P. 1
Oslobođenje [broj 23242, 4.9.2011]

Oslobođenje [broj 23242, 4.9.2011]

|Views: 260|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Sep 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/29/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 4. 9. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.242

Wikileaks objavio depe{e iz Ambasade SAD-a u Sarajevu

Podjele, podjele

i samo podjele
Predstavnici RS-a u institucijama BiH zasjedali na Jahorini
Susret u Banji Kovilja~i

2. strana

DRINA - EVROPSKA REGIJA
4. strana

DANAS PRILOG
Foto: Damir ]UMUROVI]

Dodik zaprijetio neposlu{nim
2-3. strana

EUROBASKET 2011. Finska - BiH 92:64

I ovo je podrinjska pri~a

Sjevernjaci nam smu~ili ko{arku!
49. strana

Vrijedne `ene sa Jadra
6. strana

U @I@I
Wikileaks objavio depe{e iz Ambasade SAD-a u Sarajevu

2

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Predstavnici RS-a u in

Podjele, podjele i samo podjele
Dodik naj~e{}e pominjan u izvje{tajima ameri~kih diplomata • Radon~i} i reis Ceri} privukli posebnu pa`nju
Esad HE]IMOVI]

Dodik zapr

Wikileaks.org je, poslije javnog otkri}a {ifre za njegovu bazu podataka britanskog novinara Davida Leigha (Guardin), objavio online 251.287 depe{a iz ameri~kih ambasada {irom svijeta, koje su mu bile dostupne. Me|u objavljenim depe{ama se nalaze i stotine depe{a iz ameri~ke ambasade u Sarajevu od 27. marta 2006. do 26. februara 2010. Samo od 25. do 28. augusta Wikileaks je objavio skoro 140 hiljada dokumenata, me|u kojima je bilo 249 depe{a iz Sarajeva.

Etni~ke kampanje
Potrebno je, nesumnjivo, vrijeme za punu analizu raspolo`ivih dokumenata, kako bi se osiguralo da novinsko izvje{tavanje vjerodostojno predo~i kontekst dostupnih izvje{taja, razdvoji diplomatsko izvje-

{tavanje od komentara i osigura da izvje{tavanje ne bude kori{teno za potrebe strana~ke, nacionalne i vjerske propagande ili {irenje mr`nje. O dostupnim dokumentima mogu}e je izvje{tavati na nekoliko na~ina, uklju~uju}i hronolo{ki redoslijed pisanja i slanja izvje{taja, problemski uvid ili jednostavno predstavljanje informacija i stavova ameri~kih diplomata u Sarajevu o pojedinim osobama iz politi~kog i javnog `ivota u BiH. Pri tome, naravno, nije rije~ samo o depe{ama iz Sarajeva, nego ~esto i o depe{ama koje imaju zna~aj za BiH iako su upu}ivane iz ameri~kih ambasada u Beogradu i Zagrebu. Izvje{taji pokazuju ameri~ko razo~arenje politi~arima iz BiH, koji se i dalje nadme}u ko }e biti u svojoj javnosti prepoznat kao najbolji za{titnik interesa svoje etni~ke grupe. Dok se srpski i hrvatski politi~ari dodvoravaju za{titnicima u Beogradu i Zagrebu, bo{nja~ka politika je usmjerena na pitanja islamskog identiteta i odnosa politike i religije. Dok su diplomate o~ekivale dr`avne politike, i dalje su vo|ene etni~ke kampanje, odr`avane i podsticane podjele, podjele i samo podjele. Ve} prve analize pokazuju da je Milorad Dodik osoba iz BiH koja se naj~e{}e pominjala u izvje{tajima.

Pretrage pokazuju da je dostupno oko 570 depe{a o Dodiku ili u kojima se pominje sada{nji predsjednik RS-a. Najvi{e interesa ameri~kih diplomata Dodik je privla~io u periodu oktobar - decembar 2008. kada je pomenut 80 puta u izvje{tajima. To je bio period u kojem je predsjednik SDA Sulejman Tihi} ponudio Dodiku ruku saradnje za kompromis, pozivaju}i Bo{njake na saradnju sa Srbima i Hvatima i udaljavanje od radikalizma i rata, ali je Dodik takvu ponudu odbio, opredjeljuju}i se za ja~anje kapaciteta entiteta na {tetu dr`ave. Tako stoji u izvje{taju ameri~ke ambasade od 30. decembra 2008. koji je prvi put objavljen tek 1. septembra 2011. Tihi} se pominje u 227 depe{a. Naj~e{}e u izvje{tajima iz perioda januar - mart i oktobar - decembar 2007. Generalno govore}i, Tihi} je politi~ar koji mo`e najvi{e biti zadovoljan objavljivanjem ovih izvje{taja jer se potvr|uje da je on bio taj u kome su ameri~ke diplomate tra`ile pomo} za suprotstavljanje radikalnim tendencijama u bo{nja~koj politici. Haris Silajd`i}, bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH u periodu 2006 - 2010, pomenut je u 342 depe{e, ali te{ko da }e to pogodovati njegovoj sujeti ili reputaciji. Silajd`i}eva politika je predstavljena kao problem za razvoj odnosa u BiH. Vrhunac interesovanja za Silajd`i}evu politiku bio je krajem i u prvoj polovini 2007, da bi taj ameri~ki interes za Silajd`i}a do kraja njegovog mandata samo opadao.

Dodik i Kova~ pred novinarima

Budu}e zajedni~ko djelovanje treba biti zasnovano na po{tovanju Ustava BiH koji predvi|a da sve {to nije u okviru deset dr`avnih nadle`nosti mora dobiti saglasnost i RS-a i FBiH
Pred sje dnik Re pu bli ke Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik, ~lan Predsjedni{tva BiH iz srpskog naroda Neboj{a Radmanovi} i zamjenik predsjednika SDS-a Pre drag Ko va~ odr`ali su ju~er na Jahorini sastanak s po sla ni ci ma, de le ga ti ma i predstavnicima RS-a u zajedni~kim institucijama BiH. Zaklju~ak je da njihovo budu}e zajedni~ko djelovanje treba biti zasnovano na po{tovanju Ustava BiH koji predvi|a da sve {to nije u okviru deset dr`avnih nadle`nosti mora dobiti saglasnost i RS-a i FBiH. ma na Jaho rini ni je „ni po seban, ni ~udan kako su to neki htjeli da prika`u“, ve} da se radilo o radno-operati vnom do go vo ru na ko ji na~in postupati u situacijama koje slijede. A to su rje{a va nje otvo re nih pi ta nja provedbe pre sude Su da za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} i Finci protiv BiH, popisa stanovni{tva, dono{enja zakona o dr`avnoj po mo}i, usva ja nja dr`avnog bud`eta, ali i napla}ivanja duga FBiH od 68

Ni{ta posebno?
- Dosad tih sporazuma nije bilo i mi }emo sve sada{nje zakonske inicijative dovesti u poziciju sporazuma i zakoni ne}e biti usvajani sve dok se ne potpi{u sporazumi izme|u en ti te ta, ka zao je Dodik nakon sastanka. Istakao je da dvodnevni sastanak predstavnika RS-a u za je dni~kim in sti tu ci ja -

Ceri}ev poziv
Na zanimljiv na~in su prikazane i Silajd`i}eve relacije sa drugim javnim i politi~kim li~nostima, pa tako jedan od izvje{taja nosi naslov: „Silajd`i} i Avaz: Nevolje u raju?!“ Iz. vje{taj govori o zaokretu uredni~ke politike Avaza prema Silajd`i}u od ranije savezni~kog do u~estale kritike. Fahrudin Radon~i}, utemeljitelj Avaza i Stranke za bolju budu}nost, pominje se u 23 depe{e, u kojima se detaljno u Washington {alju informacije o njegovoj biografiji i polo`aju izme|u reisa Mustafe Ceri}a, s jedne, i navodno sa kriminalcima povezanim sa drogom i mafijom, s druge strane. Naj~e{}e je pominjan po~etkom 2010. Reis Mustafa Ceri} je pomenut u 34 depe{e, od kojih se po zna~aju izdvaja ona od 21. aprila 2009. u kojoj se izvje{tava da reis Ceri} poziva na stvaranje „bo{nja~ke nacionalne dr`ave“ Oslobo|enje }e ~itaocima . pru`iti detaljan uvid i analizu dostupnih depe{a ameri~ke ambasade u Sarajevu u seriji tekstova.

V I J E S T I

Predsjedni{tvo SDP-a uo~i sastanka u Mostaru

Odblokirati formiranje dr`avne vlasti
Na ju~era{njoj radno-konsultativnoj sjednici Predsjedni{tva SDP-a BiH donesena je odluka da }e delegacija SDP-a, predvo|ena predsjednikom dr. Zlatkom Lagumd`ijom, prisustvovati sastanku u Mostaru, te su dogovoreni principi kojima }e se rukovoditi prilikom definisanja programskih na~ela za uspostavu dr`avne vlasti i razgovora o deblokadi procesa euroatlantskih integracija. SDP ostaje pri ranije iznesenim stavovima da se novo Vije}e ministara treba formirati u skladu sa preciznim slovom Ustava i zakona, te da je prioritetno potrebno usaglasiti programska na~ela oko kojih bi se mogla formirati parlamentarna ve}ina. U tom smislu se o~ekuje postizanje napretka na predstoje}em susretu predsjednika stranaka. SDP, kao stranka koja je nakon izbora u vi{e navrata prakti~no pokazala spre-

mnost na kompromis, poziva i ostale aktere mostarskog sastanka na konstruktivan pristup kako bi se odblokirao proces formiranja dr`avne vlasti, saop}eno je iz Socijaldemokratske partije BiH.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

nstitucijama BiH zasjedali na Jahorini
Na sutra{njem sastanku lidera {est parlamentarnih stranaka u Mostaru, SDS i SNSD }e tra`iti po{tivanje principa rotaci je i ~eti ri mi nis tar stva za predstavnike RS-a u budu}em Vije}u ministara. - U Mostar idemo sa jasnim stavovima i nismo spremni da se bavimo nekim iluzijama tipa gra|anska pri~a o BiH, ve} da se po{tuje Ustav BiH i zakoni, jer valjda je to legitimno, a sve drugo je samo dobra ideja, kazao je Dodik.

rijetio neposlu{nim
[piri}u opravdano, Novkovi}u i Simovi}u minusi
Do di ko vom oku plja nju bez opravdanja nisu se odazvali Milorad Novkovi}, predsjednik VSTVa, a ni Miodrag Simovi}, predsjednik Ustavnog suda BiH. Odsutan je bio i Nikola [piri}, predsjedava ju}i Vi je}a mi nis ta ra BiH, ali je on unaprijed rekao da ima zdravstvene probleme. - Zahvalni smo ljudima koji su do{li. Mislimo da u okviru bo{nja~kih politi~kih predstavnika postoji stalna koordinacija i da to niko ne smatra lo{im, ~ak ni mi. Smatramo da jedan broj onih koji nisu do{li danas ovdje, ukoliko ne budu jasno opravdali svoj nedolazak, mogu se smatrati diskvalifikovanim {to se ti~e nas, u pogledu daljnjih mogu}nosti kada na dnevni red do|u imenovanja, poru~io je Dodik, najaviv{i pozivanje na odgovornost. Spisak izostalih se pravi. Upitan da li }e biti opravdano ako oni koji nisu do{li ka`u da se `ele odvojiti od politike, Dodik je pojasnio da on sastanak na Jahorininije sazvao kao lider SNSD-a ve} kao predsjednik RS-a, zajedno sa Neboj{om Radmanovi}em, kao ~lanom Predsjedni{tva BiH.

O~uvanje statusa
Tra`eno smanjenje dr`avnog bud`eta
Foto: D. ]UMUROVI]

miliona KM za poravnanje od PDV-a. Dodik je istakao da dr`avni bud`et ne smije biti pove}an, te da se mora umanjiti od 15 do 17 odsto, ali i da se moraju zaustaviti obimna zapo{ljavanja u dr`avnoj administraciji, kao i smanjiti njihova primanja koja „nisu u skladu sa trenutnom ekonomsko-socijalnom situacijom u BiH“. Rekao je i da FBiH ima rok od 30 do 60 dana da isplati dug od 68 miliona KM od poravnanja za PDV RS-u, jer }e u suprotnom na tapet do}i i indirektni porezi u BiH. - Ima stvari koje smo spremni uraditi ako se ne vrati taj dug, a razgovarali smo i o metodologiji kako to naplatiti. O~igledno je da ljudi iz FBiH ne}e da

Lideri stranaka sutra u Mostaru

Zajedni~ki sastanak predsjednika politi~kih stranaka ~iji predstavnici ~ine kolegije Zastupni~kog i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH bit }e odr`an sutra u Mostaru. Na sastanku }e sudjelovati predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}, predsjednik SDA Sulejman Tihi}, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija i predsjednik SDS-a Mladen Bosi}, saop}io je Odjel za odnose s javno{}u HDZ-a BiH. pomogne da nam vrate 68 mili ona KM i mi }emo ga uva`ava ti. Ne bu de li dug vra}en, stavi}emo na tapet indirektne poreze. Ovo traje suvi{e dugo, jer od 2009. nije izvr{eno poravnanje. Mi ho}emo svoj novac, ne tra`imo tu|e. Tu|e ne}emo, svoje ne damo, kazao je Dodik.

sjednu na sastanak i donesu ope ra ti vnu odlu ku da se to izniveli{e. Poku{a}emo razgovo ri ma, ali ne}emo odu go vla~iti da svoje novce naplatimo. Ako su za to cijena indirektni porezi, ne}e biti indirektnih poreza. Tu ne mo`e pomo}i ni visoki predstavnik da se ne{to zabrani. Neka nam

Kova~ je istakao da su opredjeljenja SDS-a i SNSD-a nastavak i produbljivanje saradnje oko konkretnih pitanja koja se odnose na njihov nastup na nivou BiH. On je najavio i budu}e koordinisanje svih predstavnika RS-a u institucijama BiH i provo|enje politika iz RS-a koje se ti~u interesa RS-a i svih onih koji u njoj `ive. - Ovi sastanci nisu usmjereni ni protiv koga. Jednostavno, `elimo da na{ status u okviru BiH ostane nepromijenjen i da ono {to je opredjeljenje, a to je Dejtonski mirovni sporazum, mora do kraja ostati na snazi u okvirima BiH, kazao je Kova~. Sastanci na Jahorini po~eli su u petak razgovorima ~elni{tva SNSD-a i SDS-a. Nastavljeni su ju~er su sre tom sa par la mentarcima iz RS-a, a potom i zajedni~kim sastankom sa parlamentarcima i ostalim zvani~nicima zajedni~kih institucija BiH iz RS-a.
M. \UROVI] RUKAVINA

Monsinjor Ivo Toma{evi}

Stranka za BiH

EUFOR

[iroki Brijeg

Nismo podr`ali Opasni modeli Transport pacijenta Registrovan slabiji Stranka za BiH smatra da ultimativno li osnivanje HDZ 1990 iznu|ivanje potpisivanja entitetskih spo- u HerakopteruEUFOR-a izizbaze Butmir zemljotres Sa je vu pe tak je vr{io hi tan
Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pulji}, kao i drugi biskupi nisu se mije{ali u unutra{nje stvari bilo koje stranke u BiH, pa tako ni HDZ BiH niti su podr`avali osnivanje HDZ 1990, izjavio je generalni sekretar Biskupske konferencije BiH monsinjor Ivo Toma{evi}. Povodom depe{a ameri~kog ambasadora u BiH Daglasa Meklhejna, koje je objavio sajt “Vikiliks“ a u kojima , je on naveo da Katoli~ku crkvu i kardinala Vinka Pulji}a vidi kao klju~ne elemente za pad “aprilskog paketa“ Katoli~ka novinska , agencija objavila je Pulji}evu izjavu sa 36. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH odr`ane od 20. do 22. marta 2006. razuma za zakonska rje{enja na nivou dr`ave BiH te prethodno usvajanje dr`avnih zakona na entitetskim parlamentima, {to nude Milorad Dodik i Mladen Bosi}, ima za cilj daljnje ru{enje suvereniteta dr`ave BiH, a kao posljedicu, sasvim izvjesno, zaustavljanje njene euroatlantske integracije. SBiH o~ekuje da mogu}i partneri u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine prepoznaju sve politi~ke zamke skrivene u ponu|enom modelu lidera SNSD-a i SDS-a, te ga, kao neprihvatljiv i politi~ki opasan, odbace. transport te{ko povrije|enog 31-godi{njeg mu {kar ca iz Bi ha}a u Tu zlu. Ne {to iza 11 sati, EUFOR je primio hitan zah tjev da se iz vr{i tran sport je dnog pacijenta iz Biha}a do bolnice u Tuzli. On je 1. septembra imao saobra}ajnu ne sre}u motociklom i zado bio te{ke po vre de. Oso blje Gla vne ko man de EUFOR-a je brzo re agira lo, stupilo u kontakt s obje bolnice i izvr{ilo potrebnu koordinaciju ~itave operacije. Helikopter je uskoro poletio i pacijent je brzo preba~en u specijaliziranu bolnicu u Tuzli.

Na podru~ju planine ^abulje, deset kilometara sjeverno od [irokog Brijega, ju~er ra no uju tro re gis tro van je ze mljo tres ja~ine ~eti ri ste pe na po Merkalijevoj skali u epicentru, javila je Srna. Mre`a seizmolo{kih stanica Republike Srpske zabilje`ila je ovaj potres u 6.43. Zemljotres ovog intenziteta stanovni{tvo mo`e osjetiti, ali on ne mo`e nanijeti materijalnu {tetu na objektima, saop{teno je iz Seizmolo{ke slu`be Republi~kog hidrometeorolo{kog zavoda.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prvi susreti na~elnika iz tri dr`ave u Banji Kovilja~i

IZJAVA DANA
Kome smetaju tri prsta i za{to se to do`ivljava kao provokacija? To je dio mog identiteta

Drina - evropska
regija
Zdravko Krsmanovi}, na~elnik Op{tine Fo~a, ka`e da su ovo me|udr`avni susreti kojima je cilj pretvaranje sliva Drine u evropsku regiju
U Banji Kovilja~i su ju~e odr`ani prvi Drinski susreti, na kojima su bili prisutni na~elnici 17 op{tina iz tri susjedne dr`ave u slivu rijeke Drine, BiH, Srbije i Crne Gore. „Ovo su me|udr`avni susreti u koje }e biti uklju~eni i predstavnici civilnog sektora, nevladinih organizacija, ali i biznisa. Na{a je namjera da stvorimo lokalnu akcionu grupu i da kroz njen rad pripre mi mo pro je kte ko je bi mogli da kandidujemo za evropske fondove. @elimo da Drina bude evropska rijeka, a njen sliv evropska regija“, ka`e u izjavi za Oslobo|enje Zdravko Krsmanovi}, na~elnik Op{tine Fo~a, koji je bio i uvodni~ar na ovom skupu.

Zdravko Krsmanovi}: Pripremamo projekte

Sta{a Ko{arac,
{ef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH

DOBAR

LO[

ZAO

DAMIR MA[I]
Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i} najavio je sveobuhvatne promjene u ud`beni~koj politici u FBiH. Nedopustive stvari o kojima su u~enici ~itali u {kolskim knjigama, poput vuka koji `ivi na grani ili psovki u ~itankama, vi{e se ne bi smjele de{avati.

Stanovnici MZ Popov Most u Fo~i okupili su se ju~er pred zgradom O[ „Sava Kova~evi}“ kako bi izrazili neslaganje sa odlukom Vlade RS-a o izgradnji hidrocentrale na rijeci Sutjesci. Vlada RS-a je prikupila ponude za izgradnju nekoliko hidroelektrana na rijekama Drini, Sutjesci i Hr~avci. Mje{tani Popovog Mosta, me|utim, smatraju da je to udar na njihovu imovinu nakon ~ega slijedi iseljavanje stanovni{tva. Prema planu Vlade RS-a, hidrocentrala na Sutjesci bila bi izgra|ena svega nekoliko kilometara nizvodno od Doline heroja na Tjenti{tu, nekada najposje}enijeg spomenika iz Drugog svjetskog rata u biv{oj Jugoslaviji. - To je atak ne samo na nas nego i na spomenike historije. Mi }emo se, ako zatreba, zbog toga `aliti i UN-u, ka`e [aban Karovi} iz MZ Popov Most U narednim danima bi}e organizovani protestni skupovi i u drugim dijelovima op{tine. A. H. konkretna pitanja o temi kakvu Drinu `elimo u tre}em milenijumu. O`ivljavanjem drinskog pravca `elimo da doprinesemo razvoju cjelokupne privrede, pobolj{amo turisti~ku i kulturnu ponudu na{eg regiona i podignemo ekolo{ku svijest na vi{i nivo“, najavili su organizatori. Predsjednik Organizacionog odbora je bio generalni sekretar Dje~ije am ba sa de Me|a{i Du{ko Tomi}. Krsmanovi} dodaje da su u~e sni ci sku pa re kli i {ta `ele da sprije~e, ali i {ta `ele da ura de ka ko bi is to vre me no i za {ti ti li i ra zvi ja li drinsku regiju. „Drina nije na prodaju, ona je javno dobro i tako }e ostati. Ne `elimo biti kolonija“, ka`e Krsmanovi}.

Protesti u Popovom Mostu

Ekolo{ka svijest

Sljede}i put u Fo~i
Naredni susreti su dogovoreni u oktobru u Fo~i, kada }e osim formalizovanja strukture ove lokalne akcione grupe, u njih biti uklju~ene i druge javne li~nosti i aktivisti iz razli~itih oblasti. U fokusu }e tada biti rasprave o kori{tenju hidroenergetskog potencijala rijeke Drine, te o turizmu i drugim temama, ali }e biti organizovan i rafting na Tari i Drini. Drinski susreti }e potom biti odr`avani svaki put u drugom mjestu ove regije na granicama tri susjedne dr`ave.
E. H.

SBK
Vi{e od 1.200 policajaca i uposlenih u organima uprave i pravosu|a u Srednjobosanskom kantonu stupilo je u generalni {trajk, koji }e trajati do usvajanja zakona koji reguliraju njihove pla}e i naknade. Apsurdno je da su pla}e policajaca u SBKu duplo manje nego njihovih kolega u Sarajevskom kantonu.

SAJAM U GRADA^CU
Da doma}i proizvo|a~i hrane i pi}a imaju itekako {ta da ponude pokazuje i 38. me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije — Sajam {ljive u Grada~cu. Najuspje{nijim izlaga~ima i ove godine su uru~ene medalje za kvalitet proizvoda, koji raste iz godine u godinu.

Organizatori skupa su bili Ma~van ski upra vni okrug ([abac), Mre`a za ruralni razvoj Srbije (Beograd), Sportsko-re kre ati vni kom pleks Sun~ana reka iz Banje Kovilja~e i Ambasada dje~ije zemlje (Me|a{i, RS). „@elimo da Drina bude rijeka koja spaja, a ne razdvaja“, navodi se u pozivnici za ovaj skup. „Udru`ili smo se u namjeri da ovaj prvi susret bude posve}en ekologiji i turisti~koj prezentaciji na{e drinske regije. @elimo da razmotrimo postoje}u ekolo{ku situaciju u drinskom toku i postavimo

NOGOMETNA REPREZENTACIJA BiH
Izabranici Safeta Su{i}a, nakon pobjede u Bjelorusiji (0:2), jo{ su za jedan korak bli`e bara`u za odlazak na Evropsko prvenstvo. Ve} u utorak, na prepunom Bilinom polju u Zenici, slijedi novo odmjeravanje snaga sa istim protivnikom i, vjerujemo, potvrda izvrsnog rezultata iz Minska.

VIJEST U OBJEKTIVU Festival mladih
OrganizacijaCentralae761okupila je mlade` iz Travnika, U`ica, Po`ege i Biha}a, koji je bio doma}in ovogodi{njeg festivala urbane i alternativne umjetnosti i kreative. Dva dana u centru grada svirali su neafirmisani, ali `estoki rok bendovi. Mladi su pokazivali svoje vje{tine, promovisali ru~neradove i suvenire. Uli~nislikari takmi~ili su se u kreaciji grafita, a najvi{e pa`nje privukao je biha}ki klub Kodokan. Mladi iz ovog kluba prakticiraju parkour, modernu i urbanu gimnasti~ku vje{tinu, prepunu vratolomija.

VIJEST U

BROJU

u~enika prvog i drugog razreda osnovnih {kola u RS-u dobi}e besplatne ud`benike.

21.200

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 4. septembar 2011.

INTERVJU

5

Suzana Ra|en - Todori}, urednica informativnog programa BNTV-a

Politi~ki napadi na medije postali su model pona{anja
U demokratskim dru{tvima novinarstvo je veoma cijenjena profesija i svaka uvreda ili prijetnja novinarima bile bi dru{tveno osu|ene, ali i zakonski sankcionisane. Kod nas, na`alost, nije tako
Razgovarala: Gordana KATANA

• U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini su ponovo u~estali napadi na novinare. Od izvje{taja Rijaseta IZ-a o islamofobiji, napada na kolege ATV do -a, novih pritisaka na novinara Va{e ku}e Neboj{u Vukmirovi}a u Trebinju. Kako komentirate to stanje? - Posljednji napadi samo su potvrdili ono o ~emu ve} dugo govorimo – da je sloboda medija i novinara u BiH samo teoretski pojam. U konkretnim slu~ajevima zapanjuju}a je ~injenica da su napadi na novinare stigli iz krugova vjerskih zajednica i iz tzv. nevladinog sektora. Posljednji slu~ajevi o~igledno da su samo posljedica sveop{teg stanja u dru{tvu i odnosa prema novinarima i slobodi javne rije~i, a prema mom dubokom uvjerenju, generisani su iz centara politi~ke mo}i. Gotovo konstantni napadi i poku{aji ograni~avanja slobode medija iz politi~kih krugova postali su model pona{anja za sve ostale u~esnike javnog `ivota kod nas i to je ono {to najvi{e zabrinjava. Sve ovo ukazuje na nedemokrati~nost dru{tva u kojem `ivimo, u kojem prva `rtva postaje sloboda medija, a novinari, pla{im se, meta za odstrel. Takva situacija nas uvodi u medijski mrak {to je odlika totalitarnih re`ima. Bojim se da nismo daleko od toga.

ZABRINJAVAJU]A SLIKA Klini~ka slika novinarstva u BiH danas je krajnje zabrinjavaju}a. Mediji i novinari su podijeljeni po vi{e osnova

osudu i, iskreno re~eno, zgro`ena sam onim {to sam pro~itala. Me|utim, ja bih ovom prilikom upozorila da ovo nije usamljen slu~aj. Mi smo donedavno bili svjedoci bespo{tednog medijskog rata dva javna servisa. Osim toga, gotovo svakodnevno }emo u na{im medijima nai}i na prozivanja novinara i drugih medija. Sve to je posljedica odsustva profesionalne solidarnosti izme|u samih novinara, {to je opet posljedica neprofesionalizma u samom novinarstvu. Klini~ka slika novinarstva u BiH danas je krajnje zabrinjavaju}a. Mediji i novinari su podijeljeni po vi{e osnova. Najprije imamo etni~ku podjelu medija i tri gotovo nezavisna medijska prostora. Unutar tih prostora opet imamo podjele na medije pod potpunom kontrolom ili bar pod poku{ajem kontrole razli~itih politi~kih opcija, tako da je veoma su`en prostor za profesionalno novinarstvo. U takvoj situaciji na sceni imamo poli-

Podijeljeni novinari
• Nakonpismakoje je uredni{tvo Vikom RTV uputilo kole-a gama Alternativne TV, pokazalo se da sada novinari trebaju strepiti i jedni od drugih. Mo`e li se u takvim uvjetima uop}e govoriti o slobodi medijskog prostora kod nas? - Pismo TV Vikom je za svaku

ti~ku propagandu, a ne novinarstvo. Na`alost, i sami novinari su djelimi~no odgovorni za takvu situaciju. Jedan od razloga je ugro`ena materijalna egzistencija, a drugi {to se, bez namjere da uvrijedim bilo koga, ovim poslom bave ljudi koji nemaju mnogo veze sa profesijom. Novinari u slu`bi razli~itih politi~kih, tajkunskih ili bilo kojih drugih krugova mo}i uni{tavaju novinarstvo. Kako u takvim prilikama o~ekivati novinarsku solidarnost? Pla{im se situacije u kojoj }e kvazinovinarstvo uni{titi profesionalno novinarstvo, a kvazinovinari profesionalne novinare. • Imaju li novinari i medijske ku}e vi{e ikakve mehanizme da se za{tite od napada i pritisaka kojima su svakodnevno izlo`eni? - Novinari i medijske ku}e gotovo da ne raspola`u nikakvim mehanizmima za{tite. Najve}i problem u BiH je {to kod nas ne postoji senzibilizirano javno mnijenje za ovu vrstu problema. U demokratskim dru{tvima novinarstvo je veoma cijenjena profesija i svaka uvreda ili prijetnja novinarima bile bi dru{tveno osu|ene, ali i zakonski sankcionisane. Kod nas, na`alost, nije tako. Izuzev sporadi~nih reagovanja pojedinih nevladinih organizacija i pojedinaca, novinari su prepu{tenisamisebi. Nisu izuzetak ni situacije da se politi~ki poeni poku{avaju pridobiti napadima na novinare. Protiv takvog stanja u dru{tvu treba da ustane sva profesionalna ja-

vnost, strukovna novinarska udru`enja i prije svega novinari – profesionalci – oni kojima je novinarstvo `ivotno i profesionalno opredjeljenje, a ne usputna stanica do kabineta nekog uticajnog politi~ara. Tako|e, o~ekujem i podr{ku nezavisnih intelektualnih krugova koji su se do sada dosta pasivno odnosili prema ovom dru{tvenom problemu. Tek tada }emo mo}i govoriti o slobodi medija, profesionalnom novinarstvu i za{titi novinara. Ipak, pla{im se da smo jo{ daleko od toga.

Borba na tr`i{tu
• Medijska scena u RS-u potpuno je polarizirana na medije koji su se otvoreno stavili u slu`bu vlasti i onaj mali dio novinarskih ku}a koje `ive od svog rada i nastavljaju profesionalno raditi svoj posao. Koliko je te{ko na ovom prostoru ostati svoj i postoje li ekonomskipritisci i pote{ko}e kada se istrajava na takvom stavu? - S jedne je strane biti svoj mnogo te`e jer se borite za svoje mjesto, za medijsko tr`i{te, za svakog gledaoca. S druge strane, u profesionalnomsmislu je lak{e jer za svoj rad ne odgovaratenikomenegosamim gledaocima. Dakle, nema te vrste pritiska, autocenzure, ali bez obzira na to je te{ko, jer smo ~esto izlo`enipritiscima, izljevimanezadovoljstva, odbijanjunekihljudi da nam daju izjave, raznim etiketiranjima. I svojevremeni upad kontrolnih organa u cik zore u prostorije BNTV-a u Bijeljini mi smo do`ivjeli kao ~isti politi~ki pritisak. Kada su u pitanju ekonomski pritisci, BNTVnikadanije od nekog ogla{iva~a dobio otvoren odgovor da se ne `ele iz tih i tih razloga ogla{avati na na{em mediju, ali to je potpuno jasno iz niza opravdanja za{to to trenutno ne `ele.

KVAZINOVINARSTVO Pla{im se situacije u kojoj }e kvazinovinarstvo uni{titi profesionalno novinarstvo, a kvazinovinari profesionalne novinare

TAKORE]I... OSUDA
Hrvatska stranka prava BiH osudila je verbalni napad Danke Ili} i Marjana @ivkovi}a iz HDZ-a BiH na ministra prosvjete u Vladi Posavske `upanije Ivu Jelu{i}a iz HDZ-a 1990, kojemu je, kako se navodi u HSPovom priop}enju, spomenuti dvojac prijetio smr}u. “Verbalni napadi, prijetnje smr}u, pa i brutalni fizi~ki napadi, o~ito su postali uobi~ajeno sredstvo djelovanja HDZ-ovog kadra. Niti jedan strana~ki du`nosnik, bez obzira iz koje stranke dolazio, ne mo`e se pona{ati kao lokalni {erif i unositi strah u kosti svojih neistomi{ljenika“ priop}eno je iz HSP-a BiH. ,

6

DOGA\AJI

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

I ovo je podrinjska pri~a

Ifeta i Safeta sa prijateljem iz Tuzle Senadom Piri}em

Doma}e je najzdravije

Vrijedne `ene sa Jadra
Sestre Ifeta Mejremi} i Safeta Beganovi} vratile su se prije desetak godina u mjesto \ugum kod Konjevi}-Polja. I nisu kukale. No{ene dostojanstvom i voljom za radom, kako ka`u, zasukale su rukave i uzele stvar u svoje ruke
Prvo su po~ele graditi farmu pili}a, pa onda ku}u. Znale su da je povratni~ki `ivot te`ak, te da od ne~ega valja i `ivjeti. U mjesto \ugum kod Konjevi}-Polja, op{tina Bratunac, koje je, kao i ve}ina u Podrinju, uni{teno tokom etni~kog ~i{}enja i genocida, sestre Ifeta Mejremi} i Safeta Beganovi} vratile su se prije desetak godina. I nisu kukale. No{ene dostojanstvom i voljom za radom, kako ka`u, zasukale su rukave i uzele stvar u svoje ruke. „Pre`ivjele smo podrinjski pakao, i kada smo se vratile, kako znate, sve je bilo uni{teno. Valjalo je nastaviti `ivot ovdje, jer nema ve}eg rahatluka nego kod svoje ku}e. Zato, pokrenule smo farmu i na po~etku po~ele raditi sa 2.000 pili}a“ govori nam Ife, ta.

Poma`u samo stranci

Ka ko su se vra ti le u \ugum i pokrenule vlastiti posao, Ifeti i Safeti su do sada samo pomagale strane organizacije, koje su im obez bje|iva le nov~ana sredstva. Iako se desetine miliona maraka dodjeljuje iz raznih ministarstava za povratnike, ove dvije sestre nikada nisu dobile pomo}. Kako su nam ispri~ale, svake godine apliciraju resornim entitetskim, kantonalnim i dr`avnim mi nis tar stvi ma, me|utim, novca za ove vrijedne `ene nikada nema.
Pokrenule plasteni~ku proizvodnju

Otkup pili}a
No, prije nego {to nastavimo pri~u o ove dvije hrabre povratni~ke poduzetnice, valja podsjetiti na njihov „podrinjski pakao“. Safeta je, po~etkom agresije na na{u zemlju, sa bebom u naru~ju, uspjela pobje}i na slobodnu teritoriju. Mu` joj je do jula 1995. bio u Srebrenici, a njegove kosti jo{ nisu prona|ene. Beba iz naru~ja je danas student na Univerzitetu u Tuzli. Ifeta je, zajedno sa mu`em, do 11. jula 1995. ostala u „za{ti}enoj zoni“. I nekako su oboje uspjeli pre`ivjeti. Mu` joj je, nakon te{ke bolesti, umro nekoliko godina kasnije. Uprkos paklu, Ifeta i Safeta nastavljaju borbu. Nakon otvaranja farme, zajedno su sa jo{ nekoliko povratnica osnovale

Ifeta i Safeta posljednjih godina ~esto u~estvuju u humanitarnim akcijama. Kako ka`u, ljudima u nevolji poma`u svaki dan, ali ipak, najprepoznatljivije su njihove akcije tokom Mar{a mira. „Svake godine postavimo {tand u Konjevi}-Polju, na mjestu gdje prolazi kolona. Dijelimo sokove, pite, kola~e... Ove godine, svih 7.000 u~esnika Mar{a je ne{to dobilo sa na{eg {tanda. Vrijedi napomenuti da nam se svake godine priklju~uje sve vi{e humanitarnih organizacija,“ ispri~ala nam je Ifeta.
Ifeta sa Muratom Hurti}em

Sokovi, pite i kola~i u~esnicima Mar{a mira

Udru`enje `ena „Jadar“. Cilj Udru`enja, koje je dobilo ime po istoimenoj rijeci koja proti~e ovim krajem,socijalno je i ekonomsko osna`enje `ena i pomo} odr`ivom povratku, uspostava i izgradnja multietni~ke saradnje i razumijevanja, za{tita ljudskih prava `ene... „Bilo je te{ko u ovom poslu.

Prolazile smo kroz razli~ite faze. Dijelile smo sudbinu ostalih peradara u zemlji koji su propadali zbog konkurencije iz susjednih zemalja. U tom konstantnom smjenjivanju uspjeha i padova iz svega smo iza{le sna`nije. Danas u farmi imamo preko 6.000 pili}a, “ ispri~ala nam je Safeta, dodaju}i da pili}e otkupljuju fabrike iz

na{e zemlje, koje se bave preradom pile}eg mesa.

Postavile plastenike
Dvije vrijedne sestre su posljednjih godina odlu~ile da pro{ire biznis. Tako su na svojim imanjima postavile i dva plastenika, u kojima proizvode povr}e. „Proizvodimo paprike, para-

dajz i krastavce. Nekada bude te{ko, ali ove godine smo sve proizvode uspjele prodati. U narednim godinama }emo samo nastaviti ovo {to smo do sada radile,“ ispri~ala nam je Ifeta, navode}i da se posljednjih godina jo{ desetak povratnica odlu~ilo proizvoditi povr}e u plastenicima.
Samir KARI]

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 4. septembar 2011.

DOGA\AJI

7

Be~ki dnevnik Jovana Divjaka (XXX)

VIJESTI

Moj razgovor sa Fatmirom
Kako je i obe}ao, general Jovan Divjak je svakoga dana - od ~asa kada je zaustavljen na aerodromu u Be~u - vodio Dnevnik za ~itatelje na{e novine: dakle, ~etvrtak je, 24. mart 2011.
Sa vidnim raspolo`enjem oprostili smo se od advokata i oti{li na zaslu`eni ru~ak u stan gde sam sme{ten. Ru~ak doma}i, doneli ga Edo i Meho iz Sarajeva. Poslao mi ga vlasnik Bosanske ku}e sa ^ar{ije. Sogan-dolma, {i{-}evap, sarmice, preko svegajogurt. Damir i Mehopijuckajupivo, Edo i ja vodu, iako mi o~i `ele pivo. Me|u po{tom koja je arhivirana u dva registra, jedan sa doma}om, a drugi s inostranom, prona{ao sam ~lanak podr{ke Jean-Marie Laclavetine, romanopisca i polemi~ara, koji je preveo Asaf D`ani}. uma, koji bosanstvo do`ivljava kao ulizivanje nemuslimanima i zanemarivanje muslimana...“ Koliko je meni poznato, . podr{ku su mi daligra|aniSarajeva, u ~ijim o~ima i glasovima nije bilo nacionalnog, nacionalisti~kog, antimuslimanskog! A, {ta F.A. zna~i ono „~ika Jovo“? - Pravo je ~udo kako sarajevski mediji nisu prije otkrili da se general Divjak zove „~ika Jovo“ ve} je ta i tolika ljubav premi, jerno prikazana ba{ u povodu njegovog hap{enja?! - Zlobne glasine o „~ika Jovi“, jer je on kroz fondaciju Obrazovanje gradi BiH i kroz primjereno dr`anje u poratnom periodu za sebe izborio status ~ovjeka kojega treba po{tovati i s kojim se treba ponositi. mene ne postoji re~ stid, a za F.A. ne znam. Kako lepo zvu~i - „najrasko{nija srpska ikebana u gra|anskom Sarajevu. Hem je Srbijanac, hem govoriekavski, hem je s nama, a nije s njima, i ko bi sad ispustio tu priliku da na takvom materijalu poka`e teoriju i praksu multikulture?! Nije li to la`?“ a ne zna koliko korova ima u , sopstvenomdru{tvu. Verovatno F.A. ne zna re~ i pojam ikebane! I danas glasno govorim o ikebanama u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Zenici. Samo, treba znati su{tinu te re~i. Pitao sam F.A. {to mu je zasmetao Marko Ve{ovi}, koji se i kukom i motikom borio i bori protiv srpsko-crnogorskog nacionalizma? Za{to mu oduzima pravo da govori i o drugim nacionalizmima!? F.A. ~ijim ediktom i kadija i sudija!? F.A. je, eto da ka`em, mo`da na dobrom tragu da me testira na pitanje tzv. imigracionog centra („Evo prvog testa na kome se uvjeravamo kako ni Jovan Divjak nema moralne kapacitete zbog kojih bismo ga bezrezervno voljeli.“). Postoji pravosu|e, ~iji sam i ja trenutni talac, koje je nadle`no i za slu~aj imigracionog centra. Protivan sam svakom neljudskom postupku, svakom nepravomo}nom osu|ivanju i zadr`avanju u bilo kojem centru i zatvoru. Pored humanog pitanja, tu se radi i o politi~kom. Ja stojim ~vrsto na politici Udru`enja Obrazovanje gradi BiH – svekolika pomo} deci da sretnije `ive u BiH. Pozivam da F.A. sam uradi za tzv. imigracioni centar ono i onoliko koliko sam sa Edom, Mersihom, Mehom, Skup{tinom, Upravnim odborom Udru`enja (Red`ad ]ati}, Mehmed Agi}, Ibrahim Koluder, Veljko Droca, Fejsal Hrustanovi}, Esma Brkovi}, Sanja Pa~o) uradio za Bo{njake, Srbe, Hrvate, Rome i dr. U Sarajevu, F.A., jednako se vole i Jovo, i Muhamed, i Damir, ako su sarajevska raja! A ja }u u Udru`enju raditi jo{ najmanje do svoje 87. godine, ako dragi Allah to odredi i ako F.A. to dopusti!

Kre{i} ponovo predsjednik
Mijo Kre{i}, zamjenik ministra sigurnosti BiH, ponovno je izabran za predsjednika @upanijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Soli, javila je Fena. “Odlu~nost }e nam biti nu`na i pred novim izazovima. Primjerice, ubrzo }emo zatra`iti reorganizaciju Vlade Tuzlanske `upanije. Naprosto je neodr`ivo da u njoj nema predstavnika koje su izabrali Hrvati kao konstitutivni narod. Usto, ve} se pokazalo da oni koje su drugi izabrali nisu u stanju pobrinuti se i za interes Hrvata“ po, ru~io je Kre{i}. Predsjedni{tvo @upanijskog odbora HDZ-a BiH Soli ~ine Jasminka Mijatovi}, Ivo Parad`ikovi}, Rado Peji} (dopredsjednici), Bo`o Antunovi} (tajnik), Marjan [imi} (rizni~ar), a po funkciji su ~lanovi Predsjedni{tva Jadranka Pavli} (predsjednica @upanijskog odbora Udruge „Kraljica Katarina Kosa~a“ HDZ-a BiH Soli) i @eljko To mi} (pred sje dnik @upa nij skog odbo ra Mla de`i HDZ-a BiH Soli).

Bo{nja~ki paraideolog
Tri sedmice po{to sam slobodan, ali samo u granicama austrijske republike i sa fotokopirane dve stranice paso{a, ako mi neko zatra`i li~na dokumenta, jer mi je paso{ u Tu`ila{tvu, „vodim“ razgovor sa Fatmirom Alispahi}em, kao {to je ono nekad ^engi} vodio: “Moj razgovor sa Krle`om“ , u listu Saf (u distribuciji od 23.3.2011. godine, a pre{tampan u Avazu nekoliko dana kasnije), Fatmir Alispahi}, bo{nja~ki paraideolog, pi{e o „Kvazipatriotskom transu bo{nja~kog ranjenog uma: \iha, |iha SaraJovo.“ Ono {to sam podvukao u njegovom tekstubi}epredmet„razgovora“ F.A. pitam: . „Da li znate kako su me zvali vojnici, koje sam obilazio u nevremena (ki{a, sneg, no}) na svim polo`ajima oko Sarajeva, Tuzle, Grada~ca, Lukavca i dr., oko Visokog, u Hercegovini? A i dan-danas. Naravno da “ to F.A. ne zna i ne `eli da zna. Za naredno pisanje pamfleta u kome }u potcrtati – „...da nije uhap{en u Be~u, pod optu`bom za ratni zlo~in, nikada ne bismo saznali {ta je nama Jovo...“ treba znati da sam za pri, padnike ARBiH bio – komandant, general, a pod ko{uljom branitelja BiH – ~ovek! Odnosno, ~ovjek, jer F.A. smeta moja ekavica. F.A. treba da odgovori – u ~ije ime, u ime insana ili Allaha, kvalifikuje „...protesti za Divjaka su bili nevi|eni kvazipatriotski trans bo{nja~kog ranjenog

Ikebane i korov
On je to napisao, a mogao je to da sazna od velikog broja dece (pardon djece, ovo je za F.A.), i iz Tuzle, iz Sapne, iz Srebrenice, Biha}a, Zenice, Sarajeva, od romske dece, da je to samo izraz po{tovanja za ono {to 17 godina Udru`enje Obrazovanje gradi BiH u~estvuje u pomo}i deci `rtava rata, invalidnoj, talentovanoj, deci sa posebnim potrebama, siroma{nim porodicama, romskoj deci. Svakome kome je pomo} potrebna. To „~ika Jovo!“ zna~i ljubav, po{tovanje, sigurnost, poverenje i nadu za sve one koji to toplo izgovaraju. Gospodine F.A., da samo znate kako me `ene ~iji su mu`evi poginuli za, hajde da budem trivijalan, multi, multi, multi Bosnu i Hercegovinu, i njihova deca koja ni o~eve nisu zapamtila, oslovljavaju sa ~ika Jovan, a to nije antimuslimanstvo, to nije gledanje u sebe odozdo, kako napisaste. Ni jednog momenta nije vam palo na um da napi{ete da sam Bosanac od glave do pete! Jer, eto ja govorim ekavski! A, to „~ika Jovo“ nije izmislila sada{nja „euforija“ ve} se to , upotrebljava, ve} najmanje deceniju, od onih 3.700 dece koja su do sada od Udru`enja primila 46.000 stipendija. Za

Seminar o prakti~noj politici
U Sarajevu se ovih dana odr`ava seminar pod nazivom „Prakti~na politika“, koji je organizirala Politi~ka akademija SDA u suradnji s partnerskom organizacijom Novi moderati iz [vedske, javila je Fena. „Ovaj seminar je drugi modul u sklopu jednogodi{njeg programa polaznika Politi~ke akademije SDA kojih ukupno ima 50 s prostora cijele BiH“, izjavio je direktor Politi~ke akademije SDA Senad [epi}. Polaznici Politi~ke akademije su ljudi koji su na otvorenom javnom ispitu pokazali najbolji rezultat i primljeni u jednogodi{nji program polaznika Politi~ke akademije 2011. [epi} je ju~er zvani~no otvorio seminar zajedno sa zamjenikom direktora partnerske fondacije iz [vedske Jensom Ahlom.

Sutra...
Na had`i}kom groblju Kopi{anj

...[estoaprilsko raspolo`enje

Slu~ajno otkrili posmrtne ostatke
Kopaju}i raku, radnici iskopali ljudski kostur
Bio je to pravi {ok za komunalne radnike koji su prije dva dana na had`i}kom glavnom gradskom groblju Kopi{anj kopali raku za ukop jedne Had`i}anke. „Odjednom se, na dubini od 90 centimetara, pred njihovim o~ima pojavila dobro o~uvana deka, iz koje su provirile kosti. Odmah su nas o ovome obavijestili“ ispri~ala nam je Ferida Ni{i} , iz had`i}kog Udru`enja porodica nestalih osoba.

Zelena karo-deka
„^ini mi se da je zelena karo-deka, kakvih ima u svakoj na{oj ku}i, potpuno ~itava“ primje}uje ona. , Udru`enje je o tome informisalo Institut za nestale BiH, no, kako je na istom groblju, samo 20-ak

metara od tek otkrivenih posmrtnih ostataka, jo{ prije sedam godina locirano mjesto na kojem se nalazio grob NN osobe, komunalci su Feridu zapitali {ta }e biti sa tim. „Zaprepastila sam se. Pa, zar tu ve} nije obavljena ekshumacija? Zaista mi nije jasno za{to se to nije dosad u~inilo“ ka`e Ni{i}. , Radnici su po~elikopati i na tom mjestu i ukazala se lobanja s kosom.

Na istom groblju 2006. su otkriveni ostaci dviju nestalih ratnih `rtava za kojima ~lanovi Udru`enja tragaju.

Ratne `rtve
Prema njihovim saznanjima, na ovom groblju je zakopano jo{ nekoliko ubijenih Had`i}ana, ~ija se grobna mjesta danas ne znaju. Na spisku nestalih Had`i}ana danas je sto osoba. Koliko }e locirani ~ekati ekshuFerida Ni{i}: Zaprepastila sam se

maciju? Oba grobna mjesta su ponovo obilje`ena `utom trakom. One stare, od prije sedam godina, vjetrovi i ki{e su rastrgali. E. K.

8

CRNA HRONIKA
Slu`benici Tre}e policijske uprave MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su ^. M. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je po~inio krivi~no djelo posjedovanja i omogu}avanja u`ivanja droga. O ovom hap{enju je obavije{ten kantonalni tu`ilac, a ^. M. je predat u prostorije Odsjeka za zadr`avanje MUP-a KS-a, te }e protiv njega biti podnesen izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Zadr`an diler

Uru~ena 563 prekr{ajna naloga

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo su preduzimaju}iredovnemjerekontrole saobra}aja podnijeli dva zahtjeva za pokretanjeprekr{ajnogpostupka, te uru~ili 563 prekr{ajna naloga, a za lak{eprekr{aje upozorili 75 voza~a. Iz saobra}aja je isklju~eno20 voza~a zbog upravljanja motornimvozilom pod dejstvom alkohola, te po tri za vo`nju bez polo`enog voza~kog ispita i vo`nju prije sticanja prava.

Sokolac ostavili bez struje tri puta

Kantonalni sud Mostar

Negirali krivnju za razbojni{tva
Nermin Ademovi} optu`en za napad na Anku Bili}, Robert Milinkovi} za otimanje novca od Zlatka D`akule, a Benjamin Mednolu~anin i Amar Slipi} za plja~ku Konzumove radnje

Uhap{eni kradljivci

bakarnih kablova
M. K. i M. M. sa Sokoca uhap{eni su prekju~er zbog sumnje da su u tri navrata, u februaru, maju i julu ukrali 234 kilograma bakarnih kablova sa visokonaponskih dalekovoda na Sokocu. Iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo je saop}eno da je dokumentovanje predmeta u toku, nakon ~ega }e protiv osumnji~enih biti podneseni izvje{taji nadle`nom tu`ila{tvu. Policija je nakon saznanja da je M. K. 31. augusta prodao bakarno u`e (bakarni provodnici elektri~ne energije), u mjestu Ljubogo{ta prekontrolisala otpad sekundarnih sirovina, te prona{la ostatke bakarnog u`eta koji su izuzeti radi vje{ta~enja. Tako|e, uvidom u evidenciju otkupnih blokova, utvr|eno je da su dva bloka izdata na ime M. K. i to jedan na koli~inu od 90, a drugi na 144 kilograma. Nakon {to su ih radnici otpada prepoznali, utvr|eno je da je rije~ o M. K. i M. M, koji su naplatili prodate bakarne kablove. U policiji su jo{ rekli da je zbog kra|e bakarnih provodnika sa visokonaponskih dalekovoda u Sokocu tokom februara, maja i jula nestajalo struje.
Dk. O.

Nermin Ademovi}, Benjamin Mednolu~anin, Amar Slipi} i Robert Milinkovi} u Kantonalnom sudu Mostar negirali su krivnju za razbojni{tva po~injena u Mostaru i ^apljini. Mednolu~anin i Slipi} su optu`eni da su 8. aprila oplja~kali Konzumovu radnju u Ulici kralja Tomislava u Mostaru. Policija ih je otkrila nakon uvida u snimak s videonadzora trgovine na kojem se obojica vide. Njih dvojica se terete da su prijete}i no`em oteli 707 maraka nakon ~ega su pobjegli, a

Ademovi}: Napad ispred lifta

Ora{je

Iz mercedesa odnesena `enska ti lopovba tor ukrao Zasad nepozna
je u Ora{ju iz mercedesa u vlasni{tvu N. P. (52) `ensku torbicu u kojoj se nalazio nov~anik sa 100 eura i 30 maraka, te fotoaparat ca-

non, `enske nao~ale, MP3 i kozmetika u vrijednosti od oko 150 eura. Vlasnik automobila je u prijavi naveo da je rije~ o stvarima njegove k}erke D. P. (25) iz Melburna. Lopov je prethodno nepoznatim predmetom razbio staklo na vozilu koje je bilo parkirano. Uvi|aj su obavili pripadnici Policijske stanice Ora{je.
Dk. O.

