You are on page 1of 84

Zakon o prekrajima

Zakon je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPTE ODREDBE


lan 1 Ovim zakonom ureuju se: 1) uslovi prekrajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekrajnih sankcija, sistem sankcija, prekrajni postupak, postupak izvrenja rjeenja o prekraju, i 2) organizacija i rad organa za prekraje.

ZAKONITOST U ODREIVANJU PREKRAJA I PROPISIVANJU PREKRAJNIH SANKCIJA


lan 2 Niko ne moe biti kanjen za radnju koja, prije nego to je izvrena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrena kao prekraj i za koju nije bila propisana sankcija. lan 3 Niko ne moe biti kanjen dva ili vie puta za isti prekraj. Lice koje je u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaeno krivim za djelo koje ima obiljeje prekraja, nee se kazniti za prekraj.

PROPISIVANJE PREKRAJA
lan 4 Prekraji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekraji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlaeni za donoenje propisa o prekrajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadlenosti propisivati samo kazne i zatitne mjere koje predvia ovaj zakon i u granicama koje su njime odreene.

VREMENSKO VAENJE PROPISA


lan 5 Na uinioca prekraja primjenjuje se propis koji je vaio u vrijeme izvrenja prekraja. Ako se poslije uinjenog prekraja izmijeni propis, primijenie se propis koji je blai za uinioca . + Vidi: l. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAENJE PROPISA


lan 6 Propisi o prekrajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvre prekraj. Propisi iz stava 1 ovog lana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvre prekraj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom podruju.

PREKRAJNE SANKCIJE
lan 7

Sankcije za prekraje su: - kazna, - opomena, - zatitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA


lan 8 Svrha izricanja sankcija za prekraje je spreavanje uinioca da vri prekraje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vre prekraje, kao i zatita javnog poretka, uvrivanje drutvenog morala i discipline graana.

SREDSTVA NAPLAENA OD NOVANIH KAZNI


lan 9 Sredstva naplaena od novanih kazni koje su izreene za prekraj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekrajni postupak voen od njenih organa.

GLAVA II OPTE ODREDBE O PREKRAJIMA I PREKRAJNOJ ODGOVORNOSTI


Pojam prekraja
lan 10 Prekraji su povrede javnog poretka utvrene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nuna odbrana ili krajnja nuda


lan 11 Nije prekraj ona radnja koja je izvrena u nunoj odbrani ili krajnjoj nudi. Ako je uinilac prekoraio granice nune odbrane ili krajnje nude moe se blae kazniti, a moe se osloboditi od kazne ako je to prekoraenje uinjeno pod uslovima propisanim Krivinim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivini zakon SRJ). Pojam nune odbrane i krajnje nude i njihovog prekoraenja odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.

Odgovornost za prekraje
lan 12 Za prekraj odgovara uinilac koji je uraunljiv i koji je prekraj izvrio sa umiljajem ili iz nehata. Uinilac e odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uraunljivosti, umiljaja i nehata u prekrajnom postupku odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
lan 13 Nije odgovoran za prekraj uinilac koji je prekraj izvrio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.

Pravna zabluda
lan 14 Uinilac prekraja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokuaj prekraja
lan 15 Za pokuaj prekraja uinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predvieno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica


lan 16 Dravni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekraj samo ako je to propisom o prekraju predvieno. lan 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekraj ako je do izvrenja prekraja dolo radnjom ili proputanjem dunog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlaenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod steajem odgovorno je za prekraj, bez obzira da li je prekraj izvren prije otvaranja ili u toku steajnog postupka, ali mu se ne moe izrei kazna ve samo zatitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blae kazniti ili osloboditi od kazne za prekraje ako je prekraj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekraj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. lan 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekraj ako ga je izvrilo svojom radnjom ili proputanjem dunog nadzora i ako je pri tom postupalo s umiljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeu, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uloena sredstva ili na osnovu ovlaenja povjeren odreen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vrenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vri odreene dunosti. Propisom kojim je propisan prekraj moe se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekraj. lan 19 Odgovornost odgovornog lica za prekraje ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato to je otvoren steaj nad pravnim licem ili to je nastala nemogunost kanjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. lan 20 Odgovornost odgovornog lica za prekraj ne postoji ako je postupalo po nareenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opteg akta bilo duno da preduzme da bi sprijeilo izvrenje prekraja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika


lan 21

Ako u propisu kojim je predvien prekraj nije drukije odreeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kaznie se za prekraj ako je prekraj izvren na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavnitvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvrilatvo
lan 22 U odnosu na odgovornost i kanjavanje saizvrilaca, shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Krivinog zakona SRJ.

NAIN, VRIJEME I MJESTO IZVRENJA PREKRAJA


lan 23 U odnosu na nain, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Krivinog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE


Vrste kazne
lan 24 Za prekraj se moe propisati novana kazna ili kazna zatvora. Za prekraj se moe alternativno propisati novana kazna i kazna zatvora. Za prekraj izvren iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekraj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima moe se propisati samo novana kazna.

Kazna zatvora
lan 25 Kazna zatvora moe se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne moe se propisati u trajanju kraem od tri ni duem od 60 dana. Kazna zatvora moe se propisati samo za one prekraje ijim bi izvrenjem mogla nastati opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se tee naruio javni red i mir. Kazna zatvora izrie se na pune dane. Kazna zatvora ne moe se izrei trudnoj eni posle navrena tri mjeseca trudnoe, ni majci dok dijete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja.

Novana kazna
lan 26 Novana kazna moe se propisati u rasponu ili u odreenom iznosu. Zakonom se moe propisati novana kazna: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novana kazna moe se propisati: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne etvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Propisom o prekraju moe se za lake prekraje predvidjeti novana kazna u odreenom iznosu i ovlastiti slubeno lice da je naplauje na licu mjesta. Novana kazna koja se naplauje na licu mjesta moe se propisati za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa, a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekrajem pribavilo imovinsku korist koja je vea od propisane maksimalne novane kazne ili od propisanog iznosa novane kazne, izrei e se novana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. lan 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekrajem uinio tetu ili nije izvrio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novane kazne moe se propisati do desetostrukog iznosa uinjene tete, neizvrene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. lan 28 Rjeenjem o prekraju odreuje se rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od tri dana ni dui od 15 dana po pravosnanosti rjeenja. U opravdanim sluajevima na zahtjev stranke rjeenjem o prekraju ili posebnim rjeenjem moe se dozvoliti da se izreena novana kazna plati u ratama, s tim to rok otplate ne moe biti dui od dva mjeseca. Na izreenu novanu kaznu okrivljeni e platiti kamatu od dana izvrnosti rjeenja do dana plaanja po eskontnoj stopi koju utvruje Narodna banka Jugoslavije uveanoj za 20%. + Vidi: l. 2. Zakona - 48/99-1.

Opta pravila o odmjeravanju kazne


lan 29 Izvriocu prekraja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom odreene za taj prekraj, uzimajui u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti, a naroito: teinu prekraja i njegove posljedice, stepen odgovornosti uinioca, pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekraj izvren, raniji ivot uinioca, njegove line prilike i dranje poslije izvrenog prekraja, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca. Ako je prekraj izvren u povratu posebno e se uzeti u obzir da li je raniji prekraj iste vrste kao i novi prekraj, da li su oba prekraja izvrena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kanjavanja. Kod odmjeravanja kazne ne moe se kao oteavajua okolnost uzeti u obzir ranije izreena kazna ako je od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju proteklo vie od dvije godine. Pri odmjeravanju novane kazne uzee se u obzir i imovno stanje uinioca ili ekonomska mo pravnog lica.

Ublaavanje kazne
lan 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekraj nije tee prirode, a uz to postoje olakavajue okolnosti koje ukazuju da e se i sa blaom kaznom postii svrha kanjavanja, propisana kazna moe se ublaiti na jedan od sljedeih naina: 1) izrei e se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne; 2) umjesto propisane kazne zatvora izrei e se novana kazna;

3) umjesto propisane kazne zatvora i novane kazne izrei e se samo jedna od tih kazni.

Sticaj
lan 31 Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji izvrio vie prekraja za koje su propisane razliite vrste kazni izrei e se sve kazne, a ako su propisane kazne iste vrste prethodno e se utvrditi kazna za svaki prekraj i izrei e se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinano utvrenih kazni, s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novana kazna ne mogu prei najveu mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom.

Uraunavanje zadravanja ili pritvora u kaznu


lan 32 Vrijeme za koje je uinilac prekraja zadran prema odredbama ovog zakona uraunava se u izreenu kaznu. Ako je protiv lica osumnjienog za krivino djelo bio odreen pritvor, a krivini postupak je pravosnano okonan obustavom krivinog postupka ili oslobaajuom presudom, ili odbijajuom presudom osim zbog stvarne nenadlenosti suda, pa se za tu radnju u prekrajnom postupku utvrdi odgovornost uinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uraunae se u izreenu kaznu za prekraj. Zadravanje ili pritvor koji je trajao due od 12, a krae od 24 asa rauna se u jedan dan zatvora, ili u novanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
lan 33 Kad je za prekraj propisana novana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost uinioca, tako da se moe oekivati da ubudue nee vriti prekraje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne moe se izrei opomena. Opomena se moe izrei i ako je uinilac prije donoenja rjeenja o prekraju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio priinjenu tetu.

3. ZATITNE MJERE
lan 34 Uz kaznu za prekraje mogu se propisati sljedee zatitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vrenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno lijeenje alkoholiara i narkomana; 5) obavezno psihijatrijsko lijeenje . Zatitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zatitna mjera oduzimanja predmeta moe se propisati i odlukom. + Vidi: l. 3. Zakona - 48/99-1. lan 35 Uiniocu prekraja kome je izreena kazna, ili opomena moe se izrei jedna ili vie zatitnih mjera. Zatitna mjera moe se izrei iako kazna, ili opomena za prekraj nije izreena, samo ako je takva mogunost predviena zakonom. Ako su za vie uinjenih prekraja propisane zatitne mjere razliite vrste izrei e se sve zatitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno e se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izrei e se ukupno vrijeme trajanja zatitne mjere, koje ne moe prei najviu granicu, te zatitne mjere propisane ovim zakonom.

Zatitne mjere iz lana 34. stav 1 ta. 1, 4 i 5 ovog zakona mogu se izrei i kad nijesu propisane za prekraj. + Vidi: l. 4. Zakona - 48/99-1.

Oduzimanje predmeta
lan 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvrenje prekraja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti ako su svojina uinioca ili ako on njima raspolae. Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca ili ako on njima ne raspolae kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala ime se ne ugroava pravo treih lica na naknadu tete od uinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog lana ona se moe izrei ako okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, stepen odgovornosti, line prilike i sklonosti uinioca opravdavaju njeno izricanje. Rjeenjem o prekraju odredie se, u skladu sa posebnim propisima, da li e se oduzeti predmeti vratiti, unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekrajni postupak voen od njenih organa. Zakonom kojim se propisuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanje ove zatitne mjere. Ako je uinilac samovoljno otuio ili unitio predmete ili je na drugi nain onemoguio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog lana, u rjeenju o prekraju odredie se da plati novani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog lana oduzee se i kad se prekrajni postupak ne zavri rjeenjem kojim se okrivljeni oglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim sluajevima odreenim posebnim zakonom, o emu se donosi posebno rjeenje.

Zabrana vrenja djelatnosti


lan 37 Zabranom vrenja djelatnosti uiniocu prekraja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadlenog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog lana, ona se moe izrei uiniocu prekraja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvrenje prekraja, ako se opravdano moe smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je uinilac za posljednje dvije godine kanjen zbog istog ili slinog prekraja. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izreene mjere tee od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom


lan 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom uiniocu prekraja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom odreene vrste ili kategorije ili izdavanje vozake dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog lana, ona se moe izrei uiniocu prekraja koji je uinio teu povredu propisa o bezbjednosti saobraaja ili ije ranije krenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije. Pri odluivanju da li e se

izrei ova mjera uzee se u obzir i okolnost da li je uinilac po zanimanju voza motornog vozila. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izreene mjere tee od dana upisa u dozvolu, a ako uinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno lijeenje alkoholiara i narkomana


lan 39 Uiniocu koji je prekraj uinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da e usljed ove zavisnosti i dalje vriti prekraje moe se izrei zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana. Prije izricanja ove zatitne mjere pribavie se miljenje zdravstvene ustanove. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog lana rauna se u kaznu zatvora. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju do jedne godine. Izvrenje izreenih zatitnih mjera iz stava 1 ovog lana obustavie se i prije isteka vremena odreenog u rjeenju o prekraju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je lijeenje zavreno.

4. OPTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KANJAVANJE MALOLJETNIKA


lan 40 Prema maloljetnim uiniocima prekraja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. lan 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja prekraja nije navrio 14 godina (dijete) ne moe se voditi prekrajni postupak.

Prekrajne sankcije prema maloljetniku


lan 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja prekraja navrio 14, a nije navrio 16 godina (mlai maloljetnik) mogu se izrei samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja prekraja navrio 16 godina, a nije navrio 18 godina (stariji maloljetnik) moe se izrei vaspitna mjera ili kazna. Zatitna mjera moe se izuzetno izrei maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekraja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekraj maloljetnika


lan 43 Zakonom se moe odrediti da e se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvrio prekraj kazniti ako je uinjeni prekraj posledica njegovog proputanja dunog nadzora nad maloljetnikom, a u mogunosti je da takav nadzor vri.

Vrste vaspitnih mjera


lan 44 Maloljetnim uiniocima prekraja mogu se izrei sljedee vaspitne mjere:

1) disciplinske mjere (ukor i upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojaanog nadzora.

Ukor
lan 45 Ukor e se izrei maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naroito kad je prekraj izvrio iz lakomislenosti ili nepromiljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku e se ukazati na tetnost njegovog postupka.

Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike


lan 46 Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike izreie se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvri uticaj na njegovu linost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog lana odredie se da se maloljetnik upuuje u disciplinski centar na odreeni broj sati u praznine dane i to najvie etiri uzastopna praznina dana ili na odreeni broj sati u toku dana, ali najdue 15 dana ili na neprekidni boravak za odreeni broj dana, ali ne due od 10 dana.

Pojaan nadzor
lan 47 Ova mjera se moe izrei kao mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izrie se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogunosti su da takav nadzor vre. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogunosti da nad njim vri nadzor, maloljetnik e se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunosti da nad njim vri pojaan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog lana ne mogu vriti pojaan nadzor nad maloljetnikom, moe mu se izrei pojaan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Podruni organ za prekraje e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne moe biti due od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera


lan 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od znaaja za izbor one vaspitne mjere kojom e se najbolje postii svrha prevaspitanja. Radi utvrivanja okolnosti iz stava 1 ovog lana mogu se sasluati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pruiti potrebne podatke.

Obustava izvrenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama


lan 49 Kad se posle donoenja odluke kojom je izreena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kanjavanje starijih maloljetnika


lan 50 Starijem maloljetniku se moe izrei kazna samo ako je u vrijeme izvrenja prekraja, prema svojoj duevnoj razvijenosti, mogao shvatiti znaaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog teih posledica prekraja ili veeg stepena prekrajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku moe se izrei izuzetno, imajui u vidu prirodu prekraja, line osobine i ponaanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne moe biti dua od 15 dana, niti se novana kazna moe zamijeniti zatvorom u trajanju duem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
lan 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donoenja rjeenja o prekraju, podruni organ za prekraje nee izrei vaspitnu mjeru. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donoenja rjeenja o prekraju kojim je bila izreena vaspitna mjera, podruni organ za prekraje e obustaviti izvrenje te mjere.

GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRAJEM


Osnov oduzimanja imovinske koristi
lan 52 Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem prekraja. Korist iz stava 1 ovog lana oduzee se rjeenjem o prekraju kojim je utvreno izvrenje prekraja. Korist iz stava 1 ovog lana unosi se u budet Republike ili jedinice lokalne samouprave.

Nain oduzimanja imovinske koristi


lan 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca, predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvrenjem prekraja. Ako takvo oduzimanje nije mogue, uinilac e se obavezati da plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena izvrenjem prekraja moe se oduzeti od lica na koja je prenesena ime se ne ugroava pravo tog lica na naknadu od uinioca prekraja.

Zatita oteenog
lan 54 Ako je oteenom u prekrajnom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izrei e se samo ukoliko ta korist prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev. Oteeni koji je u prekrajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upuen na parnicu moe traiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti tog rjeenja.

Oteeni koji u prekrajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rjeenje kojim je oduzeta imovinska korist, a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnanosti rjeenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti te odluke zatrai naknadu iz oduzete imovinske koristi.

GLAVA V ZASTARJELOST
Zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka
lan 55 Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekraj izvren. Zastarijevanje prekrajnog gonjenja ne tee za vrijeme za koje se gonjenje ne moe preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi gonjenja uinioca prekraja. Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. Zastarjelost prekrajnom gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost gonjenja.

Zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere


lan 56 Izreena kazna ili zatitna mjera ne mogu se izvriti ako je od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju protekla jedna godina. Zastarijevanje izvrenja kazne ili zatitne mjere poinje od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju kojim je izreena kazna ili zatitna mjera. Zastarijevanje izvrenja kazne ili zatitne mjere ne tee za vrijeme za koje se izvrenje ne moe preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenja kazne, ili zatitne mjere. Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. Zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere nastaje u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost izvrenja kazne, ili zatitne mjere.

DRUGI DIO

PREKRAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAELA PREKRAJNOG POSTUPKA


Naelo zakonitosti
lan 57 Pravilima ovog zakona obezbjeuje se da niko nevin ne bude kanjen, a da se uiniocu prekraja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predvia ovaj zakon.

Pokretanje prekrajnog postupka

lan 58 Prekrajni postupak inicira se zahtjevom ovlaenog organa ili oteenog.

Pretpostavka nevinosti
lan 59 Niko ne moe biti smatran odgovornim za prekraj dok to ne bude utvreno pravosnanim rjeenjem o prekraju.

Utvrivanje istine
lan 60 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su da istinito i potpuno utvrde sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke i da sa jednakom panjom ispitaju i utvrde kako injenice koje terete okrivljenog, tako i one koje su mu od koristi. + Vidi: ta. 1. Ispravke - 29/94-415.

Pomo neukoj stranci


lan 61 Okrivljenog ili drugo lice koje uestvuje u postupku, a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku, ili da zbog toga ne koristi svoja prava, prvostepeni organ za prekraje je duan da ga poui o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.

Ekonominost prekrajnog postupka


lan 62 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su da postupak sprovode bez odugovlaenja i da onemogue svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju u postupku.

Slobodna ocjena dokaza


lan 63 U prekrajnom postupku organi za voenje prekrajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Kod ocjene dokaza organi za voenje prekrajnog postupka su duni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zakljuak da li je neka injenica dokazana.

Ispitivanje okrivljenog
lan 64 Prije donoenja rjeenja o prekraju okrivljenom e se pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji su mu od koristi. Ako uredno pozvani okrivljeni ne doe i ne opravda izostanak ili u odreenom roku ne da pismenu odbranu, rjeenje o prekraju moe se donijeti i bez njegovog ispitivanja. + Vidi: l. 5. Zakona - 48/99-1.

Pravo odbrane okrivljenog


lan 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz strunu pomo branioca.

Drugostepenost prekrajnog postupka


lan 66 Protiv rjeenja donetog u prvom stepenu moe se izjaviti alba.

