P. 1
Zakon o Prekrsajima RCG

Zakon o Prekrsajima RCG

|Views: 251|Likes:
Published by Flymarijana

More info:

Published by: Flymarijana on Aug 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/29/2014

pdf

text

original

Zakon o prekršajima

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 25/94, 29/94 i 48/99. Vidi: Odluku US RCG U br. 29/95 i 75/95 - 38/96-2. PRVI DIO

GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1 Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, i 2) organizacija i rad organa za prekršaje.

ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je izvršena, nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

PROPISIVANJE PREKRŠAJA
Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene.

VREMENSKO VAŽENJE PROPISA
Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis, primijeniće se propis koji je blaži za učinioca . + Vidi: čl. 1. Zakona - 48/99-1.

PROSTORNO VAŽENJE PROPISA
Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.

PREKRŠAJNE SANKCIJE
Član 7

Sankcije za prekršaje su: - kazna, - opomena, - zaštitne mjere, i - vaspitne mjere.

SVRHA IZRICANJA SANKCIJA
Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje, uticaj na druge da ne vrše prekršaje, kao i zaštita javnog poretka, učvršćivanje društvenog morala i discipline građana.

SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI
Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

GLAVA II OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI
Pojam prekršaja
Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. + Sudska praksa

Nužna odbrana ili krajnja nužda
Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti, a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Odgovornost za prekršaje
Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Postojanje uračunljivosti, umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Stvarna zabluda
Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

Pravna zabluda
Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Pokušaj prekršaja
Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno.

Odgovornost organa, pravnog i odgovornog lica
Član 16 Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ), pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu, odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. Odgovornim licem u smislu ovog zakona, smatra se lice u preduzeću, ustanovi i drugoj organizaciji kome je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima, kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika
Član 21

Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno, strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija).

Saizvršilaštvo
Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

NAČIN, VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA
Član 23 U odnosu na način, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ.

GLAVA III 1. SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE
Vrste kazne
Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna.

Kazna zatvora
Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće, ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života, a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja.

Novčana kazna
Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2) za organ, pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine.2) za organ.48/99-1. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. 2. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od 15 dana po pravosnažnosti rješenja. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. stepen odgovornosti učinioca. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. raniji život učinioca. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. + Vidi: čl. Član 28 Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. Zakona . njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. .

5) obavezno psihijatrijsko liječenje . samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. umjesto kazne može se izreći opomena.48/99-1. te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. koje ne može preći najvišu granicu. + Vidi: čl. Zakona . vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. ili opomena za prekršaj nije izrečena. . Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna. otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu. a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere. 3. 3. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12. pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca. Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor. 2. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne.3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora. ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna. ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici. a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu. OPOMENA Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca. 3) zabrana upravljanja motornim vozilom. ZAŠTITNE MJERE Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta. 2) zabrana vršenja djelatnosti. 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne.

Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. Oduzimanje predmeta Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja. stepen odgovornosti. 4. lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja. Rješenjem o prekršaju odrediće se. stav 1 tač. Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Zabrana vršenja djelatnosti Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. ovog člana. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim. Predmeti iz stava 1. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Pri odlučivanju da li će se . ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. uništiti. Zabrana upravljanja motornim vozilom Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Predmeti iz st. ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže.48/99-1. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti.Zaštitne mjere iz člana 34. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana. ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi. ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. o čemu se donosi posebno rješenje. prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Zakona . Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike. da li će se oduzeti predmeti vratiti. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen. u skladu sa posebnim propisima. 1. sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. + Vidi: čl. a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. 4 i 5 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru. Vrste vaspitnih mjera Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: . a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. ako je zbog prirode prekršaja to neophodno. Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak. 4. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Prekršajne sankcije prema maloljetniku Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14. a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine. a u mogućnosti je da takav nadzor vrši. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja. usvojilac. ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne.izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila.

usvojioca ili staraoca. usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji. usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor. Uslovi za izricanje vaspitnih mjera Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Pojačan nadzor od strane roditelja. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka. staraoca. usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom. Pojačan nadzor Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere. 2) mjere pojačanog nadzora. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana.1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike). Ukor Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom. ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. usvojioca. . druge porodice ili organa starateljstva. Ako roditelj. s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine. izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. a one bi bile od uticaja na donošenje odluke. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke. kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja. a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva. ali ne duže od 10 dana. maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti.

učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u budžet Republike ili jedinice lokalne samouprave. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Dejstvo punoljetnosti Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana. . Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana.Kažnjavanje starijih maloljetnika Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja. prema svojoj duševnoj razvijenosti. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. imajući u vidu prirodu prekršaja. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno. Ako takvo oduzimanje nije moguće. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. lične osobine i ponašanje maloljetnika. mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru.

Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. ili zaštitne mjere. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. ili zaštitne mjere. Pokretanje prekršajnog postupka . Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina.Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi.

Utvrđivanje istine Član 60 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju.29/94-415. + Vidi: tač. ili da zbog toga ne koristi svoja prava. 1. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Zakona . 5. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju.48/99-1. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. tako i one koje su mu od koristi. Ispravke . + Vidi: čl.Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. . rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu.

Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 6. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. 10. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. za teritoriju Opštine Plav. 14. za teritoriju Opštine Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). 16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. Plužine i Šavnik. 17) Područni organ za prekršaje Plav. Područni organ za prekršaje. GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. + Vidi: čl. Berane za teritoriju Opštine Berane. Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Područni organ za prekršaje.48/99-1. Područni organ za prekršaje. 3. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje. Andrijevica. 4. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. zakona i drugih propisa. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica. Bar za teritoriju Opštine Bar. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. sa sjedištem u Podgorici. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). 15. Područni organi za prekršaje su: 1. 11. 8. 12. kao i druga prava utvrđena zakonom. 5. Područni organ za prekršaje. 7. 6.Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. Član 73 . Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. 13. 9. Područni organ za prekršaje. 2. Zakona . Budva za teritoriju Opštine Budva.

uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 . Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. isprava. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. Zakona . Državni i drugi organi. Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć.Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave.48/99-1. + Vidi: čl. + Vidi: čl. . Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. GLAVA VIII ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . Zakona . Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. isprava i drugih podataka.brisan Vidi: + čl. 8. osim organa lokalne uprave.48/99-1.za koje nije propisana nadležnost drugog organa.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. nadležni su i za ostale saizvršioce. Član 81 Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. 7. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. vrši i druge poslove određene zakonom. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. . . . kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave . na osnovu javnog oglašavanja . Član 74 Prvostepeni organi. ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja . kazna zatvora ili novčana kazna. ustanove ili druge organizacije. preduzeća.48/99-1.za koje je propisana kazna zatvora. Zakona .protiv maloljetnika. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. 9. kazna zatvora i novčana kazna. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka.

Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. prije isteka mandata. smatraće se da nije ni imenovan.48/99-1. Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. a u organu lokalne uprave izvršni organ. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". 12. Član 87 Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.48/99-1. + Vidi: čl. + Vidi: čl. Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. + Vidi: čl. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Zakona . . bez opravdanog razloga. 10. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća. Zakona . Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. 11. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži.Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani.48/99-1. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. Zakona . Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. prije isteka mandata.

GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. uz prethodnu saglasnost Vlade. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. po svom pristanku. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. a u lokalnoj upravi izvršni organ. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. 2. . Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća.Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. + Vidi: tač. a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. Ispravke . Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. Član 95 U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Član 91 Na prestanak funkcije. izuzeća. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona. donosi ministar pravde.29/94-415. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine.

a ako je učinilac prekršaja član posade. prvostepeni organ koji je. ili uhvati ili se sam prijavi. po pravilu. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. Ustupanje predmeta Član 101 . Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. kao nadležan za jednog od njih. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. prvi započeo postupak. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica.Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade.

Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. a po potrebi i druge dokaze. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ.48/99-1. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. + Vidi: čl. Izuzeće Član 105 Sudija. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. Ustupanje u slučaju nenadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. . stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Zakona . U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze.Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. 13.

Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. . Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 2) podnosi dokaze. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku.

3) podvozni troškovi okrivljenog. Troškovi iz tač. 1. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. . 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 2) troškovi uviđaja. Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu. Član 121 Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen.GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. 2. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. vještake i tumače. 8) paušalni iznos. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku.

državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. Ispravke . . Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje . GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća.48/99-1. + Vidi: čl. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. 3. od kojih je jedan predsjednik. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. razdvojiće se i pitanja i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. a odmah.29/94-415. nije dužan da glasa o kazni. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. Ako se na taj način ne postigne većina. + Vidi: tač. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. sve dok se ne postigne većina. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja.Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. Zakona . Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. 14. ovlašćeni inspektori. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. tako da ni jedno od njih nema većinu. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. Ako ne glasa. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti.

16. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. + Vidi: čl. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: . smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ naredbom pokrenuće prekršajni postupak. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. 15.48/99-1.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. a najkasnije u roku od 60 dana. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od osam dana. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. Zakona . Zakona . uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. mjesto i datum rođenja. + Vidi: čl. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. zanimanje. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. zahtjev će se rješenjem odbaciti.48/99-1. ili dostavi ostale primjerke.

20.48/99-1. br. Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. 6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. čl. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. Zakona . 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno . Zakona . + Vidi: čl. 19. 29/95 i 75/95 38/96-2. br. i 5. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu . + Vidi: Odluku US RCG U. Odluku US RCG U. 4. čl. 17.48/99-1. Zakona .48/99-1. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. + Vidi: čl. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Član 129 Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. 29/95 i 75/95 38/96-2. s obzirom na prirodu prekršaja. GLAVA XXII . izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. treba izreći novčanu kaznu . 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. Ispravke 29/94-415. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Zakona . GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI ZA PREKRŠAJE + Vidi: čl. ako nađu da. 19. Zakona .1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. + Vidi: tač. 18. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa.48/99-1.48/99-1.

ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. za isti prekršaj. 5) da je protiv okrivljenog. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. . 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka.RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju.

. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. Zakona . prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. sa uputstvom o ovom pravu. u kom iznosu i osnov te odluke. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. da li je pretres bio javan. + Vidi: tač. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. 6) rok plaćanja novčane kazne. zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju sa naznakom broja zatvorskih dana. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. izreku i obrazloženje. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. ime. Zakona . naziv podnosioca zahtjeva. naknade štete i troškova postupka. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. 6. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. razlozi iz kojih nijesu uvaženi.48/99-1. Ispravke 29/94-415. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja.Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. 22. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu.48/99-1. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. čl. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. 21. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. a za koje oglašava krivim. + Vidi: čl. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane uz ocjenu protivurječnih dokaza.

Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni.Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. + Vidi: čl. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. 23. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. Sadržaj žalbe . Zakona . bračni drug. zakonski zastupnik. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. srodnik po krvi u pravoj liniji. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću.48/99-1. usvojilac i usvojenik. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. . oduzimanju imovinske koristi. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. i 4) potpis podnosioca žalbe. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. Navodeći nove činjenice. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. 2) razloge žalbe. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. zaštitnoj mjeri. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 2) ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona . 3) obrazloženje razloga žalbe. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. 4) zbog odluke o kazni. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju.

Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. oslobođenju od kazne. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. Zakona . Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena.48/99-1. . 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu. 2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. 24.+ Vidi: čl. oduzimanju imovinske koristi. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. opomeni. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. Neblagovremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. 5) da li je odlukom o kazni. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona.

preinačiti ili ukinuti. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona.Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. 2 i 3 ovog člana. Rješavajući po žalbi. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. kao i na ispitivanje odluke o kazni. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih . 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju.

postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. .Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. 29/95 i 75/95 . Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. br. 25.38/96-2. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . + Vidi: čl. + Vidi: Odluku US RCG U. U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima.48/99-1. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. vještaka ili tumača. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Zakona . ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja.

Član 170 O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. U slučajevima iz tač. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku. Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. . postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen. Član 172 Za vođenje novog postupka. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. roditelji ili zakonski zastupnik.4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. činjenice iz stava 1 tač. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. djeca. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa. a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva.

a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. . i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona.kazna zatvora. donesenom u novom postupku. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. + Sudska praksa Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. + Sudska praksa Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. .zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu.Rješenjem o prekršaju.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. . njegov branilac i zakonski zastupnik. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju.

O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. + Sudska praksa Član 181 Vrhovni sud će odbiti. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. + Sudska praksa Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. kao neosnovan. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen.Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. Odlučivanje po zahtjevu . U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud.

1 ovog zakona. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. kao da takav zahtjev postoji. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. utvrdiće samo da postoji povreda zakona. a naročito pri njegovom ispitivanju. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Primjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. Pozivanje maloljetnika . Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. ne mijenjajući pravosnažnu odluku.Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. postupiće po službenoj dužnosti. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu.

ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen.29/94-415. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. Ispravke . a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. još i staralac. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. brat. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. sestra i hranilac maloljetnika. Postupak prema djetetu . + Vidi: tač. Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. organ starateljstva i roditelji. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. pored lica iz člana 145 ovog zakona. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. 7.Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja. žalbu mogu izjaviti.

a kasnije . ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne.Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. a po potrebi može obavijestiti i školu. Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. ili staratelja maloljetnika. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena.

naknadu štete. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. . 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. oduzete imovinske koristi. Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu.povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. Član 203 Organ za prekršaje. osim ako je na to bio prinuđen. ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne. ili vraćanje novčanog iznosa. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. koji je odlučivao u prvom stepenu. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa).

26. Član 210 U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može.48/99-1. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. Zakona . O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. računajući od časa kad je žalbu primio. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta. ili nema prebivalište. ako je dijete mrtvo . + Vidi: čl. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. ili boravišta kažnjenog lica. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i izvršno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. ako sam nije nadležan za izvršenje.

Član 213 Novčana kazna. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. na kome ima prebivalište. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja . Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se prvostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. područni organ nadležan prema prebivalištu okrivljenog.48/99-1. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. U slučajevima iz st. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. + Vidi: čl. Prinudna naplata se određuje naredbom. . na njegov zahtjev. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. protekao rok određen za njihovo plaćanje. Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. Prinudna naplata novčane kazne. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. kazna zatvora se neće izvršiti. 27. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. vojno lice. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično.rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. Zakona .

Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE . u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. + Vidi: čl. Član 225 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice.48/99-1. na zahtjev kažnjenog lica. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. Kad okrivljeni organ ili pravno lice. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. Zakona . Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. radi sprovođenja izvršenja. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. 28. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može.Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. u određenom roku ne plati novčanu kaznu.

koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. br. br. br. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . Plužinama i Šavniku.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica. br. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . 28/84. 1/90. 30/92). prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Opštinski sudovi za prekršaje. br.48/99-1. + Vidi: čl. Zakona . 20/87. u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. Danilovgradu. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . 29. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. 1 i 2 ovog člana. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički . br. 11/88 i "Službeni list RCG". koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. 5/85. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. 26/91 i "Službeni list RCG".dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG".Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. 28/87. Tivtu. 25/94. 28/93). Plavu. 27/89. koji ne budu imenovani. Imenovanjem lica iz st.dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. PRVI DIO GLAVA I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom uređuju se: . 28/84. OSNOVNI TEKST Zakon o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". koje će izvršiti Vlada i starješine organa.

kazna. Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašeno krivim za djelo koje ima obilježje prekršaja. GLAVA II . PREKRŠAJNE SANKCIJE Član 7 Sankcije za prekršaje su: . učvršćivanje društvenog morala i discipline građana. SVRHA IZRICANJA SANKCIJA Član 8 Svrha izricanja sankcija za prekršaje je sprečavanje učinioca da vrši prekršaje i njegovo popravljanje. uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija. prekršajni postupak će se obustaviti. neće se kazniti za prekršaj. PROPISIVANJE PREKRŠAJA Član 4 Prekršaji se mogu propisivati zakonom i uredbom Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).1) uslovi prekršajne odgovornosti. i 2) organizacija i rad organa za prekršaje. i . Propisi iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na lica koja izvan teritorije Republike izvrše prekršaj na brodu ili vazduhoplovu registrovanom na njenom području.vaspitne mjere. SREDSTVA NAPLAĆENA OD NOVČANIH KAZNI Član 9 Sredstva naplaćena od novčanih kazni koje su izrečene za prekršaj prihod su Republike. . kao i zaštita javnog poretka. Član 3 Niko ne može biti kažnjen dva ili više puta za isti prekršaj. Ako se poslije izvršenog prekršaja izmijeni propis i utvrdi da ta radnja nije prekršaj. postupak izvršenja rješenja o prekršaju.opomena. Prekršaji se mogu propisivati i odlukom jedinice lokalne samouprave. prije nego što je izvršena. ZAKONITOST U ODREĐIVANJU PREKRŠAJA I PROPISIVANJU PREKRŠAJNIH SANKCIJA Član 2 Niko ne može biti kažnjen za radnju koja. PROSTORNO VAŽENJE PROPISA Član 6 Propisi o prekršajima primjenjuju se na sva lica koja na teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) izvrše prekršaj. Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu za povrede propisa koje donose u okviru svoje nadležnosti propisivati samo kazne i zaštitne mjere koje predviđa ovaj zakon i u granicama koje su njime određene. VREMENSKO VAŽENJE PROPISA Član 5 Na učinioca prekršaja primjenjuje se propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja. uticaj na druge da ne vrše prekršaje. sistem sankcija.zaštitne mjere. . a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa. nije bila zakonom ili drugim propisom utvrđena kao prekršaj i za koju nije bila propisana sankcija. prekršajni postupak.

Postojanje stvarne zablude određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Nužna odbrana ili krajnja nužda Član 11 Nije prekršaj ona radnja koja je izvršena u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi.OPŠTE ODREDBE O PREKRŠAJIMA I PREKRŠAJNOJ ODGOVORNOSTI Pojam prekršaja Član 10 Prekršaji su povrede javnog poretka utvrđene zakonom ili drugim propisom za koje su propisane sankcije. Pojam nužne odbrane i krajnje nužde i njihovog prekoračenja određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ. Stvarna zabluda Član 13 Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je prekršaj izvršio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Postojanje uračunljivosti. Odgovornost za prekršaje Član 12 Za prekršaj odgovara učinilac koji je uračunljiv i koji je prekršaj izvršio sa umišljajem ili iz nehata. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane ili krajnje nužde može se blaže kazniti. Učinilac će odgovarati za nehat samo kada je to propisano. Pokušaj prekršaja Član 15 Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to zakonom predviđeno. a može se osloboditi od kazne ako je to prekoračenje učinjeno pod uslovima propisanim Krivičnim zakonom Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Krivični zakon SRJ). pravnog i odgovornog lica Član 16 . Pravna zabluda Član 14 Učinilac prekršaja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Odgovornost organa. umišljaja i nehata u prekršajnom postupku određuje se prema odredbama Krivičnog zakona SRJ.

niti zato što je otvoren stečaj nad pravnim licem ili što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. Član 18 Odgovorno lice u organu ili pravnom licu. odgovorno je za prekršaj ako ga je izvršilo svojom radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora i ako je pri tom postupalo s umišljajem ili iz nehata. na osnovu zakona. ali mu se ne može izreći kazna već samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. GLAVA III . Član 20 Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je. s obzirom na njegovu funkciju. proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vršenju nadzora nad njima. bez obzira da li je prekršaj izvršen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka. drugog propisa ili opšteg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja. Saizvršilaštvo Član 22 U odnosu na odgovornost i kažnjavanje saizvršilaca. Propisom kojim je propisan prekršaj može se odrediti koje odgovorno lice odgovara za prekršaj. kao i lice koje u organu vrši određene dužnosti. Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj. Odgovornost stranog pravnog lica i njegovih predstavnika Član 21 Ako u propisu kojim je predviđen prekršaj nije drukčije određeno. Organ ili pravno lice mogu se blaže kazniti ili osloboditi od kazne za prekršaje ako je prekršaj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog organa ili pravnog lica ili ako su prekršaj otkrili i prijavili zaposleni u tom organi ili pravnom licu. pravno lice i odgovorna lica u njima mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno. uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja povjeren određen krug poslova u upravljanju imovinom. Odgovornim licem u smislu ovog zakona. shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. smatra se lice u preduzeću. strano pravno lice i strano odgovorno lice kazniće se za prekršaj ako je prekršaj izvršen na teritoriji Republike i ako strano pravno lice ima predstavništvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: SR Jugoslavija). ustanovi i drugoj organizaciji kome je. vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona SRJ. Član 19 Odgovornost odgovornog lica za prekršaje ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos ili funkcija.Državni organ i organ lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ). NAČIN. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA PREKRŠAJA Član 23 U odnosu na način. Član 17 Organ ili pravno lice su odgovorni za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlašćenog da postupa u ime organa ili pravnog lica.

pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Član 28 . SANKCIJE ZA PREKRŠAJE I KAZNE I USLOVI ZA NJIHOVO PROPISIVANJE I IZRICANJE Vrste kazne Član 24 Za prekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora. Propisom o prekršaju može se za lakše prekršaje predvidjeti novčana kazna u određenom iznosu i ovlastiti službeno lice da je naplaćuje na licu mjesta. Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta može se propisati za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu u iznosu do trostrukog iznosa.1. 2) za organ. Za prekršaj se može alternativno propisati novčana kazna i kazna zatvora. izreći će se novčana kazna do dvostrukog iznosa pribavljene imovinske koristi. neizvršene obaveze ili pribavljene imovinske koristi. Član 27 Kada je organ ili pravno lice preduzetnik prekršajem učinio štetu ili nije izvršio obavezu ili je pribavio imovinsku korist visina novčane kazne može se propisati do desetostrukog iznosa učinjene štete. pravno lice i preduzetnika od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici. u skladu sa zakonom i drugim propisima. Kazna zatvora ne može se propisati u trajanju kraćem od tri ni dužem od 60 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu ili bi se teže narušio javni red i mir. Kazna zatvora izriče se na pune dane. ni majci dok dijete ne navrši jednu godinu života. Kazna zatvora Član 25 Kazna zatvora može se propisati samo zakonom. 2) za organ. a za preduzetnika do petostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. a ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. Za prekršaj organa ili pravnog lica i odgovornih lica u njima može se propisati samo novčana kazna. Zakonom se može propisati novčana kazna: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Kazna zatvora ne može se izreći trudnoj ženi posle navršena tri mjeseca trudnoće. Uredbom i odlukom novčana kazna može se propisati: 1) za fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Ako je fizičko lice i odgovorno lice u organu ili pravnom licu prekršajem pribavilo imovinsku korist koja je veća od propisane maksimalne novčane kazne ili od propisanog iznosa novčane kazne. Za prekršaj izvršen iz koristoljublja zakonom se mogu propisati obje kazne. Novčana kazna Član 26 Novčana kazna može se propisati u rasponu ili u određenom iznosu.

a uz to postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da će se i sa blažom kaznom postići svrha kažnjavanja. Kod odmjeravanja kazne ne može se kao otežavajuća okolnost uzeti u obzir ranije izrečena kazna ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju proteklo više od dvije godine. Ublažavanje kazne Član 30 Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršaj nije teže prirode. Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinioca ili ekonomska moć pravnog lica. s tim da ukupna kazna zatvora ili ukupna novčana kazna ne mogu preći najveću mjeru tih kazni propisanu ovim zakonom. . pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. njegove lične prilike i držanje poslije izvršenog prekršaja. a ako su propisane kazne iste vrste prethodno će se utvrditi kazna za svaki prekršaj i izreći će se jedinstvena kazna koja je jednaka zbiru pojedinačno utvrđenih kazni. ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Na izrečenu novčanu kaznu okrivljeni će platiti kamatu od dana izvršnosti rješenja do dana plaćanja po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Opšta pravila o odmjeravanju kazne Član 29 Izvršiocu prekršaja odmjerava se kazna u granicama koje su propisom određene za taj prekršaj. 3) umjesto propisane kazne zatvora i novčane kazne izreći će se samo jedna od tih kazni. 2) umjesto propisane kazne zatvora izreći će se novčana kazna. raniji život učinioca. koji ne može biti kraći od tri dana ni duži od osam dana po pravosnažnosti rješenja. propisana kazna može se ublažiti na jedan od sljedećih načina: 1) izreći će se kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj. Uračunavanje zadržavanja ili pritvora u kaznu Član 32 Vrijeme za koje je učinilac prekršaja zadržan prema odredbama ovog zakona uračunava se u izrečenu kaznu. a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice. stepen odgovornosti učinioca. kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. Ako je prekršaj izvršen u povratu posebno će se uzeti u obzir da li je raniji prekršaj iste vrste kao i novi prekršaj. s tim što rok otplate ne može biti duži od dva mjeseca. Sticaj Član 31 Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji izvršio više prekršaja za koje su propisane različite vrste kazni izreći će se sve kazne.Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne. U opravdanim slučajevima na zahtjev stranke rješenjem o prekršaju ili posebnim rješenjem može se dozvoliti da se izrečena novčana kazna plati u ratama. da li su oba prekršaja izvršena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kažnjavanja.

Ako je protiv lica osumnjičenog za krivično djelo bio određen pritvor, a krivični postupak je pravosnažno okončan obustavom krivičnog postupka ili oslobađajućom presudom, ili odbijajućom presudom osim zbog stvarne nenadležnosti suda, pa se za tu radnju u prekršajnom postupku utvrdi odgovornost učinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uračunaće se u izrečenu kaznu za prekršaj. Zadržavanje ili pritvor koji je trajao duže od 12, a kraće od 24 časa računa se u jedan dan zatvora, ili u novčanu kaznu u iznosu od jedne polovine minimalne zarade u Republici.