Mednolu~anina i Slipi}a “otkrio” videonadzor

30-ak dana kasnije oplja~kana je Konzumova trgovina u istoj ulici. Milinkovi} je optu`en da je 11. aprila u ^apljini oplja~kao sugra|anina Zlatka D`akulu. Prema optu`nici, Milinkovi} je D`akulu oplja~kao ispred kafea Korzo, dok je ulazio u svoj automobil. Zaustavio ga je i od njega zatra`ionovac. Kada mu je D`akula dao deset KM, Milinkovi} je tra`io jo{, govore}i: „Djeca su mi gladna, nemaju {ta jesti... Daj mi jo{ 20 KM.“ I, dok je D`akulaiz d`epavadio novac, napada~ je izvadio no`, te zaprijetio: „Sve }u pobiti. I tebe i sebe“ , nakon ~ega mu je D`akula u strahu za vlastiti `ivot, dao 200 kuna. Milinkovi} je vi{e puta osu|ivan za razli~ita krivi~na djela. Nermin Ademovi} je optu`en za napad na Anku Bili} koji se dogodio 30. novembra 2009. godine. Bili}eva je pretu~ena kada se vra}ala ku}i s posla iz Raiffeisen banke, a prema nekim informacijama, lopov ju je pratio i sa~ekao ispred ulaza zgrade u kojoj `ivi. Napada~ ju je prvo pozdravio i pridr`ao joj vrata na ulasku u zgradu, nakon ~ega ju je ispred lifta izudarao po glavi, te joj rasjekao ~elo. Bili}eva je od zadobijenih udaraca izgubila svijest i pala. Iako nije vidjela ~ime je napadnuta, pretpostavlja se da je rije~ o bokseru. Napada~ je poslije udaranja od `rtve oteo nov~anik u kojem je bilo 50 KM, te bankovna karticu sa koje je podigao 300 KM. Poslije istrage, policija je otkrila da je napada~ Ademovi}, koji je odranije poznat po krivi~nim djelima zbog kojih kaznu izdr`ava u KPZ-u Zenica. Dk. O.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 4. septembar 2011.

CRNA HRONIKA
Na osnovu me|unarodne potjernice Interpola Podgorica, pripadnici MUP-a Srbije su uhapsili Neboj{u Kusmuka (24), dr`avljanina BiH, javila je Srna. Za Kusmukom je potjernicaraspisanana osnovu naredbe Osnovnog suda u Herceg-Novom od 26. junapro{legodine i tozbog izdr`avanjakaznezatvora u trajanju od 12 mjesecina koju je osu|enzbogutaje. Kusmuku je odre|en ekstradicioni pritvor.

9

Priveden po potjernici

Zapaljen pasat komandira policije

Nepoznate osobe preksino} su zapalile privatni pasat komandira saobra}ajne policije u Fo~i Zorana Vukovi}a, javila je Srna. Zbog sumnje da su u~estvovali u ovoj paljevini na informativni razgovor je privedeno nekoliko osoba. Istraga u vezi sa ovim incidentom je u toku, nakon ~ega }e biti poznato vi{e detalja. Ovo je druga paljevina automobila policajaca u posljednje vrijeme.

Kod trgova~kog centra Tu{ u Tuzli

Sarajevo Tri tu~e u jednom danu

Troje te`e, dvoje lak{e povrije|enih
U tri tu~e koje su se u petak dogodile u Sarajevu tri osobe su zadobile te{ke, a dvije lak{e povrede. Dvadesettrogodi{nji M. E. te{ko je povrije|en u Ulici novopazarska, kada ga je u no}i sa petka na subotu napao K. S. (21). 23-godi{njaku je u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu konstatovan lom nosne kosti, nakon ~ega je pu{ten na ku}no lije~enje, dok }e protiv napada~a policija podnijeti izvje{taj Kantonalnom tu`ila{tvu zbog nano{enja te{kih povreda. Sat i po prije ovog incidenta u centru Sarajeva, ta~nije u Ulici Sutjeska do{lo je do tu~e u kojoj su u~estvovali S. S. (24) iz Sarajeva, s jedne i K. M. (54) iz Cetinja (Crna Gora), te K. D. (21) iz Sarajeva, s druge strane. U ovom doga|aju deblji kraj je izvukao 54-godi{njak kojem je slomljena nosna kost, dok su S. S. i K. D. lak{e povrije|eni.

Reno klio sam krenuo?

Kliom udario `enu
Selma B. je povrije|ena u nesvakida{njoj saobra}ajnoj nesre}i, koja se ju~er oko 13.30 sati dogodila ispred trgova~kog centra Tu{ u Tuzli. Reno klio koji je bio parkiran svega nekoliko metara od tr`nog centra, priklije{tio je `enu uz parkirani motor. Prema kazivanju o~evidaca, `ena se zajedno sa svojim djetetom nalazila ispred automobila. Voza~ Jasmin M, navodno, nije mogao da upali automobil, te je odlu~io ukloniti kvar. U tom trenutkureno je krenuo, te priklije{tio `enu uz motocikl. S druge strane, o~evici tvrde da je automobil priklije{tio `enu kada je voza~, misle}i da ide nazad, krenuo naprijed. Povrije|ena `ena je vozilom hitne pomo}i preba~ena u tuzlanski Dom zdravlja, a potom u Univerzitetsko - klini~ki centar Tuzla. Vi{e detalja o ovoj nesre}i }e se znati nakon {to slu`benici tuzlanske policije zavr{e uvi|aj.
S. K.

MUPKS: Potraga za nasilnicima

U isto vrijeme u Ulici Huremu{a zasad nepoznate osobe napale su B. A. (18) i 17-godi{njeg G. I. U ovom napadu B. A. je slomljena desna ruka, a G. I. je lak{e ozlije|en. U MUP-u Kantona Sarajevo su nam rekli da tragaju za napada~ima.
Dk. O.

Tuzla

Doboj

Prijavljeni za poslovnu prevaru
Sektor kriminalisti~ke policije CJB-a Doboj podnio je Okru`nom tu`ila{tvu Doboj izvje{taj protiv [. V. i O. V. iz Bijeljine, zbog sumnje da su po~inili krivi~no djelo poslovne prevare. Prvoprijavljeni je, kao odgovorno lice preduze}a u Bijeljini, potpisao i ovjerio punomo} drugoprijavljenom da mo`e u ime i za ra~un preduze}a obavljati poslove vezane za rad i zastupanje preduze}a, na osnovu koje je O. V. u septembru 2008. s preduze}em iz Doboja zaklju~io ugovor o kupovini predizolovanih cijevi i druge opreme, za ugovoreni iznos

novca, koji je trebao biti ispla}en u roku od 45 dana. Nakon upla}enog avansa, preduze}e iz Doboja isporu~ilo je ugovorenu robu, za koju preduze}e koje po punomo}i zastupa O. V, i pored opomena, nije uplatilo ostatak duga u iznosu od 59.608,69 KM. Prilikom zaklju~ivanja ugovora, O. V. je bila poznata ~injenica o zadu`enosti preduze}a koje po punomo}i zastupa. Zbog djelomi~nog ispunjenja ugovorenih obaveza kupca, preduze}e iz Doboja je o{te}eno za 59.608,69 KM.

Bacio bombu ispred benzinske pumpe
Slu`benici tuzlanske policije uhapsili su ~etrdesetogodi{njeg S. S. iz Tuzle, koji je osumnji~en da je ju~er, pola sata nakon pono}i, bacio eksplozivnu napravu ispred benzinske pumpe Ina u Ulici Bosne srebrene, u neposrednoj blizini glavne autobuske stanice. U eksploziji nije bilo povrije|enih, dok je na objektu benzinske pumpe, te na jednom parkiranom autu, pri~injena manja {teta. Prema rije~ima kantonalnog tu`ioca Mugdima Zul~i}a, aktiviranju eksplozivne naprave, najvjerovatnije ru~ne bombe, prethodila je kra}a prepirka S. S. i trojice mladi}a, koji su se nalazili na parkingu kod benzinske pumpe. „U automobilu sa njim se nalazila i jedna `ena. On je krenuo da kupi ne{to na pumpi. Nakon sva|e sa mladi}ima, vratio se u automobil, uzeo eksplozivnu napravu i bacio je ispred pumpe. Bombu nije bacio na ljude, ali }e se teretiti za krivi~no djelo izazivanje op{te opasnosti“ kazao , nam je Zul~i}, koji je ju~er u prostorijama Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona saslu{ao osumnji~enog S. S. Uvi|aj su obavili slu`benici Policijske uprave Tuzla. S. K.

Livno Po`ar u pilani Bre{i}

Vatrogasci spasili tvornicu parketa
U po`arukojije buknuou no}i sa ~etvrtka na petak u pilani Bre{i} na Begova~i kod Livna nije bilo povrije|enih, potvrdio nam je ju~er glasnogovornik MUP-a Livanjskog kantona Ivica Vrdoljak. Premanjegovimrije~ima, po`ar je policiji i vatrogascimaprijavioslu~ajniprolaznik, koji se vozilom kretao magistralnom cestom Kupres - Livno. “Na sre}u, informaciju o po`aru smo dobili na vrijeme, tako da su vatrogasci stigli da brzo interveni{u i sprije~e ve}u {tetu“ ka`e Vrdoljak. , Osim pripadnika Vatrogasne jedinice Livno i policije, o po`aru je odmah obavije{tena i Elektroprivreda HB-a, ~iji djelatnici su isklju~ili struju i time omogu}ili nesmetano ga{enje vatre. U po`aru je izgorio dio silosa i drvnog otpada, a pored pilane se nalazi i tvornica parketa, koja je zahvaljuju}i efikasnoj intervenciji vatrogasaca spa{ena. Unato~ brzoj intervenciji, procjenjuje se da je u po`aru pri~injena {teta od oko Dk. O. 40.000 maraka.

10

OGLASI

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POLIGON

11

Bilje{ka iz Njema~ke

Bravo za Konzulat
Kao i svugdje, valjda, dobra organizacija, dobra atmosfera i dobar tim puno zavise i od {efa. Generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Frankfurtu, na`alost, nisam upoznao niti znam ko je. Da sam ga sreo, ~estitao bih mu. Ostalom osoblju Konzulata evo ~estitam ovom prilikom

NOVI BROJ

B

ilo mi je jako drago kada je u Oslobo|enju ponovo po~eo da pi{e Pavle Pavlovi}. Prvo zato {to je Pavle Pavlovi} dobar novinar, zato {to dobro pi{e ali i zato {to je prvi put, ili nakon du`eg vremena, po~elo objavljivanje ~lanaka nekog na{eg “izvana“ . Vrlo rijetko se ne{to objavljivalo “izvana“. Ili nije bilo interesa za nas tamo u nekim drugim zemljama, ili se nije objavljivalo. Pisalo se ponekad o nekim na{im klubovima, udru`enjima, ponekoj utakmici odigranoj u dobrotvorne svrhe, a najvi{e o na{im nogometa{ima koji igraju u Bundesligi. O raji u Njema~koj ni{ta. Kako nam je tamo, {ta se radi, kako deveramo, kakva je tamo ta Njema~ka - ni{ta. A ima nas bogami ovdje dosta. No kako ni Pavle Pavlovi} ne pi{e samo o na{oj raji u Holandiji, nego puno vi{e o Holandiji, tako ne}u ni ja pisati o raji iz Sarajeva u Njema~koj. Ne}u pisati kako mi je bilo jako `ao kad je Kenan zatvorio prodavnicu na{ih proizvoda (i zbog na{e robe i zbog Kenana). Koga to interesuje? Neki misle ionako da mi vani nemamo ni pravo na nostalgiju. Ili kako mi je jako drago vidjeti i pratiti Sakiba, @eljka, Ne|u, Semira, Naila… na{e uspje{ne ugostitelje i poslovne ljude kako dobro

rade i razvijaju posao. Ne vjerujem da i to nekoga u domovini zanima. Ne}u pisati ni o Njema~koj, jer kome je do bilje{ki jednog insidera (valjda se misli da se sve ve} zna). Na pisanje me potakao jedan lijepi, ugodni doga|aj, koji mi je nakon du`eg vremena dao fini osje}aj da pripadam jednoj dr`avi, jednom narodu (ili jednim narodima), i da mi ovdje, ipak, nismo sami i prepu{teni sami sebi. Jednog dana morao sam u Frankfurt u Generalni konzulat Bosne i Hercegovine da ovjerim neke papire. To je od Aachena, gdje `ivim, udaljeno oko 250 kilometara, {to za njema~ke prilike i nije neka razdaljina, ali ipak je put od nekih 2 - 2,5 sati. Dan prije pitao sam u Bosanskom klubu u Aachenu za brojeve telefona i da mi ka`u {ta treba. Re~e mi jedna `ena: “Evo ti brojevi, ali ne nadaj se puno. Nema {anse da ih dobije{. Ili je zauzeto ili se ne javljaju. A da ode{ bez termina i ne pomi{ljaj. Ili ne}e{ do}i na red ili }e{ ~ekati do preksutra.“ Nazovem ja, ipak, sutradan i, dodu{e nakon nekoliko poku{aja, javi mi se Konzulat. Vrlo ugodan i ljubazan glas objasni mi u par rije~i {ta treba, da termin ne treba, da mogu do}i kad ho}u u toku radnog vremena i da ne zaboravim: to i to.

K

I ja se onda zaputim u Frankfurt a/m, krenem, ipak, rano ujutro, nikad se ne zna. Zgrada Generalnog konzulata Republike Bosne i Hercegovine je lijepa gra|evina, u jednoj lijepoj ulici, u centru Frankfurta. Na vratima me do~ekao slu`benik Konzulata, ljubazno me pozdravio i pitao kojim poslom. Nikakve gu`ve, redova, frke. Kada sam mu objasnio {ta mi treba, uputio me u jednu veliku, lijepo namje{tenu i urednu sobu. Nigdje {altera. U sobi je veliki sto za kojim sjede ljudi koji su do{li da zavr{e svoje poslove. Veoma brzo do|e do mene jedan drugislu`benik, upita me {ta mi treba i da li mi treba pomo} oko popunjavanja formulara. I drugim ljudima koji su tu bili obratili su se slu`benici Konzulata odgovaraju}i na njihovapitanja, savjetovali ih i pomagali u popunjavanju formulara. Pri tome se vodilo ra~una ko je na redu, lijepo, bez nervoze, bez ikakvih brojeva. ada sam zavr{io popunjavanje formulara, ponovo mi se obratio onaj “moj“ slu`benik: “Dajte mi te papire i pri~ekajte ovdje, ~im zavr{im do}i }u do Vas.“ Vrlo brzo je zavr{io posao, platio sam karticom, sve skupa sam zavr{io za 15 minuta. Pri tome se nisam pomakao sa svog mjesta u velikoj sobi. Sve u

svemu: perfektno. Slu`benici uljudni, ljubazni, spremni da pomognu i nadasve vrlo verzirani, stru~ni i efektni u svom poslu. A sve u jako prijatnoj atmosferi, atmosferi napravljenoj za “~ovjeka“ Jako dobra . organizacija posla. Sve te~e k’o po koncu. Stru~no i profesionalno na najve}em nivou. No kao i svugdje, ni jedna dobra organizacija ne mo`e biti dobra bez dobrih ljudi, dobrog osoblja. Ovi na{i u Frankfurtu su stvarno “prva liga“ . Kao i svugdje, valjda, dobra organizacija, dobra atmosfera i dobar tim puno zavise i od {efa. Generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Frankfurtu, na`alost, nisam upoznao niti znam ko je. Da sam ga sreo, ~estitao bih mu. Ostalom osoblju Konzulata evo ~estitam ovom prilikom: Bravo Konzulat. Tog dana sam se jako prijatno osje}ao. Osjetio sam se sam sebi nekako va`an usred ove Njema~ke. I u~inilo mi se ponovo, ponovo mi se javila nada, da u ovim vremenima kada se sve politizira, kada se mjeri svaka rije~, kada se prati svaki mig i pokret, moja zemlja Bosna i Hercegovina, ipak, ima nade da opstane, ostane i krene napokon naprijed. Ako je suditi po Konzulatu u Frankfurtu, na dobrom je putu.
Branimir Santag, Aachen

Gola}i iz Banovi}a drmaju fudbalom Naivna Bosanka izgubila 100 miliona dolara Novi seks-skandal u Vije}u ministara
Zekija [abanagi} iz Sanskog Mosta

Za{to ne}e da otkriju ubicu moje k}erke Amine
Direktna Jelena Karleu{a

Boris Tadi} nije mu{ko
Od ~ega strahuje Belma D`eko

Reagiranje

Bazdulj zvani analogija
Kazaz kao simptom; Oslobo|enje, 1. septembar/rujan 2011.
Opet me spomenuo Muharem Bazdulj, ovaj put imenom i prezimenom. Kad se to pro{li put desilo, napisao sam tekst pod naslovom „Mislim, dakle nisamBazdulj“i rekao, parafraziraju}i jedan Karahasanov iskaz, da su Bazduljeve pisanije ispod nivoa na kojem po~inje mi{ljenje, potom poku{avaju}i analizirati par njegovih stavova i analogija. Ka`em poku{avaju}i jer do dna te nemisli nemogu}e je sti}i ikom ko razmi{lja. Uostalom, koga interesuje neka na|e tekst guglaju}i Tikve{a+Bazdulj (Bo`e me sakloni i sa~uvajbilokakvihu~itavanja bilo ~ega u ovaj +). Tako je i Bazdulj guglao pa na{ao da sam bio ~lan Na{e stranke i, ni manje ni vi{e, negokandidat na op}inskim izborima za Op}insko vije}e Op}ine Novo Sarajevo 2008. To po njemu poni{tava bilo kakvu vrijednost moje kritike SDP-a. Pritom, on ne spominje o kakvoj se kritici radi: kritici ideologije, poteza, li~nosti... Sve je njemu to, valjda, kritika SDP-a. Uz moje ime spominje i Envera Kazaza, koji iz sli~nih razloga isto ne smije kritikovati SDP, i Senada Avdi}a koji to smije. Po meni svi smiju sve kritikovati a kritikutreba cijeniti po snazi njene argumentacije, i to je sva filozofija. Po Bazdulju, umjesto, npr., predizborne kampanje trebala bi biti predizborna {utnja, ako do kraja izvedemo njegov veleumniiskaz. Jer kako s pozicijejedne stranke ili ideologije kritikovati drugu stranku ili ideologiju, nije li to suvi{esubjektivno? Da se ne zezamo, po{to sam iz Na{e stranke istupio, a po{to su moje kritike SDP-a novijeg datuma, zna~i li to da bilo koji biv{i ~lan bilo koje partije, makar i biv{e (kao SKJ), smije kritikovati bilo koju partiju kojoj ne pripada niti joj je ikad pripadao? Po Bazdulju, o~igledno ne. Bazdulj zvani analogija, dok pojedinci iz SDPa i iz srpskih desni~arskih kulturnih krugova {ire maglu, on im je nastoji zgusnuti, ali mu o~igledno to ne ide. Ko je maglu zgusnuo? S druge strane, Bazduljo~iglednomisli da postoji ideolo{ki nepristrana kritika, u{le mu previ{e u glavu novinarske floskule o nezavisnosti, objektivnosti, nepristranosti, kojima novinarstvo `eli sebi dati na kredibilitetu. Pa raskrinkane su te pri~e, Bazdulje, pisano je o tomepuno. Na|ibilo koju savremeniju definiciju ideologije, pa }e{ vidjeti da aideolo{ko mi{ljenje ne postoji. Ali, jedno je gotovo sigurno, {to se mene i Bazdulja ti~e, pridru`it }u mu se u kritici istih onih ljudi koje i on kritikuje, okupljenih u i oko “nekada relevantnog sedmi~nika Dani” , kako ga je sam nazvao kad je

Ho}e li `ene pokvariti Edina D`eku
Skandal na svadbi Stanka Gali}a i Ane Puco

Mlado`enja tukao poslanika Asi}a
[ejla Jugo-Turkovi} otkriva

prvi put upu}ivao na mene, njegovomli~nomfrustracijom. Samo }e razlozi biti druge prirode: [to su se vodili onom: “neka bude {to biti ne mo`e” te nastade pisac Bazdulj. Ali: “Ne boj se, nisi sam, ima i drugihnego ti” da ti polaskam Tinovim , „Pobratimstvom lica u svemiru“. Npr. Sanja Vlaisavljevi} koja te brojem knjiga gotovo sustigla. “Majstori” analogija pi{u lako i brzo.
Amer Tikve{a

Gledala sam kako pakuju 200.000 maraka ubici ]ele Delali}a

NEKOM

NEKOM NO]NA MORA

12

REGION

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Reakcije na dogovor Beograda i Pri{tine u Bruxellesu

Srbi ne}e kosovsku carinu
Predstavnici op{tina i okruga na sjeveru Kosova ka`u da }e se tamo{nji Srbi "boriti da ne za`ivi kosovska carina" na prelazima Brnjak i Jarinje SAD: Prihva}ena tu`ba za Oluju
Sud u Chicagu proglasio se nadle`nim da sudi po tu`bi Srba protiv agencije MPRI koja je savjetovala hrvatsku vojsku u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Predmet gra|ana SADa protiv agencije MPRI je prihva}en jer ima dubinu i ozbiljnost, pi{u Ve~ernje novosti. Do kraja septembra tu`itelji i tu`eni trebaju iznijeti argumentaciju za po~etak sudskog procesa, izjasniti se koliko }e svjedoka pozvati, koliko }e trajati postavljanje pitanja i koliko }e trajati izno{enje kompletne argumentacije. Tu`bu protiv agencije MPRI pro{le su godine podnijele srpske organizacije @rtve genocida u Krajini i Srpski kraji{ki sabor iz SAD-a. Srbi tu`e ameri~ki kompaniju za u~estvovanje u genocidu i za progon 200.000 Srba iz Krajine. Kao dokaz o saradnji prilo`en je ugovor MPRI i Hrvatske o obuci hrvatskih oficira i vojnika. Na~elnik Kosovsko-mitrova~kog okruga Radenko Nedeljkovi} ocijenio je da je dogovor predstavnika Beograda i Pri{tine o carinskom pe~atu o~ekivan radi prevazila`enja "trenutnih problema". Nedeljkovi} je za agenciju Beta rekao da Srbi na sjeveru Kosova ne}e prihvatiti albanske carinike bez obzira na bilo kakav sporazum, i dodao je da bi to zna~ilo prihvatanje dr`avnosti Kosova, prenosi RTS. On je istakao da }e se `itelji sjevera Kosova "svim politi~kim i demokratskim sredstvima" boriti da "kosovska carina ne za`ivi" na prelazima Brnjak i Jarinje. treba da va`e pe~ati Srbije". Pregovara~ki timovi Beograda i Pri{tine dogovorili su se u petak u Bruxellesu o carinskom pe~atu Kosova, na kojem }e samo pisati Carina Ko so va i ne}e bi ti dru gih oznaka vlasti u Pri{tini. [ef pregovara~kog tima Beograda Borislav Stefanovi} je rekao da je zadovoljan dogovorom o carinskim pe~atima i katastru i ponovio da se radi o statusno neutralnim rje{enjima, bez elemenata takozvane dr`avnosti Kosova. Stefanovi} je, na konferenciji za novinare, precizirao da }e carinski pe~ati imati oznaku "Kosovo customs", odnosno "kosovska carina", {to zna~i da ne}e imati nikakvih elemanata takozvane dr`avnosti Kosova.

Borislav Stefanovi}: Statusno neutralna rje{enja

Prevara
Predsjednik Op{tine Leposavi} Branko Nini} ka`e da je pe~at Carine Kosova na sjeveru Pokrajine neprihvatljiv i da Srbi ne}e pristati da na prelazima 1 i 31 bude kosovska carina. Predsjednik Op{tine Zubin Potok Slavi{a Risti} rekao je da je postizanje sporazuma o primjeni carinskog pe~ata ustvari "pe~at za predaju Kosova". On je za agenciju Beta rekao da je to "jo{ jedna u nizu prevara" i da "valja o~ekivati da }e u narednih desetak dana kosovski carinici biti raspore|eni na prelazima sa centralnom Srbijom". Predsjednik Op{tine Kosovska Mitrovica Krstimir Panti} je ocijenio da je postignut dogovor lo{ za Srbiju, "jer Kosovo smatramo dijelom Srbije i

Cooper: Dogovor va`an za obi~ne gra|ane
Dogovor o carinskom pe~atu i katastrima, postignut u Bruxellesu, u {estoj rundi pregovora izme|u Beograda i Pri{tine, veoma je va`an, naro~ito sa stanovi{ta obi~nih ljudi, saop}io je posrednik EU u ovim pregovorima Robert Cooper, prenosi Fena. "Dogovor o katastrima posebno je va`an za svakog ko posjeduje zemlju, dok su carinski pe~ati bitni za svakog na Kosovu ko pravi projekte koje `eli da provede u Srbiji", rekao je Cooper. Cooper je u izjavi objavljenoj na web stranici Evropske komisije podsjetio i da tokom posljednje tri godine srpske vlasti nisu priznavale kosovske carinske pe~ate: "Prije mjesec dana, kao rezultat slabog napredovanja u dogovoru o carinskom pe~atu, kosovska vlada uvela je embargo na robu iz Srbije. To je u praksi izazvalo i embargo Srbije na kosovsku robu. Dogovor koji }e omogu}iti trgovinu u regiji u~init }e i da regija bude vi{e evropska." Cooper je naglasio da "ovaj posao jo{ nije zavr{en", te da je ostalo jo{ te{kih pitanja za rje{avanje, kao {to su telekomunikacije i energetika.

Dio problema
Zamjenik premijera Srbije i lider SPS-a Ivica Da~i} ocijenio je ju~er da je dogovorom o carinskom pe~atu u dijalogu Beograda i Pri{tine rije{en manji dio problema, a da }e "glavni dio problema" vjerovatno biti poku{aj pretvaranja administrativne linije izme|u Kosova i ostatka Srbije u grani~nu, prenosi Srna. "To je ono protiv ~ega je srpska de la ga ci ja. Mi ne mo`emo da prihvatimo promjenu statusa administrativne linije, imaju}i u vidu da bi se time vje{ta~ki priznala nezavisnost Kosova", rekao je Da~i}, koji je i ministar unutra{njih poslova Srbije.

Skup nesvrstanih u Beogradu
Ministarski sastanak nesvrstanih zemalja bit }e odr`an u ponedjeljak i utorak u Beogradu, u povodu obilje`avanja 50. godi{njice prvog samita tog pokreta, prenosi Fena. Agencija Beta prenosi kako }e u Beograd do}i izaslanstva 105 dr`ava. BiH }e na skupu predstavljati ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, a Hrvatsku dr`avni tajnik MVPEI-a Mario Nobilo. Poseban gost skupa bit }e posljednji ministar vanjskih poslova SFRJ Budimir Lon~ar. Od ostalih predstavnika dr`ava iz regiona na skupu se o~ekuju slovenski ministar vanjskih poslova Samuel @bogar, crnogorski Milan Ro}en i zamjenik makedonskog ministra vanjskih poslova Zoran Petrov.

Vujanovi} o spornom pitanju jezika u crnogorskim {kolama

Dobri odnosi sa Srbijom,

uprkos razli~itostima
[ef crnogorske dr`ave svjestan je i da problem jezika mo`e dovesti u pitanje dalji put ka Evropskoj uniji
Rje{enje pitanja jezika u crnogorskom {kolstvu, koje optere}uje ne samo odnose Srbije i Crne Gore nego i crnogorsku politi~ku scenu i evropsku perspektivu Podgorice, mora uva`iti i stav crnogorske dr`ave i prava Srba, dr`avljana Crne Gore, izjavio je crnogorskipredsjednikFilipVujanovi}. "Za to postoje dva polazi{ta - jedno je pravo Crne Gore da opredijeli svoj slu`beni jezik na na~in na koji su to u~inile druge dr`ave biv{e Jugoslavije. Drugo polazi{te je postojanje respektnezastupljenostisrpske jezi~ke zajednice u Crnoj Gori, koja mora biti uva`ena, kao {to mora biti otklonjen i svaki rizik diskriminacije srpskog jezika ili njegove asimilacije", rekao je Vujanovi} u intervjuu za Tanjug, prenosi RTS. Crnogorski predsjednik uvjeren je da je mogu} dogovor i rje{enje za naziv jezika u crnogorskom {kolstvu. Vujanovi} isti~e da je prijedlog premijera Igora Luk{i}a, da se u {kolama izu~ava "crnogorski maternji jezik", do`ivio kao dobar kompromis, u funkciji iznala`enja rje{enja koje }e uva`iti oba po~etna polazi{ta. [ef crnogorske dr`ave svjestan je i da pitanje jezika, ~ijim rje{enjem opozicija uslovljava izglasavanje izbornog zakona, jednog od sedam preduslova za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama, mo`e dovesti u pitanje dalji put ka EU. On je ocijenio da su odnosi Crne Gore i Srbije dobri, uprkos razli~itom pristupu Beograda i Podgorice tom pitanju, kao i pojedinim spoljnopoliti~kim pitanjima, i precizira da te odnose obilje`avaju saradnja, partnerstvo i bliskost. "I u bliskim odnosima postoji, naravno, nejednako vi|enje i pravo obje dr`ave da razli~ito vide pojedina pitanja i razli~ito primjenjuju

Odba~ena `alba kapetana Dragana
Prizivni sud australske savezne dr`ave Novog Ju`nog Walesa odbacio je `albu Dragana Vasiljkovi}a, poznatog kao kapetan Dragan, na raniju odluku ni`eg suda kojom je presu|eno da ga list The Australian nije oklevetao. Ovom odlukom kapetan Dragan, ~ije izru~enje tra`i Hrvatska zbog ratnih zlo~ina, }e morati platiti sudske tro{kove i nadoknaditi 1,2 miliona australskih dolara koliko je kompanija Nationwide News, izdava~ The Australiana, ulo`ila u svoju odbranu, prenosi Hina.

Filip Vujanovi}

svoju dr`avnu politiku. To prosto treba uva`iti. To jeste realnost. Mi imamo razli~ite odnose u nekim spoljnopoliti~kim vi|enjima i treba da uva`amo na{e dr`avne razlike, jer su prosto prirodne i proizlaze iz onoga {to su potrebe svake suverene dr`ave", rekao je Vujanovi}.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Avionska nesre}a u ^ileu

Poginula 21 osoba
Avion je dva puta poku{ao sletjeti na mjesni aerodrom, ali ga je u tome omeo sna`an vjetar • Me|u putnicima bio i popularni TV voditelj Felipe Camiroaga
Nestali~ileanskivojniavion u kojem je bilo18 putnika i tri ~lanaposadeprona|en je u moru. Avion je nestao u petak u blizini oto~ja Juan Fernandez u ju`nom Pacifiku. Rije~ je o avionu Casa 212 koji je letio iz glavnog grada prema oto~ju Juan Fernandez, a kako je izjavio~ileanskiministarobraneAndresAllmand, dva puta je poku{aosletjeti na mjesni aerodrom, ali ga je u tome omeo sna`an vjetar, prenosi Jutarnji list. Nakon toga je nestao s radaraikomunikacija je prestala. Allmand je dodao da je pomorska fregata poslata u oblast zajedno sa helikopterom radi spasila~kih i operacija potrage i da im se kasnije pridru`io avion tipa hercules 130. Komadi olupine su, kako je predstavnik mjesnih vlasti Leopoldo Gonzalez izjavio, prona|eni na oko kilometarudalje-

VIJESTI

Umro Kepiro
Biv{i oficir ma|arskih specijalnih sigurnosnih snaga [andor Kepiro, koji je nedavno oslobo|en optu`bi za ratne zlo~ine u Drugom svjetskom ratu, umro je u 98. godini, prenosi Fena. Njegov advokat @olt Zetenji izjavio je da je Kepiro umro u subotu ujutro u bolnici u Budimpe{ti, ali ljekari nisu odmah objavili uzrok smrti, javio je AP. Sud u Budimpe{ti je u julu zbog nedostatka dokaza oslobodio Kepira, biv{eg zapovjednika `andarmerije, optu`be da je odgovoran za smrt 36 osoba tokom napada ma|arskih snaga na sjever Srbije u januaru 1942. Na slu~aj Kepiro skrenuta je pa`nja ma|arskim vlastima 2006. od CentraSimonWiesenthal, me|unarodne organizacije za za{titu prava Jevreja.

^ileanci u Santjagu pale svije}e za stradale

Reuters

nosti od sletne staze, zajedno s prtljagom. Me|u putnicima je bilo i petero zaposlenih na televiziji TVN, a me|unjimapopularni ~ileanski televizijski voditelj Felipe Camiroaga, koji je na oto~jeputovaokako bi izvijestio o obnovama koje se na Juan

Fernandezu vr{e nakon razornog cunamija iz 2010. godine. Camiroaga (44) je jedan od voditelja jutarnje emisije, “Dobro jutro svima“ kao i emisije “No}na`ivotinja“ koja se emituje u ve~ernjem terminu. U me|uvremenu, obo`avaoci

i publika okupili su se ispred zgrade televizije TVN u Santjagu nakon informacija o nesre}i gdje su palilisvije}e, javio je Reuters. Oto~je Juan Fernandez nalazi se oko 670 kilometara od ~ileanske obale.

Izvje{taj Me|unarodne agencije za atomsku energiju

Pjongjang krijum~ario

Rusija protiv jednostranih sankcija
Rusija je osudila odluku EU da poja~a sankcije protiv Sirije zabranom uvoza nafte iz te zemlje u vrijeme stalnih protesta protiv predsjednika Ba{ara al-Asada. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrovrekao je da “sankcije ne vodeni~emu dobrom“ Rusija, koja ima pravoveta u Vi. je}u sigurnosti UN-a, odbija da podr`i rezoluciju kojom se uvodi embargo na oru`je ili zamrzavanje imovine. “Mi se protivimo jednostranim sankcijama. To upropa{tava partnerski pristup bilo kojoj krizi“ rekao je Lavrov na marginama , samita biv{ih sovjetskih dr`ava u prijestonici Tad`ikistana Du{anbeu, prenosi Reuters. Na naftu otpada oko 25 posto prihoda Sirije, dok zemlje EU uzimaju oko 95 posto izvoza sirijske nafte.

nuklearnu opremu?
Postojenaznake da se Sjeverna Koreja koristila “ilegalnom opskrbnom mre`om“ kako bi nabavila tehnologiju i informacijepotrebne za postrojenje za oboga}enje uranija, objavila je agencija UN-a za nuklearnu energiju, IAEA, prenosi Hina. U novembru 2010. Sjeverna Koreja je pokazala vlastito dotada nepoznato postrojenje za oboga}ivanje uranija u Jongbjonu ameri~kom stru~njaku Siegfriedu Heckeru, koji je nakon toga izjavio da je iznena|en njegovim modernim izgledom.

Izgled kaskade i veli~ina omota centrifuge potpuno se poklapaju s izgledom postrojenja {to ga je nudila ilegalna opskrbna mre`a, navedeno je u izvje{taju

no je u izvje{taju. Dodaje se kako“informacijedostupneagenciji navode na zaklju~ak da su tehnologije i informacijepotrebne za program oboga}ivanja uranija nabavljene uz pomo} takve ilegalne mre`e“ .

Crno tr`i{te
Stru~njaci za nuklearnuenergiju ranije su tvrdili da je Pjongjangu vjerovatno bila potrebnapomo}kako bi tajno, tokom vi{egodina, iz vi{eizvoranabavljaokomponente za oboga}enje uranija. Prema istim izvorima, razbijanje grupe koju je predvodio pakistanski nuklearni stru~njak A. Q. Khanprijesedam godina nije uni{tilo crno nuklearno tr`i{te, a pojedinci iz te grupemo`da su jo{ uvijekaktivni. U najve}emskandaluvezanom za ilegalnutrgovinunuklearnim materijalom u povijesti, Khan je 2004. priznao da je prodavaotajneinformacije o nuklearnim postrojenjima Sjevernoj Koreji, Iranu i Libiji.

Proizvodnja
Sjevernokorejske vlasti su 2006. i 2009. vr{ile nuklearne pokuse nakon {to su decenijama koristile plutonij, a otkri}e postrojenja za uranijupu}uje na mogu}nost da je ta siroma{na zemlja prona{la drugi na~in za proizvodnjunuklearnogoru`ja. Me|unarodna agencija za atom sku ener gi ju (IAEA) ugarski specijalci su, na zahtjev predstavnika nove vlasti u Tripoliju, izbacili iz libijske ambasade u Sofiji diplomate re`ima lidera Muamera Gadafija, nakon {to je u zemlju doputovao predstavnik libijskogNacionalnogprelaznog vije}a Isa Omar A{ur. Prilikom upada u ambasadu, porodicelibijskih diplomata su odbile da napuste misiju, zbog ~ega su

Inspektori IAEA u postrojenju u Jongbjonu

objavila je izvje{taj na 11 stranica, u kojemu se poziva na razgovor sa Heckerom, kao i na tehni~ku procjenu njegovih opa`anja tokom boravka u Sjevernoj Koreji.

“Izgled kaskade i veli~ina omota centrifuge, koje je vidjela (Heckerova) grupa potpuno se poklapaju s izgledom postrojenja {to ga je nudila ilegalnaopskrbnamre`a“ navede,

Japan: Oluja odnijela dva `ivota
Dvije osobe su poginule, a vi{e desetaka je ozlije|eno u sna`noj tropskoj oluji Talas koja je ju~er pogodila zapadni Japan, donose}i veliku ki{u i izazivaju}i poplave, koje su uni{tile mnoge ku}e i poremetile saobra}aj. Tropska oluja zahvatila je u no}i sa petka na subotu japansko ostrvo [ikoku i polako se kre}e ka sjeveru zemlje, saop}ila je ju~er japanska Meteorolo{ka agencija. Prema izvje{tajima doma}ih medija, u oluji su stradale dvije osobe, pet ljudi se vodi kao nestalo, a oko 40 je povrije|eno. Na televizijskom snimku mogle su se vidjeti mnoge poplavljene ku}e i veliki talasi koji su zapljuskivali luke, prenio je Reuters.

B

Bugarska policija upala u ambasadu u Sofiji

Privedene libijske diplomate
privedene u policijskustanicu, a zatim smje{tene u Centar za privremenismje{tajizbjeglica u mjestu Brusarka, prenosi Fena. Iz libijskeambasade su izba~eni i supruga i djecalibijskogkonzula Ibrahima al-Furusa, koji je prije mjesec zajedno s nekoliko slu`benikalibijskemisijeistakao obilje`japobunjenika naambasadi u Sofiji, a zatim se zatvorio u njoj i podnio zahtjev za dobijanjestatusapoliti~keizbjeglice. Njega su, me|utim, bugarske vlastikrajemjulaproglasilepersonom non grata. U me|uvremenu, Rusija je pozvala ~lanove libijske prelazne vlade u Moskvu kako bi razmotrili budu}nost energetskih ugovora i sporazuma skopljenih sa Libijom, rekao je ju~er {ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

14

OGLASI

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 4. septembar 2011.

SVIJET FINANSIJA

15

Robert Zoellick o svjetskoj ekonomiji

NOVA OPASNA
faza tokom jeseni
Zoellick je pozvao Kinu da ubrza svoj prelaz s ekonomije koja se temelji na investicijama i izvozu na model koji bi imao ve}u ulogu u procesu potro{nje i inovacija
Svjetska ekonomija u}i }e u novu opasnu fazu tokom jeseni, izjavio je u Pekingu predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, otvaraju}i konferenciju o budu}nosti Kine za razdoblje do 2030. „Finansijska kriza u Evropi pretvorila se u veliku du`ni~ku krizu i imala je te{ke posljedice za monetarnu i ekonomsku uniju, za banke i konkurentnost nekih zemalja. Amerika mora rije{iti problem dugova, potro{nje i porezne reforme kako bi poduprla ja~anje privatnog sektora', rekao je predsjednik Svjetske banke. U aktualnom me|unarodnom kontekstu usporenog ja~anja privatnog sektora i oslakoja se temelji na investicijama i izvozu na model koji bi imao ve}u ulogu u procesu potro{nje i inovacija, kao i u procesu dru{tveneintegracije, ~ime bi se nadvladale podjele izme|u gradskog i seoskogstanovni{tva. „U julu je Svjetska banka Kinu svrstala u kategoriju svjetskih ekonomija sa srednje visokim prihodima. Kina }e u}i u krug zemalja s vrlo visokim prihodima za 15 do 20 godina“ , kazao je Zoellick. Trgovinski partneri Kine, sa SAD-om na vode}em mjestu, od Pekinga tra`e reevaluaciju juana te bolji pristup kineskom tr`i{tu kako bi se ujedna~ila trgovinska razmjena s tom drugom svjetskom ekonomijom.

BiH

EU

Priprema IPARD sektorske analize
Predstavnici Delegacije Evropskeunije u BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskihpoljoprivednih ministarstava i Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu za centralnu i isto~nu Evropu odr`ali su u Sarajevu drugisastanakKoordinacionog odbora projekta „Pripreme IPARD sektorske analize“ . Sastanak je otvoriopomo}nik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Du{an Ne{kovi}, a tema rasprave Koordinacionog odbora je bila napredak projekta koji je zapo~eo u januaru 2011, a cilj mu je da osigura da sektorska analiza sadr`i informacije koje }e omogu}iti vladi BiH da formulira IPARD program. Glavna svrha projekta je priprema nezavisne i objektivne

Robert Zoellick

bljenog povjerenja gra|ana, Zoellick je pozvao Kinu da ubrza svoj prelaz s ekonomije

Manje radnih mjesta u SAD-u
Cijena zlata je na njujor{koj berzi u zavr{noj trgovini u petak uve~er uve}ana bezmalo do rekordnog nivoa, a tr`i{ni analiti~ari isti~u da se to dogodilo poslije izvje{taja da je stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i u augustu bila visoka i nepromijenjena u odnosu na juli. Fina unca zlata poskupjela je na njujor{koj berzi 2,6 procenata, na 1.876,90 dolara. Investitori su veoma zabrinuti zbog nepovoljne situacije na tr`i{tu rada SAD-a, nakon {to je Federalni sekretarijat za rad saop}io najnoviji, augustovski, bilans nezaposlenosti. Izvje{taj o nezaposlenosti je, naime, bio lo{iji od o~ekivanja analiti~ara i sada su obnovljena strahovanja da SAD mo`e zapasti u jo{ jednu, du`u fazu usporenog privrednog rasta ili, {to bi bilo jo{ opasnije, recesije. Du`ni~ki problemi u Evropi, znaci usporavanja privrednog rasta u Narodnoj Republici

sektorske analize za klju~ne poljoprivredne oblasti u Bosni i Hercegovini: mlijeka, mesa, vo}a i povr}a, vinarskog sektora i `itarica. Projekt uklju~uje i posebnu sektorsku analizu o mogu}nostima diversifikacije ekonomske aktivnosti u ruralnim podru~jima. Sektorska analiza }e bilje`iti dostignu}a sektora u BiH i davat }e preporuke o politici interveniranja s ciljem modernizacije sektora, pove}anja konkurentnosti i ispunjavanja uslova EU standarda. Sektorsku analizu }e koristiti institucije u fazipripremeBosne i Hercegovine za ~lanstvo u EU, kao i za pripremuIPARDprograma, saop}eno je iz Delegacije EU u BiH. Projekt finansira Evropskaunija, koja je izdvojila500.000 eura iz IPA fondova.

Kini utje~u, uz ve} prisutne probleme u ameri~koj ekonomiji, na slabiju globalnu tra`nju mnogih sirovina, uklju~uju}i naftu, metale i poljoprivredne proizvode, kao {to su kukuruz, soja i p{enica, navode tr`i{ni stru~njaci. U takvoj situaciji, mnogi investitori najradije ula`u u zlato pa je logi~an rast kotacije "najsjajnijeg od svih metala" koji je u toku minulih 12 mjeseci poskupio oko 50 procenata.

Prodaja zlata ne bi rije{ila probleme
Najzadu`enije evropske dr`ave su pod velikim pritiskom svojih bogatijih susjeda da dovedu u red svoje finansijsko stanje, ali je malo vjerovatno da }e u tu svrhu one krenuti stopama osiroma{enog plemstva iz pro{losti i prodati svoj “porodi~ni nakit” odnosno u , ovom slu~aju zlato. Dr`avni trezori Portugala, Gr~ke i [panije zajedno ~uvaju vi{e od 750 tona zlata, {to je jednako oko 17 postopro{logodi{nje proizvodnje tog metala od eksploatacijerudnika i recikla`e. Uprkos tome {to se bore sa ogromnim dugovima, a u nekim slu~ajevima su morale da zatra`e i finansijsku pomo} mjerenu desetinama milijardi eura, ove zemlje zajedno sa Irskom i Italijom, koje ~ine grupu nazvanu PIIGS, jo{ nisu posegnule u svoje trezore u poku{aju smanjenja dugova. Zamjenik {efa poslani~ke grupe vladaju}e njema~ke

U Kini 960.000 multimilionera
Kina ima 960.000 multimilionera, {to je za 9,7 posto vi{e nego pro{le godine, navodi se u ”Izvje{taju o bogatstvu 2011. godine” koji je objavila Akademi ja „Ru pert Hu gvert“. Multimilioneri u prosjeku imaju 39 godina. Prosje~na starost milijardera je 43 godine i njih u Kini ima 60.000, {to je za 9,1 posto vi{e u odnosu na pro{lu godinu. U izvje{taju se navodi da su multimilioneri uglavnom preduzetnici, vlasnici agencija nekretnina, investitori akcija i ”zlatni okovratnici” . Pe king je na prvom mjestu prema broju bogata{a, a iza njega su Guangd`ou i [angaj.

Bugari u bankama dr`e 15 milijardi eura
Novac koji Bugari ~uvaju u bankama dostigao je 29,794 milijarde leva, odnosno blizu 15 milijardi eura, podaci su Bugarske narodne banke (BNB). Prema podacima banke, {tednja stanovni{tva stalno raste od po~etka krize, zbog straha ljudi da }e ostati bez posla ili da }e im prihodi biti smanjeni. Na po~etku godine Bugari su u bankama dr`ali 28,037 milijardi leva, odnosno ne{to vi{e od 14 milijardi eura. Krajem juna u{te|evina gra|ana skoro da je podjednaka u nacionalnoj valuti lev i euru. Bugarske kompanije u bankama dr`e 21,08 milijardi leva, odnosno 10,5 milijardi eura.

stranke CDU, Michael Fuks, po~etkom mjeseca je izjavio da bi Italija trebalo da proda svoje rezerve zlata kako bi izbjegla dalje zadu`ivanje, dok je njema~ki politi~ar Frank Scheffler u maju rekao da bi Portugal trebalo da proda svoju imovinu. “Prije nego {to dovede u rizik tu|i novac, Portugal bi prvo trebalo da proda svoj porodi~ni nakit, posebno rezerve zlata” istakao je Scheffler. , Me|utim, navode analiti~ari Rojtersa, pomenuti zahtjevi ne uzimaju u obzir ~injenicu da zlato nije u vlasni{tvu vlada zemalja PIIGS-a i da one zato nemaju pravo da ga prodaju. “Devizne rezerve posjeduju i njima upravljaju centralne banke, a ne vlade. Te rezerve se ~uvaju za posebne svrhe, za osiguranje isplate du`ni~kih obaveza i isplatu uvoza” izjavi, la je direktorica za svjetske poslove u Svjetskomsavjetu za zlato Natalie Dempster.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Haris Kuskunovi}, direktor Klasa

Ivo Bradvica, generalni direktor Aluminija

Rije{iti problem
tehnolo{kog vi{ka
Vi{ak ljudi nam optere}uje produktivnost, ali taj vi{ak ne ~ini onih 90 posto valjanih, pravih djelatnika, koji ne trebaju strahovati niti za sebe, niti za svoje obitelji
Potro{a~i nemaju razloga za brigu

Cijene hljeba ostaju

nepromijenjene
Klas trenutno radi na nabavci p{enice ovogodi{njeg roda
Nova uprava kompanije Klas na ~elu sa direktorom Harisom Kuskunovi}em ovih dana radi na konsolidaciji stanja unutar kompanije i optimiziranju proizvodnje i prodaje. „Klas ovih dana radi i na nabavci p{enice ovogodi{njeg roda. Na`alost, doma}e p{enice ima slabo na tr`i{tu tako da Klas p{enicu uglavnom nabavlja u zemljama regije“ kazao je Kuskunovi} za , Oslobo|enje. On je dodao da }e cijene bra{na i hljeba ove vode}e bh. kompanije u mlinarsko-prehrambenom sektoru u narednom periodu ostati nepromijenjene. - Sigurno je da ne}e do}i ni do pojeftinjenja ali ni do poskupljenja Klasovih proizvoda, naglasio je Kuskunovi}. Klas je prije mjesec dana snizio cijene hljeba, {to je, prema Kuskunovi}evim rije~ima, u~injeno i prije nego {to su se stekli uslovi za to, ali je Klas, kao i uvijek do sada, iza {ao usu sret svo jim po tro {a~ima. Upravo zbog potro{a~a, kako ka`e Kuskunovi}, oni imaju namjeru dr`ati istu cijenu hljeba, koja }e se promijeniti jedino u slu~aju nekih mnogo ozbiljnijih de{avanja.
A. Pe.

Mostarski Aluminij }e u narednom razdoblju poku{ati rije{iti probleme zbrinjavanja tehnolo{koga vi{ka, potom djelatnika koji su stekli uvjete za odlazak u prijevremene mirovine i invalida druge kategorije, izjavio je generalni direktor ove kompanije Ivo Bradvica. On je u intervjuu za slu`benu web stranicu Aluminija izjavio kako nema novih zapo{ljavanja i pomla|ivanja kadra visokoobrazovanim ljudima ako se ne rije{e problemi vi{ka uposlenih.

Naj~istiji aluminij
- Rije~ je o radnicima koji danas nisu u cijelosti neophodni za rad Aluminija, makar ne punih osam sati dnevno. Vi{ak ljudi nam optere}uje produktivnost, ali taj vi{ak ne ~ini onih 90 posto valjanih, pravih djelatnika, koji ne trebaju strahovati niti za sebe, niti za svoje obitelji. Njih nikakva recesija ne mo`e ugroziti. Vi{ak su nam oni drugi, oni koji vi{e nisu za ove sredine i svjestan sam da je teret prvoga ~ovjeka i ljudi koji s njim ~ine tvorni~ki menad`ment vu}i i bolne rezove ako to zahtijeva spa{avanje na{e ku}e i onih 90 posto djelatnika koje spomenuh, kazao je Bradvica i dodao kako u Aluminiju ne mogu utjecati na cijenu aluminija, niti na cijene ulaznih sirovina. - No, na ovo (vi{ak uposlenih op.a.) mo`emo - tu smo zatra`ili i dobili potporu menad`menta, Nezavisnoga sindikata zaposlenika i onih pravih radnika, koji su u ve}ini, jer da nisu, ne bismo ovdje uspijevali godinama proizvoditi naj~istiji i najkvalitetnijialuminij na svijetu, rekao je Bradvica.

Ivo Bradvica

PLINSKE CENTRALE Plinskim se centralama okre}u po cijelom zapadnom svijetu, napose nakon odluke njema~kih vlasti o ukidanju nuklearki, {to priprema i Francuska, a {to }e slijediti i druge razvijene zemlje
Najavio je ulaganje u strate{ke projekte, poput ugradnje rotacijske pe}i za recikliranje otpadnoga aluminija, potom nove linije za proizvodnju legirane `ice, kao i nove linije za lijevanje malih ingota. Posebno se osvrnuo na najave o izgradnji plinske centrale u krugu Aluminija. gra|ene u Austriji, Italiji, Portugalu, Engleskoj, Irskoj, Bugarskoj i tamo{nji su korisnici izrazito zadovoljni. Tim bismo kapacitetom u cijelosti zadovoljili na{e godi{nje potrebe za strujom i imali bismo jo{ 200 MW za prodaju, i to prema tr`i{nim cijenama, {to je ~ista zarada, kazao je Bradvica. Istaknuo je kako su se u Aluminiju opredijelili za plinsku centralu zbog planiranog prolaska plinovoda, Jadranskoga koridora, kroz Mostar za otprilike dvije godine. Za izgradnju same centrale potrebno je, pak, ukupno tri godine. Ipak, napomenuo je kako kona~na odluka o izgradnji plinske centrale jo{ nije donesena, jer se razmi{lja i o projektu izgradnje centrale koju bi kombinirano pokretali plin i solarna energija. J. GUDELJ

Elektronska evidencija transportnih dozvola
OFAE (Fédération Hellénique des Transports Routiers Internationaux), Atena, preko IRU Information centra izdala je obavje{tenje da od 1. septembra 2011. godine, sve carinske ispostave u Gr~koj (ulazne ili tranzitne) provode aktivnosti elektronskog unosa informacija o dozvolama vo zi la iz tre}ih ze ma lja, me|u kojima je i Bosna i Hercegovina. Voza~i su du`ni dostaviti kopiju dozvola (bilateralnih, tranzitnih, vi{ekratnih, CEMT ili drugih transportnih dozvola) ulaznoj ili tranzitnoj carinskoj ispostavi u Gr~koj. A. Pe.

