinama i Šavniku. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". 28/93). izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. br. br. br. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. Zakona . nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. br.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. + Vidi: čl. 11/88 i "Službeni list RCG". Imenovanjem lica iz st.48/99-1. 27/89.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . koje će izvršiti Vlada i starješine organa.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. Opštinski sudovi za prekršaje.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. 25/94. 28/84.

Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. prije nego što je izvršena. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. i . Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području. SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike. učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. . PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: . ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. kao i zaštita javnog poretka. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). uticaj na druge da ne vrše prekršaje.vaspitne mjere. i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. postupak izvršenja rješenja o prekršaju. uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija. . VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. prekršajni postupak. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. prekršajni postupak će se obustaviti. sistem sankcija. PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja. GLAVA II .zaštitne mjere.1) uslovi prekršajne odgovornosti. neće se kazniti za prekršaj.opomena.kazna.

umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Postojanje uračunljivosti. Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti. Odgovornost organa. Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. pravnog i odgovornog lica Član 16 . Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano.

niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. GLAVA III . NAČIN. ustanovi i drugoj organizaciji kome je. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. na osnovu zakona. smatra se lice u preduzeću. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima.Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. s obzirom na njegovu funkciju. shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti.

2) za organ. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. Kazna zatvora izriče se na pune dane. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. u skladu sa zakonom i drugim propisima. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. 2) za organ. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu.1. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Član 28 . Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj.Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. . raniji život učinioca. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. stepen odgovornosti učinioca. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. 3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. Ako takvo oduzimanje nije moguće. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. . Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave.Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja.

Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Utvrđivanje istine Član 60 . Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. ili zaštitne mjere. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. ili zaštitne mjere. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina.

Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. . kao i druga prava utvrđena zakonom. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku. tako i one koje su mu od koristi. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu.

4. preduzeća. 14. Područni organ za prekršaje. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. 5. Područni organ za prekršaje. Plužine i Šavnik. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). isprava. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Bar za teritoriju Opštine Bar. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Član 74 Prvostepeni organi. 2. 8. 6. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. Državni i drugi organi. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Područni organ za prekršaje. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. Područni organ za prekršaje. GLAVA VIII . Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. 11. 13. osim organa lokalne uprave. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Područni organi za prekršaje su: 1. Budva za teritoriju Opštine Budva. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Berane za teritoriju Opštine Berane. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Područni organ za prekršaje. ustanove ili druge organizacije. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. zakona i drugih propisa. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. sa sjedištem u Podgorici. 15. Andrijevica i Plav. 9. 7. 12. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada.GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. 3. Područni organ za prekršaje. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. Područni organ za prekršaje. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). 10. isprava i drugih podataka. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak.

kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. na osnovu javnog oglašavanja. prije isteka mandata. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. a u organu lokalne uprave izvršni organ. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. prije isteka mandata. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. vrši i druge poslove određene zakonom. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Član 87 . Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. kazna zatvora i novčana kazna. kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora.

Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. a u lokalnoj upravi izvršni organ. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Član 95 . Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. izuzeća. po svom pristanku. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Član 91 Na prestanak funkcije. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća.Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. donosi ministar pravde. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća.

na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. kao nadležan za jednog od njih. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. prvi započeo postupak. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. prvostepeni organ koji je. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. uz prethodnu saglasnost Vlade. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. . a ako je učinilac prekršaja član posade.U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. po pravilu. ili uhvati ili se sam prijavi. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu.

Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. a po potrebi i druge dokaze. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Izuzeće Član 105 Sudija. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica.

stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. . Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. 2) podnosi dokaze. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.

Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta.Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. 2. Troškovi iz tač. 3) podvozni troškovi okrivljenog. 2) troškovi uviđaja. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. Član 121 . GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. vještake i tumače. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. 8) paušalni iznos. 1. 4) izdaci za privođenje okrivljenog.

Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. a odmah. . Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. tako da ni jedno od njih nema većinu. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Ako se na taj način ne postigne većina. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar.Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. nije dužan da glasa o kazni. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. ovlašćeni inspektori. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. a najkasnije u roku od 60 dana. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. sve dok se ne postigne većina. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako ne glasa. od kojih je jedan predsjednik.

7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. . Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. zahtjev će se rješenjem odbaciti. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. mjesto i datum rođenja. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. ili dostavi ostale primjerke. zanimanje.

za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. za prekršaj iz stava 1 ovog člana. treba izreći novčanu kaznu.6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. s obzirom na prirodu prekršaja. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. Po zahtjevu oštećenog. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. . Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa.

za isti prekršaj. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. ime. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. a za koje oglašava krivim. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . izreku i obrazloženje. da li je pretres bio javan. 5) da je protiv okrivljenog.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. naziv podnosioca zahtjeva. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje.

4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. razlozi iz kojih nijesu uvaženi. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju.uz ocjenu protivurječnih dokaza. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. naknade štete i troškova postupka. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. . podnosioca zahtjeva ili oštećenog. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. 6) rok plaćanja novčane kazne. u kom iznosu i osnov te odluke. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem.

ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. 4) zbog odluke o kazni. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. bračni drug. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. zakonski zastupnik. usvojilac i usvojenik. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka . zaštitnoj mjeri. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. srodnik po krvi u pravoj liniji. 2) razloge žalbe. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. Navodeći nove činjenice. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. a u skraćenom postupku u roku od tri dana. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. oduzimanju imovinske koristi. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. 3) obrazloženje razloga žalbe. i 4) potpis podnosioca žalbe. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. 5) da li je odlukom o kazni. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. . 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. osim u skraćenom postupku. 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. opomeni. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona.

Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. preinačiti ili ukinuti. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. Rješavajući po žalbi. oduzimanju imovinske koristi. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. oslobođenju od kazne. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. 2 i 3 ovog člana. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. kao i na ispitivanje odluke o kazni. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi.

koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. . Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne.

izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Izuzetno. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. roditelji ili zakonski zastupnik. ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. djeca. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka. U slučajevima iz tač. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Član 170 . Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. činjenice iz stava 1 tač. vještaka ili tumača. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku .

Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev.kazna zatvora. donesenom u novom postupku. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. . a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. i .O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. .zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. Rješenjem o prekršaju. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen.zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. Član 172 Za vođenje novog postupka. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. . odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica.

ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. njegov branilac i zakonski zastupnik. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. Član 181 Vrhovni sud će odbiti. kao neosnovan. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu.Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. . Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. kao da takav zahtjev postoji. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. 1 ovog zakona. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. . ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. postupiće po službenoj dužnosti. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st.

samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. a naročito pri njegovom ispitivanju. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. . organ starateljstva i roditelji. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama.

Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. ili staratelja maloljetnika. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. brat. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. žalbu mogu izjaviti. sestra i hranilac maloljetnika. još i staralac. pored lica iz člana 145 ovog zakona. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. . Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. a po potrebi može obavijestiti i školu. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava.

3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. koji je odlučivao u prvom stepenu. a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 203 Organ za prekršaje. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . osim ako je na to bio prinuđen. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. oduzete imovinske koristi.

računajući od časa kad je žalbu primio. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. ili vraćanje novčanog iznosa. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. ili nema prebivalište. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Član 210 . ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. naknadu štete. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete.prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti.

Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. protekao rok određen za njihovo plaćanje. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. . O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. ili boravišta kažnjenog lica. na kome ima prebivalište. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. na njegov zahtjev. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. ako sam nije nadležan za izvršenje. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. U slučajevima iz st. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. Član 213 Novčana kazna. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. vojno lice. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. u određenom roku ne plati novčanu kaznu. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. Kad okrivljeni organ ili pravno lice.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. radi sprovođenja izvršenja. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Član 225 . kazna zatvora se neće izvršiti. Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju.

br. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Plavu. 27/89. 30/92). u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. Tivtu. 28/87. koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno". 1/90. 26/91 i "Službeni list RCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . 11/88 i "Službeni list RCG". odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. 3. Plužinama i Šavniku. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. Opštinski sudovi za prekršaje. br. umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". 1. 1 i 2 ovog člana. IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG". 20/87. br. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. . na zahtjev kažnjenog lica. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća. nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. br. U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. 28/84. stav 3 u drugom redu odozdo. U članu 60. U članu 92. Imenovanjem lica iz st. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. Danilovgradu. 5/85. 2. 28/84. 28/93).dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. br.Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . 29/94. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. koji ne budu imenovani. Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. br. umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja".

.4. 38/96. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". na osnovu odredbe člana 113 stav 1. Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". Prof. s. tačka 1. Utvrđuje se da odredbe člana 130. Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore". člana 131 i člana 163 stav 2. 5. 29/95 i 75/95 12. donio je ODLUKU 1. br. 48/99. primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. br. umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". dr Blagota Mitrić. na sjednici od 12. U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo. Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. člana 131 i člana 163 stav 2. septembra 1996. Šefko Crnovršanin i Jakša Marković. broj 21/93). Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". kao predsjedavajući. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. dr Blagota Mitrić. 4 i 5". r. U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130. 7. br. U članu 130 stav 1 u zadnjem redu. 25/94 i 29/94). umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". godine. umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja"." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. i sudije: Radojko Đuričanin. U. u sastavu: sudija prof. br. septembra 1996. Ustavni sud Republike Crne Gore. U članu 139 stav 1 tačka 5. Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore". br. 6.

Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . bez opravdanog razloga. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". za teritoriju Opštine Danilovgrad." Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Član 17 . . U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. smatraće se da nije ni imenovan. Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. kazna zatvora i novčana kazna. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. . Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. . ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja". Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se. Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje". za teritoriju Opštine Plav". kazna zatvora ili novčana kazna.za koje nije propisana nadležnost drugog organa.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. na osnovu javnog oglašavanja". Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom".za koje je propisana kazna zatvora. nadležni su i za ostale saizvršioce. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja.protiv maloljetnika.Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se. Član 9 Član 80 briše se. 17) Područni organ za prekršaje Plav. uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde.

rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog.U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". treba izreći novčanu kaznu". Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana". troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv.". rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Prinudna naplata se određuje naredbom. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. Član 25 U članu 165 stav 2 briše se. ako nađu da. Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. Član 28 . Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. s obzirom na prirodu prekršaja. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". U istom članu poslije stava 4 dodaju se st.

Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički". . Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja".

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful