P. 1
Oslobođenje [broj 23260, 22.9.2011]

Oslobođenje [broj 23260, 22.9.2011]

|Views: 263|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Sep 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/07/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 22. 9. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.260

Evropska komisija dala BiH rok do petka za dogovor

Ni novih projekata ni dodavanja sredstava
3. strana

Zasjedalo Predsjedni{tvo Stranke demokratske akcije

Slu~aj Turkovi}

SVJEDOCI ]E BITI I DR@AVNI TU@IOCI
13. strana

Samo sa SDP-om u Vije}e ministara
Foto: Didier TORCHE

DANAS PRILOG

7. strana

Helsin{ka komisija Kongresa SAD-a o situaciji u BiH

Iz Beograda nova optu`nica za 40 hrvatskih branitelja

NE VIDI SE IZLAZ IZ POSTOJE]EG STANJA

6-7. strana

VEKI]: CIJELA HRVATSKA NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

14. strana

U @I@I
Uo~i dana{nje sjednice Vlade FBiH

2

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Narodna skup{tina RS-a o privatizaciji

Prodaj, pa tra`i saglasnost
Iako se NSRS tek ju~er trebao izjasniti o Vladinoj odluci o prodaji Jel{ingrada, kapija za radnike te fabrike od ponedjeljka je zatvorena
Narodnaskup{tinaRepublike Srpske ju~er je razmatrala prijedlog odluke o davanju saglasnosti na odlukuVlade o prodaji akcija dr`avnog kapitala akcionarskog dru{tva Novi Jel{ingrad- Fabrikaalatnihma{inaBanja Luka metodom neposrednog odabira kupca. Obrazla`u}i poslanicima prijedlog ove odluke, pomo}nica ministra industrije, energetike i rudarstva Slavica Bogdanovi} podsjetila je da je Vlada krajem pro{le godine kroz ste~ajni postupak kupila imovinu Jel{ingrada za 8,2 miliona KM.
NSRS: Prodaja Jel{ingrada povod za jo{ jednu raspravu

Stipe Prli}: Povratak na du`nost

Prli} ponovo na
~elu HT-a Mostar
Na dnevnom redu razrje{enje Primorca i Bakule i privremeno imenovanje Prli}a i Sablji}a u upravu mostarskog telekoma
Federalna Vlada }e na dana{njoj sjednici u Sarajevu razmatrati davanje prethodne saglasnosti Nadzornom odboru Hrvatskih telekomunikacija Mostar za smjenu dvoje ~lanova sada{nje, i privremeno imenovanje dvoje novih ~lanova uprave tog preduze}a. Kako nam je potvrdio ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi}, za vr{ioca du`nosti predsjednika uprave HT-a, umjesto Vilima Primorca, bit }e predlo`en biv{i predsjednik uprave te kompanije Stipe Prli}, i to na period do {est mjeseci. tivljenja u vezi s namjerom da se za v.d. predsjednika uprave predlo`i Prli}“ drugi su navodili kako je , “problem u strankama Platforme koje nikad do kraja nisu usaglasile pitanje izmjena u upravi HT-a“ . Ta ta~ka je, ipak, ostala na dnevnom redu. Ranije su iz resornog Ministarstva, koje u ime Vlade FBiH upravlja 51-postotnim dr`avnim udjelom u HT-u, tvrdili kako su s predsjednikom uprave THT Zagreb Ivicom Mudrini}em utvrdili sve, pa i kadrovske promjene u HT-u. Prema va`e}em sporazumu o HTu, potpisanom prije nekoliko godina, Vlada FBiH imenuje predsjednika uprave i jednog ~lana, a preostala dva ~lana uprave 40postotni vlasnik THT Zagreb.

Pismo namjere
Navela je da je Vlada po~etkomaugusta ove godine na dijelu kupljene imovine kroz ste~ajni postupak osnovala akcionarsko dru{tvo Novi Jel{ingrad -Fabrikaalatnihma{inaBanjaLuka. Prema njenim rije~ima, u novo dru{tvo Vlada RS-a je unijela nov~aniulogkoji~ini dio kupljene nepokretne i sva pokretna imovinavrijednosti{estmiliona i 316 hiljadaKM i nov~ani dio od 300.000 KM.

Dva ~lana
Istovremeno, Vlada bi trebala dati saglasnost NO-u za smjenu direktora za pokretnu telefoniju

[imunovi} u EPHZHB?
Vlada bi danas trebala dati prethodnu saglasnost NO-u za imenovanje predsjednika i ~lanova uprave JP Elektroprivreda HZHB. Mjesto predsjednika uprave je, prema dogovoru stranaka Platforme, pripalo HSP-u, no ta stranka, kako saznajemo, do popodnevnih sati ju~er nije dostavila ime kandidata. Me|u privremenim ~lanovima uprave EPHZHB trebao bi se na}i i Zdenko [imunovi}, koji je donedavno obavljao du`nost hrvatskog ~lana Federalne regulatorne komisije za elektri~nu energiju. Zorana Bakule. Umjesto njega, privremeno }e, na period do {est mjeseci, biti imenovana Sanja Sablji}. Ove odluke Vlade, na sjednici krajem septembra, trebao bi potvrditi NO HT-a Mostar. U kuloarima Vlade FBiH ju~er su se mogle ~uti dvije opre~ne pri~e o ovom imenovanju. Dok su jedni tvrdili kako “postoje odre|ena pro-

Dogovor s THT-om
Realiziraju}i dogovor nove federalne Vlade i predsjednika uprave THT-a o promjenama u HT-u, prije nekoliko mjeseci Skup{tina dioni~ara te kompanije je uz podr{ku predstavnika THT-a smijenila raniji i imenovala novi NO. Jedan od zadataka novog NO-a je, kako se tvrdilo, bio i da realizira drugi dio dogovora, a to je smjena ~etvero ~lanova uprave HT-a na ~elu s Vilimom Primorcem. No, “Vlada }e izvr{iti kadrovske promjene na dva mjesta u upravi koja joj sporazumom pripadaju, ne mije{aju}i se u rje{enja koja }e ponuditi ili ne}e ponuditi THT” re~eno je u Vladi. , Prethodni NO imenovao je Vilima Primorca za predsjednika uprave HT-a, ignoriraju}i pritom saglasnost pro{log saziva Vlade FBiH da se na to mjesto ponovo postavi dotada{nji ~elnik HT-a Stipe Prli}. Stav nove federalne Vlade je da Primorac ne mo`e ostati na ~elu HT-a, “ne samo zbogna~ina na koji je imenovan, nego i zbog toga {to je prije dolaska na tu funkciju obna{ao du`nost zamjenika ministra vanjske trgovine u Vije}u ministara BiH, te je u momentu imenovanja bio u sukobu inS. [EHER^EHAJI] teresa“ .

“Dio kupljenog zemlji{ta povr{ine 50.000 metara kvadratnih, kao i magistralnivrelovod na trasi od Toplane do NovogJel{ingrada ostao je u vlasni{tvu RS-a, koje je Vlada u ste~ajnom postupku platila blizu dva miliona KM”naglasila je Bogdanovi}eva. , GP Krajina Banja Luka, navodi se u saop{tenju Vlade, 26. augusta dostavio je Vladi pismo namjere sa ponudom za kupovinu akcija Novi Jel{ingrad za 6,85 miliona KM. Ova kompanija ponudila je investiciju od tri miliona KM za sanaciju objekata, revitalizacijuopreme i infrastrukture u trogodi{njem periodu, najmanje milion svake godine, zapo{ljavanje u tri godine na neodre|eno vrijeme najmanje 120 radnika, zadr`avanje prete`ne djelatnosti u okviru registrovane djelatnosti te uplatu nov~anog depozita u iznosu od 100 hiljada KM, koji }e biti ura~unat u kupoprodajnucijenu. ProdajaJel{ingradabila je povod za jo{ jednu raspravu na relacijivlast- opozicija. Dok su poslanici SNSD-a ocijenili kako }e to biti“jo{ jednauspje{napriva-

tizacija“ poslanik SDS-a Lazar , Mirki} smatra da GP Krajina tokomste~ajnogpostupkanijekupioJel{ingrad po cijeni za koju ga je kupila Vlada, jer bi se u tom slu~aju, kako je naveo, mogli pojaviti i drugi kupci.

Samo {teta
Poslanik Demokratske partije Dragan ^avi} rekao je da je protiv privatizacija metodom neposrednog odabira kupca dr`avnog kapitala u RS-u, koje su, prema dosada{njim iskustvima, samo nanijele {tetu radnicima. Iako se NSRS tek ju~er trebao izjasniti o Vladinoj odluci o prodaji Jel{ingrada, kapija za radnike te fabrike od ponedjeljka je zatvorena. Bez prethodnog obavje{tenja, radnike, koji su na posao do{li 19. septembra, do~ekali su za{titari firme GP Krajina koji su im kazali da fabrika ima novog vlasnika, a da }e se o njihovom daljem statusu odluka donijeti naknadno. Toliko o vjerodostojnosti pisma namjere novog vlasnika FAM Jel{ingrad.
G. KATANA

V I J E S T I

Kom{i} na zasjedanju Generalne skup{tine UN-a

BiH nudi svestranu pomo} Libiji
U sklopu 66. redovnog zasjedanja Generalne skup{tine UN-a u New Yorku, delegacija BiH koju predvodi predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} u~estvovala je na sastanku na visokom nivou, posve}enom Libiji, u organizaciji generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH. Kom{i} je istakaova`nostblagovremenosti sastanka kao rezultata i nastavka konferencije Prijatelja Libije, odr`ane 1. septembra u Parizu, za sljede}e va`ne korake u izgradnji demokratske budu}nosti nove Libije. Pored podr{ke legitimnim zahtjevima libijskog naroda, koju je BiH izrazila kao nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti, te priznanjem Nacionalnog prelaznog vije}a kao legitimnog predstavnika Libije, Kom{i} je, u ime BiH i u ime Predsjedni{tva BiH, iznio i konkretne mogu}nosti pomo}i koju BiH mo`e pru`iti libijskim vlastima i njenom narodu. Kako je naveo, BiH je spremna da pru`i podr{ku u lije~enju i rehabilitaciji ranje-

nih i bolesnih libijskih boraca i gra|ana u specijalisti~kim bolnicama i ustanovama u BiH. Tako|er je izra`ena spremnost za slanje u Libiju profesionalne specijalisti~ke jedinice za uni{tavanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava, kao i obuku lokalnih stru~njaka za te rizi~ne aktivnosti. Na kraju su, kao dio podr{ke ja~anju sigurnosnih kapaciteta Libije, ponu|eni neophodan trening i obuka za pripadnike vojnih i policijskih snaga. Kom{i} je u New Yorku u~estvovao i na otvaranju i zasjedanju Clintonove Globalne inicijative, organizovane za {efove dr`ava, kao i u njenom daljem plenarnom radu.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

Evropska komisija dala BiH rok do petka za dogovor

Ni novih projekata ni dodavanja sredstava
Evropski komesar za pro{irenje Stefan Fule obavijestio je ju~er pismom predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikolu [piri}a da je Evropska komisija donijela odluku kojom najkasnije do petka, odnosno kraja ove sedmice ostavlja vlastima BiH rok da se dogovore o projektima IPA 2011. namijenjenim Bosni i Hercegovini, doznaje Oslobo|enje. Iz Bruxellesa su ju~erponovnoupozorilikako }e do}i do suspenzije svih projekata ukoliko do navedenog roka iz BiH ne bude dostavljeno o~itovanje da je postignut dogovor svih u Bosni i Hercegovini (Vije}a ministara, FBiH i RS-a) oko projekata IPA za 2011.

Bruxelles ponudio tri opcije - postizanje saglasnosti za revidiranu listu projekata, prihvatanje prvobitne liste od 96 miliona eura ili pak izmijenjenu, ali sa nekim od ranijih projekata
tucije kao dr`avni koordinator jedini ovla{ten da Evropskoj komisiji dostavlja projekte koji se finansiraju iz programa Instrumenata pretpristupne pomo}i (IPA).

Tihi} prihvatio, Lagumd`ija odbio
Visoki zvani~nik SDA potvrdio je za Oslobo|enje kako je predsjednik SNSD-a MiloradDodik na posljednjemsastankulidera{est stranaka, odr`anom14. septembra u Sarajevu, “ponudiokompromisnorje{enje za sporna8,2 milionaeura u okviruprojekata IPA fondova2011,ali pod uvjetom da to ne budenamijenjeno za prvobitne projekte (prije revidirane liste Vije}a ministara) za poljoprivredu, pravosu|e, statistiku i zapo{ljavanje” . - Predsjednik SNSD-a je tra`io da se 8,2 miliona eura usmjeri za neke projekte koji }e ostati na dr`avnoj razini, i tada je to prihvatio predsjednik SDA Sulejman Tihi}, a odbio predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija. Kasnije je, vjerovatno, do{lo do nakih razgovora za koje nismo znali, navodi na{ izvor. O pitanju realizacije projekata IPA 2011. ju~er je raspravljalo i Predsjedni{tvo SDA. Zaklju~eno je da ta stranka insistira da se fondovi IPA za ovu godinu iskoriste jer bi u suprotnom BiH izgubila 340 miliona eura za 2011. i 2012. te da bi njen evropski put bio znatno usporen. - Ministri iz SDA u federalnoj Vladi zasad ne}e povla~iti svoju saglasnost na zaklju~ke Vlade o revidiranoj listi IPA 2011. prije nego {to bude poznata kona~na odluka Evropske komisije u vezi sa sudbinom IPA 2011. za BiH, kazao je jedan od ~lanova Predsjedni{tva SDA za Oslobo|enje. Ina~e, dan ranije, u utorak i Kolegij SDA na sjednici u Fojnici dao je jo{ jednom potporu revidiranoj listi projekata IPA 2011. koju je usvojilo Vije}e ministara BiH.
A. TERZI] - S. [EHER^EHAJI]

Gubljenje vremena
Oslobo|enje doznaje kako je Bruxelles vlastima BiH ponudio tri opcije - postizanje potpune saglasnosti o revidiranoj listi projekata koju je usvojilo Vije}e ministara BiH sa 14 projekata u iznosu od 88,08 miliona eura te osiguravanjedodatna8,2 milionaeurakroz projekte komponente II - prekograni~na saradnja sa dr`avama susjednih zemalja. Kao drugorje{enjeEvropskakomisijaponudila je BiH da prihvati prvobitnu listu projekata u ukupnom iznosu od 96 miliona eura namijenjenih za na{u dr`avu ili kao alternativno rje{enje revidirana lista Vije}a ministra plus neki od projekata iz prvobitne koji se odnose na poljoprivredu, zapo{ljavanje, statistiku i pravosu|e. Kako je Republika Srpska ranije osporila prvobitnu listu projekata od 96 miliona eura upravo zbog projekata poljoprivrede, zapo{ljavanja, statistike i pravosu|a vrijednih 8,2 miliona eura, jasno je da su druga i tre}a opcija koje je ponudila Evropska komisija gotovo nemogu}e. Ostaje, dakle, kao mogu}e rje{enje revidirana lista projekata koju je usvojilo Vije}e ministara BiH, s tim {to u ovom slu~aju Vlada Federacije BiH mora povu}i svoje za-

Evropska komisija: Nema novih izmjena

klju~ke usvojene na posljednjoj sjednici vezano za IPA projekte 2011. - Ostavljen je rok do petka. Malo je vremena, a Evropska komisija tra`i da se mora osiguratisporazumkoji}e podr`ati sve strane u BiH. Stav Bruxellesa je da nema novih projekata, usmjeravanja ili preusmjeravanja ve} planiranihsredstavanitidodavanjanovih, ~ak ni na projekte koji su ve} usagla{eni. O~ito je da smo u posljednjemperiodusamobespotrebnogubilivrijeme i ozbiljnodoveli u opasnost projekte IPA za 2011. Dakle, sve drugo odonog{to nam je ponudilaEvropskakomisija bi nas vratilo na po~etak i to je za njihneprihvatljivo, istakao je za Oslobo|enje izvor blizak Vije}u ministara BiH. Kao jedan od dodatnih razloga za{to je revidirana lista, koju je usvojilo Vije}e ministara BiH, najprihvatljivije i optimalno rje{enje jeste i ~injenica da je u tom slu~aju Evropsku komisiju potrebno samo informirati da su sve strane saglasne za ponu|ene projekte u tom paketu, odnosno da Vlada

BEZ IZMJENA Stav Bruxellesa je da nema novih projekata, usmjeravanja ili preusmjeravanja ve} planiranih sredstava niti dodavanja novih, ~ak ni na projekte koji su ve} usagla{eni

FBiH povla~i svoje zaklju~ke. U svakom drugom slu~aju, odnosno za raniju listu projekata od 96 miliona eura ili revidiranu sa dodatkom nekih od ~etiri projekta koje je ranije osporila RS, nu`na je saglasnost entiteta i nova sjednica Vije}a ministara BiH. Nije zgoreg podsjetiti da se predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} nalazi na putu u SAD-u, a da je slu`beno odsutna (do petka) i direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savi}, a upravo je DEI, odnosno ~elnik te dr`avne insti-

Vlada Tuzlanskog kantona

[piri} u New Yorku

Parlament BiH

Fadil [ljivi} na ~elu policije
Vlada Tuzlanskog kantona ju~er je donijela rje{enje po kojem }e poslove policijskog komesara MUP-a TK-a do okon~anja suspenzije Nedima Mutap~i}a obavljati glavni inspektor Fadil [ljivi}, nedavno imenovan na poziciju na~elnika uniformisane policije MUP-a TK-a. Naime, nakon suspenzije Nedima Mutap~i}a, zbog upra`njene pozicije na~elnika uniformisanepolicije, poslovepolicijskogkomesara je preuzeo Zahid Selimba{i}, na~elnik sektora krim-policije. Ipak, pro{losedmi~nimunapre|enjem[ljivi}a u ~in glavnog inspektora, te imenovanjem na ~elo uniformisanepolicije, stekli su se uslovi za ispunjenjezakonskeobaveze. Poredimenovanja[ljivi}a na ~elo MUP-a TK-a, Vlada je ju~er odlu~ila da na pozicijudisciplinskogtu`ioca u procesu protiv Mutap~i}a imenuje Edina Ni{i}a. Predsjednikdrugostepenekomisije u tom procesu bi}e Emir Softi}. Podsje}amo da je komesar Nedim Mutap~i}suspendovanprijedvijesedmicezbog povreda radnih du`nosti, te istrage koja se protiv njega vodi u Tu`ila{tvu TK-a po opA. [e. tu`bama za uzimanje mita.

I BiH na udaru Posjeta delegacije klimatskih promjena Monitoring komiteta
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} u~estvovao je na 6. samitu kreativnog liderstva u New Yorku, gdje je, u okviru panela o `ivotnoj sredini, upravljanju i djelovanju, ukazao da se BiH nalazi u podru~ju veoma osjetljivom na klimatske promjene. Te promjene se, po njegovim rije~ima, manifestuju i jo{ vi{e }e se manifestovati u porastu ljetnih i zimskih temperatura, u promjenama re`ima padavina, poplavama i su{ama. [piri} je u obra}anju poru~io da borba protiv negativnih posljedica nekontrolisanih emisija stakleni~kih plinova svima mora biti prioritetan cilj. ^lanovi kolegija Predstavni~kog i Doma naroda Parlamenta BiH Denis Be}irovi}, Ognjen Tadi} i Bo`o Ljubi}, te poslanica Borjana Kri{to sastali su se ju~er s delegacijom Monitoring komiteta PS-a Vije}a Evrope, koju je predvodila izvjestilac za BiH Karin Woldseth. Osnovna tema razgovora bila je implementacija presude u slu~aju Sejdi}-Finci, kao i druge obaveze koje BiH na osnovu ~lanstva u VE. Tako|er je zaklju~eno da treba izvr{iti dodatni napor kako bi BiH dobila predstavnike u Venecijanskoj komisiji i drugim ekspertskim i politi~kim tijelima VE.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Had`iomerovi} o odluci Ustavnog suda RS-a

IZJAVA DANA

Bezbjednosne agencije su nastale kao posljedica reforme policije i tada se smatralo da }e pove}ati bezbjednosne prilike u BiH, {to nije slu~aj, jer su ostale u zape}ku i nemaju jasan poslovni plan

Sud kona~no
radi svoj posao
[ef Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a Mujo Had`iomerovi} ka`e da je posljednja odluka Vije}a za za{titu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS-a o dopunama Zakona o praznicima prva takva i da ga ohrabruje. Prije dva dana, Vije}e za za{titu vitalnih nacionalnih interesa Us ta vnog su da RS-a je odlu~ilo da je dopunama entitetskog zakona o praznicima povrije|en vitalni nacionalni interes, jer se istim u entitetske praznike uvodila i Pravoslavna nova godina.

[ef Kluba Bo{njaka ka`e da ga posljednja odluka Ustavnog suda RS-a ohrabruje, ali da nema ni vremena ni prostora za veliku euforiju

Du{anka Majki},
predsjedavaju}a Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost

Mujo Had`iomerovi}: Prva prihva}ena inicijativa

DOBAR

LO[
VLADA FBiH

ZAO

Korektivni faktor
- Nema ni vremena ni prostora za neku veliku euforiju u smislu da se tome ne{to posebno divimo. I prilikom na{ih ranijih pokretanja odluka, obaveza Ustavnog suda RS-a je bila da se po{tuje i Ustav i zakoni. Ipak, Ustavni sud RSa je kona~no po~eo da radi svoj posao. Ovo je nama ujedno obaveza da i dalje ustrajemo i budemo kvalitetan korektivni faktor, kako bi gra|ani imali vi{e povjerenja u Ustavni sud RS-a, ka zao je Had`iome ro vi} za Oslo bo|enje. Klub Bo{njaka je od svog konstituisanja, 23. decembra pro{le godine, pokrenuo ~ak 14 odluka o za{titi vitalnog nacionalnog interesa. Od svih je prihva}ena samo ova posljednja, a Zajedni~ka komisija Narodne skup{tine RS-a i Vije}a naroda RS-a uspjela se usaglasiti oko inicijative vezane za stvarna prava koja nije ni proslije|ena Ustavnom sudu RS-a. Bo{njaci nastavljaju borbu za za{titu vitalnih nacionalnih

APSURD Neshvatljivo je da, recimo, u {koli u Konjevi}-Polju, u kojoj su sva djeca Bo{njaci, ne radi ni jedan nastavnik Bo{njak, veli Had`iomerovi}
interesa u RS-u, te je tako ju~er na sjednici Zajedni~ke komisije NSRS-a i Vije}a naroda, izme|u ostalog, na dnevnom redu bilo i usagla{avanje Zakona o Ustavnom sudu RS-a, te izmjena i dopuna Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. u~eni ka Bo{ nja ka bi ra ju i ~lanovi {kolskih odbora. - ^lanovi {kolskih odbora odlu~uju o izborima direktora i nastavnika u {kolama. Neshvatljivo je da, recimo, u {koli u Konjevi}-Polju, u kojoj su sva djeca Bo{njaci, ne radi ni jedan nastavnik Bo{njak, poja{njava Had`iomerovi}. Me|u dosad odbijenim inicijtivama za za{titu vitalnog nacionalnog interesa, koje je pred Ustavnim sudom RS-a pokrenuo Klub Bo{njaka, bile su izbor Aleksandra D`ombi}a za predsjednika Vlade RS-a, te entitetski zakoni o katastru, o privatizaciji dr`avnih stanova nad kojima nema vlasni{tva, o popisu stanovni{tva, doma}instva i stanova, o statusu dr`avne imovine na teritoriji RS-a...
M. \UROVI] RUKAVINA

Iako je najavljivano da federalni ministri dolaze u Tuzlu s mogu}im rje{enjem za prevazila`enje krize u Konjuhu, njihova odluka da ne daju garanciju za kreditno zadu`enje razo~arala je radnike. To {to vlade FBiH i TK-a ne mogu dati garancije privatnoj firmi je razumljivo, ali je problem u tome {to su prije sastanka {irene takve iluzije.

DENISA SARAJLI] - MAGLI]
Direktorica Vanjskopoliti~ke inicijative BiH Denisa Sarajli} - Magli} u intervjuu za Oslobo|enje podsjetila je kako je ugled BiH naru{en u svijetu jo{ od izbora 2006. i lo{e politi~ke situacije koja i danas traje. Zbog toga na{a zemlja i dalje zaostaje na evropskom putu, a najve}u cijenu pla}aju gra|ani BiH.

Nove bitke
Pre ma Had`iome ro vi} evim rije~ima, Klub Bo{njaka kroz Zakon o Ustavnom sudu RS-a tra`i {ire mehanizme za pokretanje postupaka pred ovim sudom, skra}enje vremena prilikom podno{enja inicijativa, te ograni~ava nje na sa mo je dan mandat predsjednika Ustavnog suda RS-a. Kad su u pitanju izmjene i dopune Zakona o osnovnom obrazovanju i va spi ta nju, Bo{ nja ci tra`e da se srazmjerno broju
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

BH TURIZAM
Broj turista koji posje}uju BiH stalno se pove}ava. Na konferenciji o regionalnoj saradnji u oblasti turizma, odr`anoj u Sarajevu, re~eno je da je samo u julu BiH posjetio 46.371 turista, {to je za 17 posto vi{e nego u istom periodu pro{le godine. Zahvaljuju}i tome, raste broj zaposlenih u sektoru turizma.

EMIR SPAHI]
Kapiten nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Emir Spahi} ponovo je bio jedan od najboljih igra~a u dresu Seville, koja je remizirala na gostuju}em terenu kod Osasune u okviru 4. kola {panske Primere. Ohrabruje njegova dobra forma uo~i predstoje}ih odlu~uju}ih utakmica reprezentacije BiH za plasman na EP.

VIJEST U OBJEKTIVU Dan mira
NVO Mre`a za izgradnju mira ju~er je na Trgu djece Sarajeva sve~ano obilje`ila 21. septembar, Me|unarodni dan mira pod nazivom Izaberimo mir zajedno. Obilje`avanje Dana mira ima za cilj promovirati va`nost mirovnog aktivizma u BiH, kao i va`nost bavljenja ovom problematikom. Za Dan mira dodijeljene su tri nagrade, za jedan likovni i dva literarna rada, a nagra|ene su Hana Salki} iz O[ ^engi}-Vila, Ana Prki} iz K[C Srednja medicinska {kola, te Ismira Had`i} iz Udru`enja gra|ana porodica nestalih osoba Istina Kalinovik 92.

VIJEST U

BROJU

djece u Bosni i Hercegovini `ivi bez roditeljskog staranja.

4.000

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 22. septembar 2011.

INTERVJU

5

Milutin Mi{i}, ~lan Kolegija direktora Instituta za nestale BiH

Tu`ila{tvo BiH je usko grlo ekshumacija
Srbima je u interesu da Institut radi u punom kapacitetu Porodice prigovaraju da je nestalih iz srpskog naroda oko 18 posto, a neidentifikovanih tek tri posto
Razgovarala: Edina KAMENICA

Milutin Mi{i} je od 1. septembra ~lan Kolegija direktora Instituta za nestale BiH, ~ijimizborom,na osnovu javnog natje~aja, Kolegij kona~no po~inje djelovati u punom sastavunakonvi{emjese~nepraznineovogmjesta, nastalenikaddovoljno razja{njenom ostavkom Milana Bogdani}a. U jednom od prvih obra}anjajavnosti, Mi{i} je rekao da mu je osnovni cilj Institut vratiti Srbima, a Srbe u Institut, te da tihi rat izme|u organizacija i institucija RS-a i Instituta treba da bude zavr{en...

Nedostaje dijalog
• Na koji na~in to mislite posti}i, gospodine Mi{i}u? - Poznato je da ve}i dio javnosti u RS-u nema povjerenja u Institut za nestalalica, posebnoporodicenestalih. Nepovjerenje je proizvedeno rezultatima rada Instituta, kako u tra`enju nestalih tako i u procesu identifikacija. Me|utim, jasno je da je i Srbima u interesu da Institut radi u punom kapacitetu, da je on nastao kao volja i srpskog naroda, kako je to re~eno u ~lanovima 6. i 7. Zakona o nestalim licima BiH, „radi unapre|enja procesa tra`enja i identifikacije nestalih lica“ . @elja mi je da Institut svojim radom i saradnjom sa Operativnimtimom RS-a za tra`enje nestalih lica i Organizacijom porodica poginulih, zarobljenih i nestalihboraca i civila unaprijedi ovaj proces, da Srbi do|u i dolaze u Institut kao svoj, na konstruktivan rad i dijalog. Ovo svakako ne}e i}i brzo ni lako, jer je problem, po meni, na nekina~inzapu{ten. Potreban je potpun i iskrendijalogkoji}u nastojatiobezbijediti. Tako|esmatram da }e bitineophodna i odre|enakadrovskaosvje`enja. • Postavila sam prethodnopita-

njezato{to ste Vi, tako|e, rekli da su “problemizazvali oni kojitamo - u Institutu - rade“? - Upravo nedostatak dijaloga i negiranje~injenica su doveli do toga, a dijalog je trebalo da vode oni koji su u Institutu, da rad bude transparentniji s ciljem potpune informisanosti, posebno porodica nestalih. Mi u Institutu treba da prihvatimo ~injenicu da je i Evropska komisija u novembru 2010. konstatovala „zabrinjavaju}e mali brojekshumiranih i identifikovanih `rtavarata u BiH“ Ovomprilikom ne . bih davao prioritet brojevima i statistici, ali podvla~im da ta konstatacija stoji.

- Za ovo vrijeme koliko sam u Institutu sagledao sam dosta problema, ali i uvidio veliku volju i ambicije zaposlenih da se rad Instituta unaprijedi. Na`alost, zbog godi{njih odmora nismo jo{ imali nijednu sjednicu Kolegijuma, ali se nadam dobroj saradnji u svim organima Instituta, veli Mi{i}. • Koji argument nudite kada tvrdite da “kompletna infrastruktura Instituta nije bila dovoljno zaposlena i profesionalna“? - Mo`da je to preo{trakvalifikacija, ali mislim na sve one koji su svojimradom ili neradomudaljili od Instituta organe i organizacije iz RS-a kojima je mjesto u Institutu. • Najavili ste provjeru te infrastrukture po horizontali i po vertikali? [ta mislite pod tim? - Po~eo sam obilazak podru~nih i terenskih kancelarija s osnovnim ciljemsagledavanjastanja i problema na terenu, pomo}i u radu i saradnjiistra`ilaca, njihovojme|usobnojuvezanosti kao i uvezanosti po

Godi{nji odmori

svim linijama rada sa Institutom u sjedi{tu. Osnovi Instituta moraju biti Sektor za tra`enje, ekshumacije i identifikacije sa podru~nim i terenskim kancelarijama. • Izdvojili ste kao jedno od svojihglavnihpitanja za rad Zakon o nestalim osobama... - Taj je zakonprevi{euop{ten, posebno ~lan 2. stav 8, ~lanovi 6. i 7. gdje nisu precizirane obaveze svih bezbjednosnihinstitucija i svihdrugihorganavlasti u procesutra`enja. Institut ne smije biti jedini nosilac tra`enja nestalih lica. • Na {ta konkretnomislitekada ka`etekako se sve `rtve kod nas ne smatraju ravnopravnim? - Te{ko je ne solidarisati se sa `rtvama, a `rtve su i nestali i njihovinajbli`ikojipoku{avajudo}i do istine i koji prigovaraju da jo{ nije izvr{ena ni asanacijaterena, i ja apsolutno razumijem njihovo nezadovoljstvo. Navest }u kao primjer dva poznatalokaliteta na Ozrenugdje se na asanaciju posmrtnih ostataka ~eka ve} pet mjeseci, a za te ostatke se sa sigurno{}umo`ere}i da su pripadnici VSR-a.Ili, primjer da je za tri godine u radu DNK laboratorije identifikovanone{tovi{e od stotinu lica sa spiska nestalih RS-a. Zna~i li to da }e taj procestrajati 50 do 60 godina? Porodice prigovaraju da je nestalih iz srpskog naroda oko 18 posto, a neidentifikovanih tri posto u mandatu Instituta za nestala lica. • Mnogima je nejasno za{to Institut jo{ nema centralnu evidenciju? - Nadam se da to nije posljedica bilo ~ije opstrukcije, ve} preobimnogposlaunosapodataka iz 13 razli~itih baza, ali je ~injenica da se proces verifikacije mora ubrzati posebno u odnosu na lica koja nisuidentifikovana.To bi bitnodoprinijelo efikasnosti tra`enja, a ovo bi omogu}ilo i br`u identifikaciju i br`e ostvarivanje prava porodica

nestalih, ali istotako i onemogu}ilo manipulisanje`rtvama u dnevnopoliti~ke svrhe. • Kako ocjenjujete rad tu`ila{tava i da li se situacija promijenila otkako je dr`a vno Tu`ila{ tvo preuzelo na sebe nove ekshumacije...? - Na`alost, rad Tu`ila{tva (BiH, op. a) je zbog niza objektivnih te{ko}a me|u njima i materijalnih i finansijskih usko grlo u procesuekshumacija, a i objektivno je mali brojtu`ilaca anga`ovanih u ovom procesu. ^ini se da smo u ranijemperiodu, kada su bila anga`ovana okru`na i kantonalna tu`ila{tva, bili ekonomi~niji i efikasniji. Uprkos svemu, proces se mora ubrzati, a to porodice nestalih o~ekuju od svih koji u~estvuju u njemu.

Zajedni~ki cilj
• Vi smatrate da Institut nije trebalo da ugasi paralelne entitetske institucije, pa ste ~ak rekli da je problem {to se federalna Komisija utopila u Institut. Nije li cilj bio da se upravo to desi? - Kolikoznam, Institutnije ni trebao ugasiti entitetske komisije za tra`enje, koje su bile veoma uspje{ne i mislim da bi i nama u Institutu bilo lak{e da te komisije i danas rade, odnosno imali bismo ve}i broj iskusnih istra`ilaca na terenu. • Za{to tvrdite da ICMP crnobijelo gleda na ovu problematiku? - O~ekujem u skorijevrijemesastanak sa predstavnicimaICMP-a na kojem bismo zajedni~ki sagledali problematiku procesa tra`enja i identifikacijenestalihlica. Svimanama je zajedni~ki cilj ubrzati taj proces u cijeloj BiH.

TAKORE]I... ALARMANTNO
U RS-u, za prvih {est mjeseci ove godine, od tuberkuloze je oboljelo 290 ljudi, rekao je ju~er na Palama regionalni koordinator za borbu protiv tuberkuloze za regiju Bira~ Ljubivoje [upi} na okruglom stolu “Unapre|enje borbe protiv tuberkuloze u RS-u“ Nada. mo se da i u drugoj polovini godine taj broj ne}e biti ve}i i da }emo mo}i da ka`emo da je tuberkuloza na teritoriji RS-a stabilna“ re, kao je [upi} i dodao da sigurno ne}e biti vi{e slu~ajeva nego pro{le godine, kada je u RS-u registrovano 600 novooboljelih.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Helsin{ka komisija Kongresa SAD-a o situaciji u BiH

Ne vidi se izlaz
EU i NATO jedini put BiH
Ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon ju~er je posjetio Prijedor, Bosansku Krupu i Kozarac. Moon je tokom posjete Prijedoru istakao da je impresioniran planovima i projektima koje provodi ova lokalna zajednica, kao jedan od vidova promocije ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. “Cilj ameri~ke ambasade i programa pomo}i Vlade SAD-a jeste promocija zemlje u svrhu dobijanja kandidatskog statusa za ~lanstvo u EU i NATO-u. Na{e je stanovi{te da za ovu zemlju ne postoji drugi ostvariv put, i to }e, dok se bude radilo na tome, ujedno promovisati i ekonomsku stabilnost“, rekao je Moon poslije sastanka sa na~elnikom Op{tine Prijedor Markom Pavi}em.

iz postoje}eg stanja
Posljednjih godina u porastu je nacionalisti~ka retorika, kao i sve izra`enija nespremnost za konstruktivniji rad sa predstavnicima me|unarodne zajednice, {to podriva dr`avnu stabilnost i teritorijalni integritet BiH, cijeni kongresmen Smith
Politi~ka situacija u Bosni i Hercegovini ve} nekoliko godina se pogor{ava i trenutno stanje je najgore od okon~anja rata. Ne postoje {anse za ponovni oru`ani sukob, ali se ne vidi izlaz iz postoje}eg zastoja u zemlji. Ovu ocjenu iznio je Clifford Bond, biv{i ambasador SjedinjenihAmeri~kihDr`ava,na saslu{anju o trenutnoj situaciji u BiH pred Helsin{kom komisijom za sigurnost i saradnju u Evropi u Kongresu SAD-a odr`anom krajem jula.

Odbijena tu`ba Turisti~ke zajednice
Kantonalni sud u Tuzli u utorak je donio rje{enje kojim se odbija tu`ba Turisti~ke zajednice TK-a protiv Vlade TK-a zbog odluke o raspu{tanju Skup{tine te institucije i imenovanju nove. U obrazlo`enju odluke isti~e se da “akt koji se pobija tu`bom nije upravni akt“ , zbog ~ega Kantonalni sud ne mo`e odlu~ivati o njemu. “Ovo samo potencira da moramo nastaviti sa promjenama u TZ-u TK-a“ kazao je Hasan Sej, dinovi}, predsjednik Turisti~kog vije}a TZ-a, isti~u}i da nakon odluke suda o~ekuje odlazak Alamazage ]atovi}a sa pozicije direktora TZ-a. A. [e.

Clifford Bond: EU ne mo`e sama

Chris Smith: Zemlja trpi

PRIORITETI Ustavne promjene ne trebaju biti prioritet nove dr`avne Vlade, nego to treba da budu ekonomija i unapre|enje stranih investicija, borba protiv korupcije i rje{avanje pitanja vojne imovine, isti~e ambasador Clifford Bond
ju ne samo izme|u Washingtona i Bruxellesa nego i SAD-a i pojedinih dr`ava ~lanica EU, kao i sa Turskom i Rusijom“ . Imenovanje specijalnog izaslanika SAD-a za zapadni Balkan, kao jedno od rje{enja za izlaz iz politi~ke krize, podr`ao je i Kurt Bassuener, politi~ki analiti~ar i ~lan Vije}a za demokratizaciju politike koji je, tako|er, predlo`io da naredni visoki predstavnik u BiH bude Amerikanac.

Aktivno u~e{}e SAD-a
- SAD su prepustile vode}u ulogu u BiH Evropskoj uniji, koja ima pote{ko}e u provo|enju politike u BiH i koja je previ{e pasivna u odgovorima na krize. Sama perspektiva ~lanstva u EU nije dovoljna za provo|enje reformi i neophodne politi~ke kompromise. Po~etkom godine pojavile su se {pekulacije da EU razvija paket sankcija kao odgovor na antidejtonske akci-

je, odnosno na blokadu i usporavanje bh. integracijskih procesa u Evropu. Ostalo je nejasno da li uop{te postoji konsenzus ~lanica EU za primjenu eventualnih sankcija. Zbog svega toga SAD moraju aktivno ostati uklju~ene u BiH uz punu saradnju sa EU i njenim ~lanicama, ocijenio je Bond. On je istakao kako “ustavne promjene ne trebaju biti prioritetnovedr`avneVlade, nego da to treba da budu ekonomija i

unapre|enje stranih investicija, borbaprotivkorupcije i rje{avanje pitanja vojne imovine“ . Preporu~io je poja~ano prisustvo EU u BiH koje, izme|u ostalog, podrazumijeva “stvarni autoritet novog specijalnog predstavnika EU u formiranju i provo|enju politike EU u BiH“ . Ambasador Bond zalo`io se za imenovanje specijalnog ameri~kog izaslanika za zapadni Balkan koji bi, izme|u ostalog, “imao za cilj bolju koordinaci-

Uspostava vlasti u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji

HNS je sve zaustavio
Povezivanje uspostave vlasti u HN@-u i SB@-u je neprihvatljivo, upozorava Aner @uljevi}, predsjednik KO SDP-a
Proces uspostave vlasti u HN@-u je trenutno zamrznut, iako je bilo najavljivano kako bi ova `upanija u petaktrebaladobiti novu vlast. Aner @uljevi}, predsjednik Kantonalanog odbora SDP-a za HN@, rekao je za Oslobo|enje kako je potvr|ivanje nove Vlade HN@-a zamrznuto zbog naloga Hrvatskoga narodnog sabora da se formiranje vlasti u toj `upaniji pove`e s uspostavom vlasti u Srednjobosanskoj `upaniji. javnosti ve} bilo naga|ano, iako sam u pregovorima vi{e puta bio uvjeravan da uspostava vlasti u HNK-u i SBK-u nije povezana. Pokazalo se kako je to bilo izbjegavanje istine i poku{avanje maskiranja tog procesa, koji jeste bio povezan unutar tih struktura, kazao je @uljevi}. Istaknuo je i kako je povezivanje uspostave vlasti u HN@u i SB@-u za SDP neprihvatljivo, te kako stranke Platforme to vide kao vrlo neodgovoran i nekoristan politi~ki potez. - Ne vidimnikakvukorist u cijeloj ovoj pri~i, osim rje{avanja nekih li~nih interesa najve}im dijelom HDZ-a 1990, koji su i izborni gubitnici. HDZ BiH je HDZ-u 1990 dao vi{e prostora nego {to im to izborni rezultat dopu{ta i to je najve}i dio problema u pregovorima o uspostavi vlasti u HNK-a. HDZ 1990 je doveden u ravnopravan polo`aj s HDZ-om BiH, a za to nema temelja u izbornom rezultatu, izjavio je @uljevi}. Otkrio je i kako je u utoraktrebao biti potpisan koalicijski sporazum izme|u dva HDZ-a, SDP-a i SDA temeljem kojega bi uspostavila vlast u HN@-u.

Prilika za novo poglavlje u BiH
Ambasador Velike Britanije u BiH Nigel Casey vjeruje kako sada u BiH postoji prilika za napredak u procesu evropskih integracija. “Vjerujem da sada postoji prilika za okretanje stranice i zapo~injanje jednog novog poglavlja“, kazao je ambasador Casey nakon ju~era{njeg razgovora s predsjednikom Narodne skup{tine RS-a Igorom Radoji~i}em. Podsjetiv{i da je Peter Sorensen preuzeo du`nost, britanski diplomat je kazao da specijalni predstavnik EU nudi partnerstvo u kojem Unija podr`ava politi~ke vo|e u na{oj zemlji na njihovom putu ka evropskoj zajednici. Radoji~i} je rekao da trenutno postoji ne{to malo vi{e optimizma u razgovorima u BiH.

Aner @uljevi}: Slijedi novi sastanak

Problemi se ni`u
- Imali smo sastanak sa SDA i dva HDZ-a, na kojem smo trebali potpisati koalicijski sporazum. Predsjedni{tvo SDP-a je bilo dalo i saglasnost na potpis tog dokumenta, no tada je HNS odlu~io da se sve zaledi. Ni{ta nije prekinuto, nego je samo zaustavljeno. Do kraja sedmice se ponovno trebamo sastati kako bismo vidjeli {to se mo`e uraditi, kazao je @uljevi}. Tako|er, mi{ljenja je kako

Neodgovoran potez
- Mi i dalje idemo da unutar stranke zavr{imo sve ono {to nam je obveza, kako bismo, onog trenutka kada se ovaj proces odmrzne, za 48 sati mogli uspostaviti vlast. Tako|er, rije{it }emo i podjelu resora s SDA. Me|utim, ovaj potez HNS-a je kona~no razotkrio ono {to je u

HNS treba javnosti objasniti zbog ~ega je zaustavljena uspostava vlasti u HN@-u, te kako nije jasno zbog ~ega SB@ i HN@ trebaju zajedno dobiti novu vlast. - Za nas je to neprihvatljivo jer u mi HNK-u imamo svoje, a SBK, pak, ima svoje probleme, rekao je @uljevi}. Podsje}amo, po~etkom tjedna je objavljeno kako Predsjedni{tvo HNS-a tra`i `urnu uspostavuvlasti u HN@-u i SB@u, ali i da insistira da se vlast u te dvije`upanijeformiraistovremeno, odnosno u paketu.
J. GUDELJ

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 22. septembar 2011.

DOGA\AJI

7

VIJESTI

Su`ivot u vjerskoj razli~itosti
U okviru trodnevnog obilje`avanja jubilarne 200. obljetnice Univerziteta u Oslu, reisu-l-ulema Mustafa Ceri} i dr. Olav Fykse Tveit, generalni sekretar Svjetskog vije}a crkava, odr`ali su uvodna predavanja o temi Religija izvor konflikta ili put do pomirenja, u prisustvu velikog broja akademskih i kulturnih li~nosti Norve{ke i Evrope. Nakon izlaganja dvojice visokih predstavnika islama i kr{}anstva u Evropi, otvorio se zanimljiv me|uvjerski dijalog u kojem su Ceri} i Tveit naglasili va`nost kr{}ansko-muslimanskog razumijevanja za mir i stabilnost u Evropi. “Jedno je izvjesno, islam i kr{}anstvo su prisutni u Evropi i zato niko nikoga ne mo`e ignorirati, ve} mora shvatiti da su`ivot u vjerskoj i kulturnoj razli~itosti nema alternativu“, kazao je Ceri}.

Sve dublje podjele i unutar ~lanica PIC-a

Kongres SAD-a: Zabrinutost situacijom u BiH

Kongresmen Chris Smith, predsjedavaju}i Helsin{ke komisije za sigurnost i saradnju u Evropi u Kongresu SAD-a, ocijenio je da “bosanska politika, uprkos naporima na ohrabrivanju povratka, i dalje ostaje podijeljena du` etni~kih linija“ .

Vi{egodi{nji zastoj reformi
- Politi~ke partije nisu bile u stanju da nakon izbora u oktobru 2010. formiraju Vladu na

dr`avnom nivou. Posljednjih godina u porastu je nacionalisti~ka retorika, kao i sve izra`enija nespremnost za konstruktivniji rad sa predstavnicima me|unarodne zajednice, {to podriva dr`avnu stabilnost i teritorijalni integritet BiH. Lideri RS-a, u `elji da zadr`e vlast, posebno se opiru promjenama. Kao rezultattakvihaktivnosti, cijela zemlja trpi posljedice i zaostaje na putu za Evropu, upozorio je kongresmen Smith.

On je ocijenio kako “SAD i Evropa ne mogu prihvatiti trenutno stanje u BiH, te da narodi Bosne i Hercegovine zaslu`uju da dobiju mnogo vi{e od izabranih zvani~nika i me|unarodne zajednice“ . ^lan Vije}a za demokratizaciju politike i politi~ki analiti~arKurtBassuenernaveo je da “zastoj u provo|enju reformi traje od 2006“ . - U ovomperiodunacionalisti~ka retorika je dobila na sna-

zi, a politi~ari su po~eli dovoditi u pitanje pretpostavku da ne}e biti dozvoljen raspad zemlje. Upravo nedostatak me|unarodne politi~ke volje prouzrokovao je podjelu unutar me|unarodne zajednice i unutar zapadnih zemalja ~lanica PIC-a. Linije podjela pojavile su se prijedvijegodine i sada su jo{ vidljivije, ocijenio je Bassuener. Naveo je da su “sa jedne strane Njema~ka, Francuska i Italija i, na op}e iznena|enje, Rusija, koje su zagovornici teorije da je sama perspektiva ~lanstva u EU dovoljna za stabiliziranje politi~kih procesa unutar BiH“ . U drugu grupu dr`ava koje su “skeptici takvom pristupu“ naveo je SAD, Tursku, Veliku Britaniju, Kanadu, Japan i povremeno Nizozemsku. Informaciju o stavovimaiznesenim na Helsin{koj komisiji Kongresa SAD-a Ministarstvo vanjskih poslova BiH dostavilo je Predsjedni{tvu i Parlamentarnoj skup{tini BiH.
Almir TERZI]

Obnova 28 ku}a za Rome
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH osiguralo je 600.000 KM za izgradnju ili obnovu 28 ku}a za romske porodice u op}inama Tuzla i Banovi}i. Ministar Safet Halilovi} ju~er je u Tuzli i Banovi}ima s na~elnicima ovih op}ina Jasminom Imamovi}em i Begom Birpari}em, te s Romima kojima je namijenjen ovaj novac, potpisao ugovore za realizaciju tog projekta. Kako je saop}eno iz Ministarstva, u Tuzli }e, prema ugovoru, biti izgra|eno ili sanirano 15 ku}a, a u op}ini Banovi}i 13. Implementator oba ova projekta, ukupne vrijednosti 696.000 KM, Hilfswerk-Austrija.

Zasjedalo Predsjedni{tvo Stranke demokratske akcije

Samo sa SDP-om u Vije}e ministara
Zaklju~eno je da treba i}i ka rje{enju i da je nu`no da BiH dobije vladu
Predsjedni{tvo Stranke demokratske akcije je na ju~er odr`anoj sjednici dalo podr{ku predsjedniku stranke Sulejmanu Tihi}u u toku pregovora o formiranju dr`avne vlade. ce politi~kih lidera 26. septembra ove godine u Br~kom. - U Bosni i Hercegovini je uvijek neophodno sastajanje, razgovaranje, a onda i posti}irezultat. Zaklju~eno je da treba i}i ka rje{enju i da je nu`no da BiH dobije vladu. Predsjedni{tvo je zaklju~ilo da dadne saglasnost da se krene sa usvajanjem tih zakona. Mi se moramo priklju~itievropskomvozu, za kojim ve} kasnimo, kazao je generalni sekretar i ~lan Predsjedni{tva SDA Amir Zuki}. Kako saznajemo u Predsjedni{tvu SDA, ju~er je zauzet stav da, u slu~aju istupanja Socijaldemokratske partije BiH iz pregovora o formiranju Vije}a ministara, u njima ne}e u~estvovati ni SDA. SDA insistira da se fondovi IPA za ovu godinu iskoriste, jer bi u suprotnom BiHizgubila340 miliona eura za ovu i narednu

Evropski voz
Predsjedni{tvostranke je prihvatiloprijedlogmogu}ihrje{enja koja }e biti razmatrana na narednom sastanku predstavnikavladaju}ihpoliti~kihpartija, saop}eno je iz SDA po okon~anju sjednice Predsjedni{tva. Zakoni iz evropske agende (zakon o imovini, zakon o dr`avnoj pomo}i i zakon o popisu stanovni{tva), o kojim je na~elno ve} postignuta politi~ka saglasnost, te formiranje dr`avne vlade, bili su teme o kojim je raspravljano na ju~era{njoj sjednici Predsjedni{tva SDA, a bit }e i tema pregovora {estori-

Osna`iti civilno dru{tvo BiH
SDA insistira da se fondovi IPA za ovu godinu iskoriste

godinu, zbog ~ega bi i njezin evropski put bio usporen.

Priprema institucija
- [to se ti~e IPA fondova, gra|anima treba biti jasno da oni ne}e popraviti socijalnu situaciju u BiH. Ve}inu tih sredstava uzet }e konsultanti, ali oni morajupripremitiinstitucije i pojedince da funkcioni{u u Evropskojuniji. Ako to ne bude sada, naredne godine ne}emo aplicirati, a tre}egodinene}emo

imati pripremljene institucije i ko zna koliko }emo izgubiti. I u tom smislu, treba da ide odluka Vije}a ministara koja je usagla{ena. Narednegodine}e biti novo apliciranje i sa 88 i}i }e se na 340 milionaeura, kazao je Zuki}. Predsjedni{tvo SDA ju~er je utvrdilo i prijedlog pravila izbornog postupka u stranci, a zaklju~eno je i da }e se 15. oktobra sastati Glavni J. F. odbor SDA.

Ured za odnose s javno{}u Ambasade SAD-a u Sarajevu bit }e doma}in okupljanja i konferencije o liderstvu za u~enike i profesore srednjih {kola koji su sudjelovali u Youth Leadership Programu u periodu od 2008. do 2011. godine. Konferencija }e okupiti oko 70 u~enika i profesora, a sudionici konferencije su iz Banje Luke, Tuzle, Livna, Tomislav-Grada, Biha}a, [irokog Brijega, Ora{ja i Bijeljine. Cilj konferencije je osna`iti mlade aktiviste uklju~ene u Youth Leadership Program za budu}i anga`man u zajedni~kim gra|anskim inicijativama koje }e razvijati bh. civilno dru{tvo. Konferencija }e biti odr`ana sutra na Jahorini.

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Poslanici iz RS-a u Parlamentu BiH glasaju protiv

Ni{ta od novih li~nih karata?!
dok je za izmjene Zakona bilo obrnuto. Tako je Predstavni~kom domu upu}en negativan izvje{taj Ustavnopravne komisije vezano za izmjene i dopune Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH. - Tra`ili smo da se u nove li~ne karte uvrsti naziv entiteta i entitetsko dr`avljanstvo, te da se omogu}i potpisivanje }irilicom. Smatramo da to nije bilo problemati~no, ali kolege, ~lanovi Ustavnopravne komisije iz FBiH, ocijenili su druga~ije. S druge strane, imamo situaciju da bo{nja~ki predstavnici blokiraju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o dr`avljanstvu BiH i Zakona o prebivali{tu i boravi{tu BiH iz razloga koji nama nisu prihvatljivi, istakao je Lazar Prodanovi}, zamjenik predsjednika Kluba poslanika SNSD-a i ~lan Ustavnopravne komisije Predstavni~kog doma PS BiH.

Njema~ka saradnja sa BPK-om
Ambasadorica Njema~ke u BiH Ulrike Maria Knotz boravila je u Gora`du, gdje se sastala sa zvani~nicima op}ine i BPK-a Gora`de. Tokom susreta sa premijerom BPK-a Emirom Fra{tom razgovarano je o dosada{njoj saradnji i mogu}nostima njenog unapre|enja s posebnim akcentom na oblast privrede. Dosada{nje rezultate u tom smislu ambasadorica je ocijenila pozitivnim, naglasiv{i da su upravo to segmenti u kojima se mo`e unaprijediti saradnja Njema~ke i BPK-a. “Sretna sam {to su njema~ki privrednici aktivni na ovom podru~ju i {to kroz saradnju sa doma}im privrednicima doprinose pobolj{anju industrijske proizvodnje i zapo{ljavanja“ , kazala je Knotz. A. H.

Problem je {to je Parlamentarna skup{tina BiH uspostavljena bez ve}ine i sada imamo ovakvu situaciju da se osporavaju i ru{e zakoni s jedne ili druge strane, isti~e Prodanovi}
Poslanici u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH iz Republike Srpske na dana{njoj sjednici glasat }e za negativan izvje{taj Ustavnopra vne ko mi si je, ~ime }e osporiti u parlamentarnoj proceduri usvajanje izmjena i dopuna Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH. ^lanovi Ustavnopravne komisije Predstavni~kog doma PS BiH iz RS-a Lazar Prodanovi} (SNSD), Aleksandra Pandurevi} (SDS) i Petar Kuni} (DNS) glasali su protiv prijedloga izmjena i dopuna Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH u drugom ~itanju. U~inili su to nakon {to su prvobitno odbijeni amandmani koje je na njegov tekst ulo`io Prodanovi}. Odbijanjem izmjena i dopuna Zakona o li~noj karti BiH u PS BiH mogao bi ozbiljno do}i u pitanje po~etak sistema izdavanja novih li~nih karata planiran za drugu polovinu naredne godine.

Izdavanje LK s biometrijskim podacima planirano za narednu godinu

Osuda napada na d`amiju
Me|ureligijsko vije}e u BiH, u sklopu projekta Monitoring napada na vjerske objekte i druga mjesta od zna~aja za crkve i vjerskezajednice u BiH, primiloje prijavu o ponovnomnapadu na Sefer-begovu d`amiju u Banjoj Luci, koji se desio 15. 9. 2011. u 19 sati i 20 minuta kada su vjernici klanjali ak{am-namaz. Ovo je ve} {esta prijava napada na ovaj objekat IZ-a koju je MRV primio od po~etka implementacijeprojekta. Najo{trijeosu|ujemo u~estale napade na Sefer-begovu d`amiju, kao i na sve vjerske objekte, vjerske slu`benike i vjernike. Apelujemo na vlasti Banje Luke da omogu}e slobodno ispovijedanje vjere i za{tite ovo, Zakonom zagarantovano, pravo.

BACANJE NOVCA Ranije je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} upozorio da }e, ukoliko ~im prije ne budu usvojene izmjene i dopune Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH, na{a dr`ava „baciti pet-{est miliona KM“
tio za svakodnevne potrebe. Kao uslov da podr`e izmjene i dopune Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH, srpski ~lanovi Ustavnopravne komisije zatra`ili su da se, osim naziva dr`ave BiH, u novu li~nu kartu ugrade i nazivi entiteta i kantona/`upanija, kao i da se na tom dokumentu na|e entitetsko dr`avljanstvo nosioca (FBiH ili RS-a). Tako|er, predstavnici srpskog naroda tra`ili su i mogu}nost da se li~na karta potpisuje }irili~nim pismom. Ovi amandmani bili su neprihvatljivi za predsjedavaju}eg [efika D`aferovi}a (SDA) i ~lanove Ustavnopravne komisije Sa{u Magazinovi}a i Denisa Be}irovi}a (SDP), pa je ishod glasanja i za amandmane, ali i izmjene i dopune Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH, u drugom ~itanju na sjednici tog parlamentarnog tijela u kona~nici bio isti - tri (za) naprema tri (protiv). ^lanovi Ustavnopravne komisije iz RS-a su glasali za amandmane, a iz FBiH protiv,

Isti~u ugovori
Ranije je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} upozorio da }e, ukoliko ~im prije ne budu usvojene izmjene i dopune Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH, na{a dr`ava „baciti pet-{est miliona KM“ . Sredinom naredne godine isti~u ugovori o nabavci postoje}ih li~nih karata, a da bi se objavili tenderi i izabrao najpovoljniji ponu|a~ u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, potrebno je vi{e mjeseci. A. TERZI]

Entitetsko dr`avljanstvo
Izmjene Zakona, koje je predlo`ilo Vije}e ministara BiH, podrazumijevaju da se u nove li~ne karte ugradi elektronski memorijski element koji bi sadr`avao sve biometrijske podatke o nosiocu, uklju~uju}i i otisak prstiju. Gra|ani ma bi bi lo omo gu}eno i da se na posebnoj karti izjasne i dobiju elektronski potpis koji bi im koris-

Nakon pu~a u SBiH, napad na Kanton

Bahti} bi u vlast USK-a?!
BiH je zarasla u korov
Nedopustivo je da je skoro pola obradivog zemlji{ta u BiH zaraslo u korov, da ogromne koli~ine hrane uvozimo, kao i ~injenica da obrazovani kadrovi, predvo|eni velikim procentom mladih ljudi, odlaze iz zemlje da bi tra`ili posao u stranim zemljama, stav je predsjednik NSRB-a zastupnika u Parlamentu BIH Mladena Ivankovi}a Lijanovi}a. Komentiraju}i stanje u poljoprivredi za 2010. godinu, kazao je da je poljoprivreda najisplativiji sektor za ulaganje i ukoliko hitno promijenimo poreznu i poticajnu politiku, bit }emo spremni za bespo{tednu borbu sa velikim tr`i{tem EU. Ulaskom u EU, dolazimo u poziciju iz koje }emo trajno imati povrat ulo`enih sredstava iz prora~una EU. Nakon Kongresa i istupanja iz Stranke za BiH, nekada{nji predsjednik Kantonalnog vije}a ove stranke u USK-u Sadik Bahti} izazvao je destabilizaciju me|u partijama na vlasti. Prema na{em izvoru iz vladaju}e koalicije, Bahti} bi da izgura Radom za boljitak, te da se ugura u vlast?! U ponedjeljak, kada se iza zatvorenih vrata odr`avao sastanak stranaka Platforme, rezultate su ~ekali i Bahti}evi suradnici pripremaju}i proslavu u jednom obli`njem hotelu?! No, do toga nije do{lo, ali je stvoreno nepovjerenje. U Skup{tini USK-a Radom za boljitak ima dva poslanika, SBiH tri, ali kao posljedica nedavnih de{avanja poslanica Mina Bahti} je ju~er istusvoju suspenziju. Bahti} najavljuje i dalje osipanje stranke, a ju~er su ostavke u Op}inskom savjetu SBiH-a Sanski Most sem Bahti}a podnijeli Sre}ko Atelj, Tesmija Smajlovi}, Dino Seferovi}, Ibro Jahi}, Besim Burni}, Me jaz Bur ni}, Zi kro ]usi}, Hikmet Hod`i}, Ned`ad Tali}, Esma Kurbegovi}, Mina Bahti} i D`evad Kuri}. Savjet ukupno ima 28 ~lanova. Sulejman Hod`i} podnio je ostavku na mjesto po vje re ni ka MZ To mi na (Sanski Most). Ostavke na funkcije ~lano va Kan to nal nog vi je}a SBiH USK-a dostavili su Husein Sefi}, Vlade Mijatovi} i Bejza Tali}.
F. Be. - A. T.

Sulejman Kazi} ostao vjeran SBiH

pila iz SBiH i deklarisala se kao ne za vi sni kan di dat u Skup{tini. Za preostala dva kandidata, koja su otkazali poslu{nost Bahti}u, zainteresovani su i SDA i SDP. Sulej-

man Kazi} i [efik Velad`i} tvrde da }e i dalje po{tovati volju Predsjedni{tva Stranke za BiH, te da o~ekuju da }e se kriza u Kantonalnom vije}u ubrzo okon~ati, a od Bahti}a o~ekuju da povu~e

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 22. septembar 2011.

DOGA\AJI

9

Be~ki dnevnik Jovana Divjaka (XLVIII)

VIJESTI

Pri~a o Hilfsverku
Kako je i obe}ao, general Jovan Divjak je svakog dana - od ~asa kad je zaustavljen na aerodromu u Be~u vodio Dnevnik za ~itatelje na{e novine: dakle, ~etvrtak je, 28. april 2011.
Pi{e: Jovan DIVJAK

Dan i ve~e zavr{ih uz dru`enje sa Suzanom Ja{arevi} i u~esnicima na seminaru u organizaciji Hilfsverka Austrija, Be~. Suzanu sam upoznao pre desetak godina kada smo otpo~eli vi{estruku saradnju u okviru na{ih misija. U kra}oj {etnji i prijateljskom razgovoru u slasti~arni „Aida“, prisetili smo se vremena intenzivne saradnje dve asocijacije, o porodicama, o sada{njim i budu}im planovima dve organizacije – ogromnog Hilfsverka i patuljastog na{eg Udru`enja. Iskren da budem, po{to smo se na{li kod kultnog hotela i kafea „Sacher“ i prijateljskog zagrljaja, prvo pitanje je bilo – „Kako ste sa zdravljem, kako vam se dr`i supruga, kako su vam sinovi? Vi odli~no izgledate!“, stari fol onih koji me vide ovde na {trafti. Eto, sreli smo i Principa i suprugu mu. Isto reko{e: „Divno izgledate!“ A, ne}e da vide ono {to ja vidim svaki put kad stanem pred ogledalo da se obrijem. Brazda se lice! Kada sam se umivao prvo jutro u zatvoru u Korneuburgu, izbrojao sam 59 bora, jutros sam ih nabrojao 99!

vremena, pa preko ratne, do ove dana{nje. Saglasni smo – ovo je najgore stanje od Dejtona do dana{njeg dana. Naravno, prvo sam im ja pri~ao o mojem pute{estviju - aerodrom, petodnevni boravak u zatvoru, sada{nji status, perspektiva zavr{etka mog slu~aja(!) – jo{ jedno ~etiri, pet sedmica u najpovoljnijoj varijanti! Komentari su razni: „Nemogu}e! Nevjerovatno, pa vi niste ni{ta krivi! Nepravda!“ I oni drugi: „Pro}i }e i to! Vi ste hrabri, izdr`a}ete! To }e se zvati: bilo je ju~e!“ Znam da iskreno `ale {to sam nasilno u Be~u, da su na mojoj strani, ali pomislim - hajde da se menjamo! Na aerodromu je proveo od juna do novembra 1992. godine maltretiran, {ikaniran, prebijan, izgladnjavan, u nermogu}im uslovima! I roditelji su bili u tom logoru, zato~eni{tvu, odvojeni jedni od drugih. Izmr{avio je 20 kila! „A danas u Mostaru vi|am na slobodi nekolicinu koji su nas mu~ili. [ta mi sli te, ka ko se ja sa da osje}am? Poni`en, to je najbla`a rije~!“

Uskrs u Hagu
Dragi ~itao~e, posramio sam se pred ovim pri~ama. Eto, ja do`ivljavam ovde neke neprijatnosti, ali moj ego i moj identitet nije ugro`en, a ono {ta se njima dogodilo je fizi~ka i psihi~ka tortura neprimerena ljudskom dostojanstvu, ljudskoj civilizaciji. Ja sam pred njima obavezan da ne govorim o mojim neda}ama. Ovde se veoma dobro uklapa misao D`ord`a Eliota – „Za{to `ivimo, ako ne zato da bismo jedni drugima u~inili `ivot manje te{kim?“ Na papiru, salveti, svi smo se potpisali, to }e biti u mojoj arhivi. S ve}inom sam se tek upoznao. Po`eleli smo skora{nji zajedni~ki susret u Sarajevu, in{allah! Ah, da, Juliji Weber, koja radi u Hilfsverku, Be~, ponudio sam da budem kum na ven~anju. Muris dobaci – ne na crnogorski na~in! Mla|ahna, lepu{kasta Julija veoma je posve}ena poslu, na licu joj je ve~iti osmeh. O~i su mi se odmorile gledaju}i je ovo ve~e.

Ekipa bez trenera
Su za na me pi ta la – „Ka ko je Udru`enje bez Vas? „Odli~no! Ekipa koja je uigrana do perfekcije (kao moj preferirani klub Barcelona) mo`e da igra i bez trenera!“ „Drago mi je, jer Vi ~inite velike stvari!“ Slu{am je, smejuljim se. . ^estitam joj na svemu {to je do sada uradila... Kroz hladne kapi ki{e, koje je zadnjih dana bilo u Be~u, do{li smo na zakazano mesto sastanka sa u~esnicima seminara. Moj izbor je „Maredo“, jer se dobro jede, manje pla}a i mo`e se prepuniti tanjir sa salatom, a ko{ta samo 5 EU. Nas je sedmoro za stolom: Elmira Terko, Azema Star~evi}, Julija Weber, Muris, Adnan ^akalovi}, Suzana i ja. Razgovor je ugodan, utrkujemo se ko }e vi{e re}i o raznim pitanjima i dilemama Bosne i Hercegovine, od one iz Titovog

^udesna je, ba{ ~udesna planeta Zemlja na kojoj trenutno boravimo. Iz }irili~nih novina sazanjem, naprimer, da su Radovan i Gotovina podelili jagnje, a da je Vojislav [e{elj, lider radikala, Uskrs sla vio u dru{ tvu Mla de na Mar ka~a, na~el ni ka ne ka da{ njeg Mi nis tar stva hrvatske policije, osu|enog na 18 godina zbog zlo~ina u „Oluji“.”Radovan Karad`i}, biv {i pred se dnik Re pu bli ke Srpske i hrvatski general Ante Gotovina, podelili su ove godine jagnje za Uskrs u [eveningenu. Po{to Uskrs ove godine za pravoslavce i katolike pada na isti dan, srpski i hrvatski pritvorenici ga obele`avaju zajedno u istoj zatvorskoj kantini. Sve{tenik Vojislav Bilbija, koji svake nedelje iz Roterdama ide u Hag kod srpskih pritvorenika, izjavio je da je u [eveningenu odr`ao slu`bu na Veliki petak. „Ve}ina njih se ispovedila. Bilo je predivno. Svi su pevali u horu, a po{to su carski ~asovi dugo trajali, neke od njih su zabolela le|a, a nekima od njih je bilo prvi put da ~itaju deo te slu`be. Na kraju su mi poklonili jaja, koja su ofarbali u lukovini,“ rekao je sve{tenik Bilbija. Na ovakvo revnosno pisanje o li~nostima koje su odgovorne za ubijanje nedu`nih civila u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ispisujem Gandijevu poruku, koja je {tampana u mom Oslobo|enju! Naravno, prelistavam ja redovno i druge novine, sve {to mi do|e pod (u) ruku. Uzmi zraku sunca/ Uzmi osmijeh i /daruj ga onome ko ga nikad nije imao./ Uzmi zraku sunca i /u~ini da odleti tamo gdje vlada no}./Otkrij izvor i /okupaj onoga ko `ivi u blatu./Uzmi suzu i /polo`i je na lice onoga ko nikad nije plakao./Uzmi hrabrost i/ stavi je u du{u onoga ko se ne smije boriti./ Otkrij `ivot i/ pripovijedaj o njemu onome ko ga ne mo`e shvatiti./ Uzmi nadu i / `ivi u njenoj svjetlosti./ Uzmi dobrotu i /daruj je onome ko ne zna darivati./ Otkrij ljubav i / poka`i je ~itavom svijetu.“ (Mahatma Gandhi)

Podr{ka Atine Sarajevu
Gradona~elnik Atine Yorgos Kaminis poslao je gradona~elniku Sarajeva Aliji Behmenupismopodr{kekandidaturiSarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine. “Grad Atina podr`ava Sarajevo u nastojanju da postane Evropska prijestolnica kulture 2014, jer je Sarajevo sredi{te i raskrsnica kultura, civilizacija i religija svijeta. Sarajevo je u sredi{tu zemlje u kojoj se ostvaruju povijesni doga|aji ~ije zna~enje neposredno uti~e na modernu historiju Evrope i svijeta. To je jedinstveni grad povijesti, kulture, umjetnosti i otvorenosti za sve generacije i sve razli~itosti. Grad prijatelj koji je kroz svoju savremenu historiju kao i proteklih stolje}a predstavljao jedinstven spoj srednjoevropske, jugoisto~noevropske, te balkanske i mediteranske kulture“ ka`e se u pismu. ,

Profesor Ragu` nije optu`en
Povodom optu`nice koju je potvrdio Sud BiH protiv Veselka Ragu`a i Ive Ragu`a, koji se terete za ratni zlo~in protiv stanovni{tva, Ivo Ragu`, profesor hrvatskog jezika i knji`evnosti i dugogodi{nji ravnatelj Srednje {kole u Stocu, oglasio se saop}enjem za javnost u kojemu navodi kako u spomenutoj optu`nici nije rije~ o njemu. “Nakon objave optu`nice u medijima u posljednje vrijeme sam izlo`en razli~itim pritiscima javnosti budu}i da se u priop}enju za javnost Suda BiH, a koje je objavila i Fena, ne navodi ni ime oca ni datum ro|enja spomenutog Ive Ragu`a.

Sutra...
Radnici Konjuha nastavili {trajk

...Gani}eva ponuda
Pohvale saradnji ^e{ke i EP-a u BiH
Delegacija Evropskog pokreta u BiH, koju je predvodio predsjednik organizacije Predrag Pra{talo, susrela se sa ambasadorom ^e{ke Republike u BiH Tomasom Szunyogom, ~ija zemlja trenutno predsjedava Vi{egradskom grupom (V-4), a koju ~ine jo{ Ma|arska, Poljska i Slova~ka, saop}eno je iz EP-a. Pra{talo je upoznao doma}ina sa dosada{njim aktivnostima i najavio nekoliko narednih projekata u kojima, u ovoj organizaciji, o~ekuju aktivno u~e{}e predstavnika ^e{ke, ali i drugih evropskih ambasada. Szunyog je pozdravio i pohvalio dosada{nje partnerstvo sa EPom u BiH i istakao uvjerenje da }e se uspje{na i obostrano korisna suradnja nastaviti i u narednom periodu.

Tra`e razgovor s ^au{evi}em
Sindikat radnika Konjuha danas}e zvani~nozatra`itisusret sa premijerom Tuzlanskog kantonaSeadom^au{evi}em, kako bi sedogovorili oko narednihpoteza koji bi pomogli da se ponovo pokrene proizvodnja u nekada{njemgigantudrvneindustrije sa oko 600 radnika. „Nastavljamo{trajk,jer su vladeFederacije BiH i TK-a na zajedni~koj sjednici odbile dati garancijeKonjuhu za kredit kod Razvojne banke. No, ne}emo sebi uskratiti {ansu da razgovorima do|emo do rje{enja“ poru~io je , Mevludin Traki}, predsjednik sindikata radnika Konjuha. Premijer Tuzlanskog kantona Sead^au{evi} i ranije je napominjao da se bud`etski novac ne mo`edatiprivatnojfirmi, te da se sa radnicima, koji su i ve}inski vlasnici, mora dogovoriti program sanacije, koji bi finansijski A. [e. podr`ala Vlada TK-a.

Te{ki dani za nekada{njeg giganta drvne industrije

10

KOMENTARI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Zapisi mutivode Rajka S
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Svojom knjigom memoarske proze “Zapi{i to, Rajko“ na{ nekada{nji sugra|anin, ve} zaboravljeni Rajko Petrov Nogo, samo potvr|uje da je jo{ u mladosti s pravom bio prepoznat kao ko~operni klicono{a velikosrpskog nacionalizma. Danas o Bosni govori kao o zemlji u kojoj su naslage mr`nje geolo{ki presovane i samo ~ekaju kada }e, poput gejzira, da {iknu

arajevo je davno zaboravilo svog nekada{njeg sugra|anina, pje sni ka Raj ka Petrova Nogu. Ali {to ga je ono vi{e zaboravljalo, Nogo je postajao sve opsjednutiji Sarajevom. O tome svjedo~i njegova nevelika knjiga memoarske proze “Zapi{i to, Rajko“, objavljena proljetos u izdanju Srpske knji`evne zadruge iz Beograda, ba{ kao {to prili~i pjesniku ro|enom u nekom selu izme|u Nevesinja i Kalinovika, senatoru Republike Srpske i redovnom ~lanu njene Akademije nauka i umjetnosti, koji srbovanje do`ivljava kao svoje `ivotno zanimanje. Dobro napisana, intrigantna, duhovna kopija Memoranduma SANU, Nogova knjiga od samog po~etka zove na ~itanje, nude}i portrete vi{e od dvadeset poznatih pisaca sa prostora biv{e Jugoslavije, me|u njima Andri}a, Me {e Se li mo vi}a, Krle`e i Crnjanskog, Skendera Kulenovi}a, Branka ]opi}a, ]amila Sijari}a, Maka Dizdara i Oskara Davi~a, Vaska Pope, Borislava Peki}a. Nogo im je kao svoje privatne favorite pri dru`io Ra do va na Ka rad`i}a i Emira Kusturicu. Kad zavr{ite s ~itanjem, glavni likovi kao da i{~ezavaju, a ukazuje se prepoznatljivi portret samog Rajka Petrova Noga, prononsiranog klicono{e velikosrpskog nacionalizma. Ro|en prije 66 godina, Nogo je u Sarajevu zavr{io Filozofski fakultet i brzo se afirmisao kao pjesnik. Prodoran i ko~operan dinarac, neprilago|en dru{tvenim konvenci-

U

jama i prgav, nije krio svoje geslo: Kako ko, ja |onom! Kafanski no}obdija, imao je posla s policijom, koja ga je jednom gre{kom pretukla, zamijeniv{i ga s nekim kriminalcem. Partijski ideolozi zadu`eni za kulturu prepoznali su u njemu mladog srpskog nacionalistu, ali nisu dozvolili da stekne status mu~enika, nego su mu {irom otvorili vrata afirmacije i beri}etne egzistencije. Bio je urednik ~asopisa Lica, sekretar Udru`enja knji`evnika BiH, potom urednik u izdava~koj ku}i Veselin Masle{a. Dvije godine je pisao knji`evne kritike u Odjeku i te svoje tekstove objavio u knjizi “Jesi li `iv“ Prije nego {to je . 1982. oti{ao iz Sarajeva, dobio je Brankovu nagradu, Nagradu Svjetlosti i Zmajevu nagradu, a od dolaska u Beograd pokupio je sve nagrade, njih dvadesetak, koje nose imena najve}ih srpskih pjesnika! knjizi “Zapi{i to, Rajko“ pjesnik se sveti Sarajevu, bilo opisuju}i vlastite do`ivljaje, bilo kroz pri~u nekih od njegovih likova. Nogo pi{e ka ko je oma nje dru{ tvo srpskih pjesnika, u kojem je intelektom i pojavom dominirao Radovan Karad`i}, uvijek bilo okru`eno {pijunima. Njihovi dosijei u policiji su bubrili, “a Udba je smi{ljala na~ine kako da me|u nama zavrgne razdor“. ^uveni “usmeni pripovjeda~“ Nika Mili}evi} ga je, navodno, upozoravao: “Nisi ti, mom~e, za ovaj grad. Ne zna{ ti {ta je Karakazan. Ni kako je opaka ova ~ar{ija.“ Nogo tome dodaje: “Do|u iz mraka

P

i umlate te, i pobegnu u mrak“ . Karad`i} mu je, veli, jednom pri~ao da mu se sedamdeset i neke godine `alio jedan ruski vra~, koji je bioenergijom lije~io razne bolesti i svoju vje{tinu demonstrirao pred ljekarima ko{evske bolnice, kako ne mo`e da stanuje u Sarajevu: “Dok {eta ulicama ose}a talase netrpeljivosti koja u vazduhu kola. I ti talasi se, onako nasumice, i na njega ustremljuju. Od toga, uznemiren, ne mo`e da zaspi… Zato stanuje gore, na brdima.“ Podrazumijeva se da je vra~ bio pravoslavne vjere, a da su “talasi netrpeljivosti“ dolazili od muslimana. rije nekoliko godina, sa dvojicom prijatelja, biv{ih Sarajlija, Nogo je puna dva sata {etao Sarajevom: da ustanove je l‘ Sarajvo gdje je nekad bilo, je l‘ kafana kraj Mori}a hana. “Kao da sam {etao kroz meni odnekud poznat ali tu|i grad, ni{ta se u meni nije pomaklo.“ Nije poznato kako je tom prilikom utvrdio da u Sarajevu ima vi{e Kineza i mud`ahedina, nego Srba. Nogo uvjerava ~itaoca da je Bosna zemlja u kojoj su naslage mr`nje geolo{ki presovane i da samo ~ekaju ~as kada }e, poput gejzira, da {iknu. “U tome svetu pretvaranje je na~in `ivota. Tu ~ak ni klima nije zajedni~ka. Slu{ao sam jednoga kako se ozbiljno pita: ako ki{a pada, pada li i Hrvatima? Drugi je opet u nekom nevremenu bio zdvojan kako da pozdravi kom{iju: ako ka`e pomozbog, {ta ti meni pomozbog, ako ka`e merhaba, {ta Vlah ima sa

O

merhaba – u tom se primako{e jedan drugome, pa }e onaj {to se koleba: zdravosvanuo! Eto, na tom najmanjem zajedni~kom sadr`itelju, na tom zdravosvanuo, vekovima se a i sad jo{ malo dr`i Bosna…“ Pjesnik mutivoda ne pori~e da je Sarajevo bilo opsjednuto s brda, ali dodaje da su i iza brda bila druga brda: “Svak je svakoga, gde je i kako mogao, opkoljavao i opsedao. Zato, mo`da, i nije pitanje {to je Sarajevo bilo opsednuto, ve} za{to nije uzeto? Radovan Karad`i}, znam to iz blizine, u po~etku nije imao entuzijazma – a bilo je snage – da se rat zavr{i u prvome snegu… Kako, govorio je, pa do ju~e smo `iveli kao kom{ije i prijatelji…“ Iako su zemljaci, Nogo je zazirao od generala Mladi}a, pomalo ga se i pla{io, ali Radovana Karad`i}a obo`ava. Oni su prijatelji od djetinjstva. U knjizi mu je posvetio jednak broj strana kao Andri}u, Krle`i i Selimovi}u zajedno! “Radovan je uljudan, blag i blagorodan ~ovek. n nije nikakav guslarski tip, mada guslati ume.“ Krajem jula 2008, dan prije nego {to }e biti izru~en Ha{kom tribunalu, Nogo je posjetio Karad`i}a u beogradskom zatvoru. Dobio je 15 minuta, a policija je dozvolila da njihov razgovor potraje dvostruko du`e. Zatvorski slu`benici su bili jako ljubazni, a jedan policajac je rekao kako je privilegovan {to je prisustvovao razgovoru dvojice prijatelja, “jednog pjesnika i jednog dr`avnika“. To je Srbija.

Tragom vijesti o ubistvu Burhanuddina Rabbanija

Platio glavom zbog Teherana?
„Muslimani su du`ni boriti se protiv ugnjetavanja, ali svake vrste ugnjetavanja, rekao je biv{i afganistanski predsjednik, u Teheranu: na{a novinarka, koja je tako|er bila na Konferenciji, pi{e o svom susretu s Rabbanijem
U utorak uve~e svijet je obi{la vijest o tome da je bomba{ samoubica usmrtio biv{eg predsjednika Afganistana Burhanuddina Rabbanija (71) u njegovom domu u Kabulu. Terorista se predstavio kao taliban, insistiraju}i na direktnom kontaktu s Rabbanijem. Dok je ovaj boravio 17. i 18. septembra u Teheranu na Prvoj me|unarodnoj konferenciji o islamskom bu|enju, ubica je ~ak bio gost u ku}i Visokog mirovnog vije}a, ~iji je Rabbani ~elnik. zemlji, uprkos tome {to su i predsjednik Afganistana Hamid Karzai i predsjednik SAD-a Barack Obama po`urili demantovati kraj afganistanske mirovne misije. Burhanuddin Rabbani je bio jedan od najzapa`enijih u~esnika skupa u glavnom iranskom gradu. Izvje{ta~ Oslobo|enja je slu{ao njegov govor, jedan od pet uvodnih, a koji je na prvoj pauzi bio prokomentarisan kao mudar, trezven, umjeren, onakav kakav je bio ovaj afganistanski tad`ik, biv{i reis, sunit hanefijskog reda, koji je na ~elu Afganistana bio od 1992. do 1996. godine, a zvani~no i do 2001. Jer, talibani koji su ga vojnim pu~em skinuli s vlasti nikada nisu odr`ali izbore, pa su Rabbanija mnogi smatrali legalnim predsjednikom sve do ameri~ke intervencije i do dolaska na vlast Hamida Karzaija. U Teheranu je Rabbani govorio o slobodi u islamu kao jednom od va`nih atributa ljudskog ~ina i osobnosti: “To je cilj muslimana. Oni su du`ni boriti se protiv svakog ugnjetavanja i svake neslobode, bez obzira na to odakle ovi poti~u. Stoga bu|enjem islamskog svijeta mo`e biti iznena|en samo neiislamski ummet, odnosno oni u ummetu ~iji `ivot nije Kur’an“ , kazao je Rabanni, predlo`iv{i da se umjesto termina islamsko bu|enje koristi - pokret islamskog bu|enja. zapo~eli razgovor: o konferenciji, o gostima, o bu|enju... Onda je slijedilo pitanje o - Afganistanu. Prisjetila sam se da je ve} otac D`elaludina Rumija, jo{ u 13. stolje}u poveo porodicu iz Belha, predvidjev{i da tamo stolje}ima ne}e biti mira. Ni od zemljotresa, ni od ljudi. I, doista, samo {to su oti{li, horde D`ingis Kana su razorile taj dio dana{njeg Afganistana. ^ovjek se blago osmjehnuo i rekao da je on iz Iraka, a moj vodi~ se po~eo izvinjavati: “O, vi jako li~ite na Rabannija...“ „I drugi su mi rekli, samo sam mla|i“, odgovorio je. Odmah potom ugledali smo „pravog“ Burhanuddina Rabbanija kako ustaje iza svoga stola i vodi~ mi je predlo`io da mu pri|emo, i da ga makar uslikam. Uvjeravao me je da tu priliku ne}u skoro imati. No, meni su pa`nju tada ve} bila privukla dvojica talibana. Razgovor koji sam potom vodila s mladim Abdul Reufom i vreme{nim Mohamed Adelijem bio je ispunjen njihovim tvrdnjama da }e skup u Teheranu mnogo zna~iti za budu}nost njihove zemlje, jer su se susreli predstavnici raznih njihovih struja, koji u Afganistanu ne}e da ~uju jedni za druge. „To je jako, jako va`no“ kazali su , obojica, i njihovih rije~i sam se prvo sjetila ~uv{i vijest o ubistvu u Kabulu. A {to sam propustila jedinstvenu novinarsku {ansu zaista je nebitno u odnosu na to ho}e li se Rabbanijeva mirovna misija okon~ati njegovim odlaskom.
Edina KAMENICA

Nema kraja misiji
Ubistvo umjerenog politi~ara, koji je kao poznati protivnik talibana u njima stekao u pravom smislu te rije~i smrtnog neprijatelja, sigurno ne}e ostati bez posljedica na mirovne aktivnosti u toj

FOKUS

Jako li~ite na Rabbanija
Na ve~eri, u hotelu Istiqlal, pri{li smo gospodinu za kojeg nam je re~eno da je Rabanni, i

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Uloga govna u bosanskoj ekonomiji Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Kad je nedavno GRAS-ov kontrolor u tramvaju na liniji broj 3 Ilid`a Ba{~ar{ija otkrio me|u sjedi{tima pravo pravcato ljudsko govno, nadigla se cijela sarajevska ~ar{ija, tjednima su se kolumnisti i`ivljavali s nesretnim govnom, sve lamentiraju}i nad socijalnom slikom Bosne, u kojoj se gradskim saobra}ajem voze samo govna, i nari~u}i nad rudimentarnom bosanskom kulturom javnog saobra}aja, i javnog prostora uop}e

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Pa ka`e, o}e{ jedan ekonomski? Elem, {etali Mujo i Suljo uz Miljacku i nai{li na govno. “Bogati Suljo“ stao Mujo, , “bil ga ti pojeo za sto maraka?” Misli Suljo, “jest gadno, al malo se stisnem i imam sto maraka“ pa hap! - pojeo govno i uzeo , Muji stotku. “Pravo me pre{o, malo se potrpio i uzeo mi pare“ misli se sad Mujo. “Ba{ me , lijepo pre{o“ misli se i Suljo, “za stotku }e , cijelom Sarajevu pri~at da sam pojeo govno!” Tmurnih lica tako {utke {etaju, kad odjednom nai{li na jo{ jedno govno. “A bil ti, Mujo“ jedva do~ekao Suljo, “pojeo ovo , govno za sto maraka?” “Ja{ta bih!” jedva , do~ekao i Mujo, pa hap! - pojeo govno i uzeo od Sulje stotku. Zadovoljni sad i mirni obojica, nastavili oni dalje, ali neki |avo ne da Sulji mira, sve u glavi ne{to konta, pa se kona~no okrene Muji: “Dan te jebo {to smo glupi: i ti i ja pojeli po govno, a niko ni{ta nije zaradio!” “Nema ba veze“ umirio ga Mujo, , “va`no da se pare okre}u.” D`abe, eto, ekonomistima svi fakulteti i doktorati, d`abe im sva stru~na literatura, i Adam Smith i Milton Friedman, d`abe im i Guy Sorman i Slavoj @i`ek, cijelu liberalnu ekonomiju i koncept generiranja javne potro{nje objasnili Mujo i Suljo: jedite govna, va`no je da se pare okre}u. Jednostavne strategije {tednje i doktrine va|enja iz govana jedenjem istih dosjetili su se, recimo, i u Federaciji BiH. Federalni premijer Nermin Nik{i} okupio tako svoje ministre za izlet u Tuzlanski kanton, pa se s kompletnom Vladom preko Karaule uputio – autobusom. “Kada smo i{li u Gora`de, i{li su svi ministri, znate, petnaest ili dvadeset vozila, pa se stvori kolona i to, normalno, ljude iritira“ objasnio je pre, mijer. “S druge strane, autobus je puno ekonomi~niji i efikasniji. I mogu vam re}i da smo u ova dva-tri sata, koliko smo putovali, uradili dosta stvari.” [to su to~no uradili u dva-tri sata u autobusu, premijer nije rekao, ali vjerujem da

se obavilo posla za cijelu fiskalnu godinu. Podsjetilo me to na onu ratnu anegdotu pri~ao mi Ko`o da mu pri~ao [ahin da mu je ispri~ao Hod`a - kad je Alija Izetbegovi} u Mostaru pitao komandanta Prve mostarske brigade Midhata Hujdura {to im sve treba, a legendarni Hujka odgovorio da im treba svega, i pu{aka, i municije, i minobaca~a, i topova, i granata. Alija onda rekao da mu sve to lijepo zapi{e, ali kad je komandant Hujka krenuo pisati, stao mu jedan iz brigade tresti i ruku i tefter. “[ta to bolan radi{?” zaprepastio se , Alija. “Ma ne sekirajte se, predsjedni~e“ , umirio ga ovaj. “Hujka je prije rata bio kondukter u Autoprevozu, ne umije vam on pisat druga~ije.” Tako se nekako, svoji na svome, moraju u autobusu osje}ati i gospoda ministri, sve go predratni kokuz iz javnog saobra}aja. Drndaju se ministri, tresu i zapisuju u teftere, netko se sjetio da Vlada izda Konjuhu garancije za kredit kod Razvojne banke, lijepo oni tako zapri~ali, na{la se odnekud i neka pohovana piletina i neko mlako pivo, sprijeda se, znate kako ve} ide, par njih sjatilo oko Branke \uri} pa prodaje mangupske folove, straga krenula pjesma, “u tunelu usred mraka“ za, boravilo se do Kladnja i tko se, i {to se, i gdje se uop}e, pa kad se sat kasnije autobus na{ao pred @ivinicama, povikao Ismet Trumi} voza~u: “Majstore, ima iza}!” - \e }e{ ti? - pogledao ga zgranuto premijer. - Kako |e?, ja stigo ku}i. - Halo, Ismete! – zamahao premijer zbunjenom Trumi}u pred o~ima. - Ti si sad ba sekretar Vlade! Iza{li su tako ~lanovi Vlade u Tuzli razdragani i veseli kao {kolska ekskurzija, samo se mahmurni ministar kulture Salmir Kaplan, ka`u svjedoci, otresao mrmore}i sebi u bradu, “ja Audija i govana!” Eto, kad ve} spomenuh – da se ne udaljim previ{e od teme – kad je nedavno GRAS-ov kontrolor u tramvaju na liniji broj 3 Ilid`a - Ba{~ar{ija otkrio me|u sjedi{tima pravo pravcato ljudsko govno, nadigla se cijela sarajevska ~ar{ija, tjednima su se kolumnisti i`ivljavali s nesretnim govnom, sve lamentiraju}i nad socijalnom

slikom Bosne, u kojoj se gradskim saobra}ajem voze samo govna, i nari~u}i nad rudimentarnom bosanskom kulturom javnog saobra}aja, i javnog prostora uop}e. A samo mjesec dana kasnije me|ugradski autobus na liniji Sarajevo - Tuzla pun ministara, pa nikom ni{ta! I jo{ se premijer Nik{i} hvali kako su mu “iz slu`be“ rekli da se tom ekskurzijom u{tedjelo tri-~etiri hiljade maraka. Tanje demagogije – da sad ne ponavljam opet iste glagole i imenice - odavno nismo ~uli. Osim ukoliko nakon saznanja “iz slu`be“ , federalna Vlada ne rasproda svih onih hiljadu slu`benih automobila, koliko ih po nedavnoj inventuri ima u voznom parku, i ne kupi pet-{est autobusa. Mada bi, koliko se bave ostatkom Federacije, slobodno mogli kupiti i tramvaj Ilid`a - Ba{~ar{ija. Em im ne treba dalje, em su kontrolori iz “trojke“ ve} navikli. Dok je premijer Nik{i}, uostalom, razdragan od ekskurzije obja{njavao novinarima spektakularne rezultate svog programa {tednje, nitko nije ni primijetio kako je tiho, za autobusom, u Tuzlu stigao i premijerov slu`beni “passat“ A u njemu pre. mijerov voza~ i – sad }ete re}i da sam izmislio, a nisam – premijerov sako, ko{ulja i kravata! Ne mo`e, jasno, premijer obilaziti tuzlanske fabrike kao kakva fukara bez kravate, i jo{ autobusom. Pa ispalo kao u pjesmi Dragi{e Penjina o zlatnim danima boemskog [apca, znate onu - “kad je deda lumpovao/na tri {ora i dva smera/vozili su {tap i {e{ir/dva posebna fijakera“ Ili, . kako bi to spjevao Dragi{a da je `iv, “Kad je Nermin lumpovao/sa bud`etskim rebalansom/posl’o sako limuzinom/a on po{‘o Centrotransom“ . Koja je pak to~no u{teda kad se ministri voze javnim saobra}ajem, a njihova odijela i kravate tajnim slu`benim automobilima, vama – naravno – nije jasno, ali to je zato {to se ne razumijete ni u liberalnu ekonomiju, ni u koncept javnog saobra}aja i tajne potro{nje. Dobro, ne razumijem ni ja, dosta je to sve zajedno komplicirano, ali znam da zavr{ava tako da vi pojedete govno, a nitko ni{ta ne u{tedi. Va`no je jedino - to ste valjda shvatili da se pare okre}u.

Kupovanje vremena V
lada Republike Srpske tek nekoliko sati pred po~etak sjednice entitetskog parlamenta iz procedure je povukla nacrt zakona o pravima boraca. “@elimo dati jo{ jednu {ansu dijalogu s bora~kom populacijom“ kratko je , obrazlo`io ovu odluku ministar rada i bora~ke za{tite RS-a Petar \oki}. U spremnost na nastavak dijaloga s nezadovoljnom armijom onih ~ija se prava, preciznije nov~ane naknade, moraju svesti u realne materijalne mogu}nosti RS-a, opozicija ne vjeruje. Njihova poruka je jasna. Para nema i ne}e ih biti, bez obzora da li }e se o zakonu u Narodnoj skup{tini raspravljati na ovom ili narednom zasjedanju. Pitanje je samo kada }e vlast svojoj, proteklih godina, najvjernijoj glasa~koj ma{ini morati jasno kazati da ono {to su im 2006. u zakonu dali sada moraju oduzeti. @eli ministar \oki}, kako je kazao, dodatno objasniti demobilisanim borcima da je ekonomska situacija u RS-u te{ka i da teret odgovornosti mora biti ravnopravno raspore|en na sve. Znaju to, dodu{e, i borci, ali odbijaju da teret te{kih vremena podijele s ostatkom RS-a. Iako sebi~no, nije im zamjeriti. Jer sve dok {efica kabineta premijera Aleksandra D`ombi}a avionom Vlade RS-a bude odlazila u kupovinu u Sarajevo, dok taj isti avion predsjednik RSa koristi kako bi skoknuo na kakvu fudbalsku utakmicu u Beograd, dok ministri put od Vlade do NSRS-a, dug stotinjak metara, budu prelazili svaki u svom slu`benom automobilu, za{to bi borci bili spremni na stezanje kai{a? Odlaganjem skup{tinske rasprave tako je preduprije|en izlazak boraca na ulice. No, ako na proteste, za sada, ne}e borci, `eljezni~ari bez sumnje ho}e. Najavljeni otkaz za 450 radnika @RS-a, te izmje{tanje poje-

dinih slu`bi iz Doboja, u kojem je srce sindikalne organizacije ovog javnog preduze}a, postao je problem dobojske regije. Na~elnik Op{tine Obrad Petrovi} pozvao je upravu @RS-a i ministarstvo saobra}aja da jo{ jednom preispitaju odluke o najavljenim otkazima. Jer, kako je kazao, ostanu li bez posla, `eljezni~ari }e iza}i na ulicu. Sve ovo je kroki za realnu sliku stanja u RS-u. Iako se vlast zaklinje da problema nema, da RS-u ne prijeti finansijski kolaps, umjesto rije~i demantovao ih je zahtjev Vlade da Narodna skup{tina na samom po~etku zasjedanja razmatra odluke o novim zadu`enjima RS-a kako bi se osigurala teku}a likvidnost bud`eta do konca ove godine. Umjesto zaklju~ka, najbolje je citirati lidera Demokratske partije Dragana ^avi}a koji je kazao da “vlast re`e u{i da zakrpi stra`njicu“ Samo {to su dva uha, a stra`nji. ca povelika.

OSVRT

Pi{e: Gordana KATANA ekatana@spinter.net

Ako na proteste, za sada, ne}e borci, `eljezni~ari ho}e

12

CRNA HRONIKA
Trideset{estogodi{nji Radenko Vasi} uhap{en je u utorak u banjalu~koj Ulici Mi{e Stupara, a na osnovu centralne potjernice koju je 5. septembra za njim, zbog te{ke kra|e, raspisao Osnovni sud Banja Luka. Vasi} je odmah nakon hap{enja predat slu`benicima sudske policije, potvr|eno je iz CJB-a Banja Luka. Ina~e, kako je javila Srna, on je dugogodi{nji narkoman odranije poznat policiji.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Radenko Vasi} priveden zbog provale

Operacija Pangea IV

Br~anska policija pokrenula je aktivnosti u okviru me|unarodne operacije Pangea IV, usmjerene na suzbijanjeilegalneinternetske nabavke lijekova. Ova operacija }e se provoditi do 27. septembra u 83 zemlje ~lanice Interpola, uklju~uju}i i BiH, te uz koordinaciju Interpola Sarajevo i uz razmjenu informacija sa UIO BiH i Agencijom za lijekove i medicinskasredstva BiH, sa doma}im i me|unarodnim policijskim agencijama.

Akcija CJB Banja Luka

SARAJEVO Izre~ena presuda za ubistvo Amara Mistri}a

Oduzeto 80 kg marihuane

Droga na|ena na imanju Mileta Jezdimira

Osam osoba je uhap{eno, a 80 kilograma marihuane i 120 stabljika indijske konoplje oduzeto u ju~era{njoj policijskoj akciji Kanon na podru~ju koje pokriva CJB Banja Luka, preciznije na imanju Mileta Jezdimira. Rije~ je, naime, o najve}oj pljenidbi ove droge na podru~ju RS-a, a koja je uslijedila poslije vi{emjese~nog pra}enja. Osim Jezdimira, uhap{eni su Dragan Jankovi}, Boris Obradovi}, Zoran Babi}, te S. K, D. K, M. B. i B. V, dok policija traga za S. G.

Za mje nik na~el ni ka ba nja lu~kog CJB @eljko Domazet rekao je da je osam osoba sa podru~ja koje pokriva CJB Banja Luka, a jedna sa teritorije koje pokriva CJB Trebinje, te na konferenciji za novinare istakao da su neki od njih od ranije poznati policiji. Domazet je naglasio da je nad uhap{enima u toku krim-obrada zbog sumnje da su po~inili krivi~no djelo nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga.
D. P.

Edin Vuk i Anel Herak nakon objave presude vra}eni u pritvor

Foto: A. KAJMOVI]

EDINU VUKU
16 godina robije
Nepravomo}nom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu Edin Vuk (24) ju~er je osu|en na 16 godinarobijejer je pri bezobzirnom nasilni~kom pona{anju 13. avgusta 2009, u kafi}u Ocho Rios u Sarajevu, ubio 23godi{njeg suvlasnika tog objekta Amara Mistri}a. Istom presudom Herak je oslobo|en optu`bi za nedozvoljeno posjedovanje oru`ja, jer optu`ba nije dokazala da je pi{tolj imao bez odobrenja. On i Vuk su ju~er vra}eni u pritvor, dok su o{te}eni sa imovinskopravnim zahtjevom upu}eni na parnicu. Vuk i Herak su osu|eni jer su napravili incident nakon {to su upozoreni da se kafi} zatvara. Vuk je sa {anka oborio posu|e, te se unio u lice Mistri}u i upitao ga zna li ko je on, a onda udariopesnicomu glavu, nakon ~ega ga je, dok je bio na podu, pi{toljem po glavi po~eo udarati Herak. Razdvojili su ih gosti, a kada je Heraku ispalo oru`je, Mistri} ga je uspio dohvatiti i repetirati. Me|utim, kada mu je Vuk sjeo na le|a i rekao da spusti pi{tolj, Mistri} je to i u~inio, a prvooptu`eni je uzeo oru`je, prislonio ga suvlasniku kafi}a na glavu i ispalio smrtonosni hitac. On i Herak su tada iza{li iz kafi}a i sa ^aji}em i Bravom se odvezli seatom. Obrazla`u}i presudu predsjedavaju}a Vije}a Adisa Zahiragi} je kazala da je dokazano da

Anel Herak osu|en na jedinstvenu kaznu od {est godina i osam mjeseci, a Almir Bravo i Midhat ^aji} dobili po pola godine
je Vuk po~inio te{ko djelo koje mu je stavljeno na teret te podsjetila da je svjedok Muamer Sijer~i} na precizan na~in opisao {ta se de{avalo u kafi}u. Dodala je i to da je Vije}e cijenilo olak{avaju}e okolnosti za Vuka, me|u kojima su njegova mladost i kajanje. Za Heraka je sutkinja Zahiragi} kazala da je za nasilni~ko pona{anje u Ocho Riosu dobio ~etiri godine zatvora, jer je imao pi{tolj, zbog ~ega se ubistvo i desilo.

Osumnji~eni za piramidalnu prevaru predati sarajevskom Tu`ila{tvu

O{te}ene stotine bh. gra|ana
Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo ju~er je predato {est osoba koje su u utorak uhapsili pripadnici FUP-a i MUP-a RS-azbogudru`ivanja radi piramidalne prevare. Istraga je otvorena protiv 62godi{njeg M. B. iz Gora`da, nastanjenog u Sarajevu, D. K. (43) iz Sarajeva, nastanjenog u Busova~i, 30godi{njeg Banjalu~anina E. D`, nastanjenog u Sarajevu, M. K. (53) iz Sarajeva, M. [. (41) iz Zenice, nastanjenog u ^apljini, D. P. (51) iz Prnjavora, te S. K. (30) iz Dervente, koji je u bijegu, rekla nam je Jasmina Omi}evi}, portparol sarajevskog Kantonalnog tu`ila{tva, dodaju}i da }e poslije saslu{anja tu`ilac odlu~iti da li }e zatra`iti pritvaranje. Naime, inspektori FUP-a utvrdili su da su osumnji~eni organizovali grupu radi ~injenja krivi~nih djela na teritoriji BiH, i to od 2005. do danas. U dogovoru sa vi{e osoba u Hrvatskoj, prijavljeni su se, bez zakonom propisane registracije djelatnosti, predstavljali kao zastupnici preduze}a Mat Investment Group CO i Future Trend Invested Holding Limited iz Hong Konga, te uvjeravali gra|ane da }e ulaganjem novca u tr`i{ta kapitala van BiH ostvaritivi{estrukudobit. Onim koji su ulo`ili novac izdavali su la`ne uplatnice ovjerene pe~atom Mat Investment Group CO, certifikate s natpisom Future Trend InvestmentHoldingLimited, kao i vrijednosne papire bez pokri}a i ni{tavne certifikate. Prijavljeni su tako prevarili nekoliko stotina gra|ana BiH i zaradili nekoliko stotina hiljada KM jer je provjerama utvr|eno da nije rije~ o stvarnim firmama ve} o tzv. “Off Shore“ kompanijama, odnosno ra~unima kojima su raspolagali isklju~ivo prijavljeni. Me|u privedenim je, podsje}amo, i srodnik ratnog zlo~inca Darija Kordi}a iz Busova~e, te Dimitrija Preradovi} iz Prnjavora.
Dk. O.

Hitac u glavu
Anel Herak (24) dobio je jedinstvenu kaznu od {est godina i osam mjeseci zatvora zbog nasilni{tva prema Mistri}u i izazivanja op}e opasnosti po~etkom maja 2009, u {ta je presudom prekvalifikovana prvobitna optu`ba za poku{aj ubistva trudnice Nejre Varatan, jer niko od svjedoka nije mogao re}i da je napada~ Herak ciljao u nekoga. Almir Bravo (24) i Midhat ^aji}(23), isprvaoptu`eni za pomaganje nakon ubistva, dobili po {estmjesecizatvora,ali za neprijavljivanje krivi~nog djela, odnosno po~inilaca. Do izmjene kvalifikacije je do{lo jer niko nije potvrdio da su oni, nakon ubistva, ~ekali Vuka i Heraka sa upaljenim vozilom.

Najavljene `albe
Izre~enim kaznama ju~er niko nije bio zadovoljan. Naime, tu`ilac Edin Muratbegovi} je kazao da se zaista radi o malim kaznama, te najavio `albu ba{ kao i Vukov advokat Mithat Ko~o. Zadovoljan nije bio ni Mistri}ev otac Fuad Mistri} koji je kratko istakao kako je svaki komentar suvi{an te dodao: “Ubijeno je moje dijete, uni{ten mi je `ivot. Vidje}emo da li ima pravne dr`ave kada se budu ulagale `albe“ .
L. S.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Dvadesetjednogodi{nja Elvira Omerovi} iz Kalesije zadobila je lak{e povrede u nesre}i koja se dogodila prekju~er u tom mjestu. Pomo} joj je ukazana u kalesijskom Domu zdravlja, odakle je upu}ena na UKC Tuzla, gdje su joj ljekarisanirali povrede, te je pustili na ku}no lije~enje. Do nesre}e jedo{lokada je 21-godi{njakinja izgubila kontrolu nad upravlja~em pasata, koji se potom prevrnuo nekoliko puta. S. K.

13

Lak{e povrije|ena voza~ica pasata

Ukradena ve}a koli~ina oru`ja

Za sada nepoznate osobe obile su prodavnicu oru`ja i sportske opreme Umbro {port u Ljubu{kom, te, prema prijavi, ukrale ve}u koli~ina lova~kih pu{aka i karabina, zra~nih pu{aka, pi{tolja, municije i druge lova~ke opreme. Slu`benici PU Ljubu{ki izvr{ili su uvi|aj i rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela te otkrivanju po~inilaca i pronalasku ukradenog oru`ja i municije, saop}eno je iz MUP-a ZHK-a.

Fahrija Karkin, branilac Zijada Turkovi}a, najavio

Svjedoci }e biti i dr`avni tu`ioci
Svjedoci i pokajnici su, smatra odbrana, prodali prijateljstvo sa Turkovi}em • Ne mogu pratiti te smradove i re~enice kojima se slu`i navodni istra`iva~ki tim Dnevnog avaza, kazao je Karkin
Su|enje Zijadu Turkovi}u i sedmorici optu`enih za pripadnost njegovoj zlo~ina~koj organizaciji, kojoj se na teret stavlja pet svirepih ubistava, poku{aj ubistva tri osobe, plja~ka 2,5 miliona KM, {verc droge, pranje novca i iznudu, nastavljeno je ju~er u Sudu BiH uvodnim rije~ima Turkovi}evog advokata Fahrije Karkina, te advokata ostalih optu`enih.
Fahrija Karkin i Zijad Turkovi} na jednom od ranijih ro~i{ta
Foto: Arhiv Suda BiH

Napoleon i dr`ava
- Dugo sam razmi{ljao {ta da ka`em, a da bude korisno mom klijentu, ali i da pomogne Sudu. Jo{ odzvanjaju rije~i tu`iteljice Diane Kajmakovi} sa pro{log ro~i{ta da je ovdje rije~ o najve}oj zlo~ina~koj organizaciji u BiH. Kada su Napoleona pitali “{ta je dr`ava“, on je odgovorio: “ja sam dr`ava“. Tako }u i ja sada re}i: “ja sam tim obrane Turkovi}a“. U ovom predmetu je prisutno veliko interesovanje {tampe koja je neprijateljski raspolo`ena prema mom klijentu, ali i meni. Pri tome mislim na Dnevni avaz. Koncept optu`be je postojanje zlo~ina~ke organizacije koja je imala komandan-

Karkin je od Sudskog vije}a kojim predsjedava sudija Izo Tanki} zatra`io da se preispita odluka da su|enju prisustvuje ve}i broj specijalaca s fantomkama, a Tanki} mu je odgovorio: “Mada neki ka`u da je ovo najbezbjednija sudnica u Evropi, Turkovi} je maloprije rekao sudskom policajcu da bi se pobio s njim.“ Na ovo je reagovao i Turkovi}: “Ta~no je da sam to rekao. Na~in na koji me pretresaju nije doli~an. Imam traume od transporta iz zatvora u sudnicu, od ovih ljudi i od hap{enja. Provjerite {ta rade sudski policajci: {amaraju `ene, Milenka Laki}a su pr`ili elektro{okovima. Uvijek }u re}i da bih se pobio sa sudskim policajcem. Gubim koncentraciju kad mi ovako sjedi.“ Karkin je novinarima poslije ovoga pojasnio da se njegov klijent protivio i stiskanju lisica na rukama, koje mu stavljaju nakon ro~i{ta. ta ili {efa, dok su ostali optu`eni bili saizvr{ioci i prijatelji sa Turkovi}em. ^itaju}i iskaze svjedoka i svjedoka-pokajnika jasno je da su bili prijatelji sa Turkovi}em i da priznanjem mogu do bi ti ma nje ka zne. Oni su odlu~ili prodati prijateljstvo i dobiti povoljniji polo`aj, kazao je Karkin, te dodao da Turkovi} nije ljubomoran na niske kazne koje su priznanjem dobila {estorica do sada osu|enih iz njegove grupe. Nakon toga je istaknuo da je njihov jedini motiv dobijanje bla`e kazne, te da }e dokazivanje ove tvrdnje biti lagan posao. Karkin se potom ponovo vratio na pisanje Dnevnog avaza o njemu: - Sre}a je moja pa je jedan od sudija pred kojima sam sjedio nekada, a o ~emu pi{e Avaz, i sa-

Turkovi} bi se tukao - zbog trauma

da ispred mene. Ne da se branim od Avaza, pozva}u se na Kodeks advokatske etike i Zakon o advokaturi u kojima se navodi da advokat mora da brani, pa i kada mu je javnost nenaklonjena. Zato }u dokazati da Turkovi} nije imao ni motiva ni razloga da nekoga ubije ili poku{a da ubije. Dokaziva}u da su svjedoci i pokajnik imali razlog da terete Turkovi}a, da su dovedeni pred zid i da su morali priznati kako su po~inili krivi~no djelo, kao i da su svi mijenjali iskaze. Za svjedoke }emo pozvati dr`avne tu`ioce Olega ^avku, Dianu Kajmakovi}, Dubravka ^amparu i Bo`u Mihajlovi}a, te Turkovi}a i njegovu suprugu [ejlu Jugo-Turkovi}, kao i jo{ 46 ljudi. Potom je objasnio da }e JugoTurkovi} biti saslu{ana jer je “o~ito da kroz spise provejava to da ona puno zna“. - Kad ~itam Avaz, koji nagovara istra`ne organe da Jugo-Turkovi} uhapse, logi~no je da je pozovem da svjedo~i, a iz Zijadovog iskaza }e iza}i i nova lista svjedoka. Me|u njima }e biti i Turkovi}ev biv{i advokat Senad Kreho, kao i Safet Cami} iz

SIPA, Samir Bejti}, Isljam Kalender, svjedok-pokajnik i Sead Dumanji}. U odbrani }u koristiti obimnu finansijsku dokumentaciju i sudske spise, a ako Sud dozvoli i vje{ta~enje tijela ubijenih, te }u zatra`iti da se ne dozvoli izmije{tanje tijela iz BiH, kazao je Karkin. Nakon uvodne rije~i ispred sudnice Karkin je dodao:

Nezakoniti dokazi
- Ovo vi{e li~i na dobar kriminalisti~ki film. Ne mogu pratiti te smradove i re~enice kojima se slu`e iz navodnog istra`iva~kog tima Dnevnog avaza. Uvodnu rije~ su iznijeli i advokati Sa{e Stjepanovi}a, Milenka Laki}a, Fadila Aljovi}a, Hajrudina Memovi}a, Hilmije Ma{ovi}a, Muamera Zahitovi}a i Nijaza Zubana, koji su rekli da }e nevinost svojih klijenata, izme|u ostalog, dokazivati iskazima svjedoka, te prigovorima na nezakonitost dokaza. Su|enje se nastavlja 5. oktobra ispitivanjem svjedoka Tu`ila{tva BiH Vahidina [ahinpa{i}a i Nermina [ehovi}a.
Dk. OMERAGI]

Stolac: Smrtno stradao Red`o Begovi}
Red`o Begovi} (66) iz mjesta Koraji je poginuo, a povrije|ene su dvije osobe u saobra}ajnoj nesre}i koja se desila na magistralnom putu Stolac - Mostar na lokalitetu Kukalu{a. Begovi} se sa Senahidom Smailovi}em i Mustafom Boji}em sa privremenog rada u Crnoj Gori vra}ao u BiH. Bio je suvoza~ u mercedesu (844-M-876), kojim je upravljao Smailovi}, a koji je na blagoj uzbrdici u desnoj krivini izgubio kontrolu nad upravlja~em, te je auto sletio sa ceste i prevrnuo se. Begovi} je tom prilikom udario glavom i preminuo na mjestu. Povrije|eni Smailovi} i Boji} su vozilom Hitne pomo}i preba~eni u Regionalni medicinski centar dr. Safet Muji} u Mostaru. D. P.

@ivinice: Nasrnuo na policajce
Enes Me{i}, 49-godi{njak iz Tuzle, uhap{en je preksino} nakon {to je verbalno napao policajca ispred kafi}a Bumerang u @ivinicama. Policajci su, navodno, patrolirali u blizini kafi}a te krenuli da upozore vlasnika zbog glasne muzike. Me|utim, pred kafi}em je do{lo do prepirke izme|u vi{e osoba, te je Me{i}, odranije poznat po nasilni~kom pona{anju, u vidno alkoholiziranom stanju, po~eo galamiti i psovati policajcima tra`e}i da odu. Priveden je kada je krenuo da udari jednog od policajaca iz patrole. O doga|aju je obavije{teno Tu`ila{tvo TK-a, koje }e Me{i}a teretiti zbog napada na slu`benu osobu u vr{enju poslova sigurnosti.
A. [e.

Nakon udesa u Donjem Kotorcu: Stanje 18-godi{njaka i dalje te{ko
Zdravstveno stanje Velemira Glogovca (18), koji je u nedjelju nave~er te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i u Donjem Kotorcu, i dalje je te{ko i on se nalazi u Klinici za ortopediju i traumatologiju, potvrdila nam je Biljana Jandri}, glasnogovornica KCUS-a. U ovom udesu je lak{e povrede zadobio i Aleksandar Miki} (18), koji je bio suvoza~ na mopedu tibri, kojim je upravljao Glogovac. Do nesre}e je do{lo kada je, kako nam je ju~er rekao Adil Deli}, brat Omera Deli}a (53) koji je upravljao kombijem, moped udario u kombi.
Dk. O.

14

REGION

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Iz Beograda stigla nova optu`nica za 40 hrvatskih branitelja

Veki}: Cijela Hrvatska na optu`eni~koj klupi
[eksa, Veki}a, Glava{a i Mer~epa Srbija optu`ila za genocid i ratni zlo~in u Vukovaru • Veki} pozvao branitelje da ne napu{taju Hrvatsku
Predsjednik Hrvatske stra`e (HS) i biv{i ministar unutarnjih poslova Ivan Veki} izjavio je ju~er u Osijeku kako je putem osje~kog Op}inskog suda zaprimio optu`nicu Vije}a za ratne zlo~ine beogradskog suda koja ga, skupa s jo{ 40-tak osoba, tereti za kaznena djela ratnog zlo~ina i genocida.

KFOR i sa Jarinja uklonio `icu
Pripadnici KFOR-a uklonili su ju~er bodljikavu `icu i sa administrativnog prelazaJarinje, javljadopisnikSrne. Uklanjanje bodljikave `ice sa Jarinja uslijedilo jeposlijesastankapredsjednikaOp{tineZubinPotokSlavi{eRisti}a sa predstavnicimaKFOR-a. Na tom sastankuKFOR je prihvatio dio zahtjevaSrba, kojitra`e da se sa prelaza Jarinje i Brnjak povuku kosovskicarinici i policajci i da se uklonibodljikava `ica, kako bi se oslobodio saobra}ajizme|usjeveraKosova i centralne Srbije. KFOR je u me|uvremenu najavio da }e, najvjerovatnije, povodomzahtjeva Srba danas do}i do sastanka predstavnikaVladeSrbije sa pripadnicimaKFOR-a.

Prepisana optu`nica
Na konferenciji za novinare, Veki} je kazao kako je rije~ o prepisanoj zbirnoj optu`nici srbijanskog vojnog tu`iteljstva iz 1992, a da se za ta kaznena djela, uz ostale, terete Vladimir [eks, Branimir Glava{ i Tomislav Mer~ep, te vukovarski branitelji. Dodao je da je u me|uvremenu oru`ana pobuna otpala zbog zastare, ali je ostao genocid. - Terete nas da smo kao ~elnici HDZ-a podsticali ljude na genocid i ratni zlo~in prema Srbima s ciljem da ih sve istjeramo iz Hrvatske. Konkretno se navode i imena 13 ubijenih srpskih civila, te {est neidentificiranih osoba - dodao je Veki}, kazav{i kako ta optu`nica ima veze s njegovim saslu{anjem u osje~kom @upanijskom dr`avnom odvjetni{tvu prije nekoliko mjeseci. Ocijenio je kako su takve optu`nice dio nastojanja Srbije, kao agresora, da u me|unarodnim okvirima Hrvate pred-

Ivan Veki}, Vladimir [eks, Tomislav Mer~ep, Branimir Glava{: Ne}e se dati uhapsiti ~ak ni hrvatskoj policiji

„Beretke“ u pritvoru
Trojica pripadnika biv{e Jedinice za specijalne operacije (JSO) li{ena su slobode i ju~er im je odre|eno zadr`avanje do 48 sati zbog sumnje da su u~estvovali u oru`anoj pobuni u novembru 2001. U pritvoru je nekada{nji na~elnik za bezbjednost JSO-a, a sada pripadnik Bezbjednosno-informativne agencije, Veselin Le~i}, pripadnik @andarmerije Mi}o Petrakovi} i pripadnik Protivteroristi~ke jedinice Vladimir Poti}. Istragom }e biti obuhva}eni i Milorad Ulemek Legija, kao i Du{ko Mari~i} Gumar i Zvezdan Jovanovi}, izjavio je ju~er tu`ilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljevi}. Tu`ila{tvo je ve} podiglo optu`nicu protiv petorice pripadnika JSO zbog la`nog svjedo~enja: Bo{ka Jovi}a, Aleksandra Popovi}a, Mi}e Petrakovi}a, Dragoslava Krsmanovi}a i Zorana Guli}a. Oni se terete da su na su|enju za ubistvo premijera Srbije Zorana \in|i}a dali la`ne iskaze.

Ministar pravosu|a Dra`en Bo{njakovi} je ju~er, nakon sjednice Vlade, potvrdio da je u Hrvatsku stigla optu`nica protiv Vladimira [eksa, Ivana Veki}a, Tomislava Mer~epa i Branimira Glava{a, te drugih koje je Srbija optu`ila za ratne zlo~ine u Vukovaru. - Optu`nica je stigla iz Srbije i na{a je obaveza da im je uru~imo. Me|utim, to ne zna~i da }emo im suditi, jer Srbija to za sada jo{ nije zatra`ila. Vidjet }emo {ta }e Srbija tra`iti, izjavio je Bo{njakovi} i objasnio da iz Srbije nije stigla sva prate}a dokumentacija uz optu`nicu. stavi kao uzro~nike sukoba na zapadnom Balkanu i po~initelje zlo~ina. Izvijestio je kako ga je ju~er posjetio ministar pravosu|a Hrvatske Dra`en Bo{njakovi}, te, kako ka`e, obe}ao svu pomo} koju Vlada i Ministarstvo pravosu|a u zakonskim okvirima mogu ponuditi, na ~emu mu se zahvalio. Veki} tvrdi kako je rije~ o aktuelnom kaznenom progonu, te da to zna~i kako niko od osoba, navedenih u optu`nici, „ako je imalo pametan, ne}e napu{tati Hrvatsku dok se ovo ne razrije{i, pa ~ak i ako se razrije{i obustavom postupka“ . - Ovim je cijela Hrvatska na optu`eni~koj klupi. Ne}emo se dati hapsiti nikome, pa ni hrvatskoj policiji, a kako }emo

Optu`nica ne zna~i i su|enje

se, i na koji na~in tome suprotstaviti, to je na{a stvar, poru~io je Veki}.

Ne tra`i oprost
Vojno tu`iteljstvo u Beogradu podiglo je jo{ 10. avgusta 1992. optu`nicu protiv [eksa, Glava{a, Veki}a i Mer~epa i jo{ 41 osobe za, kako su nave li, vi {e ka zne nih dje la po~injenih na podru~ju isto~ne Slavonije u periodu 1990. i 1991. godine. Vladimir [eks je na te optu`be, u januaru, ka zao ka ko „ni ko od hrvatskih branitelja ne `eli biti aboliran, pomilovan, ili da mu bude opro{ten kazneni progon od strane Srbije“. Domovinski rat nije oru`ana pobuna protiv SFRJ. Od Beogra da ne tra`im ni ka kav oprost. Niti sam ga davao, niti bih ga tra`io, kazao je [eks.

Predsjednik Hrvatske misli da u Haagu ne sjede pravi ljudi

Danilo Tuerk, predsjednik Slovenije, o padu Vlade

Ve}ina Hrvata uz Josipovi}a
Izjava predsjednika Ive Josipovi}a da u Haagu sjede pogre{ni ljudi, u vezi sa sudbinom generala Ante Gotovine i Mladena Marka~a, oslikava raspolo`enje ve}ine hrvatskih gra|ana. Ono {to u Hrvatskoj znaju i ptice na grani, sada se isti~e u prvim reakcijama analiti~ara u Zagrebu. Josipovi} je, me|u ostalim, prilikom susreta s hrvatskim iseljenicima u New Yorku, gdje ovih dana sudjeluje na zasjedanju 66. Op}e skup{tine UNa, kazao kako je nesporno da je u Domovinskom ratu bilo zlo~ina i na hrvatskoj strani, ali da je Hrvatska vodila pravedan, obrambeni rat, te da osobno kao pravnik nije zadovoljan rezultatima rada Ha{kog tribunala. Tako|er je rekao da Hrvatska mora prihvatiti odluke Ha{kog suda zbog potpisanih sporazuma o suradnji, a ocijenio je i da svi sudovi grije{e, uklju~uju}i i one na me|unarodnoj razini. Ali, za istu poruku srpski manjinski politi~ar Milorad Pupovac (SDSS) smatra da je mnogo ozbiljnija od pozdrava premijerke Jadranke Kosor hrvatskim generalima u Kninu. Zato {to, tvrdi, opovrgava radnje Tribunala i nepravomo}nu presudu

Produbljena kriza
Odluka slovenskog Parlamenta, koji je u utorak uve~er Vladi premijera Boruta Pahora izglasovao nepovjerenje, produbila je politi~ku krizu u dr`avi, ocijenio je ju~er predsjednik te zemlje Danilo Tuerk. Tuerk, koji se trenutnonalazi u New Yorku na zasjedanjuGlavneskup{tine UN-a, najavio je da se zbog nastalog stanja vra}a u domovinu gdje }e zapo~eti politi~kekonsultacije sa strankamaradiprevladavanja sada{njeg stanja. Na pitanje mo`e li se politi~ka kriza rije{iti izborom mandatara za sastavnovevladekoja bi zemlju vodila do redovnih izbora sljede}e godine ili prijevremenim izborima do kraja ove, Tuerk je za Slovensku televizijurekao da je ta odluka u rukamapoliti~kih stranaka i grupacija u Parlamentu, ali da `eli pomo}i u tom procesu. Sude}i prema istra`ivanjima javnog mnijenja, Jan{a }e na prijevremenim izborima biti siguran pobjednik ako mu ne na{teti sudski proces vezan za korupcijsku aferu Patria, pi{e vode}i slovenski list Delo. Poslovni list Finance u uvodni~kom

Josipovi}: Hrvatska vodila obrambeni rat

Slovenski parlament: Prijevremeni izbori?

Gotovini i Marka~u. Josipovi} na taj na~in sebi stvara obavezu pred hrvatskim i me|unarodnim sudovima, uzvra}a Pupovac, jer svojim izjavom sugerira da zna tko je stvarno odgovoran za ratne zlo~ine. Prvostupanjsku presudu ICTY-ja generalima Gotovini i Marka~u od 23, odnosno, 18 godina zatvora, Hrvatska do`ivljava kao nepravednu. Taj osje}aj treba pokazati veliki prosvjedni skup najavljen 24. septembra u Haagu i {irom svijeta, koji organizira Hrvatski svjetski kongres.
Jadranka DIZDAR

komentaru kritikuje lo{e ekonomske rezultate dosada{nje vlade. „Slovenska politika `ivi u nerealnom svijetu i nema pojma o na~elu efikasnosti, odnosno kako iz maloga napraviti {to vi{e“, pi{e glavni urednik slovenskog poslovnog dnevnika Peter Frankel. Slovenski mediji prenose i reakciju Evropske komisije, gdje su na pitanje o tome je li pad Vlade znak da Slovenija mo`e postati slijede}a slaba karika u eurozoni, istakli da nisu zabrinuti i da u Sloveniji postoje demokratski mehanizmi.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Na osnovu Odluke o potrebi zapo{ljavanja 1 zaposlenika u Slu`bi za komunikacije, u Direkciji Dru{tva, Javno preduze}e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.-Sarajevo, objavljuje

za zapo{ljavanje 1 zaposlenika na radnom mjestu Rukovodilac Slu`be za komunikacije-portparol U Javnom preduze}u Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.-Sarajevo izvr{i}e se zapo{ljavanje 1 zaposlenika u Slu`bi za komunikacije, u Direkciji Dru{tva. Zapo{ljavanje novog zaposlenika }e se izvr{iti na neodre|eno vrijeme na radnom mjestu • Rukovodilac Slu`be za komunikacije-portparol, sa mjestom rada u Sarajevu.

OGLAS

Pored op}ih uvjeta utvr|enih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uvjete i to: • da su dr`avljani BiH, • da posjeduju visoku stru~nu spremu, iz oblasti dru{tvenih struka, • da su visoku stru~nu spremu stekli po propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su se primjenjivali prije po~etka primjene Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ili da su visoku stru~nu spremu stekli zavr{etkom II ciklusa studija (master) u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. • da posjeduju sposobnost samostalnog rada na ra~unaru, koji podrazumijeva napredan korisni~ki nivo MS Office i upotrebu aplikacija za analizu i poslovno odlu~ivanje na nivou ovla{tenja. • da vladaju aktivnim znanjem stranog jezika i • da imaju najmanje 3 godine radnog iskustva nakon sticanja tra`ene stru~ne spreme, na istim ili sli~nim poslovima. Kao dokaz o ispunjavanju uvjeta, kandidati su, uz prijavu na Oglas i biografiju/CV, du`ni u originalu ili ovjerenoj kopiji dostaviti slijede}u dokumentaciju: • uvjerenje o dr`avljanstvu, • diplomu visoke stru~ne spreme, iz oblasti dru{tvenih struka, • potvrdu, uvjerenje, certfikat ili drugi dokaz o tra`enom nivou poznavanja rada na ra~unaru, • potvrdu, uvjerenje, certfikat ili drugi dokaz o aktivnom znanju stranog jezika, • potvrdu, uvjerenje ili drugi dokaz o tra`enom radnom iskustvu i • prijavu mjesta prebivali{ta/CIPS. Rok za podno{enje prijava je 8 dana od dana objavljivanja oglasa. Sa kandidatima koji ispune uvjete iz Oglasa i u|u u u`i izbor, mo`e se obaviti usmeni intervju, radi neposrednog upoznavanja sa stru~nim i drugim karakteristikama kandidata. Prijava sa potrebnom dokumentacijom, li~no ili putem po{te, dostavlja se, na adresu: JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo Slu`ba za kadrovske poslove - Oglas za zapo{ljavanje 71000 Sarajevo, Vilsonovo {etali{te 15 Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kandidati }e biti pismeno obavije{teni o ishodu oglasa, a prilo`ena dokumentacija ne}e se vra}ati.

16

OGLASI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 179091 10 Ps Sarajevo, 16. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Aleksandra Vuleta, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, Ul. fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, Sarajevo, protiv tu`enih: 1. Flexo-Team d.o.o. Br~ko, Ul. Ivana Franje Juki}a br. 33, Br~ko, 2. BMD SOCK DC d.o.o. Br~ko, Ul. Dragana Veseli}a br. 4/2, 3. M TEMO d.o.o. Br~ko Distrikt, Ul. Bosne srebrene br. 24, Br~ko, 4. Jovanovi} Milo{, Ul. Svetog Save br. 41, Br~ko, 5. \uran Slobodan, Ul. Mladena Maglova bb, Br~ko, 6. MARKOVI] MI]O, Ul. Donja Slatina bb, [amac, 7. Markovi} Zora, Ul. Me{e Selimovi}a br. 13, Br~ko, radi duga, vs.p. 27.238,84 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i

Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a FBiH du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. SUDIJA Aleksandra Vuleta

OGL AS
Dana, 23. 12. 2010. godine, tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enih: 1. Flexo-Team d.o.o. Br~ko, Ul. Ivana Franje Juki}a br. 33, Br~ko, 2. BMD SOCK DC d.o.o. Br~ko, Ul. Dragana Veseli}a br. 4/2, 3. M TEMO d.o.o. Br~ko Distrikt, Ul. Bosne srebrene br. 24, Br~ko, 4. Jovanovi} Milo{a, Ul. Svetog Save br. 41, Br~ko, 5. \uran Slobodana, Ul. Mladena Maglova bb, Br~ko, 6. Markovi} Mi}e, Ul. Donja Slatina bb, [amac, 7. Markovi} Zore, Ul. Me{e Selimovi}a br. 13, Br~ko, radi duga v.sp. 27.238,84 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`ene da solidarno isplate tu`itelju iznos od 25.198,71 KM na ime glavnice sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be pa do dana isplate, iznos od 1.459,06 KM na ime obra~unate redovne ugovorene kamate na dan, 7. 12. 2010. godine, iznos od 321,07 KM na ime obra~unate ugovorene zatezne kamate na dan, 7. 12. 2010. godine, iznos od 260,00 KM na ime naknada za opomene, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, a sve u roku od 30 dana.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 Rs 050139 11 Rs Sarajevo, 12. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Zorana Bo{kovi}, u pravnoj stvari tu`itelja MIKULI] IGORA iz Sarajeva, Ul. Semira Fra{te br. 15, koga zastupa Azra Balta, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog SZD "BAU-TEHNIKA" SARAJEVO, Ul. Behd`eta Muteveli}a br. 95/I, radi duga v.sp. 2.400,00 KM, nakon glavne rasprave, zaklju~ene 7. 9. 2011. godine, u prisustvu punomo}nika tu`itelja i u odsutnosti uredno obavije{tenog tu`enog, 12. 9. 2011. godine donio je Obavezuje se tu`eni da tu`itelju isplati na ime neispla}enih pla}a, za period od 1. 11. 2005. do 6. 3. 2006. godine, iznos od 1.339,59 KM, na ime otpremnine iznos od 214,34 KM, sve uve}ano za zakonske zatezne kamate, po~ev od dana podno{enja tu`be, tj. 4. 7. 2006. godine do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvr{enja. Tu`eni je du`an tu`itelju uplatiti doprinose na pla}e kod Federalnog zavoda PIO Kantonalna administrativna slu`ba Sarajevo, za period od 1. 10. 2003. do 6. 3. 2006. godine, u ukupnom iznosu od 3.098,24 KM, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvr{enja, a u preostalom dijelu, preko dosu|enog, tu`itelj se odbija. Obavezuje se tu`eni da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, u iznosu od 1.231,75 KM, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom izvr{enja. SUDIJA ZORANA BO[KOVI] POUKA: Protiv ove presude je dozvoljena `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu, u roku od 15 dana od dostavljanja. @alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

PRESUDU

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Poruka Obame na Generalnoj skup{tini UN-a u New Yorku

Nema pre~ice do mira
Izraelci moraju da znaju da }e svaki sporazum biti garancijal njihove bezbjednosti. Palestinci zaslu`uju da znaju {ta jel teritorijalna osnova njihove dr`ave, rekao je Obamal
Predsjednik SAD-a Barack Obama izvr{io je ju~er pritisak na Izrael i Palestince da se vrate mirovnim pregovorima, u poku{aju da sprije~i krizu u UN-u povodom pitanja palestinske dr`avnosti. a. Obama je suo~en sa izazovom da doka`euticajWashingtona u regionu. On poku{ava da nagovori Palestince da odustanu od podno{enja zahtjeva za priznavanjem dr`avnosti u UN-u, pod prijetnjom ulaganja veta u Savjetu bezbjednosti. Prema ocjenamadopisnika, Obamatrenutno poku{ava da spasi svoju politiku na Bliskomistoku sa ivice diplomatske katastrofe. Ameri~ki predsjednik }e na marginama sastanka u UN-u odvojeno razgovarati sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. - Izraelcimoraju da znaju da }e svaki sporazum biti garancija njihove bezbjednosti. Palestinci zaslu`uju da znaju {ta je teritorijalna osnova njihovedr`ave, rekao je Obama.

VIJESTI

Turska prekinula dijalog sa Sirijom
Turska je prekinula dijalog sa Sirijom i razmi{lja o uvo|enju sankcija ovoj susjednoj zemlji ~iji re`im ve} {est mjeseci gu{i pobunu protiv re`ima, izjavio je ju~er turski premijer Red`ep Tajip Erdoan u New Yorku nakon razgovora s ameri~kim predsjednikom Barackom Obamom. Erdoan je rekao da njegova zemlja vi{e nema povjerenja u sirijsku administraciju, koju je optu`io da vodi kampanju klevetanja Turske, u kojoj se nalazi oko 7.000 sirijskih izbjeglica. Istovremeno, EU je zabranila ju~er evropskim firmama nove investicije u sirijsku naftnu industriju, dok je na listu sankcionisanih dodato nekoliko kompanija i dva pojedinca. Sirijske snage ubile su ju~er sedam civila u napadima u blizini Damaska i Homsa, centra pobune protiv vladavine Ba{ara al-Asada.

Pregovori
Obama je u obra}anju svjetskim liderima na po~etku sjednice Generalne skup{tine UN-a rekao da dvije strane treba da prevazi|u jednogodi{nji zastoj i vrate se pregovorima. - Nema pre~ice do kraja konflikta koji traje decenijama. Mir je te`ak posao. On ne}e do}i saop{tenjima i rezolucijama u UN, rekao je predsjednik SAD-

Obama poku{ava spasiti mirovni proces

Demonstracije
Vi{e hiljada Palestinaca okupilo se ju~er u Ramalahu, najve}em gradu na Zapadnoj obali, da pru`i podr{ku palestinskom zahtjevu za punopravno ~lanstvo u UN-u, izjavio je portparol slu`be bezbjednosti Adnan Damiri. Okupljeni su mahali palestinskim zastavama i nosili transparente sa rije~ima podr{ke ~lanstvu UN-u i osudom ameri~kog veta, koji se o~ekuje ako se o tome bude glasalo u Savjetu bezbjednosti UN-a. Posmatra~i ocjenjuju da je rije~ o najmasovnijim demonstracijama od kraja druge intifade 2005.

Zahtjev
Ameri~ki zvani~nici priznaju da, najvjerovatnije, ne mogu sprije~iti palestinskog predsjednikaMahmudaAbasa da uputizahtjevVije}usigurnosti za puno ~lanstvo Palestine u svjetskomtijelu, ali }e, kako se o~ekuje, Obama privatno zatra`iti da palestinski lider odustane od toga, nakon {to preda pismo s namjerama u petak u UN-u.

Zabranjen rad neonacistima
Njema~ka je zabranila rad najve}e neonacisti~ke organizacije koja je osiguravala i pru`ala pomo} zatvorenim desni~arskim ekstremistima, izjavio je ju~er ministar unutarnjih poslova Njema~ke Hans-Peter Friedrich. - Zabrana Organizacije za pomo} nacionalnim politi~kim zatvorenicima i njihovim porodicama stupa na snagu odmah, rekao je Friedrich, prenosi AP. On je ukazao da je organizacija zabranjena zbog svoje “agresivne politike usmjerene protiv miroljubive demokratske vladavine zakona“ Procjenjuje se da je orga. nizacija imala oko 600 ~lanova.

Herman van Rompuy, predsjednik Evropskog vije}a, u UN-u

Izgradnja Libije bi}e te{ka
EU `eli ponovo da izgradi odnose s Libijom, a tje{nje povezivanje s evropskim tr`i{tem omogu}i}e bolje perspektive za uspjeh tranzicije u Libiji, kazao je Rompuy
Predsjednik Evropskog vije}a Herman van Rompuy izjavio je ju~er na samitu posve}enom Libiji, u sjedi{tu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku, da izgradnja budu}nosti te zemlje mo`e biti te{ka koliko i prevazila`enje njene pro{losti, javila je Fena. On je kazao da EU `eli ponovo da izgradi odnose s Libijom i da }e tje{nje povezivanje Libije s evropskim tr`i{tem omogu}itiboljeperspektive za uspjeh tranzicije u Libiji. Po rije~ima Van Rompuya, izgradnjabudu}eLibijeodvija}e se na tri polja– u izgradnji dr`ave i uspostavljanju demokratskogporetka, stabilizaciji sigurnosne situacije i ponovnom pokretanju ekonomije. Sastanku o Libiji predsjedavao je generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon, a prisustvuju predstavnici oko osamdeset dr`ava i me|unarodnih organizacija, me|u kojima i predsjednici SAD-a i Francuske Barack Obama i Nicolas Sarkozy, kao i {ef prelazne libijske Borci libijskog pobunjeni~kog Nacionalnog prelaznog vije}a ju~er su priznali da su imali velike gubitke i da su bolnice pune ranjenika poslije njihovog napada na Sirt. U borbama za rodni grad biv{eg lidera Muamera Gadafija ubijeno je najmanje 45 boraca iz redova pobunjenika, a vi{e od 200 je ranjeno. Istovremeno, zvani~nici libijskih prelaznih vlasti izjavili su ju~er da su njihove snage preuzele kontrolu nad gradom Sabhom na jugu Libije. Pobunjenici i dalje nailaze na otpor, ali kontroli{u najve}i dio grada. Britanci su izvijestili ju~er da su njihovi avioni napali snage lojalne Gadafiju na tri razli~ita podru~ja.

Veliki gubici

Sukobi i poslije primirja
Uprkos progla{enom primirju, u jemenskoj prijestonici Sanaai od ju~er ujutro odjekuje artiljerijska vatra i ~uje se granatiranje. Sukobi su izbili u ulici u centru Sanaae, gdje `ivi i potpredsjednik Abdrabuh Mansur Hadi, koji je u utorak nave~er objavio postizanje primirja, javio je AFP, pozivaju}i se na izjave o~evidaca. Sukobi su obnovljeni, dok se protivnici re`ima pripremaju da sahrane one koji su poginuli tokom protesta u posljednja tri dana - najkrvavija od izbijanja demostracija protiv predsjednika Alija Abdulaha Saleha u januaru. Prema medicinskim izvorima, najmanje 76 osoba, uglavnom nenaoru`anih demonstranata, poginulo je, a stotine je ranjenih od subote.

D`alil i Ban Ki-moon: U Libiji ubijeno najmanje 25.000 osoba

vlade Mustafa Abdel D`alil. Obama je kazao da je Libija primjer kako me|unarodna zajednica treba da funkcioni{e u 21. stolje}u, {to zna~i da u borbi s globalnim izazovima odgovornost i tro{kove preuzme {to vi{e zemalja. Francuski predsjednik Sarkozy je pozvao Libijce koji su u~estvovali u borbi protiv Gadafijevog re`ima na „smjelost da oproste“ On je us. tanke {irom arapskog svijeta opisao kao „dobre vijesti“ . Abdel D`alil je, obra}aju}i se u~esnicima samita, rekao da je od po~etka demonstracija u Li-

biji u februaruubijenonajmanje 25.000 osoba, a da je oko 50.000 povrije|eno. [ef prelazne libijske vlade je, tokom posebnog sastanka s Obamom, rekaoda se svrgnuti libijski lider Muamer Gadafi i dalje nalazi u Libiji, prenosi France Presse. D`alil je rekao je da }e novavladabitiformirana u narednih sedam do deset dana. Nova libijska zastava istaknuta je u UN-u prvi put od svrgavanja Gadafija. NATO je ju~er u Bruxellesu odlu~io da za tri mjeseca produ`i svoju vazdu{nu i pomorsku misiju u Libiji.

18

SVIJET FINANSIJA

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Predsjednik Svjetske banke upozorio

Prijeti nova i ve}a opasnost
Svijet gleda i ~eka da Evropa, Japan i SAD rije{e svoje te{ke probleme. Neki zvani~nici iz razvijenih zemalja zvu~ali su kao da su njihovi problemi samo njihova briga. To nije ta~no, rekao je Robert Zoelick
Predsjednik Svjetske banke Robert Zoelick upozorio je da se pad povjerenja investitora zbog du`ni~ke krize u razvijenim zemljama pro{irio i na zemlje u razvoju i pozvao na zajedni~ke mjere kako bi se suzbio taj trend. - Tr`i{ta dionica u zemljama u razvoju sna`no su pogo|ena i priliv kapitala osjetno je smanjen od augusta, kada je zao{trena du`ni~ka kriza u eurozoni, rekao je on i dodao da se direktna strana ulaganja u zemlje u razvoju, za sada, dobro dr`e, {to je dobro, ali je neophodan oprez. - Prijeti nova i jo{ ve}a opasnost. Slabljenje tr`i{ta i pad povjerenja mogli bi uzrokovati smanjenje ulaganja u zemlje u razvoju i odvratiti i njihove potro{a~e od kupovina. Pritom, siroma{nije zemlje imaju u`i fiskalni manevarski

^lanovi Organizacionog odbora skupa u Vitezu

Zamor od {irenja
Ekonomski rast u Evropskoj uniji u drugom kvartalu ove godine bio je samo 0,2 posto. Ovaj prosjek rezultat je relativno jakog negativnog ekonomskog rasta u slu~aju osam ~lanica, a na drugoj strani slabog pozitivnog rasta {est najuspje{nijih ~lanica, koji se kretao u rasponu izme|u 0,7 i 2 posto. Istovremeno, Gr~ka, Irska, Portugal, [panija i Italija suo~ene su s problemom iznimno velikih dr`avnih dugova. Kombinacija niskog ekonomskog ras-

PROCES Problemi zamaranja procesom pridru`ivanja objektivno ja~aju u zemljama koje su uklju~ene u proces pridru`ivanja, te ni BiH u tome nije iznimka
ta u EU i u eurozoni, u vezi s rastu}om opasno{}u istupanja Gr~ke iz eurozone, ili ~ak njenog me|unarodnog bankrota, stvaraju nove okolnosti. Interesi EU ~lanica sve vi{e, i skoro isklju~ivo, koncentriraju se na rje{avanje krize stabilnosti i funkcioniranja eurozone, a tako|er i cjelokupne EU. Kriza u eurozoni sve vi{e tra`i rje{enja koja bi morala obuhvatiti sve ~lanice EU, one bez, i one s eurom kao nacionalnom valutom.

ta ~lanica vi{e nije samo kratkoro~na reakcija na slu~ajne integracijske razvojne probleme. O~ito kompleksnost i vi{egodi{nji zna~aj du`ni~ke, ekonomske i funkcionalne krize EU (poznati su problemu prihva}anja ustavnog i kasnije Lisabonskog ugovora) stvaraju okvir za ja~anje pogleda i aktivnosti koje su bazirane na koncepcijama rastu}eg zamora procesom {irenja. To se ozbiljno reflektira i na BiH. Dugoro~nost, vremenska neodre|enost, i u tom kontekstu razni problemi prilago|avanja i razvoja, poznati su i kod dr`ava koje su uklju~ene u proces pridru`ivanja EU. Takvi problemi zamaranja procesom pridru`ivanja objektivno ja~aju u svim zemljama koje su uklju~ene u proces pridru`ivanja, te ni BiH u tome nije iznimka.

Robert Zoelick

Inspektori opet u Atini
U razgovorima pokrenutim s ciljem izbjegavanja bankrota Gr~ke, postignut je dobar napredak, saop}eno je iz Evropske komisije. Inspektori iz EK-a, Evropske centralne banke i MMF-a doputovat }e u Atinu idu}e sedmice na dalje pregovore. Inspektori ove tri institucije suspendirali su reviziju gr~kog programa mjera {tednje, koji je neophodan radi odobrenja nove tran{e finansijske pomo}i. Evropska trojka i gr~ki finansijski zvani~nici odr`ali su telefonski konferencijski razgovor, nakon ~ega je EK saop}ila da se o~ekuje kako }e se inspektori u punom sastavu vratiti u Atinu radi nastavka revizije. Glasnogovornik gr~ke vlade Angelos Tolksa rekao je da }e Atina uskoro najaviti nove mjere {tednje, o kojima je razgovarala s predstavnicima evropske trojke.

MMF snizio prognozu rasta
MMF je snizio prognozu rasta svjetske privrede u ovoj godini na 4 posto. U junskim me|uprognozama, MMF je procijenio ovogodi{nji rast na 4,3 posto. Sni`enje i prognoza rasta svjetske privrede u idu}oj godini je sa 4,5 pala na 4 posto. Ove procjene objavljene su uo~i godi{njeg sastanka lidera MMF-a i SB-a u Washingtonu od 23. do 25. septembra.

Podr`avanje ideja
Upravo u tom kontekstu, a shodno teoretskim i historijskim ~injenicama, treba posmatrati i odr`avanje prve me|unarodne konferencije „Ekonomski sistem EU i pridru`ivanje BiH“ koja u organi, zaciji Sveu~ili{ta/Univerziteta Vitez u tom gradu danas po~inje dvodnevni rad. Nau~ne analize i rezultate istra`ivanja sa podru~ja ekonomskih, poslovnih pravnih i drugih aspekata procesa pridru`ivanja i {irenja EU, predstavljenih u 60 referata, prezentirat }e autori iz 11 zemalja pred vi{e od 100 u~esnika. Prema rije~ima rektora ovog univerziteta Nikole Grabovca, me|unarodni zna~aj i tematika konferencije daju mogu}nost za tra`enje nau~no fundiranih i istra`iva~ki podr`avanih ideja i prijedloga kako {to efikasnije dalje razvijati procese pridru`ivanja i {irenja EU. Skup po~inje plenarnom sjednicom na kojoj }e o ovim temama izlagati ekonomisti sa me|unarodnom reputacijom, kao {to su Andrej Kumar (Slovenija), Vinko Kad`ija (Hrvatska), Evrard Claessens (Belgija)... H. ARIFAGI]

KRHKI OPORAVAK Usporavanje rasta u zemljama u razvoju moglo je dodatno usporiti krhki globalni oporavak
prostor za suzbijanje trenda pada aktivnosti nego {to su imale 2008. godine, a neke poku{avaju u vo|enju monetarne politike delikatno balansirati izme|u inflatornih pritisaka i posljedica krize u eurozo-

ni, kazao je Zoelick. Zemlje u razvoju i tr`i{ta u nastajanju motori su globalnog rasta od razorne finansijske krize u periodu od 2007. do 2009. godine. Stoga bi usporavanje rasta u zemljama u razvoju moglo dodatno usporiti krhki globalni oporavak. - Svijet gleda i ~eka da Evropa, Japan i SAD rije{e svoje te{ke probleme. Neki zvani~nici iz razvijenih zemalja zvu~ali su kao da su njihovi problemi samo njihova briga. To nije ta~no, rekao je Zoelick.

Kompleksnost krize
Ekonomske i politi~ke okolnosti u EU povezane su s krizom stabilnosti integracije, njenog ekonomskog rasta i dr`avnih dugova u vezi sa, ve} neko vrijeme prisutnim pona{anjima, koja su poznata pod nazivom zamor {irenjem EU i stvaraju situacije koja potencijalno smanjuje dinamiku i interes za realizaciju procesa pridru`ivanja na strani sve ve}eg broja dr`ava ~lanica EU. Pokazuje se da problem dalje dinamike (ne){irenja EU sa aspeka-

Ja~anje evropskih rije~nih luka
Be~ka luka, zajedno s lukama Pariz, Berlin, Budimpe{ta i Bruxelles, ubraja se u lidere ekolo{ke saobra}ajne politike. Grad Be~ i Be~ka luka su protekle sedmice u Bruxellesu potpisali me|unarodni sporazum za ja~anje evropskih rije~nih luka. Povelja “Connecting with waterways: a Capital Choice” je inicijativa Be~a, Bruxellesa, Pariza, Budimpe{te i Berlina. Ciljevi multilateralnog sporazuma su, pored ja~anja rije~ne plovidbe, razvoj planova mobilnosti za regije glavnih gradova, institucionalizirana razmjena iskustava, te jo{ bolje umre`avanje. Gradovi potpisnici povelje su se obavezali da }e nastaviti s ja~anjem uloge rije~nih luka u transevropskim mre`ama. Be~ }e, zahvaljuju}i ovom sporazumu, zajedno s drugim evropskim glavnim gradovima, postati politi~ki predvodnik za odr`ivu logistiku u centrima gradova. Potpisivanje povelje bio je prvi va`an korak,
Be~ka luka

a trenutni cilj je pridobiti ostale evropske rije~ne luke za ovu inicijativu, saop}io je Compress Sarajevo.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 22. septembar 2011.
Novi program FZZZ-a

BIZNIS I EKONOMIJA

19

Za mlade poduzetnike

700.000 KM
Program namijenjen osobama do 30 godina, bez obzira na stepen obrazovanja, koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih
Federalni Zavod za zapo{ljavanje osigurao je bespovratna sredstva od 100.000 KM za novi projekt „Mladi poduzetnik“ , koji }e realizirati u saradnji s Projektom zapo{ljavanja mladih u BiH. Direktor FZZZ-a Miralem [ari} je ju~er izjavio da je program namijenjen osobama do 30 godina, bez obzira na stepen obrazovanja, prijavljene na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje {est mjeseci prije objavljivanja javnog poziva, a koje }e po odobravanju poslovne ideje i okon~anju obuke registrirati i odr`avati vlastiti biznis u trajanju najmanje 12 mjeseci. - Program podrazumijeva sufinansiranje pokretanja i vo|enja malog biznisa za najmanje 100 osoba ~ije poslovne ideje budu ocijenjene kao najbolje, uz obaveznu prethodnu obuku iz poduzetni{tva. [to zna~i da }e jedna osoba kao inicijalna sredstva da mo`e po~eti projekt dobiti 7.000 KM, rekao je on konferenciji za novinare u Sarajevu. Prednost kod odobravanja sredstava imat }e projekti kojima se obezbje|uje samoza-

Travnik: Otvorena poslovnica BBI-ja
U prisustvu predstavnika Op}ine Travnik i Srednjobosanskog kantona te brojnihprivrednikaju~erje Bosna Bank International, jedina banka u BiH i regionu koja posluje po islamskim finansijskim principima, otvorila svoju poslovnicu u Travniku. Simboli~nimpresijecanjemvrpce poslovnicu su otvorili direktor BBISa ju~era{nje konferencije za novinare u Sarajevu
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

ja Amer Bukvi} i na~elnik Op}ine Travnik Admir Had`iemri}. Poslovnica je smje{tena u Ulicibosanska 157 i tehni~ki i kadrovski je opremljena za pru`anje svih proizvoda i usluga islamskog bankarstva za fizi~ka i pravna lica. Ovo je druga poslovna jedinica BBI-ja u SBKu, a 17. u BiH, prenosi ENI news.

po{ljavanje u proizvodnoj djelatnosti, proizvodnji organske hrane, starih zanata, zatim osobe s invaliditetom, ~lanovi porodica {ehida i poginulih boraca, demobiliziranih boraca, samohrani roditelji i osobe lo{ijeg socioekonomskog statusa. Obuka iz poduzetni{tva organizirat }e se u saradnji s YEP-om, koji finansira [vicarska agencija za razvoj i saradnju u BiH, a provodi njema~ka konsultantska firma GOPA. - Program }e biti podr`an u sklopu druge faze projekta za-

po{ljavanja mladih, koja }e se realizirati u naredne tri godine, kazala je zamjenica direktora SDC-a Simone Giger i dodala da je u prvoj fazi projekta zaposleno oko 1.500 mladih. Zamjenik rukovodioca YEPa Ranko Marku{ se nada da }e mladi napokon po~eti posmatrati poduzetni{tvo kao {ansu za posao, a ne samo da ~ekaju na zavodu kada }e ih neko pozvati. Javni poziv za u~e{}e u programu „Mladi poduzetnik“ bit }e danas objavljen u pisanim medijima u Federaciji BiH. A. Pe.

Remont pruge Podlugovi - Sarajevo
Evropska unija (EK-DG za pro{irenje) odobrila je u aprilu pokretanjestudijeremontapruge na dionici Podlugovi - Sarajevo, kao dijela regionalne transportne mre`e koju je razvila organizacija SEETO (South East European Transport Observatory - Opservatorij transporta u jugoisto~noj Evropi). Ova dionica (oko 25 kilometara) dio je panevropskog`eljezni~kogkoridora 5c od Plo~a do Budimpe{te. Studija je dio programa Evropske komisije IPF za pomo} u izgradnji infrastrukture(Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu). Studiju podr`ava Evropska investiciona banka, jer se predvi|a da }e se izvedba projekta finansirati kreditom ove banke. EIB, Evropskabanka za obnovu i razvoj i EK ve} sufinansiraju remont drugih dijelova `eljezni~kog koridora 5c u BiH. Nacrt finalnog izvje{taja studije je dostavljen @eljezni~koj javnoj korporaciji BiH, koja je glavni

RMU Zenica: Sanacija Stare jame
Radi stvaranja uvjeta za bolju proizvodnju i ve}u sigurnost rudara, ju~er je po~ela sanacija izlaznog okna u pogonu Stara jama Zavisnog dru{tva Rudnik mrkog uglja Zenica. - Izvozno okno dugogodi{nji je problem pogona Stara jama. Sanacija je uslov za dalja napredovanja u proizvodnji, izjavio je tehni~ki direktor RMU Zenica Munir Halilovi}. VD direktor RMU Zenica Esad ^ivi} je rekao da }e radovi trajati oko dva mjeseca i da }e u tom periodu proizvodnja uglja u pogonu Stara jama biti potpuno obustavljena. - U naredna dva mjeseca imat }emo manju mjese~nu proizvodnju za oko 10.000 tona uglja, koliko je eksploatirano iz Stare jame. Dio te proizvodnje }e se nadomjestiti iz osta-

korisnik. Nalazi studije ukazuju na mogu}nost visoke stope povrata ulaganja (EIRR +12,5 posto) u realizaciju projekta vrijednog 22,5 miliona eura. U Sarajevu }e danas biti organizirana radionica na kojoj }e biti prezentirani nalazi studije i diskutirano s interesnim grupama. Projekt realizira konzorcij COWI-IPF, u saradnji sa @eljezni~kom javnom korporacijom BiH i @eljeznicama Federacije BiH. Izrada glavnog projekta je ve} pokrenuta i o~ekuje se da projekt bude okon~an u aprilu 2012. godine.

la dva pogona, Raspoto~ja i Stranjana, gdje }emo rasporediti dio radne snage iz Stare jame, kazao je on i dodao da tr`i{te ne}e trpjeti ve}e posljedice privremenog prekida proizvodnje u Staroj jami. Sredstvima Koncerna Elektroprivreda BiH u pogonu Stara jama zeni~kog rudnika nedavno je instalirano postrojenje za dopremu repromaterijala tzv. dizel hidrauli~ni agregat.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 185 - 22. 9. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Remont u AMZ-u
Kompanija ArcelorMittal Zenica od 21. septembra do 5. oktobraprovest}e planiranigodi{njiremont u pogonimaVisoka pe}, ^eli~ana i Aglomeracija. U tom periodu bit }e obavljeniposloviremontaproizvodnihpostrojenja i ekolo{keopreme koji se ne mogu vr{iti kada su pogoni u radu. - Ostali pogoni radit }e po uobi~ajenom planu, kako bi se ispunile sve dogovorene obaveze prema kupcima na{e robe, izjavila je glasnogovornica AMZ-a Dijana Bo`i} - Srdanovi}. U kompaniji je potvr|eno kako je cilj remonta bolji i sigurniji nastavak operacija, kao i bolje funkcioniranje postrojenja i opreme.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Madarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.460504 1.435148 26.052487 0.078257 0.261969 0.665736 1.874643 0.565032 0.251507 0.213990 1.598084 0.789247 2.234498 1.430728 0.045333 1.922891

1.955830 1.464164 1.438745 26.117781 0.078453 0.262626 0.667405 1.879341 0.566448 0.252137 0.214526 1.602089 0.791225 2.240098 1.434314 0.045447 1.927710 USD1.57154 BAM2.241909

1.955830 1.467824 1.442342 26.183075 0.078649 0.263283 0.669074 1.884039 0.567864 0.252767 0.215062 1.606094 0.793203 2.245698 1.437900 0.045561 1.932529

SDR (Special Drawing Rights) na dan 20. 09. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 20. 09. 2011 =

20

BIZNIS I EKONOMIJA
Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de i njema~ke ambasade u BiH. Festival okusa je manifestacija internacionalne organizacije Slow Food, koja u svijetu okuplja vi{e od 100.000 ~lano va, ko ji su dio Terra Madre, mre`e koja povezuje ljude koji njeguju proizvodnju, promociju i ~uvanje tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda. Planirane su i edukacione radionice za djecu i razli~ite zanimljive prezentacije. A. H.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ustikolina: Festival okusa
U petak i subotu u Ustikolini }e biti odr`an tre}i Festival okusa. Prema najavama, na platou is pred Do ma kul tu re u ovoj op}ini oku pit }e se proizvo|a~i iz BiH, Hrvatske, Makedonije i Italije. Organizatori skupa su Udr u`enje za za{titu i promociju tipi~nih tradicionalnih proizvoda Festival okusa, Slow Food Fondacija za Biodiverzitet i Slow Food Gora`de, a odr`ava se pod pokroviteljstvom Op}ine Fo~a-Ustikolina, Ministarstva privrede

EU projekt “Infrastruktura kvaliteta u BiH”

Konferencija
o ocjenjivanju

uskla|enosti
Cilj je da bh. industrija pobolj{a svoje trgovinske i industrijskel odnose s dr`avama Evropske unije i me|unarodnim tr`i{timal
EU projekt „Infrastruktura kvaliteta u BiH“ finansiran od , Evropske unije u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, organizirao je ju~er u Sarajevu konferenciju pod nazivom „Nove tehni~ke regulative i sistem ocjenjivanja uskla|enosti za industrijske proizvode u BiH od 2012. godine“ .

Pregled situacije
Konferencija je imala dvostruki cilj: prvo, dala je priliku za {irenje konkretne informacije o novim tehni~kim propisima za zainteresirane u~esnike koji dolaze iz privatnih preduze}a, a na koje utje~u legislative i iz javnihslu`bikoje}eupravljatinovim sistemom u budu}nosti; drugo, u~esnici su mogli sagledati pregled sada{nje situacije u BiH u vezi s uslugama ocjenjivanja uskla|enosti. [ef projekta Carsten Kudahl je izjavio da su informacijske aktivnosti usmjerene prema privatnim kompanijama neke od najva`nijih zada}a u godinama koje dolaze, te dodao da
Konferencija je okupila oko 50 u~esnika

Fo~a: Promocija
makedonske hrane i vina
U Centru za kulturu i informisanje u Fo~i odr`ana je promocija makedonske (kru{evske) hrane i vina. Fo~aci su degustirali specijalitete tipi~ne za Makedoniju i Kru{evo: grav~e na tav~e, furnarinku iz pe}nice, ~omlek, sarmu od lozovog lista, pljeskavicu pod vr{nikom, sirenje iz furne, kru{evsku pita od praziluka sa sirom, pituli~arku, ajvar, salate, jela od paprike, povr}e spremljeno na vi{e na~ina, slatki{e, flambirane jabuke, lubenicu i kajsije. Uz makedonsku hranu, nezaobilazno je vino, a u Fo~i je degustirano crno i bijelo vino vinarije Tikve{. Tokom promocije, prijatelji iz Kru{eva su predstavili dio atmosfere manifestacije Kru{evo Etno grad, koja je za{ti}ena UNESCO-ovim odjelom za kulturu sa sjedi{tem u Veneciji, a odr`ava se ve} tri godine i traje po mjesec dana. Njen cilj je ~uvanje tradicionalnih vrijednosti, obi~aja i na~ina `ivota od prije 100 godina. Nakon promocije, na gradskom trgu je odr`an zajedni~ki koncert kulturno-umjetni~kih dru {ta va „Na um Na umovski Bor~e“ iz Kru{eva i „Vila“ iz Fo~e, te nastup Bo`idara Vre}e iz Fo~e.
A. H.

1,6 MILIONA EURA Projekt je vrijedan 1,6 miliona eura, a pokrenut je u novembru 2009. godine
je konferencija pridonijela tim nastojanjima. Skup je okupio oko 50 predstavnika iz vlada u BiH, me|unarodnih organizacija, nevladinih istra`iva~kih organizacija, kompanija i akademskih krugova. novembru 2009. godine s ciljem da unaprijedi razvoj infrastrukture kvaliteta u BiH. Projekt, tako|er, ima za cilj da kreira takvo okru`enje u kojem bi bh. industrija i proizvo|a~i pobolj{ali svoje trgovinske i industrijske odnose s dr`avama EU i me|unarodnim tr`i{tima, kao i da unaprijedi kvalitet `ivota.
A. Pe.

Kvalitet `ivota
Projekt EU „Infrastruktura kvaliteta u BiH“ vrijedan je 1,6 miliona eura, a pokrenut je u

Uo~i 10. savjetovanja bh. elektroenergeti~ara

Visok napon izme|u

STRUKE I POLITIKE
Ne prestaju nastojanja da se stru~na in`enjerska javnost iskoristi kao draperija za {irenje razli~itih strasti pri upravljanju tokovima novca
Uo~i desetog savjetovanja Bh. komiteta CIGRÉ, ~iji je po~etak zakazan za ponedjeljak, jedan od osniva~a i dugogodi{nji predsjednik te strukovne organizacije Rusmir Mahmut}ehaji} iskazao je zabrinutost za djelovanja razaraju}ih faktora u elektroenergetskom sektoru te kori{tenju javnih dobara. Na to je upozoreno i na savjetovanju odr`anom prije dvije godine, ~iji je zavr{ni dokument uznemirio neke krugove, ali nije imao o~ekivani odjek i iz razloga jer je u tome izostala podr{ka medija. No, ve}ina medija o~ito ne prepoznaje o ~emu se zapravo radi, {to se mo`e zaklju~iti i po tome da se pozivu za ju~era{nju konferenciju za novinare odazvalo samo pet redakcija. Mahmut}ehaji} je zabrinut i ~injenicom da se ve} du`e vre}e prezentirano 114 stru~nih i nau~nih radova 267 autora i koautora iz zemlje i svijeta. Tokom trajanja skupa, do 29. septembra, bit }e organiziran okrugli sto Elektromagnetna polja niskih frekvencija, devet izlo`bi doma}ih i stranih proizvo|a~a elektroenergetske opreme te stru~ne prezentacije doma}ih i stranih kompanija u podru~ju elektroenergetike. Na ovom svojevrsnom energetskom forumu bit }e analizirana sva bitna podru~ja pitanja i dileme, od op}e energetske politike, do specijalisti~kih stru~nih i nau~nih pitanja o dijelovima elektroenergetskog sistema. Idu}e sedmice bit }e odr`ana skup{tina Bh. komiteta CIGRÉ, formiranog prije 19 godina, na kojoj }e biti izabrano i novo rukovodstvo.
H. ARIFAGI]

Nove sorte jagodi~astog vo}a
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet iz Sarajeva i ~e{ka Razvojna agencija potpisali su ugovor za nastavak uvo|enja novih sorti jagodi~astog vo}a u BiH. Taj projekt }e doma}im proizvo|a~ima jagodi~astog vo}a omogu}iti pristup novim sortama, te tako i {ansu za postizanje boljih rezultata na doma}em i inostranom tr`i{tu. Radi se o nastavku aktivnosti koje su zapo~ete pro{le godine uz podr{ku USAID/Sida FARMA projekta, pri ~emu je na oglednom dobru Fakulteta i kod odabranih proizvo|a~a ve} uvedeno oko 20 novih sorti. Ovim ugovorom omogu}en je nastavak rada i u narednoj godi ni, pri ~emu se o~eku je uvo|enje oko 15 novih sorti jagodastog vo}a. Dosada{nji rezultati projekta pokazuju da za bh. podru~ja sorte „Octavia“, „Nova“, „Joan“ „Killarney“ i „Allgold“ (`uta boja ploda) imaju perspektivnu budu}nost u svim segmentima (proizvodnja i tr`i{te). Pored novih sorti, bit }e predstavljene i nove tehnologije u proizvodnji jagodastog vo}a (visoki tuneli), a sve s ciljem pove}anja konkurentnosti bh. proizvo|a~a na tr`i{tu regije i Evropske unije, saop}io je Poljoprivrednoprehrambeni fakultet.

Rusmir Mahmut}ehaji}

mena stru~na in`enjerska javnost `eli iskoristiti kao draperija za {irenje razli~itih strasti pri upravljanju tokovima novca namijenjenog za izgradnju novih energetskih objekata. Njegova je poruka da u tome ni ovog puta ne}e uspjeti. Pred oko 300 u~esnika bit

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.584,97 925,45
Dioni~ko dru{tvo

BERZE
955,74 1.880,93
FIRS SASX-10

21

BIFX

1.024,44 967,96
Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJE SARAJEVO

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL EMPLOYMENT INSTITUTE SARAJEVO

BIRS

ERS10

U skladu sa Programom rada Federalnog zavoda za zapo{ljavanje za 2011. godinu i Odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda za zapo{ljavanje o odobravanju realizacije Programa „Mladi poduzetnik“, broj: 01/1-492507/11 od 27. 4. 2011. godine, Federalni zavod za zapo{ljavanje r a s p i s u j e

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 21. septembar 2011.
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena

za u~e{}e u Programu „Mladi poduzetnik“ 1. Poticajna sredstva Programom je predvi|eno da se u 2011. godini sufinansira pokretanje i vo|enje malog biznisa za najmanje 100 mladih osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH prema tabeli u tekst, ~ije poslovne ideje budu ocijenjene kao najbolje, uz obaveznu prethodnu obuku iz poduzetni{tva. Za tu namjenu predvi|ena su finansijska bespovratna sredstva Zavoda u iznosu od 700.000 KM, i to za: • sufinansiranje tro{kova registracije, nabavke sredstava za rad, repromaterijala i potrebne opreme, te sufinansiranje dijela zakonom propisanih doprinosa i poreza, u iznosu do 7.000 KM po osobi. Kanton/ FBiH Broj korisnika USK 11 PK 6 TK 13 ZDK 13 BPK 6 SBK HNK ZHK 12 12 7 KS 13 LK 7 FBiH 100

J AV N I P O Z I V

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA P PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ŠIPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE POBJEDA DD TEŠANJ 8,50 -2,75 8,50 8,50 48 408,00 1 19,90 63,00 9,40 65,03 26,99 2,91 1,43 -0,63 2,17 -2,95 1,85 0,00 19,90 63,02 9,40 65,41 26,99 2,91 19,90 63,00 9,40 65,00 26,99 2,91 140 56 300 165 10 642 2.786,00 3.528,69 2.820,00 10.729,35 269,90 1.868,22 1 4 1 5 1 2 42,37 34,80 98,00 92,50 94,96 81,50 71,50 63,25 0,00 0,00 0,00 0,54 -0,04 0,00 0,63 0,36 42,37 34,99 98,00 92,50 95,03 81,50 71,50 63,25 42,37 46.000 34,80 53.832 98,00 4.477 92,50 4.237 94,96 6.300 81,50 7.500 71,22 6.925 63,25 38 19.490,20 18.733,96 4.387,46 3.919,22 5.985,00 6.112,50 4.947,38 24,04 2 3 1 1 3 2 2 1 4,28 3,60 5,61 3,00 -2,86 -1,91 -4,92 -0,99 4,30 3,60 5,61 3,00 4,28 3,60 5,61 3,00 3.620 240 3.000 2.620 15.508,23 864,00 16.830,00 7.860,00 6 1 3 2 11,28 1,82 11,39 11,11 878 9.912,89 6

U slu~aju obezbje|enja dodatnih sredstava Zavoda ili partnerskih organizacija i institucija, pove}at }e se broj korisnika sredstava iz Programa. 2. Korisnici Korisnici bespovratnih sredstava su: • osobe, bez obzira na stepen obrazovanja (nekvalifikovane i polukvalifikovane osobe mogu jedino aplicirati za poljoprivrednu djelatnost), prijavljene na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje {est mjeseci prije objavljivanja javnog poziva, dobi do 30 godina, a koje }e po odobravanju poslovne ideje i okon~anju obuke registrirati i odr`avati vlastiti biznis u trajanju od najmanje12 mjeseci. Programom se ne}e obuhvatiti mlade osobe koje su ve} koristile kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda ili slu`bi. Ukoliko neki od korisnika, kojem su odobrena sredstva po Programu, odustane od realizacije svog projekta, Slu`ba mo`e potpisati ugovor sa drugim, sljede}im, korisnikom sa rang-liste, koji je tako|er aplicirao na javni poziv za u~e{}e u realizaciji Programa, a nije mu odobreno sufinansiranje projekta zbog nedovoljne ocjene poslovne ideje, mada je ispunjavao ostale uvjete iz javnog poziva. 3. Prijava na javni poziv Osobe koje `ele koristiti sredstva za samozapo{ljavanje, nadle`noj Slu`bi dostavljaju: • zahtjev za sufinansiranje (obrazac je dostupan je u nadle`nom op}inskom birou za zapo{ljavanje i na web stranicama Zavoda i nadle`ne Slu`be); • kopiju li~ne karte; • uvjerenje nadle`nog op}inskog biroa za zapo{ljavanje da se nalazim na evidenciji nezaposlenih; • opis poslovne ideje (obrazac je dostupan u nadle`nom op}inskom birou za zapo{ljavanje i na web stranicama Zavoda i nadle`ne Slu`be); • preporuku nadle`nog savjetodavca; • izjavu o u~e{}u u programu, ovjerenu kod nadle`nog op}inskog organa (obrazac je dostupan u nadle`nom op}inskom birou za zapo{ljavanje i na web stranicama Zavoda i nadle`ne Slu`be). Tako|er, opcionalno mogu dostaviti: • dokaz o pripadnosti odre|enoj socijalno ugro`enoj kategoriji nezaposlenih osoba; • dokaz o posjedovanju neophodnog iskustva za obavljanje te djelatnosti; • dokaz o vlasni{tvu ili ovjerenu izjavu o ustupanju na besplatno kori{tenje poslovnog prostora / zemlji{ta; • odgovaraju}u potvrdu, uvjerenje, certifikat o zavr{enoj obuci / kursu / te~aju iz poduzetni{tva; • izjavu o vlastitom finansijskom u~e{}u u realizaciji poslovne ideje, ovjerenu kod nadle`nog op}inskog organa. 4. Prioriteti kod odobravanja sredstava Kod odobravanja sredstava za projekte samozapo{ljavanja prioritet imaju projekti kojima se obezbje|uje samozapo{ljavanje u proizvodnoj djelatnosti, proizvodnji organske hrane, a naro~ito izvozno orijentiranoj proizvodnji. Posebnu prednost imaju projekti kojima se obezbje|uje samozapo{ljavanje u okviru onih zanimanja ~iji je opstanak objektivno doveden u pitanje, a zna~ajna su u {irem dru{tvenom kontekstu, kao {to su npr. tradicionalni zanati. Kod odobravanja sredstava za samozapo{ljavanje prednost imaju sljede}e kategorije iz ciljne grupe: osobe sa invaliditetom, ~lanovi porodica {ehida / poginulih boraca, demobiliziranih boraca / branitelja, samohrani roditelji i osobe lo{ijeg socioekonomskog statusa, povratnici, te osobe koje su dugoro~no nezaposlene (o ~emu je potrebno prilo`iti relevantne dokaze). Prilikom realizacije Programa vodit }e se ra~una o ravnopravnosti spolova. 5. Obaveze nakon odobravanja sredstava 5.1. Korisnici Korisnik }e po zaklju~ivanju ugovora sa Slu`bom, a najdalje u roku od 30 dana, Slu`bi dostaviti: • kopiju rje{enja o registraciji djelatnosti; • kopiju identifikacijskog broja; • kopiju obrasca JS 3100; • broj ra~una registrirane djelatnosti kod poslovne banke; • ovjerenu kopiju predra~una o nabavci sredstava za rad, opreme, repromaterijala i sl., u iznosu od najmanje 20% ukupne vrijednosti odobrenog iznosa po Programu; • uvjerenje nadle`nog op}inskog biroa za zapo{ljavanje o brisanju sa evidencije nezaposlenih; • bjanko mjenicu i mjeni~nu izjavu kao instrument obezbje|enja odobrenih sredstava (koja }e se aktivirati u slu~aju neizvr{enja ugovornih obaveza). Korisnik je tako|er, do isteka perioda odr`avanja registrirane djelatnosti, obavezan mjese~no dostaviti specifikaciju uz isplatu pla}e ovjerenu u Poreznoj upravi. 5.2. Obaveze Slu`be Slu`ba }e po zavr{etku obuke i zaklju~ivanju ugovora o sufinansiranju samozapo{ljavanja osoba iz ciljne grupe i dostavljanja dokumentacije iz ta~ke 5.1. korisniku isplatiti: • 40% avansa ukupno odobrenih sredstava, a preostala sredstva u 12 jednakih rata nakon pravdanja avansnih sredstava i dostavljanja specifikacije uz isplatu pla}e ovjerene u Poreznoj upravi. Tako|er, Slu`ba je obavezna osigurati redovno pra}enje i stru~nu podr{ku svim korisnicima kojima su odobreni projekti samozapo{ljavanja, tokom realizacije Programa. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno ili preporu~eno po{tom, sa naznakom „Prijava na javni poziv za u~e{}e u Programu Mladi poduzetnik“, na adresu nadle`ne kantonalne slu`be za zapo{ljavanje: 1. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona, Branislava \ur|eva 1, 77 000 Biha}, 037/226-062 2. Slu`ba za upo{ljavanje @upanije posavske, Jug I bb, 76 270 Ora{je, 031/710-680 3. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Tuzlanskog kantona, Bosne srebrene 31, 75 000 Tuzla, 035/281-388 4. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Zeni~ko-dobojskog kantona, Adolfa Goldbergera 6, 72 000 Zenica, 032/448-200 5. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Bosanskopodrinjskog kantona, Mar{ala Tita 13, 73 000 Gora`de, 038/221-546 6. Slu`ba za zapo{ljavanje Srednjobosanskog kantona / Kanton sredi{nja Bosna, Had`i Ali-bega Hasanpa{i}a bb, 72 267 Travnik, 030/518-764 7. Slu`ba za zapo{ljavanje Hercegova~ko-neretvanskog kantona / Hercegova~ko-neretvanske `upanije, Kralja Tvrtka 19, 88 000 Mostar, 036/321-824 8. Slu`ba za zapo{ljavanje Zapadnohercegova~ke `upanije, Trg Herceg-Bosne 1, 88 340 Grude, 039/661-396 9. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, \oke Mazali}a 3, 71 000 Sarajevo, 033/251-260 10. @upanijski zavod za upo{ljavanje Livno, Kralja Tvrtka 5, 80 101 Livno, 034/203-306 Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva (22. 9. 2011.) u sredstvima javnog informisanja, a ukoliko u tom roku ne pristigne dovoljan broj prijava, javni poziv ostaje otvoren do utro{ka sredstava. Obrasci za apliciranje za u~e{}e u Programu dostupni su u nadle`nom op}inskom birou za zapo{ljavanje, kantonalnoj slu`bi za zapo{ljavanje i na web stranici Federalnog zavoda za zapo{ljavanje: www.fzzz.ba. Prijave sa nekompletnom dokumentacijom ne}e se razmatrati.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 21. septembar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Birac a.d Zvornik Banjalucka pivara a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Drini a.d. Višegrad Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,01(A) 8,5 0,05 3,6 5,5 4,3 1,2(A) 3,81 4,47 6,3 -2,91 0 0 2,86 1,85 -0,69 0 0 0,9 0 4,01 8,51 0,05 3,6 5,5 4,31 1,2 3,81 4,47 6,3 4,01 8,5 0,05 3,5 5,5 4,3 1,2 3,81 4,47 6,3 40 10.000 1.420 2.020 51 10.000 32 147 20 317 160,40 85.001,00 71,00 7.270,00 280,50 43.001,00 38,40 560,07 89,40 1.997,10 0,03 0,55 0,562 0,57 1,57 7,14 0 0 -0,18 0 0,03 0,55 0,562 0,57 1,58 0,03 0,55 0,562 0,57 1,56 2.853 860 3.908 2.200 17.974 85,59 473,00 2.196,30 1.254,00 28.260,11

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA TP Matex a.d. Banja Luka Mljekara a.d. Banja Luka UniCredit Bank a.d. Banja Luka Posavina a.d. Srbac TGT a.d. Laktaši Republika Srpska - stara devizna štednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 5 0,8 0,35 585 0,51 4,2 90,16 41,92 39,81 39,9 37,82 36,54 0 2,94 -10 -0,97 -6,87 -0,3 4,12 4,02 3,53 4,39 2,3 0,8 0,35 585 0,51 4,2 90,16 41,99 40 40 38 36,99 0,8 723 0,35 8.900 585 3 0,51 985 4,2 707 90,16 2.433 40,28 136.500 38 109.633 38,5 452.900 36,6 530.000 35,54 246.951 578,40 3.115,00 1.755,00 502,35 2.969,40 1.974,23 57.215,92 43.647,36 180.709,64 200.428,20 90.237,34

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

110,09
3,77

$ 0,41 %

1.792,10
39,95

$ 0,94 %

675,25
693,00

$ 0,07 %

PLIN
$ 0,66 %

SREBRO
$ 0,45 %

KUKURUZ
$ 0,40 %

22 SARAJEVSKA HRONIKA
Izgradnja 3A dionice puta Ilid`a - Hrasnica

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Po~inje izgradnja staze

Ove sezone
skijanje i na Mojmilu
Bez rje{enja
Gotovo dva mjeseca je pro{lo od kada je firma Sarajevoputevi povukla ma{ine sa izgradnje 3A dionice puta Ilid`a - Hrasnica. Sporni imovinskopravni odnosi na krajnjem dijelu puta ni nakon vi{emjese~nog rje{avanja nisu okon~ani, jer vlasnik zemlji{ta tra`i veliku cijenu za otkup. Kako ka`u u Slu`bi za imovinskopravne odnose, i dalje se ne zna ho}e li se kona~no posti}i dogovor sa Op}inom Ilid`a. Zato ni u Slu`bi za razvoj, investicije i komunalne poslove, koja je zadu`ena za koordinaciju, ne mogu re}i kada }e izvo|a~ ponovo krenuti sa radovima. - Ve}i dio trase je zavr{en i asfaltiran, ali nastavak radova isklju~ivo zavisi od imovinskopravnog rje{avanja, koje je neizvjesno. Obavljeno je i ru{enje ku}e koja je premje{tena ne{to ni`e, kao i dio zemljanih radova na otkupljenoj parceli. Sve to ne zna~i mnogo, jer }e izvo|a~ radova uvesti ma{ine tek kada se potpuno rije{e imovinski odnosi, isti~e Mirsad ^au{evi}, pomo}nik na~elnika za razvoj, investicije i ko mu nal ne po slo ve Op}ine Ilid`a. Ukoliko bi se prevazi{li ovi problemi, cjelokupni radovi na 3A dionici bili bi gotovi za manje od mjesec dana, tvrde u Slu`bi.
Z. T.

Predstavnici Op}ine Novi Grad uputili su apel svim zemljoradnicima koji su koristili povr{ine na lokalitetu Park {ume Mojmilo da uklone svoje ba{te. Naime, u Op}ini su pokrenuli proceduru u vezi sa izgradnjom ski-staze na Mojmilu, koja bi trebala biti zavr{ena do po~etka ovogodi{nje zimske sezone. - Poslali smo poziv ljudima koji su na{e zemlji{te koristili kao ba{te. Mi smo im to dopu{tali, ali s obzirom na to da sada privodimo zemlji{te krajnjoj namjeni, ba{te se moraju ukoniti. Trenutno pripremamo tehni~ke elemente i ima}emo ski-stazu i top za zasnje`ivanje do po~etka sezone, istakla je Hazima Pecirep, rukovodilac

Sredstva za izgradnju su obezbije|ena

Slu`be za integrisani razvoj u Op}ini Novi Grad. Novac za izgradnju ski-staze prema rije~ima Pecirep je obezbije|en. - Paralelno sa ski-stazom zavr{ava}emo i tjubing-stazu, a za sve to imamo obezbije|ena

sredstva, pojasnila je Pecirep. Uporedo sa ovim aktivnostima, pregovara se i sa KJP ZOI ‘84 o odr`avanju ski-staze s obzirom na to da u Op}ini Novi Grad nemaju odgovaraju}u opremu za ove poslove.
S. Hu.

Otvaranje Kvadranta XII sredinom oktobra

Prijem za omladinske lidere u Vogo{}i

^eka se priklju~ak Elektrodistribucije
Kako smo saznali iz Informativne slu`be Op}ine Stari Grad, izgradnja ovog poslovnog objekta je zavr{ena, a ostali su samo radovi na priklju~enju objekta na elektrodistributivnu mre`u. Ovi radovi treba da po~nu u narednom periodu. U toku je procedura za glavni elektroenergetski priklju~ak objekta na javnu mre`u, a ovi radovi treba da budu zavr{eni najkasnije za dvadesetak dana. Nakon pomenutih radova, projekat izgradnje Kvadranta XII }e biti u potpunosti zavr{en. Napominjemo, Kvadrant XII je najve}i investicioni projekat Op}ine Stari Grad. Izgradnja je po~ela 2010. godine, novac za gradnju i radove je izdvojila Op}ina, a iznosi oko 3,5 miliona KM. E. G.

Uz mlade do boljeg standarda
^lanove Udru`enja Omladinskog kluba Future iz Vogo{}e, koji su uspje{no zavr{ili obuku i dobili certifikate Omladinski lideri, primio je op}inski na~elnik Edin Smaji}. Naime, rije~ je o projektu u~e{}a mladih u strate{kom razvoju lokalne zajednice, a koji su zajednoimplementirali Op}ina Vogo{}a, te udru`enja Kult i Omladinski krug Future. Projekat se sastojao od dvanaest modula i trajao je godinu i po. Kroz obuku su pro{la ~etiri ~lana Future Nejra Zuli}, Vedad Kadri}, Mersed Ibrahimovi} i D`enan Ali}. Po zavr{etku obuke stekli su zvanje omladinski lideri Op}ine Vogo{}a. Arnej Misirli} dobio je Evropski me|unarodni certifikat Mladi u akciji. Cilj projekta je ohrabriti mlade ljude da nau~esamostalnoostvarivati i za{tititi svoja prava u dru{tvu, te da u~estvuju u dono{enju odluka koje ih se ti~u i aktivno i smisleno rade na pobolj{anju `ivotnog standarda u svojoj zajednici. S. Hu.

Oko novog objekta O[ Sedrenik

Postavljene plo~e na kru`nom toku
Za vr{e no je pos tav lja nje {u pljih betonskih plo~a na kru`nom toku oko novoizgra|ene O[ Sedrenik. Ovaj kru`ni tok napravljen je zbog bolje saobra}ajne komunikacije. Du`ina }e mu iznositi do 120 metara, a asfaltiranje prilazne ceste }e biti do 20 metara. S obzirom na to da u sklopu ove dionice nisu bile rije{ene oborinske vode i ne postoje slivnice, postavljanjem {upljih betonskih plo~a na tamponsku podlogu, rije{it }e se taj problem. Izvo|a~ radova je firma Ame iz Breze. Projekat s 31.000 KM finansiraju Direkcija za ceste KS-a sa deset posto i Op}ina Stari Grad sa 90 posto novca.

Isklju~enja struje i vode
Zbog radova na odr`avanju postrojenja bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8.30 do 15 sati Brije{}e 2, Jo{anica 4, Sastavci, od 8.30 do 17 Boljanovi}i, Delija{i, Durakovi}i, STS Govedovi}i, [abi}i, od 9 do 15 Blagovac 2, Brusulje, Hrastovi, Blagovac 1, Mijanovi}i, Nazorova, Poljine, Tihovi}i, Vrap~e, od 9 do 10.30 Grivi}i 3, Sivice, od 9 do 13 Ko{evo Stadion 1, od 12 do 13.30 Luke 2, Vran~i}i, od 10.30 do 12 Grivi}i 1, Luke, od 13.30 do 15 Grivi}i 2, od 9 do 15 Mijanovi}i, od 10 do 14 Rajlovac 3 i od 13.30 do 15 sati Suhi Do. Zbog opravke kvarova na mre`i, od 9 do 16 sati do}i }e do poreme}aja u vodosnabdijevanju ulica: Karamu{i}i, Kenana Demirovi}a, Bla`uj, Hrasni~ka cesta, Doglodi, Velika Berku{a, Blagovac, Stara cesta i Poljine.

Foto: A. KAJMOVI]

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VLADA I GRAS Razgovor zakazan za ponedjeljak

SARAJEVSKA HRONIKA 23

[TRAJKA

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

do daljnjeg nema
Nismo imali kontakata sa ~lanovima Sindikata komunalne privrede i ne znamo {ta, ustvari, oni zahtijevaju od osniva~a preduze}a, isti~u iz Sindikata voza~a Grasa
[trajka radnika Grasa, odnosno ~lanova Sindikata komunalne privrede ovog preduze}a, ne}e biti u narednih nekoliko dana. Naime, predstavnici ovog sindikata, koji nisu `eljeli govoriti za Oslobo|enje i koji su nam poru~ili da se o njihovim daljim koracima informi{emo posredstvom drugih medija, sjest }e za isti sto sa premijerom Kantona Fikretom Musi}em, predsjedavaju}om Skup{tine Mirjanom Mali} i kantonalnim ministrom prometa i komunikacija Harisom Luli}em u ponedjeljak. - Dogovoreno je da sa predstavnicima Sindikata Grasa razgovaramo u ponedjeljak. Ta~an termin razgovora jo{ nije poznat, ali to }e svakako biti u ponedjeljak, kazala nam je ju~er Mali}. S druge strane, odnosno iz Sindikata voza~a Grasa, istakli su kako oni ne podr`avaju {trajk, niti i{ta drugo {to je nelegalno.

Broj vozila u prometu svakodnevno se smanjuje

- Ovo bi bio nelegalan {trajk i zato ga ne podr`avamo. Nismo imali kontakata sa predstavnicima Sindikata komunalne privrede i ne znamo {ta, ustvari, oni zahtijevaju od osniva~a preduze}a. Iz tog razloga mi ne mo`emo zauzeti stav po ovom pitanju. Ukoliko nas pozovu

na razgovore i prezentiraju svoje ciljeve, tek tada }emo zauzeti stav po pitanju svih daljnjih koraka, naglasio je Enes Dizdarevi} iz Sindikata voza~a Grasa. Podsje}amo, u Sindikatu komunalne privrede prikupili su, kako su nam kazali, potpise sa

zahtjevima Vladi Kantona, ali na listovima je nagla{eno kako su to, ustvari, uslovi koji }e, ako se ne ispune, dovesti do {trajka u preduze}u. Dotad se testira strpljenje korisnika gradskog prevoza sa lo{im vozilima, bez rezervnih dijelova.
S. Hu.

Ispred Katedrale

Odr`ana akcija Gra|ani (se) pitaju
Predstavnici Op}ine Stari Grad ju~er su se pridru`ili akciji pod nazivom Gra|ani (se) pitaju. Radi se o doga|aju koji je organizovala nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa. Na platou ispred Katedrale gra|ani su ju~er imali mogu}nost da postave pitanja, daju sugestije i prijedloge iz domena lokalnih tema. Sva pitanja koja gra|ani budu postavili, CCI }e objaviti na svom web sajtu i proslijediti ih nadle`nim slu`bama. Kada dobiju odgovore, proslijedit }e ih na adrese onih koji su pitanja postavili. Cilj ove akcije je podsticanje znanja o lokalnoj demokratiji i promovisanju ideje demokratskog u~e{}a na lokalnom nivou. Smatraju da je neposredna i direktna komunikacija izabranih predstavnika sa gra|anima od neprocjenjive va`nosti za bolje funkcionisanje op}ine i grada, ali i pobolj{anja kvaliteta `ivota gra|ana u tim sredinama.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

Sugestije gra|ana iz Starog Grada kom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 1 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 1 sati, Pula ponedjeljkom, utor1 kom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u

8 9
7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj sva1 ki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Lukasvaki dan u 9. 5, 14.30 1 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sa1 ta, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te-

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{asvaki dan osimsubotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15. 5 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim 1 nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 1.30, sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Keln 13.20, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15, Ankona 17.55, Riga 19.15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.55, Minhen 12.15, Keln 12.50, Be~ 14.10 i 21.35, Ljubljana 14.05, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Riga 18.35, Frankfurt 21

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam izMostara utor-

24 SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Problemi sa tenderima, firmama i Uredom za `albe

Duge procedure za praznu

gra|evinsku sezonu
Zbog neosnovanih `albi kasni isporuka gra|evinskog materijala borcima • Potreban mehanizam za spre~avanje malverzacija na tenderima
Ministarstvo za bora~ka pitanja KS-a, s ciljem realizacije prava na jednokratnu dodjelu sredstava u gra|evinskom materijalu pripadnicima bora~ke populacije, dalo je obavje{tenje o nabavci za odabir firme za provo|enje usluga isporuke i transporta gra|evinskog materijala. jom sam potpisao ugovor poka`e dobrim izborom, ne raspisujem tender naredne godine, ve} produ`im ugovor, smatra Memi}.

Problem su i sudovi
I na~elnik Novog Sarajeva Ned`ad Kold`o smatra da neke elemente izvedbe firmi u projektima treba vrednovati kako se problemi u javnim nabavkama ne bi de{avali. - Apsolutno se sla`em sa na~elnikom Ilid`e, treba na}i mehanizam i napraviti liste, da firme koje su, recimo, tri puta radile malverzacije na tenderima budu onemogu}ene da opet na njima u~estvuju, nagla{ava Kold`o. Prema Kold`inim rije~ima, primjer nepo{tivanja ugovora potpisanog sa Op}inom trenutno je izvo|a~ zadu`en za park na Trgu heroja. - Ne rade po projektu, u sukobu su sa nadzorom radova, a ne mo`emoraskinutiugovor sa njima bez suda. Dvijegodine su nam trajale procedure pred po~etak gradnje sportske dvorane. I od suda zavisi puno toga. Koristi se sve do zadnje stavke kako bi se odgodila realizacijaprojekta od javnoginteresa, poru~uje na~elnik Novog Sarajeva, te podsje}a kako je ova op}ina na pojedine odluke suda ~ekala i do tri godine.
J. MILANOVI]

Crna lista
Obavje{tenje o nabavci objavljeno je 11. aprila, te je nakon provedbe procedure pretkvalifikacije do{lo do otvaranja ponuda 3. juna. Dru{tvo Himextrgovina ulo`ilo je prigovor Ministarstvu, a nakon {to je on odbijen kao neosnovan, ulo`ena je `alba Uredu za `albe. Ured je poni{tio kompletan postupak, te tim slijedom Ministarstvo pokre}e ponovljeni, ubrzani ponovljeni postupak sa pretkvalifikacijom. Dok jo{ nisu niti otvorene ponude za pretkvalifikaciju, Ministarstvo zaprima prigovor od Himextrgovine, koji se u ovoj fazi postupka mogao tretirati samo kao zahtjev za poja{njene tenderske dokumentacije, te je iz tog i iz razloga neblagovremenosti, prigovor odbijen. Potom je Himextrgovina ulo`ila `albu Uredu. Iz svega ovoga slijedi zaklju~ak da se i dalje, bez krivnje Ministarstva, odugovla~i postupak izbora najpovoljnijeg ponu|a~a za isporuku i transport gra|evinskog ma-

Konjo: Zbog nelogi~nih stvari ispa{taju borci

Memi}: Produ`enje ugovora, a ne novi tender

Kold`o: Ne mo`emo raskinuti ugovor

terijala, ~ime se dovodi u pitanje realizacija projekta za teku}u godinu, a samim tim i pru`anje ove vrste pomo}i boracima. Zbog ovih problema, iz Ministarstva mole kandidate za realizaciju pomenutog prava za strpljenje do kona~ne odluke o odabiru firme koja }e vr{iti usluge isporuke i transporta gra|evinskog materijala, kada bi trebala otpo~eti re-

alizacija ovog projekta. Zastupnik u Skup{tini KS-a i ~lan Komisije za bora~ka pitanja ovog tijela Had`an Konjo isti~e kako se u potpunosti sla`e sa stavom resornog ministra Ned`ada Ajnad`i}a, jer }e cijela procedura kasniti, ne gre{kom Ministarstva, ve} Ureda za `albe. - Ispa{ta}e borci, jer su neki od njih ve} po~eli radove na ku}ama,

\aci - svijetli primjer
Kao svijetli primjer brze reakcije Ureda za `albe Kold`o navodi urgenciju poslatu nakon provedene procedure izbora prevoznika za u~enike iz Kova~i}a. - Dvije firme su se javile, od kojih je jedna prevozila djecu dvije godine. Ovaj put je druga imala povoljniju ponudu, a prvi prevoznik se `alio. Kako su u pitanju djeca, Ured za `albe rije{io je slu~aj za desetak dana, napominje Kold`o.

a gra|evinska sezona je pri kraju. I sve to zbog nelogi~nih stvari, da se neko `ali na tender, a da u tom momentu ne zna ni da je odbijen, napominje Konjo. Sa sli~nim problemima, zbog kojih je u postupcima `albi i razvla~enja tendera prolazila i cijela gra|evinska sezona, najvi{e su se susretali na~elnici. Na~elnik Ilid`e Senaid Memi} ka`e za Oslobo|enjekako je potrebno formirati crnu listu firmi, koje bez razloga ula`u `albe, te time odga|aju realizaciju projekata. - Tako bih svakog ko, recimo, mene pre|e za tri mjeseca, ja pre{ao za cijeli `ivot. Ako nabavljam kan ce la rij ski ma te ri jal, odredim kvalitet i izaberem cijenu koju mogu platiti. U normalnom svijetu, ako se firma sa ko-

U Ulici Ho{in brijeg

Postavljeni rukohvati
U Ulici Ho{in brijeg postavljene su pocin~ane rukohvatne ograde s boljom antikorozivnom za{titom. Njihova du`ina je 15 metara, a ovim }e se uveliko olak{ati kretanje gra|ana, pogotovo starijim osobama i djeci. U sklopu ovog projekta dosad su postavljeni rukohvati na {est lokacija, a preostale su jo{ ~etiri. Postavljanje rukohvata na svih deset lokacija u Starom Gradu ko{tat }e 25.903 KM. Projekat finansira Op}ina Stari Grad, a izvo|a~ je Fad` Company.

Asfaltirana Magribija
Zavr{ena je sanacija Ulice Magribija na Marindvoru koju je finansirala Op}ina Centar sa 46 hiljada maraka. Ura|ena je sanacija cijele ulice sa plo~nicima, a na pojedinim, veoma o{te}enim dionicama, iskopana je kompletna kolovozna konstrukcija i ugra|en novi tamponski sloj.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

25

Prilog br. 1 U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJO POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1.1 - 30.6.2011. g.
Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Bra}e Begi} 42-46, 71000 Sarajevo 033 213 858 fax 033 201 588 e-mail: info@vodoprivreda.ba www:vodoprivreda.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Ned`ad Vili}, predsjednik, ~lanovi: Mirsad Nazifovi}, Aida Salahovi}, Zoran Mila{inovi} i Milan Dmitrovi} - ~lanovi uprave Faruk [abeta II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 457.025 nominalne cijene 10 KM nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo i dionica emitenta s pravom glasa Enes Alagi} - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 12.412.178 c) Teku}a sredstva 256.529 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 12.668.707 PASIVA a) Kapital 1.340.884 b) Upisani osnovni kapital 4.570.025 c) Dugoro~ne obaveze 1.528.516 d) Kratkoro~ne obaveze 5.229.282 e) Ukupno pasiva 12.668.707 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 880.593 b) Rashodi 1.113.141 c) Dobit/gubitak prije poreza (232.548) d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja
1

I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica;

Izvje{taj obavezno sadr`i faksimil potpisa direktora

26

OGLASI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

27

U susret Me|unarodnom teatarskom festivalu: Future MESS
Srebrni sponzor
Ju~era{njim potpisivanjem ugovora o sponzorstvu In te sa San pa olo Banka BiH postala je srebrni sponzor 51. internacionalnog teatarskog festivala MESS, doniraju}i iznos od 20.000 maraka. Potpisuju}i ugovor, Dino Mus ta fi}, di re ktor MESS-a, kazao je: - U vremenu dok vlada ma}ehin ski odnos pre ma kulturi i onome {to je na {a kul tur na ba {ti na, odno sno pre ma sve mu onome {to tvori atmosferu u Sarajevu i BiH, va`no je znati da postoje dru{tveno odgovorne firme, kompanije ili banke koje imaju senzibilitet za ono {to je razvoj i ulaganje u vi so ku kul tu ru. Uto li ko je va`nost ve}a {to MESS nije komercijalni festival niti festival profita. Direktor Intesa Sanpaolo ban ke BiH, Al mir Krkali}, istakao je da je ovogodi{nja saradnja sa MESS-om po ku {aj po mo}i bh. kulturi koja bukvalno pre`ivljava.