Naknada tete neosnovano zadranom ili kanjenom licu


lan 67 Lice koje je neopravdano kanjeno za prekraj ili je bez osnova zadrano ima pravo na naknadu tete koja mu je time priinjena, kao i druga prava utvrena zakonom.

GLAVA VII ORGANI ZA VOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA


lan 68 Organi za voenje prekrajnog postupka samostalno odluuju na osnovu ustava, zakona i drugih propisa. lan 69 Prekrajni postupak u prvom stepenu vode podruni organi za prekraje, ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). lan 70 Prekrajni postupak u drugom stepenu vodi Vijee za prekraje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijee). lan 71 Podruni organi za prekraje obrazuju se za teritoriju jedne ili vie optina. Podruni organi za prekraje su: 1. Podruni organ za prekraje, Bar za teritoriju Optine Bar. 2. Podruni organ za prekraje, Bijelo Polje za teritoriju Optine Bijelo Polje, 3. Podruni organ za prekraje, Berane za teritoriju Optine Berane, Andrijevica, 4. Podruni organ za prekraje, Budva za teritoriju Optine Budva, 5. Podruni organ za prekraje, abljak za teritoriju Optine abljak, 6. Podruni organ za prekraje, Kolain za teritoriju Optine Kolain, 7. Podruni organ za prekraje, Kotor za teritoriju Optine Kotor i Tivat, 8. Podruni organ za prekraje, Niki za teritoriju Optine Niki, Pluine i avnik, 9. Podruni organ za prekraje, Pljevlja za teritoriju Optine Pljevlja, 10. Podruni organ za prekraje, Mojkovac za teritoriju Optine Mojkovac, 11. Podruni organ za prekraje, Podgorica za teritoriju Optine Podgorica, 12. Podruni organ za prekraje, Roaje za teritoriju Optine Roaje, 13. Podruni organ za prekraje, Ulcinj za teritoriju Optine Ulcinj, 14. Podruni organ za prekraje, Herceg Novi za teritoriju Optine Herceg Novi, 15. Podruni organ za prekraje, Cetinje za teritoriju Optine Cetinje, 16) Podruni organ za prekraje Danilovgrad, za teritoriju Optine Danilovgrad, 17) Podruni organ za prekraje Plav, za teritoriju Optine Plav. + Vidi: l. 6. Zakona - 48/99-1. lan 72 Vijee se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike, sa sjeditem u Podgorici. lan 73

Organi lokalne uprave vode prekrajni postupak za prekraje propisane odlukom skuptine jedinice lokalne samouprave, kao i za prekraje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvrava organ lokalne uprave . + Vidi: l. 7. Zakona - 48/99-1. lan 74 Prvostepeni organi, osim organa lokalne uprave, i vijee izvjetaj o svom radu podnose Vladi. lan 75 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su jedni drugima pruati pravnu pomo. Organi za voenje prekrajnog postupka duni su pruati pravnu pomo dravnim i drugim organima dostavljanjem spisa, isprava i drugih podataka, ako se time ne ometa tok prekrajnog postupka. Dravni i drugi organi, preduzea, ustanove ili druge organizacije, duni su organima za voenje prekrajnog postupka pruati pravnu pomo dostavljanjem spisa, isprava, podataka i drugih obavjetenja potrebnih za voenje prekrajnog postupka. lan 76 Sredstva i uslove za rad organa za voenje prekrajnog postupka obezbjeuje Vlada, a lokalna samouprava za organe lokalne uprave.

GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLENOST


lan 77 Podruni organi za prekraje vode postupak za prekraje: - za koje je propisana kazna zatvora; kazna zatvora i novana kazna; kazna zatvora ili novana kazna; - protiv maloljetnika; - za koje nije propisana nadlenost drugog organa; - u sluajevima kad su nadleni za jednog saizvrioca, nadleni su i za ostale saizvrioce, ukoliko odgovornost proizilazi iz istog dogaaja . + Vidi: l. 8. Zakona - 48/99-1. lan 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekraje za koje je propisana novana kazna. lan 79 Vijee odluuje po albama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa; odluuje o sukobu nadlenosti izmeu prvostepenih organa; vri i druge poslove odreene zakonom.

GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEENJE


lan 80 - brisan Vidi:

l. 9. Zakona - 48/99-1. lan 81 Predsjednika i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuje Vlada, uz prethodno pribavljeno miljenje ministra pravde, na osnovu javnog oglaavanja .

Ministarstvo pravde oglaava slobodna mjesta u "Slubenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Ovlaenog slubenika za voenje prekrajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starjeina organa, a u organu lokalne uprave izvrni organ. + Vidi: l. 10. Zakona - 48/99-1. lan 81a Pri utvrivanju miljenja, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje o kandidatima od podrunog organa u koji se vri imenovanje i Vijea. Pri utvrivanju miljenja za predsjednika i sudije Vijea, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje od Vijea. + Vidi: l. 11. Zakona - 48/99-1. lan 82 Predsjednik i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijea ili podrunog organa za prekraje, bez opravdanog razloga, ne stupi na dunost u roku od 15 dana od dana obavjetenja, smatrae se da nije ni imenovan. + Vidi: l. 12. Zakona - 48/99-1. lan 83 U Vijeu i istom podrunom organu za prekraje sudije ne mogu biti lica koja su brani drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobonoj liniji drugog stepena. lan 84 Za predsjednika i sudiju podrunog organa za prekraje, kao i ovlaenog slubenika za voenje prekrajnog postupka moe biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. Za predsjednika i sudiju Vijea moe biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. ovog lana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. lan 85 Predsjednik i sudije Vijea i predsjednik i sudije podrunih organa za prekraje prije stupanja na dunost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se au da u svoju dunost vriti savjesno i estito u skladu sa ustavom i zakonom". lan 86 Predsjedniku i sudijama Vijea prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatrai, kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijea, prije isteka mandata, ministar pravde e o tome obavijestiti Vladu. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijea, prije isteka mandata, predsjednik Vijea e o tome obavijestiti Vladu. lan 87 Predsjednik i sudije Vijea mogu biti razrijeeni od dunosti prije isteka mandata: kad je pravosnano osuen za dijelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije, kada nestruno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije. Kad je predsjednik Vijea pravosnano osuen za kanjivo djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije ministar pravde e odmah podnijeti Vladi predlog za razrjeenje.

Predlog za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 2 ovog lana podnosi Vladi predsjednik Vijea. lan 88 Predlog Vladi za razrjeenje predsjednika Vijea prije isteka mandata zbog nestrunog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Predlog Vladi za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 1 ovog lana podnosi predsjednik Vijea ili ministar pravde. lan 89 Predsjednik i sudije Vijea bie udaljeni od dunosti po pravosnanosti rjeenja o sprovoenju istrage zbog djela koje ih ini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Predsjednik i sudije Vijea mogu biti udaljeni od dunosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrjeenje zbog razloga iz lana 87 stav 1 ovog zakona. Odluku o udaljenju sudija Vijea donosi predsjednik Vijea, a Vlada o udaljenju predsjednika Vijea. lan 90 Ako predsjednik i sudije Vijea zatrae da budu razrijeeni, a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, smatrae se da im je istekom tog roka prestala funkcija. lan 91 Na prestanak funkcije, razrjeenje i udaljenje od dunosti predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea. U odnosu na postupak razrjeenja i udaljenja od dunosti ovlaenog slubenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea i odluku o tome donosi starjeina organa, a u lokalnoj upravi izvrni organ. lan 92 Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ, po svom pristanku, najdue do est mjeseci u toku jedne godine. Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ bez pristanka najdue dva mjeseca u toku jedne godine. Privremeno upuivanje na rad u drugi podruni organ za prekraje vri se samo ako zbog sprijeenosti, izuzea, odsutnosti sudije ili drugih vanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vrenje poslova u tom podrunom organu. + Vidi: ta. 2. Ispravke - 29/94-415. lan 93 Rjeenje o privremenom upuivanju na rad u drugi podruni organ za prekraje donosi predsjednik Vijea. Sudija koji je privremeno upuen na rad u drugi podruni organ za prekraje ima pravo na platu i druga primanja.

GLAVA X UNUTRANJA ORGANIZACIJA


lan 94 Pravilnik o unutranjem poslovanju organa za prekraje, kojim se blie ureuje organizacija i nain obavljanja poslova uprave, donosi ministar pravde. lan 95 U podrunim organima za prekraje i Vijeu odravaju se sjednice sudija, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. lan 96 Predsjednik Vijea utvruje broj sudija u Vijeu i podrunim organima za prekraje, uz prethodnu saglasnost Vlade.

Opti akt o sistematizaciji u Vijeu i podrunim organima za prekraje donosi predsjednik, uz saglasnost nadlenog radnog tijela Vlade.

GLAVA XI NADLENOST I IZUZEE


Opta mjesna nadlenost
lan 97 U prvom stepenu mjesno je nadlean prvostepeni organ na ijem je podruju prekraj izvren. Prvostepeni organ za prekraje koji je mjesno nadlean za voenje prekrajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadlean je za voenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ako je prekraj izvren na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu, za voenje prekrajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadlean prvostepeni organ na ijem se podruju nalazi domaa luka ili vazduhoplovno pristanite u kome se zavrava putovanje uinioca prekraja, a ako je uinilac prekraja lan posade, nadlean je prvostepeni organ na ijem se podruju nalazi matina luka broda ili matino pristanite vazduhoplova. Ako je prekraj izvren na podruju vie prvostepenih organa nadlean je onaj prvostepeni organ koji je prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

Supsidijarna mjesna nadlenost


lan 98 Ako je isto lice okrivljeno za vie prekraja mjesno je nadlean prvostepeni organ na ijem podruju okrivljeni ima prebivalite ili boravite, ili je sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, ukoliko se vanost propisa kojim je prekraj odreen prostire i na podruju na kome se nalazi njegovo prebivalite ili boravite, ili sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica. Ako nije poznato ni mjesto izvrenja prekraja ni prebivalite ili boravite okrivljenog, nadlean je prvostepeni organ na ijem se podruju okrivljeni pronae, ili uhvati ili se sam prijavi.

Kumulacija mjesne nadlenosti


lan 99 Ako je isto lice okrivljeno za vie prekraja, pa su za voenje prekrajnog postupka nadlena dva ili vie prvostepenih organa, nadlean je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlaenog organa prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

Spajanje i razdvajanje prekrajnog postupka


lan 100 Za saizvrioce nadlean je, po pravilu, prvostepeni organ koji je, kao nadlean za jednog od njih, prvi zapoeo postupak.

Ustupanje predmeta
lan 101

Mjesno nadlean prvostepeni organ moe predmet ustupiti drugom nadlenom prvostepenom organu na ijem podruju uinilac prekraja ima prebivalite ili boravite, ili na ijem se podruju nalazi sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, ako je oigledno da e se time bre i ekonominije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekraj odreen vai i na tom podruju. Prije ustupanja predmeta mjesno nadleni prvostepeni organ sasluae svjedoke i izvesti druge dokaze predloene u zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka, a po potrebi i druge dokaze, ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom podruju. + Vidi: l. 13. Zakona - 48/99-1.

Prenoenje mjesne nadlenosti


lan 102 Kad je nadleni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa u odreenom predmetu duan je da o tome izvijesti Vijee koje e odrediti drugi stvarno nadleni organ. Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana nije dozvoljena alba.

Ustupanje u sluaju nenadlenosti


lan 103 Prvostepeni organ je duan da po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenosti i im primjeti da nije nadlean oglasie se nenadlenim i bez odlaganja ustupie predmet nadlenom prvostepenom organu ili drugom nadlenom organu. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadlenim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekrajnog postupka u smislu lana 126 ovog zakona. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenue postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.

Rjeavanje sukoba nadlenosti


lan 104 O sukobu nadlenosti izmeu prvostepenih organa rjeava Vijee. Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu prvostepenih organa, svaki od njih je duan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rjeenja kojim je odlueno o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.

Izuzee
lan 105 Sudija, ovlaeni slubenik ili drugo lice koje uestvuje u prekrajnom postupku izuzee se po slubenoj dunosti ili na zahtjev okrivljenog ili oteenog kad postoji neki od osnova za izuzee. U odnosu na izuzee i druga pitanja u vezi sa tim, shodno se primjenjuju odredbe o izuzeu Zakona o krivinom postupku.

GLAVA XII OKRIVLJENI I OTEENI I NJIHOVO ZASTUPANJE


lan 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekrajni postupak. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze, stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviena ovim zakonom.

Odredbe o braniocu iz Zakona o krivinom postupku shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. lan 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekrajnom postupku uestvuje njegov predstavnik, koji je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzeti sam okrivljeni. lan 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne moe biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekraj niti lice koje se u istoj stvari sasluava kao svjedok. lan 109 Oteeni u smislu ovog zakona je lice ije je lino ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno prekrajem. Oteeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomonika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; 2) podnosi dokaze, stavlja predloge i istie imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili vraanje stvari; 3) izjavljuje albu na rjeenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka.

GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI


lan 110 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekraje. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivinom postupku shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku.

GLAVA XIV ROKOVI I VRAANJE U PREANJE STANJE


lan 111 Ako rokovi nijesu odreeni zakonom odreuje ih prvostepeni organ i Vijee s obzirom na okolnosti sluaja. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog lana moe se iz opravdanih razloga produiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka ije se produenje trai. Protiv rjeenja u vezi predloga za produenje roka nije dozvoljena alba. Odredbe Zakona o krivinom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. lan 112 Kada lice koje ima pravo na albu protiv rjeenja o prekraju iz opravdanih razloga propusti rok odreen za podnoenje albe dozvolie mu se vraanje u preanje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao proputanje podnese predlog za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi albu. Nakon proteka 30 dana od dana proputanja roka za podnoenje albe nije dozvoljeno vraanje u preanje stanje. lan 113 O predlogu za vraanje u preanje stanje odluuje organ za prekraje koji je donio rjeenje protiv koga se izjavljuje alba. lan 114 Predlog za vraanje u preanje stanje ne zadrava izvrenje rjeenja o prekraju, ali prvostepeni organ ili Vijee moe odluiti da se zastane sa izvrenjem do donoenja odluke po predlogu za vraanje u preanje stanje.

GLAVA XV TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA


lan 115 Trokovi prekrajnog postupka su izdaci uinjeni u toku ili povodom prekrajnog postupka. Trokovi prekrajnog postupka su: 1) trokovi za svjedoke, vjetake i tumae; 2) trokovi uviaja; 3) podvozni trokovi okrivljenog; 4) izdaci za privoenje okrivljenog; 5) podvozni i putni trokovi slubenih lica; 6) nuni izdaci oteenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nuni izdaci njegovog punomonika ako je takvo zastupanje bilo potrebno; 7) nagrada i nuni izdaci branioca; 8) paualni iznos. Trokovi iz ta. 1, 2, 4 i 5 stav 1 ovog lana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekraje i naplauju se od lica koje je po odredbama ovog zakona duno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvruje Narodna banka Jugoslavije uveanoj za 20%. lan 116 Odredbe Uredbe o naknadi trokova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku.

GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV


lan 117 Oteeni moe u prekrajnom postupku do donoenja rjeenja o prekraju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili za vraanje oduzetog predmeta. lan 118 Prvostepeni organ moe imovinskopravni zahtjev oteenog rijeiti u cjelosti ili djelimino. Ako prvostepeni organ ne raspolae dokazima za potpuno rjeenje imovinskopravnog zahtjeva uputie oteenog da moe zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parninom postupku. Oteeni e se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekrajni postupak ili je zahtjev odbaen. lan 119 U rjeenju o prekraju odredie se rok u kome je okrivljeni duan naknaditi tetu, s tim to taj rok ne moe biti krai od 15 niti dui od 30 dana od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Na rjeenje o prekraju u dijelu kojim je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu oteeni nema pravo albe.

GLAVA XVII DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA


lan 120 Odluke o prekrajnom postupku donose se u obliku rjeenja i naredbe. lan 121 Odluke se saoptavaju po pravilu odmah nakon donoenja. Odluke se saoptavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Kad je odluka usmeno saoptena to e se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopteno potvrdie to svojim potpisom.

Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saoptena dostavie se prepis rjeenja ako to ona zahtijevaju. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rjeenja pouie se o pravu na albu i o roku za albu. Pismeni otpravak rjeenja u sluaju iz stava 4 ovog lana izradie se u roku od tri dana od dana usmenog saoptenja, a odmah, ako se odreuje izvrenje rjeenja o prekraju prije njegove pravosnanosti. Kad su se stranke odrekle prava na albu prepis rjeenja o prekraju ne mora imati obrazloenje . + Vidi: l. 14. Zakona - 48/99-1.

Odluke drugostepenog organa za prekraje


lan 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeu sastavljenom od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik. Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja veinom glasova lanova vijea. Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da ni jedno od njih nema veinu, razdvojie se i pitanja i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne veina. lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao da se prekrajni postupak obustavi i ostao u manjini, nije duan da glasa o kazni. Ako ne glasa, uzee se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Vijeanje i glasanje vri se u nejavnoj sjednici. U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar. + Vidi: ta. 3. Ispravke - 29/94-415.

GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA


lan 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekrajnom postupku, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

GLAVA XIX POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA


Podnosilac zahtjeva
lan 124 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi ovlaeni organ ili oteeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Ovlaeni organi iz stava 1 ovog lana su organi uprave, ovlaeni inspektori, dravni tuilac i drugi organi i organizacije koje vre javna ovlaenja u iju nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem propisa u kojima su prekraji predvieni.

Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekraje i uinioca, a najkasnije u roku od 60 dana.

Sadrina zahtjeva
lan 125 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se pismeno i sadri: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu; 2) naziv prvostepenog organa za prekraje kome se podnosi zahtjev; 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja, mjesto i datum roenja, zanimanje, mjesto i adresu stanovanja i dravljanstvo, ili naziv i sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu; 4) injenini opis radnje iz koje proizlazi pravno obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to tanije odredi; 5) propis o prekraju koji treba primijeniti; 6) predlog o dokazima koje treba izvesti, uz oznaenje imena i prezimena i adrese svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz; 7) potpis i peat podnosioca zahtjeva. Kad zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi fiziko lice, zahtjev ne mora sadrati propis o prekraju koji treba primijeniti. U svojstvu oteenog fiziko lice moe podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i usmeno na zapisnik.

Neuredan zahtjev
lan 126 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. Ako zahtjev ne sadri sve podatke iz lana 125 ovog zakona, ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka, zatraie se od podnosioca zahtjeva da ga u odreenom roku dopuni, ili dostavi ostale primjerke. U sluaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrae se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev e se odbaciti. Rok iz stava 2 ovog lana ne moe biti dui od osam dana. + Vidi: l. 15. Zakona - 48/99-1.

Pokretanje prekrajnog postupka


lan 127 Kad nadleni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka ispitae da li postoje uslovi za pokretanje postupka. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka nadleni prvostepeni organ naredbom pokrenue prekrajni postupak. + Vidi: l. 16. Zakona - 48/99-1.

Odbacivanje zahtjeva
lan 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka, zahtjev e se rjeenjem odbaciti. Ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka:

1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekraj; 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) kad postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost za prekraj; 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekrajnog postupka; 5) kad je zahtjev podnijelo neovlaeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Rjeenje iz stava 1 ovog lana dostavie se podnosiocu zahtjeva, a oteeni e se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.

GLAVA XX PREKRAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRAJE

Vidi:

l. 17. Zakona - 48/99-1. lan 129 Na prekrajni postupak organa za prekraje primjenjuju se odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno . + Vidi: l. 18. Zakona - 48/99-1.

GLAVA XXI SKRAENI POSTUPAK


lan 130 Po zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka podnijetog od strane ovlaenog organa, a na osnovu neposrednog uvida i zapaanja ili na osnovu slubenih i drugih podataka ili isprava sainjenih prema slubenoj evidenciji tih organa, za prekraj za koji je propisana novana kazna, rjeenje o prekraju moe se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog, ukoliko se nijesu odazvali na uredno uruen poziv. Ukoliko ovlaeni organ ustanovi da je radi boljeg razjanjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze moe odrediti i odrati pretres. + Vidi: ta. 4. i 5. Ispravke 29/94-415. Odluku US RCG U. br. 29/95 i 75/95 38/96-2. l. 19. Zakona - 48/99-1. lan 131 Pod uslovom iz lana 130 stav 1 ovog zakona, rjeenje o prekraju mogu donijeti i podruni organi za prekraje, ako nau da, s obzirom na prirodu prekraja, okolnosti pod kojima je prekraj uinjen i lina svojstva okrivljenog, treba izrei novanu kaznu . + Vidi: Odluku US RCG U. br. 29/95 i 75/95 38/96-2. l. 19. Zakona - 48/99-1. lan 132 U skraenom postupku ne moe se donijeti rjeenje o prekraju protiv maloljetnika, izrei zatitne mjere obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog lijeenja, niti odluivati o imovinsko-pravnom zahtjevu . + Vidi: l. 20. Zakona - 48/99-1.

GLAVA XXII

RJEENJE O PREKRAJU
Donoenje rjeenja
lan 133 Prekrajni postupak se zavrava donoenjem rjeenja o prekraju. Rjeenjem o prekraju okrivljeni se ili oglaava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja.

Objektivni i subjektivni identitet


lan 134 Rjeenje o prekraju mora biti zasnovano na injenicama i dokazima koji su utvreni u postupku. Rjeenje o prekraju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i na injenini opis prekraja koji je naveden u zahtjevu. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekraja.

Obustavljanje postupka
lan 135 Rjeenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijee se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlaen za njegovo podnoenje, ili da je protekao rok iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekraj; 4) da postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajnu odgovornost okrivljenog; 5) da je protiv okrivljenog, za isti prekraj, ve pravosnano okonan prekrajni postupak; 6) da je okrivljeni u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaen krivim za djelo koje ima i obeljeje prekraja; 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet; 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 9) da je nastupila zastarjelost za voenje prekrajnog postupka; 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvrio prekraj; 11) da je okrivljeni u toku postupka umro, ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji; 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Prekrajni postupak obustavie se i u drugim sluajevima odreenim ovim zakonom. lan 136 Kad se u prekrajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvrio prekraj i da je odgovoran za njegovo izvrenje, donijee se rjeenje kojim se oglaava krivim.

Objavljivanje i sadraj rjeenja o prekraju


lan 137 Rjeenje o prekraju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Ako se rjeenje o prekraju objavljuje, u zapisnik se unosi samo izreka rjeenja i konstatuje da je odluka usmeno saoptena, da je dato kratko obrazloenje odluke i uputstvo o pravnom lijeku.

Sadrina pismeno izraenog rjeenja o prekraju


lan 138 Rjeenje o prekraju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donoenja. Pismeno izraeno rjeenje sadri: uvod, izreku i obrazloenje. Uvod rjeenja sadri: naziv i sastav organa za prekraje, ime, prezime i mjesto prebivalita okrivljenog ili firmu, naziv i sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, prekraj koji je okrivljenom stavljen na teret, naziv podnosioca zahtjeva, da li je pretres bio javan, da li je okrivljeni prisustvovao pretresu, zakonski osnov po kome se rjeenje donosi i datum donoenja rjeenja. Izreka rjeenja sadri: line podatke okrivljenog, odluku kojom je okrivljen i oglaen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o trokovima postupka. U sluaju da je postupak voen zbog vie prekraja u izreci e se navesti za koje se prekraje postupak obustavlja, a za koje oglaava krivim. U obrazloenju rjeenja o prekraju ukratko e se iznijeti sadrina zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka i sadrina odbrane okrivljenog, a zatim e se odreeno i potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurjenih dokaza, razlozi iz kojih nijesu uvaeni, predlozi za izvoenje pojedinih dokaza i navee se propisi na kojima se zasniva izreka rjeenja. U pogledu trokova prekrajnog postupka navee se na ta se oni odnose, u kom iznosu i osnov te odluke. U obrazloenju rjeenja kojim je okrivljeni oglaen krivim navee se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne, razlozi zbog kojih je kazna ublaena ili izreena opomena, zatitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. U obrazloenju rjeenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navee se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to uinjeno.

Izreka rjeenja o prekraju kojim se okrivljeni oglaava krivim


lan 139 Izreka rjeenja o prekraju kojim se okrivljeni oglaava krivim sadri: 1) opis injenica i okolnosti koje ine obiljeje prekraja i navoenje odredbe i propisa o prekraju; 2) odluku o izreenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene; 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi; 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu; 5) odluku o uraunavanju zadravanja ili pritvora u izreenu kaznu; 6) rok plaanja novane kazne, naknade tete i trokova postupka. U izreci rjeenja navee se da e se novana kazna, ako je okrivljeni u odreenom roku ne plati, zamijeniti kaznom zatvora u odreenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana, ili da e se naplatiti prinudnim izvrenjem. + Vidi: ta. 6. Ispravke 29/94-415. l. 21. Zakona - 48/99-1.

Dostavljanje rjeenja o prekraju uesnicima u postupku


lan 140 Ovjereni prepis rjeenja o prekraju dostavlja se licima koja imaju pravo na albu, sa uputstvom o ovom pravu. Prepis rjeenja o prekraju nee se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na albu i ako su izjavili da im se rjeenje ne dostavlja. + Vidi: l. 22. Zakona - 48/99-1.

Ispravljanje rjeenja o prekraju


lan 141 Pogreke u pisanju imena i brojeva, kao i druge oigledne greke u pisanju i raunanju u rjeenju o prekraju, ispravljaju se po slubenoj dunosti ili na predlog okrivljenog, podnosioca zahtjeva ili oteenog. Ispravke se vre posebnim rjeenjem i unose se u izvornik rjeenja o prekraju. Ako su pogreke izvrene u izreci rjeenja iz lana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rjeenja dostavie se licima koja imaju pravo na albu. U ovom sluaju rok za albu tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rjeenja. lan 142 Ako okrivljeni plati izreenu novanu kaznu u skraenom postupku prije pravosnanosti rjeenja o prekraju smatrae se da se odrekao prava na albu.

GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI


Pravo na albu
lan 143 Protiv rjeenja o prekraju donijetog u prvom stepenu moe se izjaviti alba. alba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saoptene odluke u smislu lana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rjeenja. + Vidi: l. 23. Zakona - 48/99-1. lan 144 alba se izjavljuje Vijeu, a predaje prvostepenom organu koje je donio rjeenje o prekraju. lan 145 Pravo na albu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka i okrivljeni. U korist okrivljenog albu mogu izjaviti njegov branilac, brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, zakonski zastupnik, usvojilac i usvojenik. lan 146 Tree lice ima pravo albe samo u pogledu izreene zatitne mjere oduzimanja predmeta, ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina.

Suspenzivno dejstvo albe


lan 147 Blagovremeno izjavljena alba odlae izvrenje rjeenja o prekraju ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

Odricanje i odustajanje od albe


lan 148 Ovlaeno lice moe se odrei prava na albu od dana objavljivanja rjeenja o prekraju, ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje albe. Od izjavljene albe podnosilac moe odustati sve do donoenja drugostepene odluke. Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati.

Sadraj albe

lan 149 alba treba da sadri: 1) oznaku rjeenja o prekraju; 2) razloge albe; 3) obrazloenje razloga albe, i 4) potpis podnosioca albe. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi. Navodei nove injenice, podnosilac albe je duan predloiti nove dokaze, a predlaui nove dokaze duan je navesti injenice koje treba dokazati.

Osnovi zbog kojih se rjeenje moe pobijati


lan 150 Rjeenje o prekraju se moe pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekrajnog postupka; 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekrajima; 3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja; 4) zbog odluke o kazni, zatitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

Bitne povrede odredaba prekrajnog postupka


lan 151 Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji: 1) ako je rjeenje o prekraju donio stvarno nenadlean organ ili sudija koji nije vodio pretres, koji se morao izuzeti ili je bio izuzet; 2) ako okrivljenom prije donoenja rjeenja o prekraju nije obezbijeeno pravo iz lana 64 ovog zakona ; 3) ako okrivljeni ili oteeni nijesu poueni, ili ako im je uskraeno pravo da na pretresu ili u toku izvoenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka; 4) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na pretresu; 5) ako je povrijeen propis prekrajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnesen od ovlaenog organa ili oteenog, u roku iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 6) ako organ za prekraje nije bio stvarno nadlean da rjeava u toj stvari; 7) ako u cijelosti nije odlueno o zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka ili ako je odlueno mimo tog zahtjeva, 8) ako usmeno saoptena odluka nije unijeta u zapisnik; 9) ako se rjeenje o prekraju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati, osim ako je s obzirom na druge dokaze oigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rjeenje o prekraju; 10) ako je rjeenjem o prekraju povrijeena odredba lana 134 stav 2 ovog zakona; 11) ako je izreka rjeenja o prekraju nerazumljiva, protivurjena sama sebi ili razlozima rjeenja, ili ako rjeenje uopte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna protivurjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima rjeenja o sadrini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlaeni slubenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donoenja rjeenja o prekraju nije primijenio ili je pogreno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje rjeenje o prekraju.

Vidi:

l. 24. Zakona - 48/99-1.

Povreda materijalnih propisa o prekrajima


lan 152 Povreda materijalnih propisa o prekrajima postoji ako je povrijeen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekraj; 2) da li ima okolnosti koje iskljuuju odgovornost za prekraj; 3) da li ima okolnosti koje iskljuuju prekrajno gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost prekrajnog gonjenja ili je stvar ve pravosnano rijeena; 4) da li je u pogledu prekraja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne moe primijeniti; 5) da li je odlukom o kazni, opomeni, zatitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoraeno ovlaenje koje se ima po zakonu; 6) da li su povrijeene odredbe o uraunavanju zadravanja ili pritvora u kaznu.

Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje


lan 153 Rjeenje o prekraju moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je neka odluna injenica pogreno utvrena ili nije utvrena. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.

Pobijanje rjeenja o prekraju zbog odluke o prekrajnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu
lan 154 Rjeenje o prekraju moe se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlaenje iz lana 152 stav 1 taka 5 ovog zakona, ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, osloboenju od kazne, ili to nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Rjeenje o prekraju u pogledu zatitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona, ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o trokovima prekrajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima moe se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona.

Postupak po albi
lan 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu albu odbacie prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju. Neblagovremena je alba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Nedozvoljena je alba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlaeno ili lice koje se odreklo albe ili koje je jednom odustalo od albe, ili ako alba po zakonu nije dozvoljena.

Prvostepeni organ povodom albe moe sam donijeti novo rjeenje ili preinaiti ranije rjeenje na osnovu ve izvedenih dokaza, ukoliko se time ne ugroavaju prava treih lica.

Granice ispitivanja prvostepenog rjeenja o prekraju i odluka drugostepenog organa


lan 156 Vijee ispituje rjeenje o prekraju u dijelu koji se pobija albom, ali uvijek po slubenoj dunosti pazi: 1) da li je alba blagovremena i dozvoljena; 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka iz lana 151 stav 1 ovog zakona; 3) da li je na tetu okrivljenog povrijeen propis o prekraju. Ako blagovremena i dozvoljena alba izjavljena u korist okrivljenog ne sadri razloge albe i obrazloenje tih razloga ispitivanje e se ograniiti u pogledu povreda iz stava 1 ta. 2 i 3 ovog lana, kao i na ispitivanje odluke o kazni, zatitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. lan 157 Ako Vijee nae da je alba neblagovremena ili nedozvoljena odbacie je. Rjeavajui po albi, Vijee moe rjeenje o prekraju potvrditi, preinaiti ili ukinuti.

Potvrivanje prvostepenog rjeenja


lan 158 Vijee e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rjeenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rjeenje pobija, niti povrede zakona iz lana 156 ovog zakona.

Preinaenje prvostepenog rjeenja


lan 159 Prvostepeno rjeenje o prekraju preinaie se ako se nae da su odlune injenice pravilno utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukije rjeenje ili ako se nae da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rjeenja ili ako se nae da prilikom odmjeravanja kazne, ili izricanja zatitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zatitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene.

Ukidanje prvostepenog rjeenja


lan 160 Vijee e uvaavajui albu ukinuti prvostepeno rjeenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odluivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka, koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rjeavanje prekrajne stvari, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak, ili ako je prekrajni postupak obustavljen zbog pogrene ocjene dokaza ili pogrene primene materijalnog prava. Iz istih razloga moe se prvostepeno rjeenje i djelimino ukinuti, ako se pojedini djelovi rjeenja mogu izdvojiti bez tete za pravilno odluivanje.

Dejstvo albe u korist saokrivljenih

lan 161 Kad Vijee povodom ma ije albe izjavljene protiv rjeenja o prekraju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rjeenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupie po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. lan 162 U obrazloenju rjeenja Vijee e cijeniti albene navode i ukazae na povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se prvostepeno rjeenje ukida zbog povreda odredaba prekrajnog postupka, u obrazloenju e se navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se sastoji povreda. Kad se prvostepeno rjeenje ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja navee se u emu se sastoje nedostaci, ili zato su novi dokazi i nove injenice vane za donoenje pravilnog rjeenja. lan 163 Vijee ne moe preinaiti rjeenje na tetu okrivljenog ako je samo on izjavio albu. + Vidi: Odluku US RCG U. br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2.

Dostavljanje drugostepenog rjeenja


lan 164 Vijee e vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rjeenja radi dostavljanja okrivljenom, podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima.

Dunost prvostepenog organa za prekraje


lan 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ duan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijee, a ako je prvostepeno rjeenje o prekraju djelimino ukinuto u ponovnom postupku - izvodie se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rjeenja. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove injenice i predlagati novi dokazi. + Vidi: l. 25. Zakona - 48/99-1.

GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekrajnog postupka


Doputenost ponavljanja postupka
lan 166 Na zahtjev kanjenog lica ili njegovog branioca prekrajni postupak zavren pravosnanim rjeenjem o prekraju ponovie se: 1) ako se dokae da je rjeenje o prekraju zasnovano na lanoj ispravi ili na lanoj izjavi svjedoka, vjetaka ili tumaa; 2) ako se dokae da je do rjeenja o prekraju dolo zbog krivinog djela sudije, ovlaenog slubenika ili drugog lica koje je uestvovalo u postupku; 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju ve pravosnano kanjeno u prekrajnom postupku ili prije donoenja rjeenja o prekraju oglaeno krivim u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup;

4) ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukijeg rjeenja o prekraju da su bili poznati u ranijem postupku. U sluajevima iz ta. 1 i 2 stava 1 ovog lana mora se pravosnanom presudom dokazati da su navedena lica oglaena krivim za krivina djela. Ako se postupak protiv lica ne moe povesti zato to su umrla ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana mogu se utvrditi i drugim dokazom.

Podnoenje zahtjeva za ponavljanje postupka


lan 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov brani drug, djeca, roditelji ili zakonski zastupnik. lan 168 Zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz lana 166 ovog zakona. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju ne moe se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka.

Postupak po zahtjevu
lan 169 U zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka navee se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima e se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. lan 170 O zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka odluuje organ koji je donio prvostepeno rjeenje o prekraju. Prvostepeni organ odbacie zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ako nae da je neblagovremen, nepotpun ili da je podnesen od neovlaenog lica. Ako zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ne bude odbaen, primjerak zahtjeva dostavie se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora, prikupie dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru, i na osnovu tih dokaza odluie o zahtjevu.

Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka


lan 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvaie zahtjev i dozvolie ponavljanje prekrajnog postupka ili e zahtjev odbiti. Ako prvostepeni organ nae da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka, postupie kao da je takav zahtjev podnesen. U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekrajnog postupka odredie se odravanje novog pretresa, a moe se odluiti da se prekine ili odloi izvrenje rjeenja o prekraju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. Protiv rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna alba. lan 172 Za voenje novog postupka, po osnovu rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekrajnog postupka vae iste odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku organ za prekraje nije vezan za rjeenja donesena u ranijem postupku.

Rjeenjem o prekraju, donesenom u novom postupku, odredie se da se ranije rjeenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimino ili da se ostavlja na snazi.

ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNANOG RJEENJA O PREKRAJU


Doputenost zahtjeva
lan 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju moe se podnijeti protiv drugostepenog pravosnanog rjeenja o prekraju zbog povrede zakona, a u sluaju i pod uslovima odreenim ovim zakonom. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rjeenja o prekraju ne moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju, osim kad je samo po albi podnosioca zahtjeva izreena stroija prekrajna sankcija iz lana 174 ovog zakona. + Sudska praksa

Sluajevi u kojima je doputen zahtjev za vanredno preispitivanje rjeenja


lan 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rjeenja moe se podnijeti kad je izreena: - kazna zatvora; - zatitna mjera zabrane vrenja samostalne djelatnosti; - zatitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozau po zanimanju, i zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana. + Sudska praksa

Razlozi za podnoenje zahtjeva


lan 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rjeenja o prekraju moe se podnijeti u sljedeim sluajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na tetu kanjenog predviene u lanu 152 ovog zakona, i 2) zbog bitne povrede odredaba prekrajnog postupka predviene u lanu 151 ovog zakona.

Ovlaenje za podnoenje zahtjeva


lan 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju mogu podnijeti kanjeni, njegov branilac i zakonski zastupnik.

Rok za podnoenje zahtjeva


lan 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja o prekraju donesenog u drugom stepenu. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu.

Odluivanje o zahtjevu
lan 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju odluuje Vrhovni sud. lan 179 Vrhovni sud rjeava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju u nejavnoj sjednici, u vijeu sastavljenom od tri sudije.

Odluke povodom zahtjeva


lan 180 Predsjednik vijea Vrhovnog suda odbacie zahtjev koji je neblagovremen, nedozvoljen ili je podnesen od neovlaenog lica. + Sudska praksa lan 181 Vrhovni sud e odbiti, kao neosnovan, zahtjev za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju ako nae da ne postoje razlozi iz lana 175 ovog zakona. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju osnovan, ukinue ili preinaiti prvostepeno i drugostepeno rjeenje o prekraju ili samo drugostepeno, ukinuti u cjelini ili djelimino prvostepeno i drugostepeno rjeenje o prekraju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odluivanje. Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu, postupie kao da je takav zahtjev podnesen. lan 182 Kad je predmet vraen na ponovno odluivanje prvostepeni organ je duan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi.

ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI


Podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti
lan 183 Protiv pravosnanog rjeenja o prekraju moe se podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon ili drugi propis o prekraju. Zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi Dravni tuilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: dravni tuilac). Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podnijeti ako je Vrhovni sud odluivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju. Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. + Sudska praksa

Odluivanje po zahtjevu
lan 184 O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeu sastavljenom od tri sudije. O sjednici sud e uvijek obavijestiti dravnog tuioca.