2. OPOMENA
Član 33 Kad je za prekršaj propisana novčana kazna a postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost učinioca, tako da se može očekivati da ubuduće neće vršiti prekršaje i bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne može se izreći opomena. Opomena se može izreći i ako je učinilac prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu obavezu, otklonio ili nadoknadio pričinjenu štetu.

3. ZAŠTITNE MJERE
Član 34 Uz kaznu za prekršaje mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vršenja djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno liječenje alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere mogu se propisati zakonom i uredbom. Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može se propisati i odlukom. Član 35 Učiniocu prekršaja kome je izrečena kazna, ili opomena može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera. Zaštitna mjera može se izreći iako kazna, ili opomena za prekršaj nije izrečena, samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom. Ako su za više učinjenih prekršaja propisane zaštitne mjere različite vrste izreći će se sve zaštitne mjere, a ako su propisane mjere iste vrste prethodno će se utvrditi vrijeme trajanja za svaku od njih i izreći će se ukupno vrijeme trajanja zaštitne mjere, koje ne može preći najvišu granicu, te zaštitne mjere propisane ovim zakonom. Zaštitne mjere iz člana 34. stav 1 tač. 1. i 4 ovog zakona mogu se izreći i kad nijesu propisane za prekršaj.

Oduzimanje predmeta
Član 36 Predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje prekršaja, ili su za to bili namijenjeni ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina učinioca ili ako on njima raspolaže. Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina učinioca ili ako on njima ne raspolaže kad to zahtijevaju interesi bezbjednosti, sigurnosti robnog prometa ili razlozi morala čime se ne ugrožava pravo trećih lica na naknadu štete od učinioca. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1. ovog člana ona se može izreći ako okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, stepen odgovornosti, lične prilike i sklonosti učinioca opravdavaju njeno izricanje. Rješenjem o prekršaju odrediće se, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti vratiti, uništiti, prodati ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je Republike, a lokalne samouprave ako je prekršajni postupak vođen od njenih organa.

Zakonom kojim se propisuje prekršaj može se predvidjeti obavezno izricanje ove zaštitne mjere. Ako je učinilac samovoljno otuđio ili uništio predmete ili je na drugi način onemogućio oduzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana, u rješenju o prekršaju odrediće se da plati novčani iznos koji odgovara vrijednosti predmeta. Predmeti iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i kad se prekršajni postupak ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti ili razlozi morala kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, o čemu se donosi posebno rješenje.

Zabrana vršenja djelatnosti
Član 37 Zabranom vršenja djelatnosti učiniocu prekršaja se zabranjuje da obavlja djelatnost za koju mu se izdaje odobrenje od nadležnog organa. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je zloupotrijebio djelatnost za izvršenje prekršaja, ako se opravdano može smatrati da bi dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno po život ili zdravlje ljudi, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je učinilac za posljednje dvije godine kažnjen zbog istog ili sličnog prekršaja. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 38 Zabranom upravljanja motornim vozilom učiniocu prekršaja se zabranjuje upravljanje motornim vozilom određene vrste ili kategorije ili izdavanje vozačke dozvole. Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog člana, ona se može izreći učiniocu prekršaja koji je učinio težu povredu propisa o bezbjednosti saobraćaja ili čije ranije kršenje tih propisa ukazuje na opasnost da upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri odlučivanju da li će se izreći ova mjera uzeće se u obzir i okolnost da li je učinilac po zanimanju vozač motornog vozila. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u dozvolu, a ako učinilac nema izdatu dozvolu od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana
Član 39 Učiniocu koji je prekršaj učinio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da će usljed ove zavisnosti i dalje vršiti prekršaje može se izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Prije izricanja ove zaštitne mjere pribaviće se mišljenje zdravstvene ustanove. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne, zdravstvenoj ili drugoj za to specijalizovanoj ustanovi. Vrijeme provedeno u ustanovi iz stava 3 ovog člana računa se u kaznu zatvora. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana može se izreći u trajanju do jedne godine.

Izvršenje izrečenih zaštitnih mjera iz stava 1 ovog člana obustaviće se i prije isteka vremena određenog u rješenju o prekršaju ako se od strane zdravstvene organizacije ustanovi da je liječenje završeno.

4. OPŠTA PRAVILA O VASPITNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJE MALOLJETNIKA
Član 40 Prema maloljetnim učiniocima prekršaja primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. Član 41 Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina (dijete) ne može se voditi prekršajni postupak.

Prekršajne sankcije prema maloljetniku
Član 42 Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18 godina (stariji maloljetnik) može se izreći vaspitna mjera ili kazna. Zaštitna mjera može se izuzetno izreći maloljetniku uz vaspitnu mjeru, ako je zbog prirode prekršaja to neophodno.

Odgovornost roditelja i staraoca za prekršaj maloljetnika
Član 43 Zakonom se može odrediti da će se roditelj, usvojilac, ili staralac maloljetnika koji je izvršio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Vrste vaspitnih mjera
Član 44 Maloljetnim učiniocima prekršaja mogu se izreći sljedeće vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere (ukor i upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike), 2) mjere pojačanog nadzora.

Ukor
Član 45 Ukor će se izreći maloljetniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naročito kad je prekršaj izvršio iz lakomislenosti ili nepromišljenosti. Pri izricanju ukora maloljetniku će se ukazati na štetnost njegovog postupka.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Član 46 Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izrećiće se maloljetniku kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim vaspitnim mjerama izvrši uticaj na njegovu ličnost i vladanje. Prilikom izricanja mjere iz stava 1 ovog člana odrediće se da se maloljetnik upućuje u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane i to najviše četiri uzastopna

praznična dana ili na određeni broj sati u toku dana, ali najduže 15 dana ili na neprekidni boravak za određeni broj dana, ali ne duže od 10 dana.

Pojačan nadzor
Član 47 Ova mjera se može izreći kao mjera pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca, staraoca, druge porodice ili organa starateljstva. Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca izriče se ako su roditelji, usvojioci ili staraoci propustili nadzor nad maloljetnikom, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Ako roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika nije u mogućnosti da nad njim vrši nadzor, maloljetnik će se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor. Ako lica iz stava 2 ovog člana ne mogu vršiti pojačan nadzor nad maloljetnikom, može mu se izreći pojačan nadzor organa starateljstva, kada maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca. Područni organ za prekršaje će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti duže od jedne godine.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjera
Član 48 Kod izricanja vaspitne mjere uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su od značaja za izbor one vaspitne mjere kojom će se najbolje postići svrha prevaspitanja. Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana mogu se saslušati roditelji maloljetnika i druga lica koja mogu pružiti potrebne podatke.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama
Član 49 Kad se posle donošenja odluke kojom je izrečena vaspitna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.

Kažnjavanje starijih maloljetnika
Član 50 Starijem maloljetniku se može izreći kazna samo ako je u vrijeme izvršenja prekršaja, prema svojoj duševnoj razvijenosti, mogao shvatiti značaj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog težih posledica prekršaja ili većeg stepena prekršajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primijeniti vaspitnu mjeru. Kazna zatvora prema starijem maloljetniku može se izreći izuzetno, imajući u vidu prirodu prekršaja, lične osobine i ponašanje maloljetnika. Kazna zatvora koja se izrekne prema maloljetniku ne može biti duža od 15 dana, niti se novčana kazna može zamijeniti zatvorom u trajanju dužem od 15 dana.

Dejstvo punoljetnosti
Član 51 Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja rješenja o prekršaju, područni organ za prekršaje neće izreći vaspitnu mjeru.

Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja rješenja o prekršaju kojim je bila izrečena vaspitna mjera. Oštećeni koji je u prekršajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu može tražiti da se naknadi iz iznosa oduzete imovinske koristi. Imovinska korist pribavljena izvršenjem prekršaja može se oduzeti od lica na koja je prenesena čime se ne ugrožava pravo tog lica na naknadu od učinioca prekršaja. Način oduzimanja imovinske koristi Član 53 Oduzimanje imovinske koristi sastoji se u oduzimanju novca. Ako takvo oduzimanje nije moguće. Zastarijevanje prekršajnog gonjenja ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može preduzeti po zakonu. Korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se rješenjem o prekršaju kojim je utvrđeno izvršenje prekršaja. Korist iz stava 1 ovog člana unosi se u buyet Republike ili jedinice lokalne samouprave. Zaštita oštećenog Član 54 Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev. područni organ za prekršaje će obustaviti izvršenje te mjere. ako je radi utvrđivanja ovog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za rješenje kojim je oduzeta imovinska korist. a najkasnije u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti te odluke zatraži naknadu iz oduzete imovinske koristi. oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev. GLAVA IV ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 52 Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. predmeta od vrijednosti i druge imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem prekršaja. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Oštećeni koji u prekršajnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati naknadu iz oduzete imovinske koristi. ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti tog rješenja. GLAVA V ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka Član 55 Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. .

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere počinje od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je izrečena kazna ili zaštitna mjera. Zastarjelost prekršajnom gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja. ili zaštitne mjere. DRUGI DIO PREKRŠAJNI POSTUPAK GLAVA VI OSNOVNA NAČELA PREKRŠAJNOG POSTUPKA Načelo zakonitosti Član 57 Pravilima ovog zakona obezbjeđuje se da niko nevin ne bude kažnjen. a da se učiniocu prekršaja izrekne sankcija pod uslovima i po postupku koji predviđa ovaj zakon. Pokretanje prekršajnog postupka Član 58 Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere Član 56 Izrečena kazna ili zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju protekla jedna godina. ili zaštitne mjere. Zastarjelost izvršenja kazne ili zaštitne mjere nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne. Zastarijevanje izvršenja kazne ili zaštitne mjere ne teče za vrijeme za koje se izvršenje ne može preduzeti po zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče. Pretpostavka nevinosti Član 59 Niko ne može biti smatran odgovornim za prekršaj dok to ne bude utvrđeno pravosnažnim rješenjem o prekršaju.Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja učinioca prekršaja. Utvrđivanje istine Član 60 .

tako i one koje su mu od koristi. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe i ne opravda izostanak ili u određenom roku ne da pismenu odbranu. Naknada štete neosnovano zadržanom ili kažnjenom licu Član 67 Lice koje je neopravdano kažnjeno za prekršaj ili je bez osnova zadržano ima pravo na naknadu štete koja mu je time pričinjena. kao i druga prava utvrđena zakonom. Pomoć neukoj stranci Član 61 Okrivljenog ili drugo lice koje učestvuje u postupku. prvostepeni organ za prekršaje je dužan da ga pouči o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje. . Pravo odbrane okrivljenog Član 65 Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca. osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku. ili da zbog toga ne koristi svoja prava.Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da istinito i potpuno utvrde sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da sa jednakom pažnjom ispitaju i utvrde kako činjenice koje terete okrivljenog. a iz neznanja bi moglo do propusti neku radnju u postupku. Ekonomičnost prekršajnog postupka Član 62 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su da postupak sprovode bez odugovlačenja i da onemoguće svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Slobodna ocjena dokaza Član 63 U prekršajnom postupku organi za vođenje prekršajnog postupka ocjenjuju dokaze po slobodnom uvjerenju. Kod ocjene dokaza organi za vođenje prekršajnog postupka su dužni da svaki dokaz cijene posebno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvode zaključak da li je neka činjenica dokazana. Ispitivanje okrivljenog Član 64 Prije donošenja rješenja o prekršaju okrivljenom će se pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji su mu od koristi. rješenje o prekršaju može se donijeti i bez njegovog ispitivanja. Drugostepenost prekršajnog postupka Član 66 Protiv rješenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba.