200 MW za prodaju
- Plinskim se centralama okre}u po cijelom zapadnom svijetu, napose nakon odluke njema~kih vlasti o ukidanju nuklearki, {to priprema i Francuska, a {to }eslijediti i drugerazvijene zemlje. Zato se tra`e rje{enja u obnovljivim izvorima energije. Plinske centrale istovjetne onoj o kojoj mi razmi{ljamo, a rije~ je o centrali kapaciteta 425 megavat-sati godi{nje, posljednjih su godina iz-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 172 - 3. 9. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.463790 1.399125 26.061187 0.080273 0.261886 0.708326 1.780705 0.565032 0.254144 0.213832 1.752552 0.784771 2.219753 1.368601 0.047067 1.940240

1.955830 1.467459 1.402632 26.126503 0.080474 0.262542 0.710101 1.785168 0.566448 0.254781 0.214368 1.756944 0.786738 2.225316 1.372031 0.047185 1.945103 USD BAM

1.955830 1.471128 1.406139 26.191819 0.080675 0.263198 0.711876 1.789631 0.567864 0.255418 0.214904 1.761336 0.788705 2.230879 1.375461 0.047303 1.949966 1.60107 2.192114

Cazinski sajam 2011.
Deseta kantonalna izlo`ba stoke Cazinski sajam 2011. bit }e odr`ana 17. i 18. septembra, a o programskim sadr`ajima te anga`manu op}inskih slu`bi za poljoprivredu i Udru`enja poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona u realizaciji ove izlo`be-sajma razgovaralo se na sastanku u Biha}u. Pored ~lanova Organizacionog odbora manifestacije, prisustvovali su mu i predstavnici resornog kantonalnog ministarstva, Slu`be za poljoprivredu Op}ine Cazin, PZUSK-a te kantonalnog Udru`enja poljoprivrednika. Pored tradicionalne izlo`be krupne stoke, kojom se promovira i poti~e razvoj sto~arstva na podru~ju USK-a, bit }e organizirana i izlo`ba pasa tornjaka i ku}nih ljubimaca, zatim p~elinjih i proizvoda zdrave hrane te ne-

Cazin

SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 09. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 09. 2011 =

koliko stru~nih predavanja. Organizatori se nadaju da }e i ovogodi{nji Cazinski sajam okupiti veliki broj izlaga~a i posjetilaca iz svih op}ina USK-a, a kako je jedina manifestacija ovakvog tipa i obima u Federaciji BiH, namjera im je da je podignu na federalni nivo.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Susreti proizvo|a~a i predstavnika vlasti u Grada~cu
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede Tuzlanskog kantona i Petrokemije Kutina, tre}i dan 38. me|unarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajma {ljive u Grada~cu odr`ani su susreti proizvo|a~a sa stru~nim radnicima ipredstavnicimavlasti. Susret je po~eo stru~nim predavanjem BiserkeStoji}, voditeljiceSlu`be primjene Petrokemija Kutina, koja je govorila o gnojidbi prema evropskim principima i dosada{njim praksama u regionu, saop}ili su organizatori Sajma.

VIJESTI

Ve}i poticaji
za kvalitetniju

Uskla|ivanje
„Na`alost, na{i su prostori daleko od onih koje EU tra`i, na{i poljoprivredni proizvo|a~i nisu upoznati sa svim tim propisima i normama koje EU name}e. Trebaupoznati sve poljoprivredne proizvo|a~e {ta }e se to sve doga|ati prilikom ulaska u EU i {ta sve trebamo napraviti. Mislim da smo i nedovoljno educirani, a, tako|er, na podru~ju BiH postoji jedna masa propisakojiregulirajuodre|ene stvari, me|utim, oni se prakti~ki ne primjenjuju u punom smislu“ kazala je Stoji}. , Ona je dodala da, kada je u pitanju gnojidba, koja je jedna od najva`nijih agrotehni~kih mjera prinosa razli~itih kultura, ona mora biti i u skladu sa evropskom nitratnom direktivom, sa dobrom poljoprivrednom praksom i po{tovati odre|ene druge direktive koje EU postavlja. O trenutnom stanju poljoprivrede, unapre|enju proizvodnje i poticajnim mjerama govorili su pomo}nik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva TK-a Samid [arac i direktor Poljoprivrednog zavoda Tuzla Nusret [erifovi}. „Na ovom susretu se pokazalo da moramo u narednom periodu mijenjati odre|ene stvari kada je u pitanju poticajna politika. Mi moramo pri-

proizvodnju
Poljoprivrednim proizvo|a~ima omogu}iti {to bolji ambijent • Na{i proizvo|a~i nisu dovoljno upoznati sa propisima EU, kazala Biserka Stoji}
marnu poljoprivrednu proizvodnju posmatrati tako da poljoprivrednim proizvo|a~ima omogu}imo {to bolji ambijent i da poticajnu politiku usmjeravamo prema potrebama tr`i{ta. Najve}i dio sastanka je usmjeren na pote{ko}e sa kojima se poljoprivreBiserka Stoji}

Njema~ki privrednici u Sarajevu
Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, u saradnji s Ministarstvom za nauku i privredu njema~ke pokrajine Saarska, Saarskom me|unarodnom centralom za produktivnost i tehnologiju te krugom tamo{njih dobavlja~a za rudnike, organizira susret privrednika Saarske pokrajine s bh. privrednicima. Susret }e biti odr`an 27. septembra u Sarajevu, a zainteresirani bh. privrednici trebaju prijave dostaviti Komori do 23. septembra. Kako najavljuju iz P/GK Federacije BiH, privrednici Saarske pokrajine predstavnici su kompanija iz oblasti rudarstva, energije i okoli{a, ma{inogradnje, gra|evinarstva, mre`ne i komunikacione tehnike, drvne industrije te uslu`ne djelatnosti.

dni proizvo|a~i susre}u kao {to je nedovoljno poljoprivrednih povr{ina koje su pokrivene sistemom za navodnjavanje“ na, glasio je [arac.

Navodnjavanje
Prema njegovim rije~ima, u narednom periodu moraju se

Proizvodnja i za{tita jabuke

Najnovije trendove u proizvodnji i za{titi jabuke prezentovali su predstavnici {vicarske kompanije Syngenta Dalibor Don~i} i Emir Sejdi}. „@eljeli smo da prika`emo poljoprivrednim proizvo|a~ima koji je sistem rada Syngente na tr`i{tu BiH, te smo pokazali na{e aktivnosti u jesenjem periodu, kada }emo izvr{iti analizu roda u vo}njaku, kvaliteta u raznim segmentima kao {to je obojenost, deklasiranje zbog berbe i ostalih parametara“, rekao je Dalibor Don~i}.

donirati odre|ena sredstva, kako za poticaj u navodnjavanju, tako i kroz obezbje|ivanje odre|enih sredstava za istra`ivanje putem bu{otina, kako bi se poljoprivredni proizvo|a~i snabdjeli dodatnim koli~inama vode potrebne za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Kako je istaknuto, jo{ jedan problem je slabaprimjenaagrotehni~kih mjera na podru~ju TK-a. „Mi }emo putem Poljoprivrednog zavoda u zimskom periodu organizovati vi{e edukacija kako bi na{im poljoprivrednim proizvo|a~ima pomogli da prevazi|u odre|ene situacije kada je u pitanju bolji kvalitet i ve}i prinosi“ nagla, sio je [arac.

Vi{egrad: Me|unarodni sajam meda
U Vi{egradu }e 14. septembra biti odr`an [esti me|unarodni sajam meda i p~elarske opreme, na kojem }e u~estvovati oko 30 p~elara iz Srbije, Crne Gore i BiH. Za sve p~elare i u~esnike Sajma bit }e odr`ano stru~no predavanje iz oblasti p~elarstva. Organizator Sajma je vi{egradsko Udru`enje p~elara, a generalni pokrovitelj Op{tina Vi{egrad.

Polugodi{nji izvje{taj banaka u RS-u

@iranti otplatili 1,6 miliona KM kredita
U prvom polugodi{tu, od ukupno primljenih 265 zahtjeva za reprogram kreditnih obaveza, odobrena su 252 zahtjeva
Prema izvje{tajima banaka u Republici Srpskoj, za prvih {est mjeseci ove godine 1.454 `iranta otplatila su 1,6 miliona KM kreditaglavnogdu`nika. Lani su 1.842 `iranta ukupno otplatila 3,05 miliona KM po 1.507 partija kredita fizi~kih osoba. U prvom polugodi{tu 2011. godinezaustavljen je rastnekvalitetnihkredita u bankarskomsektoru RS-a koji je bio tokom cijele 2009. i 2010. godine, ali nivo i u~e{}e nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima je i daljezna~ajan i zahtijevadodatnu pa`nju i oprez, upozoravaAgencija za bankarstvo RS-a. S ciljem ubla`avanja negativnihefekataglobalnefinansijske U prvompolugodi{tu ove godineprigovoreklijenata(ukupno 119) imale su sve banke u RS-u, objavio je banjalu~ki portal Capil, prenose agencije. Najve}i broj prigovora je po osnovuprigovorasudu`nika/jemaca(45), ostalog iz oblastikreditnogposlovanja (17), po osnovupromjeneuslovakreditiranja (16), otvaranju i vo|enjura~una (12), dok se na sve ostale osnove (obra~un kamate, naknade po kreditnim poslovima, kreditne i platne kartice i drugo) odnosi 29 prigovora. Banke su pozitivno rije{ile 39 prigovora, negativno 60, a 20 prigovora je u procesuobrade ili izja{njavanja.

LK: Nezaposlena 8.321 osoba
Krajem jula u Livanjskom kantonu bila je 8.321 nezaposlena osoba koja je tra`ila posao posredstvom op}inskih slu`bi za zapo{ljavanje, {to je za 56 lica, ili 6,8 posto, vi{e nego u junu. U julu je sa evidencije skinuto 149 lica, od kojih je 75 zaposleno, {to je za osam lica, ili 14,8 posto, manje nego prethodnog mjeseca. Me|u nezaposlenima je 3.877 `ena, {to je 0,4 posto vi{e nego u junu. Stru~nu kvalifikaciju ili zvanje ima 5.858 nezaposlenih, ili 70,4 posto. Na podru~ju {est op}ina LK-a od po~etka ove godine do kraja jula iz evidencije op}inskih slu`bi za zapo{ljavanje brisana su 1.104 lica, od kojih je 558 zaposleno, ili 50,5 posto. U ovom periodu zbog smanjenog obima posla ili odjavljivanja djelatnosti bez posla kod privatnih poslodavaca ostalo je 112 radnika, {to je 10 posto vi{e u odnosu na isti period godinu ranije.

Lani su 1.842 `iranta otplatila 3,05 miliona KM

i ekonomske krize, a vode}i ra~una o o~uvanju stabilnosti bankarskogsektora, Agencija je produ`ila primjenu Odluke o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizi~kih i pravnih lica i u 2011. godini.

Na osnovu te odluke, banke u RS-u su u prvom polugodi{tu 2011. godine, od ukupno primljenih 265 zahtjeva za reprogramkreditnihobaveza, odobrile252 zahtjeva u ukupnomiznosu od 120,3 miliona KM.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Pomozimo tromjese~noj Iman Kari}

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nasilje kao rezultat vr{nja~kog pritiska

Operacija u Turskoj

Maloj Iman potrebna je na{a pomo}

Iman Kari} je tromjese~na beba koja je sa 40 dana primljena na Pedijatrijsku kliniku u Sarajevu, gdje se i danas nalazi. Prvobitna dijagnoza bila je posthemoragi~ni hidrocetalus, nepoznate etiologije ili vodena glava sa hematomima koji uzrokuju krvarenje. Doktori u Sarajevu rade sve {to je u njihovoj mo}i, ali, na`alost, nisu u mogu}nosti rije{iti problem bez pomo}i klinika u inostranstvu. Iman ~eka papire sa klinike iz Turske koja }e, najvjerovatnije, obaviti ovu operaciju. Jo{ nije poznato koliko }e ta~no trebati novca za operaciju, ali, kako saznajemo, trebala bi

ko{tati izme|u 20.000 i 50.000 eura. Za sve koji ovoj porodici mogu i `ele pomo}i kontakt-telefon je 062/575-012 ili to mogu uraditi uplatama na `iro-ra~un. Doma}i platni promet na ime Omer Kari}, broj ra~una je 3386902863161919, broj partije 40069794001. Za uplate iz inostranstva primalac Kari} Omer, Zagreba~ka br. 61, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina IBAN: BA 393386902863161919, SWIFT: UNCRBA22. Za uplate donacija preko Pay pala, potrebna je samo e-mail adresa ra~una aneM. T. sa75@aol.com.

Prezentacija iz Saobra}ajne {kole

Obrazac pona{anja

druga iz klupe
Prevencija vr{nja~kog nasilja u ~etiri {kolel • Mali odziv roditeljal
Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje XY je nevladina organizacija koja je ove godine proslavila deset godina postojanja. Radi u cijeloj BiH kroz dvije kancelarije u Sarajevu i Banjoj Luci, a bavi se promocijom seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, uglavnom me|u mladim ljudima, ali i sa roditeljima, nastavnicima, {kolskim osobljem i lokalnom zajednicom. - Imamo jak referalni sistem sa drugiminstitucijama, tako da ako mi ne mo`emo pru`iti neku uslugu, znamo ustvari ko je kvalitetan i adekvatan za rje{avanje problema, ka`e Tijana Medvedec, program-menad`erica Asocijacije. Pri radu ordinacije sara|uju sa Zavodom za za{titu `ena i materinstva KS-a, ali imaju podr{ku i ministarstava zdravlja FBiH i RS-a, zavoda za javno zdravstvo… Asocijacija XY donedavno je bila jedina ~lanica organizacije IPPF (Me|unarodna asocijacija za planiranje porodice), sa prostora biv{e Jugoslavije, koja ima svoje ~lanove u vi{e od 160 zemalja svijeta. Projekat "Prevencija vr{nja~kog nasilja i promocija zdravih stilova `ivota mladih u osnovnim {kolama u gradu Sarajevu" predstavlja nastavak projektakoji je prijegodinuproveden u osnovnim {kolama op}ine Novo Sarajevo. ka iz svake {kole, koji }e postati edukatori vr{njaka, te da 960 mladih ljudi prisustvuje ovim prezentacijama. U odabiru ovih u~enika pomo}i }e pedagozi i nastavnici jer se ne biraju isklju~ivo odli~ni u~enici, ve} }e se napraviti kombinovani tim u kojem }e biti odli~ni, ali i oni problemati~ni. - @elimo da projekat bude odr`iv, te nam je prvi korak da educiramo u~enike kako bi ba{ oni postali edukatori ljudi tako pona{a, lak{e je preuzeti taj obrazac pona{anja. Kroz ove edukacije mi formiramo pozitivne vr{nja~ke grupe. U timovima }emo imati deset do 15 mladih ljudi koji }e promijeniti svoj obrazac pona{anja, te koji }e indirektno vr{iti pozitivan vr{nja~ki pritisak na prijatelje, istakao je Fe|a Mehmedovi}, master-trener Asocijacije XY.

USAID podr`ao preduze}e Park

Saradnja u oblasti interne revizije
Na sastanku predstavnika projekta Partnerstvo za unapre|enje ekonomske reforme u BiH, koji se realizira u saradnji sa USAIDom, te predstavnicima Instituta internih rezvizora BiH i preduze}a Park, zvani~no je po~eo proces saradnje i unapre|enja u obasti interne revizije. Osim doma}ih predstavnika, sastanku su prisustvovali David Nummy i Christina Baker, konsultanti iz SAD-a i predstavnici projekta Partnerstvo za unapre|enje ekonomske reforme u ime USAID-a. Cilj sastanka je bilo upoznavanje ameri~kih kolega sa dosada{njim iskustvom na{ih revizora i njihovim poslovnim planovima u budu}nosti. Prisutnim gostima su prezentirane dosada{nje aktivnosti, poduzeti koraci i rezultati preduze}a Park u oblasti interne revizije ~ija primjena u ovom preduze}u postoji jo{ od 2008. godine. Predstavnici projekta Partnerstvo za unapre|enje ekonomske reforme pohvalili su KJKP Park te ga ocijenili kao najuspje{nije preduze}e u BiH u oblasti realizacije i provedbe interne revizije i va`e}ih zakonskih propisa. Revizori Parka iskoristili su sastanak kako bi zatra`ili stru~nu pomo} kolega iz SAD-a za unapre|enje rada, a ameri~ki stru~njaci su obe}ali podr{ku i stru~ne savjete, {to na koncu i jeste jedan od zadataka projekta.

Dobra praksa
Va`na podr{ka u procesu je ona {kole i roditelja, tako da prezentacije sa roditeljima nisu samo informativnog karaktera. Ve}ina roditelja danas nije upu}ena u Facebook ili moderne kanale komunikacije, pa ne mogu da prate niti da razumijusvojedijete, te da odgovore na nasilno pona{anje. - @elimo da ih uklju~imo kako bi znali prepoznati i podr`ati ono {to mladi ljudi ili {kola budu spremni uraditi na polju prevencije nasilja, istakao je Mehmedovi}. U saradnji sa {kolama Novog Sarajeva, napravili su nekoliko okruglih stolova na kojima su poku{ali dobiti povratne informacije {kola, ali i djece {ta je to {to oni smatraju dobrom praksom. Nakon {to su mladi ljudi pro{li trening vr{nja~ke edukacije, u {kolama su, uz pomo} iskusnih trenera Asocijacije XY, uradili dvije eksperimentalne prezentacije. Najve}i problem bio je mali odziv roditelja. - Od 20 ljudi koje smo trenirali, dvoje mladih je odlu~ilo da to ipak nije ono ~ime bi se bavili, te smo na kraju imali njih 18, {to je odli~an rezultat, kazao je Mehmedovi}. Za finansiranje projekta Asocijacije XY izdvojene su 33.000 M. TATAREVI] KM.

VR[NJA^KI PRITISAK Istra`ivanja koja su ra|ena u Americi, ali i kod nas, pokazala su da najvi{e nasilja nastaje kao rezultat vr{nja~kog pritiska
vr{njaka, da u svojim {kolama, ali uz stalnu podr{ku, provode prezentacije vr{nja~ke edukacije. Tako ja~amo kapacitet {kola, ali i saradnju izme|u njih i nas, te podi`emo nivo znanja i svijesti informiranosti kod mladih ljudi iz tih {kola. Nadamo se da }emo kroz projekat imati podr{ku Ministarstva obrazovanja i nauke KS-a, naglasila je Medvedec. Zadnji segment projekta je da se istovremeno radi sa roditeljima, nastavnicima i {kolskim osobljem, kako bi paralelno s mladim ljudima informirali o prevenciji nasilja roditelje, nastavnike i {kolsko osoblje. - Dosada{nja istra`ivanja koja su ra|ena u Americi, ali i kod nas, pokazala su da najvi{e nasilja nastaje kao rezultat vr{nja~kog pritiska koji je relativno nov u na{oj zemlji, odnosno kada neko vidi da se deset

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

Odabir u~enika
Vr{nja~ka edukacija je metod i pristup rada gdje mlada osoba koja stekne znanje iz odre|ene oblasti prenosi to svojim vr{njacima. Projekat Asocijacije XY bi}e proveden u ~etiri osnovne {kole gradskih op}ina. Radit }e se po principu edukacije vr{njaka. Planirano je educirati 16 u~eni-

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Olimpijski bazen Otoka

Plivanje kao prevencija

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

za pred{kolsku djecu
Cilj uprave bazena i Ministarstva zdravstva je korekcija deformiteta ki~menog stuba kod djece iz vrti}a
Kako bi mali{anima iz gradskih vrti}a preventivno pomogli i spasili ih od eventualne pojave deformiteta ki~menog stuba, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i Olimpijski bazen Otoka i ove godine nastavljaju veoma uspje{an projekat {kole plivanja za pred{kolsku djecu od tri do {est godina. Mujo Gec, direktor Olimpijskog bazena, podsje}a da je pro{le godine u ovaj projekat bilo uklju~eno stotinu djece te da su u plivanju u`ivali dva puta sedmi~no po sat. "Prije samog dolaska djece na bazen, prema ovom projektu, koji finansira nadle`no ministarstvo, djeca su tokom tri mjeseca pro{la fizijatrijske preglede lokomotornog sisteki~me, jer ~injenica je da je u svijetu, ali i kod nas, sve vi{e djece sa bla`im ili te`im oblikom deformiteta ki~menog stuba", nagla{ava direktor Gec. Najve}i broj deformiteta ki~menog stuba kod {kolske djece primjetan je kod u~enika {estih razreda, ~ak 60 do 70 posto njih, isti~e on. Stoga direktor Gec izdvaja projekat "Zdrav grad", koji su vodili sa Gradom Sarajevom, gdje je u~enicima plivanje mnogo pomoglo u pravilnom dr`anju ki~menog stuba. U toku je i remont Olimpijskog bazena, koji }e trajati do 12. septembra. Kako je kazao Gec, ovih dana vr{i se servisiranje tehni~ke opreme Mr. B. i ~i{}enje objekta.

Djeca su u`ivala u plivanju dva puta sedmi~no

ma. Nakon toga dolaze na sate plivanja na bazen, koje traje tri mjeseca. Plivanjem i hidrokineziterapijom se prevenira i vr{i korekcija deformite-

ta ki~menog stuba kod djece iz vrti}a, {to nam je cilj koji `elimo posti}i provedbom ovog projekta. Plivanje poma`e djeci i da o~uvaju pravilno dr`anje

Obilje`ena godi{njica zlo~ina u ^ekalu{i

Sje}anje na ubijene Sarajlije
^lanovi Udru`enja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995. i gra|ani Sarajeva okupili su se u subotu u Ulici ^ekalu{a i na taj na~in obilje`ili godi{njicu smrti pet na{ih sugra|ana, koji su na tom mjestu 1992. stradali od granate. - Zlo~inci su ispaljenom granatom sa okolnih brda ubili pet osoba, od kojih je troje djece. Mo`e se re}i da je ovo jedan od dokaza da su zlo~inci imali namjeru uni{titi sve {to `ivotom ~ini ovaj grad. Nastojali su da ubiju {to vi{e mla|e populacije. Na svu sre}u, u tim namjerama nisu uspjeli, kazao je Fikret Grabovica, predsjednik Udru`enja roditelja ubijene djece Sarajeva. Na spomen-plo~i koja je postavljena pro{le godine polo`eno je cvije}e i odata po~astpoginulima. Sa suzama u o~imaokupljeni su se sjetili i istaknuli da djeca `rtve ovog zlo~ina, bra}a Adnan i Mirza Hod`i} te Vedran [timac, kao i Sanela Luka~evi} (21) i Faruk Ni{i} (31), nikad ne}e pasti u zaborav. U tom zlo~inu te{ko su ranjene Ve-

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA
Polo`eno cvije}e na spomen-obilje`je
Foto: S. GUBELI]

drana Luka~evi} i Vanja [timac. - Vedrana se udala i dobila sina a ovog dana ne voli se ni sje}ati. ^ak ne ide ni na sestrin grob jer joj se te{ko pomiriti s onim {to

se tog dana desilo, kazao nam je Abduselam Luka~evi} koji je tog dana izgubio k}erku Sanelu, dok mu je druga k}erka VeM. T. drana te{ko ranjena.
Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko 1 svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12. 5 sati, Bosanska Dubica svaki dan 1 u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} sva1 ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most

9 6

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih/Banja Luka 7, Be~ 7.35, 14.30 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Minhen 12.15, Cirih/Banja Luka 13.30, Ljubljana 14.05, Be~ 14.10, 18.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Frankfurt 21, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara

utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, 1 srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati,

svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13. 5 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7 9.30, .30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, 1.30, Zenicasvaki dan osimsubotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenicasvakimdanom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Po~eli [anti}evi dani poezije 2011.

U povodu UNESCO-ovog samita {efa dr`ava

Obaveza prema pjesniku
Aleksa [anti} nosi srpsko ime i prezime, ali je podjednako opjevao i proslavio sve – i Srbe, i Hrvate, i Bo{njake, sve Mostarce i Hercegovce, re~eno na Prosvjetinoj manifestaciji
U prepunoj Galeriji “Kraljice KatarineKosa~e“u Hrvatskomdomu hercegStjepanaKosa~ekoncertom Guda~kog kvarteta Beogradske filharmonije sve~ano su zapo~eli [anti}evi dani poezije 2011. Ove (slijedit }e i Dani u organizaciji Grada Mostara) su organizovali Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvoProsvjeta- GradskiodborMostar, Srpsko pjeva~ko i kulturnoumjetni~ko dru{tvo Gusle i Gradska biblioteka Nevesinje, pod pokroviteljstvom Vije}a ministara BiH, Ministarstva kulture Republike Srbije, Ministarstva prosvjete Republike Srpske i Op{tine Nevesinje. ve `ivota, kazao je u svom obra}anju Milenko Pandurevi}, a u ime Vije}a ministara BiH, koji je i zvani~no otvorio [anti}eve ve~eri poezije 2011. Uslijedio je koncert: Jelena Dragni} (prva violina), Vladan Lon~ar (druga violina), Aleksandra Kurili} (viola) i Aleksandar Latkovi} (violon~elo) svojom su jednosatnom izvedbom kompozicija Antonjina Dvor`aka i Aleksandra Borodina izazvali ovacije me|u mostarskom publikom. - Nismo slu~ajno izabrali ba{ ove slavenske kompozitore ~ije se romanti~ne kompozicije odli~no uklapaju sa [anti}evom poezi-

U~esnici okruglog stola - generalni direktor Ars Aevija Enver Ha`iomerspahi} krajnji desno

Projekt Ars Aevi
predstavljen u Beogradu
Izetbegovi} i Tadi} potvrdili da je Ars Aevi vrhunski projekt me|udr`avne, regionalne i evropske saradnje i iskazali spremnost da daju svoju podr{ku njegovoj realizaciji
Na poziv predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i direktorice Muzeja savremene umetnosti Beograda Branislave An|elkovi}, generalni direktor Enver Ha`iomerspahi} i izvr{na direktorica Ars Aevi Amila Ramovi} u Beogradu su zvani~no predstavili Projekt Ars Aevi za stvaranje Muzeja savremene svjetske umjetnosti u Sarajevu.

Okrugli sto

MSU Beograda Sarajevu
Kvartet - filharmonijska prethodnica

- Ve~eras smo tu zbog velikog pjesnika Alekse [anti}a. [anti}, veliko ime Hercegovine i Mostara, veliki je pjesnik, jedan od najve}ih koji je potekao sa ovihprostora. On nosisrpsko ime i prezime, ali je podjednako opjevao i proslavio sve – i Srbe, i Hrvate, i Bo{njake, sve Mostarce i Hercegovce. Upravo zbog toga, na{a je obaveza da se vratimo ovdje, da nastavimo tamo gdje su bivstvovalina{ipreci i da zajedno sa druga dva naroda gradimo odr`ivi mir i razumijevanje na ovim prostorima. Niko nije ljep{e ni iskrenije od [anti}a pjevao i pozivao na zajedni~ki i skladan `ivot, pa upravo organizacija ove manifestacije njemu u ~ast govori o napretku i povratku u normalnetoko-

jom. Koncert Borodina koji smo izveli on je napisao za svoju `enu koju je mnogo volio, a svima nam je poznato koliko ljubavi ima u Aleksinim stihovima, kazala je Jelena Dragni}, istaknuv{i da ovaj koncert za njih ima i neku dublju dimenziju. - Trebamo se udru`ivati gdje god da nas ima i nama je velika ~ast i zadovoljstvo {to smo imali priliku doprinijeti tome bar na neki na~in. Kultura je definitivno najbolja spona koja ve`e ljude, i mi, iz Filharmonije, spremni smo uvijek do}i i raditi na tome. Nama je ve~eras srce puno i presre}ni smo {to smo dio ove manifestacije, naglasila je Jelena Dragni}.

Organizatori, Muzej savremene umetnosti Beograda, ovom prilikom je objavio da }e se nakon Sarajeva, Milana, Ljubljane, Venecije, Be~a, Bolonje, Istanbula, Podgorice... vode}a institucija za savremenu umjetnost u Srbiji priklju~iti osniva~ima Kolekcije Ars Aevi i u 2012. godini predstaviti izlo`bu najzna~ajnijih regionalnih umjetnika koja }e postati naslije|em sarajevskog Muzeja. Direktorica An|elkovi} je tako|er izjavila da “iako mnogi evropski muzeji pretenduju da se smatraju jedinstvenim, Ars Aevi sigurno jedini zaslu`no nosi ovaj epitet” te je istakla da je za Muzej savremene umetnosti Beograda i nju kao umjetni~ku direktoricu ~ast da bude dio ove {iroke internacionalne inicijative. Ona je obavijestila

Devetom UNESCOovom samitu {efova dr`ava jugoisto~ne Evrope prethodila je ministarska konferencija u Legatu Milice i Rodoljuba ^olakovi}a. Cilj okruglog stola, odr`anog pod nazivom “Savremena umjetni~ka produkcija u regionujugoisto~ne Evrope - naslije|e za budu}nost” bila je reali, zacija prijedloga akcione platforme koja bi trebalo da ponudi osnove za unapre|enje saradnje dr`ava i umjetnika u regionu na stvaranju i o~uvanju budu}e ba{tine ~ovje~anstva koju ~ini i savremena umjetnost. Na okruglom stolu su, pored ministara kulture iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Moldavije i Gr~ke, kao i predstavnika Albanije i Turske, u~estvovali i predstavnici Muzeja Ars Aevi i drugiprofesionalci iz svijeta umjetnosti regiona.

ran u Beogradu 2012. godini i najavila da }e koncepcija ove nove kolekcije za Sarajeva biti saradnja renomiranih umjetnika iz regiona. I predsjednik Srbije Boris Tadi} je informisao predstavnike Ars Aevija da je ovoj projekt bio jedna od tema UNESCO-ovog samita i da je veoma zadovoljan {to je i Srbija sada na pragu priklju~enja ovoj inicijativi.

Vrhunski projekat
U zavr{nom dijelu programa, organiziran je skup predsjednika dr`ava, ministara, predstavnika UNESCO-a i umjetnika i umjetni~kih organizacija. Ovom prilikom ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} predstavio je Projekt Ars Aevi generalnoj direktorici UNESCO-a Irini Bokovoj i zahvalio joj na imenovanju Renza Piana za am ba sa do ra do bre vo lje UNES CO-a za Pro jekt Ars Aevi. I Izetbegovi} i Tadi} potvrdili su da je Ars Aevi vrhunski projekt me|udr`avne, regionalne i evropske saradnje i iskazali svoju spremnost da daju svoju podr{ku njegovoj realizaciji, namjeri za izgradnju Muzeja Ars Aevi prema projektima Renza Piana do kraja 2014. godine.

prisutne da je Muzej ve} obavio pripreme za osniva~ku izlo`bu novog nukleusa Kolekcije Ars Aevi koji }e biti formi-

U Coloseum Clubu

Umjetni~ka aukcija Japan 2011.
Halil Tikve{a, Aleksandar Bukvi}, Gordana An|eli} - Gali}, EmirMuteveli}, D`enanHad`ihasanovi}, AntoKajini}, EminaHuski}, Azra Suba{i}, Damir Nik{i}, Amra Zulfikarpa{i}, Amela Had`imejli}, Mila Melank, Bojan Had`ihalilovi}, Sad`ida [eti}, Nela Hasanbegovi}, Daniel Premec, Emir Kapetanovi}, Pierre Courtin, Lea Jerlagi}, Jasmina Red`i} Gavrankapetanovi}, Iva Sim~i}, Alma Suljevi}, Fikret Libovac, Elvis Doli}, Jusuf Had`ifejzovi}, Milica Mili{i}, Suzana Arbanas i mnogi drugi, umjetnici su ~ija su se djelamoglakupiti na aukciji{to jesino}odr`ana u ColoseumClubu. Rije~ je o jedinstvenoj humanitarnoj aukciji slikarskih djela za pomo}Japanu. Organizator je bio Centar kulturnih aktivnosti Charlama, ~iji jeciljponuditiumjetni~ke radove najrespektabilnijih bh. umjetnika i sav ostvareniprihod od prodaje ulo`iti u fond pomo}i Japanu. Tako|er, ColoseumClub}e sav novac od prodaje ulaznica za ovaj doga|aj donirati u isti fond.
Mr. S.

Foto: S. GUBELI]

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Knji`evni susreti Cum grano salis

Poezija medijske zvijezde
Osim same dodjele nagrada, medijski najpropra}eniji doga|aj na knji`evnim susretima Cum grano salis u Tuzli bila je promocija knjige Aleksandra Stankovi}a “Igor Mandi} na Mjesecu“
Knjiga Aleksandra Stankovi}a “Igor Mandi} na Mjesecu“ je objavljena ove godine u izdanju zagreba~kog VBZ-a, a njeni promotori u Tuzli su bili Ahmed Buri}, kao kolega pjesnik i novinar, i Zoran Simi}, kao predstavnik VBZ-a. dana tim pjesmama otpla}ivao stambeni kredit.” I sam Stankovi} ka`e da je veliko pitanje bi li ta poezija bila toliko pla}ena da nije rije~ o njemu. Zanimljiva je zbog toga jer se temelji na stvarnim likovima i stvarnim doga|ajima. Dobar dio poezije posve}en je onima koje Stankovi} intervjui{e u svojoj emisiji Nedjeljom u 2. Zanimljivo je, dakle to, {to imamo priliku da saznamo {ta taj popularni novinar privatno misli o pitanjima i o ljudima koje ispituje a gdje ~esto, zbog uzusa novinarstva, ne mo`e to intimno da ispliva. Zanimljiva je zbog ironije koja se odnosi na svijet kojem i sam na neki na~in pripada, tako da ona nerijetko isplivava i kao autoironija. To je svijet show businessa, iz kojeg ne treba isklju~iti ni pisce, ni politi~are, ni novinare... o kojima se Stankovi} poetski izra`ava i na taj na~in poetski diskurs uvodi u taj svijet, {to se ne doga|a ba{ ~esto. Zanimljiva je jer je preto~iva u niz drugih formi: pri~e, scenarija, drame... Dakle, imamo poeziju koju, izme|u ostalog, mo`emo i ekranizovati. Zanimljiva je zbog naslova kojem je kumovao Predrag Luci}, a sam Igor Mandi} pristao da mu ime stoji u naslovu jedne pjesni~ke zbirke. Zanimljiva je jer nas nu`no upu}uje na Igora Mandi}a, je-

Pjesme za kredit
“Igor Mandi} na Mjesecu“ zbirka je pjesama narativnog karaktera koje mogu funkcionisati i kao kratke poetizirane pri~e. Ne radi se tu ni o kakvoj velikoj poeziji, ni sam Stankovi} ne pretenduje da bude pjesnik. Ono {to privla~i pa`nju javnosti jest najve}im dijelom banalan razlog: Aleksandar Stankovi} je medijska zvijezda. Naravno, niti jedan ozbiljan ~italac se ne}e voditi tim kriterijem prilikom bilo kakve ocjene njegove poezije. Najve}a hvala koja se mo`e izre}i njegovoj poeziji jeste da je ona vi{estruko zanimljiva. Zanimljiva je jer je nastala iz egzistencijalne potrebe. Stankovi} ka`e: “Knjiga se sastoji od prvog dijela kolumni koje sam objavljivao na jednom portalu u Zagrebu. Imao sam na HRT-u relativno dobru pla}u ali je onda Jadranka Kosor svojim dekretom smanjila te pla}e, nama petorici{estorici. Doveo sam se u situaciju da sam visoko zadu`en jer sam uzeo kredit u {vicarskim francima i ona mi je oduzela dio primanja i morao sam ne{to jo{ raditi da steknem primanja za svoje doma}instvo jer `ena tada nije radila, rodila je bila. E sad, forma pjesme se sama nametnula, ali je bitno da sam ja godinu

Sa promocije

Foto: Tuzlarije. net

Ludwigu Baueru nagrada “Me{a Selimovi}”
Nagrada “Me{a Selimovi}“ Knji`evnih susreta Cum grano salis u Tuzli dodijeljena je Ludwigu Baueru za roman Zavi~aj, zaborav. Dodjelom nagrade Me{a Selimovi} za najbolji objavljeni roman u pro{loj godini napisan na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku, sino} su zavr{eni tuzlanski knji`evni susreti. Na osnovu izbora nacionalnih selektora, u u`em izboru bili su Emir Imamovi} Pirke s romanom Tre}e poluvrijeme, Josip Mlaki} i Ljudi koji su sadili drve}e, Olja Savi~evi}-Ivan~i} i roman Adio Kauboju, Ludwig Bauer i njegov roman Zavi~aj, zaborav te Ivana Simi}-Bodro`i} sa romanom Hotel Zagorje. O najboljem romanu odlu~ivao je `iri koji su ~inili Ferida Durakovi}, Enver Kazaz, Miljenko Jergovi}, Vladimir Arseni} i Andrej Nikolaidis. Ludwig Bauer je u romanu Zavi~aj, zaborav ispri~ao sudbinu dje~aka iz Njema~ke kojeg usvaja partizanski komesar u ma lom hrvatskom mjestu. Radnja prati biografiju ovog dje~aka koji }e rano spoznati svoju razli~itost u odnosu na dru{tvenu sredinu, spoznati germanofobiju i ~injenicu da je kao pripadnik Njema~ke nacije odgovoran i kriv za povjesna de{avanja u Drugom svjetskom ratu. Da bi pobjegao od tako sku~enih shvatanja sredine odlazi studirati u veliki grad.

dnog od rijetkih multiverziranih a istovremeno kompetentnih ljudi s ex-Yu publicisti~ke scene.

Fenomen koji traje
Zanimljiva je jer je duhovita, ~ak i kad je tu`na. Razlog tome je {to Stankovi}a privla~e tragikomi~ne situacije na{e stvarnosti. Npr. dvije starice u stara~kom domu pronalaze smisao `ivota optu`uju}i jedna drugu za smrt svojih najbli`ih jer je jednoj neko stradao od usta{a, a drugoj neko na Bleiburgu. Itd. Naime, niz je razloga za{to bi se ~itatelj koji `eli biti vi{e upu}en u ovda{nja knji`evna zbivanja trebao upoznati s poezijom Aleksandra Stankovi}a. Sve prethodno nabrojane “zanimljivosti” ove poezije ukazuju na to da se radi o fenomenu. Ali fenomenu koji traje, koji nije nikakav izlet, tipa romansijerka Nives Celzijus. Radi se zaista o potrebi ~ovjeka, ma kar u slu~aju ove knji ge egzistencijalno uslovljenom, da se poetski izra`ava. Treba podsjetiti da je ovo njegova druga zbirka poezije, a da je u pripremi i tre}a.
Amer TIKVE[A

“Pergament Srbija“ u Collegium Artisticumu

Memorijski kod na
jagnje}em pergamentu
U~esnici projekta/izlo`be su umjetnici razli~itih generacija i likovnih poetika iz Srbije, dijaspore i inostranstva (Bosna i Hercegovina, Engleska, Francuska, Gr~ka, Kanada, Ma|arska, Makedonija, Meksiko, Njema~ka, SAD)
“Pergament Srbija“ naziv je izuzetno zanimljive i vrijedneizlo`bekoja}e u Gradskoj galerijiCollegiumArtisticumbitiotvorena6. septembra u 20 sati. Rije~ je o me|unarodnom autorskom projektu mr. LeposaveMilo{evi}- Sibinovi}, a u~esnici su umjetnici razli~itih generacija i likovnih poetika iz Srbije, dijaspore i inostranstva (Bosna i Hercegovina, Engleska, Francuska, Gr~ka, Kanada, Ma|arska, Makedonija, Meksiko, Njema~ka, SAD). Na izlo`bi su zastupljena142 autora sa 250 djela, od kojih 104 srednjeg galerijskog formatanepravilnogoblika i 146 malogformata, realizovanih na jagnje}empergamenturazli~itim li~nim izrazima. Autorica projekta isti~e kako je `eljela da projekat “Pergament” i likovna kolonija na

Rtnju prona|u svoj identitet me|u umje- vanjem drevnih zanata sa savremenim tetni~kimmanifestacijama. Cilj joj je “vi{estru- hnologijama i slikarskim poetikama. Tradikopovezivanjetradicije, starihgotovoizumrlih cionalnerecepture, obradapergamenta i minijatura u kombinaciji sa novimtehnikazanata sa savremenimtendencijama ma slobodne forme i slikanja na i autorskim likovnim poetikama, pergamentuinspiri{uumetnikulturno mapiranje kraja, doke u stvaranju novih dela na prinos interkulturnom dijamaterijalu velikog kulturolologu, kontakt Srbije sa svije{kog zna~aja, milenijuma kotom i njeno afirmisanje“ . ri{}enog za pisanje i iluminaAutorica, i sama likovna umjetnica, podsje}a da je ciju knjiga. Zna~aj eksperipergament (lat. pergamementa koji se neguje kroz na) dobio ime po azijskom ovaj projekat jeste u isgraduPergamonugdje su ga tra`ivanju velikih moizra|ivali u starom vijeku u gu}nostipergamenta kao lizamjenu za papirus. kovnog medija, bilo da je “A rtanjskikraj je sto~arski, kori{}en samo kao fizi~ka pa slikanje na jagnje}em podloga za rad, ili da je inpergamentu koji se {taspirisao koncept, estetskovi u ku}noj radinosti Me|unarodni autorski projekat mr. umetni~ka pitanja, umeLeposave Milo{evi} - Sibinovi} tni~ki zapis genetskog komo`e da odgovorinepo, sredno{}u materijala, nala`enjem novih da“ bilje`ipovodomizlo`be mr. LeposavaMiN. S. mogu}nosti zanimljivog konteksta, povezi- lo{evi} - Sibinovi}.

22

SCENA

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nakon nekoliko desetlje}a ~ekanja

Tom Jones dolazi u Zagreb!
Posljednji album, Praise & Blame (Island/Lost Highway/Universal) neodoljivi {armer uradio je u dobi od ~ak 70 godina
Hrvatski portali ovih dana ponovo najavljuju nastup najve}e glazbene legende u zagreba~koj Areni, 21. studenog 2011. u sklopu Praise & Blame europske turneje. Ka ri je ra ovog ne odo lji vog {armera, koja traje punih 46 go di na, je do is ta ne vje ro ja tna; uz konstantan rast njegove popularnosti tijekom godina, najbolje kritike u karijeri dobio je upravo za posljednji al bum, Pra ise & Bla me (Island/Lost Highway/Universal) i to u dobi od ~ak 70 godina. Kritike diljem svijeta su jednoglasne u divljenju ovom snimljenom uratku kao i live nastupima koji naprosto oduzimaju dah. Nastupaju}i na festivalima i u dvoranama diljem Velike Britanije i Europe, Tom dovodi Praise & Blame obo`avateljima posvuda u sklopu spektakularne turneje u 2011. godini. Tom Jones je jedan od rijetkih izvo|a~a koji s punih 70 godina nastupaju po koncertima, odlaze na turneje i snimaju albume, a u isto vrijeme izgledaju odli~no i puni su energije. Tom Jones je poput vrhunskog vina, {to je stariji, to je bolji. Tome ide u prilog ~injenica da je album Reload, objavljen 1999. bio njegov najprodavaniji album (5 milijuna), 2004. je objavio rock and roll album s Joolsom Hollandom, 2008. snimio je studijski album 24 Hours, koji je dobio fantasti~ne kritike a tada je i nastupao u na{oj blizini, u Beogradu pred prepunom Arenom. I, naravno, tu je 2011. i Praise &Blame koji je pokupio najbolje kritike njegove 45-godi{nje karijere. Toma je 2006. godine engles-

ka kraljica proglasila vitezom. Njemu je to velika ~ast koju strasno njeguje i odr`ava. Ostali uspjesi u 44-godi{njoj karijeri uklju~uju pri ma nje BRIT Award za izniman doprinos glazbi, nagradu Silver Clef za `ivotno djelo, a u 2009. dobiva “Hitmaker“ nagradu od ameri~ke Ku}e slavnih.

Sir Tom do is ta je `iva le gen da. Do bro do {ao je i ci je njen u mjes ti ma di ljem svi je ta, od urbanih klubova, preko mjes ta za izve dbu scen skih umjetnosti do velikih arena. Njegove spektaku larne izvedbe obuhva}aju i mije{aju nekoliko glazbenih razdoblja i `an ro va, ne po zna ju kla sne

razlike, privla~e mlade i stare, mu{ke i `enske, glavne i rubne tokove. Kum moderne du{e, sir Tom je uvi jek pje vao sna`ne pjesme, njegov glas je jo{ uvi jek - mo}an! Ulaznice za zagreba~ki koncert se prodaju po cijeni od 350 do 600 kuna i sva mjesta su isklju~ivo sjede}a.

Haljine rezervirane za najljep{a tijela
Blje{tavilo crvenog tepiha nikako ne mo`e pro}i nezapa`eno, posebno zbog toga {to su najblistavije zvjezdice ve~eri upravo ljepotice iz svijeta bogatih i slavnih, a njihova pojava ostavlja bez daha. Tre}i dan filmskog festivala u Veneciji donosi samo najpoznatija imena glumica me|u kojima su se na{le Monica Bellucci, Keira Knightley i Kate Winslet, ali i prelijepa rumunjska manekenka Madalina Ghenea. Njihova ljepota ostavlja bez daha za {to su dodatno zaslu`ne elegantne i glamurozne kreacije, ali i cjelokupan stajling koji uklju~uje manikuru, preplanuli ten, savr{enu {minku i nezaobilaznu frizuru ~ije pripreme traju danima.

Angelina i Brad: “Je li ovo stvarno dobro ili sam izgubio/la pamet?”

Angelina Jolie nije jo{ vidjela sve svoje filmove
Angelina Jolie, koja s Bradom Pittom podi`e njihovo {estero djece, ~esto zaspi gledaju}i filmove i priznaje da nikad nije vidjela do kraja sve svoje filmove. “Brad me ~esto zadirkuje jer kad gledam svoje filmove, zaspim za par minuta. Grozna sam. Ima filmova koje uop}e jo{ nisam stigla pogledati“ prenosi An, gelininu izjavu stranica Showbiz Spy. Lijepa glumica, ipak, uvijek ima vremena gledati filmove svog partnera, a posebno je u`ivala gledaju}i film “The Assassination of Jesse James by the Coward Robert Ford“ dive}i se Bradovom gluma~kom umije}u. Angelina je otvoreno priznala da se ona i Brad, s kojim je od 2005. godine, me|usobno savjetuju oko uloga i ~itaju ponu|ene scenarije: - ^itamo scenarije, ~ak vi{e sada nego na po~etku zajedni~kog `ivota. Propitujemo jedno drugo “Je li ovo stvarno dobro ili sam izgubio/la pamet?“

24

4. septembar 2011. godine

BOSNO MOJA, LIJEPA LI SI... P

Ovdje ispod mog [atora,
e{to se ne mogu sjetiti jesam li s Hajrom Gromili}em, livanjskim planinarom veteranom, onijeh godina, dok sam krstario prelijepom Bosnom, posjetio ovo selo. I je li ono bilo tu negdje kod one Mande, iza Glamo~a, prije Glamo~a, uz put, gdje smo jeli kajmak doma}i i ku{ali dobru rakiju, ili je to ono selo kroz koje smo pro{li idu}i na [atorsko jezero. Sve {to sam vidio, bilo mi je lijepo, pa sad ne znam jesmo li, a Hajro bi rekao jesmo, jer on ne bi propustio pokazati mi ne{to {to je lijepo... Ali biv{i i sada{nji Preod~ani podsjetit }e na ljepote njihova rodnog mjesta, sela koje su nekad ranije svjetski etnolozi proglasili najljep{im u Europi! Svojim bre`uljcima i proplancima putnike namjernike bez daha ostavlja selo Preodac koje le`i na trome|i op}ina Grahovo, Glamo~ i Drvar. Gotovo uni{teno u ratu, selo se polako vra}a u normalne tokove `ivota. Od prijeratnih 400 stanovnika, u selo se vratilo za sada tek oko trideset. Kada se vratimo u osamdesete godine pro{log stolje}a, podsjetit }emo se i ~injenice da je Preodac progla{en najljep{im selom u Europi po mi{ljenju etnologa. Danas se mje{tani nadaju da }e se ponovo vratiti njegov stari sjaj. Prije rata mnogi Zadrani, Spli}ani, [iben~ani i ostali pohrlili su da podno [ator-planine u ovom selu kupe par~e zemlje na kojem su napravili vikendice u kojima bi proveli penzionerske dane.

N

Ono u ~emu su slo`ni svi u ovom selu jeste da se te{ko `ivi, ali i da postoje nade u bolje sutra. Najve}u perspektivu mje{tani vide u turizmu. Jo{ kad bi ih ~ula i dr`ava...
Sje}a se on kako je gotovo svaka ku}a imala i po dva izvora. Danas je ve}ina ku}a pusta, a izvori su bez `ubora. Sje}a se sedamdesetogodi{nji Bo{ko Tica `ivota koji je nekada bio u selu. Stotine mje{tana su svakodnevno odlazile na posao u Grahovo, a nave~er su se vra}ale u svoje selo. Radilo se i na poljoprivredi. "Mislili smo da nam niko ne mo`e ni{ta, jer se `ivjelo slo`no. Me|utim, rat nikome dobro nije donio, pa ni nama. Sve se razori i sve se sru{i kao kula od karata. [ta me pita{, sinko, kako se `ivi… Nikako… Od kada sam se vratio, nema posla, berem malo {ipaka i prodam. Imam {to zasijem, a to je sve za `ivot”, ka`e Tica.

PLAN RAZVOJA TURIZMA
Ono u ~emu su slo`ni svi u ovom selu jeste da se te{ko `ivi, ali i da postoje nade u bolje sutra. Najve}u perspektivu mje{tani vide u turizmu. Pro{le godine mediji su pisali o ovom selu kada su u njemu gostovala Djeca duge. "Tih mjesec dana u selu je bio raj. Cijele porodice uz pjesmu i igru su se dru`ile. Tada se pokazalo da za na{e selo ima interesa. Svi su se divili ljepotama prirode i utiscima koje su ponijeli iz na{eg kraja”, navodi Simid`ija. Nedaleko od uni{tenog centra sela prema Drvaru nalazi se i poznata Mom~ilova kula, koja bi u narednom periodu mogla postati prava turisti~ka atrakcija. Prema rije~ima Dragoljuba \uri}a Zeca, odbornika u Skup{tini op{tine Bosansko Grahovo, u narednom periodu je neophodno napraviti plan razvoja turizma u selima. "Dosta ljudi se ponovo vratilo iz okolnih gradova i obnavlja svoje vikendice. Nadamo se da }emo uspjeti privu}i i druge ljude koji imaju kapital da ovdje grade”, ka`e \uri}. Danas se mnogi Preod~ani dopisuju preko interneta sa svih krajeva svijeta, ali i bli`e okolice. Evo nekoliko njihovih zapa`anja i sje}anja na selo Preodac. Dalibor Tomas: „Trebate do}i u posjetu... Nema ljep{eg mjesta na svijetu.“ Dijana Rodi}: „Svi smo mi svjesni toga i isto se tako nadamo da }e biti bolje. Te{ko da mo`e gore, takvi krajevi su pravo malo bogatstvo, kad-tad }e to ljudi shvatiti, samo da ne bude kasno...“

VRELA Selo je nadaleko poznato po svojim prirodnim ljepotama, `ivopisnim pejza`ima, ali ono {to, prije svega, zapada za oko su mnogobrojni izvori pitke vode. Prema tvrdnjama mje{tana, u selu ima ~ak 361 vrelo!

MJE[TANI IZBJEGLI, VODA SE POVUKLA...
Selo je nadaleko poznato po svojim prirodnim ljepotama, `ivopisnim pejza`ima, ali ono {to prije svega zapada za oko su mnogobrojni izvori pitke vode. Prema tvrdnjama mje{tana, u selu ima ~ak 361 vrelo! Me|utim, prema kazivanju mje{tana, odlaskom njegovih `itelja po~ela se i voda povla~iti.

Danas su vidljiva presu{ena korita kuda je nekada tokom cijele godine tekla voda. U selu i poslije devet godina od dolaska prvog povratnika nema struje, vodovod nikad nije ra|en, ali neko bi rekao da im on i nije potreban kada se na svakom koraku mo`e nai}i na izvor vode. Prema rije~ima Dmitra Simid`ije (63), povjerenika ovog

sela, neobja{njivo je kako se voda po~ela povla~iti. "Voda je iz svakog izvora tekla do ovog rata. Kako je narod po~eo bje`ati pred granatama, kao da se i voda upla{ila i ostala bez snage. Me|utim, mi imamo bolje obja{njenje, da je to zbog eksploatacije {ume iz okolnih planina, {to direktno uti~e na snagu izvora”, ka`e Simid`ija.

Preodac, zaboravljeno selo

4. septembar 2011. godine

25

gdje najljep{a svi}e zora

TURIZAM Prema rije~ima Dragoljuba \uri}a Zeca, odbornika u Skup{tini op{tine Bosansko Grahovo, u narednom periodu je neophodno napraviti plan razvoja turizma u selima

Dra`en Rokvi}: „Ljetos sam sa porodicom i kumovima oti{ao u te Preoce nadaleko poznate. I krah. Prvo put u`as, nikoga pitati kuda se ide (ide{ kroz neku {umu i moli{ Boga da sretne{ makar medvjeda, ali nikoga) i do|e{ tamo, a ono 2-3 izvora...“ Nata{a Bari{i} - Jold`i}: "Kao mala, ~esto sam odlazila kod pradjeda u Preodac. Zato mogu re}i da je to zaista prelijepo selo, najljep{e u Evropi!!! Stefan Stamenkovi}: "Ovdje, ispod mog [atora dje najljep{a svi}e zora, jo{ Glamo~ko kolo `ivi, runolistu svak' se divi..." Kako bilo da bilo, Preodac jeste jedan od najljep{ih krajeva u na{oj zemlji. Ali {ta to vrijedi. Povratnici u selo se bore za `ivot, {ira tzv. zajednica nikako

da se okrene onome od ~ega se doista i mo`e `ivjeti, a to su turizam (seoski) i zdrava hrana, nego prosipaju samo prazne pri~e. Seljaci ne mogu sami, op{tine Grahovo, Glamo~ i Drvar su siroma{ne (sijeku se samo drvo i {uma?!) dok bi Federacija morala malo vi{e pa`nje posvetiti i ovim prostorima. Ne bi trebalo ulo`iti puno para da turisti nagrnu u ove krajeve, prije svih oni iz zale|a (Dalmacija, hrvatsko primorje), ali i stranci. Tada bi i Preod~anima malo svanulo, Bosni se posao otvorio, a nama svima ljepota ovih krajolika postala bli`a...
R. K.

26

4. septembar 2011. godine

Mateja Primorac,
mostarska gospo|ica s violinom

U Be~u su prepoznali sviranje srcem
Razgovarao: Dragan MARIJANOVI]

Mostarka Mateja Primorac, s lijeve obale Radobolje, s ~etrnaest godina je oti{la u Klagenfurt kod ~uvenih profesora usavr{avati violinu

oju malu susjedu Mateju Primorac godinama sam vi|ao kako, s roditeljima ili pak sama, s kabanicom kojom je od ki{e {titila violinu, a ne nu`no sebe, odlazi na sate violine, a od tamo, iz mostarske Glazbene {kole „Ivan pl. Zajc“ stizale su vijesti o iznimno nadarenoj budu}oj glazbenici i violinskom ~udu od djeteta, {to, priznajmo kad{to i otrcano zvu~i, jer osnovni kriterij koji presu|uje u svemu, pa i u glazbi, jeste – vrijeme.

com Ledom, dopirali su violinski zvuci. Mo`da mi se to samo prvih dana u~inilo po~etni~kim struganjem po tom divnom instrumentu, zapravo je sve neobi~no brzo prelazilo u suvislo vladanje notama, pa smo malu Mateju uskoro mogli pozdraviti na njezinom prvom nastupu, kada je u sklopu jedne knji`evne manifestacije odsvirala Küchlerov Koncert u G-duru. E, tada se ona po~etna pri~a o ~udesnoj djevoj~ici s violinom

brzo pro{irila gradom; Mateja je nastavila vje`bati, te jednom prepoznah Milenkovi}evo djelo „Perpetuum mobile“, zatim sam razaznavao note Vivaldija, a za ostalo sam bio poprili~no tupast, premda puno manje negoli je slu`beni grad bio tup i gluh na sudbinu djeteta, koje ga jednom, mo`da, negdje u svijetu mo`e i proslaviti. No, gradski oci, njihova (ne)kultura bili su sami sebi dovoljni, uostalom; kako o~ekivati pomo} za karijeru u nasta-

Audi i obrazac
Jednom }e gradski ili dr`avni oci ovdje ili drugdje u svijetu sjediti u prvom redu koncertne dvorane, slu{ati Matejin koncert; netko }e se pritom neumjesno hvaliti glazbenom povije{}u Hrvata, netko pak na{om djecom koja uspijevaju u svijetu, kako god, ti samodopadni i bezobzirni ljudi ve} godinama nisu u stanju – konkretno, dr`avno Ministarstvo zdravstva – ovoj djevojci izdati famozni obrazac A4, obi~an papir koji joj je neophodan da bi i ona, kao i druga djeca koja se {koluju u inozemstvu pa taj obrazac imaju ili pak nemaju, ostvarivala zdravstvenu za{titu kroz postoje}i me|udr`avni sporazum o zdravstvenom osiguranju, no ova cura nema taj formular, takvi se formulari iz-

janju jedne djevoj~ice kada je taj isti grad na cjedilu ostavio jedan pravi pravcijati Simfonijski orkestar, kojim se dugo po svijetu ponosio. Dakle, Mostar je trebao neke posve druge note, koje s glazbom nemaju veze. Mateja je najprije bila pod pedago{kom paskom profesora violine Marka Begi}a, pa potom Moskovljanina Vasilija Buzmakova, koji }e inzistirati na mogu}nosti da Mateja mora po}i negdje drugdje, u neke bolje uvjete i usavr{avati i brusiti svoj talent, ~ega se Mateja rado prisje}a: da ju ba ba ma, tet ka ma, amid`inicama i drugim dr`avno za{ti}enim pojedincima s jakim vezama u vlasti, a koji po svijetu s tim obrascem mijenjaju zubne proteze ili bilo kakve druge proteze, koriste sve blagodati suvremene medicine. Mateja se u me|uvremenu ne smije ni prehladiti. A spomenutima je isto do}i i do audija A4 i do obrasca A4....

MOSTARSKE NOTE
Ono uvijek poka`e jesu li o~ekivanja ispunjena ili nisu, te poglavito tko je taj koji odlu~uje kakva ta o~ekivanja jesu. Svako jutro i popodne slu{ao sam njezine vje`be; iz malenoga stana u prizemlju na{e oronule zgrade na lijevoj obali Radobolje, gdje je Mateja `ivjela s roditeljima, tatom Denisom i mamom Sandrom, sestrom Anjom, bratom Ivanom te preslatkom ljubimicom, ku-

4. septembar 2011. godine

27

- Profesor Buzmakov imao je u Be~u svojega poznanika, ruskog majstora violine, profesora Sorokova i uvjerio je moje roditelje da bi bilo dobro da nastupim pred njim i ~ujem njegovo mi{ljenje. Naravno da me to uzbu|ivalo, i ja sam htjela ~uti {to }e netko tako kompetentan kao profesor koji je odgojio toliko uspje{nih violinista po svijetu re}i o meni i {to }e mi savjetovati, ali s druge strane mi je bilo te{ko zbog mojih roditelja koji su sastavljali kraj s krajem, i put u Be~ nije tako jednostavna stvar. U na{oj obitelji zaposlen je samo moj otac. A, opet, znala sam da ni veliki Sorokov olako ne prima, pa sam zato bila zahvalna Buzmakovu {to je uspio ugovoriti taj termin...

ANJA I IVAN Mali stan u prizemlju na{e zgrade u Pothumu, i premda Mateje odavno nema u njemu, opet proizvodi ono po~etni~ko struganje po violini. To mala sestrica Anja po~inje svoje `ivotno dru`enje s glazbalom, za koje bih, da brat Ivan ne poha|a {kolu gitare, mogao ustvrditi kako je su|eno Primorcima

KOD SVJETSKOG MAJSTORA
• I vi zajedno u Be~! Je li te tresla trema? - Uh, to nikada ne}u zaboraviti. Kad sam ugledala Be~ i profesora, odjednom sam zaboravila na sve mostarske komplimente, najedanput sam postala nesigurna u sebe i stalno se pitala: ho}e li to biti dovoljno za prolazni sud svjetskoga majstora. Do~ekao nas je u svojoj sobi, gdje dr`i sate sa svojim studentima, bio je vrlo uslu`an, ba{ ono profesorski, za`elio mi je dobar dan, predstavio se i pru`io mi ruku, te mi rekao neka odmah odsviram to {to sam pripremila. Buzmakov me bio pripremio na njegov takav prijam, jer Sorokov nema vremena, a mogla sam to i sama zaklju~iti po studentima koji su strpljivo ~ekali pred njegovim vratima... • [to si mu, s tom tremom, odsvirala? - Beriot, skladba nije imala posebni naziv, onako, dosta komplicirana dionica. Ne, nisam vi{e imala tremu ~im sam naslonila violinu na rame. Vi{e mi ni{ta nije smetalo, svirala sam kao da sviram doma. • Pa }e profesor re}i? - Najprije je uveo moje roditelje u sobu, pa kad su svi, osim mene, sjeli, rekao je da je to dobro, vrlo dobro, a da bi bilo odli~no, preporu~io je roditeljima da tu godinu jo{ radim s Buzmakovom, a na ljeto da do|em u Dubrovnik na njegov dvotjedni seminar. • Koliko si tad imala godina? - Dvanaest... Matejina oca Denisa tada je opsjela potreba da pomogne svome djetetu, i kao i svaki dobar roditelj, i on i njegova obitelj bili su se pripravni odre}i svega, samo da Mateja uspije. Po~eli su poni`avaju}i obilasci ureda i institucija u kojima sjede va`ni i uglavnom nezainteresirani ljudi i ~ega bi se god Denis Primorac, radnik Aluminija, u vreloj ljevaonici odrekao ne bi bilo dovoljno za napredak svoje nadarene k}eri. No, Denis je uporan, kao i Mateja, skupio je nekako te novce za Dubrovnik na{ih nekoliko haustora u mostarskom naselju Podhum, slavilo je informaciji da je na{a Mateja, u izboru najboljih seminaraca profesora Sorokova, koji nikada nema vremena,
Brat i sestra krenuli njenim stopama

Zadivila i austrijske profesore

bila najmla|a glazbenica koja je koncentrirala u atriju Kne`eva dvora, a netko tko nastupi na tom glazbenom „oltaru“ u dvanaestoj godini naprosto mora odgovoriti pozivu s „neba“. Curo, odabrana si da bude{ velika, mogla je biti jedna poruka. U Mostaru to nikada ne}e{ postati, svakako je bila druga!

SEMINAR U KLAGENFURTU
Prisje}am se toga zajedno s Matejom, kojoj je danas sedamnaest i koja ve} ~etvrtu godinu poha|a Konzervatorij za violinu u austrijskom gradu Klagenfur-

tu, pod budnim okom profesora Briana Finlaysona, Australca, {ezdesetogodi{njaka koji je jo{ za crno-bijelih vremena studirao violinu kod nezaboravnog maestra Igora Ozima. Mateja }e toliko odu{eviti jo{ `ivog Ozima da }e ju pozvati na svoj seminar u Klagenfurt, gdje je stari majstor do{ao poslu{ati ~etvero najnadarenijih s Konzervatorija, a Brian i ostali profesori mjesecima su pripremali strogu selekciju, i Mateja se na{la me|u njima. Ozim `ivi na relaciji Kölna i Salzburga, njegovo je vrijeme stra{no skupo, ~etvorka je imala sre}u biti po sat vremena s njim, to ina~e jako skupo stoji, s tim da

Darivana violina
Dugo je Mateji trebalo i da do|e do pravoga instrumenta, jer obitelj Primorac joj nikako nije mogla priu{titi instrument dostojan njezinoga talenta. Rotarry klub iz Klagenfurta darivao joj je izvanrednu koncertu violinu, vrijednu desetak tisu}a eura, i s njom je Mateja pro{le godine nastupila na svojem drugom solisti~kom koncertu u Mostaru, u sklopu Mostarskog prolje}a, ali i na Bo`i}nom koncertu, koji je u`ivo emitiran iz studija austrijskog dr`avnog radija, na kojemu je nastupila s jo{ nekoliko svojih vr{njaka. Bilo je to veliko pri-

je s Matejom proveo - dva. Klagenfurt jest mali grad, ali njegov konzervatorij odredi{tem je mnogih profesora i studenata svijeta. Tako i profesora Ozima. - Za nastup pred Ozimom, s profesorom Finlaysonom pripremila sam stavak jedne {panjolske simfonije, imala sam klavirsku pratnju. Odsvirala i ~ekala otpust, i primjedbe i sugestije, kao i ostalo troje, jer profesor je mag prepoznavanja sviranja srcem, on daje primjedbe to~no gdje osje}a da student to ne ispoljava dovoljno i poslije izvo|enja me je posjeo, pozvao moga profesora i rekao da ja s tim nemam problema. Razgovarali smo dva sata. Od tada osje}am golemu sigurnost u sebe. Prvi put je netko za sve vrijeme mojega studiranja spomenuto pojam – osobnost. • Imala si nepunih ~etrnaest kada si primljena na Konzervatorij. Bilo je to tvoje prvo odvajanje od roditelja, sestre i brata. Kako se danas toga prisje}a{? - Bilo je te{ko, druga zemlje, grad i ljudi, ma koliko sve to lijepo izgledalo. Problem je bio i jezik, premda sam u`urbano u Mostaru u~ila njema~ki, ali sam bolje znala engleski pa sam se nekako snalazila. I u Konzervatoriju i u Internatu, gdje sam po~ela `ivjeti, svi su prema meni bili iznimno susretljivi, tako da je ta pote{ka faza adaptacije nekako pro{la. Brzo sam stekle prijateljstva, sve su to manje-vi{e generacijski pribli`ne kolegice i kolege, iz Slovenije, BiH, Crne Gore, naravno Austrije, i ve}ina nas je bila u istoj situaciji. S posebnom se zahvalnosti prisje}am velike ljubaznosti na{ih odgojitelja, ljudi koji su brinuli o nama, prakti~ki, oni su nam bili drugi roditelji. Komuniznanje za mladu Mostarku, budu}i je znano da je Austrija zemlja klasi~ne glazbe, a dr`avni radio njezinim promicateljem, te nije isto nastupiti na tom, ili na pak sto ili tisu}u puta ve}em, primjerice kineskom radiju u Shangayu ili indijskom u Kalkuti!

kacija je bila olak{ana i ~injenicom da je bilo i druge djece s ovih prostora, pa smo na istom jeziku pri~ali o, manje-vi{e istim stvarima. • U me|uvremenu si te~no savladala njema~ki i engleski. - Naravno, uza njih i talijanski i slovenski, a u zadnje vrijeme puno u~im francuski jezik. • Dakle, ima jo{ djece iz BiH na Konzervatoriju... - Ne, to su na{i u~enici koji poha|aju neke druge {kole, ali dijele sa nama prostore u internatu. • Je li re`im internata strog? - U domu se uvijek doga|aju nekakve priredbe. Tako da ne mo`e biti dosadno, a kako svi imamo puno za u~iti, nema vam kada biti dosadno. Smje{taj i hrana su super, imamo ~etiri dnevna obroka, izlazak je do devet uve~er, s tim da se odlasci na glazbene nastupe ili pak na slu{anje klasi~ne glazbe moraju pravovremeno najaviti. Kamo sre}e da i u na{oj zemlji postoje takvi uvjeti za boravak |aka i studenata. U takvim uvjetima uspijevam imati maksimalne ocjene i u gimnaziji – nju poha|am na slovenskom i njema~kom – i na Konzervatoriju. • [to o~ekuje{ od sebe na glazbenom planu? - Da sa~uvam osje}aj sigurnosti i uvjerenja da mogu uvje`bati sve, ama ba{ sve na violini, bez nekog posebnog trpljenja. Glazba mi je `ivotna radost i uvijek umjesto napetosti osje}am olak{anje kad trebam nastupati, bilo pred profesorima, bilo na koncertima. @elim ostati svoja, skromna i nezamjetna, ali ne i bez planova: `elim poku{ati ostvariti solisti~ku karijeru iako znam kakva dodatna odricanja i moja i mojih roditelja podrazumijeva, mo`da opet odlazak u drugi grad, zemlju ili ~ak na drugi kontinent, ali }u nastojati izvu}i maksimum iz vlastitoga odu{evljenja s kojim sviram violinu. Ako ne ostvarim plan sa solisti~kom karijerom, onda }u si na}i neki veliki orkestar i potruditi se ostvariti karijeru koncert-majstora. Uop}e, `elim {to prije rasteretiti svoje roditelje kojima sam zahvalna za veliku `rtvu koju godinama podnose za ostvarenje moje `elje da profesionalno usavr{im violinu.

28

4. septembar 2011. godine

Priča o kiši, kišobranu i Jerkovoj glupoj smrti
Napisao: Mihajlo ORLOVI]

PRI^A

NEDJELJE

Ki{a je neprestano dugo padala. Toliko je padala dugo da smo zaboravili kada je po~ela i koliko ve} pada. Baka je tvrdila da ki{a ve} pada godinu bez prestanka po cijeli dan i no} i da }e uskoro potop. Pokazivala je modra koljena i nabubrene vene, govore}i da je sve to od vlage i studeni. Otac se nije slo`io s bakom, ali po{to je ona starija a stariji se u na{oj ku}i moraju po{tivati, rekao je da ki{a zaista pada godinu dana, ali da je bilo malih pauza koje su kratko trajale tako da se nisu ni primijetile. To je sasvim mogu}e, slo`ila se poslije s njim baka, dokazuju}i tako da i ostali u ku}i imaju pravo na mi{ljenje. Vama dvoma ki{a ve} pada dvadeset godina, a mo`da otkad postojite, dodavala je na ovo svoje mudrovanje majka, koja razgovara o ki{i i samu ki{u organski nije podnosila, a sve to zbog tri izgubljena ki{obrana. Na{a ku}a je bila sasvim na kraju sela. Iz nje smo izlazili samo u nu`di, i to kojih stotinjak koraka u trku i isto tako u trku se vra}ali. O novostima u selu nismo znali ni{ta. U posljednje vrijeme ne samo da nismo nikud izlazili nego niko u na{u ku}u nije navra}ao, tako da smo posljednji u selu saznali da se namno`ilo puno `aba i pu`eva. Da ljudska noga nije mogla stati a da ne stane na ta ljigava stvorenja. Oni, ~ije su ku}e bile bli`e rijeci, morali su lopatama ~istiti svoje dvori{te. U debeli sloj `aba i pu`eva zaglavljivala su se kola a autobusi su morali obustaviti saobra}aj do na{eg sela. Prvu posjetu na{oj ku}i poslije pola godine do~ekali smo ozarenog lica. Do{ao nam je Dobro Korica, seoski zvonar i bitanga. Majka je dugo posmatrala njegov ki{obran. Pohvalila ga i po`eljela takav jedan. Koje{ta, odgovorio je Dobro, takvih ki{obrana ima u na{oj prodavnici i vrlo su jeftini. Majka je odgovorila da u na{oj ku}i ne vrijedi kupovati ki{obrane. Njih dvoje - baka i otac, gdje god odu ostave po jedan ki{obran. Ve} su tri ki{obrana utatili. To nije va`no - skrenuo je temu otac. - Pri~aj nam {ta ima novo u selu. - Novosti ima dosta. Ne znam kad ste posljednji put bili u selu? - Ima godinu dana, spremno je do~ekala baka. - I meni se ~ini da ima godinu dana, potvrdio je otac. - Ja da i ho}u i}i u selo ne mogu, jer nemam ki{obran. Ovo dvoje posijali su na{e ki{obrane po selu, dodala je majka za sebe. Tek toliko da se i njena ~uje. - Novosti u selu ima dosta. Neke su ve} zaboravljene. O nekim vi{e ne vrijedi pri~ati. Neke su prava poslastica za ovo vrijeme. Zar niste ~uli za ovu novost?, tim pitanjem uvijek je po~injao svoju pri~u seoski zvonar i bitanga Dobro Korica. Kad bi ˇe uvjerio da je postigao `eljeno zanimanje za ono {to }e ispri~ati, po~injao je da pri~a manje va`nije pojedinosti, pitaju}i svaki put: “Zar niste ~uli?”

Ilustrovao: Omer Karamovi}

- Ka`ete da niste ~uli a o tome cijelo selo pri~a. Pobjegla je Jo{kina `ena. Hoda po selu i pri~a da je poslije dvije godine braka jo{ uvijek djevica. - Sve je mogu}e, dodavala je ozbiljno majka. - Eto, na primjer, mi smo u ku}i imali tri ki{obrana a sad nemamo ni jednog. Ovo dvoje... - Dobro, nastavi s novostima, prekide je otac. - Trojica momaka i{li su kod nje da se uvjere i ka`u da je zaista nevina. Idem ve~eras kod nje da se uvjerim. - Da imam ki{obran, i{ao bih i ja, prenu se otac. - Vidi sad kako je bez ki{obrana, spremno ga ujede majka. - Ima li jo{ {ta novo u selu? - Baka je bila nezadovoljna prvom novo{}u. - Zar niste ~uli? - slijedilo je pitanje i uvod u novu pri~u Dobre Korice. - Pri~aj nam, mi nikud ne idemo, tu`no }e baba. - Noge su mi utrnule od sjedenja, `alio se otac. - Sve bi bilo druga~ije da imamo ki{obran, dodavala je majka. - Onda vam to moram ispri~ati. Pri~a je duga, a }u je morati skratiti. - Ni{ta nemoj da krati{. Volim pojedinosti. - Baka se upla{i da }e Korica skratiti pri~u a potom, ustati i oti}i, ostavljaju}i ih da samo natucaju kako je to bilo, za{to i da li se moglo druga~ije zavr{iti. - Jerko ^unak se utopio. Sve troje sko~i{e i otvori{e usta. Baka prva progovori. - Jesam li ti rekla da ne skra}uje{ pri~u. Ho}u da ~ujem sve pojedinosti. - Ho}emo pojedinosti - u isti glas reko{e otac i majka. - U redu, kad ho}ete pojedinosti, onda }u po~eti od onog {to sam ~uo od svoje `ene. Dakle, u pro{li ponedjeljak ujutro, pri~ala mi je moja `ena a njoj je pri~ala Jerkina `ena, Jerko ustao rano. Popio ka-

fu i ne{to se zamislio. Odjednom sko~i i veli svojoj `eni: “Odoh ja da prodam kezme.” “[ta ti bi odjednom“, za~udi se ova. Vrijeme je lo{e a ki{a pada nemilice.” “Vrijeme, ovakvo kakvo je, godinama je ovakvo. Niti se mijenja niti ga ko mijenja. Imam kabanicu koja ne proki{njava“, bio je uporan Jerko. - On ima kabanicu koja ne proki{njava, a mi nemamo ni ki{obran, upade majka. - Ne prekidaj ~ovjeka dok pri~a maj~ina upadica nije bila po volji baki. - Obu~e Jerko kabanicu koja ne proki{njava. Priveza u`e kezmetu za nogu pa ga okomota nekoliko puta oko svoje ruke. Njegova `ena, pri~ala je to poslije mojoj `eni, pet puta ga je odvra}ala od puta. Sirota, ne{to je naslutila. Kada je Jerko do{ao na pijacu, tamo nije bilo nijednog kupca. Vlasnici stoke su nestrpljivo ~ekali. [etali su pijacom, prilazili jedan drugom, pitali ~im hrani stoku, ima li dovoljno hrane. Kako podnose ki{u i ho}e li ovakvo vrijeme trajati unedogled. Pijacom su po~ele da kru`e pri~e, kako su kupci saznali da seljaci hrane stoku `abama i pu`evima, pa zbog toga nisu do{li. Oko podne, kada se ve}ina vlasnika stoke razi{la, pojavili su se odnekle kupci sa tri velika kamiona. Onaj ko se jo{ zatekao na pijaci prodavao je svoju stoku u bescjenje, samo da je ne vra}a nazad u selo. Do|o{e i kod Jerke. Pitaju po{to kezme. Jerko odgovara deset hiljada. Oni hiljadu dinara. Jerko smanji na osam, oni podigo{e na hiljadu i po. Jerko smanji na sedam oni podigo{e na dvije hiljade. Jerko ponovo smanji, ovog puta na pet hiljada, a oni digo{e na dvije i po hiljade. Jerko se malo zamisli, pa predlo`i cijenu od ~etiri hiljade dinara. “Ne dam ni`e“, bio je kategori~an Jerko. Kupci reko{e da ne di`u vi{e. “Ni dinara ni`e“. Zakoruzio Jerko pa u ljutnji po~eo da okomotava u`e oko ruke. Kupci malo postaja{e kod njega, vidjev{i da nema namjeru spu{tati cijenu, odo{e.

Kada je Jerko krenuo ku}i, bilo je ve} kasno. Ki{a je cebala ljutito i pogano kao da nije padala ko zna otkad. Idu}i polako cestom Jerko primijeti ki{obran. Sagnu se i podi`e ga. “Neko }e da kuka za njim a meni }e dobro do}i“, pomisli sirota. Kada je do{ao na bjeljeva~ki most, koji je sagradio majstor Petar Desnica, voda ga je bila preplavila za dva pedlja. Kezme se upla{i vode i ne htjede stupiti na most. Jerko uze ki{obran i udari ga odstraga. Kezme stalo, pa ne}e ni tamo ni nazad. Odjednom se ki{obran otvori. Upla{eno kezme pojuri na most. Za njim potr~a i Jerko ali mu u tom trenutku ispade ki{obran. Sagnu se da ga podigne. Jaka matica zanese njega i kezme prema ogradi koja popusti. U tom Jerko se mogao spasiti da nije bilo smrsnutog u`eta oko njegove ruke i kezmeta koje ga je vuklo prema vrbacima. Zubima je poku{ao da strga u`e, ali uzalud. Voda je ulazila u njegove u{i, o~i, usta. @derala ga je kao od gladi poludjela zvijer. Nikog nije bilo u blizini da mu pomogne. Na{li smo ga poslije osam dana pod jednom sedrom. Ribe su mu pojele o~i i jezik. Kada je Korica zavr{io pri~u, nastao je tajac. Prvi je progovorio otac. - Da je poslu{ao svoju `enu i ostao kod svoje ku}e, danas bi bio `iv. - Kad je ve} oti{ao na pijacu da je bar prodao kezme kupcima po cijeni koju su mu nudili, bio bi `iv, dodala je baka. - Ja mislim da je za sve kriv ki{obran. Nije ga trebao uzimati sa ceste, priklju~ila se naga|anju majka. - Da nije svezao u`e jako oko ruke, mo`da bi ostao `iv, nastavio je krug naga|anja otac. Nekoliko `abljih o~iju posmatralo nas je kroz prozor. Baka ustade da ih otjera. Kad pri|e prodoru vrisnu. Sloj `aba dosegao je do prozora. (Pri~a Mihajla Orlovi}a objavljena je u Oslobo|enju 1. augusta 1987)

4. septembar 2011. godine

Tradicija ~aja

NASIZBOR

29

Okrijepljen k'o oplemenjen
Franz i Sophie ponovo su u centru Sarajeva i velegradske pa`nje, ovog puta po degustaciji napitka zdravlja i u`itka

KNJIGA

SRCE KUCA, TU JE

J

o{ poodavno ljekari su ljude po~eli savjetovati da u vrijeme velikih vru}ina ne piju hladne, nego tople napitke, ~aj prije svega. Na na{im prostorima taj savjet se nije mnogo uva`avao, {to se i ovog ljeta mo`e zaklju~iti po stolovima ovda{njih kafana. Na plus 40 stepeni Celzijusa puni su fla{a, fla{ica i ~a{a sa hladnom teku}inom i {oljica s kafom. To je i znak da ni od Turaka koji su ovdje vladali pet stolje}a nismo naslijedili tradiciju ispijanja ~aja na koju nas posljednjih mjeseci zorno podsje}aju brojne turske serije koje se vrte po na{im TV kanalima. ^aj je u toj zemlji najdra`e sredstvo koje poma`e organizmu da `ivne i njegovo ispijanje je va`an sastavni dio `ivota i radnog dana turskog stanovni{tva. U na{im prilikama trebalo je biti lucidan i hrabar i misliti samo na vru}e mu{terije vrelog napitka i za njih usred velegradskog sredi{ta Sarajeva otvoriti ~ajd`inicu. Uz to nazvati je imenom austrougarskog prijestolonasljednika Franza i Sophie i povrh svega na ulazu istaknuti austrijsku zastavu.

“Srce kuca, tu je” naziv je monografije o Partibrejkersima, u izdanju izdava~ke ku}e Lom iz Beograda. Knjiga je nedavno izi{la iz {tampe. Ovo drugo, pro{ireno izdanje, puno je novosti koje prvo nije sadr`avalo, o ~uvenom beogradskom (i ne samo beogradskom) rok-bendu. “Te{ko bi bilo na}i nekog na muzi~koj sceni ko je na svom po~etku tako mnogo obe}avao, a onda, uprkos svemu, postigao jo{ vi{e. Ne znam {ta mo`e vi{e biti simbol otpadni~kog rok-stava, izgleda i zapitanosti od Canetovog nezaboravnog glasa i Antonove re`e}e gitare”, napisao je u recenziji monografije “Srce kuca tu je” urednik muzi~kog programa Doma omladine u Beogradu Dragan Ambrozi}. Iz fijoka, ormara, kutija i podruma po Beogradu izvla~ene su za drugo izdanje fotografije iz prethodnih 30 godina tokom kojih su svaki haustor, }o{ak i alternativni gradski prostor upijali u svoj beton brejkerski zvuk...

FILM

”POMO]” - NAJGLEDANIJI FILM U AMERICI

Adnan Smaji} u svijetu ~aja

Foto: D`. KRIJE[TORAC

PEDESET U@ITAKA
Taj ~in mnogi su ve} povezali sa nadolaze}om stotom godi{njicom sarajevskog atentata (juni 1914. godine) {to }e u glavnom gradu BiH biti zvani~no obilje`eno na pompezniji na~in nego {to je otvaranje (ne)obi~ne ~ajd`inice. Njen vlasnik Adnan Smaji}, ljekar po profesiji, uobi~ava dodati i da je prvi bosanskohercegova~ki certificirani somelijer te da je svoj novi biznis povezao sa vlastitom ljubavi za vrhunski ~aj. @elio je da i Sarajevo ima mjesto kakva postoje po cijelom svijetu i u tome je, po svemu sude}i, ve} uspio. „Franz i Sophie“ nije obi~na prodavnica ~aja niti mjesto gdje se ~aj kupuje ili pije na klasi~an na~in. I jedno i drugo ovdje je uistinu poseban u`itak. U rafovima je pedesetak kutija sa isto toliko vrsta najkvalitetnijih ~ajeva nabavljenih od najpresti`nijih svjetskih uzgajiva~a: crni ~ajevi iz Indije, [ri Lanke i Kine, zatim visoko kvalitetni zeleni ~ajevi iz Kine, ali i najdragocjeniji uzgajani i proizvedeni u Japanu. Tu su jo{ i razne vrste plemenitog bijelog ~aja, zatim takozvanog crvenog ~aja , djelomi~no fermentiranog. Te poznatog ukusnog i
^ajevi raznih vrsta

zdravog ju`noa fri~kog ~aja rooibos za kojim u posljednje vrijeme vlada prava pomama. U ~ajd`inici se mogu dobiti i popularne vrste aromatiziranih, vo}nih (sa i bez arome), biljnih ~ajeva, ali i mje{avine koje su pripravili najve}i znalci o ~aju i od svih se mo`e spraviti okrepljuju}i topli, ali i osvje`avaju}i hladni napitak. Organski su uzgajani bez pesticida, sinetskih otrova, genetski modificiranih biljaka i vje{ta~kih |ubriva i u skladu sa certifikatom organske proizvodnje iz Evropske unije i SAD-a (USDA NOP).

^AROLIJA U ^AJD@INICI
Dok posjetilac degustira razne okuse i osjeti razne arome i za sebe odabire vrstu ~aja, saznaje brojne sitnice o njegovom pripremanju, svojstvima, istorijatu. Ako pritom pone{to i pita doktora Smaji}a, on }e mu kazati i vi{e nego {to se doti~nom ~ini potrebnim. Usput ne zaboravlja skrenuti pa`nju i na luksuzno opremljenu monografiju o ~aju i tako sklopiti zanimljivu pri~u o

ulozi ~aja u raznim kulturama ili ~uti anegdotu o ~aju. Sve to ~aroliju u ovoj ~ajd`inici ~ini potpunom. Ona }e sigurno znatno uticati na to da konzumiranje ~aja i kod nas u ve}oj mjeri postane zdrava i ukusna navika iz sasvim jednostavnog razloga. ^aj oplemenjuje bez obzira na to da li ga je na sto donio doma}in, konobar ili ga je onaj koji }e ga i popiti sam spravio. ^aj, taj ~udni napitak prvi su po~eli piti Kinezi koji su usavr{ili sopstvenu tradiciju ispijanja ~aja, ali danas mu nisu toliko privr`eni kao u minulim vijekovima. U srednjem vijeku, kada su uspostavljene veze i trgova~ki karavani redovno odlazili put Kine, listi}i ~aja su postali obavezni sastojak njihovih tovara na povratku u Evropu. Prva stanica je bila Portugalija, gdje se prvo pro{irila moda i navika ispijanja ~aja. Zatim se ~aj polako pro{irio po Evropi a Holandija postala centar trgovine ~ajem. ^aj se u Engleskoj ne pije kao kafa kod nas, poslije obroka ili radi bu|enja ve} je postao poseban obrok. Najvi{e se konzumira u Irskoj (oko ~etiri {olje po osobi dnevno) i u Kuvajtu (oko tri {oljice po osobi dnevno). Najve}i proizvo|a~i ~ajeva u svijetu danas su: Turska, Kina, Japan, Rusija, Kenija, Malavi, [ri Lanka, Indonezija, Indija, Banglade{, Iran, Tanzanija i Zimbabve. U Japanu postoje ~ajne {kole koje u~e vje{tinama pripreme i poslu`ivanja ~aja te spiritualnosti koja stoji iza toga. Po godi{njoj potro{nji ~aja po glavi stanovnika prvi su Turci, drugi Englezi, a Kineza nema ni me|u top deset. Nas Bosance i Hercegovce u tim statistikama niko ni ne spominje, ali je pri~a o „Franzu i Sophie“ ve} na putu oko svijeta.
H. ARIFAGI]

Najgledaniji film proteklog vikenda u Americi bio je “Pomo}“ (The Help) reditelja Tate Taylora. U ovoj drami glavne uloge tuma~e Emma Stone, Viola Davis, Bryce Dallas Howard i Octavia Spencer. Film govori o tri hrabre `ene na jugu SAD-a i o tome kako one kr{e nepisana pravila dobrog vladanja u Misisipiju {ezdesetih godina 20. stolje}a. Film je adaptacija romana Kathryn Stockett, koji se godinama nalazi na listi bestselera u SAD-u. Na drugom mjestu nalazi se film “Planeta majmuna: po~etak“ (Rise of the Planet of the Apes), koji se mogao gledati i u doma}im kinima. Na tre}em mjestu liste na{ao se novi film iz serijala “Djeca {pijuni“ (Spy Kids) Roberta Rodrigueza.

TEATAR

”ODA RADOSTI” U BUGOJNU UMJESTO U MOSTARU

Zbog vi{emjese~nih problema u radu, Mostarski teatar mladih (MTM) premijerno je odigrao predstavu “Oda radosti“, reditelja Seada \uli}a, u Bugojnu. Kako je kazao direktor bugojanskog KSC-a Vahid Durakovi}, pozori{ni radnici iz Bugojna saosje}aju s kolegama iz Mostara te su im rado iza{li u susret, ustupiv{i im besplatno na kori{tenje pozori{nu dvoranu, a pru`it }e im i svu neophodno tehni~ku podr{ku za izvo|enje predstave. U predstavi koja tretira posljednjih dvadeset godina na prostoru ex Jugoslavije govore}i o svim strahovima, nadanjima, predrasudama, o boli, mr`nji, ali i o ljubavi, igraju: Tinja Do{en, Amra Prutina, Belma Salkuni}, Marijana @ivanovi}, Armin Had`imusi}, Lazar Jovanov, Predrag Kotur i Enes Salkovi}. Dramaturg predstave je Ljubica Ostoji}, a re`iju potpisuje Sead \uli}. Nakon premijere “Oda” (Deveta nedovr{ena) }e polovinom septembra krenuti na turneju po gradovima exJugoslavije, prvo u Beogradu. Mostarska publika, za sada, predstavu ne mo`e vidjeti.

MUZIKA

[ERBED@IJA U SARAJEVU I TUZLI

Rade [erbed`ija, za kojeg mnogi ka`u da je ponajbolji pjeva~ me|u glumcima i najbolji glumac me|u pjeva~ima, svoj }e solisti~ki koncert odr`ati prvo u Tuzli 9. septembra u BKC-u, a dan kasnije }e nastupiti u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Sklad njegove poezije, pjeva~kog umije}a i pa`ljivo odabranih {ansona, te muzike koja je djelo gitaristi~kog virtuoza Miroslava Tadi}a, sa kojim zajedno nastupa, te{ko ikoga mogu ostaviti ravnodu{nim. Koliko se zna, prodaja ulaznica ide vi{e nego dobro. [erbed`ija u rano prolje}e idu}e godine planira izdati novi album, ~ime }e nastaviti svoju kreativnu i stvarala~ku karijeru.

30

4. septembar 2011. godine

MOJ

DOM

Kako odabrati stil
Monika GALOVI], mag. ing. arh.

Ukoliko u`ivate u prirodi i njenim ~arima, odlu~ite se za rustikalni interijer. Ovakav na~in ure|enja je osobito preporu~ljiv za vikendice, apartmane i ostale objekte za odmor

Kupujete novi stan ili ku}u, odlu~ili ste se za preure|enje postoje}eg stambenog prostora? Ispred vas su mnoge dileme i nedoumice, a jedna od osnovnih je kako odabrati stil ure|enja. Ovo su naj~e{}a razmi{ljanja i problemi svih onih koji kre}u u ure|enje doma. Es tet ski kri te ri ji su naj~e{}e osnovni za odabir stila i na~ina ure|enja, no va`no je napomenuti da im prava podloga trebaju biti prostorne mogu}nos ti, fun kci onal ni zahtjevi te stil `ivota pojedinca ili obitelji koji }e se nadopuniti vizualnim efektima odabirom `eljenog dizajna pojedinih eleme na ta ili stva ra njem op}eg ugo|aja prostora.

STIL I MATERIJAL
Kako biste do{li do odgovora kako urediti svoj dom i rije{ili se svih nedoumica, potrebno je napraviti detaljnu analizu koja }e vam sistemom eli mi na ci je po mo}i da do|ete do pravog rje{enja. Estetski kriteriji temeljeni na stvarnim potrebama, pro`eti funkcionalno{}u pojedinih elemenata, ali i op}eg funkcioniranja prostora, koje je nu`no za kvalitetu

stanovanja, bit }e pravi odabir za vas! Jedan od prvih koraka je sagledavanje prostornih mogu}nosti va{eg doma. Ukoliko imate mali stam be ni pros tor, koji unutar jednog prostora mora zadovoljavati vi{e namjena, odlu~ite se za moderno minimalisti~ko ure|enje, ~iji su elementi jednostavnih geometrijskih oblika i kao takvi ne optere}uju vizualno prostor. Odabirom minimalizma u~init }ete prostor ve}im i prozra~nijim. Uz odabir stila, nu`no se ve`e i odabir materijala. Drvo, kamen, ali i sve

ostale vrste materijala u tamnijim bojama djeluju te{ko i reprezentativno u prostoru, pa je preporuka svima onima u manjim stambenim prostorima da odaberu materijale u svijetlim bojama. Ukoliko `elite vizualno pove}ati prostor, preporu~ljivo je koristiti transparentno staklo. Osim veli~ine prostora, nu`no je analizirati i njegovo prirodno osvjetljenje. Dobro osvjetljenje otvara mogu}nosti za razli~ite odabire stilova, ma te ri ja la i bo ja, dok mra~niji prostori, zbog manje povr{ine prozora ili

MOJ Priprema za jesenje dane VRT
Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. «ANA-HUP» d.o.o. Sarajevo

Uskoro nastupaju sve kra}i, svje`iji, manje sun~ani dani najavljuju}i postepeni dolazak jeseni. Kao {to se mi spremamo za jesenje dane tako to ~ine i biljke smanjuju}i rast, ve}ina zavr{avaju}i sa cvatnjom i zrenjem sjemenki i plodova. Mnoge od njih oboje li{}e kao slikovit znak nadolaze}e lijepe jeseni. Na{e je da u tome u`ivamo, da ih razumijemo i podr`avamo. Kako? Koriste}i sve lijepe septembarske dane za obavljanje slijede}ih aktivnosti: • Prestanemo sa prihranjivanjem biljaka u vrtu. • Sve vrtne biljne otpatke kojih u ovo doba godine ima sve vi{e sakupljamo i stavljamo na kompostiranje.

Ukoliko imamo prostora, planirajmo sadnju bar jednog drveta ispod ~ije kro{nje }emo se najugodnije i besplatno osvje`iti u narednim godinama, koje, ukoliko je suditi po ovoj i prethodnim, donose ozbiljne klimatske promjene

Paprika i paradajz jo{ cvjetaju i sazrijevaju pa treba redovno brati plodove

Jesenje astre obilato cvjetaju u septembru

• Redovno beremo sve plodove koji zriju u povrtnjaku: paradajz, papriku, krastavce, tikvice, patlid`an. Otkidamo i one koji su kr`ljavi i prezreli. • Vadimo mrkvu da ne bi pucala ukoliko nastupe ki{e. • Vadimo krompir i sorti-

ramo ga po veli~ini gomolja. • Skidamo zdrave donje listove per{una i celera i su{imo ili zamrzavamo za zimsku potro{nju. • Sijemo {pinat, matovilac, zimsku salatu i rotkvicu. • Sadimo rasad zimske salate, endivije i kineskog

kupusa. • Pripremamo ~iste sanduke za branje i skladi{tenje vo}a. • Okre~imo i o~istimo podrume i skladi{ta za vo}e i povr}e. • Beremo jesenje sorte jabuka i kru{aka.

• Zdrave plodove skladi{timo, a o{te}ene koristimo za preradu u svje`e sokove, pripremu pita ili ih izrendamo i ostavimo u zamrziva~ za zimsku potro{nju. Dobro bi bilo vratiti se starom na~inu su{enja vo}a. • Sakupljamo trule plodove i odstranimo da se ne {iri zaraza. • Sadimo `ivi}e jagoda u kvalitetno pripremljeno tlo i zalijevamo ukoliko je su{a. • Pri~vr{}ujemo ljepljive pojaseve na stabla vo}aka za hvatanje insekata koji se spu{taju ili penju pripremaju}i se za prezimljavanje. To je biolo{ka za{tita vo}aka. • Optimalni je rok za je-

4. septembar 2011. godine

31

ure|enja?
unutar ovog stila. Svi ostali stilovi su kompleksniji, pa se i modularne promjene posti`u na kompleksniji na~in. Analizirajte svoje sklonosti, hobije, na~in provo|enja slobodnog vremena. Ukoliko ste umjetni~ki tip, kreirajte umjetni~ki interijer u kojem su svi elementi poput umjetni~kih eksponata, koji zadovoljavaju funkciju, ali predstavljaju i vizualni u`itak. Ovakav na~in ure|enja nije prikladan za obitelji s malom djecom. Ukoliko u`ivate u prirodi i njenim ~arima, odlu~ite se za rustikalni interijer. Ovakav na~in ure|enja je osobito preporu~ljiv za vikendice, apartmane i ostale objekte za odmor. Vrstu rustikalnosti, materijale i na~in njihove obrade prilagodite podneblju u kojem je objekt smje{ten kako biste zaista u`ivali u iskonskim ~arima tog kraja. Za sve one koji vole monden i otmjen `ivot i interijer preporu~ljivo je ure|enje u klasi~nim stilovima, minimalizmu, s naglaskom na skupocjenim ma te ri ja li ma ko ji omogu}ava mije{anje stilova. Za odabir posljednjeg je po tre ban is tan~an ukus ili anga`man stru~ne osobe kako se mije{anjem stilova ne bi postigao suprotan efekt od `eljenog.

SAVJETISTRUCNJAKA

Njega ko`e i kose

sjene koju stvara priroda oko stambenog objekta, zahtijevaju odabir prozra~nijih stilova, svjetlijih boja i lak{ih materijala. Veliki stambeni prostori pru`aju potpunu slobodu u odabiru na~ina ure|enja, ali se kriteriji su`avaju temeljem drugih odrednica bitnih za funkcioniranje pojedinca ili obitelji u stambenom prostoru. Potrebno je krenuti od vlastitih potreba i navika. Jeste li osoba koja s u`itkom po sve}uje pu no pa`nje odr`avanju doma ili su vam to usputne aktivnosti koje obavljate ponekad i nerado? Kla-

si~ni i rustikalni stilovi ure|enja zahtijevaju temeljitije odr`avanje zbog materijala i na~ina oblikovanja elemenata, dok moderni minimalisti~ki omogu}avaju brzo i jednostavno odr`avanje.

nakon ljeta
Kosu i ko`u je va`no regenerirati prije dolaska zime i pripremiti ih za jednako {tetno izlaganje hladno}i

KLASI^NI STILOVI
Ukoliko ste prakti~an tip, `eljan polifunkcionalnos ti, mo gu}nos ti za brzim i jednostavnim promjenama, koje se lako os tva ru ju mo du lar nim namje{tajem, va{ logi~an odabir }e biti minimalisti~ki stil ure|enja, jer }ete `eljenu modularnost najjednostavnije posti}i

U`ivanje u jesenjem ambijentu

Najsla|e i najzdravije je vo}e iz vlastitog vrta

senje zasnivanje travnjaka sjetvom travnih parkovnih smjesa. • Kosimo travnjake. • Nabavljamo i sadimo jesenje cvjetne lukovice, prije svega: narcise, krokuse, zumbule, tulipane, da bi ve} u prolje}e u`ivali u obilju cvjetova ovih prekrasnih vi{egodi{njih biljaka otpornih na niske temperature. • Razmno`avamo trajnice koje su ocvjetale dijeljenjem busena. Srednji odrvenjeli dio odbacimo jer je prestario.

• Sobne i dekorativne biljke koje smo iznijeli napolje zalijevamo manje da ih pripremimo za uno{enje u sobe ili prezimovali{ta. • Pred uno{enje biljaka temeljito ih pregledamo na prisustvo biljnih bolesti i {teto~ina i obavimo za{titu dok su jo{ vani, jer je to te`e izvodljivo u prostorijama. • Prihranjivanje sobnih biljaka smanjujemo na svakih 15-20 dana. • U`ivajmo na bla`em jesenjem suncu u ljepoti i blagodati vrta planiraju}i

izmjene, doure|enja i pobolj{anja u vrtu kao {to su: gredice za sadnju trajnica, ru`a i grmlja. • Planirajmo sadnju vo}aka, jer jesenja sadnja, koja je pred nama, ima niz prednosti u odnosu na proljetnu. • Ukoliko imamo prostora, planirajmo sadnju bar jednog drveta ispod ~ije kro{nje }emo se najugodnije i besplatno osvje`iti u narednim godinama, koje ukoliko je suditi po ovoj i prethodnim, donose ozbiljne klimatske promjene.

Preplanuli, odmorni i puni energije vratili smo se s godi{njih odmora spremni za jo{ jednu radnu jesen. Iako nam se ~ini da na{a preplanula ko`a i kosa izgledaju gotovo savr{eno, nakon dugog izlaganja suncu istina je potpuno suprotna - potrebna im je hitna hidratacija! Ljepota ko`e i kose te njihovo zdravlje ovise o tome koliko im pa`nje posve}ujemo tokom cijele godine. No, u vrijeme promjene godi{njih doba, a posebno s dolaskom jeseni i hladnih dana, ko`i i kosi potrebna je posebna njega. U vru}im ljetnim mjesecima prepu{tamo se ~arima sunca i mora, ~esto zanemaruju}i posljedice koje su neizbje`ne. Sun~eve zrake i slana voda isu{uju i o{te}uju ko`u i kosu nepovratno. Va`no je pobrinuti se za njih, regenerirati ih prije dolaska zime i pripremiti ih za jednako {tetno izlaganje hladno}i. Nekoliko savjeta kako pre`ivjeti ovo dramati~no vrijeme za va{u ko`u: Hidratizirajte se - pove}ajte unos teku}ine tokom ljetnih i zimskih mjeseci. Ne samo da }ete o~istiti va{ organizam od {tetnih tvari ve} }ete i hidratizirati ko`u i kosu nakon isu{ivanja od sunca i soli. Losione zamijenite kremama -

zbog lagane teksture, losioni su prvi izbor u ljetnim mjesecima. Ali, dolaskom zime zamijenite ih kremama koje hidratiziraju va{u ko`u dublje i ~uvaju je od hladno}e. Piling ko`e i kose - povremenim pilingom uklonit }ete mrtve stanice, otvoriti pore kako bi va{a ko`a prodisala i bila znatno mek{a. Zdrava prehrana - jedite zdravo, pazite na dovoljan unos vo}a i povr}a te drugih hranjivih tvari. Ruke i usne - hidratizirajte ruke nakon svakog pranja te koristite balzame za usta tokom cijele godine.

32

4. septembar 2011. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

4. septembar 2011. godine

33

Kulin ban (1180-1204)

Rodni list bosanske dr`avnosti
Priredio: R. KOLAR

sam ni{ta ne znam o Kulinu banu, osim {to sam od svojih starih, od dede najvi{e, zapamtio ono: “Od Kulina bana i dobrijeh dana...”. Ostalo ma{tam. I ~udim se, svake godine, kako i za{to tako zaboravljamo jednoga od najve}ih od kad nas ima na zemlji bosanskoj. Zami{ljam ga u oklopu, s velikim grbom ljiljana na prsima, ponosita dr`anja, uzdignute glave, ~vrste bosanske konstrukcije, ko da je od kamena kremena istesan, kora~a na poljani kraj Visokog (od toga, Viso~ani ti slabo {ta imaju pokazati, nego se bacili na brda-piramide), uz ~istu i bistru rijeku Bosnu i misli. Da, Kulin je meni i veliki mislilac. Te je smislio sva{ta, a nama ostala Povelja Dubrov~anima, na{ rodni list. Koji niko u bli`em, ali i daljem okru`enju, nije mogao ni sanjati, kamoli sa~initi. I tu Bosna bi obilje`ena i zakaj}ena u europske zemlje i dr`ave i evo je i danas, Kulinu hvala. Mi ne umijemo ni{ta ko ban nam, no raste`emo, gazimo i nipoda{tavamo 822 godine povijesti u Povelju zapisane. Ma, da ne drvim dalje, nego da onima koji su zaboravili dam koji redak podsje}anja, a onima mla|ima skrenem pa`nju na velikana ove zemlje i tvorca prve dr`ave na njenom podru~ju...

I

Tako|er ga je optu`io da je falsificirao pismo kojim papa odobrava Crkvu bosansku, te da je pru`io azil “katarima i patarenima“ koje je iz Splita i Trogira protjerao splitski nadbiskup Bernard... Papa je kroz ugarskog kralja Emerika na njega izvr{io pritisak, pa Kulin 1203. organizira skup na Bilinom polju gdje deklarira, pred papinim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom dubrova~kim arhi|akonom Marinom, svoju privr`enost katoli~koj crkvi i odri~e se hereze, bilje`i Wikipedia. Vladavina Kulina bana je u narodu zapam}ena kao razdoblje blagostanja, {to je u{lo u poslovicu „Za Kulina bana i dobrijeh dana“.

Pro{le su 822 godine otkako je veliki Kulin ban izdao Povelju Dubrov~anima. To je dan kad se rodila dr`ava Bosna i u{la u red ure|enih europskih zemalja. Kulin je bio veliki vo|a, mirotvorac, ali i ratnik, dr`avnik kojega smo zaboravili, a kojim se ponositi moramo… Rodni list bosanske dr`avnosti

Povelja velju
...Ja, Ban Bosanski Kulin, obe}avam Tebi kne`e Krva{u i svim gra|anima Dubrov~anima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu dr`ati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem `iv. Svi Dubrov~ani koji hode kuda ja vladam, trguju}i, gdje god se `ele kretati, gdje god koji ho}e, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a {ta mi ko da svojom voljom kao poklon. Ne}e im biti od mojih ~asnika sile, i dokle u mene budu, davat }u im pomo} kao i sebi, koliko se mo`e, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evan|elje... Ja, Radoje, banov pisar, pisah ovu knjigu banove povelje od ro|enja Kristova tisu}u i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja. tni~ko dru{tvo i ~ovjek koji nema razvijene fizi~ke sposobnosti nije bio smatran dostojnim za kralja. Banom je, opet mo`emo samo pretpostavljati, postao sa svojih 20-25 ili mo`da 30 godina starosti, a znamo da je vladao oko 24 godine“, govorio je histori~ar Emir Filipovi}, podsje}aju}i da u to vrijeme ljudi nisu dugo `ivjeli kao {to je danas slu~aj. Kulin je uspio ustabiliti i u~vrstiti dr`avu. Malo je vladara koji su u Bosni tako dugo vladali kao Kulin ban. Pretpostavlja se da se za njegov period ve`e razvoj rudarstva Bosne. ^ak se zna da je 1406. godine jedna bosanska delegacija tra`ila od pretendenta na ugarsko prijestolje Ladislava Napuljskog da im potvrdi granice kakve su bile u doba Kulina bana, mada su u to vrijeme bile mnogo ve}e. Povelja je prvi spomenik diplomatskog karaktera. Pisana bosan~icom - srednjovjekovnom }irilicom koja ima bosanske specifi~ne elemente. Novi vladari su zapravo taj ugovor samo potvr|ivali. Danas u svijetu postoje tri primjerka Po-

NARODNI JEZIK
Mogu}e je da je bio blizak srodnik bana Bori}a, prvog bosanskog vladara poznatog po imenu, ali s ovom tvrdnjom se ne sla`u svi. Njegova sestra je bila supruga zahumskog kneza Miroslava Zavidovi}a. Njegova supruga je bila banica Vojslava, a sin ban Stjepan. Iz njegovog vremena sa~uvan je prvi pisani dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Radi se o Povelji Kulina bana, napisanoj 29. augusta 1189. godine. Ova povelja je poznata kao rodni list bosanske dr`avnosti. U njoj se spominju granice Bosne koje se prote`u od Drine do Save na sjeveru, pa do Une na zapadu. U povelji se osim definiranih granica navodi da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast, i da je to jedna ure|ena zemlja. Unato~ ocjenama da Bosna u doba Kulina bana kao srednjovjekovna dr`ava izlazi na europsku pozornicu, dana{nja BiH u svom posjedu nema povelju o slobodnoj trgovini koju je ban sa Dubrov~anima sklopio 29. avgusta 1189. godine. Njegovo ime nezaobilazno je u ud`benicima, ali ne znamo ni kako je izgledao, da li je zaista bio omiljen u narodu, ni gdje je ukopan. Neke dr`ave su sretne pa imaju sa~uvane portrete i slike vladara. Mi u Bosni to nemamo. Zub vremena je to odnio, sve je to nekako propalo iz raznih razloga. Mi za srednjovjekovnu bosansku historiju nemamo nijednog narativnog izvora, pri~u koja govori o doga|ajima. Imali smo, ali nije sa~uvano, ka`u histori~ari, potvr|uju}i da su svi izvori uglavnom diplomatskog karaktera i nalaze se u Dr`avnom arhivu u Dubrovniku. I onda se poku{ao, bar taj prijepis donijeti u Sarajevo i pokazati, no politika je umije{ala svoje prste i do realizacije dogovora povjesni~ara nije do{lo. Ne vidim ni da se ne{to radi na povratku originalne Povelje iz St. Petersburga, gdje je dospjela, po nekim verzijama, kupovinom ili kra|om Rusa u Dubrovniku. Kao da nekim vo|ama u BiH nije stalo da znaju povijest Bosne, koju oni tuma~e danas kako im na um padne i danom politi~kom trenutku odgovara.

BAN I HEREZA
Kulin ban je bio bosanski ban, koji je vladao Bosnom od 1180. do 1204. godine. Poznat je po svojoj povelji. Vladavinu je zapo~eo kao vazal bizantijskog cara, a zatim kao vazal ugarskog kralja. S izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv Bizantije vodio 1183. godine, Bosna je njegovu vladavinu provela u miru i zna~ajno ekonomski napredovala. Zetski knez Vukan Nemanji} je 1199. godine Kulina prijavio papi Inocentu III jer su Kulin, njegova supruga, sestra i mnoga rodbina, zajedno s “oko deset hiljada podanika“, bili odani Crkvi bosanskoj, herezi koja se {irila kroz zemlju ugarskog kralja (Bosnu).

Govor ste}aka

Narodna pjesma
Prije osam stotina ljeta, kao na po~etku svijeta, osvanuo divan dan. Poranio Kulin ban, kao da je Sudnji dan. “Dobro jutro, Kulin bane!” vi~e narod na sve strane. “Dobro jutro! Dobar dan!” odgovara Kulin ban, kao da je Sudnji dan. Reci nama, Kulin bane, kakve Bosna ~eka dane? Zamisli se Kulin ban, zamisli se Kulin ban, kao da je Sudnji dan. “Kada do|u te{ki dani - nikom te`e biti ne}e, a kad do|u dani sre}e - nikom bolje biti ne}e“, re~e mudri Kulin ban. Od Kulina bana, do dana{njih dana.

„Ti, koji procitas moj kam, mo`da si hodio do zvijezda. I vratio se, jer tami neima nista, do ponovo ti sam.” “I da ostavih kosti u tujini, i tad bih samo Bosnu sanjo.” “Ljeta 1205, godnu nakon tsto v zemju le`e Veliki Ban Kulin.” “Ti, koji prolazis, projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe nase. Zalud ti je taj posao. Nasi su dani izbrojani, nase notci potrosene, nasi grijesi dim.” “Ubi me na nevjeru Semrad, lojs sin od gorjega otca Zleba izdanek.” “Legoh grk 1389. ljeta po Gospodu, kad Tverdko bje Kralj od Bosne, Serbie, Dalmeise i Zapadnijeh Strana, a ja tad bjeh starac koji u svijetu vidjeh ono tsto nehtjeh vidjet, a ne dotcekah ono sto srdce moje stalno tcekase i samo to zeljase.” “Ne preturi nam ovi kami, jer nam se i sad na mjesetcini kostji raspravljaju ko je i kolko u pravu, a ko ne, pa i u smerti svojoj postajemo jos i vetci stranci, no sto u zivljenju bjesmo.”

velje Kulina bana. Jedan je u Rusiji, a dva u Arhivu Dubrovnika. Sa diplomatske ta~ke gledi{ta, ban Kulin je povelju darovao Dubrov~anima, a ne bosanskim pokoljenjima. Dana{nji grad Dubrovnik ba{tini kontinuitet stare Dubrova~ke republike i Arhiv je stara institucija koja ~uva te dokumente. Najvjerovatnije je da je Povelja Kulina bana bila sastavljena u ~etiri primjerka, ka`e Filipovi}. Dva primjerka ove povelje dr`ali su Dubrov~ani, dva su bila u Bosni. “U Dubrovniku su sa~uvana dva, a {to se ti~e Rusije, postoji pri~a da je tre}i primjerak ukraden iz Dubrovnika u 19. stolje}u“, dodaje profesor Filipovi}, zaklju~uju}i kako bi je bilo dobro posjedovati.

POVELJA U RUSIJI
Profesorica Lamija Tanovi}, koja je prije tri godine bila na ~elu Odjela za me|unarodnu nau~nu, tehni~ku i kulturnu saradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH, sa svojim timom je poku{ala do}i do povelje u Rusiji. “Svi smo pri~ali o povelji, a nemamo tog dokumenta, pa je logi~no da se zapitamo gdje je, da li jo{ postoji. Prvobitno se pri~alo da je u Moskvi. Da bismo saznali istinu, napisali smo diplomatsku notu Rusiji i time probudili na{u ambasadu u Rusiji, da se pokrene i ne{to po~ne ~initi“, podsje}a Tanovi}.

MALO ZNAMO, AL' JE ZNANO
“Imamo nekih podataka, eventualno kakvu je odje}u mogao nositi. Mo`emo samo pretpostavljati da li je imao bradu, bio visok ili nizak. Vjerovatno je Kulin ban imao impozantniju figuru jer je to bilo ra-

Predstavnici bh. ambasade utvrdili su nakon provjera da se Povelja Kulina bana nalazi u Muzeju Akademije nauka u Petrogradu. “Da bi nam vratili na{u povelju, tra`ili su da vidimo imamo li mi ne{to rusko da vratimo. Po{to mi nismo ni~ije krali, ni{ta od toga. Te aktivnosti oko vra}anja Povelje su i pomalo zamrle“, ocijenila je Tanovi}eva. Histori~ar Emir Filipovi} napominje da se pouzdano ne zna koje je vjere bio Kulin ban, katolik, bogumil ili heretik. “Pitanje vjere u srednjovjekovnoj Bosni je jako kompleksno i te{ko pitanje o kojem se najvi{e pisalo. Mi ne mo`emo znati li~na vjerska osje}anja. On je navodno primao i {titio heretike (krivovjerne) i to prema optu`bi jednog od susjeda, Vukana. To {to ih je {titio ne zna~i da je i sam bio krivovjeran“, isti~e Filipovi}. Pretpostavlja se da je Kulin ban `ivio na podru~ju uz tok rijeke Bosne. To je podru~je Visokog, Zenice. U Muha{inovi}ima kod Visokog prona|ena je plo~a Kulina bana sa njegove crkve. Iako se govorilo kako je Kulin ban bio politi~ar koji nije volio ratove, Filipovi} isti~e kako se nijedan srednjovjekovni vladar na na{im prostorima ne mo`e smatrati miroljubivom li~no{}u, te da je ban Kulin bio stra{no ratoboran. Treba spomenuti i zlatnik kralja Tvrtka koji se nalazi u privatnoj zbirci, umjesto ovdje u Bosni i Hercegovini, u dr`avnom vlasni{tvu.

34

4. septembar 2011. godine

OKOEKOLOGIJE

Jesenski tre treba is
Sedamdesete, kombinacija crne i bijele, mije{anje uzoraka, crveno, moderna ~ipka... sve su to kombinacije koje }e se nositi u hladnijim mjesecima
Jesen je pred vratima, a s promjenom godi{njeg doba dolazi i promjena krpica koje nosimo. Iako je ljeto odli~no zbog svih kratkih maj~ica, suknjica i laganih materijala, i jesen ima svojih prednosti, posebice kada je u pitanju slojevitost i kombiniranje ve}eg broja odjevnih predmeta. Isto tako, svaka sezona sa sobom donosi svoje novitete (ili ponovno o`ivljavanje starih), a ove godine hladniji mjeseci koji dolaze donose osam trendova koji }e biti veoma popularni i koje biste trebali isprobati, savjetuju s portala `ena.hr.

Pobuna na Brodu
Lokalna zajednica nije u~estvovala u javnoj raspravi o prostornoj osnovi Nacionalnog parka Una na {to upozoravaju aktivisti Centra za odr`ivi razvoj iz Martinbroda
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

entar za ekologiju i energiju formiran u Tuzli 1. septembra 2001. godine prigodno je obilje`io deset godina uspje{nog rada tokom kojih se afirmisao brojnim, prije svega edukativnim aktivnostima. S razlogom su ponosni na ~injenicu da su u zna~ajnoj mjeri doprinijeli podizanju ekolo{ke svijesti gra|ana i skretanja pa`nje javnosti na nu`nost rje{avanja ekolo{kih problema. Direktorica Centra magistrica D`emila Agi} na godi{njoj skup{tini ove nevladine organizacije desetogodi{nje aktivnosti sublimirala je u dvije cifre: odr`ano je vi{e od 300 radionica sa preko 8.000 u~esnika od u~enika i studenata do privrednika i predstavnika vlasti do „obi~nih“ gra|ana.

C

klju~uje, dugotrajan proces, ~iji se rezultati ne mogu o~ekivati preko no}i. Koliko je te{ko do}i do `eljenih rezultata jako dobro zna Paola Lucchesi iz Centra za odr`ivi razvoj Una iz Martinbroda koja se odlu~ila da u ovom dijelu Bosne i Hercegovine ljudske potrebe uskladi sa o~uvanjem prirode. Ta potreba na ovom podru~ju prerasla je u konflikt zbog ~injenice da se ono nalazi u sastavu Nacionalnog parka Una na {to mi se Paola nadugo i na{iroko jadi uz napomenu da je, {to se ti~e lokalne zajednice, sve nesretno krenulo.

KLASIKA SEDAMDESETIH
Povratak u sedamdesete osobito }e odgovarati `enama koje se moraju odijevati klasi~no za ured. Izgledati profesionalno ne mora biti dosadno, a to }e se svakako mo}i vidjeti ove jeseni. Bluze s kragnom, suknje i hla~e visokog struka se vra}aju – i izgledaju bolje nego ikad! Pretvorite se u modernu Charlijevu an|elicu u ko{uljicama od finih materijala i tipi~nih “sedamdesete“ uzoraka. A tko ka`e da sve ne mo`ete upotpuniti i sa {e{irom...

IGRA I LA@I
Jedna od tih nesre}a je da su im ve} zabranjene brojne aktivnosti (poput ribolova!) a potpuno su zaobi|eni tokom javne rasprave o prostornoj osnovi Nacionalnog parka. Uz to Centar za odr`ivi razvoj Una sprije~en je u realizaciji brojnih projekata financijski podr`anih iz Italije, posebno njenog ministarstva vanjskih poslova. Odnose se na razvoj odr`ivog (“odgovornog“) turizma, poljoprivredu, rad sa mladima i njeno li~no zalaganje za “socijalnu inkluziju“ jedne posebno komplicirane ljudske zajednice, u Martinbrodu koji je danas srce Nacionalnog parka. Tek {aka du{a, ali mala enciklopedija fenomena koje mo`emo vidjeti svugdje u BiH. Zato Paola Lucchezi ovih dana zove u pomo} nevladine organizacije i medije i tra`i savjete kako da se konflikti prevazi|u. Iskustvo ukazuje da }e to biti veoma te{ko. Naime, jo{ su svje`a sje}anja na protivljenje stanovnika sa obala Une otvaranju i eksploataciji rudnika gipsa u re`iji velike svjetske multinacionalne kompanije Lafarg i velikoj la`i tamo{njem narodu o njegovom „velikom zapo{ljavanju“. Poenta ovog slu~aja je u tome da ruralne zajednice nisu organizovane da se protiv takvih napada mogu braniti jer „ne poznaju igru“ koja se vodi sa njima i oko njih. Drugim rije~ima: kada jedna lokalna zajednica vi{e ne funkcioni{e kao zajednica (a to nije samo slu~aj malog Martinbroda, gdje danas valjda ima tre}ina originalnog stanovni{tva, i to mo`e biti 120-150 du{a vrh glave), d`abe je bilo koja vrsta pomo}i izvana jer je oni nisu u stanju ni primiti ni koristiti. Unato~ podmetanjima i neshvatanjima onog {to `ele, Centar za odr`ivi razvoj Une ipak ne gubi nadu. Ni Paola sa njima. Ostaje uz ove ljude ba{ kao kapetan na brodu koji bespomo}no tone.

CRNO I BIJELO
Nemogu}e je pogrije{iti s ovom kombinacijom. Uz to, ona ide dobro uz ve}inu cipela i torbica koje ve} imate. Ako postoji ijedan trend koji svatko mo`e nositi, onda je to ovaj. [to se kombinacije ti~e, prakti~ki bilo koja kombinacija crne i bijele dobro izgleda. Ili isprobajte crno-bijeli grafi~ki print – koji se mo`e na}i u svakakvim oblicima – od velikog do sitnog uzorka, pruga ili to~kica...

[TA LJUTI MINISTRICU
Pozitivni efekti tih aktivnosti prepoznaju se po pozitivnoj promjeni svijesti ljudi o odlaganju i prikupljanju otpada, recikliranju, kompostiranju, {tednji energije, za{titi vode, vazduha, zemlji{ta. S tim u vezi realizovani su i brojni projekti, savladane lekcije iz lobiranja za ~istu sredinu te ostvaren uticaj na politike i na`alost samo poneke politi~are. Zna~ajnu pomo} u tome pru`ile su im partnerske organizacije Förderverein i Metron iz [vicarske, OCD i brojni volonteri uvjereni da na~inom na koji razmi{ljaju i rade mogu uticati na kvalitet sredine u kojoj `ive. Upitana ovih dana koliko je zadovoljna nivoom ekolo{ke osvije{tenosti i osjetljivosti javnosti na pitanja za{tite prirode i okoli{a, federalna ministrica okoli{a i turizma Branka \uri} u intervjuu za agenciju Onasa priznala je da nije zadovoljna. Obrazlo`enje: razina na{e trenutne okoli{ne osvije{tenosti na`alost jo{ je daleko od one `eljene, jer su na`alost plasti~ne vre}ice, stare automobilske gume, odlo`ene nepropisno, kao i mnoga divlja odlagali{ta komunalnog i inog otpada, dio na{e svakodnevnice. Jo{ se puno mora raditi na osvje{}ivanju ljudi koji }e i njoj i ministarstvu pomo}i da se sve to u {to skorije vrijeme rije{i. Ovo iz razloga jer, kako navodi ministrica, kao dru{tvo jednostavno nemamo osje}aj za vrijednosti okoli{a u tolikoj mjeri da se kod svakog od nas pojavi osje}aj krivice u trenutku nano{enja {tete okoli{u. No to je, za-

4. septembar 2011. godine

endovi koje sprobati

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Dolazak
novog ma~eta
{e crvenih odjevnih predmeta i vi{e nijansi crvene – sve u jednom outfitu! Zato iz ormara izvucite sve {to imate crveno ili se bacite u shopping – jer }e ovo biti hit boja kojom }emo se boriti protiv jesenske depresije.

Ako nabavljate novo ma~e u ku}u, potrebno je pa`ljivo ga odabrati i provesti neke mjere koje }e osigurati da se nova maca kod vas osje}a kao u svojoj ku}i
rije dolaska ma~eta ili ma~ke u ku}u treba pripremiti nekoliko stvari. Najprije, posude za hranu i vodu za pi}e (najbolje je da budu razdvojene da biste lak{e mogli da mijenjate vodu u toku dana). Posudu za posip, kao i posip. Postoji veliki izbor posuda za posip, tj. toaleta za mace. Pri odabiru toaleta treba voditi ra~una da je od kvalitetnog materijala i da je jednostavan za ~i{}enje. Hranu (najbolje je da za po~etak uzmete hranu koju je ve} jela, a kasnije se konsultirajte sa va{im veterinarom oko daljeg izbora hrane). Prije nego {to odete po macu, trebalo bi da osigurate transporter od ~vrstog materijala u kojem }ete prenijeti macu. Uzimanje ma~eta naj~e{}e podrazumijeva kra}u ili du`u vo`nju kolima. Koje god da je du`ine vo`nja, ona }e predstavljati stres za macu. Kada su mace nervozne, obi~no se osje}aju sigurnije u zatvorenom prostoru. Ako ne zatvorite macu u transporter, ona sigurno ne}e mirno sjediti. Ona }e se {etati svuda po autu, {to mo`e predstavljati pravu opasnost u vo`nji, naro~ito ako po~ne da se mota oko papu~ica ili da se penje po vama. ^ulo mirisa je izuzetno va`no za ma~ke i one }e se osje}ati mnogo prijatnije ako uz sebe imaju ne{to {to miri{e na njihov prethodni dom. To mo`e biti pe{kir ili prostirka na kojoj su mace spavale. Bilo bi dobro da nekoliko dana unaprijed odnesete odgajiva~u ili osobi od koje }ete uzeti macu, prostirku (pe{kir, }ebe...) na kojoj }e maca spavati tih nekoliko dana. Kada do|ete po macu, stavite tu prostirku u transporter i po dolasku ku}i, ostavite je u transporteru jo{ nekoliko narednih dana da bi maca mogla spavati na njoj. Da bi maca pretrpjela {to manje promjena u svom novom domu, raspitajte se koju vrste hrane je jela i koju vrstu posipa je koristila. Postarajte se da na-

P

MODERNA ^IPKA
^ipka se diskretno vra}a ve} nekoliko sezona, no ove ulazi na velika vrata! Ovaj `enstveni materijal otkrit }e va{u slatku i seksi osobnost. Ako mislite da je ~ipka zastarjeli materijal, varate se jer nema ni~eg staromodnog u modernim komadima od ~ipke i ona se sada koristi za apsolutno sve – haljine, suknje, bluze, {alove... I dolazi u cijelom spektru boja, ~ak i potpuno otka~enima, kao {to je neonskoplava. [to se “uzorka“ ~ipke ti~e i tu je sve dozvoljeno – sitniji ili pak ve}i i elegantniji, nije bitno, glavno da je sve od ~ipke...

HLA^E U INTENZIVNIM BOJAMA
Poka`ite svoje samopouzdanje i ljubav prema bojama i rije{ite se dosadnih crnih hla~a! A da biste dobili najve}u mogu}u “kilometra`u“ od ovih hla~a, odaberite tkanine koje mo`ete nositi sada, ali i kroz zimu, najbolje pamuk. U osnovnim bojama kao {to su crvena, plava ili zelena, hla~e }ete mo}i kombinirati s ve}inom drugih boja – i ove jeseni nema lo{e kombinacije boja ili onog “te boje si ne pa{u“! Kombinirati ih mo`ete i s majicama s otka~enim uzorkom ili printom.

KOMBINIRANJE UZORAKA
Sudaranje i mije{anje uzoraka totalno je inn ove jeseni. Vi{e printeva obogatit }e va{ look, onako kako to mje{avina tekstura ~ini, i sve je dopu{teno, no ipak morate pripaziti da ne pretjerate. Zato se dr`ite razli~itih nijansi triju ili manje boja. Ili iskombinirajte outfit iz samo jedne dizajnerske kolekcije. U dane kada odi{ete samopouzdanjem dodajte ogrlicu u intenzivnoj boji, a tada izbalansirajte outfit jednostavnom torbom i cipelama.

NIJANSE SIVE
Boja ugljena, dima, griege (kombinacija sive i be` boje), prljavobijela... Odaberite bilo koju nijansu sive boje ili jo{ bolje kada kombinirate outfit od glave do pete - izmije{ajte nekoliko razli~itih nijansi. Tamnije sive boje strate{ki koristite ondje gdje vas je potrebno suziti, a svjetlijim nijansama naglasite svoje prednosti. Crna boja to ne mo`e!

INTENZIVNA CRVENA
Odli~ne vijesti – boja koja je najpopularnija ove sezone dobro stoji svima! Boja tre{nje, rubina, bordo... Nije bitno koja je nijansa – glavno je da je sve crveno. A s ovom bojom ne}ete si mo}i pomo}i, a da se ne osje}ate bolje i vedrije. Ove sezone mo`ete i iskombinirati vi-

bavite isto to. Ako u kasnijem periodu `elite da promijenite vrstu hrane, radite to postepeno. U toku sedam dana dodajte novu vrstu hrane staroj, postepeno pove}avaju}i koli~inu nove i smanjuju}i koli~inu prethodne hrane. Prije nego {to dovedete ku}i novu macu, postavite njene posude sa vodom i hranom i njene igra~ke u mirnu prostoriju koju po mogu}nosti mo`ete zatvoriti. Ma~kama je potrebno vrijeme da se upo zna ju sa no vim okru`enjem i one to rade veoma postepeno. Kada donesete macu ku}i, smjestite je u prostoriju koju ste spremili za nju, otvorite transporter i pustite je da sama prvo istra`i tu prostoriju. Nemojte nasilu da je tjerate da izlazi iz transportera. Ma~ke su po prirodi veoma radoznale i najvjerovatnije }e ona sama ubrzo iza}i. Mo`ete zatvoriti vrata od sobe i provjeravati povremeno. Ako ipak `elite da budete u sobi sa njom, najbolje je da sjednete i ~itate knjigu. Kada maca iza|e, pustite je da sama do|e do vas. Pri~ajte joj mekanim, umiruju}im glasom, pomazite je ako vam dopusti, ali nemojte poku{avati da je podignete u krilo. Ostavite vrata transportera otvorena ako bude htjela da se povu~e na sigurno mjesto. Dajte maci vremena da stekne povjerenje u vas.

36

4. septembar 2011. godine

ORDINACIJA

INFEKTIVNA MONONUKLEOZA

Bolest poljupca
Ve}ina ljudi se zarazi EBV-om ve} u djetinjstvu, ali infekcija obi~no prolazi neprimjetno • Komplikacije infektivne mononukleoze nisu ~este, ali mogu biti dramati~ne
Pripremila: Alema PENDEK

ononukleoza, poznata i kao bolest poljupca, zarazna je bolest uzrokovana Epstein-Barrovim virusom (EBV) u 90 posto slu~ajeva, a u preostalih 10 posto citomegalovirusom (CMV). Kada se djeca zaraze ovim virusom, infekcija obi~no prolazi bez simptoma. Ukoliko se odrasli zaraze, 25 - 75 posto }e razviti simptome ove bolesti za koju su tipi~na tri simptoma: povi{ena tjelesna temperatura, pove}ani limfni ~vorovi i upala grla. Uzro~nik, Epstein-Barrov virus (EBV), je B-limfotropni herpesvirus koji je rasprostranjen diljem svijeta. Osim {to uzrokuje infekcijsku mononukleozu, ovaj se virus povezuje s karcinomom grla i odre|enim B-stani~nim limfomima.

M

ZARAZA
Ve}ina ljudi se zarazi EBV-om ve} u djetinjstvu. U dojena~koj i ranoj dje~ijoj dobi u ve}ine inficiranih, ~ak i vi{e od 90 posto, bolest prolazi klini~ki neprimjetno ili tek s blagim simptomima, {to se pripisuje nezrelosti imunosnog odgovora i niskoj infekcijskoj dozi, kojom se djeca obi~no zaraze neizravno putem kapljica sline na igra~kama. Infekcijska mononukleoza je mogu}a, iako posve rijetka, pojava i u odraslih, ~ak i u osoba starijih od {ezdeset godina, a izra`ena je produ`enim trajanjem vru}ice i dugotrajnim (hroni~nim) umorom. Ukupno se bolest naj~e{}e o~ituje oblikom infekcijske mononukleoze, katkad samo bezbol-

mononukleoze. Virus se prenosi slinom. U `drijelu ulazi u B-limfocite koji se nalaze u limfnom tkivu. U zara`enim Blimfocitima, koji se umno`avaju i cirkuliraju krvotokom, dolazi do drugih limfnih tkiva. Inkubacija traje od ~etiri do osam sedmica. EBV se prvenstveno prenosi putem sline, a rje|e transfuzijom krvi. Obi~no se prenosi ljubljenjem i dodirivanjem dijelova tijela i predmeta natopljenih zara`enom slinom. Budu}i da je prenos kapljicama malo vjerovatan, izolacija oboljelih nema smisla. Virus u doma}inu ostaje do`ivotno, prvih 18 mjeseci nakon infekcije izlu~uje se slinom, a nakon toga povremeno. Osobe slabijeg imunolo{kog statusa (prakti~ki svi bolesnici s AIDS-om, 25 - 50 posto osoba s presa|enim organima) ~e{}e {ire virus. Iako se virus nalazi i u epitelnim stanicama vrata maternice, u sjemenoj teku}ini i u obriscima uretre i urinu, do danas nema jasnih dokaza prijenosa EBV-a spolnim putem ili mokra}om.

PRVI SIMPTOMI
^etiri do osam sedmica nakon infekcije pojavljuju se prvi simptomi: malaksalost, gubitak apetita i groznica koji po nekoliko dana prethode po~etku upale grla, vru}ice i pove}anja limfnih ~vorova. Te{ki oblik upale grla obi~no natjera bolesnike da potra`e medicinsku pomo}. Povremeno }e bolesnici zamijetiti samo vru}icu ili pove}ane limfne ~vorove ili }e u njih biti prisutna samo jedna od komplikacija. Ve}ina bolesnika tu`i se na glavobolju i malaksalost. Infekcijska mononukleoza je u ve}ini slu~ajeva bolest prirodno ograni~ena trajanja. Upala grla je intenzivna 5 - 7 dana, a nakon toga jenjava u toku slijede}ih 7 - 10 dana. Povi{ena temperatura obi~no traje 7 - 14 dana, ali ponekad mo`e potrajati i ne{to du`e. Limfni ~vorovi se naj~e{}e smanjuju tokom 3 sedmice. Umor je najtvrdokorniji simptom. Ve}ina bolesnika se za 3 - 4 sedmice osje}a dovoljno dobro za povratak u {kolu ili na posao, ali poneki bolesnici mjesecima mogu osje}ati iscrpljenost, smetnje koncentracije i nemogu}nost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Obi~no su to bolesnici koji su imali blagi po~etak bolesti, bez te{kog oblika upale grla i visoke vru}ice. Od ostali laboratorijskih nalaza tipi~no je umjereno pove}anje razine jetrenih enzima (transaminaza). Definitivna dijagnoza se postavlja serolo{kim pretragama, kojima se dokazuje prisutnost protutijela za EBV. Bolest naj~e{}e prolazi bez komplikacija. U vrlo malom broju slu~ajeva dolazi do te`ih promjena u krvnoj slici (leukopenija, trombocitopenija), do meningitisa, encefalitisa, miokarditisa itd. Ruptura slezene je izuzetno rijetka komplikacija, do koje mo`e do}i zbog udarca u trbuh kod izrazitijeg pove}anja slezene.

SIMPTOMI Za ovu bolest tipi~na su tri simptoma: povi{ena tjelesna temperatura, pove}ani limfni ~vorovi i upala grla
nim pove}anjem jednog ili skupine limfnih ~vorova na vratu bez povi{ene temperature, a tek rijetko klini~kim oblikom obilje`enim produ`enim (sedmicama) trajanjem visoke temperature pra}ene iscrpljeno{}u i op}om slabo{}u. Relativno rijetko, obi~no kod adolescenata, razvijaju se simptomi infektivne

4. septembar 2011. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

Ramo KOLAR

Planina ti mati, brda se fati!
rada, raznih zdravstvenih tegoba, glavobolje, bolova, itd. Pomo}no ljekovito sredstvo, kako bi se to reklo, u ove dane i no}i, dobro }e do}i za pobolj{anje op}eg stanja, a time i sna. Pa bi trebalo probati ljekobilje korisno za ove prigode.

LIJE^ENJE Bolesnicima se preporu~uje: mirovanje, pijenje ve}ih koli~ina teku}ine dok traje vru}ica, po potrebi uzeti lijekove za sni`enje visoke temperature koje preporu~i lije~nik
Komplikacije infektivne mononukleoze nisu ~este, ali mogu biti jako dramati~ne pa postaju dominantne manifestacije bolesti. Tu spadaju: autoimuna hemoliti~ka anemija koja obi~no prestaje za 1 - 2 mjeseca, blaga trombocitopenija (smanjenje broja trombocita) u 50 posto slu~ajeva - prestaje za 3 - 6 sedmica, te{ka trombocitopenija - vrlo rijetka, blaga granulocitopenija (smanjenje broja granulocitnih leukocita) - obi~no jenjava za 3 - 6 sedmica, te{ka granulocitopenija - iznimno rijetka, povezana s te{kom infekcijom ili smr}u, prsnu}e slezene - rijetka komplikacija koja se javlja u drugoj ili tre}oj sedmici bolesti; simptomi su podmukla ili nagla bol u trbuhu, ubrzan rad srca, nizak krvni tlak, hladan znoj, hepatitis - uobi~ajena je komponenta infekciozne mononukleoze; gotovo 90 posto bolesnika ima blago pove}anje jetrenih enzima, ali te{ki ili trajni poreme}aj jetre iznimno je rijedak, opstrukcija di{nih putova zbog pove}anih limfnih ~vorova.

PREVENCIJA Za spre~avanje {irenja mononukleoze preporu~uje se izbjegavati kontakt sa slinom osoba koje su nedavno preboljele mononukleozu i odr`avati visok stupanj higijene
granulocitnih leukocita), blaga trombocitopenija (smanjenje broja trombocita), blagi porast imunoglobulina IgM, IgG i IgA, blagi rast jetrenih enzima. Bolesnici s mononukleozom uzrokovanom citomegalovirusom (CMV) u prosjeku su stariji i obi~no je bolest karakterizirana upalom grla i vru}icom. Upala grla i pove}anje limfnih ~vorova rje|e nastaju. Bolest nastaje podmuklije i sporije prestaje nego bolest uzrokovana Epstein-Barrovim virusom. Dijagnoza se postavlja izolacijom virusa u krvi ili specifi~nim antitijelima na CMV. Lije~enje je simptomatsko jer nema lijeka protiv uzro~nika. Bolesnicima se preporu~uje: mirovanje - bolesnici trebaju mirovati, {to ne zna~i da trebaju strogo le`ati u krevetu jer nema dokaza da strogi odmor pospje{uje oporavak, pijenje ve}ih koli~ina teku}ine dok traje vru}ica, po potrebi uzeti lijekove za sni`enje visoke temperature koje preporu~i lije~nik. Djeca do 12 godina trebala bi izbjegavati acetilsalicilnu kiselinu (aspirin, andol) zbog opasnosti od komplikacija (Reyov sindrom). Pastile ili tvrdi bomboni mogu se uzeti kod grlobolje jer njihovo `vakanje pospje{uje izlu~ivanje sline i gutanje nakupljenog sekreta, izbjegavati sportove 6 - 8 sedmica zbog rijetkih komplikacija kao {to je prsnu}e slezene, odre|eni lijekovi primjenjuju se u rijetkim situacijama, te kortikosteroidi mogu olak{ati simptome upale grla, ali se zbog nuspojava obi~no daju jedino ako postoje komplikacije - opstrukcija di{nih putova i hematolo{ki poreme}aji (anemija, granulocitopenija, trombocitopenija). Alfa-interferon - ima antivirusno djelovanje i mo`e smanjiti {irenje EBVa, ali se zbog visoke cijene primjenjuje obi~no kod osoba s poreme}ajem imunosti, aciklovir - u visokoj dozi zaustavlja {irenje EBV-a u grlu, me|utim, njegova klini~ka korist je minimalna ili neuo~ljiva. Za spre~avanje {irenja mononukleoze preporu~uje se izbjegavati kontakt sa slinom osoba koje su nedavno preboljele mononukleozu i odr`avati visok stu panj hi gi je ne, oso bi to dje~ijih igra~aka i predmeta koje djeca stavljaju u usta.

Na ovome se mjestu govorilo ve} o nesanici u vi{e navrata. Ali nema veze, ka`e mi jedan ~itatelj, nisu svi to vidjeli, a uostalom, ovih, naro~ito proteklih dana (i no}i, jasno), nesanica je bila prisutnija no obi~no. To su meteoropate, dodaje, kazuju}i kako na mnoge ljude klima znatno utje~e. A vrijeme i jest ba{ - nevrijeme. Ranije se kazivalo kako se treba po-

BAZGA, KAMILICA...
- Najpoznatije ljekovito bilje je: bosiljak, bazga, celer, hmelj, imela, lavanda, kamilica, mati~njak (kod nekih oso-

RIJETKO SMRTNA
Vi{e od 90 posto slu~ajeva bolesti ima dobro}udan i nekompliciran tok. Ova je bolest rijetko smrtna, neurolo{ke bolesti, opstrukcija di{nih putova i prsnu}e slezene naj~e{}i su uzrok smrti u prethodno zdravih osoba. Rizi~no stanje nazvano spolno (x) vezani limfoproliferacijski sindrom (XLP) ili Duncanov sindrom javlja se kod mu{kih osoba. 40 posto mu{karaca zahva}enih ovim stanjem umire nakon EBV infekcije. Ova se bolest, o kojoj se jo{ uvijek ne zna dovoljno, o~ituje enormnim umno`avanjem limfnog tkiva s mogu}im te{kim imunolo{kim ili hematolo{kim posljedicama kao {to su agamaglobulinemija, aplasti~na anemija ili limfocitni limfom. Osim nabrojenih simptoma, dijagnozu potvr|uju slijede}i laboratorijski nalazi: povi{en broj leukocita, pove}an broj atipi~nih limfocita (kod 75 posto oboljelih). Limfociti su vrsta bijelih krvnih stanica koji se u ovoj bolesti razlikuju od normalnih - pove}ani su i promijenjena im je jezgra, postojanje heterofilnih antitijela (u 50 posto djece i do 95 posto odraslih), blaga granulocitopenija (smanjenje broja

svetiti sebi, pa hodati, pa oti}i u planinu, pa sklanjati se u hlad, jesti primjerenu (ljetnu, laganiju) hranu, odgoniti stres i muke od sebe i biti pozitivan, {to bi Ameri rekli.

UZROCI NESANICE
Uz sve to, treba vidjeti koji su uzroci nesanice, koju stru~njaci definiraju ovako: Nesanica (insomnia), poreme}aj prirodnog sna izazvan raznim du{evnim poreme}ajima od tjeskobe - anksioznost - do depresije. U takvim slu~ajevima bitna je osobna inicijativa, to jest djelovati na opu{tanju cijelog organizma prije spavanja i to raznim metodama psihofizi~ke relaksacije od meditacije do vje`bi opu{tanja mi{i}a. Konzultacija s lije~nikom je nu`na jer u~estalost nesanice mo`e biti uvod u te`a stanja, te je lije~nik osoba koja }e na najbolji na~in na}i rje{enje va{ih tegoba s preporu~enim lijekovima ili ve} spomenutim savjetima za psihofizi~ko opu{tanje cijelog organizma. U narodnoj medicini poznata su prirodna ljekovita sredstva na bazi ljekovitog bilja ili raznih prirodnih napitaka i raznog jela koje izaziva opu{tanje. Prije upotrebe ljekovitog bilja bilo bi dobro da znamo je li nesanica uzrok du{evnog poreme}aja, napornog umnog

ba koje su osjetljive na mati~njak mo`e izazvati i te`u nesanicu), metvica, maj~ina du{ica, ru`marin, stolisnik, valerijana (najbolje tinktura). - Ljekovito bilje za nesanicu izazvanu napeto{}u - tjeskobom - depresijom: uzeti ~ajnu mje{avinu od hmelja, metvice i valerijane od jednakih dijelova. Od te mje{avine 1 supenu ka{iku preliti s 2 dl vru}e vode, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti. Piti 1 sat prije spavanja. - Ljekovito bilje za nesanicu koja je izazvana s pretjeranim umnim radom rabimo bosiljak, celer, stolisnik (upotreba isto kao i prethodni recept). - Ljekovito bilje kod nesanica izazvanih raznim bolesnim stanjima pra}enim s boli upotrijebiti ~ajnu mje{avina od bo si ljka, hme lja, ime le, ka mi li ce, maj~ina du{ica, stolisnika, valerijane. Nisam isprobao jo{ boljega lijeka od zdravoga, umjerenog (ali stalnog) fizi~kog napora. Jo{ ako je kombiniran s ~istim zrakom, {umom i livadom, onda su mu efekti jo{ ve}i. Ne primijetiste li, kad se vra}ate s planine, bez obzira na to {ta ste tamo radili, da vam se namah spava? E, to je taj lijek za nesanicu, ukoliko nije u pitanju neki te`i psihofizi~ki poreme}aj. Probajte i pi{ite kako je bilo...

38

4. septembar 2011. godine

Ljetni recept: Salata od avokada i paradajza Ljetna salata
Tokom vru}ih ljetnih dana treba jesti laganu hranu koja ne pada te{ko, a ujedno vam daje puno hranjivih tvari. Zbog toga su u ljetnim mjesecima idealne razne salate - one osvje`avaju, mogu se pripremiti na razne na~ine, a njihova priprema obi~no ne zahtijeva puno vremena. Jedna takva je i salata od avokada i paradajza koja je gotova za 20 minuta. 100 g feta sira 2 `lice vinskog octa

Salate s vo}em i povr}em su idealno osvje`enje tokom vru}ih ljetnih mjeseci - jedna takva je s avokadom, paradajzom i feta sirom

Priprema:
1. Ogulite avokado, prere`ite ga na pola, odstranite ko{ticu i nare`ite ga na manje komadi}e. 2. Paradajz operite, nare`ite na kockice i pomije{ajte s avokadom. 3. O~istite seransak i nare`ite na tanke {nitice. Feta sir nare`ite na komadi}e. Sve zajedno promije{ajte s avokadom i paradajzom, dodajte ocat i stavite da se ohladi. 4. Salata je izvrsna i sama, ali i kao dodatak piletini.

Potrebni sastojci (za dvije osobe):
2 avokada 2 paradajza 3 re`nja ~e{njaka

Pasta s gorgonzolom i {pinatom
Ljetna kupola s jagodama
Biskvit:
1 biskvitna podloga za tortu (promjera oko 26 cm) 1 paket (oko 100 g) vafla, polipa ili keksa po izboru, npr. okruglih napolitanki Potrebno je: maslac oko 225 g mladog {pinata (oprati) 225 g paste (fettuccine ili tagliatelle najbolje idu uz ovo) 140 ml vrhnja 200 g gorgonzole (nasjeckati na kockice) 25 g svje`eg parmezana so papar Priprema: - Dok se pasta kuha, stavite {pinat, malo soli i dosta papra kuhati jedno tri minute na maslacu. Kuhajte dok {pinat ne bude mali (dok se ne stisne) i onda procijedite i jo{ malo ka{ikom istisnite vodu iz {pinata. - U drugu posudu stavite vrhnje, jo{ jedno 30 grama maslaca, gorgonzolu i papar. Kuhajte i mije{ajte drvenom ka{ikom na laganoj vatri sve dok se gorgonzola ne istopi (jedno 3-4 minute). - Nare`ite kuhani {pinat onako u grubo i dodajte pola parmezana u sos. - Kad je pasta gotova, dodajte joj sos, dobro promije{ajte i pospite ostatkom parmezana.

Krema:
1 i po puding bez kuhanja s okusom vanilije 400 ml kiselog vrhnja 400 ml mlijeka

Nadjev:
500 g jagoda

Preljev:
1 crveni preljev za torte 1 `lica {e}era 250 ml vode ~okoladne strugotine Biskvitnu podlogu stavite na okrugli tanjur. Po `elji mo`ete staviti obru~ za torte. Po rubu podloge poslo`ite vafle.

Lagana ljetna torta
Tijesto:
4 jaja 120 g {e}era 1 vanilin-{e}er 140 g prosijanog glatkog bra{na 70 g rastopljenog maslaca

Krema:
Dobro pomije{ajte puding bez kuhanja, mlijeko i vrhnje. Prema`ite podlogu i to tako da se vide poslo`eni vafli. Stavite na hladno.

Krema:
250 ml (1/4 l) mlijeka 2 {lag pjene klassik 1 `elatina fix 50 ml sirupa od bazge

Nadjev:
Jagode o~i{}ene od peteljki operite, ocijedite, prere`ite na pola te ih posla`ite na tortu tako da tvore svojevrsnu kupolu.

Za ocaklinu:
250 ml (1/4 l) soka od bazge 1 crveni preljev za tortu grijane pe}nice. Elektri~na pe}nica: 200 stepeni C (prethodno zagrijana) Pe}nica na plin: stupanj 4 (prethodno zagrijana) Vrijeme pe~enja: oko 12 minuta Isti postupak ponovite i s preostale dvije tre}ine smjese za tijesto. Za kremu istucite {lag u prahu s mlijekom i sirupom od bazge. Dodajte `elatinu fix na kraju i jo{ kratko mije{ajte mikserom. Ohla|ene listove torte prema`ite kremom i slo`ite tortu. Svaki premaz kremom pospite bobicama. (Napomena: Nekoliko bobica ostavite sa strane za ukra{avanje). Za ocaklinu pripremite crveni preljev za torte prema uputama na omotu, no umjesto vode upotrijebite sok od bazge i ne{to manje {e}era. Kad se preljev po~ne stvrdnjavati, prelijte ga po torti i ukrasite bobi~astim vo}em. Tortu do poslu`ivanja dr`ite na hladnom. Prije serviranja pospite {e}erom u prahu.

Preljev:
Prema uputi na omotu sa {e}erom i vodom pripremite preljev. Prelijte kupolu od jagoda i ostavite da se stvrdne. Skinite obru~, ukrasite ~okoladnim strugotinama.

Za posipanje i ukra{avanje:
500 g mije{anog bobi~astog vo}a malo {e}era u prahu Pjenasto umutite jaja sa {e}erom u prahu i vanilin-{e}erom (7 minuta). Pa`ljivo dodajte bra{no, pa brzo umije{ajte maslac. Tre}inu smjese rasporedite na okrugli lim, promjera 26 cm, koji ste prethodno oblo`ili masnim papirom. Stavite ga u sredinu za-

Savjet:
Umjesto jagoda mo`ete upotrijebiti i smjesu bobi~astog vo}a (svje`eg ili zamrznutog). Zamrznuto vo}e ne ostavljajte da se odmrzne ve} ga odmah posla`ite po torti i prelijte preljevom.

4. septembar 2011. godine

39

U RESTORANU

Vodenica bra{no melje

Bosanski mlin

kod Saje

Miralem BEGI]

Odgovor na ovo jednostavno pitanje zna svaki posjetilac poznatog restorana i picerije Dallas u Mravi}ima u op}ini Doboj-Jug. Pogotovo znaju putnici namjernici koji redovno zastanu, kako radi odmora na proputovanju kotlinom rijeke Bosne, tako naro~ito radi dobre klope i pi}a (i posebno sladoleda) {to ovaj objekt nudi u izobilju. Kada se baterije napune u prelijepom mediteranskom ambijentu ba{te ovog restorana, vrijedi malo navratiti do Dallasovog mlina (vodenice na Tuku}a potoku) i u zelenilu opasanom {etnicama jo{ nedovr{enog etno-kutka udahnuti ~istu havu.

Plo{ke od vi{anja s kremom
Tijesto:
250 g omek{anog maslaca 200 g {e}era u prahu 1 vanilin-{e}er 5 kapljica arome limuna 1 prstohvat soli 4 jaja 2 `lice ruma 250 g glatkog bra{na 1/2 pra{ka za pecivo 50 g jestivog {kroba 1 `lica kakaa pecivo i gustinom, prosijte na smjesu i umije{ajte. Namastite i pobra{nite dublji lim za kola~e (28 x 35 cm), ulijte 2/3 tijesta i glatko razma`ite. Ostatak tijesta pomije{ajte s kakaom i stavite u {trcaljku sa srednje glatkim nastavkom. Na svijetli dio tijesta na{trcajte pruge. Stavite lim u donju polovicu zagrijane pe}nice. Elektri~na pe}nica: 180 siepeni C (prethodno zagrijana) Pe}nica na plin: stupanj 3 (prethodno zagrijana) Vrijeme pe~enja: oko 30 minuta Za nadjev umjesto s mlijekom puding pripremite sa sokom od kompota i {e}erom po uputama na omotu. Umije{ajte vi{nje. Nadjev ravnomjerno razma`ite po ohla|enom kola~u. Ostavite dva sata na hladnom. Za kremu dobro promije{ajte mla}enicu s limunovom koricom i sokom, zatim dodajte `elatinu fix. Na kraju dodajte vanilin-{e}er. Istucite slatko vrhnje i umije{ajte. Kremu ravnomjerno razma`ite po ohla|enom nadjevu. Kola~ pospite ~okoladom i ostavite jedan sat na hladnom.

DALLAS KAO BREND
Svi se sla`u da je restoran Dallas definitivno najbolja destinacija za kratku stanku na magistralnom putu M-17, od rijeke Save i dr`avne granice sa sjevera, pa sve do Sarajeva. Doista je tako, jer }ete u svako doba dana ovdje sresti raznu klijentelu, od estrade, diplomatije do u~eni~kih ekskurzija. Osim {to ima parking s obje strane ovog puta, u sklopu Dallasa nalaze se mnogi drugi sadr`aji koji vam, htjeli vi to ili ne, privuku pa`nju. Naravno, gazda Sajo, zvani Krle, nije se dvoumio da obogati kompleks raznim granapima, kioscima, kladionicom, suvenirnicom, a sve je to do~arano ogromnim reklamnim panoima na{ih i stranih najpoznatijih proizvodnih brendova. Na njegovoj njivi, koja se tako|e nalazi nedaleko od restorana, a koja je uz spomenutu cestu, stoji vjerovatno najve}a reklama u na{oj zemlji. Safet Sajo Krli~evi} je ugostiteljski zanat ispekao krajem sedamdesetih i po~etkom osamdesetih godina u Doboju rade}i u slasti~arnici Kiki kod bra}e Turali}a, Mustafe i Azema, koja je bila nadaleko poznata po kiki-burecima. Safetova supruga Majda (ina~e Maglajka) je zadu`ena kako za dekor ambijenta, jer je njen izbor egzoti~nih ru`a i zelenila u i oko objekta, ali je i uz sve to vrstan poznavalac doma}e kuhinje i tradicionalnih bosanskih jela koji su ovdje redovno na meniju. Nije slu~ajno na potoku Safet sagradio i mlin, jer se mljevena kukuruza (pogotovo kukuruz zvani bosanac) odmah, onako ispod ~eki}a, na|e u Sajinoj pekari, gdje se ionako

Uz vru}e pecivo iz Sajine pekare idu i doma}i pekmez i recelj

spravljaju fri{ke poga~ice i razna peciva. Cilj mu je da uredi {iri prostor oko postoje}eg restorana (picerije) tako {to }e uz potok, koji mu je inspiracija, izgraditi brojne sadr`aje iz tradicionalnog bo san skog `ivo ta. Po tok je po~eo ure|ivati postavljaju}i mu kamene obale na kojima radi prava vodenica u kojoj mlin ve} melje kukuruz, a mini agregat koji }e biti instalisan na brani proizvodi}e struju.

SVE DOMA]E
Osim toga, ima namjeru urediti {etali{ta, izgraditi ribnjak, sa~initi mini su{are za doma}e vo}e i povr}e, suhe sireve, mesne proizvode, pekaru za bosanske specijalitete i ro{tiljnicu. Sadr`aje }e upotpuniti prava bosanska ku}a koja }e se graditi od }erpi~a u ~ijem dvori{tu }e se na}i sve ono {to je bosanska porodica koristila (ko{, hambar, bunar itd), dok }e unutra{njost biti nad`id`ana ponjavama, zilijama, minderima, ibricima, testijama, zarovima, jambezima, firangama (zastorima), seharama, te opremom za proizvodnju lana i lanenog tekstila. Na nekoliko duluma gost }e do`ivjeti pravu seosku idilu, jer }e sav kom pleks bi ti na ki}en egzo ti~nim drve}em. U takvom ozra~ju posjetioci }e mo}i da se odmore u bungalovima, te da sami sebi spremaju obrok po `elji. Sajo je po~eo realizaciju svojih zamisli, a kakav je, ni to nije na daleku {tapu. Da Dallas bude brend op}ine Doboj-Jug, ako ve} nije...

Nadjev:
720 g ocije|enih vi{anja iz kompota 600 ml soka iz kompota 2 `lice {e}era 2 pudinga s okusom vanilije

Krema:
250 ml (1/4 l) mla}enice naribana korica 1 limuna 1 `elatina fix sok od 1/2 limuna 1 vanilin-{e}er 250 ml (1/4 l) slatkog vrhnja

Za posipanje:
100 g naribane ~okolade po `elji Pjenasto istucite (3 minute) maslac sa {e}erom u prahu, vanilin-{e}erom, aromom i soli. Postupno dodajte jaja i rum. Pomije{ajte bra{no s pra{kom za

Savjet vi{e:
U nedostatku mla}enice mo`ete upotrijebiti i istu koli~inu teku}eg jogurta.

40

4. septembar 2011. godine

4. septembar 2011. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Novitet u ASUS N seriji multimedijalnih laptopa donosi revolucionarne novitete. Eksterni subwoofer ~ini slu{anje muzike u`ivanjem, a Instant On tehnologija {tedi vrijeme. Za jednostavan, a ipak moderan i atraktivan izgled ASUS N55 laptopa, zaslu`an je David Lewis, poznati dizajnerski mag, koji je u svijet laptopa u{ao na velika vrata, nagra|ivanim modelom ASUS NX90. Intel Core procesori druge generacije i odli~na NVIDIA GeForce GT 555M grafi~ka karta sa 2 GB videomemorije i Optimus tehnologijom, garant su odli~nih performansi, ne samo u poslovnoj primjeni ve} i kada je igranje najnovijih videoigara u pitanju.

43

HTC-ov prvi 10-in~ni tablet zvani~no je najavljen i dobio je datum izlaska u SAD-u, a to je 4. septembar. Ovaj ure|aj }e u po~etku biti dostupan kroz AT&T-ov web site i malopro daj ne obje kte uz dvo go di{ nji ugovor i cijenu od 700 dolara. Jetstream pokre}e Android 3.1, a sadr`i i LTE, HSPA+ kao i EDGE/GPRS podr{ku. Nudi 10,1-in~ni ekran (1280 x 800) osjetljiv na dodir, 1,5 GHz dualcore Snapdragon ~ipset, sa zadnje strane kameru od 8 megapiksela sa dual LED osvjetljenjem, a sa prednje od 1,3 megapiksela slot za microSD kartice, WiFi, kao i bateriju od 7.300 mAh.

HTC Jetstream tablet

ASUS N55 laptop

uTorrent 3.0 Build 25583

Pred nama je jo{ jedna verzija uTorrent klijenta, koji omogu}ava da veoma lako i brzo preuzimate torrent sadr`aje. Ovaj softver je specifi~an po tome {to za njegovo kori{tenje nije potrebno posjedovati hardverski sna`an ra~unar, s obzirom na to da je u pitanju veoma nezahtjevan softver, iako posjeduje sve karakteristike koje posjeduju mnogo zahtjevniji klijenti. Veoma je bitno napomenuti da ovaj softver nudi razli~ite inovativne opcije koje }e omogu}iti ugodnije preuzimanje sadr`aja. Najnovija verzija softvera donosi klasi~an paket popravki uo~enih bugova, kao i promjenu koja se ogleda u neprikazivanju savjeta u balon~i}u kada dodate torrent iz kopirane poruke.

Pro{log vikenda pojavila se informacija koja se odnosi na nastupaju}i Samsung Galaxy Tab 7.7 tablet. Ono {to je neobi~no kod ovog ra~unara je to {to on, uprkos tome {to posjeduje iste hardverske navigacione tastere kao i stariji model Galaxy Tab 10.1, ne}e koristiti trenutno najnoviju, za tablete optimizovanu verziju Android operativnog sistema 3.2. Ovaj model }e koristiti Andorid 2.3 operativni sistem sa mogu}no{}u prelaska na nastupaju}u Android 4 verziju kodnog naziva Ice Cream Sandwich, kada ona bude isporu~ena. Po pitanju specifikacija, detalji o ovom ra~unaru jo{ nisu poznati, ali postoji mogu}nost da koristi dual core Exynos procesor.

Samsung Galaxy Tab 7.7

Retrospektiva augusta

Benchmarkova lista
najaktuelnijih modela
“bra}e“, {to zna~i da je prisutan veliki broj razli~itih konektora, tu je i odli~na audiosekcija koja podr`ava sve aktuelne standarde, kao {to su X-Fi Xtreme Fidelity, EAX Advanced HD 5.0 i THX TruStudio PRO. Na testu su se pojavili i modeli proizvedeni od kompanije Gigabyte, od kojih jedan izgleda veoma interesantno i neuobi~ajeno. Rije~ je naravno o Gigabyte G1.Sniper 2 plo~i koja izgleda zaista fantasti~no. Onima koji vole ovakva, “militantna“ rje{enja bi}e drago da ~uju da nije sve , ostalo na “fensi“ dizajnu ve} da je po G1.Sniper 2 jedno od najkompletnijih rje{enja kada su Z68 plo~e u pitanju.

Portal Benchmark hardver na polju tehnologije i inovacija napravio je retrospektivu augusta, a akcenat je ba~en na vodi~e za kupovinu kako bi se {to bolje pripremili za nastupaju}u sezonu tro{enja
August je po svim kriterijumima bio u znaku mati~nih plo~a sa Intel Z68 ~ipsetom, kada je hardver u pitanju. One su dominirale ovog mjeseca, jer se modeli konstantno gomilaju, dok je sav ostali hardver u blagom stanju stagnacije.

Grafi~ke kartice
Kod grafi~kih kartica se ovaj mjesec pokazao kao “su{ni period“ i realno gledano, novih modela nema na vidiku, a odre|eni proizvo|a~i eksperimenti{u sa otkrivanjem “tople vode“ ASUS je jedan od . njih, ali je njihova verzija GTS450 modela sa pasivnim hla|enjem potencijalna uvertira za jako interesantne prozivode. Sa ovim

Mati~ne plo~e
Sve je po~elo sa odli~nom ASUS Maximus IV Gene-Z plo~om koja, iako predstavlja microATX plo~u, sasvim opravdano nosi svoj “Republic of Gamers“ logo. Pored dobrih mogu}nosti u smislu overkloka, plo~a se i u svemu ostalom ne razlikuje od svoje velike ROG

modelom je DirectCUsistem hla|enja, koji je eksluzivno ASUS-ovo rje{enje, zagazio i u pasivne vode, a za nadati se da ovo ne}e biti izolovan slu~aj, ve} da }e se dobiti i neki od aktuelnih modela.

SuperAnti Spyware 5.0.1118 fessional karaSuperAntiSpyware Pro Facebook pla}a za slabe potro{io 40.000 dolara u ta~ke Facebook je
prvi 21 dan programa u okviru kojeg nagra|uje za otkrivanje slabih ta~aka kada je rije~ o sigurnosti, {to }e u velikoj mjeri pomo}i Facebooku da se bori protiv napada. Ovaj program ima za cilj da ohrabri istra`iva~e da {to temeljnije tra`e slabe ta~ke. Jednom od istra`iva~a do sada je pla}eno vi{e od 7.000 dolara za prona|enih {est slabih ta~aka na ovom popularnom web sajtu. Program se odvija u saradnji sa naporima Facebooka da unaprijedi kod koji kreira a koji slu`i za odr`avanje ovog sajta funkcionalnim. Minimalni iznos koji je pla}en je 500, dok je najve}i iznos koji je pla}en za otkrivanje slabih ta~aka 5.000 dolara. kteri{e visoko napredna za{tita u realnom vremenu koja obezbje|uje za{titu od instalacije ili ponovne instalacije potencijalnih prijetnji dok korisnici surfaju internetom. Kori{ten u konjukciji sa First Chance Prevention i Registry Protection, ra~unar je za{ti}en od velikog broja prijetnji koje poku{avaju da inficiraju i da se infiltriraju u sistem prilikom pokretanja sistema ili prilikom isklju~ivanja ra~unara. Nova verzija nosi oznaku SuperAntiSpyware 5.0.1118 i sa sobom donosi minorne izmjene i unapre|enja u odnosu na prethodnu verziju.

Mobilni Firefox nazilla radi na pro{irenju razvoja Fidjelu Mo
refoxa za Android sa novim poku{ajima da unaprijedi njegove performanse, smanji potro{nju energije, prilagodi ga kori{tenju na tabletima. Sve ovo se radi sa ciljem da se tableti na~ine relevantnijima u oblasti ra~unarstva koja se najbr`e razvija. Firefox je drugi najvi{e kori{teni pretra`iva~ na ra~unarima, ali su stvari ne{to druga~ije u segmentu mobilnih ure|aja. Ovdje Firefox ima ozbiljan nedostatak u pore|enju sa mobilnim pretra`iva~ima kao {to su Apple Safari i Google nebrendirani Android pretra`iva~ koji se ugra|uje u Android OS. Mozilla je prepoznala gdje je problem i radi na tome da na~ini pretra`iva~ mnogo primamljivijim.

Razer Blade laptop tiji po igra~kim periRazer, najpozna
ferijama, najavio je predstavljanje prvog personalnog ra~unara. U pitanju }e biti ultratanki notebook ra~unar pod nazivom Blade, namijenjen igra~ima. Rije~ je o 17“ zamjeni za desktop ra~unar koja, ipak, najvi{e inspiracije vu~e iz dizajna 17“ MacBook Pro modela. Ono {to je zanimljivo je da ovaj model u nekim segmentima ~ak nadma{uje ~uveni Apple model, s obzirom na to da je pribli`no iste te`ine, ali dosta tanji od Apple modela. Po pitanju hardvera, Razer se odlu~io za 320GB HDD, NVIDIA GeForce GT 555M grafiku sa 2 GB videomemorije. Intelov unaprije|eni Core i7 procesor radnog takta 2,8 GHz i 8 GB sistemske memorije zaokru`uju pri~u.

44

FELJTON

nedjelja, 31. juli nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sje}anja na te{ke i lijepe dane (10)

Osvetit }e se, ubiti, spaliti…
Pi{e: Ferid BUTUROVI]

Nekolicinu boraca izbjegavam. Zazirem od njih, lomim se da svoju muku povjerim Milanu ili komesaru. Sumnjam da bi mi povjerovali kad dokaza nemam, a pritu`be su te{ke. Mada se sklanjam od ovih mra~njaka, imam ih dan-no} za petama
travljen, da li da opalim jedan od tri dragocjena metka dobijena od ~etnog ekonoma u sjenku {to nalikuje kolja~u pripremljenom za skok, uzbunim usnulu ~etu nad ~ijim mirom i sigurno{}u bdijem, ili da se pritajim, zaustavim pokret i dah… Jer, pogrije{im li i opalim, borci}e me narednogdanapsovati zbog prekinuta sna, komandir pozvati na razgovor pun prijetnji i ru`nih rije~i, ~etni reporter poslati prilog za rubriku brigadnog lista Dogodilo se neborcu s navodom mojih inicijala. Komesar }e mi odr`ati pridiku s naglaskom: ako doista `elim da me prime u Partiju, moram… bla… bla… bla… U posljednji ~as opu{tam ka`iprst sa okida~a, ~uo sam glas komandira voda - provjeravam drhtavim glasom lozinku, pu{tam da mi pri|e, zagrlio bih ga i izljubio za razbijeni strah i poda re no ola k{a nje. Ne ko li ko ~asaka potom sumnja se budi u meni: je li me on to kontrolirao da ne pobjegnem, ili je zaista oba vio re do vnu re dar sku du`nost?

Stariji su uglavnom {utljivi, ne~ujni. Mla|ibu~ni. Govore o slobodi, pjevaju o njoj unjkavim glasom guslara, zaklinju se u ~ojstvo i juna{tvo; zagledaju u jare}u ple}ku - tako im du{e i svetoga Vasilija, pobjeda je na{a, pobit }emo pogan do Bo`i}a. Uvjeravam se po ko zna koji put da te gatkeborcislu{aju pa`ljivije i vjeruju im vi{e nego pridikama komesara i politi~kih delegata. Oni {to govore manje puni su `u~i - osvetit }e se, ubiti, spaliti… Trpe pridiku nekolicinekomunista i SKOJ-evaca - ne mogu, ne smiju tako, nije ovo ni bandakrvolo~nih, ni vojskanesvjesnih. Oni su borci za slobodu, za bratstvo svih naroda i vjera, protiv mra~nih fa{isti~kih sila svih boja. Novoprido{lim se pridaje posebna pa`nja, jer im starje{ine ne vjeruju. Ni meni. Po nepisanom pravilu, zna se skoro beziznimno - me|u novoprido{lim su i oni koji }e se zadr`ati u ~eti dan-dva, pet{est najvi{e, pa }e nestati zorom ili }e tokom mar{a zaostati iza jedi-

nice “poradi sebe” skloniti se na , dan-dva u {krip da bi potra`ili i na{li bolje skloni{te, uvjereni u istinu da im ova kolona gladnih, promrzlih, premorenih ne mo`e pru`iti za{titu - njoj je podr{ka potrebnija u ovoj pustari i bespu}u. Istog dana, poslije uspjelog bijega, javit }e se alaukanjem sa litica iznad staze kojom se vu~e kolona, neuhvatljivi patrolama koje komandir {alje da udovolji du`nosti progona dezertera. Sljede}eg dana, kada i posljednji trag ~ete i{~ezne, uvu}i }e se u ku}u, ka}un, bajtu, trap, jamu ili pe}inu, tu negdje, u blizini, skrivat }e se od svega i svakog, dok {uma ne olista i najavi toplije dane. Do tada }e koristiti pogodnosti ove, tako je zovemo - partizanske slobodne teritorije, o~i{}ene od ~etni~kih i drugih bandi, mada zapravo nikome do njima ta sloboda ne treba u nedo|iji u koju zaluta samo poneki vuk samotnjak, po ne~ijoj zapovijesti upadne neimenovani ~etni~ki korpus ili usko~i, nenajavljen, odli~no opremljen i pripremljen njema~ki

Autor je ro|en 1926. godine u Mostaru, gdje je zavr{io osnovnu i srednju {kolu te obuku ilegalca - skojevca. Kraj Drugog svjetskog rata proslavio je sa saborcima na granici s Austrijom. Nosilac je Spomenice 1941. i vi{e ratnih odlikovanja - tri za hrabrost. Demobilizirao se iz JNA kada je „prestala biti i moja“ doktorirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, vrijedno sku, pljao dnevni~ke zapise, ali ih do sada nije objavljivao. Nije (mada je predlagan) biran za ministra (hvala D`emalu Bijedi}u!), ni za profesora na Pravnom i Fakultetu politi~kih nauka (hvala profesoru ^emerli}u!), ni za ~lana Glavnog odbora antifa{ista, ni za sudiju Vrhovnog suda BiH, mada je ispunjavao sve formalne uslove za izbor. Bio je „nepodoban i nepogodan za saradnju“, takav je i ostao. Zavr{io je karijeru pravnika i pomogao da Unis postane vrhunska evropska ma{inoprera|iva~ka firma. @ivi u Sarajevu, o`enjen je, otac dva sina i dedo troje unu~adi. Ovi zapisi i feljton u Oslobo|enju su poziv zainteresiranim izdava~ima da publiciraju ovo izuzetno zanimljivo i emotivno svjedo~enje. Ferid Rido Buturovi} se nada da }e neko pro~itati njegove zapise, kojima se odu`uje palim drugovima, a posve}uje ih mladima. izvi|a~ki odred poznat po zloglasnom nazivu - trup. vjeri. Provjeravaju i mene, na stra`i no}ne smjene, kada mi svaki {um i sjenkasugeriraju: to se ~etnikubica prikrada - udavit }e, be{umno zaklati, omogu}itisvojima daudare na usnulu ~etu. Dvoumim, us-

Dogodilo se neborcu
Osje}am i primje}ujem kako se svaki od prido{lih podvrgava pro-

Vidi, vidi: Kako je ]i}o gledao televiziju (3)

Dodijalo mi je mislit…
Teme su bile od op}eg zna~aja. Podvodni ribolov, borila~ke vje{tine i Svjetske vojne igre koje }e se uskoro odr`at u Zagrebu. Izgleda da je interes nezapam}en
Pi{e: \ermano SENJANOVI]

Motri{ta
Subota, 9. 1. Gost u Motri{tima je Domagoj [ola, hrvatski konzul u Clevelandu. Pogledan na kartu, a ono Cleve land ozna~en kru`i}en i ta~kon unutra. Gledan ve}e gradove, oni su ozna~eni crnin kvadrati}en. New York, Chicago, Detroit, Philadelphia... I onda mislim: „Ako i u relativno malom Clevelandu imamo konzula...“ Dodijalo mi je mislit, pa san pribacija na Eurosport.

Opera Box
Nedjelja, 10. 1. Obidvali smo, opra san su|e, zavuka se u postelju i iz navike upalija mali televizor i ju{to naletija na jednoga di piva O sole mio. Osta san na tome programu i domalo se pojavija Dra`en Siri{~evi}. Razveselija san se i lipo ga pozdravija: „Evala, me{tre.“ A on u punoj formi. Tuma~i, pre-

de, gledaoci zovu, odlu~uju se izme|u svih onih piva~i koji su lani gostovali u Hrvatskoj, i kako koji gledalac izabere piva~a, tako mu ga Dra`en pusti. Te~e arija za arijon i dok si udrija dlanom o plafon, emisija gotova. Ako ima kogod ko je dobar s Vrki}en, neka ga zamoli da Opera box ide ~e{}e, vi{e i du`e, jer nas ima puno koji gu{tamo u njoj. A kad je pokazalo Placida Dominga kako predvodi zbor od pedeset iljad Spli}ani na Rivi, i kad su zapivali Ta divna spliska no}, sitija san se Smoje i dide Joze i oko mi je mrvu zasuzilo, ali san brzo otra suzu, jer pravi mu{ki}i ne pla~u.

- Ako ti se rubrika zove Teletina, da li to zna~i da je pi{e tele? Nakon toga san se psihi~ki priprema za gledanje Ivko{i}a u emisiji Dobar dan. Kad san upalija televiziju (a i tribalo bi), nisan zateka Ivko{i}a, nego Mili}a, Bla`i~ka i Zadru. Teme su bile od op}eg zna~aja. Podvodni ribolov, borila~ke vje{tine i Svjetske vojne igre koje }e se uskoro odr`at u Zagrebu. Izgleda da je interes nezapam}en. Svi su hotelski kapaciteti ve} rasprodani. Sri}a da imam brata u Zagrebu, pa mi se ne triba mislit za smje{taj. Jedino mu moran javit da nam karte nabavi na vrime.

Fokus
Utorak, 12. 1. Ve~erajen, Mile to}a kruv u te}u, na te le vi zi ju go vo ru o izbornom zakonu, tu i tamo bacin pogled, emisiju vodi Mitrovi} i ba{ me zanima di }e je odvest. Zvoni telefon. Javlja se Lepa Smoje:

Dobar dan
Ponedjeljak, 11. 1. Tog jutra sam (stigo vozom ne, falija san, to je Bala{evi}) sko~ija do redakcije i sreja Zlatka Galla, koji me zbunija pitanjem:

Lepa Smoje

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 4. septembar 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN

45

1669.

Venecija predala Turcima gr~ko ostrvo Krit, ne uspjev{i da odbrani grad Heraklion, koji je bio pod turskom opsadom od 1648.

Ro|en cuski i diplomata Fransoa 1768.ti. Kao[afranbrijan, pisackogmanti~arnogfranla, Rene to prvi ro u cus koj knji`evnos tvorac francus moder sti bio je uzor novim generacijama pisaca (“Duh hri{}anstva“, “Na~eze“, “Memoari s onu stranu groba“). Ro|en Mihailo Obre knez Srbi od 1823.tnjaku.do kom vlai davinovi},vr{io1868,jekane re1839. 1842. od 1860. do da je ubijen u Ko{u To ne iz zna~aj forme u dr`avnoj upravi i vojsci, osnovao je Narodni muzej i Narodno pozori{te. Ro|en aus ski kompozi or lja{ An 1824.jem LudvigatrijkasnorovenatorRiihargujeVastva--ton Brukner, manti~ar koji rao pod utica van Beto i da gne ra. Komponovao je devet simfonija, osam misa, kantate. Francus posta republika, 1870.svrgnut ka Drugolacarstvo {kog~imerajeza upoleciokon~ano [arla Luja Na ona III. Car je sa vlasti nakon te po bi kod Sedana 2. septembra u francusko-pruskom ratu. Po ca Apa~a D`eroni po 1886.bljiglavikepredaoneseameSkemo,Invo|ananusljednje veli pobu ri~kih dija ca protiv bijelih poro va~a, u leton kanjo u Arizoni ameri~kom generalu Nelsonu Majlsu. norve kompozi pi nis i diri1907.ziUmroEdvard{ki gerup skator,koja“PertaGint“, gent Ha Grig, ji je afirmisao norve{ku mu ku u svijetu (orkestar svita Klavirski koncert u a-molu). ma~ki ri`abl “Grof Cepelin“ 1929.Njetonuta, adina vazduta. Let je traduokon~aodapu vanje oko svije jao devet na, 20 sati i 23 mi {nom bro je bilo 40 ~lanova posade i 14 putnika. Bri i ka dile u 1944.pen.tanskesvjetnadskeratrupe oslobogradove Drugom skom tu belgijske Brisel i Antver U Gabonu umro za{ki lje fi zof, te1965.love nagrazi~arzai hualma1952. kar,bertlo[vajtarni olog, mu nista Al cer, dobitnik Nobe de mir za humani rad. Kao muzi~ar doprinio je novoj interpretaciji Bahove muzike. Na Olimpij igra Min nu ameri~ki 1972.rekordMarkskim nim majiou jeljasehena jednojlju i pliva~ [pic osvo dmu meda time postavio u osvoje meda ma olimpijadi. su kao poslje zapadna mlja 1974.SADtaskomdiRepublidnjaodnose sazeNje- uspos vile plomatske ma~kom Demokrat kom. i Egipat u @ene tpisali spo o po izra skih trupa sa ja i us1975.Izraelvla~enjuUN-aelna vi poostrvu.Sinarazum postavljanju tampon-zone polu cus pisac @or` non, autor 1989.Umronafranti~kihkiromana o inSimektoru Mekrimi lis spe greu. {i dnik garske To @iv 1992.Bivsmipredsje1989,Buru dr`avnihdordamkov,dikoji je jenjen osu|en na se go na zatvora pod optu`bom za pronevje fondova. geslom “Uje nje salem je na{“, 1995.Podprojeglasa kraljadiDavinidaJeorutomproslavukao Izrael zapo~eo 15-mjese~nu 3000. godi{njice gradu prijestonici jevrejskog naroda. splozi bom mu 1997.Uloeksedamjii trinjenobe u Jerusaledi. poginu ra oko 200 lju bunal UN-a zlo~ine os1998.Tridio bivnjegoprezamirajetne@ananociuduRutoandinarau {eg ra Kambanda do`ivotni zatvor zbog ve uloge u ge kom ta 1994. refe dumu o du}em tusu Is 1999.Nasnostrenmora 78,5bupostojestastagavni{tva- glato~nog Ti no salo je za nezavi od D`akarte, dok sve 21 posto Robert [uman Semjuel Morze Los An|eles

Mostarski srednjo{kolci 1939. godine

Provjeravaju me i tokom mar{a, kada na mene do|e red da prtim te{ke redenike zbrojevke, posljednjom snagom kojom, ~ini mi se, samog sebe jedva nosim. U isku{enju sam - bacit }u teret sa le|a uz psovku i poruku da to ne}u i ne mogu, s uputom da redenici sa svom ~etnom municijom odu u tri materine, pa makar me tu, na vanredno organiziranom “le te}em” sas tan ku, partijci i SKOJ-evci isklju~ili iz organizacije mladih komunista, a komandir naredio da me stra`arno sprovedu u {tab brigade. Iznuren, na izmaku snage, vidim Milana i njegov blagi pokrovitelj ski osmi jeh, po dme}e pod teret svoje rame. Bog te po`ivio - znam da ga nema, ali kome bih te preporu~io, moj najdra`i Mile, u ovoj divljini, {ta drugo da ti po`elim?! Kontroliraju me i dok batam u patroli, koju komandir {alje

da izvidi ima li zasjede u klancu kome se jedinica primi~e; i u grupi bomba{a koja treba iznenaditi i likvidirati posadu neprijateljskog bunkera, kao da znaju da razmi{ljam o bijegu - bezuslovno, pa neka me pribiju na sud srama, kao dezertera. Sakrit }u se u kamenjar, `ivotariti kao {kriparodmetnik, ili }u se uputiti neznanim stazama tamo gdje pripadam - u Mostarski odred, mojim najro|enijim. Ali, snage nemam za to. Sjetim se Hame Grebe i njegovih rije~i kad sam mu to spomenuo u razgovoru pred zgradom Oblasnog komiteta u Fatnici:

Milosti nema
- Ne igraj se, Pirgo, strijeljali bi te na licu mjesta! Za takve grijehe milosti nema, upamti! Izbij to iz glave, Pirgo blentavi! I po red tog upo zo re nja, bje`anje u odred izgledalo mi je jedinim na~inom da se sklonim iz ovog vrtloga stra-

hova od svega i sva~ega, od briga, nada i `elja koje me razdiru, truju no} i dan. Sve me je upu}ivalo na taj, tako mi je izgledalo, jedini put spasa. Ali, kako }u i kako bih to mogao kada me na bezizlaz upozorava vodnik - primje}ujem ga i nje go vo pri sus tvo osje}am svugdje i u svako doba dana, na odmoru, zastanku i zadatku, uvijek me dr`i u vidokrugu… Nekolicinu boraca izbjegavam. Zazirem od njih, lomim se da svoju muku povjerim Milanu ili komesaru ~ete. Sumnjam da bi mi povjerovali kad dokaza nemam, a pritu`be su te{ke. Mada se sklanjam od ovih mra~njaka, imam ih, ~ini mi se, dan-no} za petama. U koloni tokom mar{a osjetim njihov smrdljivi dah na vratu i hladnu pu{~anu cijev usmjerenu na moje slabine, kamu pripremljenu za zamah prema mojim le|ima. (Sutra: Moja pjesma, himna mladosti)

1781. [panski naseljenici osnovali El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles, danas Los An|eles.

1837. Semjuel Morze s uspjehom demonstrirao rad svog izuma – telegrafa.

\ermanov ]i}o Senjanovi}, pisac, novinar, humorist, satiri~ar, najduhovitiji fakovac i jedini dostojan nasljednik Miljenka Smoje, ro|en je 1949. u Splitu, gdje i danas `ivi. Bio je jedan od stubova Ferala, pisao za Slobodnu Dalmaciju, a posljednjih godina radi za rije~ki Novi list. Prijateljica Nada Ga{i} predstavlja ga ovako: „Lud je i nasilan, nje`an i sentimentalan, ra{~upan i izmeandriran... Onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovi}ev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija, umjesto olak{anja, zasko~it }e ~isti destilat nostalgi~nih emocija”. U izdanju zagreba~kog Durieuxa Senjanovi} je do sada objavio ~etiri knjige: apsurdisti~ku montipajtov{tinu na splitski na~in u kultnom „Dorinu dnevniku“; „US&A“ romansirani , putopisno-humoristi~ki prikaz dvomjese~nih pute{estvija po SAD-u, u imaginarnomdru{tvuvelikogame{tra, mentora i prijateljaMiljenkaSmoje; zbirkudnevni~kihzapisa o vlastitojobiteljskoj, ali i kulturnoj, politi~koj i dru{tvenoj svakodnevici gradaSplita, zakamufliranih u `anr TV kolumne, koje, nimaloslu~ajno, tvore hroniku zadnjih 365 dana desetogodi{nje HDZ-ove vlasti, od 5. januara 1999. do istog dana 2000, „Vidi, vidi - Teletina '99“; te posljednji uradak “Evo me u posteju”. Nada Ga{i} je od 12 kilogramaSenjanovi}evihtekstovaobjavljenih u raznim medijima sastavila svojevrsnu best of kompilaciju. ]i}ini uraci se ili vole, ili ne vole; nema sredine. A ko ih voli (i ~ita), zasigurno ne ostaje emocionalno ravnodu{an. Za ~itaoce Oslobo|enja evo izbora iz “Teletine”, neka je probaju i sami prosude njen kvalitet. - Mali, gleda{ li ti ovo? - Kojo? - Ovo o dijaspori i izborima? - Mislite ovo di su Mitrovi}, [krabalo, Bilu{i}... - Kurci, palci, ne znan ti ja imena. Nego, triba bi pisat o ovome {ta govoru da dijaspora mora bit zastupljena u Saboru, jer da su dali velike pineze za ostvarenje dr`ave. - Pa, ol nisu dali? - Jesu, dali su, ali za{to sad ne daju? Zato jer su prevareni. Ljudi su davali, cilo blago su dali, priko crkve, priko emisari, dali su {olde i {olde, a sad ne `elu ni jedan dolar ulo`it, jer su ovi sve pokreli, sve izvarali. Sve daju u rasko{, a ljude bacaju na ulicu. - Bravo, teta Lepa, sad bi Smoje gu{ta i reka da ste Vi ka

jedna komuni{tovica. - Kad san zavr{ija razgovor, pita punica: - Koje to bija? - Lepa Smoje. - Kako ona? - Operirala je oko i sad vidi samo na jedno. - A {ta joj je bilo? - Ni{ta. Puno je vidila, pa se nervirala.

TV dnevnik
^etvrtak, 14. 1. Dnevnik po~inje, a ja govorin mojima: - Sad ti{ina, ~ut }emo saop}enje Ferala {ta smo ga danas uputili javnosti. - O ~emu? - pita Frane. - O tome kako ne mo`emo platit {tampariju ni podilit pla}e jer nam Kutlin Tisak ne pla}a od prodane naklade. Dnevnik ide, ide, a ono ni{ta. Pita Ivan: - Kako jo{ nema? - I mene ~udi. Dnevnik vodi mali Na|vinski, a on je na{ Spli}anin, ne virujen da bi on to moga primu~at. Dnevnik gotov i punica pita: - A {ta o}e re} da nisu dali? - A, eto, nisu. - Zna{ da su me snervali. Da pla}an pretplatu, smista bi im je prestala pla}at. (Sutra: Sretna Nova 1933!)

1963. Umro francuski dr`avnik i finansijski stru~njak Robert [uman. 1950. osmislio plan na osnovu kojeg je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i ~elik, prethodnica Evropske unije.

podr`alo autonomiju pod indone`anskom upravom. Proindone`anske snage su potom izazvale sukobe u kojima je stradalo nekoliko stotina ljudi, a desetine hiljada napustile su glavni grad Dili. Mahendra ^adri, prvi etni~ki Indijanac koji je bio premijer Fid`ija, izabran je za poslanika parlamenta, zajedno sa D`ord`om Spejtom, koji je 16 mjeseci ranije oborio ^adrijevu vladu. Umro fran pi poljskog porijekla 2002.frando Perlecuskiter.zijaZanistaMorijesapoRaizvo|enjuVla mu pa`en djela ~uvenih cuskih kompo tora vela i Ga briela Forea, sa kojima je studirao. Umrla na cus foto porterka 2008.fotogra~uvegomilfranWorka `enarekojato 1977.jiFransoaz De der, prva je osvo la nagradu za fiju dine ld Pre{ Pho Pokrivala je ratove u Vijetnamu, Kambod`i i Libanu.

Salvador Aljende

2001.

1970. U ^ileu Salvador Aljende Gosens postao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran za predsjednika dr`ave. Ubijen je u septembru 1973. u pu~u ~ileanske armije.

46

SPORT

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Reprezentativci BiH slo`ni...

OBRADOVATI
navija~e u Zenici
Iako nas u Zenici o~ekuje te{ka utakmica, uz podr{ku na{ih vjernih navija~a mo`emo jo{ jednom slaviti i do}i na korak do bara`a, smatra Pjani}
U Adnanu Zahirovi}u, veznjaku Spartaka iz Nalchika, na{a nogometna reprezentacija definitivno je dobila veznjaka za budu}nost. Zahirovi} je protiv Grka odigrao odli~an me~, a protiv Bjelorusa je potvrdio da predstava sa Ko{eva nije bila slu~ajnost. I on je, kao i ostali bh. reprezentativci svjestan da pobjeda iz Minska ne zna~i ni{ta ukoliko BiH ne osvoji tri boda protiv Bjelorusije i u Zenici, gdje je Zahirovi} i po~eo nogometnu karijeru. “Zna se kakva je publika u Zenici i bi}e nam jo{ te`e jer Bjelorusi znaju {ta ih ~eka. Me|utim, u ovaj susrettrebamo u}i smireneglavekako bismo obradovali na{e navija~e i pripremili se za bara`“ kazao je Za, hirovi}, te dodao: “Ukoliko dobijem povjerenje selektora, bi}e to moj veliki povratak na Bilinopolje, a ja najboljeznam{ta tra`e navija~i u Zenici. Vjerujem da }e stadion biti popunjen do posljednjeg mjesta i da }emo zaslu`eno svi zajedno slaviti“ rije~i su , Zahirovi}a. Za razliku do nekada{njeg igra~a ^elika, na terenu u Zenici sigurno ne}e biti Miralema Pjani}a, koji je u Minsku dobio drugi `uti karton. “Zadovoljni smo i igrom i pobjedom. Ovo je i fenomenalan rezultat i u Zenici }emo probati osvojiti sva tri bodaprotivBjelorusije. Iako}e biti te{ka utakmica, uz podr{ku na{ih vjernih navija~a mo`emo jo{ jednom slaviti i do}i na korak do bara`a“ kazao je Pjani}, koji je uvjeren , da }e ga imati ko zamijeniti. U Zenici ne}e biti ni Darka Maleti}a, koji je u posljednjoj utakmici na Bilinompolju bio ~ak i strijelac u duelu protiv Albanije... “Zaista sam nesretan {to ponovo ne}u nastupiti na Bilinom polju, ali mislim da niko od mene ne bi bio sretniji da ponovimo igru i rezultat kakve smo imali u zadnjem nastupu pred zeni~kom publikom. Napokon smo do{li do svog cilja i svi }emo dati posljednje napore da napokon obradujemo BiH u~e{}em na Euru“ rekao nam je nakon uta, kmice Darko Maleti}.
M. DAJI]

REPREZENTACIJA BiH Safet Su{i} se napokon potvrdio

Zbogom
Su{i} je, ruku na srce, i sam krivac zbog kritika koje je trpio u posljednje vrijeme. Me|utim, sada, nakon trijumfa u Minsku, gdje je odli~no poslo`io mom~ad, te nadajmo se trijumfa u Zenici, Su{i} }e zatvoriti usta svim “dobronamjernim“ kriti~arima i ljubiteljima lika i djela Miroslava ]ire Bla`evi}a

}ironost
U
o~i utakmice na{eg tima protiv Bjelorusije u Minsku donijeli smo naslov BOLJI SMO!, a rezultat od 0:2 to jasno i sugeri{e. Me|utim, na{ nesporan kvalitet je trebalo dokazati na terenu, a sav teret je zapravo bio na selektoru Safetu Su{i}u koji je morao prona}i jedanaestorku koja }e imati znanja i snage suprotstaviti se opasnim Bjelorusima. Imao je hrabrosti da izostavi i rekordera po broju nastupa Zvjezdana Misimovi}a, bez kojeg je do sada igra na{eg tima bila nezamisliva i da na njegovom mjestu da priliku Harisu Medunjaninu, koji mu se odu`io pogotkom. Su{i} je odlu~io na golu os ta vi ti Ke na na Ha sa gi}a, iako se na treninzima dalo naslutiti da bi me|u stative mogao Asmir Begovi}. Ipak, Pape je svoj potez opravdao time {to su “obojica odli~ni golmani i ne mo`e pogrije{iti koga god da stavi.” Sada, selektor na{eg nogometnog tima treba i mora u`ivati u velikoj pobjedi bh. reprezentacije, koja nije stigla kao plod slu~ajnosti, ve} kao plod organizovane i kvalitetne igre sa jasnom vizijom. Istina, nismo pobijedili neku nogometnu velesilu, ali ~injenica je kako su Bjelorusi u dvi-

Miralem Pjani}: Osvojiti nova tri boda protiv Bjelorusije

Zahirovi} najavljuje trijumfalan Foto: M. TUNOVI] povratak u Zenicu

Memorijal @elimir Vidovi} Keli

Sarajevo i Olimpic u finalu
U finalu Memorijalnog turnira @elimir Vidovi} Keli igra}e Sarajevo i Olimpic. Dva premijerliga{a do finala su stigla pobjedama nad kantonalcima Dobrinjom i ilid`anskim Igmanom. Tim sa Ko{eva u prvoj utakmici Memorijala rezultatom 10:0 je savladao Dobirnjce, a briljirao je mladi Jasmin Peljto sa pet postignutih pogodaka. Olimpic je imao ne{to te`i zadatak. Naime, vukovi su u regularnom dijelu odigrali 1:1, a zahvaljuju}i boljem izvo|enju penala uspjeli su osigurati finale. Utakmica za tre}e mjesto igra se danas u 15.30, dok je finalni duel zakazan za 17.30. Svi susreti igraju se na pomo}nom terenu stadiona Ko{evo. J. Li.

U`ivanje u pobjedi
I ba{ kao {to je mo`da pogrije{io u postavci igre protiv Rumunije u Bukure{tu, tako je Pape pogodio sa postavom u Minsku. Imao je hrabrosti pa je u tim stavio mladog Adnana Zahirovi}a, koji je svoj posao na sredini terena obavio sasvim korektno, a uprkos nepovjerenju javnosti, zajedno sa Emirom Spahi}em upario je vrlodobrog Borisa Pand`u.

Nekada{nji bh. selektor vratio se u Iran

Bla`evi} potpisao ugovor sa Mes Kermanom
Nekada{nji selektor fudbalske reprezentacije BiH Miroslav ]iro Bla`evi} vratio se nakon 10 godina u Iran, gdje je potpisao jednogodi{njiugovor satamo{njimklubom Mes Kermanom, kojem prijeti ispadanje iz lige. Bla`evi} je izjavio da se vra}a u drugi dom, ali njegov dolazak nije ba{ najbolje sjeo Iranskoj fudbalskoj federaciji (IFF). Samo dan nakon {to je ]iro sletio u Iran, IFF je donio odluku da se zabranjuje trenerima starijim od 65 da vode fudbalski klub. Podsjetimo, ]iro ima 76, ~ime znatno prema{uje tu granicu. Ovakva odluka brzo se pro{irila cijelom zemljom pa je tako dospjela i u televizijsku emisiju u kojoj su slu`beneosobesavezapoku{ale pravdati takvu odluku. Izdvojili su jedino Alexa Fergusona, menad`era Manchester Uniteda, koji uprkos 69 godina, i dalje posti`e vrhunske rezultate. No, i to su poku{ali umanjiti izjavom da ga je pobijedio trideset godina mla|i trener Barcelone Josep Guardiola. Te ~udne izjave ubrzo su nai{le na o{tre kritike cijele zemlje pa je IFF bio primoran povu}i odluku, a Bla`evi} je nekoliko sati poslije potpisao jednogodi{nju saradnju s iranskim klubom. ]iro ima primarni zadatak spasiti klub od ispadanja u ni`i rang takmi~enja, a ukoliko ga uspije uvesti u azijsku Ligu prvaka, zaradi}e i dodatni bonus.

Foto: S. GUBELI]

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

Odjeci iz Minska nakon pobjede nad Bjelorusijom

Spahi} uzrujan zbog pisanja po forumima
Poku{avao sam to sakriti i zezao se, kako ostali igra~i ne bi primijetili i osjetili da sam nervozan. Me|utim, to {to sam pro~itao dotuklo me psihi~ki. Bilo je to toliko ru`no i jadno, kazao je Spahi} sa gor~inom u glasu
Bosna i Hercegovina je pobijedila u Minsku. Svi smo vjerovali u to da smo kvalitetniji tim od Bjelorusa, ali taj kvalitet je trebalo materijalizovati na terenu u ~emu smo i uspjeli, slaviv{i pobjedu rezultatom 2:0 golovima Salihovi}a sa bijele ta~ke, te Medunjanina. Najsretniji je bio selektor na{eg tima Safet Su{i} koji je nakon utakmice istakao kako ovaj me~ sada treba staviti u arhivu i okrenuti se narednom u Zenici. “Sve {to smo prikazali na stadionu u Minsku analizirat }emo u naredna dva dana i vjerujem dobro se predstaviti i na utakmici u Zenici. Na na{em terenu bi}emo uskra}eni za nastup tri igra~a koji imaju `ute kartone (Spahi}, Pjani} i Maleti}, op.a.), ali ja vjerujem da }emo uspje{no prona}i zamje ne za njih, iako se ra di o klju~nim pozicijama u na{oj ekipi“, kazao je Su{i}. I dok }e Pjani}a vjerovatno zamijeniti Zvjezdan Misimovi}, izostanak kapitena Spahi}a bi}e te{ko nadomjestiti. Za njegovu poziciju sada konkuri{e Mravac, a nije isklju~eno da na lijevom stoperu zaigra Sa{a Papac. U tom slu~aju bi desno igrao, ukoliko se oporavi, Mensur Mujd`a, a Senad Luli} bi pre{ao na lijevi bok. “@ao mi je zbog `utog kartona i {to ne}u mo}i pomo}i reprezentaciji u me~u u Zenici“, kazao je Spahi}, a potom dodao kako je neraspolo`en zbog komentara navija~a na forumu!? “Pisanje po internet-forumima me zaista pogodilo. Poku{avao sam to sakriti i zezao se, kako ostali igra~i ne bi primijetili i osjetili da sam nervozan. Me|utim, to {to sam pro~itao dotuklo me psihi~ki. Bilo je to toliko ru`no i jadno“, ka zao je Spa hi} i sa gor~inom u glasu nastavio: “Mi li on pu ta je ve} pi sa no ru`no, ali sada stvarno boli. Nije ovo prvi put i koliko god im opra{ta{ i poku{ava{ ne reagirati opet te takve stvari izbace iz takta. Kada sam pro~itao osje}ao sam se toliko ru`no da sam tokom cijele utakmice razmi{ljao o tome da li mi je potrebno u `ivotu da toliko trpim. Ipak, igrali smo jedan va`an me~ i morao sam dati podr{ku

Safet Su{i} odli~no je postavio igru u utakmici protiv Bjelorusije
Foto: M. TUNOVI]

talgi~ari!
je utakmice protiv Francuske osvojili ~etiri boda uz pobjedu u Parizu od 1:0, te remi u Minsku 1:1, a prije me~a protiv BiH primili su samo dva gola u sedam susreta. Da je utakmica kojim slu~ajem zavr{ena druga~ije, Bjelorusi su se mogli boriti ~ak i za prvo mjesto u grupi, a ovako, bi}e dovoljno da ih pobijedimo u Zenici, te da se zapravo mi uklju~imo u borbu za direktan odlazak na Euro. Zapravo, tek ukoliko pobijedimo u Zenici istog ovog protivnika, {to }e biti jako te{ko, s obzirom da ne}emo imati Emira Spahi}a i Miralema Pjani}a, tri boda iz Minska dobi}e na te`ini. Da smo kojim slu~ajem dobili u Tirani Albaniju, {to smo definitivno i trebali, s obzirom na to da su Bjelorusi daleko ja~a ekipa, sada bismo sa sigurno{}u mogli tvrditi da bi se u posljednjem kolu protiv Francuza borili za direktan odlazak na Euro. Me|utim, ne treba se osvrtati unazad, kao pojedini koji su do utakmice u Minsku zazivali vremena kada je na{u selekciju vodio Miroslav ]iro Bla`evi}. Otkako je Su{i} do{ao na klupu reprezentacije BiH, iznad glave mu je visilo pore|enje sa samoprogla{enim “trenerom svih trenera“ Istina . je kako je ]iro napravio mnogo toga dobrog, te doveo na{u selekciju u bara`, gdje smo izgubili od Portugala i to ponajprije zbog lo{e postavke na terenu. Ipak, ]iro je poslije tog me~a po~eo sa optu`bama da je izdan, {to je u njegovoj pro{losti toliko puta ve} vi|eno, nakon ~ega je odstupio sa kormila na koje je stigao Su{i}.

GRUPA
1. Francuska 2. BiH 3. Bjelorusija 4. Rumunija 5. Albanija 6. Luksemburg

D
7 7 8 7 7 8 5 4 3 3 2 0 1 1 3 2 2 1 1 2 2 2 3 7 11:3 10:7 6:4 10:6 5:8 1:15 16 13 12 11 8 1

Nezahvalna zada}a
Pape je imao nezahvalnu zada}u da naslijedi Bla`evi}a, kojem se ne mo`e osporiti da je bio omiljen me|u obi~nim pukom, a samim tim mamac za {iroke narodne mase. Njegova pojava hipnotizirala bi mnoge, dok je samozatajni Su{i} su{ta suprotnost ]iri. Upravo zbog toga mnogi su pogre{no do`ivljavali Su{i}a, koji je, ruku na srce, i sam krivac zbog kritika koje je trpio u posljednje vrijeme. Me|utim, sada, nakon trijumfa u Minsku, gdje je odli~no poslo`io mom~ad, te nadajmo se trijumfa u Zenici, Su{i} }e zatvoriti usta svim “dobronamjernim“ kriti~arima i ljubiteljima lika i djela Miroslava ]ire Bla`evi}a.
J. LIGATA

Rezultati Bjelorusija - BiH 0:2 (Salihovi} 22pen, Medunjanin 24) Luksemburg - Rumunija 0:2 (Torje 34, 45) Albanija - Francuska 1:2 (Bogdani 46 - Benzema 11, M’Vila 18) Idu}e kolo (utorak, 6. septembar) BiH - Bjelorusija Luksemburg - Albanija Rumunija - Francuska

Emir Spahi} u skoku sa bjeloruskim napada~em

Reuters

ZA[TO DA TRPIM? Kada sam pro~itao, osje}ao sam se toliko ru`no da sam tokom cijele utakmice razmi{ljao o tome da li mi je potrebno u `ivotu da toliko trpim. Ipak, igrali smo jedan va`an me~ i morao sam dati podr{ku svojim suigra~ima, posebno mla|im, kazao je Spahi}
svo jim sui gra~ima, po se bno mla|im. I ja, kada sam bio mla|i, imao sam podr{ku Konji}a, Hibi}a, Boli}a, Barbareza..., i zato znam koliko to zna~i mladim snagama“, kazao je Emir Spahi}. Iako nam nije htio otkriti {ta ga je ta~no uzrujalo, Spahi} ka`e kako je sada, nakon pobjede, mnogo lak{e, a navija~ima u Zenici kapiten je poru~io: “Oni su moji i uvijek }e biti moji. Evo nas, opet dolazimo, nadam se da nam ne}ete zamjeriti neke male gre{ke. Iako ne}u biti na terenu, bi}u na tribinama i sam }u pomo}i da se ostvari cilj. Navija~i neka budu kakvi jesu i niko im vi{e ni{ta ne tra`i“, rije~i su M. DAJI] Spahi}a.

@eljo bolji od Vele`a
Povratak u Iran nakon 10 godina: Miroslav Bla`evi}

Golom Eldina Adilovi}a iz 60. minute @eljezni~ar je rezultatom 1:0 savladao mostarski Vele` u prijateljskoj utakmici igranoj na Bjela{nici. Plavi su u ovom me~u nastupili u sastavu: Kari}, Markovi}, Stani}, Vasili}, Bogi~evi}, Jamak, Stan~eski, Svraka, Be{lija, Smaji} i Rami}, a u drugom dijelu priliku za dokazivanje dobili su Bukvi}, Kjesovski, Adilovi}, Zeba, E. ^oli}, Drakul, Ali}, Zoloti} i Prutina. J. Li.

48

SPORT
GRUPA
1. Njema~ka 2. Turska 3. Belgija 4. Austrija 5. Azerbejd`an 6. Kazahstan

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
E

udbalskareprezentacijaNjema~ke deklasirala je Austriju sa 6:2 u me~u kvalifikacija za Evropsko prvenstvo naredne godine, pred vi{e od 53.000 navija~a u Gelsenkirchenu. Ovim trijumfom Nijemci su prvi izborili plasman na EP. Sa osam pobjeda nalaze se na prvom mjestu grupe A i do kraja kvalifikacija ih vi{e niko ne mo`e presti}i. Dva gola za izabranike Joachima Löwa postigao je igra~ Real Madrida Mesut Özil, a po jedan Miroslav Klose, Lukas Podolski, Andre Schürrle i Mario Götze. Za Austrijance su pogodili Marko Arnautovi} i Martin Harnik. U istoj grupi, Turska je u IstanbulujedvasavladalaKazahstanrezultatom 2:1. Turcima je pobjedu donio Atleticov veznjak Arde Turan iz slobodnog udarca u {estoj minuti sudijske nadoknade drugog poluvremena. Prvi gol za doma}e postigao je Burak Yilmaz u 32. minuti, ali je pola sata poslije isti igra~ proma{io penal. Pogodak za Kazahstan postigao je Konysbayev u 62. minuti. Najuvjerljiviju pobjedu kvalifikacija upisali su Holan|ani koji su sa 11:0 na svom terenu pobijedili San Marino. ^etverostruki strijelac bio je Robin van Persie, po dva su dodali Sneijder i Huntelaar, a po jedan Heitinga, Kuyt i Wijnaldum. Ovom pobjedom Holandija je u~vrstila svoje vodstvo u grupi E u kojoj nakon sedam odigranih utakmica ima maksimalni 21 bod, {est vi{e od prvih pratitelja [vedske i Ma|arske. Srbija je trijumfom nad Sjevernom Irskom ostala u igri za bara`. Slavili su golom Panteli}a u 67. minuti, a u prilog im ide i poraz Slovenije od Estonije na svom terenu (1:2). Slovenci su ovim porazom ostali bez velikih {ansi za nastup na Euru. Da bi eventualno izborili drugo mjesto, trebala bi im pobjedaprotivItalije u Firenci, pa potom protiv Srbije u Ljubljani. Italija }e u utorak u Firenci pobjedom poku{ati izboriti nastup u Poljskoj i Ukrajini kao prvoplasirana ekipa u grupi. Igra~i Cesarea Prandellija minimalno su slavili nad Farskim Ostrvima. Gol za kona~nih 1:0 Antonio Cassano postigao je u 11. minuti. Hrvati su pobijedili Maltu u gostima sa 3:1 u ne previ{e blista-

F

A

GRUPA
1. Rusija 2. Irska 3. Slova~ka 4. Armenija 5. Makedonija 6. Andora

B

GRUPA
1. Italija 2. Slovenija 3. Srbija 4. Estonija 5. S. Irska 6. Farska O.

C
19 11 11 10 9 4 1:2 0:1 0:1

GRUPA
1. Holandija 2. [vedska 3. Ma|arska 4. Finska 5. Moldavija 6. San Marino

8 8 0 0 28:5 24 7 4 1 2 11:8 13 8 3 3 2 16:11 12 7 2 1 4 12:16 7 7 1 1 5 6:19 4 7 1 0 6 3:17 3 Rezultati Azerbejd`an - Belgija 1:1 (Alijev 86 - Simons 55) Turska - Kazahstan 2:1 (Yilmaz 31, Turan 90 - Konisbajev 55) Njema~ka - Austrija 6:2 (Klose 9, Özil 23, 47, Podolski 28, Schürrle 84, Götze 89 - Arnautovi} 42, Harnik 51) Idu}e kolo: Azerbejd`an - Kazahstan, Austrija - Turska.

7 5 1 1 10:4 16 7 4 2 1 11:6 14 7 4 2 1 6:4 14 7 3 2 2 13:7 11 7 1 1 5 5:9 4 7 0 0 7 1:16 0 Rezultati Andora - Armenija 0:3 (Pizzelli 35, Ghazaryan 75, Mkhitaryan 90) Rusija - Makedonija 1:0 (Semshov 41) Irska - Slova~ka 0:0

7 6 1 0 15:1 8 3 2 3 10:6 7 3 2 2 9:9 8 3 1 4 9:12 7 2 3 2 7:4 9 1 1 7 5:23 Rezultati Slovenija – Estonija (Matav` 77 - Vasiljev 29pen, Purje 81) Farska Ostrva – Italija (Cassano 11) Sjeverna Irska – Srbija (Panteli} 67)

Idu}e kolo: Rusija - Irska, Makedonija - Andora, Slova~ka - Armenija.

Idu}e kolo: Estonija - Sjeverna Irska, Srbija - Farska Ostrva, Italija - Slovenija.

7 7 0 0 32:5 21 7 5 0 2 21:8 15 8 5 0 3 20:14 15 7 3 0 4 15:12 9 7 2 0 5 8:13 6 8 0 0 8 0:44 0 Rezultati Holandija - San Marino 11:0 (Van Persie 7, 65, 67, 79, Sneijder 12, 87, Heitinga 17, Kuyt 49, Hunterlaar 56, 77, Wijnaldum 90) Finska - Moldavija 4:1 (Hämäläinen 11, 43, Forssell 52-11m, Armas 70ag - Aleksev 85) Ma|arska - [vedska 2:1 (Szabics 44, Rudolg 90 - Wilhelmsson 60) Idu}e kolo: Finska - Holandija, Moldavija - Ma|arska, San Marino - [vedska.

GRUPA
1. Gr~ka 2. Hrvatska 3. Izrael 4. Gruzija 5. Latvija 6. Malta

F
7 5 2 0 7 5 1 1 8 4 1 3 8 2 3 3 7 2 1 4 7 0 0 7 Rezultati 9:3 13:4 10:8 5:6 6:9 3:16 17 16 13 9 7 0

GRUPA
1. Engleska 2. Crna Gora 3. [vicarska 4. Bugarska 5. Vels

G
1 11 5 5 3 0:3 2:1

GRUPA
1. Por tugal 2. Norve{ka 3. Danska 4. Kipar 5. Island

H
15:7 7:4 7:4 5:12 2:9 13 13 10 2 1 1:0 0:4

GRUPA
1. [panija 2. ^e{ka 3. [kotska 4. Litvanija 5. Lihten{tajn

I
15 10 5 5 4 0:0 2:2

Izrael - Gr~ka 0:1 (Ninis 60) Gruzija - Latvija 1:0 (Cauna 64) Malta - Hrvatska 1:3 (Mifsud 38 - Vukojevi} 11, Badelj 32, Lovren 68) Idu}e kolo: Hrvatska - Izrael, Latvija - Gr~ka, Malta - Gruzija.

6 4 2 0 14:3 6 3 2 1 5:3 5 1 2 2 7:7 6 1 2 3 2:9 5 1 0 4 3:9 Rezultati Bugarska - Engleska (Cahill 13, Rooney 21, 45) Vels - Crna Gora (Morison 29, Ramsey 50 - Joveti} 71)

6 4 1 1 6 4 1 1 5 3 1 1 5 0 2 3 6 0 1 5 Rezultati Norve{ka - Island (Abdellaoue 88) Kipar - Portugal (C. Ronaldo 35, 82, Hugo Almeida 84, Danny 90)

5 5 0 0 15:5 6 3 1 2 8:5 5 1 2 2 6:7 6 1 2 3 3:8 6 1 1 4 3:10 Rezultati Litvanija - Lihten{tajn [kotska - ^e{ka (Miller 45, Fletcher 83 - Plasil 78, Kadlec 90pen)

Idu}e kolo: [vicarska - Bugarska, Engleska - Vels.

Idu}e kolo: Danska - Norve{ka, Island - Kipar.

Idu}e kolo: [kotska - Litvanija, [panija - Lihten{tajn.

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Nijemci prvi izborili Euro
Srbija je pobjedom nad Sjevernom Irskom u gostima ostala u igri za bara` • Holan|ani deklasirali San Marino rezultatom 11:0
Njema~ka ubilje`ila osmu pobjedu

voj igri, ali su sa bodom manje zadr`ali priklju~ak za prvoplasiranimGrcima. IzabraniciSlavenaBili}a pogocima Vukojevi}a u 11. i Badelja u 32. minuti imali su pristojnih 2:0, da bi Mifsud u 38. minuti smanjio rezultat. Ipak, Hrvatska nije dozvolila iznena|enje, te je golom Dejana Lovrena u 68. minuti samo zacementirala pobjedu. U Cardiffu su reprezentativci Crne Gore izgubili od Walesa s 2:1. Vel{ani su poveli preko Stevea Morrisona u 29. minuti utakmice. Aaron Ramsey povisio je u 50. na 2:0, a do kraja utakmice Stevan Joveti} uspio je tek ubla`iti poraz. Ipak, Crnogorci su i dalje u dobroj situaciji. U grupi G Engleska je vode}a s 14 bodova. Crna Gora ima tri manje, a [vicarska kao tre}a ima pet bodova, ali i utakmicu manje.

Haris Medunjanin, strijelac drugog gola protiv Bjelorusije

Presudila je borbenost
Veznjak bh. selekcije Haris Medunjanin bio je strijelac drugog gola u gostuju}oj pobjedi nad Bjelorusijom sa 2:0 u kvalifikacionom me~u za EP. Ovo je tre}i Medunjaninov pogodak za na{u reprezentaciju jer je prethodno postigao golove u trijumfima protiv Albanije (2:0), u Zenici, u kvalifikacijama za Euro i sa Slova~kom (3:2) u prijateljskom me~u, odigranom u Bratislavi. „Zadovoljni smo igrom u Minsku, gdje smo svi iskazali veliku borbenost. Odigrali smo kolektivno i ovo je putokaz kako trebamo igrati u budu}nosti“ rekao je Medu, njanin, s kojim smo razgovarali ju~e prilikom povratka zmajeva sa gostovanja iz Bjelorusije na Aerodromu Sarajevo, gdje je na{e fudbalere do~ekao veliki broj navija~a. On je postavio kona~an rezultat majstorskimudarcem u 24. minutisusreta sa Bjelorusima, ~ime je prakti~noodlu~enpobjednik. „Mislim da je na{a borbenost bila presudna za osvajanje tri boda protiv Bjelorusije. Nije bilo lako do}i do bodova u Minsku, ali smo postigli dva gola u prvom poluvremenu {to je otvorilo put prema pobjedi. O~ekujem te{ku utakmicu protiv istog rivala u utorak, u Zenici. Bi}emo oslabljeni neigranjem Emira Spahi}a i Miralema Pjani}a, koji su standardni u po~etnoj formaciji. Imamo dovoljno kvalitetnih fudbalera i oni }e poku{ati dostojno zamijeniti ovu dvojicu“ izjavio je Medunjanin i do, dao da pri`eljkuje nerije{en rezultat u duelu Rumunija - Francuska, koji je na rasporedu u utorak, u Bukure{tu. Sa{aPapacobilje`io jepovratak u selekciju BiH na najbolji na~in. Pobjeda u Minsku i odli~naigraiskusnogodbrambenogfudbaleraprotivdirektnogkonkurenta u borbi za drugu poziciju pokazuje da }e Papac puno koristiti reprezentaciji u odlu~uju}im kvalifikacionim susretima za Euro. „Najbitnije je da smo osvojili tri boda. Odigrali smo dobro u prvom poluvremenu, za razliku od nastavka me~a kada smo bili ne{to slabiji. Sada nam ne treba euforija. Imao sam malo treme i emotivno sam do`ivio povratak u redove BiH. Imamo snage da odigramo jo{ jednu kvalitetnu utakmicu protiv Bjelorusije, u Zenici“ , optimista je Papac. Z. RA[IDOVI]

Foto: M. TUNOVI]

Medunjanin krunisao odli~nu igru pogotkom

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
US OPEN

SPORT

49

EUROBASKET 2011. Reprezentacija BiH pokazala tamnu stranu

Pennetta izbacila [arapovu
Najve}u senzaciju dosada{njeg dijela US Opena priredila je Italijanka Flavia Pennetta izbaciv{i ~etvrtu teniserku svijeta i osvaja~icu turnira iz 2006. godine, Ruskinju Mariju [arapovu. Bilo je 2:1 (6:3, 3:6, 6:3). Time se Ruskinja pridru`ila Na Li, Petri Kvitovoj i Marion Bartoli, teniserkama iz Top 10 koje su ispale u ranoj fazi posljednjeg Grand Slama sezone. "Ovo mi je jedna od najve}ih pobjeda u karijeri", kratko je kazala na kraju me~a Pennetta. Rezultati drugog kola, teniseri: Nadal ([PA, 2) Mahut (FRA) 6:2, 6:2, Mahut predao, Murray (VB, 4) - Haase (HOL) 6:7(5), 2:6, 6:2, 6:0, 6:4, Ferrer ([PA, 5) - Blake (SAD) 6:4, 6:3, 6:4, Simon (FRA, 12) - Garcia-Lopez ([PA) 6:4, 6:7(4), 7:5, 6:3, Young (SAD) Wawrinka ([VI, 14) 7:6(7), 3:6, 2:6, 6:3, 7:6(1), Roddick (SAD, 21) - Sock (SAD) 6:3, 6:3, 6:4, Chela (ARG, 24) - Darcis (BEL) 6:2, 6:4, 6:4, Lopez ([PA, 25) - Pospisil (KAN) 5:7, 6:4, 7:6(3), 7:6(5), Isner (SAD, 28) - Ginepri (SAD) 6:4, 6:3, 6:4, Nalbandian (ARG) - Ljubi~i} (HRV, 30) 6:4, 1:6, 6:3, 6:2, Bogomolov Jr. (SAD) - Da Silva (BRA) 6:4, 6:3, 7:5, Benneteau (FRA) - Is to min (UZB) 6:4, 6:4, 6:4, Muller (LUX) - Gulbis (LAT) 3:6, 7:6(4), 6:4, 7:6(5). Teniserke, tre}e kolo: Zvonareva (RUS, 2) - Medina Garrigues ([PA, 30) 6:4, 7:5, Pennetta (ITA, 26) - [arapova (RUS, 3) 6:3, 3:6, 6:4, Stosur (AUS, 9) Petrova (RUS, 24) 7:6(5), 6:7(5), 7:5, Peng (KINA, 13) - Goerges (NJEM, 19) 6:4, 7:6(1), Lisicki (NJEM, 22) - Falconi (SAD) 6:0, 6:1, Kirilenko (RUS, 25) McHale (SAD) 6:2, 6:3.
M. I.

Sjevernjaci nam smu~ili ko{arku!
U samo dva dana najbolji bh. ko{arka{i pro{li put od briljantne pobjede protiv Crne Gore, do poraza mu~nog za gledanje protiv Finske
U samo dva dana ko{arka{ka reprezentacija BiH je od impresivne pobjede nad Crnom Gorom uspjela sve pokvariti u`asnom utakmicom i katastrofalnim po ra zom od Fin ske. U tre}em kolu grupe C Eurobasketa u Li tva ni ji eki pa Sa bi ta Had`i}a je uspjela izgubiti od najboljih igra~a iz Finske sa 64:92 i time si uveliko kompromitirati {anse da se plasira u toliko `eljeni drugi krug. GRUPA

C

1. Gr~ka 3 2 1 215:200 5 2. Makedonija 3 2 1 215:204 5 3. Finska 3 1 2 232:229 4 4. BiH 3 1 2 225:254 4 5. Hrvatska 2 1 1 160:157 3 6. Crna Gora 2 1 1 156:159 3 Rezultati 3. kola Finska - BiH 92:64 Gr~ka - Makedonija 58:72 Hrvatska - Crna Gora sino}

Non{alancija kao konstanta
Preostale su jo{ utakmice sa Hrvatskom i Makedonijom, ali ostaje pitanje koliko }e Had`i} us pje}i po di}i igra~e na kon ju~era{nje bruke. Sa mo za hva lju ju}i ra spo lo`enju Henrya Domercanta BiH je poluvrijeme okon~ala sa ~eti-

~etiri trojke ~ime je utakmica, iz perspektive BiH, ostala otvorena uo~i drugog poluvremena. Ali bilo je to kratkog daha. Posljednje vodstvo poslije trojke Gorana Ikoni}a imali smo u 16. minuti (32:31), da bi Finci serijom 11:3 pobjegli na najvi{ih plus sedam (42:35). I vi{e se nisu osvrtali.

Finci se osilili
Igra na{e selekcije u tre}oj ~etvrtini potpuno se raspala. Finci su nam, kako im je volja, trpali iz napada u napad. Uvidjev{i kako BiH ne planira po~eti da igra odbranu, finski ko{arka{i su se jo{ vi{e osilili pa je tre}a ~etvrtina okon~ana rezultatom 34:18. Povratka za Had`i}eve trupe vi{e nije bilo, pa je zavr{nih deset minuta proteklo u, vi{e-manje, revijalnom tonu. Priliku za igru Had`i} je ukazao igra~ima sa klupe, ~uvaju}i glavne adute za naredna dva me~a. Trud Domercanta na kraju mu je donio epitet igra~a utakmice postigao je 25 poena, dok je dvocifren bio i Kenan Bajramovi} sa 11. Ostali bh. reprezentativci su potpuno podbacili. Je li ovo bio samo lo{ dan ili povratak na formu iz priprema, vidje}e se ve} danas protiv Hrvatske. Tada }emo dobiti odgovor na pitanje je li me~ sa Crnogorcima bio samo trenutni bljesak i pobjeM. ISLAMOVI] da u afektu.

Finska - BiH 92:64
Dvorana u Alytusu. Gledalaca: 1.100. Sudije: Robert Lot ter mo ser (Nje ma~ka), Mi li vo je Jov~i} (Srbija), Fernando Rocha (Portugal). Rezultat po ~etvrti na ma: 24:20, 18:18, 34:18, 16:8. FINSKA: Koivisto 17, Nikkilä 2, Muurinen 4, Huff 7, Lee 12, Salin 9, Kotti 10, Koponen 14, Mäkäläinen, Möttölä 10, Virtanen, Rannikko. Selektor: Henrik Dettmann. BiH: Gordi}, Ne{ovi}, Jazvin, Ikoni} 8, Milo{evi} 2, Bav~i} 1, Vasiljevi} 2, Kikanovi} 7, Teletovi} 6, Domercant 25, \edovi} 2, Bajramovi} 11. Selektor: Sabit Had`i}.

Henry Domercant: Amerikanac se trudio, ostali se {etali

ri poena zaostatka - 38:42. Non{alancija u reketu, slaba odbrana {uta s distance, bez `elje da pomognu jedan drugom i op{ta neozbiljnost bili su konstanta od koje bh. igra~i nisu odustajali tokom svih 40 minuta. Finci su izgledali kao respektabilna selekci-

ja koja je nerijetko iz tre}e ili ~etvrte akcije postizala poene - od 42 poena u prvom poluvremenu Finci su 22 postigli iz reketa. Nasre}u, sjajni Domercant nas je sa 18 poena u prvih 20 minuta ostavio u igri - naturalizovani Amerikanac stigao je pogoditi

Blama`a bh. sudije

Koga je UEFA suspendovala?
Reprezentacija BiH se sprema za Zenicu

Bi}e te`e nego u Minsku
SP u kick-boksu

Sekuli} amaterski prvak svijeta

50

OGLASI

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Dobro jutro uz

u Va{em domu!
POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed % pretplata do 6 mjeseci % pretplata do 12 mjeseci

10 20

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 10 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE PONUDA
IZDAJEM-PRODAJEM stan 118 m2 ul. Zelenih Beretki pogodno za ordinacije-kancelarije. Tel. 062/512-767. IZDAJEM dvosoban stan, novo i namje{teno, internet, familiji ili 2 studenta, Pionirska dolina. Mob. 062/812-845. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan. Dvije jednokrevetne i soba dnevni boravak, TV, kuhinja, centralno grijanje, zaseban ulaz. pogodno za studente medicine i gra|evine. Mob. 061/252-782. IZDAJEM dvosoban konforan, namje{ten stan na Marin Dvoru, eta`no grijaanje. Tel. 033/200-902, 033/208-471. IZDAJEM ili prodajem, povoljno dvosoban konforan stan na du`i rok, namje{ten, II sprat, Hrasno. Tel. 061/ 55 00 48. NA BA[^AR[IJI kod taxi {tanda povoljno izdajem poslovni prostor 30 m2. Tel: 061/745-525. IZDAJEM namje{tene stanove, studentima, ^. Vila, trosoban, Grbavica, Vraca-trosoban. Mob. 065/294-840. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru. Tel. 033/204-706. IZDAJEM dvosoban komforan stan, studenticama, Ul. bolni~ka. Tel. 214-785. IZDAJEM garsonjeru namje{tenu Alifakovac. Tel: 033/238-142 i 061/809-763. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, Socijalno. Mob. 062/943-021, 659.-895. IZDAJEM namje{tenu sobu, radnicama, studenticama. Tel. 033/655-477. GRBAVI^KA, kod [umarskog fak. namje{tena soba, cen. grij. kabl. studentima, sve uklju~eno u cijenu 150 KM. Mob. 062/436-603. NAMJE[TEN, renoviran jednosoban stan, Hrasno, par. grij. na 10 mjeseci. Tel. 655-264, 062/366-076. IZDAJEM sobu blizu med. i gra|. fakulteta. Tel. 205-396. JEDNOSOBAN, stamb. zgrada, cen. grij. namje{ten stan, Prvomajska. Mob. 062/869-174. IZDAJEM stanove 38, 55, 68, 220m2, namje{tene, Ilid`a. Mob. 061/288-939. KO[EVSKO brdo, izdajem jednosoban ili dvosoban namje{ten stan, studenticama ili zaposlenim `enama. Mob. 061/253-382. IZDAJEM ~etverosoban i dva ve}a dvosobna stana na Vratniku sve namje{teno. Tel. 061/016-605. IZDAJEMO dvosoban stan u naselju "Park"; dvije sobe, kuhinja, kupatilo, centralno grijanje, telefon,TV-internet. Preferiramo studentice, blizina Arhitektonsko - gradjevinskog, Medicinskog i Stomatolo{kog fakulteta. Tel. 061/130 995. IZDAJEM frizerski salon opremljen u Sokolovi} Koloniji. Tel. 062/723-249. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan u centru sa gara`om. Tel. 061/812-046. IZDAJEM stan jednosoban kod medicinskog fakulteta. Mob: 062/210-128. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Marin Dvoru. Tel. 062/636-303. IZDAJEM tri poslovna prostora Papagajka. Tel: 535-165 i 061/141-676. IZDAJEM stan 110m2, M.M. Ba{eskije br. 9. Mob. 061/826-550. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, zaposlenoj djevojci ili za dvije studentice. J. Avde, centar. Tel. 200-682. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. IZDAJEM stan 37m2 kod Vije}nice, novogradnja, `enskoj osobi, eta`no grijanje. Mob. 062/447-789. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 061/375-168. IZDAJEM trosoban namje{ten stan zaaposlenim osobama na MArin Dvoru. Tel. 062/636-303.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
PRODAJEM poslovni prostor — apartman, Sutomore, 100m od mora. Mo`e i zamjena za stan — poslovni prostor u Sarajevu. Tel. 0038761 202-213. PRODAJEM poslovni prostor 65m2, u strogom centru, pogodan za stomatolo{ke ili ljekarske ordinacije, kancelarije. Mob. 061/344-365. PRODAJEM stan 37 m2, novogradnja, blizu Vije}nice, mo`e i kancelarija, male re`ije. Tel. 062/-447-789. STARI Grad, Gazin han, ku}a 80m2, ba{ta 1300m2, sve 1/1, cijena 70.000 eura. Tel. 0033670235267, e-mail:nermina,fazlic@hotmail.fr PRODAJEM vrlo povoljno ku}u u naselju Bare Ul. Abdurahmana Muharemije prizemlje + sprat + potkrovlje + 450 m2 ba{te, 70.000 KM.Tel. 061/552-163. PRODAJEM trosoban stan 72m2, Bjelave - [ekerova 36, emil. bjelave 36 @ hotmail.com Tel. 208-471. PRODAJEM gara`u 14 m2 Nade`de Petrovi}a 10. Tel: 061/897-959. PRODAJEM stan 100m2, u Papagajci, Penthaus. Mob. 061/558-932. PRODAJEM stan 54m2, ^engi} vila. Mob. 061/558-932. KU]E: Vasin han, Vratnik kod Hendek d`amije, Podlugovi, Ilid`a, Mostarsko raskr{}e, vikend ku}e: Pale: Potoci, G. Pribanj, Kriva}e. Mob. 061/375-787. HRASNO: 29, 38m2, Pofali}i 40m2, Dobrinja 53, 64, 88m2, N. Sarajevo 32m2, Ko{evsko brdo 28m2, Alipa{ino polje 53, 64m2, Grbavica 73, 131m2, Isto~no Sarajevo 47m2. Mob. 0661/488-818. PRODAJEM zemlji{te za vikendice Osenik Pazari}. Tel: 417-089. PRODAJEM dvosoban stan 55 m2 na Ko{evskom brdu kod {kole, cijena 1.650,00 KM po m2. Tel. 061/571-129. PRODAJEM jednosoban stan 34m2 Ul. Toromanova kod Logavine {kole. Tel. 062/596-790, 061/570-887. PRODAJEM zemlju na Ni{i}ima dozvoljena gradnja 1/1. Tel. 061/169-833. PRODAJEM 8+2 dunuma zemlje pogodne za gradnju na Poljinama. Tel. 066/669-696. TROSOBAN stan 74m2, na Grbavici kod mosta ARS Evi, 14 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/080-257, od 18-20 sati.

TROSOBAN renoviran stan 72m2, kod Socijalnog. Mob. 063/327-456. DVOSOBAN stan 58m2, Marijindvor, F. Le ha ra, 9 sprat. Mob. 066/159-046. PRODAJEM ku}u sa vo}njakom 80m2 koris. prostora i 750m2 zemlje. Tel. 062/435-186. ILID@A-Plandi{te, objekat P+1+P 150m2, ba{ta 150m2, kod nove d`amije, uredni papiri, 1/1. Mob. 062/319-563. CENTAR-Vi{njik, 42m2, 1 sprat, renoviran. tel. 524-363. BOSANSKA ku}a, Stari Grad, Logavina, sa urednim papirima. Mob. 061/745-982. PRODAJEM jednosoban stan 38m2. Mob. 063/798-768. U RAKOVICI, vikend ku}a na sprat +ljetna ku}a, pogodno za stanovanje i novogradnju. Mob. 061/213-278. PRODAJEM povoljno ku}u naselje Bare ul. Abdurahmana PRODAJEM pos. prostor 14m2, opremljen Ciglane, p. prostor 86m2, Skenderija, 1 sprat, opremljen. Mob. 061/573-640. PRODAJEM vikend ku}u Jablani~ko jezero 330m2, opremljena, cijena povoljna, ku}a ^elebi}i 476m2, opremljena. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gra|. zemlji{te u Rakovici pored puta 9.970m2, voda, struja na zemlji, 1/1. Mob. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu 44m2, eta`irano, na samoj pla`i apartman 46m2, II zona, opremljen, 120 m od mora, mo`e zamjena za Sarajevo, uz doplatu. Mob. 061/573-640. PRODAJEM parcelu na Vla{i}u, uz put, sa dozvolom za stam. pos. objekat, stan u N. Travniku 92m2 i pos. prostor u N. Travniku 47m2, centar. Mob. 061/573-640. PRODAJEM stan 50m2, Vogo{}a, centar, ku}u u Otesu pored d`amije 450m2 + 300m2 oku}nice, 1/1, povoljno. Mob. 061/573-640. PRODAJEM dvosoban stan, 1 sprat, 60m2, Ko{evsko brdo, A. Hangija. Tel. 442-998, 062/139-085. PRODAJEM dvosoban stan 44m2, kod Muzi~ke {kole. Tel. 442-998, 062/139-085. PE LJE [AC, pro da jem ze mlji {te 196m2, neposredno uz asvaltni za Sreser. Tel. 033/523-080. KU]A, stambeni prostor 220 m2 + 80 m2 gara`a, pomo}ne prostorije, 470 m2 dvori{te, 2 balkona. Mob. 061/072845, 062/649-370.

STAN 120m2, 3 sprat, balkon, tri spava}e sobe, kupatilo, it., 2.450 KM/m2. Mob. 062/649-370. STAN 58m2, Centar, Ko{evsko brdo, 2 sprat, 2 balkona, vrlo povoljno. Mob. 061/072-845, 063/556-886. DVA dunuma vo}njaka uz sami put, Sar. Ilija{, Male{i}i, prilaz, voda, struja, doz. gradnja. Mob. 061/217-897. GRBAVICA-[OPING, troiposoban stan 85m2/2000KM (renoviran) sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964-797. STARI GRAD kod Op}ine 72 m2/I i 40 m2 na istom spratu adaptirano po 3.000KM. gornje ciglane dvoeta`ni 73 m2 trosoban sre|en 2.300 KM.ko{evsko ul. Nusreta Si{i}a 69m2/p+balkon, trosoban stanje odli~no po 1.800 KM/m2. Tel: 061/269-835. PRODAJEM na Poljinama 3 dunuma zemlje sa kompletnom infrastrukturom i gra|evinskom dozvolom. Tel. 00387 63 611-856. MARIJIN dvor, ul. V. Peri}a 2/3, trosoban sa trpezariom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, cijena po dogovoru. Mob. 062/254-859. PRODAJEM vikend - ku}u u Resniku kod Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda, oku}nica, pored glavnog puta. Tel. 061/224-704. CRNA GORA \enovi}i stanovi od 2060m2, 100 metara od mora, uknji`eni, cijena od 1000 eura/m2. Tel. 061/205-235. CENTAR strogi 72m2, II sprat, trosoban, Ul. Buka. tel. 061/205-235. CENTAR strogi Kemal begova 96m2, I sprat, luksuzno adaptiran, 2 kupatila, balkon, sve novo. Tel. 061/205235. PRODAJEM stan 86m2, usseljen pred rat, obnovljen, naselje Kova~i}i. Tel. 810-132. CEN TAR — Dal ma tin ska, stan 121m2/2.500KM, VP, mogu}a kombinacija stambeno — poslovna. Tel. 033/221-533. CENTAR strogi 40m2, jednoiposoban exstra sre|en, Ul. Tina Ujevi}a. tel. 061/205-235. MARIJIN Dvor 100m2, Ul. Valtera Peri}a, potkrovlje useljivo, IV sprat, 75.000 eura. tel. 061/205-235. CENTAR kod Lovca, Petrakijina 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205235. PRODAJEM ku}u iza biv{e Vojne bolnice, trosoban stan + garsonjera + ba{ta. Tel. 062/636-303. [OPING `uti neboderi 80m2 + gara`a 8000 eura. Tel. 061/205-235. MARIJIN DVOR, Ul. Kotromani~eva 116m2, II sprat + 2 parking mjesta, 230.000KM. Tel. 061/205-235. LUKAVICA — Tilava vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice, struja, voda, asfalt, 35.000KM. Tel. 061/205-235. KISELJAK Lepenica vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen + ljetnikovac exstra stanje, 30.000 eura. Tel. 061/205-235. ALEJA LIPA Hrasno 53m2 renoviran 106.000KM. Tel. 061/205-235. BJELA[NICA adaptiran 40m2, I sprat, odli~an, povoljno. Tel. 061/205235. ^ENGI] VILA Grada~a~ka 34m2, IV sprat, 30.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM na Vracama Avde Smajlovi}a 67 m2 I sprat trosoban, odli~no stanje + gara`a. Mob: 061/205-235. PRODAJEM Ko{evsko Brdo, 54 m2 dvoiposoban prizemlje, novija 26 zgrada. Tel: 061-205-235. PRODAJEM poslovni prostor od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji. Mob: 061/968-986. STAN centar, ul. Marcela [najdera, 76m2, dvoeta`ni. Mob. 061/299-911. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. PRODAJEM sve vrste nekretnina, dobre lokacije, najpovoljnije cijene. Mob. 061/312-969.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674417, 052/753-292. DOBRINJA IV, mijenjam stan 89m2 I sprat za manji u Sarajevu, ku}u/stan u Novom Travniku ili prodajem. Mob. 061/381-918. MIJENJAM ili prodajem stan u Sarajevu 52m2 za Banja luku. Tel. 033/542-668. MI JE NJAM stan 120m2+ pp 60m2+gara`a+200m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061-866143 i 033-646-812.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI potrebno vi{e nekretnina u Sarajevu, kupujemo ili posredujemo uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. POTREBNO vi{e stanova i ku}a za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/573-640. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi, opremljenih i praznih za iznajmljivanje za poznate klijente. Tel. 062/677-488. POTREBNO vi{e stanova za izdavanje poznatim klijentima, agenciji Sigenx. Mob. 062/959-129. STUDENT tra`i cimera (zasebna soba) kod Islamskog fakulteta. 061/ 958-368. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. TROSOBAN stan 79m2, na Ilid`i kod Pejtona, useljiv. Mob. 061/101-950. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665-966 i 061/199-845. STAN 38m2+balkon, cen. grij. A. Lipa, Hrasno. Mob. 061/838-055. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM trosoban stan 101m2, i sprat, centar, ul. \oke Mazali}a. Mob. 061/243-923. PRODAJEM vikendicu 41m2 na Jablani~kom jezeru. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u Donjem Hotonju na glavnoj cesti. Mob. 061/243-923. PRODAJEM zemlji{te uz samu obalu Jablani~kog jezera. Mob. 061/243-923. U CENTRU Prijedora, kod robne ku}e hitno prodajem useljiv poslovni prostor 31m2, po cijeni od 2.800 KM/m2. Mob. 066/777-998. PRODAJEM motel na Jablani~kom jezeru. Mob. 061/243-923. PRODAJEM dvije devasirane ku}e na 1.100m2 na Gazinom hanu. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u centru, ul. Patriotske lige. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u Starom gradu, 250m2 + 200m2 par king. Mob. 061/243-923. PRODAJEM 2.500m2, (2,5 dunuma) kvalitetnog zemlji{ta na Kobilja~i — Rakovica. Tel. 033/616-787. PRODAJEM idealnu lokaciju za vikendicu, 650m2 u Miljevi}ima, sva infrastruktura, papiri uredni, cijena po dogovoru. Tel. 066/616-597 ili 057/343-015. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, En ve ra [e ho vi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, grada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRO DA JEM ku}u u Ru mi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lu ka vi ca, 1.000m2, po vo ljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2 + 2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. HLADIVODE, prodajem plac 431 m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/ 469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. STAN, S. B. Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450976, 062/606-831. OREBI], hitno prodajem ku}u na sprat sa oku}ni com. Tel. 00385/ 955271783, 0038520714072. PLAC u Gladnom polju, 2000 m2 +ku}a pri.+spr., 50.000 KM. Mob. 066/801-711. CENTAR, Pru{~akova, 1 sprat, adapti ran, 85m2, 208.000 KM. Mob. 066/801-711. PLAC 3500m2 sa ru{evnom ku}om u Ivan~i}ima, 17.000 KM. Mob. 066 /801-711. KO[EVSKO brdo, 2 sprat, 44m2, 80.000 KM. Mob. 066/801-711. ILID@A-Pejton, novogradnja, sve no vo, 51m2, 84.000 KM. Mob. 066/801-711. CEN TAR, ul. Ko {e vo, 1 sprat, 123m2+gara`a, adaptiran, 330.000 KM. Mob. 066/801-711. HRASNICA, E. Sarajki}a, 3 sprat, 77m2/1.200 KM. Mob. 066/801-711. CENTAR, Kranj~evi}eva, 85m2, 1 sprat, 220.000 KM. Mob. 066/801-711. ^ENGI] vila, I. Engela, 5 sprat, 34 m2, 65.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN, preko puta Parlamenta, 2 kat, 81m2, cen. grij, 210.000 KM. Mob. 066/801-737. TROIPOSOBAN, Alipa{ino-B faza, 2 kat, 77m2, 115.000. Mob. 066/801737. DVOSOBAN, Aleja lipa, 52m2, 8 kat, djelimi~no adaptiran, 106.000 KM. Mob. 066/801-737. KO[EVSKO brdo, B. Begi}, VP, 58m2, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. DVOETA@NI stan, Vogo{}a, 4 sprat, 112m2, adaptiran, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907831. VOGO[]A, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2, 115.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca, 3 eta`e+gara`a+ba{ta, 280.000 KM. Mob. 062/907-831.

53

NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM gara`u 15m2, Ilid`aPejton, I. Voljevice 7, eta`irana 1/1. Mob. 0617167-224. PRODAJEM pos. prostor 65m2, pogodan za stoma. ljekars. ordinacije, kan ce la ri je, sto gi cen tar. Mob. 061/344-365. DVOIPOSOBAN stan 74m2, B. Sarajeva, kod Doma armije. Tel. 445371, iza 15 sati. STAN na Bjelavama 47m2, kod Studentskih domova, prodajem. Mob. 062/264-203. KU]A, vl. 1/1, Centar-Kova~i}i. Mob. 061/540-203. POSLOVNI prostor, centar, 150m2, 180m2, 40m2. Mob. 061/299-911. GRA\EVINSKO zemlji{te od 1.800 m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. STAN, Ko{evsko brdo, 53m2, VI kat. Mob. 061/299-911. STANOVI, ul. Mar{ala Tita, 121m2, 147m2 i 123m2. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, Kova~i, 150m2, gara`a na 300m2 placa. Mob. 061/ 299-911. STAN centar, 57m2, I kat. Mob. 061/ 299-911. STAN, centar, 76m2, II kat, Alipa{ina ulica. Mob. 061/299-911. KU]U duplex s oku}nicom, centar. Mob. 062/994-613. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, vi so ko pri ze mlje sa za tvo re nom lo|om, kablovska TV u Hrasnom, Porodice Ribara. Tel. 061/906-010 i 062/223-542. STAN Grbavica, 96m2, troiposoban, I kat. Mob. 061/299-911. STAN centar, ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 60m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 79m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan 54m2 kod pivare, ul. Franjeva~ka 15, cijena 140.000 KM. Mob. 061/986-629. PRODAJEM poslovni prostori od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji iza pijace. Tel: 061/968-986. PRODAJEM trosoban stan na Marijin Dvoru dva kupatila, dva balkona drugi sprat. Mob: 061/968-986. PRODAJEM dvosoban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — PRODAJEM trosoban stan na Donjim Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel. 033/665-256. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2 prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061-211-303.¸ PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, dunum i 700m2, mo`e i zamjena za stan. Mob. 061/169-900. STAN 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, trpezarija, WC, ostava, balkon, Stari Grad, Ul. Glo|ina. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656-270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324. PRODAJEM zemlji{te 2100 m2 sa svim prikju~cima pored ceste Faleti}i. Tel: 033/200-829. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845.

PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969. CENTAR 70 m2 drugi sprat renoviran 1800 KM/m2. Tel: 065/365-160. CENTAR Skenderija ku}a oku}nica ek stra lo ka ci ja 120.00 KM. Tel. 0657361/160 DVOIPOSOBAN stan 72 m2 na Dobrinji. Tel: 061/501-417. PRODAJEM jednosoban stan 38 m2 + balkon, adaptiran centralno grijanje. Tel. 061/838-055. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAM BE NO - po slo vni obje kat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM manju ku~u, 150m2 oku~nice, blizu centra. Mob. 061/358-772. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 74m2, Doma armije, ul. Branilaca Sarajeva i dvoiposoban stan 67m2, Dolac Malt. Tel. 445-371, iza 15 sati PRODAJEM ~etverosoban stan u Titovoj ulici. Tel: 061/548.-278. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM trosoban stan 76m2, Grbavica I, ul. Dervi{a Numi}a br. 1. Mob. 062/227-192. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250.

KU]A, Bla go vac 1, 2 eta`e, 79m2+980m2 oku}nice, 100.000 KM. Mob. 062/907-831. DOBRINJA, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, balkon, 1.450 KM/m2. Mob. 062/907-831. MICE Todorovi}, prizemlje, 31m2, adaptiran i namje{ten, 85.000 KM. Mob. 062/907-831. BOLNI^KA, prizemlje, 61m2, potrebna adaptacija, pogodno za pos. prostor, 150.000 KM. Mob. 062/907831. MARIJINDVOR, K. Tvrtka, suteren, 52m2, po go dan za kan ce la ri je, 125.000 KM. Mob. 062/907-831. KOVA^I]I, Splitska, 1 sprat, 54m2, balkon, useljiv, 108.000 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor, ul. Ko{evo, VP, 47m2, adaptiran, 160.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, ul. Borak, 3 eta`e+pomo}ni objekti+2 gara`e, useljiva, 450.000 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor, E. Ademovi}a, 136m2, 2 eta`e, veliki magacin, mo`e iznajmljivanje. Mob. 062/907-831. GRBAVI^KA ul. 14 sprat, adaptiran, 71m2, trosoban, 155.000 KM. Mob. 062/907-831. ODOBA[INA, 1 sprat, 65m2, useljiv, 1900 KM/m2. Mob. 062/907-831. DOBRINJA, K. Prohi}a, 74m2, VP, 115.000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJA u blagovcu, 3 parcele od 24 dunuma, od 40.000-70.000 KM po dunumu. Mob. 062/334-371. DOBRINJA kod Kupa, 3 sprat, 66m2, 98.000 KM. Mob. 062/334-371. DOBRINJA C5, 3 sprat, 112m2, nadogradnja, plinsko cen. grij. 150.000 KM. Mob. 062/334-371. KARPUZOVA, 72m2, 3 sprat, novogradnja, sve adaptirano, 170.000 KM. Mob. 062/334-371. CENTAR vogo{}e, novogradnja, 4 sprat, 63m2, namje{ten, 98.000 KM. Mob. 062/334-371. TURISTI^KI kompleks u stilu etno sela, na parceli 2000m2, adaptirani, sobe, podno grij. 240-000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJA kod Mostarskog raskr{}a 5250m2, svi papiri 1/1, 75.000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJA 2370m2 i ku}a na Mostarskom raskr{}u, Rakovi~ka cesta, ku}a sa 3 stana, 450m2, 650.000 KM. Mob. 062/334-371. ISTO^NO Sarajevo, 90m2, trosoban, 1100 KM/m2. LOGAVINA, 29m2, 1 sprat, 2.300 KM/m2. Mob: 061/170-254. KU]A u Mi{evi}ima 410m2+500m2 ba{te, na tri eta`e+2 duple gara`e, 220.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A u binje`evu sa 3 stana po 80m2, sve novo, plac 1000m2, 285.000 KM. Mob. 062/334-371.

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
BOSANSKA ku}a na Sedreniku sa 900m2 placa, 130.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN iznad Katedrale, ^adord`ina, 57m2, useljiv, 100.000 KM. Mob. 065/819-136. BRE KA, H. Po lo vi ne, 4 sprat, 66m2/2.400 KM. Mob. 065/819-136. CEN TAR, ul. Vra zo va, 2 sprat, 59m2/2.800 KM. Mob. 061/320-439. ^ENGI] vila, D`. bijedi}a, 5 sprat, 54m2, 85.000 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, H. Idrizova, potkrovlje, 32m2, 95.000 KM. Mob. 061/320-439. HRASNO, A. lipa, 3 sprat, 46m2, 46.000 KM. Mob. 061/320-439. KO[EVO, ul. M. [najdera, 3 sprat, 21m2, 60.000 KM. Mob. 061/320-439. GRBAVICA, B. Muteveli}a, 1 sprat, 53m2/2.100 KM. Mob. 061/320-439. ^ENGI] V. 2 sprat, 82m2, 1.900 KM/m2. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN, L. Pastera, preko puta Mer ka to ra, Do bri nja, 68m2, 103.000 KM. Mob. 061/320-439. ALIPA[INO polje, 2 sprat, Trg zavno bi ha, 77m2/1.600 KM. Mob. 061/320-439. ALIPA[INO polje, Bosanska, 6 sprat, 53m2, 80.000 KM. Mob. 061/320-439. JEDNOIPOSOBAN, Grbavica, VP, 43m2, preko puta hotela Bristol, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. PETEROSOBAN stan, V. Peri}a, 1 kat, 138m2, funkcioni{e kao dva stana, 380.000 KM. Mob. 061/320-439. HRA SNO, A. B. [i mi}a, VP, 77m2/2.200 KM. Mob. 061/320-439. ILID@A-Pejton, VP, 52m2+20m2 podrum, 60.000 KM. Mob. 061/320439. KOVA^I]I, Ljubljanska, VP, 55m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. GRBAVICA, Topal Osman pa{e, adaptiran, 53m2/2.100 KM. Mob. 061/702-881. MARINDVOR, 3 sprat, 48m2/2.300 KM. Mob. 061/702-881. CENTAR, ul. La Benovalencije, 2 sprat, 83m2/2.800 KM. Mob. 061/702-881. LOGAVINA, 1 sprat, useljiv, 29m2, 65.000 KM. Mob. 061/702-881. CENTAR, ul. Ko{evo, 4 sprat, adapti ran, 80m2, 190.000 KM. Mob. 061/702-881. KRALJA T, 89m2, 2 sprat. Mob. 061/177-556. JOSIPA V. 84m2, VP, 2.800 KM/m2. Mob. 061/177-556. TOROMANOVA, VP, 45m2. Mob. 061/177-556. MEJTA[, M.P.Sokolovi}a, 1 sprat, 52m2/2.900 KM. Mob. 061/177-556. BRAKA, I. Mujezinovi}a, 78m2/2.500 KM. Mob. 061/177-556. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM u pola cijene Bajerove trakice za mjerenje {e}era u krvi. Mob. 063/190-935. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, du ga dla ka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM kozmetiku Gilete, Nivea, Sensodin, {amponi [ulder. Tel. 061/323-906. PRODAJEM certifikate za otkup stanova isplata odmah. Tel. 061/140521, 066/003-691. PRODAJEM 200m2 hrastovog drveta, mo`e za ogrev ili izrada hrastovog kolja, cijena na panju 30KM, lokacija Reljevo. Tel. 057/343-015 ili 066/616-597. PRODAJEM grobno mjesto na katoli~koj parceli u Barama. tel. 204-086. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovniom prostoru. Mob. 061/243-891. OVOGODI[NJE kvalitetno pitomo sijeno, presovano u bale po 20 kg, za{ti}eno pod krovom, cijena povoljna. Mob. 057/482-150. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906-914. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profe si onal ne, ve li~ina 44-46. Mob. 061/906-914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne police, metalne, vage, kase Oliveti, reno. Mob. 061/958-001. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337-782. PRODAJEM dje~iji motor na akumulator, veoma malo kori{ten, pla}en 400KM za 150 KM. Mob. 061/243-891. RADIJATORE aluminiske po rebru, 10 KM. Mob. 062/458-313. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD -ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine
SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

OSLOBO\ENJE

POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni, uslovi rada i plata pristojni. tel. 033/618-855, 062/445-037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

PRODAJA
USELJIVA 3 stana u BH od 56 do 60m2, dvosobni i trosobni, 2-6 sprata, 1.700 KM/m2, sa PDV-om. Mob. 062/334-371. MOJMILO, 38m2, veliki balkon, nova sto la ri ja, 68.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A na Bojniku, amari~ki stil, papiri 1/1, 200m2 i plac 1000m2, 250.000 KM. Mob. 062/334-371. STANOVI u izgradnji Tibra 2 Stup, od 27-65m2, 1.600 KM, sa PDV-om, useljivi u 2/2012. Mob. 062/334-371. KU]A na Kova~ima, 165m2, sve novo, adaptirano, 480.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A u Ned`ari}ima, 200m2 kod Penija, na parceli 1000m2, 410.000 KM. Mob. 062/334-371. CENTAR, K. Tvrtka, 5 sprat, bez lifta, 110m2, u dobrom stanju, 250.000 KM. Mob. 062/334-371. STARI GRAD, Prijepolj~eva, 38m2, dvosoban, adaptiran, 98.800 KM. Mob. 062/334-371. TITOVA, 1 sprat, pogodno za kancelarije, 62m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. ADAPTIRAN, dvoeta`ni kod hotela Evrope, 3 sprat, adaptiran, 67m2, 210.000 KM. Mob. 065/819-136. TITOVA, 5 sprat, potkrovni, lift, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 180.000 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor, Dobrinja, N. Pozderca, 20m2, adaptiran, 50.000 KM. Mob. 062/334-371. DOBRINJA V, S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.500 KM. Mob. 065/819-136. OTES, Trg ote{. batalj. 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. GRBAVICA, Radni~ka, VP, potrebna adaptacija, 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819-136. VIKEND ku}a u Rje~ici iza Rajlovca, 83m2+1600m2 zemlje, sa prate}im objektima, 108.000 KM. Mob. 062/334-371. DVA pos. prostora, Stup, 139m2 i 64m2, 1.300 KM/m2. Mob. 062/334371. KOVA^I]I, Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. VOJNI^KO Polje, H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. GRBAVICA, ul. Grbavi~ka, 14 sprat, useljiv+2 lifta, 72m2, 145.000 KM. Mob. 065/819-136. USELJIVI stanovi u Tibri Pacipik 1, Stup, Ned`ari}i, od 36-67m2. Mob. 062/334-371. VIKEND ku}a u Rakovici, 120m2, 1300m2 plac, gara`a, 86.000 KM nije fiksno. Mob. 062/334-371. KU]A na Ilid`i, Lu`ani, na sprat, 95m2, gara`a, 100m2 ba{te, 160.000 KM. Mob. 062/334-371. MALTA, A. Benca, VP, 54m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. KU]A na 4 eta`e u Bu tmi ru, 622m2+650m2 dvori{ta, 3 zasebna stana, 320.000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJE 11.000m2+ku}a, Osjek, mo`e u parcelama, svi priklju~ci, 1/1, 35 KM/m2. Mob. 062/334-371. HAD@I Idrizova, 103m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2. Mob. 062/334-371. MARINDVOR, Kranj~evi}eva, 3 sprat, use ljiv, 96m2+2 bal ko na, 308.000 KM. Mob. 065/819-136. KU]A, Stari Grad, iznad Katedrale, M. Had`i}a, 2 eta`e+oku}n.+gara`a, 280.000 KM. Mob. 065/819-136. ALIPA[INO polje, Trg nezavisnosti, 2 sprat, adaptiran, 59m2, 95.000 KM. Mob. 065/819-136.

VOZILA
LAN DRO VER,du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM Alfa Romeo 146 Twinspark 2000 godina, srebreni metalik, neregistrovan. Mob. 061/210-700. PRODAJEM [kodu feliciju 1.6, 1997. god, pre {la 90.000 km, ci je na 3.500KM. Tel. 061/190-255. D@ETA 1,6B, 1986. godina, kao nova, registrovana do 23.6.2012 godine, samo 47.000 KM, nove ljetne i zimske gume, akumulator, auspuh, zup~asti remen, 3.200KM. Mob. 062/254-859. PRODAJEM Reno 4, Gtl, 1991. godina, registrovan, cijena 1.000 KM, ispravan. Mob. 062/210-128. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM Passat 1.9 TDI, 2006. godina 11 mjesec, u odli~nom stanju, tek registrovan, cijena 11.000 eura. Mob. 061/161-333. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. Tel. 033/537-949. D@IP Mitcubi{i pic-cap model 200 L dizel 2500 cm 3 godina proizvodnje 2001. italijanske reg. tablice. Mob: 061/061/400-847. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. MOTOCIKL 125ccm Chopper 15 ks nov, marke Hyosung, uvezen iz AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRO DA JEM mo to cikl 125 ccm CHOP PER 15 KS nov, mar ke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122.

KUPOVINA
KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM malu tu~enu {amotiranu pe}icu na drvo i }umur. Tel. 061/719714, 066/169-570. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku obaveznice ratne od{tete. Mob: 061/526-918. KUPUJEM {kolske ud`benike za osnovne (devetogodi{nje) {kole i srednje {kole. Mob. 061/533-792. KUPUJEMO 100% najbolje pla}amo staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice svih firmi, fondova isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 063/595-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju i ratne {tete iz Federacije i RS. Tel. 061/140-521, 066/003-691. KUPUJEM i prodajem certifikate, dionice, strau deviznu {tednju i obveznice ratne od{tete iz FBiH i RS, isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice firmi, fondova FBiH i RS najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Tel. 062/788-739. KUPUJEM deviznu {tednju obveznice dionice ratna od{teta ispalta i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob: 063/351-572. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara, ulje, akvarel, pastel. Mob. 062/969-693. AGENCIJA za nekretnine Sigenx kupuje stanove u Sarajevu, uz proviziju od 3%. Mob. 061/170-254. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice, certifikate iz FBiH i RS, isplata odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/ 767-995 i 061/131-447.

„MIKADO„ d.o.o. Najpovoljnije, najkvalitetnije, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, BLINDO harmonika vrata i vanjske roletne. Tel/fax 033/ 655-600 i 061/551-515. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. POVOLJNO vanjske roletne, trakaste zavjese, aluminijske `aluzine, harmonika vrata Tel: 061/214-303. RADIM POVOLJNO zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO vanjske roletne, trakaste zavjese, aluminijske `aluzine, harmonika vrata i pvc-stolarija. Tel: 061/214-303. PRU@AM usluge manuelne terapeutske i{ijacu masa`e u svom stanu i dolazim na adresu. Tel: 061/299-230. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. TEPSER S.O.D. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvde podove (za{tita9. Tel. 033/200-003 i Mob. 061/524-461. VODOINSTALATER — elektri~ar, popravka i ugradnja instalacija, sani ta ri ja, boj le ra, el. pe}i. Mob. 061/180-120. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976. KLESARSKA radnja obavlja sve vrste radova na ni{anima i ostalo, povoljno. Mob. 061/171-860 i 033/416-133. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. EXSPERT za hidro-termo izolaciju krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579, 033/653-396. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju (crna eko ko`a u kombinaciji sa drvetom). Tel. 061/159-875. HITNO prodajem komplet namje{taj dvosobnog stana, dnevni boravak, spava}u sobu, kuhinju, mo`e se pogledati od 18 do 20 sati. Tel. 033/521-187. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

OSTALO
PRODAJEM ugostiteljski {ank (kafi}, restoran). Mob. 061/173-835. PRODAJEM pe} Beko pod garancijom pola plin, pola struja, rerna sa ventilatorom. Tel. 061/224-704. PRODAJEM povoljno certifikate za otkup stana, kupujem deviznu staru {te dnju i di oni ce, Me ho. Mob. 061/268-892.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55

[est mjeseci od smrti na{e drage

BLAGE KE[ELJEVI]

obilje`it }emo posjetom i polaganjem cvije}a na njen grob na groblju Bare u nedjelju, 4. septembra 2011. godine, u 11 sati. Ponosni i sre}ni {to je bila na{a. Porodica
25997

^etvrtog septembra 2011. godine navr{ava se sedam dana od preseljenja na ahiret na{e drage majke

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

had`i MUNIBE HOD@I]
udove had`i Asima

JASMINA (IBRAHIMA) LIK[I]
preselila na ahiret u petak, 2. 9. 2011. u 65. godini.

TOMISLAV ^OLI]
4. 9. 2010 - 4. 9. 2011.

Porodica
5482 KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREVOZ putnika za Neum, Makarsku i druge relacije, sa klimatiziranim autom do 6 osoba. Mob. 063/943-445. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914-014, 204-453. PREKUCAVAM sve vrste radova na kom pju te ru brzo i ta~no. Mob. 062/141-611, 062/807-514. MOLERSKO farbarski radove radim sve i druge poslove. Tel: 061/382-219. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. ODR@AVAM ba{te i mezare, kosim tri me rom, re`em dra va. Mob. 062/332-230. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909306.

Obavljanje d`enaze }e naknadno biti objavljeno. O`alo{}ena porodica i rodbina
5484 HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvo kril na, u bo ji drve ta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivom trakom podnim najlonom. Tel. 061/606-441. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/ 155-868. MOLERAJ, gletovanje, adaptacije, ekstra kvalitetno, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 061/733558. UDOBNIM kombijem vr{im prevoz putnika, do 8 osoba, povoljno, prema moru i ost. destinacije, svakim danom. Mob. 061/903-526, 033/470-223. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje povoljno. Tel. 033/241-465 i 062/134-827. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. BRAVARSKI radovi, povoljno i kvalitetno, dolazak na adresu besplatan. Mob. 062/828-257. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805.

USLUGE
KLIMATIZIRANIM kombijem vr{im prevoz putnika na svim destinacijama. Mob. 062/214-690, 220-402. MOLER Dino, jednosoban stan 200 KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. Popust za {ehidsku porodicu. INSTRUIRAM matematiku za sve {kole i fakultete. Mob. 061/800-259. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141-676. INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole, fakultete, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472, 062/391-715. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja win dowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. PARKETAR, postavlja, brusi, lakira parkete, {ipod, postavlja laminat. Mob. 062/177-796. VODOINSTALATER sa 30 godina iskus tva vr{i oprav ke sa ni tar nih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. MOLERI profesionalci, nude usluge gletovanja, stolarija, tapete. Ozbiljni pozivi 061/219-768, 456-979. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. RADIM sve vrste molersko farbarske i druge poslove. Tel: 061-382-219. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja, win dowsa, ~i{}enje od virusa. Tel. 062/654-140. INSTRUIRAM matematiku, prvi ~as besplatan, dipl. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.

^etvrtog septembra 2011. godine u 10 sati posjeti}emo grob i sjetiti se prelijepog vremena provedenog sa na{im tatom, suprugom i dedom. Ponosni smo {to smo te imali. Tvoji: Zlata, Dario, Nata{a, Nik, Arijan i Sven
25998 ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandari na, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZ DA JEM lu ksu zno opre mlje ne apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. HVAR otok sunca, mora i ~ovjeka, idealno za familiju, povoljno, pristup internetu. Tel. 061/810-398. PODACI — Makarska rivijera,, izdajem dvokrevetni apartman sa posebnim ulazom 200 metara od pla`e. Tel. 00385 21 699-170. IZDAJEM sobe za ljetovanje sa upotrebom kuhinje, Zelenika. Tel. 00382/ 31678850. IZDAJEM povoljno apartmane u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 00385/ 98583105. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433.

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neum-bih. com;www.villa-bianca-neum. com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-biancaneum.com Telefon. 387 (0)36 884-125, Fax. 387(0)36 884-128. U PRELIJEPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00385 20 713-884 i Mob. 061/252-782. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. IZNAJMLJUJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora, Kemo. Mob. 063/219-027. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mora. Tel. 00385921473119. ULCINJ - apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)-62-559-303. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327098 i 036/884-169. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220. BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. MA KAR SKA apar tma ni, bli zi na pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 798-4396.

SJE]ANJE

na drage roditelje

4. IX 1998 — 4. IX 2011.

MARIJA BO@I], ro|. HRZEK

prof. dr. LJUBO BO@I]
1. I 1984 — 4. IX 2011.

Uvijek u na{im mislima uz najljep{a sje}anja, Va{e Maja i Vera sa porodicama
5478 APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 00385/ 20741246. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Sre bre nom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Prvog septembra 2011, nakon kratke i te{ke bolesti preminula je u 91. godini Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka, sestra, baba

nedjelja, 4. septembar 2011. godine Dvadeset petog augusta navr{ilo se 6 mjeseci od smrti supruga, oca i djeda

OSLOBO\ENJE

HEDA [AMANEK, ro|. KAUNIC

MIRSA (ALI) JOVANOVI] HIMZO (NAZIFA) BRANKOVI]
S ogromnom ljubavlju i velikim po{tovanjem zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima kroz najljep{a sje}anja i uspomene. Hatma-dova prou~it }e se u Begovoj d`amiji 4. septembra (nedjelja) iza podne-namaza u 13.20 sati. Porodica
000

Sahrana }e se obaviti 6. septembra 2011. godine u 10.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}i Tatjana, sin Vlado, zet Boris, unuci Alen, Fabijana i Mario, praunuk Malik, porodice Jakulj, Kaunitz, Softi} - Gavrankapetanovi} te mnogobrojni prijatelji
000

preminula 2. septembra 2011. u 61. godini. Sahrana }e se obaviti 5. septembra 2011. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}ena porodica: sin Omer, k}erke Indira i Neda, brat [e~o, sestra Hajra, unu~adi Arnela, Alma, Re|ep, Elma, Eldina i Rijad, praunu~ad Armin, Arnes i Harun, zet D`enan, sestri}i i sestri~ne, brati}i i brati~ne, porodice Osmanovi}, Sejdi}, Jovanovi}, Trklja, Me hme do vi}, Sto ja no vi}, Di bra ni, Bla`i}, Zahirovi}, Herali}, Be{i}, Husi}, ^ilimd`i}, Roma Vineyard Sarajevo, te mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

POSLJEDNJI POZDRAV

VAHDETI TAHMI[]IJA

Beskrajno tu`ni javljamo rodbini i prijateljima da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

Draga mama, puno nam nedostaje{. K}erke Aida i Indira sa porodicom
5480

MILOVAN (ALEKSANDRA) RADOSAV^EVI]

SJE]ANJE

preminuo 1. septembra 2011. u 81. godini.

SULEJMEN BE^IRBA[I]
S ljubavlju i tugom, porodica

[EFIKI PRA[O, ro|. LIHI]
Draga na{a majka, zauvijek }emo te nositi u na{im srcima. Hvala ti na svemu! Neka Ti dragi Allah d`.{. daruje lijepi d`ennet. Tvoje unuke Tea i Eda, sa zetovima Damirom i Vedranom
25996

Sahrana }e se obaviti 5. septembra 2011. godine u 10.30 ~asova na groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Nada, djeca Sandra i Sa{a, zet Sr|an, snaha Mici, unu~ad Jovana i Aleksa, te porodice Radosav~evi}, Bojani}, [ekularac, Radoj~i}, \urovi}, Todorovi}, te prijatelji i kom{ije
000

4. 9. 2007 — 4. 9. 2011.

POSLJEDNJI SELAM

71120

mojoj prvoj punici
Povodom smrti na{e drage, voljene i plemenite mame

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

IN MEMORIAM

VAHDETE TAHMI[]IJA RISTO (VOJISLAVA) BESAROVI]
1921 — 1998.

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

[EFIKI PRA[O, ro|. LIHI]
Svima koji su sa ljubavlju i nesebi~nim profesionalnim i ljudskim odnosom olak{ali na{oj majci i nama te{ke trenutke upu}ujemo iskrenu zahvalnicu, prof. dr. Amiri Duri} i svom osoblju intezivne njege Klinike za anesteziju i reanimaciju te prijateljima i kom{ijama koji su nam pru`ili utjehu u najte`im trenucima.
5480

Neka joj je rahmet du{i... Muhidin Behlulovi} sa porodicom
25996

Zauvijek tvoji: Branka, Vojka i Mirza
5476

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
^etvrtog septembra 2011. navr{ava se tu`na godina od smrti dragog {kolskog kolege i nezaboravnog prijatelja ^etvrtog septembra 2011. navr{ava se sedam godina od smrti na{eg dragog tate

Danas, 4. septembra 2011. godine, navr{ava se sedam tu`nih dana otkako nas je napustila na{a draga majka, nana i sestra

TOMISLAVA TOMIJA ^OLI]A
ing. arh.

SEADA (IBRAHIMA) [IRBEGOVI]A
1927 — 2004.

SAMIJA HAMZI], ro|. DELI]
Na svemu {to si nam pru`ila beskrajno ti hvala. Tvoji sinovi, k}erka i brat sa porodicama. Tevhid }e se prou~iti istog dana, 4. septembra 2011. godine, u nedjelju, u 17.30 sati u Ul. Alipa{ina 11/IV.
5474

Tvoja plemenitost i dobrota zauvijek }e ostati u na{im srcima, ponosni smo {to smo te imali i voljeli kao iskrenog i velikog prijatelja. Stalno ostajemo tu`ni za tobom. Porodica Petrovi}: Ivica, @eljka, Aneta
AX

Sve bude i pro|e, ali na{a ljubav i sje}anje na tebe imaju snagu vje~nosti. Vole te tvoji: supruga Murveta, k}i Vedina, sin Emir, snaha Mirna i unu~ad Oja, Ada, Ema i Alen
5459

SJE]ANJE

na na{u voljenu

^etvrtog septembra 2011. navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog

SJE]ANJE

na drage roditelje

MIRNU DIZDAREVI]
4. 9. 1976 — 22. 1. 2007.

VUKANA SERDARA
1925 — 2008. diplomiranog pravnika u penziji

Tvoj ro|endan budi u nama veliku bol i tu`na sje}anja. Tvoji: mama Dragana, tata Mirsad i brat Zlatan sa porodicom
5395

Uvijek sa nama sa po{tovanjem i ljubavlju. Supruga Vinka, k}erke Sonja i Tanja, unuci, zetovi, rodbina i prijatelji
5465

^EDOMIL MARKOVI]
4. 9. 1981 — 4. 9. 2011.

MARIJA MARKOVI], ro|. LUDVIK
17. 11. 2010 — 4. 9. 2011.

^etvrtog septembra 2011. navr{ava se godina od smrti mog djevera i strikana

Danas, 4. septembra 2011. godine, navr{ava se {est mjeseci otkako vi{e nije sa nama

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
5472

TOMISLAVA (NIKOLE) ^OLI]A

VLADIMIR STEVANOVI]
Ostat }e{ vje~no u na{im srcima. Supruga Manda, k}erke Danica i Davorka, zetovi Josip i D`afer, unu~ad Mladen, Lana, David i Sara, sestre Stojanka i Danica
020

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

^etvrtog septembra 2011. navr{ava se dvadeset tu`nih godina od smrti na{e drage

na

Ostaje{ u na{im srcima, voljen i nikad zaboravljen. Du{anka, Neboj{a i Davor
5437

STAKE LUBARDA, ro|. MALOVI]
O`alo{}ena porodica
5441

^etvrtog septembra 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage majke, svekrve i bake

SJE]ANJE

dragi

TONIJA ^OLI]A

MILICE TRIFKOVI], ro|. MRDI]

IRHADE
(apsolvent avijacije)

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

OSLOBO\ENJE

Kuma Mila Simani} sa porodicom
5409

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Danilo i \or|o sa porodicama
5471

na{ Ikar, leta~ kroz `ivot i vrijeme nezaboravno... s nama u sje}anju. Tvoji: amid`a Rizvo Rasim, Kisa, Mesud i Merima
5469

58

PREDAH

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Bankarima i finansijskim stru~njacima otvorit }e se mogu}nost za osamostaljivanje ili promjenu radnog mjesta. Nemojte prenagliti s odlukom prije nego {to dobro razmotrite sve opcije. Premda }e vas privla~iti pomisao na jednokratnu avanturu, nije povoljno vrijeme za upu{tanje u takve odnose. Druga strana mogla bi prema vama razviti dublje osje}aje, {to }e znatno zakomplicirati situaciju. Ote`ani odnosi s kolegama ostavit }e traga i na va{im rezultatima. Umjesto na rad, energiju }ete tro{iti na bespotrebne rasprave i prepucavanja sa suradnicima koji ne dijele va{e mi{ljenje. Reagirat }ete burno i nepromi{ljeno, a svojom nesmotreno{}u mogli biste nekoga povrijediti. Zbog premalo kretanja osje}at }ete se umorno i tromo. [etnja sa prijateljima popravit }e vam raspolo`enje. Trebat }ete se posvetiti neodgodivim obavezama, {to }e vam zbog manjka pa`nje i koncentracije biti iznimno te{ko. Bliski suradnik pomo}i }e vam da barem dio zadataka privedete kraju. Ne}ete mo}i odvojiti profesionalni `ivot od privatnog. ^ak vam ni dru{tvo najmilijih ne}e uspjeti skrenuti misli s posla i svih obaveza koje su pred vama. Ako se ~esto osje}ate umornima, mogu}e je da vam nedostaje nekih vitamina. Ukoliko ve} neko vrijeme planirate zakazati va`ni sastanak ili poslovni ru~ak, pravi je trenutak da stupite u akciju. Samouvjerenim i uvjerljivim nastupom odu{evit }ete sve potencijalne partnere. Mnogi od vas }e za vikend krenuti na kra}i put, {to }e se pokazati ispravnom odlukom. Nova sredina povoljno }e utjecati na va{e raspolo`enje i ispuniti vas pozitivnom energijom. Dolazi do pobolj{anja. Misli }e vam posvuda lutati, a poslovnim obavezama ne}ete pridavati previ{e va`nosti. Pripazite {ta potpisujete, posebno ukoliko se radi o ~ekovima. Nestabilni obiteljski odnosi navest }e vas da ve}inu vremena provedete izvan ku}e. Ukoliko se zaputite u no}ni izlazak, budite umjereniji s alkoholom jer }ete pod njegovim utjecajem postati svadljivi i nervozni. Ne nasjedajte na ~udotvorne dijete, ve} do `eljene linije do|ite boravkom u teretani. Istaknut }ete se bistrim umom i razvijenim komunikacijskim vje{tinama. Povoljno je vrijeme za dogovaranje novih suradnji koje }e se pokazati iznimno unosnima. Odlu~ite li ve~er provesti kod ku}e, propustit }ete dobar provod i nekoliko ljubavnih prigoda. Iza|ite van s prijateljima i do~ekajte zoru bogatiji za nekoliko brojeva mobitela. Zra~it }ete posebnim sjajem i primati mno{tvo komplimenata na ra~un izgleda. Marljivi rad i trud mogli bi vam se isplatiti. Osim pohvale, primit }ete nov~ani bonus ili biti nagra|eni slobodnim danom. Susretat }ete brojne zanimljive osobe, no bit }ete neodlu~ni i ne}ete znati kome pokloniti pa`nju. Vage u dugim vezama s partnerom }e razgovarati o kupnji novog namje{taja ili preure|enju stana. Mogu}i su problemi s naduto{}u. Smanjite unos mlije~nih proizvoda. Dan je kao stvoren za ostvarivanje poslovnih planova i ciljeva. Iznimnom sposobno{}u uvjeravanja pridobit }ete naklonost novih klijenata i obnoviti neke ve} postoje}e ugovore. O~ekuju vas uzbudljiva zbivanja na ljubavnom planu. Vrijeme provedeno s partnerom bit }e ispunjeno i kvalitetno, a svoju }ete vezu osvje`iti i novim igricama u krevetu. Razmi{ljate li o odvikavanju od pu{enja, pravi je trenutak da stupite u akciju. Umorni ste i rastreseni, pa }e vam i najlaganije obaveze biti suvi{e naporne. Ne}e vam biti lako koncentrirati se na rad, stoga oti|ite ranije s posla i prebacite sve odgodive obaveze u idu}u sedmicu. Vrijeme }ete najradije provoditi kod ku}e, odmaraju}i se i bave}i se hobijima. Odgodit }ete sve zakazane dogovore i posvetiti se sebi i svojim potrebama. Savladat }e vas umor pa }ete dan provesti drijemaju}i na kau~u. Pomo} okoline pokazat }e se klju~nom za va{ poslovni napredak. Okoristit }ete se poznanstvima s ljudima na va`nim pozicijama i uspje{no se izboriti za bolju radnu poziciju. No}ni izlazak ispunit }e va{a o~ekivanja. Ukoliko ste sami, upoznat }ete osobu koja }e vas odu{eviti izgledom, razmi{ljanjima, ali prvenstveno stavom. Mnogi Jar~evi oporavit }e se od tegoba i bolesti koje su im u proteklo vrijeme zadavale probleme. [efovi }e imati velika o~ekivanja od vas, no vi }ete se osje}ati nedoraslo obavezama. Nemojte zbog manjka samopouzdanja propustiti dobre poslovne prilike. Zbog poslovnih obaveza ne}ete imati dovoljno vremena za dru`enje s obitelji i prijateljima. Bli`nji ne}e imati previ{e razumijevanja za va{ gusti raspored, {to }e rezultirati sva|ama i predbacivanjima. Skloni ste prehladama i sezonskim virozama. Zavidne intelektualne sposobnosti i obrazovanost izdi}i }e vas iznad ostalih kolega. Od vas }e se tra`iti pomo}, savjet i mi{ljenje, a {efovi }e vas anga`irati na najzahtjevnijim zadacima. Vedri ste, nasmijani i `eljni dobrog provoda. Prihvatite poziv prijatelja na ve~eru ili izlazak jer }ete se odli~no provesti, a samci bi mogli nekoga i upoznati. Joga i pilates pomo}i }e svima koji ne vole iscrpljuju}e tjelesne aktivnosti da ostanu u dobroj formi.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: skvasiti se, k, lili, rti, otac, nikolo, miv, sava, ot, privinuti se, lijana, izil, etar, laso, o, t, tori~eli, mu{ema, akt, ier, za, stipan, veselo, otrov, orao, i, mi, no}.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

U Bosni i Hercegovini danas sun~ano i vrlo toplo. Poslije podne na zapadu Bosne (u oblasti Biha}a i Prijedora) nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 12 do 21°C, maksimalna dnevna od 30 do 36°C. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne sun~ano i veoma toplo. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura 15°C, maksimalna dnevna 31°C.

Danas }e se sun~ano zadr`ati u centralnoj i ju`noj Evropi, dok }e nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom biti u zapadnim predjelima kontinenta, na Apeninskom i zapadu Skandinavskog poluostrva. Obla~no sa ki{om na Britanskim ostrvima i u isto~noj Evropi. Jak vjetar puha}e u oblasti Irskog mora i Laman{a. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Moskva sa 18°C, a najtopliji Podgorica sa 37°C. Na Balkanu sun~ano i vrlo toplo, kasnije poslije podne u Hrvatskoj i zapadnoj Bosni nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U oblasti Egejskog mora puha}e umjeren do jak sjeverni vjetar. Maksimalna temperatura od 30 do 37°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BANJA LUKA

romanti~na komedija, re`ija: Giovani Genovesi, uloge: Robert De Niro, Monica Bellucci... po~etak u 15, 17.30, 20 sati.

ZVIJER

BO[NJA^KI
Stalna postavka galerije i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od devet do 16 sati. Najava grupa putem telefona 033/279-800.

KINA
MULTIPLEX PALAS
PLANET MAJMUNA: POSTANAK
akcija, avantura, nau~na fantastika, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto... po~etak u 16, 18, 20 i 22.15 sati.

TUZLA

KINA
CINEMA CITY
PLANET MAJMUNA: POSTANAK

ZENICA

KAUBOJI I VANZEMALJCI
fantazija, romansa, re`ija: Daniel Barnz, uloge: Vanessa Hudgens, Mary Kate Olsen, Neil Patrick Harris, Alex Pettyfer, Kyle Kingson, LisaGay Hamilton, Peter Krause... po~etak u 14.20, 16.20, 18.20 sati. SF, akcija, triler, re`ija: Jon Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde... po~etak u 17.50 i 22 sata.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

PUT BEZ POVRATKA 3D
horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Emma Bell, Nicholas D’Agosto, Miles Fisher, Arlen Escarpeta... po~etak u 20.30 sati.

akcija, triler, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto, po~etak u 13.40, 15.50, 18 i 20.10 sati.

CONAN BARBARIN
avantura, re`ija: Marcus Nispel, uloge: Jason Momoa, Ron Perlman, Rose McGowan, Rachel Nichols, glasovi: Joe Gat ta, Avi Lerner, Danny Lerner, po~etak u 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MEDVJEDI] WINNIE
animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 11 i 13 sati.

AUTI 2

[TRUMFOVI 3D

KRITERION
KRITERION
SKUP PROSTIH BROJEVA romansa, porodi~ni, re`ija: Saverio Costanzo, uloge: Isabella Rossellini, Alba Rohrwacher, Filippo Timi... po~etak u 20.20 sati.

BIHA]

[TRUMFOVI
avantura, animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Hank Azaria, Katy Perry, Jonathan Winters, Neil Patrick Harris... po~etak u 10 sati.

animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 11.50, 14.10 sati.

SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Nerimane-Narde Nik{i}, studentice Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, odsjek Produkt dizajn. Galerija je otvorena za posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

PRVI OSVETNIK: KAPETAN AMERIKA
akcija, ratni, re`ija: Joe Johnston, uloge: Chris Evans, Hugo Weaving, Stanley Tucci, Tommy Lee Jones... po~etak u 15.30, 18.30 i 21 sat.

animirani, komedija, re`ija: Raja Gosnell, uloge: Neil Patrick Harris, Jayma Mays, Hank Azaria, Jonathan Winters, Katy Perry, Alan Cumming, George Lopez, po~etak u 14.30 i 18.30 sati.

AUTI 2

KINA
UNA
SUPER 8
avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 19 i 21 sat.

CONAN BARBARIN
avantura, re`ija: Marcus Nispel, uloge: Jason Momoa, Ron Perlman, Rose McGowan, Rachel Nichols, glasovi: Joe Gat ta, Avi Lerner, Danny Lerner, po~etak u 18, 20 sata.

animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mortimer... po~etak u 12, 16.15 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

^UVAR ZOLO[KOG VRTA
komedija, romansa, re`ija: Frank Coraci, uloge: Kevin James, Rosario Dawson, Leslie Bibb, Ken Jeong, Donnie Wahlberg, Joe Rogan, Nat Faxon, Steffiana De La Cruz, Nick Bakay, Jackie Sandler, Nicholas Turturro, Thomas Gottschalk, Brandon Keener, Robin Bakay, Gary Valentine, po~etak u 16 i 20 sati.

GABRIJEL
akcija, komedija, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard... po~etak u 16.30 i 18.30 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

AUTI 2
animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 12, 14 i 16 sati.

KUNG FU PANDA 2

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

CONAN BARBARIN
avantura, re`ija: Marcus Nispel, uloge: Jason Momoa, Ron Perlman, Rose McGowan, Rachel Nichols, glasovi: Joe Gatta, Avi Lerner, Danny Lerner, po~etak u 22.30 sati.

ZLO^ESTA U^ITELJICA

KAKO SE RIJE[ITI [EFA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi. komedija, re`ija: Seth Gordon, uloge: Jason Bateman, Charlie Day, Jason Sudeikis, P.J. Byrn, Kevin Spacey, Jennifer Aniston, Jamie Foxx... po~etak u 14.30 , 16.35, 18.40, 20.45 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
IZLO@BA MULTIORIGINALI
akcija, avantura, animirani, re`ija: Jennifer Yuh, uloge: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh, po~etak u 18 i 20 sati. za posjete je otvorena do 4. septembra

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati. crna komedija, satira, re`ija: Jake Kasdan, uloge: Cameron Diaz, Jason Segel, Justin Timberlake, Lucy Punch... po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

GODINE LJUBAVI

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 4. septembar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Normalan
DRAMA
Re`ija: Carl Bessai Uloge: Carrie-Anne Moss, Kevin Zegers, Cameron Bright, Callum Keith Rennie, Andrew Airlie, Tygh Runyan

HIT
21.10
NOVA

DANA

KOMEDIJA

20.10
FTV

Re`ija: Gary Goldberg Uloge: Diane Lane, John Cusack, Elizabeth Perkins, Christopher Plummer

Catherine je uzorna majka koja je izgubila mogu}nost da se na bilo kojem nivou pove`e sa svojim suprugom i njihovim dvanaestogodi{njim sinom, nakon {to su starijeg sina izgubili u nesre}i. Walt je pisac i univerzitetski profesor sa krizom srednjih godina i sje}anjima koja ga proganjaju te na taj na~in uni{tavaju sve njegove veze. Jordie je osjetljivi tinejd`er koji je jedne ve~eri donio pogre{an izbor te, iako je platio cijenu za to, jo{ ne mo`e zaustaviti svoj pad.

Dva Jakea
DRAMA
Re`ija: Jack Nicholson Uloge: Jack Nicholson, Harvey Keitel, Madeleine Stowe, Meg Tilly, Frederic Forrest, Eli Wallach

23.30
PINK

U~iteljica u tridesetim godinama, Sarah Nolan, razvedena je osam mjeseci, {to je previ{e za njezinu obitelj. Iz najboljih namjera, oni ula`u sve napore da bi je izvukli iz pid`ame i nagovorili je da po~ne opet izlaziti. Vo|e intervencije Sarine su sestre Carol i Christine koje `ele pred Saru staviti udvara~e, a njihov otac udovac Bill daje primjer svojim nedavnim i uspje{nim ulaskom u carstvo upoznavanja preko interneta. Carol i Christine u Sarino ime otvore profil na stranici perfectmatch.com s opisom: ^ulna, senzualna, privla~na i zabavna, rastavljena bjelkinja tra`i posebnog ~ovjeka s kojim }e podijeliti zvjezdano nebo i koji voli pse te ~ekaju da nahrupe odgovori...

Uspje{ni privatni detektiv Jake Gittes specijaliziran je za slu~ajeve bra~ne nevjere. Njegovog klijenta Jakea Bermana vara supruga Kitty i Gittes ga upravo uvje`bava za upad u sobu u kojoj je ona s ljubavnikom. Kako Gittes sve doga|aje u ljubavnom gnijezdu snima na magnetofonsku vrpcu, tako i bijesni govor prevarenog mu`a pred ljubavnicima snimi unaprijed. Ali drugi Jake ne u~ini sve po dogovoru nego ustrijeli ljubavnika.

SPORT

Ostermanov vikend
KRIM. DRAMA
Re`ija: Sam Peckinpah Uloge: Rutger Hauer, John Hurt, Craig T. Nelson, Dennis Hopper

21.00
HAYAT

John Tanner je voditelj televizijske emisije koji jednom godi{nje provede dugi vikend u ladanjskoj ku}i sa tri najbolja prijatelja Bernardom Ostermanom, Josephom Cardoneom i Richardom Tremayneom. Tanneru prilazi Lawrence Tassett, agent CIA koji posjeduje dokaze koji upu}uju na to da su njegovi prijatelji agenti Sovjetskoga saveza. Tanner pristane da Fassettovi ljudi ozvu~e ku}u i postave kamere. Tanner }e uskoro shvatiti da Fassettov rad kre}e u neo~ekivanom smjeru.

Crna Gora Gr~ka
Ko{arka

EP Litvanija 2011

Bosna i Hercegovina Hrvatska
EP Litvanija 2011 Ko{arka

Srbija Njema~ka, snimak
EP Litvanija 2011 Ko{arka

FILMOVI

16.50 BHT

19.50 BHT

22.15 BHT

O ma~kama i psima
KOMEDIJA
Re`ija: Lawrence Guterman Uloge: Jeff Goldblum, Elizabeth Perkins, Alexander Pollock, Miriam Margolyes, Myron Natwick

Izbaci mamu iz voza
KOMEDIJA
Re`ija: Danny de Vito

17.10
NOVA

Profesor Brody pred otkri}em je cjepiva koje }e poni{titi uzrok ljudske alergi~nosti na pse. Cijela se ideja nimalo ne dopada ma~ku na ~elu ma~je zlo~ina~ke organizacije. Ma~ke podjednako `eljne vlasti nad ljudima i psima, rade na posebnom serumu koji }e prouzrokovati ljudsku alergiju na sve pse. Rat pasa i ma~aka zapo~inje.

Owen ima vrlo neobi~nu majku, spoj ~udovi{ta i zle vje{tice, koja ga svakodnevno maltretira. Nesretni Owen dao bi sve na svijetu da je se mo`e rije{iti i postati pisac kriminalisti~kih romana. Upisuje se na te~aj pisanja koji vodi profesor Larry, depresivan intelektualac sa sli~nim problemima. Naime, njega je napustila `ena i preotela mu ideju za knjigu koja je u njezinim rukama postala svjetski bestseler. Larry je zbog silne mr`nje prema njoj potpuno izgubio inspiraciju za pisanje. Owen se dosjeti da bi jedan drugome mogli pomo}i: on bi ubio Larryevu biv{u, a Larry njegovu majku…

21.30 PINK

Chatova zemlja
VESTERN
Re`ija: Michael Winner

Poluindijanac Chato ispija mirno pi}e u baru, dok ga ne spazi {erif i zaprijeti da }e ga ubiti ukoliko ne ode. [erif doista poku{a ubiti Chata, me|utim Chato je bio br`i. Ubrzo nakon toga veteran Gra|anskog rata Quincey okuplja skupinu koja kre}e u potjeru za Chatom, s namjerom da ga objese. Ubrzo se ispostavi da nisu oni ti koji love bjegunca, ve} Chato zapravo lovi njih...

22.05 HRT 2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.10 Sumo borbe, dok. program 08.00 Vijesti 08.05 Pijani an|eo, film Dje~ije ljeto 10.00 Barimba 10.25 Bo u pokretu 10.50 An|elina balerina, crtana serija 11.05 Kako to 11.20 Mekanike u misiji 11.35 Gladijatorska akademija 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Pri~e iz fabrike, serija, 1. ep.

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 Herkul, mini serija 07.22 ^arli ^aplin, kratki film 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 Barimba, crtana serija 08.45 Mekanike u misiji, crtana serija 09.10 Kenguri ko{arka{i, crtana serija 09.35 Bo u pokretu, crtana serija 10.20 Jagodica bobica, crtana serija 10.40 Mar, crtana serija 11.25 Sviraj ne{to narodno, Mi{a Mijatovi} 12.00 Dnevnik 1 12.20 Snop 13.00 Drinom nizvodno, dok. program 13.30 Ah, ta planeta 13.50 Hitler - ra|anje zla, mini serija 15.35 Likovna kolonija pristava - reporta`a

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Pocoyo, crtani film, 14. i 15. ep. 08.20 Jagodica Bobica jagositne pustolovine, crtani film, 23. ep. 10.20 Sasuke, ninja ratnici, zabavno-sportski tv show 11.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 12.58 Biometeorolo{ka prognoza 13.00 Ekspedicija Nova Gvineja, dokumentarni program 2. epizoda 14.00 Richie Rich, film 15.30 @ikina dinastija, film 17.00 Zabavno-muzi~ki program 18.00 Vremenska prognoza

TV1
06.00 Nijemi svjedok, 71/100 07.00 Jutarnje vijesti tv1 07.10 Music box 07.30 Ikone, dokumentarni serijal o slavnima 9/14 08.00 Vijesti 08.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 08.35 Ma~ak Mika, crtani film 09.00 Vijesti 09.05 Tito, 23/24 (r) 10.00 Flash news 10.10 Jaha~ u zoru, film 11.10 Biznis vijesti 11.15 Sedma brzina, emisija o automobilizmu (r) 12.00 Vijesti plus

PINK
06.00 Reketa{i, film 08.00 Mali veliki ~ovjek, film
AVANTURISTI^KI
Re`ija: Arthur Penn Jack nam pri~a o tome kako je bio zarobljen od Indijanaca jo{ kao dijete, kako su ga oni i odgojili, kako se o`enio Indijankom koju je kasnije ubio general Caster na njegove o~i i kako je postao izvi|a~ u njegovoj vojsci, kasnije u bici kod Little Big Horna.

08. 00 BHT Vijesti Program za djecu 08.50 BHT slagalica 08.40 Sandokan, animirana serija, 10/45 09.00 Zombi hotel, animirana serija, 17/19 09.30 BHT vijesti 09.45 TV Liberty 10.15 Izazovi poljoprivrede 11.00 Skriveni dokazi, igrana serija, 30/62
SERIJA
Na prvi pogled djeluje kao da je policajac Gerd Ochs po~inio samoubistvo. Ali, Rita Kerner, njegova mlada kolegica, sumnja u to i po~inje samostalno istra`ivati. Kolmaaru je ispri~ala o kompromitiraju}em materijalu iz njihove stanice, koji su on i Gerd zajedno prikupljali.

11.50 BHT vijesti 12.00 Nogomet: Kvalifikacije za EURO 2012: Bjelorusija Bosna i Hercegovine, snimk

10.00 Mahala{i 12.00 Info top, inf. program 12.00 Biometerolo{ka prognoza 12.20 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, inf.program

Skriveni dokazi SERIJA 11.00
13.55 Liga {ampiona u nogometu, magazin 14.25 WA turnir “Sarajevo Ladies Open”: Finale, prijenos 16.35 BHT vijesti 16.50 Ko{arka: EP Litvanija 2011: Crna Gora Gr~ka, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Eurobasket 2011, specijalna emisija 19.50 Ko{arka: EP Litvanija 2011: Bosna i Hercegovina Hrvatska, prijenos 21.45 BHT vijesti 22.00 BHT sport 22.15 Ko{arka: EP Litvanija 2011: Srbija Njema~ka, snimak 23.55 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 18/22 00.40 Pregled programa za ponedjeljak

Dobra supruga
SERIJA

Barimba
CRTANA SERIJA

13.35

08.15

Glam blam
ZABAVNI PROGRAM

18.00

Hello Kitty
CRTANI FILM

Sve za ljubav
ZABAVNA EMISIJA

19.01

20.00

13.35 Dobra supruga, igrana serija 18. ep. 14.30 Vijesti 14.40 Slomljena krila, serija 23., 24. i 25. ep. 17.00 Mit, igrani film 19.10 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ljetna premijera: Normalan, film 22.00 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 20. ep. 22.50 Dnevnik 3 23.10 Ezel, serija 00.45 Klub ~italaca 02.45 Pregled programa za ponedjeljak

15.55 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, rijaliti {ou 17.00 Vijesti 17.10 Empire records, film 18.50 Magazin lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Kao da je bilo nekad, dok. film 21.40 Dovi|enja, kako ste? dokumentarni film 22.40 Sportski pregled 23.15 Dnevnik 3 23.45 Rijetke ptice - film 01.15 Kao da je bilo nekad, dok. film 02.40 Dovi|enja, kako ste? dokumentarni film 03.35 Dnevnik 2 04.00 Magazin lige {ampiona 04.30 Drinom nizvodno, dok. program 04.55 Snop 05.35 Muzi~ki program

18.00 Glam blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Doktorologija, dokumentarnohumoristi~ka serija, 1. I 2. ep. 21.00 Ostermanov vikend, film 23.00 Tiha snaga, film Reprizni program Hayat tv-a 01.00 Glam blam, zabavni program 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Ostermanov vikend, film 05.00 Doktorologija, dokumentarnohumoristi~ka serija, 1. i 2. ep. 06.00 Muzi~ki program Pregled programa za ponedjeljak

12.20 Blaga prirode s Anom Bunti} (r) 13.05 Flash biznis-sport 13.15 Ameri~ka pita, film 15.00 Flash news 15.15 [kola `ivota, film 17.00 Vijesti plus 17.20 Corleone, 9/12 (r) 18.10 Biznis vijesti 18.15 Doba ljubavi, 16/24 (r) 19.00 Najava dnevnika 19.01 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, 17/24 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 9/14 21.50 Posljednji kum 2, film 00.00 Pono}ne vijesti plus 00.15 20.000 milja pod morem 2, film 01.58 No}ni program

14.10 Dobar kom{ija, zabavna emisija, u`ivo 15.55 Info top, inf.program 16.00 Biometerolo{ka prognoza 16.05 AmiG Show, zabavna emisija (r) 17.30 Zumba Zumba, reality show 18.00 @ivot je lijep, film 20.00 Sve za ljubav, zabavna emisija 21.30 Izbaci mamu iz voza, film 23.30 Dva Jakea, film 01.15 Grad sre}e, film

RTS
11.00 Vijesti 11.05 Znanje-imanje 12.00 UNHCR -povratak Kosovo 12.15 Vjerski kalendar (r) 12.25 Moj ljubimac 13.00 Dnevnik 13.14 For{pan 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom -Sigurna ku}a (r) 14.10 Vrijeme je za bebe 14.45 Gastronomad 15.00 Vijesti 15.10 Sat 16.00 Vijesti 16.03 Vru} vjetar, 8/10 (r) 17.05 Moja lijepa Srbija, reporta`a 18.26 Najava Dnevnika 2 18.27 Sasvim prirodno reporta`a 19.00 Slagalica, kviz (r) 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 21.00 Igrani program (r) 22.00 Bez vize, dok. program 22.30 Balkanskom ulicom (r) 00.00 Dnevnik 00.05 Kosmos, dok. program

RTCG
08.00 10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.00 12.05 12.30 13.00 15.00 15.30 16.00 17.00 17.30 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 21.30 22.00 23.00 23.30 23 40 01.30 Jutarnji program Vijesti Art magazin (r) Vijesti Program za djecu ~igra Program za djecu spretne ruke Vijesti Fudbal - prva liga reporta`a Sportska subota Jutarnji program Etno Dnevnik 1 Agrosaznanje (r) Dokumentarni program Argument politi~ari novog kova Sat TV Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Nedjeljom uve~e (r) Dr, emisija iz medicine Fudbal plus, emisija Dnevnik 3 Fle{ sport Crno - bijeli svijet, no}ni program Dnevnik 2

FOX LIFE
07.05 08.05 08.55 09.40 10.30 11.20 12.05 12.30 13.20 14.10 14.55 15.40 16.30 17.15 18.00 18.50 19.10 19.35 20.25 21.10 22.00 22.50 23.15 00.05 00.55 01.40 02.25 06.40 Momci s Medisona, serija Pepper Dennis, serija Da, draga, serija Houp i Fejt, serija Kao slu~ajno, serija Dr Haus, serija Sofi Parker, serija Pepper Dennis, serija O~ajne doma}ice, serija Melisa i D`oi, serija Da, draga, serija Houp i Fejt, serija Kao slu~ajno, serija Dr Haus, serija Pepper Dennis, serija Ludnica u Klivlendu, serija Kugar Taun, serija O~ajne doma}ice, serija Da, draga, serija Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija Ni na karti, serija Sofi Parker, serija @ivot u predgra|u, serija Rajlijev `ivot, serija Dr Haus, serija Kao slu~ajno, serija Svita, serija Momci s Medisona, serija

UNIVERSAL
06.40 Zlo~ini pro{losti, film 08.30 Dijagnoza: Ubistvo, serija 11.30 Bra}a i sestre, serija 13.30 Prevarena, film 15.20 Skriveni zlo~ini, film

TV1000
06.00 Zaboravljeni zlo~in, film 08.00 Pohlepni, film 10.00 Sre}ni brojevi, film 12.00 Grejslend, film 14.00 Avanture Rokija i Bulvinkla, film

EUROSPORT
03.00 Atletika, S[, live 04.30 Tenis, US Open, live 05.00 Tenis, US Open 08.30 FIA touring car, Valencia, [panija 09.00 FIA touring car, Valencia, [panija, live 09.30 Auto GP, Valencia, [panija, live 10.30 Atletika, S[ 11.00 Atletika, S[, live 14.15 FIA touring car, Valencia, [panija 14.45 FIA touring car, Valencia, [panija, live 15.45 Superbike, S[ Nurburgring, Njema~ka, live 16.30 Biciklizam, Tour of Spain, live 17.45 Atletika, S[ 19.15 Tenis, US Open, live

Havaji
SERIJA

20.00

Plja~ka FILM 20.00
16.00 Tipi~no za Meri, film 18.00 Ljudska priroda, film 20.00 Premijera: Plja~ka, film 22.00 Man Who Cried, film 00.00 Mikalijina hronika, film 02.00 Neverne doma}ice, film

17.10 Meteorska oluja, film 19.00 Voker, teksa{ki rend`er, serija 20.00 Havaji, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
07.45 Timmy Time, crtana serija 08.00 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 08.25 Chuggington, crtana serija 08.40 Beyblade metal fusion, crtana serija 09.05 Winx, crtana serija 09.30 Automotiv 10.00 Magazin Lige prvaka 10.30 Bra~ne vode, serija (r) 11.30 Najgori tjedan, serija 12.00 Svi mrze Chrisa, serija 12.30 Televizijska posla, serija 13.00 Kapetan Kuka, film (r) 15.35 O ma~kama i psima, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 O ma~kama i psima, film - nastavak 17.25 Majmunska posla, film 19.10 INA Plave vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, dramska serija 1/160 21.10 Voli{ li pse?, film 22.50 Red carpet, showbiz magazin 00.00 Bljesak, film (r) 01.35 Most na rijeci Kwai, film

63

HRT2
07.13 No} ljubavi Waldbühne 2010. (r) 08.07 Zlatna kinoteka: Fanny, film 10.17 Biblija 10.30 Ludbreg: Proslava 600-te obljetnice ukazanja Krvi Kristove, prijenos mise 13.00 Filmska matineja: Istinita vilinska pri~a, film (r) 14.35 Dinu za ro|endan - Funk on the Beach 15.55 Magazin nogometne Lige prvaka 16.20 Bled: SP u veslanju, snimka 16.55 Litva: EP u ko{arci: Crna Gora - Gr~ka, prijenos Faros maraton, reporta`a Litva: EP u ko{arci: Crna Gora - Gr~ka, prijenos 18.41 Gladijatorska akademija, crtani film (r)

OBN
06.30 Casper, crtani film 06.50 Cosmic Quantum Rei, crtani film 07.10 Atomska Betty, crtani film 07.30 Roni, Olly, Roni, crtani film 07.50 Banny Maloney, crtani film 08.10 Iron Man, crtani film 08.30 Princeza Mononoke, dje~iji film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.30 Grill Boss, kulinarski show 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.50 Telering, talk show 13.50 Vox special, talk show 14.50 Ljubav - vjera - nada, serija 15.50 Exkluziv, zabavni program 16.30 Red Carpet, showbiz magazin 17.30 Dejana: Otela mi je djecu i oti{la!, talk show, talk show 18.50 OBN Info 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Putujmo zajedno, turisti~ki magazin 20.00 Ljubav - vjera - nada, serija 21.00 Ubojite namjere, film 22.55 Pepper Denis, humoristi~na serija 00.35 Zlo~ina~ka veza, film

TVSA
07.00 Mu}ke, humoristi~ki 08.00 Mu}ke, humor. program (r) 08.30 Pogram za djecu 09.30 U~ite Engleski sa Ozmom, program za djecu 11.00 Dokumentarni program 12.00 Tribunal (r) 12.40 Za svaku bolest trava raste (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Arabijske no}i, igrana serija (r) 14.40 Cvje}arka, igrani film (r) 16.05 Yusuf, igrana serija (r) 16.45 Dokumentarni program (r) 17.35 TVSA ribolov, revijalni program 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 19.15 Da se ne zaboravi, dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture 22.35 Sportske reporta`e 22.30 Yusuf, igrana serija 23.15 Moja ku}a u Umbriji, igrani film 00.55 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu (r) 01.25 Dnevnik TVSA (r) 01.55 Odjava programa

TV TK
07.00 Vijesti 07.10 Iz dana u dan... 09.00 Svijet tajni, serija 09.45 Moj dom, magazin 10.05 Majstor kuhinje, kulinarski show 11.15 Autoshop magazin 12.00 Dnevnik 14.00 Veliki susret, serija 16.00 Vijesti u 16 16.20 Ljetopis, zabavni magazin 19.00 Dnevnik 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, humor. serija 22.00 Filmsko ve~e 01.00 Dnevnik, repriza

05.52 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 06.22 Euromagazin: Cipar - odr`iv turizam (r) 06.52 TV kalendar 07.05 Mala TV (r) 08.00 Prijatelji 1 (r) 09.00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (r) 09.22 Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i (r) 09.47 Vijesti iz kulture (r) 09.55 Vijesti 10.00 Vrijeme danas 10.07 Poirot 12, serija (r) 11.37 manjinski MOZAIK: Manastir Lepavina 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.28 @ivjeti zdravije 12.30 Poljoprivredni savjetnik 12.33 Plodovi zemlje 13.27 Split: More 14.01 Apokalipsa - Drugi svjetski rat: U okru`enju, dok. serija (r) 15.00 Mir i dobro 15.37 Branitelji domovine, info. spot 15.40 Vijesti 15.45 Vrijeme sutra 15.50 Novi po~etak, mini-serija 17.23 Tajni `ivot primata: Orangutani, dok. serija 18.15 Lijepom na{om: Maribor (r) 19.18 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Velo misto, serija (r) 21.20 Jadranske igre: Biograd 23.25 Vijesti 23.40 Vijesti iz kulture 23.49 Foyleov rat 7, mini-serija (r) 01.22 Skica za portret (r) 01.43 Jelovnici izgubljenog vremena: [to sve s raj~icama (r) 02.03 Zdravice i napitnice, dok. film (r) 02.33 Gorski Kotar: Goransko ljeto, dok. serija (r) 03.03 Lijepom na{om: Maribor (r) 04.04 Prizma, multinacionalni magazin (r) 04.49 Plodovi zemlje (r)

MRE@A
08.05 Ostrvo kornja~a, crtani film, 4/26 08.35 Ma~ak Mika, crtani film 10/13 09.05 Tito, dok. serijal (r) 10.10 Jaha~ u zoru, film 13.15 Ameri~ka pita, film 15.15 [kola `ivota, film 18.15 Doba ljubavi, 16/24 (r) 20.05 Doba ljubavi, 17/24 21.50 Posljednji kum 2, film 00.15 Posljednji kum 1, film (r)

Fanny FILM 08.07
19.07 Gara`a: Gretta (r) 19.40 Litva: EP u ko{arci emisija 19.55 Litva: EP u ko{arci: Hrvatska - BiH, prijenos 21.40 Litva: EP u ko{arci emisija 22.05 Filmski boutique: Ciklus Charlesa Bronsona - Chatova zemlja, film 23.44 Daegu: SP u atletici, pregled dana 00.24 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.05 No}ni glazbeni program: Parni valjak, snimka koncerta (r) 04.07 No}ni glazbeni program: Gara`a Jelena Radan 04.38 No}ni glazbeni program: Trokut - Dedi}, Paoli, Predin - snimka koncerta (r) 05.54 No}ni glazbeni program: Hrvoje Hegedu{i} - 45 godina umjetni~kog rada, snimka koncerta

Red carpet
SHOWBIZ MAGAZIN

22.50

TV MOSTAR
08.05 Ma~ak Mika, 5/13, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, 23/26, crtani film 09.05 Tito, 22/24 (r) 10.10 Jaha~ u zoru, film 12.00 Vijesti plus 13.15 Ameri~ka pita, film 15.00 Flash news 15.15 [kola `ivota, film 17.00 Vijesti plus 18.15 Doba ljubavi, 14/24 (r) 19.00 Najava dnevnika tv1 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, 15/24 21.50 Posljednji kum 2, flim

TV KAKANJ
09.00 Bra}a koale 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Bonaventura 11.00 Biografije 12.00 Uljep{aj svoj `ivot 13.30 Uro|eni talenat 14.00 Legende bh sporta 15.00 Jusuf a.s., serija 16.00 Biografije 17.00 Flash vijesti 17.05 Vrhunski poklon, film 19.30 Dnevnik FTV 20.05 Info IC 20.35 Marketing 20.50 Misteriozni brodolomi 21.40 Jusuf a.s., serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Napad na policijsku stanicu, film

RTV USK
12.05 Kraji{ka zemlja 12.35 Stari zanati: Zanatstvo 13.05 Opstanak: Ajkula, dok. program 14.00 Vikend ru~ak 14.30 Vijesti 14.40 Hronika kraji{kih gradova(r) 15.25 Vrata tajne, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste, 43. emisija (r) 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Sto najve}ih otkri}a, 3/9 21.00 Vijesti 21.05 Igrani film 22.35 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija 14.50 Ko zna, zna, zabavno-obrazovni program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.00 Vremenska prognoza 18.15 Zoo hoby, emisija o `ivotinjama 19.00 Pitajte - tra`imo odgovore,info. program 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 Kviz 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.10 Djevojke iz butika, serija 22.00 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za nedjelju

TV ZENICA
09.00 Najava programa 09.05 Pozdravna melodija 09.08 Eko Kviz (r) 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 Ljeto u gradu (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Klinika, serija (r) 16.00 Klinika, serija (r) 2. ep. 18.00 Autoshop 19.30 Zabavni program 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 [ou na moj na~in

RTV VOGO[]A
08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 I.R.I.B. (r) 09.30 Info IC NTV IC Kakanj (r) 10.00 Ritam regije Srebrenica (r) 10.45 Kuhajmo zajedno TV @ivinice (r) 11.20 Priroda i ljudi 12.00 Sportski program 15.00 TV Zehra 16.00 Pazarski velikani, dok. program (r) 17.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 17.30 Svje`i u dan 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 Priroda i ljudi 20.00 Autoshop magazin 20.30 Dok. program 21.30 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Priroda i ljudi

RTV BN
05.30 BN koktel 07.00 Zvuci zavi~aja 08.00 Pri~e zavi~ajne 08.30 Pletenica 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici 15.10 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Preljubnici 20.40 Tajna manastirske rakije, film 22.20 ^elicna volja, film 23.45 Ljubavnica, film

ATV
10.00 [egrt Hlapi}, crtani film 10.30 Spori}, dje~iji program 11.00 Graditelj Bob, crtani film 11.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 13.00 Ekspedicija Nova Gvineja, dok program 14.00 Richie Rich, film 16.00 @ikina dinastija, film 18.00 Kursad`ije 18.50 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Ostermanov vikend 14+, film 23.00 Tiha snaga, film

EUROSPORT 2
03.00 Tenis, US Open, live 04.30 Tenis, US Open 08.00 Ameri~ki fudbal, NCAA 09.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - USF 10.30 Superstock, S[ Nurburgring, Njema~ka, live

SPORT KLUB
07.30 Klupske TV 09.30 Vijesti 10.00 Argentinska liga: All Boys - Racing 12.00 Kvalifikacije za EP U21: England Azerbaijan 14.00 Kvalifikacije za EP: Holland San Marino 16.00 Hokej: Medvescak Munchen, direktno 18.00 Atletix 18.30 Kvalifikacije za EP: Scotland Czech Republik 20.30 Kvalifikacije za EP: Cyprus - Portugal 22.30 VESTI 23.10 Argentinska liga: Independiente Boca Juniors, direktno 01.00 Sport Klub u Brnu 02.30 Sport Klub u Mudjelu 04.30 Klupske TV

DISCOVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Kako to rade? 06.50 Kako to radi? 07.15 Pametnjakovi} 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Potraga za prirodnim gasom 11.50 Prljavi poslovi sa Piterom [majhelom 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Ameri~ki ~operi 15.30 Automobili 16.25 Obra~un sa Tajsonom 17.20 Vodi~ iz bezizlaznih situacija 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Sam u divljini 20.05 Pre`ivljavanje udvoje 21.00 Uni{tavanje! 21.55 Istraga zlo~ina 22.50 Svet fudbalskih huligana 23.45 Otmica i spa{avanje

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 15.00 16.00 [apta~ psima Boji{te predatora Ameri~ki bufalo Er Fors 1 Granica: Velika brzina [apta~ psima Zmajevi ubice Beba-mamut Premjeravanje kosmosa Eksplozija kosmosa

VIASAT HISTORY
06.00 Kako su napravljeni "Majmuni" 07.00 Lovci na naciste 08.00 Duhovna muzika 09.00 Izgubljeni drevni gradovi 10.00 Pokahontas i kapetan D`on Smit - ljubav i spasenje u Novom Svijetu 11.00 Krv na na{im rukama 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Kako su napravljeni "Majmuni" 15.00 Lovci na naciste 16.00 Duhovna muzika 17.00 Pri~a o satelitima 18.00 Hitlerov omiljeni plemi} 19.00 Robovlasni~ka industrija 20.00 Ubistvo Anrija IV 21.30 Svijet novca: male prljave tajne 22.00 Slika djevoj~ice sa napalmom 23.00 Lovci na naciste 00.00 Duhovna muzika 01.00 Pri~a o satelitima 02.00 Hitlerov omiljeni plemi} 03.00 Robovlasni~ka industrija 04.00 Ubistvo Anrija IV 05.30 Svijet novca: male prljave tajne

ANIMAL PLANET
06.00 Ulica lemura 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 Neobi~ne `ivotinje 08.10 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 09.05 Zaljubljenici u ma~ke 10.00 Sve o psima 10.55 Lovac na krokodile 11.50 U lavljoj jazbini 13.40 Velika petorka 14.35 Paklene ma~ke 15.30 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 16.25 Priroda Britanije sa Rejom Mirsom 17.20 Sve o psima 18.15 Donald [ulc stru~njak za otrove 19.10 Sve o psima 20.05 Krokodili i njihov plen 21.00 Ratovi insekata 21.55 Borba za kitove 22.50 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 23.45 Sve o psima

S[ Nurburgring MOTOCIKLIZAM 13.30
11.00 Tenis, US Open 13.30 Supersport, S[ Nurburgring, Njema~ka, live 14.30 Tenis, US Open 15.00 Atletika, S[ 17.00 Tenis, US Open, live 02.00 Tenis, US Open

Hajneken
DOK. PROGRAM

19.00

17.00 18.00 19.00 20.00

Jurnjava kosmosom Hiro{ima: Dan poslije Megafabrike: Hajneken Zavjera sa te~nom bombom 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Zavjera sa te~nom bombom

Odjeci iz Minska nakon pobjede nad Bjelorusijom

Spahi} uzrujan zbog pisanja po forumima

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
47. strana

nedjelja, 4. septembar 2011. godine

SP U ATLETICI Blanka Vla{i} osvojila drugo mjesto

Boltu zlato na 200 metara
Sjajni Jamaj~anin zavr{io utrku za 19.40 sekundi • Prvo mjesto u skoku u vis osvojila Ruskinja Anna ^i~erova s presko~ena 203 cm
Usain Bolt oporavio se nakon velikog kiksa i diskvalifikacije na 100 metara, te je fan tas ti~no is tr~ao fi nal nu utrku 200 metara na Svjetskom prvenstvu u Daeguu. Bolt je osvojio zlatnu medalju uz sjajno vrijeme 19.40. Uvjerljivo je odradio cijelu utrku, pogotovo srednji i zavr{ni dio, te uop{te nije bio daleko od svog fenomenalnog rezultata 19.19, koji je ostvario na pro{lom prven stvu u Ber li nu (2009. godina). Dru go je mjes to osvo jio Amerikanac Walter Dix koji je prijetio da }e ugroziti Bolta. Nije bio niti blizu toga, makar je i on ostvario odli~no vrijeme 19.70. Isto se mo`e re}i za Francuza Christophea Lemaitrea, bronzanog u Daeguu. Mladi Francuz je bio tako|er sjajan s vremenom 19.80. Najbolja hrvatska atleti~arka, visa{ica Blanka Vla{i}, osvojila je srebrenu medalju s presko~ena 203 cm. Prva je bila Ruskinja Anna ^i~erova s presko~enom istom visinom. Me|utim, Blanka je za razliku od nje ru{ila jednom letvicu na visini od dva metra. Bronzu je osvojila Italijanka Di Martino, koja je do posljednjeg poku{aja prijetila Blankinom srebru. Uprkos svih problemima s povredama i gotovo upitnom nastupu do posljednjeg trenutka, hrvatska visa{ica je u Ju`noj Koreji prvi put ove sezone presko~ila visinu 203 cm, {to je rezultat vrijedan sva ke hva le. Bi la je pra va konkurentica nedodirljivoj Ruskinji ^i~erovoj, koja je i prije takmi~enja bila prvi favorit za zlatnu medalju. Blanki tako nije po{lo za rukom da tre}i put zaredom osvoji zla to na Svjet skom prven stvu. Da je kojim slu~ajem uspjela, bila bi prva atleti~arka u povijesti kojoj je to po{lo za rukom. Nijemac Matthias de Zordo napravio je iznena|enje, te je slavio u bacanju koplja ispred velikog favorita Norve`anina Andreasa Thorkildsena. Ve} u prvoj seriji je De Zordo bacio zla tnih 86.27, dok se Nor ve`anin zaustavio na 84.78. Na 1.500 metara je slavio Kenijac Asbel Kiprop (3:35.69). Sjajna australska prepona{ica Sally Pearson je postala svjetska prvakinja na 100 prepone (12.28). S tim odli~nim vremenom se Australka pribli`ila Jordanki Donkovoj, jo{ uvijek svjetskoj rekorderki u ovoj disciplini (12.21).

Blanka Vla{i} nije uspjela odbraniti zlato

Reuters

DE ZORDO IZNENADIO Nijemac Matthias de Zordo napravio je iznena|enje, te je slavio u bacanju koplja ispred velikog favorita Norve`anina Andreasa Thorkildsena. Ve} u prvoj seriji je De Zordo bacio zlatnih 86.27, dok se Norve`anin zaustavio na 84.78
Usain Bolt potvrdio dominaciju

POSLJEDNJE VIJESTI
STARAC SE BACIO POD VOZ - [ezdesettrogodi{nji mje{tanin sela Kakmu` Bo{ko Lazarevi} ju~er, oko 16 sati, izvr{io je samoubistvo sko~iv{i pod putni~ki voz u mjestu So~kovac, op{tina Petrovo. SUDARILI SE AVIONI NA ALJASCI - Dva aviona sudarila su se u zapadnom dijelu Aljaske, a za jednog pilota se pretpostavlja da je poginuo. Poslije sudara jedan avion je sletio, drugi se sru{io i zapalio. VOJNA AKCIJA PROTIV KURDA - Iran je, nakon "grejs perioda" koji je dat pobunjenicima tokom ramazana kako bi se povukli iz sjeverozapadne pograni~ne oblasti, pokrenuo novu vojnu akciju protiv kurdskih pobunjenika na granici sa Irakom. GRAD PROGLASIO NEZAVISNOST - Filetino, grad od 550 stanovnika u centralnoj Italiji, proglasio je nezavisnost i po~eo sa {tampanjem svojih nov~anica. Vlasti Filetina, koji se nalazi 100 kilometara isto~no od Rima, ovim ~inom protestuju zbog mjera {tednje italijanske Vlade. UBIJEN BIV[I ZATVORENIK GUANTANAMA — Sabar Lala, biv{i zatvorenik Guantanamo Beja, koji se pridru`io talibanima po povratku u rodni Afganistan, ubijen je sino} u akciji NATO snaga na istoku zemlje.

Iako su ranije dogovorili prekid saradnje

Smajlagi}, ipak, na klupi Bosne
Rukometni stru~njak Irfan Smajlagi}, ipak, }e s klupe predvoditi Rukometni klub Bosnu BH Gas i u narednoj sezoni. Potvrdio je to ju~er i sekretar bh. prvaka Tarik Smajovi} koji je rekao da se Smajlagi} vratio u klub. Iako je Uprava studenata prije nekoliko dana usvojila prijedlog Smajlagi}a o prekidu saradnje, do{lo je do obrata. O~igledno su rije{ene sve nesuglasice na relaciji trener-Uprava, tako da }e on sa svojim stru~nim {tabom i dalje trenirati najuspje{niji bh. rukometni klub. A. K.

Cesc Fabregas patio gledaju}i Arsenal
Biv{i fudbaler Arsenala Cesc Fabregas priznao je da mu je bilo te{ko gledati kako njegov biv{i klub gubi od Manchster Uniteda sa 8:2 u engleskom Premiershipu. "Gledao sam utakmicu protiv Uniteda na televiziji i bilo mi je jako te{ko. Patio sam za vrijeme cijelog susreta, pogotovo zbog dobro poznatog rivalstva izme|u ta dva kluba. Me|utim, uvjeren sam da }e se ekipa uspjeti podi}i kroz idu}ih nekolikoutakmica", rekao jeFabregas za El Mundo Deportivo.

LOTO
JOKER 1 JOKER 2

71. KOLO

01 18 25 28 30 39
8 6 5 3 1 4 9 4 8 6 0 3

Irfan Smajlagi} se vratio u redove bh. prvaka

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->