Odluivanje po zahtjevu

lan 185 Pri rjeavanju o zahtjevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva dravnog tuioca. Vrhovni sud e odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, preinaie pravosnano rjeenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimino prvostepeno i drugostepeno rjeenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu, ili e se ograniiti samo na to da utvrdi povredu propisa. lan 186 Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet na tetu kanjenog, a Vrhovni sud nae da je osnovan, utvrdie samo da postoji povreda zakona, ne mijenjajui pravosnanu odluku. Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kanjenog postoje i za kojeg od kanjenih saizvrioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zatitu zakonitosti, postupie po slubenoj dunosti, kao da takav zahtjev postoji. Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet u korist kanjenog, Vrhovni sud je pri donoenju odluke vezan zabranom propisanom lanom 163 st. 1 ovog zakona.

Dostavljanje presude
lan 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu, preko organa koji je rjeavao u drugom stepenu. Ako je pravosnano rjeenje o prekraju ukinuto i predmet vraen na ponovno voenje prekrajnog postupka, za osnovu e se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Prvostepeni organ je duan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se isticati nove injenice i predlagati novi dokazi.

GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA


Primjena postupka
lan 188 U prekrajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe prekrajnog postupka predviene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama.

Hitnost postupka
lan 189 Prekrajni postupak prema maloljetniku je hitan. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribavie se miljenje nadlenog organa starateljstva. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom uiniocu prekraja u njegovom prisustvu, a naroito pri njegovom ispitivanju, lica koja uestvuju u postupku duna su da postupaju obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika.

Pozivanje maloljetnika

lan 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja, prvostepeni organ koji vodi prekrajni postupak obavjestie ih o pokretanju postupka.

Obaveza svjedoenja
lan 191 Niko ne moe biti osloboen od dunosti da svjedoi o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi.

Izdvajanje postupka
lan 192 Kad je maloljetnik uestvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoljetnim licima, postupak prema njemu e se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Postupak prema maloljetniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po optim odredbama ovog zakona, samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrjeenje stvari.

Prava roditelja i staralaca


lan 193 U postupku prema maloljetnicima, organ starateljstva i roditelji, ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka, da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke.

Cjelishodnost pokretanja i voenja postupka


lan 194 Prvostepeni organ za prekraje moe odluiti da se ne pokrene prekrajni postupak protiv maloljetnika, ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekraja, ranijeg ivota maloljetnika i njegovih linih svojstava. U sluaju iz stava 1 ovog lana rjeenjem e se odbaciti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka sa obrazloenjem zbog ega je zahtjev odbaen, a o izvrenom prekraju obavijestie se roditelji maloljetnika, ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlaenja. + Vidi: ta. 7. Ispravke - 29/94-415.

Pravo na podnoenje albe


lan 195 Protiv rjeenja o prekraju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglaen odgovornim za prekraje, albu mogu izjaviti, pored lica iz lana 145 ovog zakona, jo i staralac, brat, sestra i hranilac maloljetnika. Lica iz stava 1 ovog lana mogu izjaviti albu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.

Postupak prema djetetu

lan 196 Kad sudija za prekraje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrenja prekraja nije imao navrenih 14 godina ivota obustavie prekrajni postupak. U sluaju iz stava 1 ovog lana podruni organ za prekraje e obavijestiti roditelja, ili staratelja maloljetnika, kao i organ starateljstva o prekraju koji je izvren, a po potrebi moe obavijestiti i kolu, ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smjeten.

Iskljuenje javnosti
lan 197 U postupku prema maloljetniku uvijek e se iskljuiti javnost.

GLAVA XXVI NAPLATA NOVANE KAZNE


Naplata novane kazne na licu mjesta
lan 198 Novanu kaznu propisanu u odreenom iznosu naplauje na licu mjesta od lica zateenog u vrenju prekraja slubeno lice organa u iju nadlenost spada neposredno izvravanje ili nadzor nad izvravanjem propisa u kojem je prekraj predvien, ukoliko posebnim propisom nije drukije odreeno. lan 199 Kad su posebnim propisima odreena slubena lica ovlaena da na licu mjesta izriu i naplauju novane kazne u utvrenom iznosu, licima zateenim u vrenju prekraja o naplaenoj novanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se oznaava koji je prekraj izvren i kolika je novana kazna izreena i naplaena. Nije dozvoljeno naplaivanje novane kazne na licu mjesta za vie prekraja izvrenih u sticaju. Protiv naplate novane kazne na licu mjesta alba nije doputena.

Postupanje u sluaju neplaanja kazne


lan 200 Ako uinilac prekraja odbije da plati novanu kaznu na licu mjesta, ovlaeno slubeno lice uruie mu nalog da u roku od tri dana plati novanu kaznu i upozoriti da e u sluaju neplaanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Nalog iz stava 1 ovog lana pored podataka iz lana 199 stav 1 ovog zakona sadri i uputstvo o nainu plaanja novane kazne. Ako uinilac prekraja ne postupi po nalogu ovlaeni organ protiv njega podnijee zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

GLAVA XXVII NAKNADA TETE I VRAANJE NOVANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUAJU NEOPRAVDANOG KANJAVANJA
Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja
lan 201 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ima lice kome je pravosnanim rjeenjem o prekraju bila izreena kazna ili zatitna mjera, a kasnije

povodom vanrednog pravnog lijeka prekrajni postupak obustavljen, osim u sljedeim sluajevima: 1) ako je do obustave prekrajnog postupka dolo zbog toga to je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oteeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa okrivljenim; 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekrajnog postupka na tetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duevnog oboljenja okrivljenog poslije izvrenog prekraja; 3) ako je novi prekrajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je dolo zbog nedostupnosti okrivljenog; 4) ako je okrivljeni svojim lanim priznanjem ili na drugi nain prouzrokovao svoje kanjavanje, osim ako je na to bio prinuen. lan 202 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivinom postupku. Pravo na naknadu tete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stie pravo na naknadu. lan 203 Organ za prekraje, koji je odluivao u prvom stepenu, donijee po slubenoj dunosti rjeenje o ponitenju upisa neopravdanog kanjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadlenom za unutranje poslove.

Vraanje novanih iznosa


lan 204 Lice kome je u prekrajnom postupku neopravdano izreena novana kazna, zatitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, ima pravo na vraanje plaene novane kazne, oduzete imovinske koristi, predmeta ili novane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraanje novanog iznosa). Smatra se da je lice neopravdano kanjeno ako je u sluaju preinaenja pravosnanog rjeenja o prekraju ili ukidanja pravosnanog rjeenja o prekraju postupak protiv njega pravosnano obustavljen usled toga to je utvreno da djelo nije prekraj ili to postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost uinioca prekraja, ili to nema dokaza da je ono izvrilo prekraj. Vraanje novanog iznosa ne moe zahtijevati kanjeno lice koje je svojim lanim priznanjem prouzrokovalo kanjavanje. Poslije smrti neopravdano kanjenog lica, naknadu tete, ili vraanje novanog iznosa mogu traiti njegov brani drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio duan da izdrava. lan 205 Pravo neopravdano kanjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio duno da izdrava da trai naknadu tete, ili vraanje novanog iznosa, zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju kojim je prekrajni postupak obustavljen. Ako se neopravdano kanjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu tete ili vraanja novanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne moe postaviti. lan 206 Ovlaeno lice duno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu tete obrati organu uprave nadlenom za poslove finansija, radi sporazuma o postojanju tete i visini naknade. Ako do sporazuma ne doe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaeno lice moe podnijeti tubu za naknadu tete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma.

Zahtjev za vraanje novanog iznosa podnosi se nadlenom organu uprave za poslove finansija u iju korist je uplaen taj novani iznos. Ako nadleni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rjeenje po zahtjevu, ovlaeno lice moe svoj zahtjev ostvariti tubom za naknadu tete kod nadlenog suda iz stava 2 ovog lana.

GLAVA XXVIII IZVRENJE RJEENJA O PREKRAJU


lan 207 Rjeenje doneto u prekrajnom postupku izvrava se kad postane pravosnano i izvrno i kad za izvrenje nema zakonskih smetnji, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. + Vidi: l. 26. Zakona - 48/99-1. lan 208 Rjeenje o prekraju moe se izvriti i prije njegove pravosnanosti u sljedeim sluajevima: 1) ako okrivljeni ne moe da dokae svoj identitet, ili nema prebivalite, ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka, a prvostepeni organ nae da postoji osnovana sumnja da e okrivljeni osujetiti izvrenje izreene kazne; 2) ako je okrivljenom izreena kazna zatvora za tei prekraj protiv javnog reda i mira, a postoji osnovana sumnja da e prekraj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. U sluaju iz stava 1 ovog lana u rjeenju o prekraju odredie se da e se kazna izvriti prije pravosnanosti rjeenja. Ako okrivljeni izjavi albu protiv rjeenja kojim je odreeno izvrenje rjeenja prije njegove pravosnanosti, prvostepeni organ je duan da albu sa spisima predmeta dostavi Vijeu u roku od 24 asa, raunajui od asa kad je albu primio, a Vijee je duno da po albi odlui i svoje rjeenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 asova od prijema predmeta. lan 209 Rjeenje o prekraju doneseno u postupku prema maloljetniku ne moe se izvriti prije pravosnanosti. lan 210 U cilju obezbjeenja izvrenja rjeenja o prekraju prvostepeni organ moe, ukoliko nae da bi kanjeno lice ije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvrenje rjeenja, zadrati putnu ispravu do izvrenja rjeenja. O zadravanju putne isprave izdaje se potvrda. lan 211 Organ koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu duan je, ako sam nije nadlean za izvrenje, da ovjereni prepis rjeenja o prekraju sa klauzulom pravosnanosti dostavi organu za prekraje ili drugom organu koji je nadlean za sprovoenje izvrenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rjeenje postalo izvrio. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvrenju rjeenja o prekraju, nadleni organ za prekraje ili drugi organ duan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvrenje sprovede bez odlaganja. lan 212 Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora nadlean je prvostepeni organ prema mjestu prebivalita, ili boravita kanjenog lica. Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora prije pravosnanosti rjeenja o prekraju nadlean je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. Kazna zatvora ne moe se izvriti nad trudnom enom poslije navrena tri mjeseca trudnoe ni majkom djeteta dok dijete ne navri jednu godinu ivota, ako je dijete mrtvo

roeno ili ako je umrlo neposredno poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja. Izvrenje i odlaganje izvrenja kazne zatvora vri se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvrenju krivinih sankcija i ovog zakona. lan 213 Novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvravaju se kad je, po pravosnanosti rjeenja o prekraju, protekao rok odreen za njihovo plaanje. lan 214 Prvostepeni organ nadlean za prekraje koji je izrekao kaznu zatvora, vaspitnu mjeru ili zatitnu mjeru, moe zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvri na podruju drugog organa za prekraje u Republici, na kome ima prebivalite, ili boravite lice prema kome se izvrenje ima sprovesti. Prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju moe zahtijevati da se radi prinudne naplate novane kazne ili drugih novanih iznosa i radi oduzimanja predmeta, na osnovu izvrnog rjeenja o prekraju, izvrenje na imovini izvrioca prekraja sprovede na podruju drugog organa za prekraje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvrenje. U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana zahtjev za sprovoenje izvrenja upuuje se prvostepenom organu za prekraje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadlean da sprovodi izvrenje rjeenja o prekraju. lan 215 Prvostepeni organ za prekraje koji je u smislu lana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvrenje na imovini uinioca prekraja duan je da sa naplaenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju. lan 216 Ako kanjeno fiziko lice ili preduzetnik u odreenom roku ne plati novanu kaznu u cjelosti ili djelimino, podruni organ za prekraje koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu posebnim rjeenjem zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora tako to e se za svaki zapoeti novani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora, s tim to zatvor ne moe biti dui od 60 dana. Ako je rjeenje iz stava 1 ovog lana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave, podruni organ nadlean prema prebivalitu okrivljenog, na njegov zahtjev, zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. Nakon donoenja rjeenja iz stava 1 i 2 ovog lana, ostatak novane kazne naplatie se prinudnim putem. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu, vojno lice, slubenik Ministarstva unutranjih poslova ili slubenik slube obezbjeenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novanu kaznu u odreenom roku ona e se naplatiti prinudnim izvrenjem. Prinudna naplata novane kazne, trokova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvrie se preko nadlenog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju iro raun. Prinudna naplata se odreuje naredbom, koja se zajedno sa rjeenjem o prekraju dostavlja nadlenom organu za oslove platnog prometa. Ukoliko na raunu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava, pravosnano rjeenje izvrie nadleni podruni organ za prekraje (izvrno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvrioca prekraja . + Vidi: l. 27. Zakona - 48/99-1. lan 217 Ako kanjeni nakon pravosnanosti rjeenja i zamjeni novane kazne u kaznu zatvora plati novanu kaznu, kazna zatvora se nee izvriti. Izvrenje kazne zatvora kada je zamijenjena novanom kaznom obustavie se ako kanjeni plati ostatak novane kazne koja odgovara izdranoj kazni zatvora.

lan 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kanjenom licu izreena novana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatie se prinudnim putem. Postupak za prinudno izvrenje novane kazne, trokova prekrajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. Kad okrivljeni organ ili pravno lice, u odreenom roku ne plati novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju posebnim rjeenjem odredie njihovo prinudno izvrenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnanog rjeenja o prekraju dostavie ga Slubi platnog prometa kod koje se nalazi iro-raun okrivljenog organa ili pravnog lica, radi sprovoenja izvrenja. lan 219 Izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta i zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana kao i zatitna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. + Vidi: l. 28. Zakona - 48/99-1. lan 220 Zatitnu mjeru zabrane vrenja samostalne djelatnosti izvrava nadleni dravni organ. Ova zatitna mjera izvrava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti, dok mjera traje uz evidentiranje od nadlenog organa. lan 221 Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvrava Ministarstvo unutranjih poslova i duno je da o tome vodi evidenciju. Izvrenje zatitne mjere iz stava 1 ovog lana vri se upisivanjem zabrane upravljanja u vozaku dozvolu od kada se rauna njeno trajanje. Ako je zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izreena licu koje ima stranu vozaku dozvolu, nadleni organ izvrie je u skladu sa odredbama stava 2 ovog lana. lan 222 Vaspitna mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojaanog nadzora od organa starateljstva izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. Izvrenje mjere iz stava 1 ovog lana obustavie se kad maloljetnik postane punoljetan. lan 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je, u smislu lana 211 stav 1 ovog zakona, sproveo izvrenje duan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju i da ga obavijetava o toku postupka izvrenja. lan 224 Trokove nastale oko prinudnog izvrenja rjeenja o prekraju snosi kanjeno lice. Rjeenje o visini trokova iz stava 1 ovog lana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvrenje. lan 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlae izvrenje, ali prvostepeni organ koji je donio rjeenje moe, na zahtjev kanjenog lica, odloiti izvrenje do donoenja odluke po vanrednom pravnom lijeku, ako nae da bi zbog izvrenja kanjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu tetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvrenja nije dozvoljena alba.

GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona, kod Optinskog suda za prekraje u Andrijevici i Plavu - dovrie Podruni organ za prekraje Berane; Optinskog suda za prekraje u Danilovgradu - dovrie Podruni organ za prekraje Podgorica; Optinskog suda za prekraje u Tivtu - dovrie Podruni organ za prekraje Kotor i optinskih sudova za prekraje u Pluinama i avniku - dovrie Podruni organ za prekraje Niki. lan 227 Republiki sud za prekraje nastavie sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijea, koje e izvriti Vlada u roku od 30 dana od dana donoenja ovog zakona. Optinski sudovi za prekraje, izuzev optinskih sudova za prekraje u Andrijevici, Plavu, Danilovgradu, Tivtu, Pluinama i avniku, koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona, nastavie sa radom do imenovanja predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje i ovlaenih slubenika ministarstava i drugih organa uprave, koje e izvriti Vlada i starjeine organa, u roku od 45 dana od dana donoenja ovog zakona. Imenovanjem lica iz st. 1 i 2 ovog lana, prestaje funkcija svim dosadanjim predsjednicima i sudijama sudova za prekraje. Predsjednici i sudije za prekraje iz stava 3 ovog lana, koji ne budu imenovani, ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republikih funkcionera ("Slubeni list RCG", br. 28/93). lan 227a Podruni organi za prekraje Danilovgrad i Plav preuzee nezavrene predmete od podrunih organa za prekraje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvrie predsjednici podrunih organa zapisniki . + Vidi: l. 29. Zakona - 48/99-1. lan 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prekrajima ("Slubeni list SRCG", br. 28/84, 20/87, 28/87, 27/89, 1/90, 26/91 i "Slubeni list RCG", br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekraje ("Slubeni list SRCG", br. 28/84, 5/85, 11/88 i "Slubeni list RCG", br. 30/92). lan 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".

OSNOVNI TEKST

Zakon o prekrajima
Zakon je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 25/94. PRVI DIO

GLAVA I OPTE ODREDBE


lan 1 Ovim zakonom ureuju se:

1) uslovi prekrajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekrajnih sankcija, sistem sankcija, prekrajni postupak, postupak izvrenja rjeenja o prekraju, i 2) organizacija i rad organa za prekraje.

ZAKONITOST U ODREIVANJU PREKRAJA I PROPISIVANJU PREKRAJNIH SANKCIJA


lan 2 Niko ne moe biti kanjen za radnju koja, prije nego to je izvrena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrena kao prekraj i za koju nije bila propisana sankcija. lan 3 Niko ne moe biti kanjen dva ili vie puta za isti prekraj. Lice koje je u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaeno krivim za djelo koje ima obiljeje prekraja, nee se kazniti za prekraj.

PROPISIVANJE PREKRAJA
lan 4 Prekraji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekraji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlaeni za donoenje propisa o prekrajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadlenosti propisivati samo kazne i zatitne mjere koje predvia ovaj zakon i u granicama koje su njime odreene.

VREMENSKO VAENJE PROPISA


lan 5 Na uinioca prekraja primjenjuje se propis koji je vaio u vrijeme izvrenja prekraja. Ako se poslije izvrenog prekraja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekraj, prekrajni postupak e se obustaviti.

PROSTORNO VAENJE PROPISA


lan 6 Propisi o prekrajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvre prekraj. Propisi iz stava 1 ovog lana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvre prekraj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom podruju.

PREKRAJNE SANKCIJE
lan 7 Sankcije za prekraje su: - kazna, - opomena, - zatitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA


lan 8 Svrha izricanja sankcija za prekraje je spreavanje uinioca da vri prekraje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vre prekraje, kao i zatita javnog poretka, uvrivanje drutvenog morala i discipline graana.

SREDSTVA NAPLAENA OD NOVANIH KAZNI


lan 9 Sredstva naplaena od novanih kazni koje su izreene za prekraj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekrajni postupak voen od njenih organa.

GLAVA II

OPTE ODREDBE O PREKRAJIMA I PREKRAJNOJ ODGOVORNOSTI


Pojam prekraja
lan 10 Prekraji su povrede javnog poretka utvrene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije.

Nuna odbrana ili krajnja nuda


lan 11 Nije prekraj ona radnja koja je izvrena u nunoj odbrani ili krajnjoj nudi. Ako je uinilac prekoraio granice nune odbrane ili krajnje nude moe se blae kazniti, a moe se osloboditi od kazne ako je to prekoraenje uinjeno pod uslovima propisanim Krivinim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivini zakon SRJ). Pojam nune odbrane i krajnje nude i njihovog prekoraenja odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.