Plužine i Šavnik. Područni organ za prekršaje. Član 71 Područni organi za prekršaje obrazuju se za teritoriju jedne ili više opština. 12. Član 70 Prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Vijeće za prekršaje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vijeće). Područni organ za prekršaje. ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave (u daljem tekstu: prvostepeni organi). Pljevlja za teritoriju Opštine Pljevlja. Područni organ za prekršaje. 5. Područni organ za prekršaje. 4.GLAVA VII ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 68 Organi za vođenje prekršajnog postupka samostalno odlučuju na osnovu ustava. Budva za teritoriju Opštine Budva. 11. 2. 14. Član 76 Sredstva i uslove za rad organa za vođenje prekršajnog postupka obezbjeđuje Vlada. Žabljak za teritoriju Opštine Žabljak. Bijelo Polje za teritoriju Opštine Bijelo Polje. 3. Berane za teritoriju Opštine Berane. Područni organ za prekršaje. Mojkovac za teritoriju Opštine Mojkovac. Podgorica za teritoriju Opštine Podgorica i Danilovgrad. Državni i drugi organi. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su pružati pravnu pomoć državnim i drugim organima dostavljanjem spisa. Andrijevica i Plav. 7. Područni organ za prekršaje. a lokalna samouprava za organe lokalne uprave. Područni organ za prekršaje. Član 69 Prekršajni postupak u prvom stepenu vode područni organi za prekršaje. 13. osim organa lokalne uprave. 8. 9. Cetinje za teritoriju Opštine Cetinje. ustanove ili druge organizacije. Član 72 Vijeće se osniva kao jedinstveno za teritoriju Republike. Područni organi za prekršaje su: 1. Herceg Novi za teritoriju Opštine Herceg Novi. Član 74 Prvostepeni organi. preduzeća. Područni organ za prekršaje. 10. isprava i drugih podataka. zakona i drugih propisa. isprava. Kotor za teritoriju Opštine Kotor i Tivat. Član 73 Prvostepeni prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave vode organi lokalne uprave. dužni su organima za vođenje prekršajnog postupka pružati pravnu pomoć dostavljanjem spisa. Nikšić za teritoriju Opštine Nikšić. ako se time ne ometa tok prekršajnog postupka. Ulcinj za teritoriju Opštine Ulcinj. i vijeće izvještaj o svom radu podnose Vladi. Područni organ za prekršaje. sa sjedištem u Podgorici. Bar za teritoriju Opštine Bar. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. Područni organ za prekršaje. 15. Kolašin za teritoriju Opštine Kolašin. 6. GLAVA VIII . Član 75 Organi za vođenje prekršajnog postupka dužni su jedni drugima pružati pravnu pomoć. podataka i drugih obavještenja potrebnih za vođenje prekršajnog postupka. Rožaje za teritoriju Opštine Rožaje.

kao i ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka može biti imenovano ili postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima uprave i koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Član 78 Ministarstva i drugi organi uprave i organi lokalne uprave vode postupak za prekršaje za koje je propisana novčana kazna. Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije predsjedniku Vijeća. Član 83 U Vijeću i istom područnom organu za prekršaje sudije ne mogu biti lica koja su bračni drugovi ili srodnici u pravoj liniji ili pobočnoj liniji drugog stepena. na osnovu javnog oglašavanja. prije isteka mandata. Za predsjednika i sudiju Vijeća može biti imenovano lice koje pored uslova iz stava 1. Član 81 Predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje imenuje Vlada po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde. GLAVA IX IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE Član 80 Predsjednika i sudije Vijeća imenuje Vlada uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa. Član 86 Predsjedniku i sudijama Vijeća prestaje funkcija prije isteka mandata: kad to sam zatraži. Ovlašćenog službenika za vođenje prekršajnog postupka u ministarstvu i drugom organu uprave postavlja starješina organa. Član 84 Za predsjednika i sudiju područnog organa za prekršaje. Član 87 . Član 85 Predsjednik i sudije Vijeća i predsjednik i sudije područnih organa za prekršaje prije stupanja na dužnost daju zakletvu pred predsjednikom Vlade ili licem koje on odredi. prije isteka mandata.ORGANIZACIONA NADLEŽNOST Član 77 Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje za koje je propisana kazna zatvora. a u organu lokalne uprave izvršni organ. Ministarstvo pravde oglašava slobodna mjesta za predsjednika i sudije područnih organa za prekršaje u "Službenom listu Republike Crne Gore" i drugim sredstvima javnog informisanja. Član 79 Vijeće odlučuje po žalbama izjavljenim protiv odluka prvostepenog organa. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost vršiti savjesno i čestito u skladu sa ustavom i zakonom". kazna zatvora ili novčana kazna i prekršajni postupak protiv maloljetnika. vrši i druge poslove određene zakonom. ovog člana ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. ministar pravde će o tome obavijestiti Vladu. kad ispuni uslove za starosnu penziju i kad je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Vladu. kazna zatvora i novčana kazna. Član 82 Predsjednik i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuju se na vrijeme od pet godina i po isteku mandata mogu ponovo biti imenovani.

Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti razriješeni od dužnosti prije isteka mandata: kad je pravosnažno osuđen za dijelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije. a u lokalnoj upravi izvršni organ. smatraće se da im je istekom tog roka prestala funkcija. GLAVA X UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 94 Pravilnik o unutrašnjem poslovanju organa za prekršaje. izuzeća. Član 88 Predlog Vladi za razrješenje predsjednika Vijeća prije isteka mandata zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije podnosi ministar pravde. Predlog Vladi za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 1 ovog člana podnosi predsjednik Vijeća ili ministar pravde. Sudija koji je privremeno upućen na rad u drugi područni organ za prekršaje ima pravo na platu i druga primanja. Član 93 Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća. kojim se bliže uređuje organizacija i način obavljanja poslova uprave. Član 91 Na prestanak funkcije. Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ bez pristanka najduže dva mjeseca u toku jedne godine. Član 90 Ako predsjednik i sudije Vijeća zatraže da budu razriješeni. Član 89 Predsjednik i sudije Vijeća biće udaljeni od dužnosti po pravosnažnosti rješenja o sprovođenju istrage zbog djela koje ih čini nedostojnim za obavljanje funkcije ili dok se nalaze u pritvoru. Član 95 . a Vlada ne donese odluku u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. odsutnosti sudije ili drugih važnih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom područnom organu. Odluku o udaljenju sudija Vijeća donosi predsjednik Vijeća. po svom pristanku. donosi ministar pravde. Kad je predsjednik Vijeća pravosnažno osuđen za kažnjivo djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje te funkcije ili kada su nastupile okolnosti koje ukazuju na to da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije ministar pravde će odmah podnijeti Vladi predlog za razrješenje. a Vlada o udaljenju predsjednika Vijeća. Privremeno upućivanje na rad u drugi područni organ za prekršaje vrši se samo ako zbog spriječenosti. Član 92 Sudija područnog organa za prekršaje može biti privremeno upućen na rad u drugi područni organ. najduže do šest mjeseci u toku jedne godine. Predlog za razrješenje sudija Vijeća zbog razloga iz stava 2 ovog člana podnosi Vladi predsjednik Vijeća. razrješenje i udaljenje od dužnosti predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća. kada nestručno i nesavjesno obavlja funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje svoje funkcije. U odnosu na postupak razrješenja i udaljenja od dužnosti ovlašćenog službenika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na predsjednika i sudije Vijeća i odluku o tome donosi starješina organa. Predsjednik i sudije Vijeća mogu biti udaljeni od dužnosti ako je pokrenut postupak za njihovo razrješenje zbog razloga iz člana 87 stav 1 ovog zakona.

Prvostepeni organ za prekršaje koji je mjesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv organa ili pravnog lica nadležan je za vođenje postupka protiv odgovornog lica u tom organu ili pravnom licu. uz saglasnost nadležnog radnog tijela Vlade. na kojima se razmatraju pitanja od interesa za njihov rad. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. uz prethodnu saglasnost Vlade. Ako je prekršaj izvršen na području više prvostepenih organa nadležan je onaj prvostepeni organ koji je prvi započeo postupak. . pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više prvostepenih organa. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području nalazi matična luka broda ili matično pristanište vazduhoplova. kao nadležan za jednog od njih. po pravilu. prvostepeni organ koji je. prvi započeo postupak. GLAVA XI NADLEŽNOST I IZUZEĆE Opšta mjesna nadležnost Član 97 U prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem je području prekršaj izvršen. ili je sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. a ako je učinilac prekršaja član posade. a ako postupak još nije započet prvostepeni organ kome je prvo podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. nadležan je prvostepeni organ na čijem se području okrivljeni pronađe. ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište.U područnim organima za prekršaje i Vijeću održavaju se sjednice sudija. Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu. Ako nije poznato ni mjesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog. Član 96 Predsjednik Vijeća utvrđuje broj sudija u Vijeću i područnim organima za prekršaje. ili sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. ili uhvati ili se sam prijavi. za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja. Spajanje i razdvajanje prekršajnog postupka Član 100 Za saizvršioce nadležan je. Opšti akt o sistematizaciji u Vijeću i područnim organima za prekršaje donosi predsjednik. Kumulacija mjesne nadležnosti Član 99 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja. nadležan je onaj prvostepeni organ koji je po zahtjevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak. Supsidijarna mjesna nadležnost Član 98 Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja mjesno je nadležan prvostepeni organ na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište.

Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena žalba. a po potrebi i druge dokaze. ako je očigledno da će se time brže i ekonomičnije sprovesti postupak i ako propis kojim je prekršaj određen važi i na tom području. Ustupanje u slučaju nadležnosti Član 103 Prvostepeni organ je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnosti i čim primjeti da nije nadležan oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu ili drugom nadležnom organu. Ako prvostepeni organ kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan prvostepeni organ koji mu je predmet ustupio pokrenuće postupak za rješavanje sukoba nadležnosti.Ustupanje predmeta Član 101 Mjesno nadležan prvostepeni organ može predmet ustupiti drugom nadležnom prvostepenom organu na čijem području učinilac prekršaja ima prebivalište ili boravište. Rješavanje sukoba nadležnosti Član 104 O sukobu nadležnosti između prvostepenih organa rješava Vijeće. Izuzeće Član 105 Sudija. ovlašćeni službenik ili drugo lice koje učestvuje u prekršajnom postupku izuzeće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog ili oštećenog kad postoji neki od osnova za izuzeće. ili na čijem se području nalazi sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. GLAVA XII OKRIVLJENI I OŠTEĆENI I NJIHOVO ZASTUPANJE . Prvostepeni organi se mogu oglasiti mjesno nenadležnim samo u postupku ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 126 ovog zakona. U odnosu na izuzeće i druga pitanja u vezi sa tim. Predmet u kojem se može donijeti rješenje o prekršaju u skraćenom postupku ne može se ustupiti u smislu stava 1 ovog člana. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između prvostepenih organa. Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba. Prenošenje mjesne nadležnosti Član 102 Kad je nadležni prvostepeni organ iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa u određenom predmetu dužan je da o tome izvijesti Vijeće koje će odrediti drugi stvarno nadležni organ. Prije ustupanja predmeta mjesno nadležni prvostepeni organ saslušaće svjedoke i izvesti druge dokaze predložene u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. svaki od njih je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. ako se ti svjedoci ili drugi dokazi nalaze na njegovom području. shodno se primjenjuju odredbe o izuzeću Zakona o krivičnom postupku.

Prvostepeni organ vodi zapisnik za svaku radnju koju preduzima u toku postupka. Okrivljeni ima pravo da sam ili preko svog branioca podnosi dokaze. Odredbe o podnescima i zapisnicima Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Nakon proteka 30 dana od dana propuštanja roka za podnošenje žalbe nije dozvoljeno vraćanje u pređašnje stanje. Član 107 Za okrivljeni organ ili pravno lice u prekršajnom postupku učestvuje njegov predstavnik. 2) podnosi dokaze. Član 109 Oštećeni u smislu ovog zakona je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo prekršajem. 3) izjavljuje žalbu na rješenje koje je donijeto povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Odredbe Zakona o krivičnom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. GLAVA XIII PODNESCI I ZAPISNICI Član 110 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Odredbe o braniocu iz Zakona o krivičnom postupku shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. Član 113 O predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje organ za prekršaje koji je donio rješenje protiv koga se izjavljuje žalba. pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik kod organa za prekršaje. Rok koga odredi organ iz stava 1 ovog člana može se iz opravdanih razloga produžiti na predlog zainteresovanog lica koji se podnosi prije isteka roka čije se produženje traži. GLAVA XIV ROKOVI I VRAĆANJE U PREĐAŠNJE STANJE Član 111 Ako rokovi nijesu određeni zakonom određuje ih prvostepeni organ i Vijeće s obzirom na okolnosti slučaja. koji je ovlašćen da preduzima sve radnje koje može preduzeti sam okrivljeni. . stavlja predloge i koristi pravna sredstva predviđena ovim zakonom. Član 108 Zastupnik okrivljenog organa ili pravnog lica ne može biti odgovorno lice u organu ili pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekršaj niti lice koje se u istoj stvari saslušava kao svjedok. Član 112 Kada lice koje ima pravo na žalbu protiv rješenja o prekršaju iz opravdanih razloga propusti rok određen za podnošenje žalbe dozvoliće mu se vraćanje u pređašnje stanje ako u roku od tri dana po prestanku razloga koji je prouzrokovao propuštanje podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno s predlogom dostavi žalbu. stavlja predloge i ističe imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili vraćanje stvari.Član 106 Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekršajni postupak. Protiv rješenja u vezi predloga za produženje roka nije dozvoljena žalba. Oštećeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

1. 6) nužni izdaci oštećenog ili njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nužni izdaci njegovog punomoćnika ako je takvo zastupanje bilo potrebno. 3) podvozni troškovi okrivljenog. GLAVA XVI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV Član 117 Oštećeni može u prekršajnom postupku do donošenja rješenja o prekršaju podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili za vraćanje oduzetog predmeta. s tim što taj rok ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 118 Prvostepeni organ može imovinskopravni zahtjev oštećenog riješiti u cjelosti ili djelimično. Član 116 Odredbe Uredbe o naknadi troškova u sudskim postupcima shodno se primjenjuju i u prekršajnom postupku. 7) nagrada i nužni izdaci branioca. Troškovi iz tač. vještake i tumače. 2) troškovi uviđaja. ali prvostepeni organ ili Vijeće može odlučiti da se zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po predlogu za vraćanje u pređašnje stanje. 5) podvozni i putni troškovi službenih lica. 2. GLAVA XV TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 115 Troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u toku ili povodom prekršajnog postupka. GLAVA XVII DONOŠENJE I SAOPŠTAVANJE ODLUKA Član 120 Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe. Oštećeni će se uvijek uputiti da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku ako se protiv okrivljenog obustavlja prekršajni postupak ili je zahtjev odbačen. 4) izdaci za privođenje okrivljenog. Na rješenje o prekršaju u dijelu kojim je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećeni nema pravo žalbe. Član 119 U rješenju o prekršaju odrediće se rok u kome je okrivljeni dužan naknaditi štetu.Član 114 Predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju. Troškovi prekršajnog postupka su: 1) troškovi za svjedoke. Ako prvostepeni organ ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva uputiće oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku. 8) paušalni iznos. 4 i 5 stav 1 ovog člana prethodno terete sredstva prvostepenog organa za prekršaje i naplaćuju se od lica koje je po odredbama ovog zakona dužno da ih snosi sa kamatom po eskontnoj stopi koju utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećanoj za 20%. Član 121 .

Odluke se saopštavaju po pravilu odmah nakon donošenja. Ako ne glasa. uzeće se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Lica koja ne zahtijevaju dostavljanje prepisa rješenja poučiće se o pravu na žalbu i o roku za žalbu. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Odluke vijeća donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja većinom glasova članova vijeća. Ako se na taj način ne postigne većina. odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojati glasovima koji su od svih manje nepovoljni. ako se određuje izvršenje rješenja o prekršaju prije njegove pravosnažnosti. razdvojiće se i pitanje i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Zainteresovanim licima kojima je odluka usmeno saopštena dostaviće se prepis rješenja ako to ona zahtijevaju. a najkasnije u roku od 60 dana. Vijećanje i glasanje vrši se u nejavnoj sjednici. Pismeni otpravak rješenja u slučaju iz stava 4 ovog člana izradiće se u roku od tri dana od dana usmenog saopštenja. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više različitih mišljenja. GLAVA XVIII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Član 123 Na dostavljanje pismena i razmatranje spisa o prekršajnom postupku. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Ovlašćeni organi iz stava 1 ovog člana su organi uprave. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. sve dok se ne postigne većina. U prostoriji u kojoj se vrši vijećanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. GLAVA XIX POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Podnosilac zahtjeva Član 124 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Odluke se saopštavaju zainteresovanim licima usmeno ako su prisutna. od kojih je jedan predsjednik. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac je obavezan podnijeti odmah po saznanju za prekršaje i učinioca. . Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. ali član vijeća koji je glasao da se prekršajni postupak obustavi i ostao u manjini. tako da ni jedno od njih nema većinu. državni tužilac i drugi organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni. a odmah. nije dužan da glasa o kazni. ovlašćeni inspektori. shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku. Odluke drugostepenog organa za prekršaje Član 122 Drugostepeni organ donosi odluke u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Kad je odluka usmeno saopštena to će se konstatovati u zapisniku a lice kome je saopšteno potvrdiće to svojim potpisom.

vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. 3) osnovne podatke o okrivljenom: ime i prezime okrivljenog i njegovih roditelja. Ako ne odbaci zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležni prvostepeni organ pokrenuće prekršajni postupak. Odbacivanje zahtjeva Član 128 Kad prvostepeni organ utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka. Kad zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi fizičko lice. U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku. 6) predlog o dokazima koje treba izvesti. . smatraće se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev će se odbaciti. 3) kad postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj. 7) potpis i pečat podnosioca zahtjeva. Pokretanje prekršajnog postupka Član 127 Kad nadležni prvostepeni organ primi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ispitaće da li postoje uslovi za pokretanje postupka. Neuredan zahtjev Član 126 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i jedan primjerak za prvostepeni organ. Ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka: 1) kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj. 2) naziv prvostepenog organa za prekršaje kome se podnosi zahtjev. 2) kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. zatražiće se od podnosioca zahtjeva da ga u određenom roku dopuni. zahtjev će se rješenjem odbaciti. Ako zahtjev ne sadrži sve podatke iz člana 125 ovog zakona. ili nije dostavljen u dovoljnom broju primjeraka. U svojstvu oštećenog fizičko lice može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i usmeno na zapisnik. 4) kad je nastupila zastarjelost za pokretanje prekršajnog postupka. mjesto i datum rođenja. spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz. zahtjev ne mora sadržati propis o prekršaju koji treba primijeniti. mjesto i adresu stanovanja i državljanstvo. ili dostavi ostale primjerke.Sadržina zahtjeva Član 125 Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se pismeno i sadrži: 1) naziv ili ime i prezime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu. 5) propis o prekršaju koji treba primijeniti. zanimanje. Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od tri dana. 4) činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja. a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu. ili naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. uz označenje imena i prezimena i adrese svjedoka. 5) kad je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili kad je zahtjev podnesen po isteku roka iz člana 124 stav 3 ovog zakona.

Rješenje o prekršaju odnosi se samo na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i na činjenični opis prekršaja koji je naveden u zahtjevu. Po zahtjevu oštećenog. . a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Objektivni i subjektivni identitet Član 134 Rješenje o prekršaju mora biti zasnovano na činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Rješenjem o prekršaju okrivljeni se ili oglašava krivim ili se protiv njega postupak obustavlja. s obzirom na prirodu prekršaja. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. za prekršaj iz stava 1 ovog člana. Ovlašćeni službenik je dužan da donese rješenje o prekršaju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pribavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana. ovlašćeni službenik dužan je da u roku od tri dana preko nadležnog organa provjeri navode iz zahtjeva. GLAVA XXII RJEŠENJE O PREKRŠAJU Donošenje rješenja Član 133 Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. Član 132 U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. 7) kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. Rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviće se podnosiocu zahtjeva. a oštećeni će se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici. izreći zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana niti odlučivati o imovinskopravnom zahtjevu. donosi se rješenje o prekršaju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog. rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim donijeće se bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog i u slučaju kad prekršajni postupak vode područni organi za prekršaje ako nađu da. Član 131 Pod uslovima iz člana 130 stav 1 ovog zakona. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. GLAVA XX PREKRŠAJNI POSTUPAK KOJI VODE PODRUČNI ORGANI ZA PREKRŠAJE Član 129 Na prekršajni postupak koji vode područni organi za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. treba izreći novčanu kaznu. GLAVA XXI SKRAĆENI POSTUPAK Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa.6) kad je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu.

Objavljivanje i sadržaj rješenja o prekršaju Član 137 Rješenje o prekršaju objavljuje se usmeno ako je okrivljeni prisutan. Obustavljanje postupka Član 135 Rješenje kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak donijeće se kad se utvrdi: 1) da podnosilac zahtjeva nije bio ovlašćen za njegovo podnošenje. 2) da prvostepeni organ nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka. za isti prekršaj. a zatim će se određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga se uzimaju kao dokazane ili nedokazane . 6) da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnažno oglašen krivim za djelo koje ima i obelježje prekršaja. Pismeno izrađeno rješenje sadrži: uvod. naziv i sjedište okrivljenog organa ili pravnog lica. 8) da je zahtjev podnijet protiv lica kome je prebivalište ili boravište u inostranstvu. U slučaju da je postupak vođen zbog više prekršaja u izreci će se navesti za koje se prekršaje postupak obustavlja. naziv podnosioca zahtjeva. ili da je protekao rok iz člana 124 stav 3 ovog zakona. prezime i mjesto prebivališta okrivljenog ili firmu. ili da je okrivljeni organ ili pravno lice prestalo da postoji. da je dato kratko obrazloženje odluke i uputstvo o pravnom lijeku. zakonski osnov po kome se rješenje donosi i datum donošenja rješenja. u zapisnik se unosi samo izreka rješenja i konstatuje da je odluka usmeno saopštena. da li je pretres bio javan.Prvostepeni organ nije vezan za predloge i ocjene u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja. 11) da je okrivljeni u toku postupka umro. Član 136 Kad se u prekršajnom postupku utvrdi da je okrivljeni izvršio prekršaj i da je odgovoran za njegovo izvršenje. prekršaj koji je okrivljenom stavljen na teret. 3) da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj. izreku i obrazloženje. Uvod rješenja sadrži: naziv i sastav organa za prekršaje. a za koje oglašava krivim. već pravosnažno okončan prekršajni postupak. Ako se rješenje o prekršaju objavljuje. 10) da nema dokaza da je okrivljeni izvršio prekršaj. Izreka rješenja sadrži: lične podatke okrivljenog. odluku kojom je okrivljen i oglašen krivim ili kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o troškovima postupka. ime. a njegovo prisustvo u postupku nije obezbijeđeno. 9) da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka. 4) da postoje okolnosti koje isključuju prekršajnu odgovornost okrivljenog. 12) da je podnosilac odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Prekršajni postupak obustaviće se i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom. U obrazloženju rješenja o prekršaju ukratko će se iznijeti sadržina zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i sadržina odbrane okrivljenog. da li je okrivljeni prisustvovao pretresu. 7) da okrivljeni ima diplomatski imunitet. 5) da je protiv okrivljenog. donijeće se rješenje kojim se oglašava krivim. Sadržina pismeno izrađenog rješenja o prekršaju Član 138 Rješenje o prekršaju mora se pismeno izraditi u roku od tri dana od dana donošenja.

zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju. Dostavljanje rješenja o prekršaju učesnicima u postupku Član 140 Ovjereni prepis rješenja o prekršaju dostavlja se licima koja imaju pravo na žalbu. U ovom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa rješenja.uz ocjenu protivurječnih dokaza. naknade štete i troškova postupka. GLAVA XXIII REDOVNI PRAVNI LJEKOVI Pravo na žalbu Član 143 Protiv rješenja o prekršaju donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba. 3) odluku o mjeri oduzimanja imovinske koristi. Član 142 Ako okrivljeni plati izrečenu novčanu kaznu u skraćenom postupku prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju smatraće se da se odrekao prava na žalbu. 6) rok plaćanja novčane kazne. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju u rješenju o prekršaju. Ispravljanje rješenja o prekršaju Član 141 Pogreške u pisanju imena i brojeva. u kom iznosu i osnov te odluke. razlozi zbog kojih je kazna ublažena ili izrečena opomena. U pogledu troškova prekršajnog postupka navešće se na šta se oni odnose. U obrazloženju rješenja kojim je okrivljeni oglašen krivim navešće se i okolnosti koje su cijenjene pri odmjeravanju kazne. ispravljaju se po službenoj dužnosti ili na predlog okrivljenog. 2) odluku o izrečenim sankcijama s pozivom na odredbe propisa koje su primijenjene. U izreci rješenja navešće se da će se novčana kazna. 4) odluku o imovinskopravnom zahtjevu. . ili da će se naplatiti prinudnim izvršenjem. U obrazloženju rješenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak navešće se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak i propis na osnovu kog je to učinjeno. podnosioca zahtjeva ili oštećenog. Ako su pogreške izvršene u izreci rješenja iz člana 139 ovog zakona ispravljeni prepis rješenja dostaviće se licima koja imaju pravo na žalbu. Ispravke se vrše posebnim rješenjem i unose se u izvornik rješenja o prekršaju. ako je okrivljeni u određenom roku ne plati. 5) odluku o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u izrečenu kaznu. zaštitna mjera ili mjera oduzimanja imovinske koristi. Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim Član 139 Izreka rješenja o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava krivim sadrži: 1) opis činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i navođenje odredbe i propisa o prekršaju. Prepis rješenja o prekršaju neće se dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva samo ako su se odrekli prava na žalbu i ako su izjavili da im se rješenje ne dostavlja. sa uputstvom o ovom pravu i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona. predlozi za izvođenje pojedinih dokaza i navešće se propisi na kojima se zasniva izreka rješenja. razlozi iz kojih nijesu uvaženi.