Odgovornost za prekraje
lan 12 Za prekraj odgovara uinilac koji je uraunljiv i koji je prekraj izvrio sa umiljajem ili iz nehata. Uinilac e odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uraunljivosti, umiljaja i nehata u prekrajnom postupku odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
lan 13 Nije odgovoran za prekraj uinilac koji je prekraj izvrio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Postojanje stvarne zablude odreuje se prema odredbama Krivinog zakona SRJ.

Pravna zabluda
lan 14 Uinilac prekraja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokuaj prekraja
lan 15 Za pokuaj prekraja uinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predvieno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica


lan 16

Dravni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekraj samo ako je to propisom o prekraju predvieno. lan 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekraj ako je do izvrenja prekraja dolo radnjom ili proputanjem dunog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlaenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod steajem odgovorno je za prekraj, bez obzira da li je prekraj izvren prije otvaranja ili u toku steajnog postupka, ali mu se ne moe izrei kazna ve samo zatitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blae kazniti ili osloboditi od kazne za prekraje ako je prekraj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekraj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. lan 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekraj ako ga je izvrilo svojom radnjom ili proputanjem dunog nadzora i ako je pri tom postupalo s umiljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeu, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uloena sredstva ili na osnovu ovlaenja povjeren odreen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vrenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vri odreene dunosti. Propisom kojim je propisan prekraj moe se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekraj. lan 19 Odgovornost odgovornog lica za prekraje ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato to je otvoren steaj nad pravnim licem ili to je nastala nemogunost kanjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. lan 20 Odgovornost odgovornog lica za prekraj ne postoji ako je postupalo po nareenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opteg akta bilo duno da preduzme da bi sprijeilo izvrenje prekraja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika


lan 21 Ako u propisu kojim je predvien prekraj nije drukije odreeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kaznie se za prekraj ako je prekraj izvren na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavnitvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvrilatvo
lan 22 U odnosu na odgovornost i kanjavanje saizvrilaca, shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Krivinog zakona SRJ.

NAIN, VRIJEME I MJESTO IZVRENJA PREKRAJA


lan 23 U odnosu na nain, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Krivinog zakona SRJ.

GLAVA III

1. SANKCIJE ZA PREKRAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE


Vrste kazne
lan 24 Za prekraj se moe propisati novana kazna ili kazna zatvora. Za prekraj se moe alternativno propisati novana kazna i kazna zatvora. Za prekraj izvren iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekraj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima moe se propisati samo novana kazna.

Kazna zatvora
lan 25 Kazna zatvora moe se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne moe se propisati u trajanju kraem od tri ni duem od 60 dana. Kazna zatvora moe se propisati samo za one prekraje ijim bi izvrenjem mogla nastati opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se tee naruio javni red i mir. Kazna zatvora izrie se na pune dane. Kazna zatvora ne moe se izrei trudnoj eni posle navrena tri mjeseca trudnoe, ni majci dok dijete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja.

Novana kazna
lan 26 Novana kazna moe se propisati u rasponu ili u odreenom iznosu. Zakonom se moe propisati novana kazna: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novana kazna moe se propisati: 1) za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne etvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Propisom o prekraju moe se za lake prekraje predvidjeti novana kazna u odreenom iznosu i ovlastiti slubeno lice da je naplauje na licu mjesta. Novana kazna koja se naplauje na licu mjesta moe se propisati za fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa, a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je fiziko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekrajem pribavilo imovinsku korist koja je vea od propisane maksimalne novane kazne ili od propisanog iznosa novane kazne, izrei e se novana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. lan 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekrajem uinio tetu ili nije izvrio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novane kazne moe se propisati do desetostrukog iznosa uinjene tete, neizvrene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. lan 28

Rjeenjem o prekraju odreuje se rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od tri dana ni dui od osam dana po pravosnanosti rjeenja. U opravdanim sluajevima na zahtjev stranke rjeenjem o prekraju ili posebnim rjeenjem moe se dozvoliti da se izreena novana kazna plati u ratama, s tim to rok otplate ne moe biti dui od dva mjeseca. Na izreenu novanu kaznu okrivljeni e platiti kamatu od dana izvrnosti rjeenja do dana plaanja po eskontnoj stopi koju utvruje Narodna banka Jugoslavije uveanoj za 20%.

Opta pravila o odmjeravanju kazne


lan 29 Izvriocu prekraja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom odreene za taj prekraj, uzimajui u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti, a naroito: teinu prekraja i njegove posljedice, stepen odgovornosti uinioca, pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekraj izvren, raniji ivot uinioca, njegove line prilike i dranje poslije izvrenog prekraja, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca. Ako je prekraj izvren u povratu posebno e se uzeti u obzir da li je raniji prekraj iste vrste kao i novi prekraj, da li su oba prekraja izvrena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kanjavanja. Kod odmjeravanja kazne ne moe se kao oteavajua okolnost uzeti u obzir ranije izreena kazna ako je od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju proteklo vie od dvije godine. Pri odmjeravanju novane kazne uzee se u obzir i imovno stanje uinioca ili ekonomska mo pravnog lica.

Ublaavanje kazne
lan 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekraj nije tee prirode, a uz to postoje olakavajue okolnosti koje ukazuju da e se i sa blaom kaznom postii svrha kanjavanja, propisana kazna moe se ublaiti na jedan od sljedeih naina: 1) izrei e se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne; 2) umjesto propisane kazne zatvora izrei e se novana kazna; 3) umjesto propisane kazne zatvora i novane kazne izrei e se samo jedna od tih kazni.

Sticaj
lan 31 Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji izvrio vie prekraja za koje su propisane razliite vrste kazni izrei e se sve kazne, a ako su propisane kazne iste vrste prethodno e se utvrditi kazna za svaki prekraj i izrei e se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinano utvrenih kazni, s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novana kazna ne mogu prei najveu mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom.

Uraunavanje zadravanja ili pritvora u kaznu


lan 32 Vrijeme za koje je uinilac prekraja zadran prema odredbama ovog zakona uraunava se u izreenu kaznu.

Ako je protiv lica osumnjienog za krivino djelo bio odreen pritvor, a krivini postupak je pravosnano okonan obustavom krivinog postupka ili oslobaajuom presudom, ili odbijajuom presudom osim zbog stvarne nenadlenosti suda, pa se za tu radnju u prekrajnom postupku utvrdi odgovornost uinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uraunae se u izreenu kaznu za prekraj. Zadravanje ili pritvor koji je trajao due od 12, a krae od 24 asa rauna se u jedan dan zatvora, ili u novanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
lan 33 Kad je za prekraj propisana novana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost uinioca, tako da se moe oekivati da ubudue nee vriti prekraje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne moe se izrei opomena. Opomena se moe izrei i ako je uinilac prije donoenja rjeenja o prekraju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio priinjenu tetu.

3. ZATITNE MJERE
lan 34 Uz kaznu za prekraje mogu se propisati sljedee zatitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vrenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno lijeenje alkoholiara i narkomana. Zatitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zatitna mjera oduzimanja predmeta moe se propisati i odlukom. lan 35 Uiniocu prekraja kome je izreena kazna, ili opomena moe se izrei jedna ili vie zatitnih mjera. Zatitna mjera moe se izrei iako kazna, ili opomena za prekraj nije izreena, samo ako je takva mogunost predviena zakonom. Ako su za vie uinjenih prekraja propisane zatitne mjere razliite vrste izrei e se sve zatitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno e se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izrei e se ukupno vrijeme trajanja zatitne mjere, koje ne moe prei najviu granicu, te zatitne mjere propisane ovim zakonom. Zatitne mjere iz lana 34. stav 1 ta. 1. i 4 ovog zakona mogu se izrei i kad nijesu propisane za prekraj.

Oduzimanje predmeta
lan 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvrenje prekraja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti ako su svojina uinioca ili ako on njima raspolae. Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca ili ako on njima ne raspolae kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala ime se ne ugroava pravo treih lica na naknadu tete od uinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog lana ona se moe izrei ako okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, stepen odgovornosti, line prilike i sklonosti uinioca opravdavaju njeno izricanje. Rjeenjem o prekraju odredie se, u skladu sa posebnim propisima, da li e se oduzeti predmeti vratiti, unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekrajni postupak voen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanje ove zatitne mjere. Ako je uinilac samovoljno otuio ili unitio predmete ili je na drugi nain onemoguio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog lana, u rjeenju o prekraju odredie se da plati novani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog lana oduzee se i kad se prekrajni postupak ne zavri rjeenjem kojim se okrivljeni oglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim sluajevima odreenim posebnim zakonom, o emu se donosi posebno rjeenje.

Zabrana vrenja djelatnosti


lan 37 Zabranom vrenja djelatnosti uiniocu prekraja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadlenog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog lana, ona se moe izrei uiniocu prekraja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvrenje prekraja, ako se opravdano moe smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je uinilac za posljednje dvije godine kanjen zbog istog ili slinog prekraja. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izreene mjere tee od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom


lan 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom uiniocu prekraja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom odreene vrste ili kategorije ili izdavanje vozake dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog lana, ona se moe izrei uiniocu prekraja koji je uinio teu povredu propisa o bezbjednosti saobraaja ili ije ranije krenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije. Pri odluivanju da li e se izrei ova mjera uzee se u obzir i okolnost da li je uinilac po zanimanju voza motornog vozila. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izreene mjere tee od dana upisa u dozvolu, a ako uinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno lijeenje alkoholiara i narkomana


lan 39 Uiniocu koji je prekraj uinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da e usljed ove zavisnosti i dalje vriti prekraje moe se izrei zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana. Prije izricanja ove zatitne mjere pribavie se miljenje zdravstvene ustanove. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog lana rauna se u kaznu zatvora. Zatitna mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei u trajanju do jedne godine.

Izvrenje izreenih zatitnih mjera iz stava 1 ovog lana obustavie se i prije isteka vremena odreenog u rjeenju o prekraju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je lijeenje zavreno.

4. OPTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KANJAVANJE MALOLJETNIKA


lan 40 Prema maloljetnim uiniocima prekraja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. lan 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja prekraja nije navrio 14 godina (dijete) ne moe se voditi prekrajni postupak.

Prekrajne sankcije prema maloljetniku


lan 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja prekraja navrio 14, a nije navrio 16 godina (mlai maloljetnik) mogu se izrei samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja prekraja navrio 16 godina, a nije navrio 18 godina (stariji maloljetnik) moe se izrei vaspitna mjera ili kazna. Zatitna mjera moe se izuzetno izrei maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekraja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekraj maloljetnika


lan 43 Zakonom se moe odrediti da e se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvrio prekraj kazniti ako je uinjeni prekraj posledica njegovog proputanja dunog nadzora nad maloljetnikom, a u mogunosti je da takav nadzor vri.

Vrste vaspitnih mjera


lan 44 Maloljetnim uiniocima prekraja mogu se izrei sljedee vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojaanog nadzora.

Ukor
lan 45 Ukor e se izrei maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naroito kad je prekraj izvrio iz lakomislenosti ili nepromiljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku e se ukazati na tetnost njegovog postupka.

Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike


lan 46 Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike izreie se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvri uticaj na njegovu linost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog lana odredie se da se maloljetnik upuuje u disciplinski centar na odreeni broj sati u praznine dane i to najvie etiri uzastopna

praznina dana ili na odreeni broj sati u toku dana, ali najdue 15 dana ili na neprekidni boravak za odreeni broj dana, ali ne due od 10 dana.

Pojaan nadzor
lan 47 Ova mjera se moe izrei kao mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izrie se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogunosti su da takav nadzor vre. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogunosti da nad njim vri nadzor, maloljetnik e se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunosti da nad njim vri pojaan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog lana ne mogu vriti pojaan nadzor nad maloljetnikom, moe mu se izrei pojaan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Podruni organ za prekraje e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne moe biti due od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera


lan 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od znaaja za izbor one vaspitne mjere kojom e se najbolje postii svrha prevaspitanja. Radi utvrivanja okolnosti iz stava 1 ovog lana mogu se sasluati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pruiti potrebne podatke.

Obustava izvrenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama


lan 49 Kad se posle donoenja odluke kojom je izreena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kanjavanje starijih maloljetnika


lan 50 Starijem maloljetniku se moe izrei kazna samo ako je u vrijeme izvrenja prekraja, prema svojoj duevnoj razvijenosti, mogao shvatiti znaaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog teih posledica prekraja ili veeg stepena prekrajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku moe se izrei izuzetno, imajui u vidu prirodu prekraja, line osobine i ponaanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne moe biti dua od 15 dana, niti se novana kazna moe zamijeniti zatvorom u trajanju duem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
lan 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donoenja rjeenja o prekraju, podruni organ za prekraje nee izrei vaspitnu mjeru.

Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donoenja rjeenja o prekraju kojim je bila izreena vaspitna mjera, podruni organ za prekraje e obustaviti izvrenje te mjere.

GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRAJEM


Osnov oduzimanja imovinske koristi
lan 52 Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem prekraja. Korist iz stava 1 ovog lana oduzee se rjeenjem o prekraju kojim je utvreno izvrenje prekraja. Korist iz stava 1 ovog lana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave.

Nain oduzimanja imovinske koristi


lan 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca, predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvrenjem prekraja. Ako takvo oduzimanje nije mogue, uinilac e se obavezati da plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena izvrenjem prekraja moe se oduzeti od lica na koja je prenesena ime se ne ugroava pravo tog lica na naknadu od uinioca prekraja.

Zatita oteenog
lan 54 Ako je oteenom u prekrajnom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izrei e se samo ukoliko ta korist prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev. Oteeni koji je u prekrajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upuen na parnicu moe traiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti tog rjeenja. Oteeni koji u prekrajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rjeenje kojim je oduzeta imovinska korist, a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnanosti rjeenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti te odluke zatrai naknadu iz oduzete imovinske koristi.

GLAVA V ZASTARJELOST
Zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka
lan 55 Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekraj izvren. Zastarijevanje prekrajnog gonjenja ne tee za vrijeme za koje se gonjenje ne moe preduzeti po zakonu.

Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi gonjenja uinioca prekraja. Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. Zastarjelost prekrajnom gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost gonjenja.

Zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere


lan 56 Izreena kazna ili zatitna mjera ne mogu se izvriti ako je od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju protekla jedna godina. Zastarijevanje izvrenja kazne ili zatitne mjere poinje od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju kojim je izreena kazna ili zatitna mjera. Zastarijevanje izvrenja kazne ili zatitne mjere ne tee za vrijeme za koje se izvrenje ne moe preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenja kazne, ili zatitne mjere. Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. Zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere nastaje u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost izvrenja kazne, ili zatitne mjere.

DRUGI DIO

PREKRAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAELA PREKRAJNOG POSTUPKA


Naelo zakonitosti
lan 57 Pravilima ovog zakona obezbjeuje se da niko nevin ne bude kanjen, a da se uiniocu prekraja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predvia ovaj zakon.

Pokretanje prekrajnog postupka


lan 58 Prekrajni postupak inicira se zahtjevom ovlaenog organa ili oteenog.

Pretpostavka nevinosti
lan 59 Niko ne moe biti smatran odgovornim za prekraj dok to ne bude utvreno pravosnanim rjeenjem o prekraju.

Utvrivanje istine
lan 60

Organi za voenje prekrajnog postupka duni su da istinito i potpuno utvrde sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke i da sa jednakom panjom ispitaju i utvrde kako injenice koje terete okrivljenog, tako i one koje su mu od koristi.

Pomo neukoj stranci


lan 61 Okrivljenog ili drugo lice koje uestvuje u postupku, a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku, ili da zbog toga ne koristi svoja prava, prvostepeni organ za prekraje je duan da ga poui o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.

Ekonominost prekrajnog postupka


lan 62 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su da postupak sprovode bez odugovlaenja i da onemogue svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju u postupku.

Slobodna ocjena dokaza


lan 63 U prekrajnom postupku organi za voenje prekrajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Kod ocjene dokaza organi za voenje prekrajnog postupka su duni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zakljuak da li je neka injenica dokazana.

Ispitivanje okrivljenog
lan 64 Prije donoenja rjeenja o prekraju okrivljenom e se pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji su mu od koristi, osim ako se rjeenje o prekraju donosi u skraenom postupku. Ako uredno pozvani okrivljeni ne doe i ne opravda izostanak ili u odreenom roku ne da pismenu odbranu, rjeenje o prekraju moe se donijeti i bez njegovog ispitivanja.

Pravo odbrane okrivljenog


lan 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz strunu pomo branioca.

Drugostepenost prekrajnog postupka


lan 66 Protiv rjeenja donetog u prvom stepenu moe se izjaviti alba.

Naknada tete neosnovano zadranom ili kanjenom licu


lan 67 Lice koje je neopravdano kanjeno za prekraj ili je bez osnova zadrano ima pravo na naknadu tete koja mu je time priinjena, kao i druga prava utvrena zakonom.

GLAVA VII ORGANI ZA VOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA


lan 68 Organi za voenje prekrajnog postupka samostalno odluuju na osnovu ustava, zakona i drugih propisa. lan 69 Prekrajni postupak u prvom stepenu vode podruni organi za prekraje, ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). lan 70 Prekrajni postupak u drugom stepenu vodi Vijee za prekraje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijee). lan 71 Podruni organi za prekraje obrazuju se za teritoriju jedne ili vie optina. Podruni organi za prekraje su: 1. Podruni organ za prekraje, Bar za teritoriju Optine Bar. 2. Podruni organ za prekraje, Bijelo Polje za teritoriju Optine Bijelo Polje, 3. Podruni organ za prekraje, Berane za teritoriju Optine Berane, Andrijevica i Plav, 4. Podruni organ za prekraje, Budva za teritoriju Optine Budva, 5. Podruni organ za prekraje, abljak za teritoriju Optine abljak, 6. Podruni organ za prekraje, Kolain za teritoriju Optine Kolain, 7. Podruni organ za prekraje, Kotor za teritoriju Optine Kotor i Tivat, 8. Podruni organ za prekraje, Niki za teritoriju Optine Niki, Pluine i avnik, 9. Podruni organ za prekraje, Pljevlja za teritoriju Optine Pljevlja, 10. Podruni organ za prekraje, Mojkovac za teritoriju Optine Mojkovac, 11. Podruni organ za prekraje, Podgorica za teritoriju Optine Podgorica i Danilovgrad, 12. Podruni organ za prekraje, Roaje za teritoriju Optine Roaje, 13. Podruni organ za prekraje, Ulcinj za teritoriju Optine Ulcinj, 14. Podruni organ za prekraje, Herceg Novi za teritoriju Optine Herceg Novi, 15. Podruni organ za prekraje, Cetinje za teritoriju Optine Cetinje. lan 72 Vijee se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike, sa sjeditem u Podgorici. lan 73 Prvostepeni prekrajni postupak za prekraje propisane odlukom skuptine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. lan 74 Prvostepeni organi, osim organa lokalne uprave, i vijee izvjetaj o svom radu podnose Vladi. lan 75 Organi za voenje prekrajnog postupka duni su jedni drugima pruati pravnu pomo. Organi za voenje prekrajnog postupka duni su pruati pravnu pomo dravnim i drugim organima dostavljanjem spisa, isprava i drugih podataka, ako se time ne ometa tok prekrajnog postupka. Dravni i drugi organi, preduzea, ustanove ili druge organizacije, duni su organima za voenje prekrajnog postupka pruati pravnu pomo dostavljanjem spisa, isprava, podataka i drugih obavjetenja potrebnih za voenje prekrajnog postupka. lan 76 Sredstva i uslove za rad organa za voenje prekrajnog postupka obezbjeuje Vlada, a lokalna samouprava za organe lokalne uprave.