U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. usvojilac i usvojenik. zakonski zastupnik. Navodeći nove činjenice. zaštitnoj mjeri. Suspenzivno dejstvo žalbe Član 147 Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Od izjavljene žalbe podnosilac može odustati sve do donošenja drugostepene odluke. 2) zbog povrede materijalnopravnih propisa o prekršajima. Bitne povrede odredaba prekršajnog postupka . Osnovi zbog kojih se rješenje može pobijati Član 150 Rješenje o prekršaju se može pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. 2) razloge žalbe. troškovima prekršajnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. a u skraćenom postupku u roku od tri dana. ukoliko je oduzeti predmet njegova svojina. 4) zbog odluke o kazni. srodnik po krvi u pravoj liniji. Odricanje i odustajanje od žalbe Član 148 Ovlašćeno lice može se odreći prava na žalbu od dana objavljivanja rješenja o prekršaju. a predlažući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje treba dokazati. a predaje prvostepenom organu koje je donio rješenje o prekršaju. i 4) potpis podnosioca žalbe. Sadržaj žalbe Član 149 Žalba treba da sadrži: 1) oznaku rješenja o prekršaju. podnosilac žalbe je dužan predložiti nove dokaze.Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana usmeno saopštene odluke u smislu člana 121 stav 5 ovog zakona ili od dana dostavljanja rješenja. bračni drug. Član 145 Pravo na žalbu imaju podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i okrivljeni. U korist okrivljenog žalbu mogu izjaviti njegov branilac. ili od dana dostavljanja njegovog prepisa sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Član 146 Treće lice ima pravo žalbe samo u pogledu izrečene zaštitne mjere oduzimanja predmeta. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati. 3) obrazloženje razloga žalbe. Član 144 Žalba se izjavljuje Vijeću. oduzimanju imovinske koristi.

2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. Povreda materijalnih propisa o prekršajima Član 152 Povreda materijalnih propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen propis po pitanju: 1) da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekršaj. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Član 153 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena. osim ako je s obzirom na druge dokaze očigledno da bi i bez tog dokaza bilo donijeto isto rješenje o prekršaju. ili ako rješenje uopšte nema razloga ili u njemu nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivurječni. 5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen od ovlašćenog organa ili oštećenog. 10) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba člana 134 stav 2 ovog zakona. . 3) ako okrivljeni ili oštećeni nijesu poučeni. zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje se ima po zakonu. u roku iz člana 124 stav 3 ovog zakona. 8) ako usmeno saopštena odluka nije unijeta u zapisnik. protivurječna sama sebi ili razlozima rješenja. 9) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnovati. 7) ako u cijelosti nije odlučeno o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva. ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržini isprava ili zapisima o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju. 6) ako organ za prekršaje nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari. 4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka primijenjen zakon ili drugi propis koji se ne može primijeniti. 11) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva. osim u skraćenom postupku. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje rješenje o prekršaju. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. opomeni. ili ako im je uskraćeno pravo da na pretresu ili u toku izvođenja ostalih radnji upotrebljavaju svoj jezik i da na svom jeziku prate tok postupka. koji se morao izuzeti ili je bio izuzet. a naročito da li je nastupila zastarjelost prekrašajnog gonjenja ili je stvar već pravosnažno riješena. 4) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na pretresu. 3) da li ima okolnosti koje isključuju prekršajno gonjenje. 5) da li je odlukom o kazni.Član 151 Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: 1) ako je rješenje o prekršaju donio stvarno nenadležan organ ili sudija koji nije vodio pretres. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sudija ili ovlašćeni službenik za vrijeme pripremanja usmenog pretresa ili u toku pretresa ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primijenio ili je pogrešno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na usmenom pretresu povrijedio pravo odbrane. 6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadržavanja ili pritvora u kaznu.

Granice ispitivanja prvostepenog rješenja o prekršaju i odluka drugostepenog organa Član 156 Vijeće ispituje rješenje o prekršaju u dijelu koji se pobija žalbom. zaštitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. Član 157 Ako Vijeće nađe da je žalba neblagovremena ili nedozvoljena odbaciće je. 2 i 3 ovog člana.Pobijanje rješenja o prekršaju zbog odluke o prekršajnim sankcijama. preinačiti ili ukinuti. Vijeće može rješenje o prekršaju potvrditi. 3) da li je na štetu okrivljenog povrijeđen propis o prekršaju. ali prvostepeni organ nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je prvostepeni organ primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. Potvrđivanje prvostepenog rješenja Član 158 . oslobođenju od kazne. Neblagvoremena je žalba ako je izjavljena poslije zakonskog roka. troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu Član 154 Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje iz člana 152 stav 1 tačka 5 ovog zakona. Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona. Prvostepeni organ povodom žalbe može sam donijeti novo rješenje ili preinačiti ranije rješenje na osnovu već izvedenih dokaza. ukoliko se time ne ugrožavaju prava trećih lica. Postupak po žalbi Član 155 Neblagovremenu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju. ali je prvostepeni organ nepravilno izrekao ove mjere ili ih nije izrekao iako su za to postojali zakonski uslovi. Rješavajući po žalbi. ali uvijek po službenoj dužnosti pazi: 1) da li je žalba blagovremena i dozvoljena. 2) da li postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 151 stav 1 ovog zakona. oduzimanju imovinske koristi. ili što nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Ako blagovremena i dozvoljena žalba izjavljena u korist okrivljenog ne sadrži razloge žalbe i obrazloženje tih razloga ispitivanje će se ograničiti u pogledu povreda iz stava 1 tač. Nedozvoljena je žalba ako ju je izjavilo lice koje nije na to ovlašćeno ili lice koje se odreklo žalbe ili koje je jednom odustalo od žalbe. kao i na ispitivanje odluke o kazni. Odluka o troškovima prekršajnog postupka i odluka o imovinskopravnim zahtjevima može se pobijati kad je prvostepeni organ o ovim pitanjima donio odluku protivno odredbama ovog zakona. ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena.

Ukidanje prvostepenog rješenja Član 160 Vijeće će uvažavajući žalbu ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navešće se u čemu se sastoje nedostaci. koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rješavanje prekršajne stvari.Vijeće će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija. Preinačenje prvostepenog rješenja Član 159 Prvostepeno rješenje o prekršaju preinačiće se ako se nađe da su odlučne činjenice pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni propisa ima donijeti drukčije rješenje ili ako se nađe da postoje takve povrede propisa koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepenog rješenja ili ako se nađe da prilikom odmjeravanja kazne. Član 162 U obrazloženju rješenja Vijeće će cijeniti žalbene navode i ukazaće na povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. ili zašto su novi dokazi i nove činjenice važne za donošenje pravilnog rješenja. Kad se prvostepeno rješenje ukida zbog povreda odredaba prekršajnog postupka. Dejstvo žalbe u korist saokrivljenih Član 161 Kad Vijeće povodom ma čije žalbe izjavljene protiv rješenja o prekršaju utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio rješenje u korist okrivljenog od koristi i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu. . Iz istih razloga može se prvostepeno rješenje i djelimično ukinuti. ili ako je prekršajni postupak obustavljen zbog pogrešne ocjene dokaza ili pogrešne primene materijalnog prava. niti povrede zakona iz člana 156 ovog zakona. podnosiocu zahtjeva i drugim zainteresovanim licima. Dostavljanje drugostepenog rješenja Član 164 Vijeće će vratiti sve spise prvostepenom organu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svog rješenja radi dostavljanja okrivljenom. u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se sastoji povreda. Član 163 Vijeće ne može preinačiti rješenje na štetu okrivljenog ako je samo on izjavio žalbu. ili izricanja zaštitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zaštitne mjere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. ako se pojedini djelovi rješenja mogu izdvojiti bez štete za pravilno odlučivanje. ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak. Kada se ukine prvostepeno rješenje kojim je izrečena novčana kazna u ponovnom postupku može se izreći novčana kazna u većem iznosu i u slučaju kada je žalbu izjavio samo okrivljeni.

U ponovljenom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. 1 i 2 ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazom. 3) ako se utvrdi da je neko lice za istu radnju već pravosnažno kažnjeno u prekršajnom postupku ili prije donošenja rješenja o prekršaju oglašeno krivim u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup. Postupak po zahtjevu Član 169 U zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka navešće se razlozi za ponavljanje postupka i dokazi kojima će se utvrditi postojanje razloga na kojima se zahtjev zasniva.izvodiće se samo radnje i raspravljati sporna pitanja koja se odnose na ukinuti dio rješenja. Podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka Član 167 Poslije smrti okrivljenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bračni drug.Dužnost prvostepenog organa za prekršaje Član 165 U ponovljenom postupku prvostepeni organ dužan je da izvede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja mu je ukazalo Vijeće. 2) ako se dokaže da je do rješenja o prekršaju došlo zbog krivičnog djela sudije. 1 i 2 stava 1 ovog člana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za krivična djela. Izuzetno. a ako je prvostepeno rješenje o prekršaju djelimično ukinuto u ponovnom postupku . GLAVA XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekršajnog postupka Dopuštenost ponavljanja postupka Član 166 Na zahtjev kažnjenog lica ili njegovog branioca prekršajni postupak završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju ponoviće se: 1) ako se dokaže da je rješenje o prekršaju zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnoj izjavi svjedoka. Član 170 . Istekom roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju ne može se podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka. vještaka ili tumača. Ako se postupak protiv lica ne može povesti zato što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. djeca. Član 168 Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz člana 166 ovog zakona. 4) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi samo za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukčijeg rješenja o prekršaju da su bili poznati u ranijem postupku. U slučajevima iz tač. ovlašćenog službenika ili drugog lica koje je učestvovalo u postupku. ako za to postoje opravdani razlozi Vijeće može naložiti prvostepenom organu koji je donio rješenje na osnovu člana 130 ovog zakona. činjenice iz stava 1 tač. roditelji ili zakonski zastupnik. da u ponovnom postupku raspravi sva sporna pitanja po pravilima redovnog postupka.

postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. i . ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA O PREKRŠAJU Dopuštenost zahtjeva Član 173 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti protiv drugostepenog pravosnažnog rješenja o prekršaju zbog povrede zakona. U novom postupku organ za prekršaje nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku.kazna zatvora. i na osnovu tih dokaza odlučiće o zahtjevu. prikupiće dokaze koji su navedeni u zahtjevu i odgovoru. Rješenjem o prekršaju. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka Član 171 Na osnovu rezultata izvedenih dokaza prvostepeni organ uvažiće zahtjev i dozvoliće ponavljanje prekršajnog postupka ili će zahtjev odbiti. Ako prvostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za ponavljanje postupka. odrediće se da se ranije rješenje stavlja van snage u cjelosti ili djelimično ili da se ostavlja na snazi. osim kad je samo po žalbi podnosioca zahtjeva izrečena strožija prekršajna sankcija iz člana 174 ovog zakona. . Slučajevi u kojima je dopušten zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Član 174 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja može se podnijeti kad je izrečena: . a može se odlučiti da se prekine ili odloži izvršenje rješenja o prekršaju protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno. po osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekršajnog postupka važe iste odredbe kao i za raniji postupak. donesenom u novom postupku. U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekršajnog postupka odrediće se održavanje novog pretresa.zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti.zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon vozaču po zanimanju. . . Član 172 Za vođenje novog postupka. Kad prvostepeni organ primi odgovor ili kad protekne rok za davanje odgovora. primjerak zahtjeva dostaviće se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka da u roku od osam dana podnese odgovor na zahtjev. a u slučaju i pod uslovima određenim ovim zakonom. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lijek protiv prvostepenog rješenja o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju. Protiv rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna žalba.O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje organ koji je donio prvostepeno rješenje o prekršaju.zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. nepotpun ili da je podnesen od neovlašćenog lica. Ako zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ne bude odbačen. Prvostepeni organ odbaciće zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka ako nađe da je neblagovremen.

Razlozi za podnošenje zahtjeva Član 175 Zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rješenja o prekršaju može se podnijeti u sljedećim slučajevima: 1) zbog povrede materijalnog prava na štetu kažnjenog predviđene u članu 152 ovog zakona. njegov branilac i zakonski zastupnik. zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju ako nađe da ne postoje razlozi iz člana 175 ovog zakona. postupiće kao da je takav zahtjev podnesen. Član 182 Kad je predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepeni organ je dužan da izvede sve radnje u postupku i raspravi sva pitanja na koja je ukazao Vrhovni sud. . Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva Član 176 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti kažnjeni. Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju osnovan. U novom postupku mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. nedozvoljen ili je podnesen od neovlašćenog lica. Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i kod nekog od drugih okrivljenih koji nijesu podnijeli zahtjev ili ga nijesu podnijeli u tom pravcu. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se pismeno Vrhovnom sudu. Član 179 Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju u nejavnoj sjednici. kao neosnovan. ukinuće ili preinačiti prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju ili samo drugostepeno. i 2) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka predviđene u članu 151 ovog zakona. ukinuti u cjelini ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje o prekršaju i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. Odluke povodom zahtjeva Član 180 Predsjednik vijeća Vrhovnog suda odbaciće zahtjev koji je neblagovremen. u vijeću sastavljenom od tri sudije. Odlučivanje o zahtjevu Član 178 O zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju odlučuje Vrhovni sud. Rok za podnošenje zahtjeva Član 177 Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o prekršaju donesenog u drugom stepenu. Član 181 Vrhovni sud će odbiti.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi Državni tužilac Republike Crne Gore (u daljem tekstu: državni tužilac). Ako Vrhovni sud nađe da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist kažnjenog postoje i za kojeg od kažnjenih saizvršioca u pogledu kojih nije podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti. ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju. kao da takav zahtjev postoji. Vrhovni sud će odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtjevu. . utvrdiće samo da postoji povreda zakona. Ako je pravosnažno rješenje o prekršaju ukinuto i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka. Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom članom 163 st. ne mijenjajući pravosnažnu odluku. Dostavljanje presude Član 187 Odluka Vrhovnog suda u potrebnom broju primjeraka dostavlja se prvostepenom organu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti ako je Vrhovni sud odlučivao po zahtjevu za vanredno preispitivanje rješenja o prekršaju. 1 ovog zakona. Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda propisa iz zahtjeva državnog tužioca. Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet u korist kažnjenog. Odlučivanje po zahtjevu Član 184 O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud u nejavnoj sjednici u vijeću sastavljenom od tri sudije. U novom postupku mogu se isticati nove činjenice i predlagati novi dokazi. za osnovu će se uzeti raniji zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Prvostepeni organ je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud.ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Član 183 Protiv pravosnažnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon ili drugi propis o prekršaju. preko organa koji je rješavao u drugom stepenu. a Vrhovni sud nađe da je osnovan. Član 186 Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu kažnjenog. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan. O sjednici sud će uvijek obavijestiti državnog tužioca. preinačiće pravosnažno rješenje ili ukinuti u cjelosti ili djelimično prvostepeno i drugostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovnu odluku prvostepenom organu. Odlučivanje po zahtjevu Član 185 Pri rješavanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. postupiće po službenoj dužnosti.

Postupak prema maloljetniku može se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po opštim odredbama ovog zakona. Kod preduzimanja radnji prema maloljetnom učiniocu prekršaja u njegovom prisustvu. Obaveza svjedočenja Član 191 Niko ne može biti oslobođen od dužnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika.GLAVA XXV POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Promjena postupka Član 188 U prekršajnom postupku prema maloljetniku primjenjuju se odredbe ove glave. a ostale odredbe prekršajnog postupka predviđene ovim zakonom samo ako nijesu u suprotnosti sa ovim odredbama. . upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi. lica koja učestvuju u postupku dužna su da postupaju obazrivo. postupak prema njemu će se izdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrješenje stvari. Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne prema maloljetniku pribaviće se mišljenje nadležnog organa starateljstva. prvostepeni organ koji vodi prekršajni postupak obavjestiće ih o pokretanju postupka. ili staralac maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka. da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. Izdvajanje postupka Član 192 Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju prekršaja zajedno sa punoljetnim licima. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. osim ako to nije moguće zbog potrebe hitnog postupanja ili iz drugih opravdanih razloga. Hitnost postupka Član 189 Prekršajni postupak prema maloljetniku je hitan. a naročito pri njegovom ispitivanju. osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika. Prava roditelja i staralaca Član 193 U postupku prema maloljetnicima. organ starateljstva i roditelji. Ako se maloljetnik ne poziva preko roditelja ili staratelja. Pozivanje maloljetnika Član 190 Maloljetnik se poziva preko roditelja ili staratelja.

pored lica iz člana 145 ovog zakona. kao i organ starateljstva o prekršaju koji je izvršen. licima zatečenim u vršenju prekršaja o naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se označava koji je prekršaj izvršen i kolika je novčana kazna izrečena i naplaćena. Isključenje javnosti Član 197 U postupku prema maloljetniku uvijek će se isključiti javnost. Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u sticaju. sestra i hranilac maloljetnika. ili staralac i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlašćenja. Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta žalba nije dopuštena. a po potrebi može obavijestiti i školu. Postupak prema djetetu Član 196 Kad sudija za prekršaje utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja prekršaja nije imao navršenih 14 godina života obustaviće prekršajni postupak. još i staralac. ili ustanovu u kojoj je maloljetnik smješten. GLAVA XXVI NAPLATA NOVČANE KAZNE Naplata novčane kazne na licu mjesta Član 198 Novčanu kaznu propisanu u određenom iznosu naplaćuje na licu mjesta od lica zatečenog u vršenju prekršaja službeno lice organa u čiju nadležnost spada neposredno izvršavanje ili nadzor nad izvršavanjem propisa u kojem je prekršaj predviđen. Lica iz stava 1 ovog člana mogu izjaviti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. U slučaju iz stava 1 ovog člana područni organ za prekršaje će obavijestiti roditelja. žalbu mogu izjaviti. a o izvršenom prekršaju obavijestiće se roditelji maloljetnika. brat. ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno. ili staratelja maloljetnika. ili da se pokrenuti postupak obustavi ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno zbog prirode prekršaja. Član 199 Kad su posebnim propisima određena službena lica ovlašćena da na licu mjesta izriču i naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu.Cjelishodnost pokretanja i vođenja postupka Član 194 Prvostepeni organ za prekršaje može odlučiti da se ne pokrene prekršajni postupak protiv maloljetnika. U slučaju iz stava 1 ovog člana rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sa obrazloženjem zbog čega je zahtjev odbačen. Pravo na podnošenje žalbe Član 195 Protiv rješenja o prekršaju donesenog u postupku prema maloljetniku kojim je maloljetnik oglašen odgovornim za prekršaje. ranijeg života maloljetnika i njegovih ličnih svojstava. .

Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri mjeseca od dostavljanja odluke na osnovu koje se stiče pravo na naknadu. ovlašćeno službeno lice uručiće mu nalog da u roku od tri dana plati novčanu kaznu i upozoriti da će u slučaju neplaćanja protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Postupanje u slučaju neplaćanja kazne Član 200 Ako učinilac prekršaja odbije da plati novčanu kaznu na licu mjesta. osim ako je na to bio prinuđen. donijeće po službenoj dužnosti rješenje o poništenju upisa neopravdanog kažnjavanja u kaznenoj evidenciji i dostaviti ga organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. a kasnije povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen. Član 203 Organ za prekršaje. koji je odlučivao u prvom stepenu. Vraćanje novčanih iznosa Član 204 Lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna. osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je do obustave prekršajnog postupka došlo zbog toga što je u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka oštećeni kao podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vraćanje novčanog iznosa). Ako učinilac prekršaja ne postupi po nalogu ovlašćeni organ protiv njega podnijeće zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 202 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ostvaruje se shodnom primjenom Zakona o krivičnom postupku. Nalog iz stava 1 ovog člana pored podataka iz člana 199 stav 1 ovog zakona sadrži i uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne. 3) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog. zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta. GLAVA XXVII NAKNADA ŠTETE I VRAĆANJE NOVČANIH IZNOSA I PREDMETA U SLUČAJU NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Član 201 Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem o prekršaju bila izrečena kazna ili zaštitna mjera. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. 4) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način prouzrokovao svoje kažnjavanje. 2) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili trajnog duševnog oboljenja okrivljenog poslije izvršenog prekršaja. oduzete imovinske koristi. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja pravosnažnog rješenja o prekršaju ili ukidanja pravosnažnog rješenja o prekršaju postupak protiv njega pravosnažno obustavljen usled toga što je utvrđeno da djelo nije . ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne.

ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. GLAVA XXVIII IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU Član 207 Rješenje doneto u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravosnažno i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji. U slučaju iz stava 1 ovog člana u rješenju o prekršaju odrediće se da će se kazna izvršiti prije pravosnažnosti rješenja. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica. naknadu štete. ovlašćeno lice može svoj zahtjev ostvariti tužbom za naknadu štete kod nadležnog suda iz stava 2 ovog člana. Ako okrivljeni izjavi žalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije njegove pravosnažnosti. Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se nadležnom organu uprave za poslove finansija u čiju korist je uplaćen taj novčani iznos. Član 206 Ovlašćeno lice dužno je da se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obrati organu uprave nadležnom za poslove finansija. a prvostepeni organ nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne. ili vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njegov bračni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio dužan da izdržava. Ako do sporazuma ne dođe u roku od dva mjeseca od dana prijema zahtjeva. Član 208 Rješenje o prekršaju može se izvršiti i prije njegove pravosnažnosti u sljedećim slučajevima: 1) ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet. 2) ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora za teži prekršaj protiv javnog reda i mira. a postoji osnovana sumnja da će prekršaj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. računajući od časa kad je žalbu primio. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. prvostepeni organ je dužan da žalbu sa spisima predmeta dostavi Vijeću u roku od 24 časa. ovlašćeno lice može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike ili jedinice lokalne samouprave i pokrenuti postupak kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju kojim je prekršajni postupak obustavljen. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naknadu štete ili vraćanja novčanog iznosa poslije njegove smrti zahtjev se ne može postaviti. Član 210 .prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinioca prekršaja. ili što nema dokaza da je ono izvršilo prekršaj. ili nema prebivalište. ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka. Ako nadležni organ odbije zahtjev ili u roku od dva mjeseca ne donese rješenje po zahtjevu. radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. ili vraćanje novčanog iznosa. a Vijeće je dužno da po žalbi odluči i svoje rješenje dostavi prvostepenom organu u roku od 48 časova od prijema predmeta. Član 205 Pravo neopravdano kažnjenog lica i lica koje je ono po zakonu bio dužno da izdržava da traži naknadu štete. Član 209 Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema maloljetniku ne može se izvršiti prije pravosnažnosti.

protekao rok određen za njihovo plaćanje. s tim što zatvor ne može biti duži od 60 dana. Prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju može zahtijevati da se radi prinudne naplate novčane kazne ili drugih novčanih iznosa i radi oduzimanja predmeta. Član 216 Ako kažnjeno fizičko lice ili preduzetnik u određenom roku ne plati novčanu kaznu u cjelosti ili djelimično. Član 215 Prvostepeni organ za prekršaje koji je u smislu člana 214 stav 2 ovog zakona sproveo izvršenje na imovini učinioca prekršaja dužan je da sa naplaćenim iznosima ili oduzetim predmetima postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju. nadležni organ za prekršaje ili drugi organ dužan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja. na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju. Kazna zatvora ne može se izvršiti nad trudnom ženom poslije navršena tri mjeseca trudnoće ni majkom djeteta dok dijete ne navrši jednu godinu života. na njegov zahtjev. na kome ima prebivalište. troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvršavaju se kad je. zadržati putnu ispravu do izvršenja rješenja. područni organ za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu posebnim rješenjem zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora tako što će se za svaki započeti novčani iznos u visini jedne polovine minimalne zarade u Republici odrediti jedan dan zatvora. ili boravište lice prema kome se izvršenje ima sprovesti. Član 211 Organ koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stepenu dužan je.U cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja o prekršaju prvostepeni organ može. ili boravišta kažnjenog lica. ako sam nije nadležan za izvršenje. vaspitnu mjeru ili zaštitnu mjeru. Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja o prekršaju nadležan je prvostepeni organ koji je izrekao kaznu zatvora. ukoliko nađe da bi kažnjeno lice čije se mjesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvršenje rješenja. može zahtijevati da se ta kazna ili mjera izvrši na području drugog organa za prekršaje u Republici. područni organ nadležan prema sjedištu donosioca rješenja. ako je dijete mrtvo rođeno ili ako je umrlo neposredno poslije porođaja dok ne prođe šest mjeseci od dana porođaja. po pravosnažnosti rješenja o prekršaju. Član 213 Novčana kazna. Izvršenje i odlaganje izvršenja kazne zatvora vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i ovog zakona. Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju rješenja o prekršaju. izvršenje na imovini izvršioca prekršaja sprovede na području drugog organa za prekršaje u Republici na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvršenje. O zadržavanju putne isprave izdaje se potvrda. Član 214 Prvostepeni organ nadležan za prekršaje koji je izrekao kaznu zatvora. 1 i 2 ovog člana zahtjev za sprovođenje izvršenja upućuje se provostepenom organu za prekršaje koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadležan da sprovodi izvršenje rješenja o prekršaju. Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijelo ministarstvo ili drugi organ uprave ili lokalne uprave. zamijeniće novčanu kaznu u kaznu zatvora prema odredbama ovog zakona. U slučajevima iz st. da ovjereni prepis rješenja o prekršaju sa klauzulom pravosnažnosti dostavi organu za prekršaje ili drugom organu koji je nadležan za sprovođenje izvršenja najkasnije u roku od tri dana od dana kada je rješenje postalo izvršio. . Član 212 Za sprovođenje izvršenja kazne zatvora nadležan je prvostepeni organ prema mjestu prebivališta.