GLAVA VIII

ORGANIZACIONA NADLENOST
lan 77 Podruni organi za prekraje vode postupak za prekraje za koje je propisana kazna zatvora, kazna zatvora i novana kazna, kazna zatvora ili novana kazna i prekrajni postupak protiv maloljetnika. lan 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekraje za koje je propisana novana kazna. lan 79 Vijee odluuje po albama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa; odluuje o sukobu nadlenosti izmeu prvostepenih organa; vri i druge poslove odreene zakonom.

GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEENJE


lan 80 Predsjednika i sudije Vijea imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno miljenje ministra pravde. lan 81 Predsjednika i sudije podrunih organa za prekraje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom miljenju ministra pravde, na osnovu javnog oglaavanja. Ministarstvo pravde oglaava slobodna mjesta za predsjednika i sudije podrunih organa za prekraje u "Slubenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Ovlaenog slubenika za voenje prekrajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starjeina organa, a u organu lokalne uprave izvrni organ. lan 82 Predsjednik i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani. lan 83 U Vijeu i istom podrunom organu za prekraje sudije ne mogu biti lica koja su brani drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobonoj liniji drugog stepena. lan 84 Za predsjednika i sudiju podrunog organa za prekraje, kao i ovlaenog slubenika za voenje prekrajnog postupka moe biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. Za predsjednika i sudiju Vijea moe biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. ovog lana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. lan 85 Predsjednik i sudije Vijea i predsjednik i sudije podrunih organa za prekraje prije stupanja na dunost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se au da u svoju dunost vriti savjesno i estito u skladu sa ustavom i zakonom". lan 86 Predsjedniku i sudijama Vijea prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatrai, kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijea, prije isteka mandata, ministar pravde e o tome obavijestiti Vladu. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijea, prije isteka mandata, predsjednik Vijea e o tome obavijestiti Vladu. lan 87

Predsjednik i sudije Vijea mogu biti razrijeeni od dunosti prije isteka mandata: kad je pravosnano osuen za dijelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije, kada nestruno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije. Kad je predsjednik Vijea pravosnano osuen za kanjivo djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vrenje svoje funkcije ministar pravde e odmah podnijeti Vladi predlog za razrjeenje. Predlog za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 2 ovog lana podnosi Vladi predsjednik Vijea. lan 88 Predlog Vladi za razrjeenje predsjednika Vijea prije isteka mandata zbog nestrunog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Predlog Vladi za razrjeenje sudija Vijea zbog razloga iz stava 1 ovog lana podnosi predsjednik Vijea ili ministar pravde. lan 89 Predsjednik i sudije Vijea bie udaljeni od dunosti po pravosnanosti rjeenja o sprovoenju istrage zbog djela koje ih ini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Predsjednik i sudije Vijea mogu biti udaljeni od dunosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrjeenje zbog razloga iz lana 87 stav 1 ovog zakona. Odluku o udaljenju sudija Vijea donosi predsjednik Vijea, a Vlada o udaljenju predsjednika Vijea. lan 90 Ako predsjednik i sudije Vijea zatrae da budu razrijeeni, a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, smatrae se da im je istekom tog roka prestala funkcija. lan 91 Na prestanak funkcije, razrjeenje i udaljenje od dunosti predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea. U odnosu na postupak razrjeenja i udaljenja od dunosti ovlaenog slubenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijea i odluku o tome donosi starjeina organa, a u lokalnoj upravi izvrni organ. lan 92 Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ, po svom pristanku, najdue do est mjeseci u toku jedne godine. Sudija podrunog organa za prekraje moe biti privremeno upuen na rad u drugi podruni organ bez pristanka najdue dva mjeseca u toku jedne godine. Privremeno upuivanje na rad u drugi podruni organ za prekraje vri se samo ako zbog sprijeenosti, izuzea, odsutnosti sudije ili drugih vanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vrenje poslova u tom podrunom organu. lan 93 Rjeenje o privremenom upuivanju na rad u drugi podruni organ za prekraje donosi predsjednik Vijea. Sudija koji je privremeno upuen na rad u drugi podruni organ za prekraje ima pravo na platu i druga primanja.

GLAVA X UNUTRANJA ORGANIZACIJA


lan 94 Pravilnik o unutranjem poslovanju organa za prekraje, kojim se blie ureuje organizacija i nain obavljanja poslova uprave, donosi ministar pravde. lan 95

U podrunim organima za prekraje i Vijeu odravaju se sjednice sudija, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. lan 96 Predsjednik Vijea utvruje broj sudija u Vijeu i podrunim organima za prekraje, uz prethodnu saglasnost Vlade. Opti akt o sistematizaciji u Vijeu i podrunim organima za prekraje donosi predsjednik, uz saglasnost nadlenog radnog tijela Vlade.

GLAVA XI NADLENOST I IZUZEE


Opta mjesna nadlenost
lan 97 U prvom stepenu mjesno je nadlean prvostepeni organ na ijem je podruju prekraj izvren. Prvostepeni organ za prekraje koji je mjesno nadlean za voenje prekrajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadlean je za voenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. Ako je prekraj izvren na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu, za voenje prekrajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadlean prvostepeni organ na ijem se podruju nalazi domaa luka ili vazduhoplovno pristanite u kome se zavrava putovanje uinioca prekraja, a ako je uinilac prekraja lan posade, nadlean je prvostepeni organ na ijem se podruju nalazi matina luka broda ili matino pristanite vazduhoplova. Ako je prekraj izvren na podruju vie prvostepenih organa nadlean je onaj prvostepeni organ koji je prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

Supsidijarna mjesna nadlenost


lan 98 Ako je isto lice okrivljeno za vie prekraja mjesno je nadlean prvostepeni organ na ijem podruju okrivljeni ima prebivalite ili boravite, ili je sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, ukoliko se vanost propisa kojim je prekraj odreen prostire i na podruju na kome se nalazi njegovo prebivalite ili boravite, ili sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica. Ako nije poznato ni mjesto izvrenja prekraja ni prebivalite ili boravite okrivljenog, nadlean je prvostepeni organ na ijem se podruju okrivljeni pronae, ili uhvati ili se sam prijavi.

Kumulacija mjesne nadlenosti


lan 99 Ako je isto lice okrivljeno za vie prekraja, pa su za voenje prekrajnog postupka nadlena dva ili vie prvostepenih organa, nadlean je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlaenog organa prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

Spajanje i razdvajanje prekrajnog postupka


lan 100 Za saizvrioce nadlean je, po pravilu, prvostepeni organ koji je, kao nadlean za jednog od njih, prvi zapoeo postupak.

Ustupanje predmeta
lan 101 Mjesno nadlean prvostepeni organ moe predmet ustupiti drugom nadlenom prvostepenom organu na ijem podruju uinilac prekraja ima prebivalite ili boravite, ili na ijem se podruju nalazi sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, ako je oigledno da e se time bre i ekonominije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekraj odreen vai i na tom podruju. Prije ustupanja predmeta mjesno nadleni prvostepeni organ sasluae svjedoke i izvesti druge dokaze predloene u zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka, a po potrebi i druge dokaze, ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom podruju. Predmet u kojem se moe donijeti rjeenje o prekraju u skraenom postupku ne moe se ustupiti u smislu stava 1 ovog lana.

Prenoenje mjesne nadlenosti


lan 102 Kad je nadleni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa u odreenom predmetu duan je da o tome izvijesti Vijee koje e odrediti drugi stvarno nadleni organ. Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana nije dozvoljena alba.

Ustupanje u sluaju nadlenosti


lan 103 Prvostepeni organ je duan da po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenosti i im primjeti da nije nadlean oglasie se nenadlenim i bez odlaganja ustupie predmet nadlenom prvostepenom organu ili drugom nadlenom organu. Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadlenim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekrajnog postupka u smislu lana 126 ovog zakona. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenue postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.

Rjeavanje sukoba nadlenosti


lan 104 O sukobu nadlenosti izmeu prvostepenih organa rjeava Vijee. Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu prvostepenih organa, svaki od njih je duan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rjeenja kojim je odlueno o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.

Izuzee
lan 105 Sudija, ovlaeni slubenik ili drugo lice koje uestvuje u prekrajnom postupku izuzee se po slubenoj dunosti ili na zahtjev okrivljenog ili oteenog kad postoji neki od osnova za izuzee. U odnosu na izuzee i druga pitanja u vezi sa tim, shodno se primjenjuju odredbe o izuzeu Zakona o krivinom postupku.

GLAVA XII OKRIVLJENI I OTEENI I NJIHOVO ZASTUPANJE

lan 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekrajni postupak. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze, stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviena ovim zakonom. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivinom postupku shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. lan 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekrajnom postupku uestvuje njegov predstavnik, koji je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzeti sam okrivljeni. lan 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne moe biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekraj niti lice koje se u istoj stvari sasluava kao svjedok. lan 109 Oteeni u smislu ovog zakona je lice ije je lino ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno prekrajem. Oteeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomonika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; 2) podnosi dokaze, stavlja predloge i istie imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili vraanje stvari; 3) izjavljuje albu na rjeenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka.

GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI


lan 110 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekraje. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivinom postupku shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku.

GLAVA XIV ROKOVI I VRAANJE U PREANJE STANJE


lan 111 Ako rokovi nijesu odreeni zakonom odreuje ih prvostepeni organ i Vijee s obzirom na okolnosti sluaja. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog lana moe se iz opravdanih razloga produiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka ije se produenje trai. Protiv rjeenja u vezi predloga za produenje roka nije dozvoljena alba. Odredbe Zakona o krivinom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. lan 112 Kada lice koje ima pravo na albu protiv rjeenja o prekraju iz opravdanih razloga propusti rok odreen za podnoenje albe dozvolie mu se vraanje u preanje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao proputanje podnese predlog za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi albu. Nakon proteka 30 dana od dana proputanja roka za podnoenje albe nije dozvoljeno vraanje u preanje stanje. lan 113 O predlogu za vraanje u preanje stanje odluuje organ za prekraje koji je donio rjeenje protiv koga se izjavljuje alba.

lan 114 Predlog za vraanje u preanje stanje ne zadrava izvrenje rjeenja o prekraju, ali prvostepeni organ ili Vijee moe odluiti da se zastane sa izvrenjem do donoenja odluke po predlogu za vraanje u preanje stanje.

GLAVA XV TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA


lan 115 Trokovi prekrajnog postupka su izdaci uinjeni u toku ili povodom prekrajnog postupka. Trokovi prekrajnog postupka su: 1) trokovi za svjedoke, vjetake i tumae; 2) trokovi uviaja; 3) podvozni trokovi okrivljenog; 4) izdaci za privoenje okrivljenog; 5) podvozni i putni trokovi slubenih lica; 6) nuni izdaci oteenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nuni izdaci njegovog punomonika ako je takvo zastupanje bilo potrebno; 7) nagrada i nuni izdaci branioca; 8) paualni iznos. Trokovi iz ta. 1, 2, 4 i 5 stav 1 ovog lana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekraje i naplauju se od lica koje je po odredbama ovog zakona duno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvruje Narodna banka Jugoslavije uveanoj za 20%. lan 116 Odredbe Uredbe o naknadi trokova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku.

GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV


lan 117 Oteeni moe u prekrajnom postupku do donoenja rjeenja o prekraju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili za vraanje oduzetog predmeta. lan 118 Prvostepeni organ moe imovinskopravni zahtjev oteenog rijeiti u cjelosti ili djelimino. Ako prvostepeni organ ne raspolae dokazima za potpuno rjeenje imovinskopravnog zahtjeva uputie oteenog da moe zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parninom postupku. Oteeni e se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekrajni postupak ili je zahtjev odbaen. lan 119 U rjeenju o prekraju odredie se rok u kome je okrivljeni duan naknaditi tetu, s tim to taj rok ne moe biti krai od 15 niti dui od 30 dana od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju. Na rjeenje o prekraju u dijelu kojim je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu oteeni nema pravo albe.

GLAVA XVII DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA


lan 120 Odluke o prekrajnom postupku donose se u obliku rjeenja i naredbe. lan 121

Odluke se saoptavaju po pravilu odmah nakon donoenja. Odluke se saoptavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Kad je odluka usmeno saoptena to e se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopteno potvrdie to svojim potpisom. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saoptena dostavie se prepis rjeenja ako to ona zahtijevaju. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rjeenja pouie se o pravu na albu i o roku za albu. Pismeni otpravak rjeenja u sluaju iz stava 4 ovog lana izradie se u roku od tri dana od dana usmenog saoptenja, a odmah, ako se odreuje izvrenje rjeenja o prekraju prije njegove pravosnanosti.

Odluke drugostepenog organa za prekraje


lan 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeu sastavljenom od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik. Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja veinom glasova lanova vijea. Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da ni jedno od njih nema veinu, razdvojie se i pitanje i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne veina. lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao da se prekrajni postupak obustavi i ostao u manjini, nije duan da glasa o kazni. Ako ne glasa, uzee se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Vijeanje i glasanje vri se u nejavnoj sjednici. U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar.

GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA


lan 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekrajnom postupku, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

GLAVA XIX POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA


Podnosilac zahtjeva
lan 124 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi ovlaeni organ ili oteeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Ovlaeni organi iz stava 1 ovog lana su organi uprave, ovlaeni inspektori, dravni tuilac i drugi organi i organizacije koje vre javna ovlaenja u iju nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem propisa u kojima su prekraji predvieni. Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekraje i uinioca, a najkasnije u roku od 60 dana.

Sadrina zahtjeva
lan 125 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se pismeno i sadri: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu; 2) naziv prvostepenog organa za prekraje kome se podnosi zahtjev; 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja, mjesto i datum roenja, zanimanje, mjesto i adresu stanovanja i dravljanstvo, ili naziv i sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu; 4) injenini opis radnje iz koje proizlazi pravno obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to tanije odredi; 5) propis o prekraju koji treba primijeniti; 6) predlog o dokazima koje treba izvesti, uz oznaenje imena i prezimena i adrese svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz; 7) potpis i peat podnosioca zahtjeva. Kad zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi fiziko lice, zahtjev ne mora sadrati propis o prekraju koji treba primijeniti. U svojstvu oteenog fiziko lice moe podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i usmeno na zapisnik.

Neuredan zahtjev
lan 126 Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. Ako zahtjev ne sadri sve podatke iz lana 125 ovog zakona, ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka, zatraie se od podnosioca zahtjeva da ga u odreenom roku dopuni, ili dostavi ostale primjerke. U sluaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrae se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev e se odbaciti. Rok iz stava 2 ovog lana ne moe biti dui od tri dana.

Pokretanje prekrajnog postupka


lan 127 Kad nadleni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka ispitae da li postoje uslovi za pokretanje postupka. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka nadleni prvostepeni organ pokrenue prekrajni postupak.

Odbacivanje zahtjeva
lan 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka, zahtjev e se rjeenjem odbaciti. Ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekraj; 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) kad postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost za prekraj; 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekrajnog postupka; 5) kad je zahtjev podnijelo neovlaeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz lana 124 stav 3 ovog zakona;

6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Rjeenje iz stava 1 ovog lana dostavie se podnosiocu zahtjeva, a oteeni e se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.

GLAVA XX PREKRAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUNI ORGANI ZA PREKRAJE


lan 129 Na prekrajni postupak koji vode podruni organi za prekraje primjenjuju se odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

GLAVA XXI SKRAENI POSTUPAK


lan 130 Po zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka podnijetog od strane ovlaenog organa, a na osnovu neposrednog uvida i zapaanja ili na osnovu slubenih i drugih podataka ili isprava sainjenih prema slubenoj evidenciji tih organa, za prekraj za koji je propisana novana kazna, donosi se rjeenje o prekraju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. Po zahtjevu oteenog, za prekraj iz stava 1 ovog lana, ovlaeni slubenik duan je da u roku od tri dana preko nadlenog organa provjeri navode iz zahtjeva. Ovlaeni slubenik je duan da donese rjeenje o prekraju u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavjetenja iz stava 2 ovog lana. lan 131 Pod uslovima iz lana 130 stav 1 ovog zakona, rjeenje o prekraju kojim se okrivljeni oglaava krivim donijee se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u sluaju kad prekrajni postupak vode podruni organi za prekraje ako nau da, s obzirom na prirodu prekraja, okolnosti pod kojima je prekraj uinjen i lina svojstva okrivljenog, treba izrei novanu kaznu. lan 132 U skraenom postupku ne moe se donijeti rjeenje o prekraju protiv maloljetnika, izrei zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana niti odluivati o imovinskopravnom zahtjevu.

GLAVA XXII RJEENJE O PREKRAJU


Donoenje rjeenja
lan 133 Prekrajni postupak se zavrava donoenjem rjeenja o prekraju. Rjeenjem o prekraju okrivljeni se ili oglaava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja.

Objektivni i subjektivni identitet


lan 134 Rjeenje o prekraju mora biti zasnovano na injenicama i dokazima koji su utvreni u postupku. Rjeenje o prekraju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i na injenini opis prekraja koji je naveden u zahtjevu.

Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekraja.

Obustavljanje postupka
lan 135 Rjeenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijee se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlaen za njegovo podnoenje, ili da je protekao rok iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekraj; 4) da postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajnu odgovornost okrivljenog; 5) da je protiv okrivljenog, za isti prekraj, ve pravosnano okonan prekrajni postupak; 6) da je okrivljeni u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaen krivim za djelo koje ima i obeljeje prekraja; 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet; 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalite ili boravite u inostranstvu, a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeeno; 9) da je nastupila zastarjelost za voenje prekrajnog postupka; 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvrio prekraj; 11) da je okrivljeni u toku postupka umro, ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji; 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Prekrajni postupak obustavie se i u drugim sluajevima odreenim ovim zakonom. lan 136 Kad se u prekrajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvrio prekraj i da je odgovoran za njegovo izvrenje, donijee se rjeenje kojim se oglaava krivim.

Objavljivanje i sadraj rjeenja o prekraju


lan 137 Rjeenje o prekraju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Ako se rjeenje o prekraju objavljuje, u zapisnik se unosi samo izreka rjeenja i konstatuje da je odluka usmeno saoptena, da je dato kratko obrazloenje odluke i uputstvo o pravnom lijeku.

Sadrina pismeno izraenog rjeenja o prekraju


lan 138 Rjeenje o prekraju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donoenja. Pismeno izraeno rjeenje sadri: uvod, izreku i obrazloenje. Uvod rjeenja sadri: naziv i sastav organa za prekraje, ime, prezime i mjesto prebivalita okrivljenog ili firmu, naziv i sjedite okrivljenog organa ili pravnog lica, prekraj koji je okrivljenom stavljen na teret, naziv podnosioca zahtjeva, da li je pretres bio javan, da li je okrivljeni prisustvovao pretresu, zakonski osnov po kome se rjeenje donosi i datum donoenja rjeenja. Izreka rjeenja sadri: line podatke okrivljenog, odluku kojom je okrivljen i oglaen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o trokovima postupka. U sluaju da je postupak voen zbog vie prekraja u izreci e se navesti za koje se prekraje postupak obustavlja, a za koje oglaava krivim. U obrazloenju rjeenja o prekraju ukratko e se iznijeti sadrina zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka i sadrina odbrane okrivljenog, a zatim e se odreeno i potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane

uz ocjenu protivurjenih dokaza, razlozi iz kojih nijesu uvaeni, predlozi za izvoenje pojedinih dokaza i navee se propisi na kojima se zasniva izreka rjeenja. U pogledu trokova prekrajnog postupka navee se na ta se oni odnose, u kom iznosu i osnov te odluke. U obrazloenju rjeenja kojim je okrivljeni oglaen krivim navee se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne, razlozi zbog kojih je kazna ublaena ili izreena opomena, zatitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. U obrazloenju rjeenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navee se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to uinjeno.

Izreka rjeenja o prekraju kojim se okrivljeni oglaava krivim


lan 139 Izreka rjeenja o prekraju kojim se okrivljeni oglaava krivim sadri: 1) opis injenica i okolnosti koje ine obiljeje prekraja i navoenje odredbe i propisa o prekraju; 2) odluku o izreenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene; 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi; 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu; 5) odluku o uraunavanju zadravanja ili pritvora u izreenu kaznu; 6) rok plaanja novane kazne, naknade tete i trokova postupka. U izreci rjeenja navee se da e se novana kazna, ako je okrivljeni u odreenom roku ne plati, zamijeniti kaznom zatvora u odreenom trajanju, ili da e se naplatiti prinudnim izvrenjem.

Dostavljanje rjeenja o prekraju uesnicima u postupku


lan 140 Ovjereni prepis rjeenja o prekraju dostavlja se licima koja imaju pravo na albu, sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu lana 163 stav 2 ovog zakona. Prepis rjeenja o prekraju nee se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na albu i ako su izjavili da im se rjeenje ne dostavlja.

Ispravljanje rjeenja o prekraju


lan 141 Pogreke u pisanju imena i brojeva, kao i druge oigledne greke u pisanju i raunanju u rjeenju o prekraju, ispravljaju se po slubenoj dunosti ili na predlog okrivljenog, podnosioca zahtjeva ili oteenog. Ispravke se vre posebnim rjeenjem i unose se u izvornik rjeenja o prekraju. Ako su pogreke izvrene u izreci rjeenja iz lana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rjeenja dostavie se licima koja imaju pravo na albu. U ovom sluaju rok za albu tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rjeenja. lan 142 Ako okrivljeni plati izreenu novanu kaznu u skraenom postupku prije pravosnanosti rjeenja o prekraju smatrae se da se odrekao prava na albu.

GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI


Pravo na albu
lan 143 Protiv rjeenja o prekraju donijetog u prvom stepenu moe se izjaviti alba.

alba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saoptene odluke u smislu lana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rjeenja, a u skraenom postupku u roku od tri dana. lan 144 alba se izjavljuje Vijeu, a predaje prvostepenom organu koje je donio rjeenje o prekraju. lan 145 Pravo na albu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka i okrivljeni. U korist okrivljenog albu mogu izjaviti njegov branilac, brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, zakonski zastupnik, usvojilac i usvojenik. lan 146 Tree lice ima pravo albe samo u pogledu izreene zatitne mjere oduzimanja predmeta, ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina.

Suspenzivno dejstvo albe


lan 147 Blagovremeno izjavljena alba odlae izvrenje rjeenja o prekraju ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

Odricanje i odustajanje od albe


lan 148 Ovlaeno lice moe se odrei prava na albu od dana objavljivanja rjeenja o prekraju, ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje albe. Od izjavljene albe podnosilac moe odustati sve do donoenja drugostepene odluke. Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati.

Sadraj albe
lan 149 alba treba da sadri: 1) oznaku rjeenja o prekraju; 2) razloge albe; 3) obrazloenje razloga albe, i 4) potpis podnosioca albe. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi. Navodei nove injenice, podnosilac albe je duan predloiti nove dokaze, a predlaui nove dokaze duan je navesti injenice koje treba dokazati.

Osnovi zbog kojih se rjeenje moe pobijati


lan 150 Rjeenje o prekraju se moe pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekrajnog postupka; 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekrajima; 3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja; 4) zbog odluke o kazni, zatitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

Bitne povrede odredaba prekrajnog postupka

lan 151 Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji: 1) ako je rjeenje o prekraju donio stvarno nenadlean organ ili sudija koji nije vodio pretres, koji se morao izuzeti ili je bio izuzet; 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donoenja rjeenja o prekraju, osim u skraenom postupku; 3) ako okrivljeni ili oteeni nijesu poueni, ili ako im je uskraeno pravo da na pretresu ili u toku izvoenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka; 4) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na pretresu; 5) ako je povrijeen propis prekrajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnesen od ovlaenog organa ili oteenog, u roku iz lana 124 stav 3 ovog zakona; 6) ako organ za prekraje nije bio stvarno nadlean da rjeava u toj stvari; 7) ako u cijelosti nije odlueno o zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka ili ako je odlueno mimo tog zahtjeva, 8) ako usmeno saoptena odluka nije unijeta u zapisnik; 9) ako se rjeenje o prekraju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati, osim ako je s obzirom na druge dokaze oigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rjeenje o prekraju; 10) ako je rjeenjem o prekraju povrijeena odredba lana 134 stav 2 ovog zakona; 11) ako je izreka rjeenja o prekraju nerazumljiva, protivurjena sama sebi ili razlozima rjeenja, ili ako rjeenje uopte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna protivurjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima rjeenja o sadrini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlaeni slubenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donoenja rjeenja o prekraju nije primijenio ili je pogreno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje rjeenje o prekraju.

Povreda materijalnih propisa o prekrajima


lan 152 Povreda materijalnih propisa o prekrajima postoji ako je povrijeen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekraj; 2) da li ima okolnosti koje iskljuuju odgovornost za prekraj; 3) da li ima okolnosti koje iskljuuju prekrajno gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost prekraajnog gonjenja ili je stvar ve pravosnano rijeena; 4) da li je u pogledu prekraja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne moe primijeniti; 5) da li je odlukom o kazni, opomeni, zatitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoraeno ovlaenje koje se ima po zakonu; 6) da li su povrijeene odredbe o uraunavanju zadravanja ili pritvora u kaznu.

Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje


lan 153 Rjeenje o prekraju moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je neka odluna injenica pogreno utvrena ili nije utvrena. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.

Pobijanje rjeenja o prekraju zbog odluke o prekrajnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu
lan 154 Rjeenje o prekraju moe se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlaenje iz lana 152 stav 1 taka 5 ovog zakona, ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, osloboenju od kazne, ili to nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Rjeenje o prekraju u pogledu zatitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona, ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o trokovima prekrajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima moe se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona.

Postupak po albi
lan 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu albu odbacie prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju. Neblagvoremena je alba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. Nedozvoljena je alba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlaeno ili lice koje se odreklo albe ili koje je jednom odustalo od albe, ili ako alba po zakonu nije dozvoljena. Prvostepeni organ povodom albe moe sam donijeti novo rjeenje ili preinaiti ranije rjeenje na osnovu ve izvedenih dokaza, ukoliko se time ne ugroavaju prava treih lica.

Granice ispitivanja prvostepenog rjeenja o prekraju i odluka drugostepenog organa


lan 156 Vijee ispituje rjeenje o prekraju u dijelu koji se pobija albom, ali uvijek po slubenoj dunosti pazi: 1) da li je alba blagovremena i dozvoljena; 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka iz lana 151 stav 1 ovog zakona; 3) da li je na tetu okrivljenog povrijeen propis o prekraju. Ako blagovremena i dozvoljena alba izjavljena u korist okrivljenog ne sadri razloge albe i obrazloenje tih razloga ispitivanje e se ograniiti u pogledu povreda iz stava 1 ta. 2 i 3 ovog lana, kao i na ispitivanje odluke o kazni, zatitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. lan 157 Ako Vijee nae da je alba neblagovremena ili nedozvoljena odbacie je. Rjeavajui po albi, Vijee moe rjeenje o prekraju potvrditi, preinaiti ili ukinuti.

Potvrivanje prvostepenog rjeenja


lan 158

Vijee e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rjeenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rjeenje pobija, niti povrede zakona iz lana 156 ovog zakona.

Preinaenje prvostepenog rjeenja


lan 159 Prvostepeno rjeenje o prekraju preinaie se ako se nae da su odlune injenice pravilno utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukije rjeenje ili ako se nae da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rjeenja ili ako se nae da prilikom odmjeravanja kazne, ili izricanja zatitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zatitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene.

Ukidanje prvostepenog rjeenja


lan 160 Vijee e uvaavajui albu ukinuti prvostepeno rjeenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odluivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka, koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rjeavanje prekrajne stvari, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak, ili ako je prekrajni postupak obustavljen zbog pogrene ocjene dokaza ili pogrene primene materijalnog prava. Iz istih razloga moe se prvostepeno rjeenje i djelimino ukinuti, ako se pojedini djelovi rjeenja mogu izdvojiti bez tete za pravilno odluivanje.

Dejstvo albe u korist saokrivljenih


lan 161 Kad Vijee povodom ma ije albe izjavljene protiv rjeenja o prekraju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rjeenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupie po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. lan 162 U obrazloenju rjeenja Vijee e cijeniti albene navode i ukazae na povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se prvostepeno rjeenje ukida zbog povreda odredaba prekrajnog postupka, u obrazloenju e se navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se sastoji povreda. Kad se prvostepeno rjeenje ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja navee se u emu se sastoje nedostaci, ili zato su novi dokazi i nove injenice vane za donoenje pravilnog rjeenja. lan 163 Vijee ne moe preinaiti rjeenje na tetu okrivljenog ako je samo on izjavio albu. Kada se ukine prvostepeno rjeenje kojim je izreena novana kazna u ponovnom postupku moe se izrei novana kazna u veem iznosu i u sluaju kada je albu izjavio samo okrivljeni.

Dostavljanje drugostepenog rjeenja


lan 164 Vijee e vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rjeenja radi dostavljanja okrivljenom, podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima.

Dunost prvostepenog organa za prekraje


lan 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ duan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijee, a ako je prvostepeno rjeenje o prekraju djelimino ukinuto u ponovnom postupku - izvodie se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rjeenja. Izuzetno, ako za to postoje opravdani razlozi Vijee moe naloiti prvostepenom organu koji je donio rjeenje na osnovu lana 130 ovog zakona, da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove injenice i predlagati novi dokazi.

GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekrajnog postupka


Doputenost ponavljanja postupka
lan 166 Na zahtjev kanjenog lica ili njegovog branioca prekrajni postupak zavren pravosnanim rjeenjem o prekraju ponovie se: 1) ako se dokae da je rjeenje o prekraju zasnovano na lanoj ispravi ili na lanoj izjavi svjedoka, vjetaka ili tumaa; 2) ako se dokae da je do rjeenja o prekraju dolo zbog krivinog djela sudije, ovlaenog slubenika ili drugog lica koje je uestvovalo u postupku; 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju ve pravosnano kanjeno u prekrajnom postupku ili prije donoenja rjeenja o prekraju oglaeno krivim u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup; 4) ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukijeg rjeenja o prekraju da su bili poznati u ranijem postupku. U sluajevima iz ta. 1 i 2 stava 1 ovog lana mora se pravosnanom presudom dokazati da su navedena lica oglaena krivim za krivina djela. Ako se postupak protiv lica ne moe povesti zato to su umrla ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana mogu se utvrditi i drugim dokazom.

Podnoenje zahtjeva za ponavljanje postupka


lan 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov brani drug, djeca, roditelji ili zakonski zastupnik. lan 168 Zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz lana 166 ovog zakona. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju ne moe se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka.

Postupak po zahtjevu
lan 169 U zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka navee se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima e se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva. lan 170

O zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka odluuje organ koji je donio prvostepeno rjeenje o prekraju. Prvostepeni organ odbacie zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ako nae da je neblagovremen, nepotpun ili da je podnesen od neovlaenog lica. Ako zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka ne bude odbaen, primjerak zahtjeva dostavie se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora, prikupie dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru, i na osnovu tih dokaza odluie o zahtjevu.

Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka


lan 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvaie zahtjev i dozvolie ponavljanje prekrajnog postupka ili e zahtjev odbiti. Ako prvostepeni organ nae da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka, postupie kao da je takav zahtjev podnesen. U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekrajnog postupka odredie se odravanje novog pretresa, a moe se odluiti da se prekine ili odloi izvrenje rjeenja o prekraju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. Protiv rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna alba. lan 172 Za voenje novog postupka, po osnovu rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekrajnog postupka vae iste odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku organ za prekraje nije vezan za rjeenja donesena u ranijem postupku. Rjeenjem o prekraju, donesenom u novom postupku, odredie se da se ranije rjeenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimino ili da se ostavlja na snazi.

ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNANOG RJEENJA O PREKRAJU


Doputenost zahtjeva
lan 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju moe se podnijeti protiv drugostepenog pravosnanog rjeenja o prekraju zbog povrede zakona, a u sluaju i pod uslovima odreenim ovim zakonom. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rjeenja o prekraju ne moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju, osim kad je samo po albi podnosioca zahtjeva izreena stroija prekrajna sankcija iz lana 174 ovog zakona.

Sluajevi u kojima je doputen zahtjev za vanredno preispitivanje rjeenja


lan 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rjeenja moe se podnijeti kad je izreena: - kazna zatvora; - zatitna mjera zabrane vrenja samostalne djelatnosti; - zatitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozau po zanimanju, i - zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana.

Razlozi za podnoenje zahtjeva


lan 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rjeenja o prekraju moe se podnijeti u sljedeim sluajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na tetu kanjenog predviene u lanu 152 ovog zakona, i 2) zbog bitne povrede odredaba prekrajnog postupka predviene u lanu 151 ovog zakona.

Ovlaenje za podnoenje zahtjeva


lan 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju mogu podnijeti kanjeni, njegov branilac i zakonski zastupnik.

Rok za podnoenje zahtjeva


lan 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja o prekraju donesenog u drugom stepenu. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu.

Odluivanje o zahtjevu
lan 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju odluuje Vrhovni sud. lan 179 Vrhovni sud rjeava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju u nejavnoj sjednici, u vijeu sastavljenom od tri sudije.

Odluke povodom zahtjeva


lan 180 Predsjednik vijea Vrhovnog suda odbacie zahtjev koji je neblagovremen, nedozvoljen ili je podnesen od neovlaenog lica. lan 181 Vrhovni sud e odbiti, kao neosnovan, zahtjev za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju ako nae da ne postoje razlozi iz lana 175 ovog zakona. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju osnovan, ukinue ili preinaiti prvostepeno i drugostepeno rjeenje o prekraju ili samo drugostepeno, ukinuti u cjelini ili djelimino prvostepeno i drugostepeno rjeenje o prekraju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odluivanje. Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu, postupie kao da je takav zahtjev podnesen. lan 182 Kad je predmet vraen na ponovno odluivanje prvostepeni organ je duan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi.

ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI


Podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti
lan 183 Protiv pravosnanog rjeenja o prekraju moe se podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon ili drugi propis o prekraju. Zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi Dravni tuilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: dravni tuilac). Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podnijeti ako je Vrhovni sud odluivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rjeenja o prekraju. Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju.

Odluivanje po zahtjevu
lan 184 O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeu sastavljenom od tri sudije. O sjednici sud e uvijek obavijestiti dravnog tuioca.

Odluivanje po zahtjevu
lan 185 Pri rjeavanju o zahtjevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva dravnog tuioca. Vrhovni sud e odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, preinaie pravosnano rjeenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimino prvostepeno i drugostepeno rjeenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu, ili e se ograniiti samo na to da utvrdi povredu propisa. lan 186 Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet na tetu kanjenog, a Vrhovni sud nae da je osnovan, utvrdie samo da postoji povreda zakona, ne mijenjajui pravosnanu odluku. Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kanjenog postoje i za kojeg od kanjenih saizvrioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zatitu zakonitosti, postupie po slubenoj dunosti, kao da takav zahtjev postoji. Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podnijet u korist kanjenog, Vrhovni sud je pri donoenju odluke vezan zabranom propisanom lanom 163 st. 1 ovog zakona.

Dostavljanje presude
lan 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu, preko organa koji je rjeavao u drugom stepenu. Ako je pravosnano rjeenje o prekraju ukinuto i predmet vraen na ponovno voenje prekrajnog postupka, za osnovu e se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Prvostepeni organ je duan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. U novom postupku mogu se isticati nove injenice i predlagati novi dokazi.

GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA


Promjena postupka
lan 188 U prekrajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe prekrajnog postupka predviene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama.

Hitnost postupka
lan 189 Prekrajni postupak prema maloljetniku je hitan. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribavie se miljenje nadlenog organa starateljstva. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom uiniocu prekraja u njegovom prisustvu, a naroito pri njegovom ispitivanju, lica koja uestvuju u postupku duna su da postupaju obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika.

Pozivanje maloljetnika
lan 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja, prvostepeni organ koji vodi prekrajni postupak obavjestie ih o pokretanju postupka.

Obaveza svjedoenja
lan 191 Niko ne moe biti osloboen od dunosti da svjedoi o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi.

Izdvajanje postupka
lan 192 Kad je maloljetnik uestvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoljetnim licima, postupak prema njemu e se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Postupak prema maloljetniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po optim odredbama ovog zakona, samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrjeenje stvari.

Prava roditelja i staralaca


lan 193 U postupku prema maloljetnicima, organ starateljstva i roditelji, ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka, da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke.

Cjelishodnost pokretanja i voenja postupka


lan 194 Prvostepeni organ za prekraje moe odluiti da se ne pokrene prekrajni postupak protiv maloljetnika, ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekraja, ranijeg ivota maloljetnika i njegovih linih svojstava. U sluaju iz stava 1 ovog lana rjeenjem e se odbaciti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka sa obrazloenjem zbog ega je zahtjev odbaen, a o izvrenom prekraju obavijestie se roditelji maloljetnika, ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlaenja.

Pravo na podnoenje albe


lan 195 Protiv rjeenja o prekraju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglaen odgovornim za prekraje, albu mogu izjaviti, pored lica iz lana 145 ovog zakona, jo i staralac, brat, sestra i hranilac maloljetnika. Lica iz stava 1 ovog lana mogu izjaviti albu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.

Postupak prema djetetu


lan 196 Kad sudija za prekraje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrenja prekraja nije imao navrenih 14 godina ivota obustavie prekrajni postupak. U sluaju iz stava 1 ovog lana podruni organ za prekraje e obavijestiti roditelja, ili staratelja maloljetnika, kao i organ starateljstva o prekraju koji je izvren, a po potrebi moe obavijestiti i kolu, ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smjeten.

Iskljuenje javnosti
lan 197 U postupku prema maloljetniku uvijek e se iskljuiti javnost.

GLAVA XXVI NAPLATA NOVANE KAZNE


Naplata novane kazne na licu mjesta
lan 198 Novanu kaznu propisanu u odreenom iznosu naplauje na licu mjesta od lica zateenog u vrenju prekraja slubeno lice organa u iju nadlenost spada neposredno izvravanje ili nadzor nad izvravanjem propisa u kojem je prekraj predvien, ukoliko posebnim propisom nije drukije odreeno. lan 199 Kad su posebnim propisima odreena slubena lica ovlaena da na licu mjesta izriu i naplauju novane kazne u utvrenom iznosu, licima zateenim u vrenju prekraja o naplaenoj novanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se oznaava koji je prekraj izvren i kolika je novana kazna izreena i naplaena. Nije dozvoljeno naplaivanje novane kazne na licu mjesta za vie prekraja izvrenih u sticaju. Protiv naplate novane kazne na licu mjesta alba nije doputena.

Postupanje u sluaju neplaanja kazne


lan 200 Ako uinilac prekraja odbije da plati novanu kaznu na licu mjesta, ovlaeno slubeno lice uruie mu nalog da u roku od tri dana plati novanu kaznu i upozoriti da e u sluaju neplaanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Nalog iz stava 1 ovog lana pored podataka iz lana 199 stav 1 ovog zakona sadri i uputstvo o nainu plaanja novane kazne. Ako uinilac prekraja ne postupi po nalogu ovlaeni organ protiv njega podnijee zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

GLAVA XXVII NAKNADA TETE I VRAANJE NOVANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUAJU NEOPRAVDANOG KANJAVANJA
Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja
lan 201 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ima lice kome je pravosnanim rjeenjem o prekraju bila izreena kazna ili zatitna mjera, a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekrajni postupak obustavljen, osim u sljedeim sluajevima: 1) ako je do obustave prekrajnog postupka dolo zbog toga to je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oteeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa okrivljenim; 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekrajnog postupka na tetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duevnog oboljenja okrivljenog poslije izvrenog prekraja; 3) ako je novi prekrajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je dolo zbog nedostupnosti okrivljenog; 4) ako je okrivljeni svojim lanim priznanjem ili na drugi nain prouzrokovao svoje kanjavanje, osim ako je na to bio prinuen. lan 202 Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivinom postupku. Pravo na naknadu tete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stie pravo na naknadu. lan 203 Organ za prekraje, koji je odluivao u prvom stepenu, donijee po slubenoj dunosti rjeenje o ponitenju upisa neopravdanog kanjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadlenom za unutranje poslove.

Vraanje novanih iznosa


lan 204 Lice kome je u prekrajnom postupku neopravdano izreena novana kazna, zatitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, ima pravo na vraanje plaene novane kazne, oduzete imovinske koristi, predmeta ili novane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraanje novanog iznosa). Smatra se da je lice neopravdano kanjeno ako je u sluaju preinaenja pravosnanog rjeenja o prekraju ili ukidanja pravosnanog rjeenja o prekraju postupak protiv njega pravosnano obustavljen usled toga to je utvreno da djelo nije

prekraj ili to postoje osnovi koji iskljuuju odgovornost uinioca prekraja, ili to nema dokaza da je ono izvrilo prekraj. Vraanje novanog iznosa ne moe zahtijevati kanjeno lice koje je svojim lanim priznanjem prouzrokovalo kanjavanje. Poslije smrti neopravdano kanjenog lica, naknadu tete, ili vraanje novanog iznosa mogu traiti njegov brani drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio duan da izdrava. lan 205 Pravo neopravdano kanjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio duno da izdrava da trai naknadu tete, ili vraanje novanog iznosa, zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju kojim je prekrajni postupak obustavljen. Ako se neopravdano kanjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu tete ili vraanja novanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne moe postaviti. lan 206 Ovlaeno lice duno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu tete obrati organu uprave nadlenom za poslove finansija, radi sporazuma o postojanju tete i visini naknade. Ako do sporazuma ne doe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaeno lice moe podnijeti tubu za naknadu tete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Zahtjev za vraanje novanog iznosa podnosi se nadlenom organu uprave za poslove finansija u iju korist je uplaen taj novani iznos. Ako nadleni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rjeenje po zahtjevu, ovlaeno lice moe svoj zahtjev ostvariti tubom za naknadu tete kod nadlenog suda iz stava 2 ovog lana.

GLAVA XXVIII IZVRENJE RJEENJA O PREKRAJU


lan 207 Rjeenje doneto u prekrajnom postupku izvrava se kad postane pravosnano i kad za izvrenje nema zakonskih smetnji, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. lan 208 Rjeenje o prekraju moe se izvriti i prije njegove pravosnanosti u sljedeim sluajevima: 1) ako okrivljeni ne moe da dokae svoj identitet, ili nema prebivalite, ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka, a prvostepeni organ nae da postoji osnovana sumnja da e okrivljeni osujetiti izvrenje izreene kazne; 2) ako je okrivljenom izreena kazna zatvora za tei prekraj protiv javnog reda i mira, a postoji osnovana sumnja da e prekraj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. U sluaju iz stava 1 ovog lana u rjeenju o prekraju odredie se da e se kazna izvriti prije pravosnanosti rjeenja. Ako okrivljeni izjavi albu protiv rjeenja kojim je odreeno izvrenje rjeenja prije njegove pravosnanosti, prvostepeni organ je duan da albu sa spisima predmeta dostavi Vijeu u roku od 24 asa, raunajui od asa kad je albu primio, a Vijee je duno da po albi odlui i svoje rjeenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 asova od prijema predmeta. lan 209 Rjeenje o prekraju doneseno u postupku prema maloljetniku ne moe se izvriti prije pravosnanosti. lan 210

U cilju obezbjeenja izvrenja rjeenja o prekraju prvostepeni organ moe, ukoliko nae da bi kanjeno lice ije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvrenje rjeenja, zadrati putnu ispravu do izvrenja rjeenja. O zadravanju putne isprave izdaje se potvrda. lan 211 Organ koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu duan je, ako sam nije nadlean za izvrenje, da ovjereni prepis rjeenja o prekraju sa klauzulom pravosnanosti dostavi organu za prekraje ili drugom organu koji je nadlean za sprovoenje izvrenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rjeenje postalo izvrio. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvrenju rjeenja o prekraju, nadleni organ za prekraje ili drugi organ duan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvrenje sprovede bez odlaganja. lan 212 Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora nadlean je prvostepeni organ prema mjestu prebivalita, ili boravita kanjenog lica. Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora prije pravosnanosti rjeenja o prekraju nadlean je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. Kazna zatvora ne moe se izvriti nad trudnom enom poslije navrena tri mjeseca trudnoe ni majkom djeteta dok dijete ne navri jednu godinu ivota, ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo neposredno poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja. Izvrenje i odlaganje izvrenja kazne zatvora vri se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvrenju krivinih sankcija i ovog zakona. lan 213 Novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvravaju se kad je, po pravosnanosti rjeenja o prekraju, protekao rok odreen za njihovo plaanje. lan 214 Prvostepeni organ nadlean za prekraje koji je izrekao kaznu zatvora, vaspitnu mjeru ili zatitnu mjeru, moe zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvri na podruju drugog organa za prekraje u Republici, na kome ima prebivalite, ili boravite lice prema kome se izvrenje ima sprovesti. Prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju moe zahtijevati da se radi prinudne naplate novane kazne ili drugih novanih iznosa i radi oduzimanja predmeta, na osnovu izvrnog rjeenja o prekraju, izvrenje na imovini izvrioca prekraja sprovede na podruju drugog organa za prekraje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvrenje. U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana zahtjev za sprovoenje izvrenja upuuje se provostepenom organu za prekraje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadlean da sprovodi izvrenje rjeenja o prekraju. lan 215 Prvostepeni organ za prekraje koji je u smislu lana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvrenje na imovini uinioca prekraja duan je da sa naplaenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju. lan 216 Ako kanjeno fiziko lice ili preduzetnik u odreenom roku ne plati novanu kaznu u cjelosti ili djelimino, podruni organ za prekraje koji je donio rjeenje o prekraju u prvom stepenu posebnim rjeenjem zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora tako to e se za svaki zapoeti novani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora, s tim to zatvor ne moe biti dui od 60 dana. Ako je rjeenje iz stava 1 ovog lana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave, podruni organ nadlean prema sjeditu donosioca rjeenja, na njegov zahtjev, zamijenie novanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona.

Nakon donoenja rjeenja iz stava 1 i 2 ovog lana, ostatak novane kazne naplatie se prinudnim putem. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu, vojno lice, slubenik Ministarstva unutranjih poslova ili slubenik slube obezbjeenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novanu kaznu u odreenom roku ona e se naplatiti prinudnim izvrenjem. lan 217 Ako kanjeni nakon pravosnanosti rjeenja i zamjeni novane kazne u kaznu zatvora plati novanu kaznu, kazna zatvora se nee izvriti. Izvrenje kazne zatvora kada je zamijenjena novanom kaznom obustavie se ako kanjeni plati ostatak novane kazne koja odgovara izdranoj kazni zatvora. lan 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kanjenom licu izreena novana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatie se prinudnim putem. Postupak za prinudno izvrenje novane kazne, trokova prekrajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. Kad okrivljeni organ ili pravno lice, u odreenom roku ne plati novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, prvostepeni organ koji je donio rjeenje o prekraju posebnim rjeenjem odredie njihovo prinudno izvrenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnanog rjeenja o prekraju dostavie ga Slubi platnog prometa kod koje se nalazi iro-raun okrivljenog organa ili pravnog lica, radi sprovoenja izvrenja. lan 219 Izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta i zatitna mjera obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. lan 220 Zatitnu mjeru zabrane vrenja samostalne djelatnosti izvrava nadleni dravni organ. Ova zatitna mjera izvrava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti, dok mjera traje uz evidentiranje od nadlenog organa. lan 221 Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvrava Ministarstvo unutranjih poslova i duno je da o tome vodi evidenciju. Izvrenje zatitne mjere iz stava 1 ovog lana vri se upisivanjem zabrane upravljanja u vozaku dozvolu od kada se rauna njeno trajanje. Ako je zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izreena licu koje ima stranu vozaku dozvolu, nadleni organ izvrie je u skladu sa odredbama stava 2 ovog lana. lan 222 Vaspitna mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojaanog nadzora od organa starateljstva izvravaju se prema odredbama Zakona o izvrenju krivinih sankcija. Izvrenje mjere iz stava 1 ovog lana obustavie se kad maloljetnik postane punoljetan. lan 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je, u smislu lana 211 stav 1 ovog zakona, sproveo izvrenje duan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rjeenje o prekraju i da ga obavijetava o toku postupka izvrenja. lan 224 Trokove nastale oko prinudnog izvrenja rjeenja o prekraju snosi kanjeno lice. Rjeenje o visini trokova iz stava 1 ovog lana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvrenje. lan 225

Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlae izvrenje, ali prvostepeni organ koji je donio rjeenje moe, na zahtjev kanjenog lica, odloiti izvrenje do donoenja odluke po vanrednom pravnom lijeku, ako nae da bi zbog izvrenja kanjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu tetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvrenja nije dozvoljena alba.

GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona, kod Optinskog suda za prekraje u Andrijevici i Plavu - dovrie Podruni organ za prekraje Berane; Optinskog suda za prekraje u Danilovgradu - dovrie Podruni organ za prekraje Podgorica; Optinskog suda za prekraje u Tivtu - dovrie Podruni organ za prekraje Kotor i optinskih sudova za prekraje u Pluinama i avniku - dovrie Podruni organ za prekraje Niki. lan 227 Republiki sud za prekraje nastavie sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijea, koje e izvriti Vlada u roku od 30 dana od dana donoenja ovog zakona. Optinski sudovi za prekraje, izuzev optinskih sudova za prekraje u Andrijevici, Plavu, Danilovgradu, Tivtu, Pluinama i avniku, koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona, nastavie sa radom do imenovanja predsjednika i sudija podrunih organa za prekraje i ovlaenih slubenika ministarstava i drugih organa uprave, koje e izvriti Vlada i starjeine organa, u roku od 45 dana od dana donoenja ovog zakona. Imenovanjem lica iz st. 1 i 2 ovog lana, prestaje funkcija svim dosadanjim predsjednicima i sudijama sudova za prekraje. Predsjednici i sudije za prekraje iz stava 3 ovog lana, koji ne budu imenovani, ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republikih funkcionera ("Slubeni list RCG", br. 28/93). lan 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prekrajima ("Slubeni list SRCG", br. 28/84, 20/87, 28/87, 27/89, 1/90, 26/91 i "Slubeni list RCG", br. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekraje ("Slubeni list SRCG", br. 28/84, 5/85, 11/88 i "Slubeni list RCG", br. 30/92). lan 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike CrneGore".

IZMENE

Ispravka Zakona o prekrajima


Ispravka je objavljena u "Slubenom listu RCG", br. 29/94.
1. U lanu 60, umjesto rijei "uvoenje" treba da stoji rije "voenje". 2. U lanu 92. stav 3 u drugom redu odozdo, umjesto rijei "radovno" treba da stoji rije "redovno". 3. U lanu 122 stav 4 u treem i etvrtom redu odozgo, umjesto rijei "pitanje" treba da stoji rije "pitanja".

4. U lanu 130 stav 1 u zadnjem redu, umjesto rijei "ispitivanje" treba da stoji rije "ispitivanja". 5. U lanu 130 stav 2 poslije rijei "slubenik" treba da stoji rije "je". 6. U lanu 139 stav 1 taka 5, umjesto rijei "uruivanju" treba da stoji rije "uraunavanju". 7. U lanu 194 stav 2 u drugom redu odozdo, umjesto rijei "stvaralac" treba da stoji rije "staralac".

Odluka kojom se utvruje da odredbe lana 130, lana 131 i lana 163 stav 2. Zakona o prekrajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore
Odluka je objavljena u "Slubenom listu RCG", br. 38/96.
Ustavni sud Republike Crne Gore, u sastavu: sudija prof. dr Blagota Mitri, kao predsjedavajui, i sudije: Radojko urianin, efko Crnovranin i Jaka Markovi, na osnovu odredbe lana 113 stav 1. taka 1. Ustava Republike Crne Gore ("Slubeni list Republike Crne Gore", broj 21/93), na sjednici od 12. septembra 1996. godine, donio je

ODLUKU
1. Utvruje se da odredbe lana 130, lana 131 i lana 163 stav 2. Zakona o prekrajima ("Slubeni list Republike Crne Gore", br. 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da vae danom objavljivanja ove odluke. U. br. 29/95 i 75/95 12. septembra 1996. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore, Prof. dr Blagota Mitri, s. r.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima


Zakon je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 48/99.
lan 1 U Zakonu o prekrajima ("Slubeni list RCG", br. 25/94 i 29/94), u lanu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije uinjenog prekraja izmijeni propis, primijenie se propis koji je blai za uinioca". lan 2 U lanu 28 stav 1 rije "osam" zamjenjuje se brojem "15". lan 3 U lanu 34 stav 1 poslije take 4) dodaje se nova taka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko lijeenje". lan 4 U lanu 35 stav 4 poslije rijei "ta." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1, 4 i 5".

lan 5 U lanu 64 stav 1 rijei: "osim ako se rjeenje o prekraju donosi u skraenom postupku" briu se. lan 6 U lanu 71 stav 2 u taki 3 rijei: "i Plav" i u taki 11 rijei: "i Danilovgrad" briu se. Poslije take 15 dodaju se dvije nove take koje glase: "16) Podruni organ za prekraje Danilovgrad, za teritoriju Optine Danilovgrad. 17) Podruni organ za prekraje Plav, za teritoriju Optine Plav". lan 7 lan 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekrajni postupak za prekraje propisane odlukom skuptine jedinice lokalne samouprave, kao i za prekraje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvrava organ lokalne uprave". lan 8 lan 77 mijenja se i glasi: "Podruni organi za prekraje vode postupak za prekraje: - za koje je propisana kazna zatvora; kazna zatvora i novana kazna; kazna zatvora ili novana kazna; - protiv maloljetnika; - za koje nije propisana nadlenost drugog organa; - u sluajevima kad su nadleni za jednog saizvrioca, nadleni su i za ostale saizvrioce, ukoliko odgovornost proizilazi iz istog dogaaja". lan 9 lan 80 brie se. lan 10 U lanu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijea i podrunih organa za prekraje imenuje Vlada, uz prethodno pribavljeno miljenje ministra pravde, na osnovu javnog oglaavanja". U stavu 2 rijei: "za predsjednika i sudije podrunog organa za prekraje" briu se. lan 11 Poslije lana 81 dodaje se novi lan koji glasi: "lan 81a Pri utvrivanju miljenja, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje o kandidatima od podrunog organa u koji se vri imenovanje i Vijea. Pri utvrivanju miljenja za predsjednika i sudije Vijea, Ministarstvo pravde pribavlja miljenje od Vijea". lan 12 U lanu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijea ili podrunog organa za prekraje, bez opravdanog razloga, ne stupi na dunost u roku od 15 dana od dana obavjetenja, smatrae se da nije ni imenovan." lan 13 U lanu 101 stav 3 brie se. lan 14 U lanu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na albu prepis rjeenja o prekraju ne mora imati obrazloenje". lan 15 U lanu 126 stav 3 rije "tri" zamjenjuje se rijeju "osam". lan 16 U lanu 127 stav 2 poslije rijei "organ" dodaje se rije "naredbom". lan 17

U glavi HH u naslovu rije "podruni" brie se. lan 18 lan 129 mijenja se i glasi: "Na prekrajni postupak organa za prekraje primjenjuju se odredbe Zakona o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno". lan 19 Poslije lana 129 dodaju se dva nova lana koji glase: "lan 130 Po zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka podnijetog od strane ovlaenog organa, a na osnovu neposrednog uvida i zapaanja ili na osnovu slubenih i drugih podataka ili isprava sainjenih prema slubenoj evidenciji tih organa, za prekraj za koji je propisana novana kazna, rjeenje o prekraju moe se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog, ukoliko se nijesu odazvali na uredno uruen poziv. Ukoliko ovlaeni organ ustanovi da je radi boljeg razjanjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze moe odrediti i odrati pretres. lan 131 Pod uslovom iz lana 130 stav 1 ovog zakona, rjeenje o prekraju mogu donijeti i podruni organi za prekraje, ako nau da, s obzirom na prirodu prekraja, okolnosti pod kojima je prekraj uinjen i lina svojstva okrivljenog, treba izrei novanu kaznu". lan 20 lan 132 mijenja se i glasi: "U skraenom postupku ne moe se donijeti rjeenje o prekraju protiv maloljetnika, izrei zatitne mjere obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog lijeenja, niti odluivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". lan 21 U lanu 139 stav 2 poslije rijei: "u odreenom trajanju" dodaju se rijei: "sa naznakom broja zatvorskih dana". lan 22 U lanu 140 stav 1 rijei: "i sa upozorenjem na odredbu lana 163 stav 2 ovog zakona" briu se. lan 23 U lanu 143 stav 2 rijei: "a u skraenom postupku u roku od tri dana" briu se. lan 24 U lanu 151 stav 1 taka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donoenja rjeenja o prekraju nije obezbijeeno pravo iz lana 64 ovog zakona;". lan 25 U lanu 165 stav 2 brie se. lan 26 U lanu 207 poslije rijei "pravosnano" dodaju se rijei: "i izvrno". lan 27 U lanu 216 stav 2 rijei: "sjeditu donosioca rjeenja" zamjenjuju se rijeima: "prebivalitu okrivljenog". U istom lanu poslije stava 4 dodaju se st. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novane kazne, trokova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvrie se preko nadlenog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju iro raun. Prinudna naplata se odreuje naredbom, koja se zajedno sa rjeenjem o prekraju dostavlja nadlenom organu za oslove platnog prometa. Ukoliko na raunu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava, pravosnano rjeenje izvrie nadleni podruni organ za prekraje (izvrno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvrioca prekraja". lan 28

U lanu 219 poslije rijei: "i narkomana" dodaju se rijei: "kao i zatitna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja". lan 29 Poslije lana 227 dodaje se novi lan koji glasi: "lan 227a Podruni organi za prekraje Danilovgrad i Plav preuzee nezavrene predmete od podrunih organa za prekraje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvrie predsjednici podrunih organa zapisniki". lan 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".

You might also like