Član 225 . u određenom roku ne plati novčanu kaznu. Kad odgovorno lice u organu ili pravnom licu. sproveo izvršenje dužan je da postupi po nalogu prvostepenog organa koji je donio rješenje o prekršaju i da ga obaviještava o toku postupka izvršenja. Ova zaštitna mjera izvršava se oduzimanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti. radi sprovođenja izvršenja. Član 220 Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti izvršava nadležni državni organ. službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ili službenik službe obezbjeđenja u kazneno-popravnoj ustanovi ne plati novčanu kaznu u određenom roku ona će se naplatiti prinudnim izvršenjem. Izvršenje kazne zatvora kada je zamijenjena novčanom kaznom obustaviće se ako kažnjeni plati ostatak novčane kazne koja odgovara izdržanoj kazni zatvora. ili usvojioca ili staraoca i vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Izvršenje zaštitne mjere iz stava 1 ovog člana vrši se upisivanjem zabrane upravljanja u vozačku dozvolu od kada se računa njeno trajanje. Član 219 Izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršavaju se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. troškova prekršajnog postupka i oduzete imovinske koristi sprovodi se prema odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. prvostepeni organ koji je donio rješenje o prekršaju posebnim rješenjem odrediće njihovo prinudno izvršenje i zajedno sa ovjerenim prepisom pravosnažnog rješenja o prekršaju dostaviće ga Službi platnog prometa kod koje se nalazi žiro-račun okrivljenog organa ili pravnog lica. ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. nadležni organ izvršiće je u skladu sa odredbama stava 2 ovog člana. u smislu člana 211 stav 1 ovog zakona. Član 222 Vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja. Ako je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu. troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. Član 223 Prvostepeni organ ili drugi organ koji je. Postupak za prinudno izvršenje novčane kazne. Član 217 Ako kažnjeni nakon pravosnažnosti rješenja i zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora plati novčanu kaznu. Član 221 Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova i dužno je da o tome vodi evidenciju. Član 218 Ako iz razloga propisanih ovim zakonom postoje smetnje da se kažnjenom licu izrečena novčana kazna zamijeni u kaznu zatvora naplatiće se prinudnim putem. dok mjera traje uz evidentiranje od nadležnog organa. ostatak novčane kazne naplatiće se prinudnim putem. Izvršenje mjere iz stava 1 ovog člana obustaviće se kad maloljetnik postane punoljetan.Nakon donošenja rješenja iz stava 1 i 2 ovog člana. vojno lice. Rješenje o visini troškova iz stava 1 ovog člana donosi prvostepeni organ ili drugi organ koji je sproveo izvršenje. kazna zatvora se neće izvršiti. Član 224 Troškove nastale oko prinudnog izvršenja rješenja o prekršaju snosi kažnjeno lice. Kad okrivljeni organ ili pravno lice.

29/94. br. GLAVA XXIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 226 Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona. prestaje funkcija svim dosadašnjim predsjednicima i sudijama sudova za prekršaje. 1 i 2 ovog člana. umjesto riječi "pitanje" treba da stoji riječ "pitanja". umjesto riječi "uvođenje" treba da stoji riječ "vođenje". 27/89. br. kod Opštinskog suda za prekršaje u Andrijevici i Plavu . u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zakona. Plužinama i Šavniku.dovršiće Područni organ za prekršaje Kotor i opštinskih sudova za prekršaje u Plužinama i Šavniku . 28/87. 28/93). 3. 1. koje će izvršiti Vlada i starješine organa. Imenovanjem lica iz st. Opštinskog suda za prekršaje u Danilovgradu . ali prvostepeni organ koji je donio rješenje može. .dovršiće Područni organ za prekršaje Berane. 28/84. na zahtjev kažnjenog lica. 5/85.dovršiće Područni organ za prekršaje Podgorica.dovršiće Područni organ za prekršaje Nikšić. Član 229 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike CrneGore". Plavu. koje će izvršiti Vlada u roku od 30 dana od dana donošenja ovog zakona. U članu 60. ako nađe da bi zbog izvršenja kažnjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu štetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. U članu 122 stav 4 u trećem i četvrtom redu odozgo. Opštinskog suda za prekršaje u Tivtu . 28/84. odložiti izvršenje do donošenja odluke po vanrednom pravnom lijeku. koji ne budu imenovani. U članu 92. 20/87. 46/91 i 18/91) i Zakon o sudovima za prekršaje ("Službeni list SRCG". 11/88 i "Službeni list RCG". 2. Predsjednici i sudije za prekršaje iz stava 3 ovog člana. br. ostvaruju prava u skladu sa Zakonom o zaradama i drugim primanjima poslanika i republičkih funkcionera ("Službeni list RCG". 30/92). 1/90. Član 228 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima ("Službeni list SRCG". koji prestaju sa radom stupanjem na snagu ovog zakona. stav 3 u drugom redu odozdo. Tivtu. br. br.Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlaže izvršenje. Opštinski sudovi za prekršaje. br. izuzev opštinskih sudova za prekršaje u Andrijevici. 26/91 i "Službeni list RCG". Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvršenja nije dozvoljena žalba. Danilovgradu. IZMENE Ispravka Zakona o prekršajima Ispravka je objavljena u "Službenom listu RCG". umjesto riječi "radovno" treba da stoji riječ "redovno". nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija područnih organa za prekršaje i ovlašćenih službenika ministarstava i drugih organa uprave. Član 227 Republički sud za prekršaje nastaviće sa radom do imenovanja predsjednika i sudija Vijeća.

38/96. 7. U članu 194 stav 2 u drugom redu odozdo. i sudije: Radojko Đuričanin. dr Blagota Mitrić. člana 131 i člana 163 stav 2. 25/94 i 29/94). tačka 1. 48/99. Član 2 U članu 28 stav 1 riječ "osam" zamjenjuje se brojem "15". Prof.4. Zakona o prekršajima nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore Odluka je objavljena u "Službenom listu RCG". umjesto riječi "stvaralac" treba da stoji riječ "staralac". u članu 5 stav 2 mijenja se i glasi: "Ako se poslije učinjenog prekršaja izmijeni propis. umjesto riječi "uručivanju" treba da stoji riječ "uračunavanju". Član 1 U Zakonu o prekršajima ("Službeni list RCG". 25/94 i 29/94) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke. Utvrđuje se da odredbe člana 130. na sjednici od 12. Član 3 U članu 34 stav 1 poslije tačke 4) dodaje se nova tačka koja glasi: "5) obavezno psihijatrijsko liječenje". Odluka kojom se utvrđuje da odredbe člana 130. U. 5. donio je ODLUKU 1. br. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG". 6. u sastavu: sudija prof. Zakona o prekršajima ("Službeni list Republike Crne Gore". septembra 1996. Ustavni sud Republike Crne Gore. Šefko Crnovršanin i Jakša Marković. umjesto riječi "ispitivanje" treba da stoji riječ "ispitivanja". na osnovu odredbe člana 113 stav 1. kao predsjedavajući. dr Blagota Mitrić. . godine. septembra 1996. r. U članu 139 stav 1 tačka 5. br. člana 131 i člana 163 stav 2. br. primijeniće se propis koji je blaži za učinioca". Ustava Republike Crne Gore ("Službeni list Republike Crne Gore". 29/95 i 75/95 12. U članu 130 stav 2 poslije riječi "službenik" treba da stoji riječ "je". br. Član 4 U članu 35 stav 4 poslije riječi "tač. U članu 130 stav 1 u zadnjem redu. 4 i 5". s. godine Podgorica Predsjedavao sudija Ustavnog suda Republike Crne Gore." brojevi "1 i 4" zamjenjuju se brojevima "1. broj 21/93). br.

protiv maloljetnika. kazna zatvora ili novčana kazna. Član 12 U članu 82 poslije stava 1 dodaje se stav 2 koji glasi: "Ako imenovani predsjednik ili sudija Vijeća ili područnog organa za prekršaje. Član 11 Poslije člana 81 dodaje se novi član koji glasi: "Član 81a Pri utvrđivanju mišljenja. U stavu 2 riječi: "za predsjednika i sudije područnog organa za prekršaje" brišu se. . Član 6 U članu 71 stav 2 u tački 3 riječi: "i Plav" i u tački 11 riječi: "i Danilovgrad" brišu se. 17) Područni organ za prekršaje Plav. Član 8 Član 77 mijenja se i glasi: "Područni organi za prekršaje vode postupak za prekršaje: . za teritoriju Opštine Danilovgrad. kao i za prekršaje propisane zakonom ili uredbom koje neposredno izvršava organ lokalne uprave". Pri utvrđivanju mišljenja za predsjednika i sudije Vijeća. Član 9 Član 80 briše se.za koje je propisana kazna zatvora. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje od Vijeća". na osnovu javnog oglašavanja".za koje nije propisana nadležnost drugog organa.u slučajevima kad su nadležni za jednog saizvršioca. . Član 10 U članu 81 stav 1 mijenja se i glasi: "Predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada. Član 16 U članu 127 stav 2 poslije riječi "organ" dodaje se riječ "naredbom". ne stupi na dužnost u roku od 15 dana od dana obavještenja. Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje o kandidatima od područnog organa u koji se vrši imenovanje i Vijeća. nadležni su i za ostale saizvršioce. za teritoriju Opštine Plav". ukoliko odgovornost proizilazi iz istog događaja". kazna zatvora i novčana kazna. bez opravdanog razloga. Član 14 U članu 121 poslije stava 6 dodaje se stav 7 koji glasi: "Kad su se stranke odrekle prava na žalbu prepis rješenja o prekršaju ne mora imati obrazloženje". smatraće se da nije ni imenovan.Član 5 U članu 64 stav 1 riječi: "osim ako se rješenje o prekršaju donosi u skraćenom postupku" brišu se. . uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde. Član 17 . Član 7 Član 73 mijenja se i glasi: "Organi lokalne uprave vode prekršajni postupak za prekršaje propisane odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave." Član 13 U članu 101 stav 3 briše se. Član 15 U članu 126 stav 3 riječ "tri" zamjenjuje se riječju "osam". Poslije tačke 15 dodaju se dvije nove tačke koje glase: "16) Područni organ za prekršaje Danilovgrad.

Član 28 . Član 25 U članu 165 stav 2 briše se. treba izreći novčanu kaznu".". ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno". Član 26 U članu 207 poslije riječi "pravosnažno" dodaju se riječi: "i izvršno". Član 131 Pod uslovom iz člana 130 stav 1 ovog zakona. a na osnovu neposrednog uvida i zapažanja ili na osnovu službenih i drugih podataka ili isprava sačinjenih prema službenoj evidenciji tih organa. Član 27 U članu 216 stav 2 riječi: "sjedištu donosioca rješenja" zamjenjuju se riječima: "prebivalištu okrivljenog". izreći zaštitne mjere obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana i obaveznog psihijatrijskog liječenja. Ukoliko na računu okrivljenog organa i pravnog lica nema sredstava. Prinudna naplata se određuje naredbom. Član 23 U članu 143 stav 2 riječi: "a u skraćenom postupku u roku od tri dana" brišu se. Član 22 U članu 140 stav 1 riječi: "i sa upozorenjem na odredbu člana 163 stav 2 ovog zakona" brišu se. niti odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu". troškova postupka i mjera oduzimanja imovinske koristi od organa ili pravnog lica izvršiće se preko nadležnog organa za poslove platnog prometa kod koga organ ili pravno lice imaju žiro račun. koja se zajedno sa rješenjem o prekršaju dostavlja nadležnom organu za oslove platnog prometa. 5 i 6 koji glase: "Prinudna naplata novčane kazne. pravosnažno rješenje izvršiće nadležni područni organ za prekršaje (izvršno odjeljenje) prinudnom naplatom na imovini izvršioca prekršaja". Član 19 Poslije člana 129 dodaju se dva nova člana koji glase: "Član 130 Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog od strane ovlašćenog organa. rješenje o prekršaju mogu donijeti i područni organi za prekršaje. Član 20 Član 132 mijenja se i glasi: "U skraćenom postupku ne može se donijeti rješenje o prekršaju protiv maloljetnika. Ukoliko ovlašćeni organ ustanovi da je radi boljeg razjašnjenja stvari potrebno sprovesti i druge dokaze može odrediti i održati pretres. ako nađu da. Član 18 Član 129 mijenja se i glasi: "Na prekršajni postupak organa za prekršaje primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku. s obzirom na prirodu prekršaja.U glavi HH u naslovu riječ "područni" briše se. U istom članu poslije stava 4 dodaju se st. rješenje o prekršaju može se donijeti u odsustvu podnosioca zahtjeva i okrivljenog. ukoliko se nijesu odazvali na uredno uručen poziv. okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen i lična svojstva okrivljenog. za prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Član 24 U članu 151 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi: "ako okrivljenom prije donošenja rješenja o prekršaju nije obezbijeđeno pravo iz člana 64 ovog zakona. Član 21 U članu 139 stav 2 poslije riječi: "u određenom trajanju" dodaju se riječi: "sa naznakom broja zatvorskih dana".

Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". Član 29 Poslije člana 227 dodaje se novi član koji glasi: "Član 227a Područni organi za prekršaje Danilovgrad i Plav preuzeće nezavršene predmete od područnih organa za prekršaje Podgorica i Berane u roku od 15 dana od dana konstituisanja. Preuzimanje predmeta izvršiće predsjednici područnih organa zapisnički". .U članu 219 poslije riječi: "i narkomana" dodaju se riječi: "kao i zaštitna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja".

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->