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Foto: A. KAJIMOVI]

Pitanje identiteta i brisanja granica
Future MESS, kao zaseban dio 51. internacionalnog teatarskog festivala, sarajevskoj publici donosi 11 predstava, a poseban fokus bit }e na radionicama i master-classu za teatarske profesionalce i studente. Naime, Future MESS u saradnji sa Sarajevo School of Science and Technology organizira radionice, koje }e dr`ati neki od najeminentnijih evropskih i svjetskih teatarskih stru~njaka, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji za novinare u Narodnom pozori{tu Sarajevo. - Slijede}i vizuelni identitet ovogodi{njeg 51. MESS-a, plakat Future MESS-a predstavlja nagovje{taj kataklizme kompletne kulture u BiH, kojoj se Future MESS sa svojom kreativnom lavom hrabro suprotstavlja, predstavila je Selma Spahi} plakat Future MESS programa, ~iji dizajn potpisuje Agencija FABRIKA. - Ovogodi{nji predava~i Future MESS radionica su Anna Zubrzycki (tehnika glasa za glumce) i Goran Stefanovski za dramske pisce i scenariste. Stefan Kaegi, dobitnik ovogodi{njeg Srebrnog lava na Internacionalnom teatarskom festivalu u Veneciji, koji }e mu biti uru~en u oktobru, odr`at }e master class. Kaegi je jedna od najistaknutijih figura nove generacije umjetnika koji na pozori{te gledaju kao na medij kroz koji postavljaju vrlo va`na politi~ka i dru{tvena pitanja. Njegova predstava “Radio Muezzin” dio je World MESS programa. Jo{ jedan master class odr`at }e Fernando de Itae, jedan od vode}ih teatarskih kriti~ara Latinske Amerike, kazala je Selma Spahi}, direktorica Future MESS. - @elja nam je da vremenom Future MESS postane mjesto razmjene najsmjelijih teatarskih ideja i iskustava, kako vrhunskih profesionalaca, tako i progresivnih mladih umjetnika i umjetnica na po~etku karijere, dodala je Irma Alimanovi}, koordinatorica radionica, dok su Emina Gani}, menad`erica akademskih programa SSST-a, i Nenad Dizdarevi}, dekan Sarajevo Film Aca-

@elja je da vremenom Future MESS postane mjesto razmjene najsmjelijih teatarskih ideja i iskustava, kako vrhunskih profesionalaca, tako i progresivnih mladih umjetnika i umjetnica

Kataklizma kulture

demy SSST-a, govorili o tome da je saradnja sa MESS-om potpuno prirodna, jer obje institucije otvaraju vrata za dijalog mladih ljudi, otkrivaju}i htijenja jednog dru{tva. - Vjerujemo da je kultura neodvojiva od bilo kojeg edukativnog procesa i zbog toga se ponosimo ~injenicom da sara|ujemo sa MESS-om, rekla je Gani}. Spahi} je istakla da je pitanje identiteta zajedni~ko za svih 11 predstava, kao i brisanje granica izme|u teatarskih profesija:

Produkcija, gluma, re`ija
Cilj radionica je spajanje gostiju koji se ve} godinama uspje{no i na zanimljiv na~in bave glavnim sferama teatarske umjetnosti, od produkcije, preko glume i re`ije do dramskog pisanja i kritike sa mladim umjetnicima i umjetnicama, ali i iskusnijim profesionalcima {irom Evrope koji `ele da pro{ire svoje znanje o teatru.

Reditelji pi{u, glume..
- U osam od jedanaest predstava reditelji i rediteljice igraju u predstavama ili su pisali i tekst. Rije~ je o scenografski malim predstavama, kako bi lak{e putovale. Kroz saradnju sa IYME (International Young Makers Exchange) programom, ~itava jedna generacija sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu stasava sa `eljom da putuje van BiH i pred-

stavi svoje prve radove kroz saradnju sa drugim festivalima. Devet selektora IYME programa bit }e gosti ovogodi{njeg Festivala i mo}i }e odabrati predstave koje }e putovati na neke od festivala. Posebno }e biti zanimljive predstave iz Holandije, koja se bavi antisemitizmom kroz li~na iskustva („Ovo je moj otac-obe}ana gozba“ re`ija Ilay Den Boer), te , ira~ko-iranskim ratom („No}ne more o ti{ini“, re`ija Sanaz Bayan/Kazem Sayahi, Iran), ali i „Naslov“ iz [vicarske, „Mena`erija“ iz Hrvatske, “Dies Irae-5 epizoda o kraju vrste“ iz Italije i „U traganju za bojom kestena“ iz BiH. Kao potprogram Future MESS-a ovogodi{nji International Youth Maker Exchange (IYME) donosi pet predstava: iz Velike Britanije(„Translunarni raj“), Holandije („Wacht“), Portugala („Autoportret“) i dvije iz BiH (Juventa sa predstavom „Vrijeme ~ekanja“ i ASU sa predstavom „Starac i more“). Mr. SEKULI]

Goethe-Institut u BiH

Knji`evna ve~er s Aleksandrom Gatalicom
Goethe-Institut u BiH je pro{le godine sudjelovao u knji`evnom projektu Odva`iti se na sje}anje, kada su 23 autora i autorice iz deset zemalja jugoisto~ne Evrope bili pozvani da naprave retrospektivu svojih domovina te je reflektiraju kroz pri~e i pjesme. Rezultati knji`evnih putovanja objavljeni su 2010. u specijalnom izdanju renomiranog njema~kog knji`evnog ~asopisa Die horen. Nakon toga, tekstovi su prevedeni na jezike dr`ava jugoisto~ne Evrope i objavljeni na web stranici Odva`iti se na sje}anje uz audiosnimke i fotografije autora/ica i prevodilaca/teljica, kako bi se radovi u~inili dostupnim svim ~itaocima/teljkama iz ovih dr`ava. U cilju promoviranja projekta, izdava~ka ku}a Buybook je u suradnji s Goethe-Institutom u BiH obja vi la pu bli ka ci ju, ve~eras }e biti uprili~ena knji`evna ve~er na kojoj }e autor iz Srbi je, Ale ksan dar Ga ta li ca (~lan PEN centra Srbije, djela su mu prevedena na engleski, njema~ki, francuski, ruski, {panjolski, talijanski i jo{ deset evropskih jezika) predstaviti svoj doprinos u vidu eseja pod nazivom „Inspektor Voland“. Knji`e vna ve~er }e bi ti odr`ana s po~etkom u 19 sati u prostoru Goethe-Instituta u BiH (Bentba{a 1a). An. [.

28

SCENA

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVI BROJ

Pred koncert Bombaj {tampe u Sarajevu

Ne razmi{ljamo
o novom albumu
Nakon tri plo~e, kona~no imamo dovoljno pjesama koje mo`emo uvrstiti u repertoar, a mo`emo ih i skinuti, kazao je \uro
Sarajevska grupa Bombaj {tampa u subotu }e odr`ati koncert u Domu mladih u Sarajevu. Tim povodom, ju~er je odr`ana konferencija za medije na kojoj su se prisutnima obratili ~lanovi benda Branko \uri} \uro i Nedim Nedo Babovi}. - Drago mi je {to ponovo sviramo u Sarajevu. Zaista najradije sviramo u svom gradu. Naro~ito sam sretan {to }emo koncert odr`ati u Domu mladih, jer je to najbolja sala za rock'n'roll, istakao je \uri}, dok je Babovi} u {ali dodao da mu je drago {to je do{ao u Sarajevo. - Imali smo prvu probu i ono {to mogu re}i je: Od kolijevke pa do groba, najbolja je prva proba. Jedva ~ekamo koncert, kratko je kazao Babovi}.

Sprema li se likvidacija [ejle Jugo - Turkovi}?
Jovanka [opalovi} iz Prijedora

Bez mame Raseme ne bih uspjela u Parizu Sarajevske no}ne dame tra`e bogata{i iz Saudijske Arabije
Nevenka Gagari} iz Tuzle

Reakcije publike
\uri} je tako|er rekao da su ~lanovi Bombaj {tampe uvijek zadovoljni onim {to urade, pa tako i albumom "Nek' DJ odmah dole SJ". - Pravo pitanje je da li je publika zadovoljna onim {to im nudimo, a, sude}i po reakcijama, veoma je zadovoljna. Dokaz tome je i youtube, gdje
Bombaj {tampa
Foto: D. TORCHE

Ljekari su ubili mog sina Denisa Igra~a iz Afrike ostavila majka i zavr{io u Biha}u Tajne prezimena D`afi}, Konforte, Juri{i} i Despi} Ko privatno koristi tajne podatke Koji funkcioner kupuje ku}u u Dubrovniku Pekar napisao prvu bh. operu U Italiji }e se suditi Berlusconijevoj Sabini Beganovi}

je na{ spot "Nedim" pogledan preko 500.000 puta. Primijetili smo da nam sada probe traju du`e, a to je zbog toga {to, nakon tri plo~e, kona~no imamo dovoljno pjesama koje mo`emo uvrstiti u reperto-

ar, a mo`emo ih i skinuti. Na koncertu }emo svirati stare, poznate pjesme, ali i skoro sve s novog albuma, ka`e \uri}.

Svirka zbog u`itka
[to se ti~e snimanja novog albuma, ali i spota, Babovi} i \uri} su ponovo istakli da sviraju zbog u`itka, a ne zbog novca, jer svi imaju druge poslove kojima se bave, pa jo{ ne razmi{ljaju o novom CD-u. - Mi uvijek radimo na novim pjesmama, ali ne razmi{ljamo o snimanju albuma. Ono {to planiramo jeste da

Muzika osamdesetih
Prije Bombaj {ampe, publiku }e zabavljati poznati sarajevski DJ Dragan Ko`ovi} Ko`o. - Nadam se da }u se uklopiti u njihovu svirku, jer smo na neki na~in zajedno po~injali, ja sa DJ-ingom, a oni sa svojom svirkom. Pu{tat }u muziku iz osamdesetih, kazao je DJ Ko`o.

nastavimo svirati. Trenutno smo u pregovorima oko nastupa u regiji, a imamo i ponude za turneju po Americi i Kanadi. Imamo vi{e poziva nego {to mo`emo prihvatiti. [to se spota ti~e, svjesni smo toga da treba da ga snimimo. Me|utim, ne znamo ni za koju pjesmu ni kada }emo snimati. Gost na sarajevskom koncertu Bombaj {tampe bit }e gitarista hrvatskog benda Psihomodo pop Vlatko ^avar Brada.
Ja. DURAKOVI]

Veliki muzi~ki spektakl

Promocija Hladnog piva
Spota za singl "Fotoaparat" benda Hladno pivo, premijerno je emitiran na regionalnom MTV-u. Spot je producirala ekipa Pilot studija, koja je radila i video za prvi singl "Svijet glamura" sa istoimenog albuma. Koncertnu promociju novog albuma sarajevska publika }e mo}i ~uti na festivalu Tuborg Green Spot, koji }e se odr`ati 30. septembra i 1. oktobra na parkingu ispred dvorane Zetra. Na ovoj lokaciji }e biti postavljen veliki festivalski {ator, koji prima oko 2.500 ljudi, tako da publika i organizatori ne moraju strahovati od eventualnog nevremena. Koncert po~inje u 20 sati i trajat }e do 24 sata. Osim Dubioze kolektiva i Hladnog piva, kao predgrupe nastupi}e jo{ ~etiri benda: Bily Andol i Uncle Sam Decided iz Sarajeva, ^ovek bez sluha iz Kragujevca i Lude `ene iz U`ica.
Ja. D.

NEKOM

NEKOM NO]NA MORA

Muharem Bazdulj
sjajnom kratkom eseju o pisanju i naciji, objavljenom u ~asopisu Index on Censorship u aprilu 1997. godine, Salman Rushdie nabraja nekoliko pisaca koje ljubitelji knji`evnosti iz cijelog svijeta identificiraju s njihovim domovinama i ka`e ovako: "Kadareova Albanija, Andri}eva Bosna, Achebeova Nigerija, Marquezova Kolumbija, Amadov Brazil". Chinua Achebe (1930) proslavio se jo{ prije pola stolje}a napisav{i roman za koji mnogi smatraju da je utemeljio, na neki na~in, postkolonijalnu knji`evnost. Rije~ je o romanu objavljenom 1958. godine pod naslovom koji citira ~uvenu frazu s po~etka Yeatsove pjesme Drugi dolazak. Roman se zove Things Fall Apart, {to bi doslovno prevedeno zvu~alo otprilike kao Stvari se raspadaju, ali bi mo`da poetskije (i pravednije) bilo ako bismo analogiju za ovu frazu prona{li u knji`evnosti na{eg jezika, u onoj tragi~noj frazi koju Eduard Sam na po~etku Pisma ili sadr`aja stavlja u parentezu - Sve se osipa, sestro moja. Pri~a o usponu i padu glavnog protagonista Okonkwoa u vremenu s kraja devetnaestog stolje}a postala je klasik, najprodavanija i najprevo|enija knjiga svih vremena nekog afri~kog pisca. Pro{le godine napokon je objavljena i kod nas (pod naslovom Sve se raspada), u prevodu Alije Hamzi}a i izdanju Buybooka.

U

Chinua Achebe

Najpoznatiji nigerijski pisac pro{le se sedmice na{ao u centru medijske pa`nje zbog prili~no bizarnog razloga. Na suprotnim stranama na{li su se Chinua Achebe i reper 50 Cent. U centru spora je bila Yeatsova fraza i milion dolara. Pa jo{ da neko ka`e da se poezija ne isplati...

Naslov od milion dolara

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 22. 9. 2011. godine
Achebe spada u generaciju nigerijskih pisaca kojima je zapadnja~ko obrazovanja pomoglo da stvaraju modernu knji`evnost. Kod Achebea je naro~ito karakteristi~na ~injenica pisanja na dva kolosijeka: klasi~ne fikcije (u smislu engleskog termina fiction) i teorijsko-kriti~kih tekstova. U ovoj drugoj "brazdi", Achebe je najpoznatiji po studiji o Josephu Conradu, ta~nije o njegovom magnum opusu, jednom od naj-

Dehumanizacija
Roman se pro{le sedmice ponovo na{ao u centru medijske pa`nje iz prili~no bizarnog razloga. Naime, ~uveni reper 50 Cent je scenarista, producent i glavni glumac u filmu o igra~u ameri~kog fudbala koji dobiva rak i namjerio je filmu dati ime Things Fall Apart, naslov, dakle, identi~an naslovu najslavnijeg Achebeovog romana. Iako je fraza izvorno Yeatsova, Achebe o~ito ima neku vrstu prava na nju u formi naslova, jer su njegovi advokati sprije~ili 50 Centa u njegovoj namjeri. Reper je bio spreman platiti milion dolara za kori{tenje naslova, ali ga je Achebe odbio rekav{i da je njegov roman naj~itanija knjiga u istoriji afri~ke knji`evnosti, da je prodana u osam miliona primjeraka, a da je objavljena 17 godina prije nego se 50 Cent rodio i da on ne}e pristati na tu vrstu trgovine, pa ni za milion dolara. Tako je 50 Cent morao barem malo promijeniti naslov, pa je dodao jednu rije~ i njegov film se sada zove All Things Fall Apart.

nekoliko desetina knjiga. Vrijedi spomenuti romane objavljene sredinom {ezdesetih godina pro{log stolje}a (Arrow of God i A Man of the People) ~iji su prevodi (Bo`ja strela, Narodni ~ovek) publicirani za vrijeme SFRJ dostupni i bosanskohercegova~koj ~itala~koj publici. Najve}i dio karijere Achebe je proveo kao univerzitetski profesor, a i trenutno radi na jednom univerzitetu u New Yorku. Pi{e na engleskom jeziku, makar je njegov engleski protkan Igbo idiomom, na na~in na koji se mutatis mutandis idiomi njihovih (pra)domovina javljaju u engleskom kasnijih ~uvenih postkolonijalnih pisaca. (Kako ka`e Zdenko Le{i}: “Achebe je sa skoro fatalisti~kim pomirenjem sva svoja djela pisao na jeziku kolonizatora, ali je u romanima i pri~ama nastojao premodelirati engleski jezik, unose}i u tekst mnoge govorne oblike vlastite jezi~ke zajednice (tj. naroda Igbo), s ciljem da svoje ~itaoce stalno podsje}a da je ono {to ~itaju nastalo u jednom bitno druk~ijem kulturnom kontekstu.“) Va`nije je, me|utim, naglasiti uspje{nu Achebeovu transpoziciju paradigmatski evropske knji`evne forme (u kontekstu onoga {to su, recimo, pisali Kundera i Cioran) kakva je roman u afri~ku knji`evnost. Po rije~ima Brucea Kinga, Achebe je ipak uspio "apdejtirati" evropske knji`evne konvencije i obilje`iti ih lokalnom bojom; King ka`e da je studija karaktera tipi~na za evropski roman u Achebeovom slu~aju manje va`na od opisa dru{tvenog `ivota i da je evropska ekonomi~nost forme zamijenjena estetikom prilago|enijom ritmovima tradicionalnog plemenskog `ivota.

Lingvisti~ki red
U jednoj novijoj hrvatskoj enciklopediji Achebe je predstavljen u tri-~etiri reda. Tu se doslovce ka`e: "Smatra se klasikom afri~ke knji`evnosti na engleskom jeziku. U djelima opisuje odnos pojedinca, dru{tva i povijesnih promjena u afri~kom svijetu. Prou~ava usmeno naslije|e i upotrebu engleskog jezika u Africi." Achebe zapravo tvrdi da je upravo engleski jezik nerijetko unosio lingvisti~ki red u afri~ke kolonije. Iz balkanske perspektive, me|utim, zanimljivija nam je perspektiva opisa situacije “prevrednovanja svih vrijednosti“. Makar je Marija Todorova nedavno ustvrdila kako je opasno na isto~noevropsku i balkansku situaciju primjenjivati postkolonijalisti~ke teorijske paradigme, lako je primijetiti da ono o ~emu Achebe pi{e iz ovda{nje vizure ipak nije puka egzotika. No, da bi se do te spoznaje do{lo, prethodno je potrebno ~itati. Bez ~itanja }e mnogi, kao i dosad, cjelokupnu Afriku i afri~ku knji`evnost olako i prezrivo otpisivati, na na~in uostalom vrlo sli~an na~inu na koji mnogi iz zapadne Evrope otpisuju Balkan. Bez ~itanja }e cijela Afrika za mnoge i dalje ostati “zemlja robova“ iz one stare pjesme Zdravka ^oli}a ili eventualno zemlja “ludog ritma“ iz ne{to skorije pjesme Dine Dvornika.

Chinua Achebe proslavio se jo{ prije pola stolje}a napisav{i roman “Things Fall Apart”

KRITIKA CONRADA Achebe spada u generaciju nigerijskih pisaca kojima je zapadnja~ko obrazovanje pomoglo da stvaraju modernu knji`evnost. Kod Achebea je naro~ito karakteristi~na ~injenica pisanja na dva kolosijeka: klasi~ne fikcije (u smislu engleskog termina fiction) i teorijsko-kriti~kih tekstova. U ovoj drugoj "brazdi", Achebe je najpoznatiji po studiji o Josephu Conradu, ta~nije o njegovom magnum opusu, jednom od najva`nijih romana engleske knji`evnosti - “Srce tame”. Ve} u samom naslovu svoje studije, Achebe Conradu pripisuje rasizam, a u samom tekstu vrlo vehementno optu`uje autora i za rasizam i za svjesnu dehumanizaciju Afrikanaca
va`nijih romana engleske knji`evnosti - Srce tame. Ve} u samom naslovu svoje studije, Achebe Conradu pripisuje rasizam, a u samom tekstu vrlo vehementno optu`uje autora i za rasizam i za svjesnu dehumanizaciju Afrikanaca.

^uveni reper 50 Cent je namjerio filmu dati ime Things Fall Apart

Posebna estetika
Osim spomenutog romana i studije, Achebe je napisao jo{

30

KUN

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

RAZGOVOR Haris Pa{ovi}

Haris Pa{ovi}: Umjetnost teatra je umjetnost pre`ivljavanja

Teatar koji iznena|
Razgovarala: Nada Salom
edan od najzna~ajnijih reditelja u jugoisto~noj Evropi, Haris Pa{ovi}, zajedno sa koreografom Edwardom Clugom, zavr{ava novu predstavu. Nakon uspje{ne “Fudbal, fudbal“, koju je East West izveo i tokom Svjetskog prvenstva 2010. u Ju`noj Africi, u koprodukciji sa Bosanskim narodnim pozori{tem Zenica, radi predstavu “Ru`e za Anu Terezu/Fudbalske pri~e“. I ona, kao i prethodna, okuplja umjetnike iz nekoliko zemalja, ovaj put iz Belgije, Italije, Burkine Faso, Singapura, Rusije, Turske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Premijera }e biti odr`ana 22. septembra u Bosanskom narodnom pozori{tu Zenica, nakon ~ega slijede izvedbe u Te{nju, Rudom, Biha}u, Sokocu, Jajcu, Bosanskoj Gradi{ci, Loparama, Srebreniku, Prijedoru i Sarajevu (dva izvo|enja na MESS-u).

i uznemirava rutinu svakodn
J
{im kulturnim institucijama i ve}ina na{ih umjetnika konformisti koji gledaju samo kakav {i}ar za sebe“. Tako }e u nedavnom intervjuu otvoreno kazati da se direktori ulizuju politi~arima koji su ih postavili, odnosno da “umjetnici koji su zaposleni, npr. u bud`etskim pozori{tima, obo`avaju da ne rade i da dolaze po platu svakog prvog u mjeizrazilo o ~emu to govori na{a predstava. Kad sam mu poslao fotografiju Drogbe koji se priprema za slobodan udarac, on je umjesto lopte stavio ru`e i odmah smo znali da je to pravo rje{enje! Fotografija Drogbinih nogu i ruku u trenutku dok spu{ta loptu na travu da bi izveo slobodan udarac, fascinantna je slika koncentracije, Ko je Ana Tereza? - U na{oj predstavi Ana Tereza je kafanska pjeva~ica. U realnom `ivotu, Ana Tereza je legendarna koreografkinja Anne Teresa de Keersmaeker, jedna od najve}ih evropskim umjetnica dana{njice i njoj smo posvetili predstavu. Njena predstava “Rosas danst Rosas” (“Ru`e ple{u ru`e”) je remek-djelo savre-

MU[KARAC U 21. STOLJE]U Feministi~ki pokret je u posljednjih 50 godina, u svojoj pravednoj borbi za novu percepciju `ene, reducirao sliku mu{karca koji je sada opisan ili ako alfa mu`jak ili kao feminizirani peder. No istina je da je pojam mu{karca u proteklih pola stolje}a do`ivio mo`da najve}u evoluciju u historiji. Dana{nji mu{karac je u procesu redefinicije i to je tema na{e predstave
secu. I direktori, i kustosi, i umjetnici mrze inicijativu i pametuju o politici i dru{tvu u kafani, a pred politi~arima su manji od makovog zrna“. Krenimo od neobi~nog spoja u nazivu predstave - ru`e i fudbal? - Plakat predstave mo`da najbolje odgovara na ovo pitanje. Na{ dizajner Enes Husen}ehaji} i ja dugo smo tra`ili rje{enje za plakat koje bi najefikasnije optimalne snage i elegancije vrhunskog fudbalera. Blato na njegovim kopa~kama i dokoljenicama pri~a historiju borbe i energi~nog anga`mana na nogometnom terenu. Jako nas je zabavljala ideja da bi najbolji na~in da nogometa{ pokloni `eni cvije}e bio da to u~ini iz slobodnog udarca. Tu bi se u potpunosti iskazala njegova snaga, preciznost, pa`nja i po{tovanje prema toj `eni. mnog plesa. To je predstava o `enama i naj`enstvenije je umjetni~ko djelo koje sam ikada vidio. Ona me je potakla da postavim pitanje kakva bi bila predstava o mu{karcima? [ta je mu{karac u 21. stolje}u. Feministi~ki pokret je u posljednjih 50 godina, u svojoj pravednoj borbi za novu percepciju `ene, reducirao sliku mu{karca koji je sada opisan ili kao alfa mu`jak ili kao feminizirani peder. No, istina je

da je pojam mu{karca u proteklih pola stolje}a do`ivio mo`da najve}u evoluciju u historiji. Dana{nji mu{karac je u procesu redefinicije i to je tema na{e predstave. Tu je i Edward Clug? - Edward i ja smo se fantasti~no sreli kao umjetnici u predstavi “Evropa danas”. Mi jako sli~no umjetni~ki razmi{ljamo i vrlo ~esto on po~ne re~enicu, ja je zavr{im i obrnuto. “Ru`e za Anu Terezu” je na{ koautorski projekat i izvanredno iskustvo zajedni~kog rada. Edward je genijalan igra~ i koreograf, jako je duhovit i umjetni~ki hrabar. Edward je direktor slovena~kog nacionalnog Baleta u Mariboru, gdje ima puno obaveza, trenutno radi u [tutgartu novu koreografiju, ~eka drugo dijete sa svojom suprogom Piom, i uz sve to uvijek je raspolo`en, nasmijan, ugodan i kreativan. On je pravi mehlem u na{oj dramati~noj stvarnosti.

Ru`e umjesto lopte
Bio je to neposredan povod za razgovor sa Pa{ovi}em koji se ne libi re}i kako je “kultura u BiH uglavnom rat protiv sebe“, te kako su “ve}ina direktora u na-

Balkanska stvarnost
Predstava se najavljuje kao pop-folk spektakl. Istovremeno se isti~e kako }e to biti odbrana popularne kulture. [ta to zna~i, s obzirom na ~injenicu da se ra-

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

Obrazovanje, mediji, umjetnost, religija, dr`ava... uglavnom kasne za savremenim trenutkom i ne daju odgovore ljudima na najintimnija pitanja. I onda dolazi pop-folk koji pri~a ljudske pri~e, one s kojima se najve}i broj `ena i mu{karaca identificira

|uje

nevice

de predstave o turbo-folku, mahalanju, koje `ele da kritiziraju sve {to se pod ovim poima, a publika reaguje na prvu i u`iva? - Ja veoma po{tujem pop-folk muziku. Pop-folk muzika je balkanska stvarnost. U njoj ima i lo{ih stvari, ali lo{ih stvari ima svugdje, i u literaturi, politici, umjetnosti, sportu, medijima… Ali, svugdje ima i odli~nih stvari, pa tako i u pop-folku. Boban Rajovi} ima pjesmu koja se zove “Kafanski fakultet“. Balkanska mitska kafana ili savremni popfolk klub jedina su mjesta, u vremenu primitivnog kapitalizma i poslijeratne dezorijentiranosti, gdje “obi~ni“ balkanski mu{karac i “obi~na“ balkanska `ena poku{avaju da nau~e {ta je `ivot. Obrazovanje, mediji, umjetnost, religija, dr`ava... uglavnom kasne za savremenim trenutkom i ne daju odgovore ljudima na najintimnija pitanja. I onda dolazi pop-folk koji pri~a ljudske pri~e, one s kojima se najve}i broj `ena i mu{karaca identificira. Pop-folk je emocionalno iskustvo i orijentir za `ivot u jednom nesigurnom svijetu. U tom svijetu jedina je izvjesna neizvjesnost, a `ivjeti u neizvjesnosti je istovremeno i uzbudljivo i izlu|uju}e. U kafani, u automobilu, kod

ku}e, u klubu ili na koncertu, milioni ljudi na Balkanu dijele svoj `ivot sa Svetlanom Ra`natovi} Cecom, Halidom Be{li}em, Sekom Aleksi}, Severinom, @eljkom Joksimovi}em, Selmom Bajrami, Jelenom Rozgom.. .. “U suprotnom smeru vozim dvesta na sat, tuga br`a je i pe{ke preti~e me...”; “Moje prvo bio si neverstvo, ovih dana setim te se ~esto, kad me vre|a, kad okrene mi le|a, na tebe pomislim....“; “Tvoje mi farmerice govore u mraku da dugo usamljen si i u lo{em braku...“; “Ho}u sve da zaboravim, jer kad snovi ti okrenu le|a, jutro je sve {to ti ostaje...“;... Ove i mnoge druge pjesme izra`avaju najdublja osje}anja Balkanaca koji ni sami ne razumiju svoju divlje sna`nu strast i svoju tamnu, duboku tugu. Za{to se ovaj spektakl priprema i premijerno izvodi u Zenici? - Zenica je vjerovatno jedan od najzanimljivijih gradova u BiH. Stereotip o Zenici da je to neki mud`ahedinski grad je apsurdan. Zenica je grad koji se, prije svega, juna~ki bori sa problemom jezivog zaga|enja koje emitira te{ka industrija koncentrirana u ovom gradu i problemima nezaposlenosti i malih plata. Op}ina Zenica sa na~elnikom Huseinom Smajlovi}em na ~elu i Vlada Ze- do kantona koju vodi premijer Fikret Plevljak, u vrlo nepovoljnoj finacijskoj situaciji ~ine spektakularne poteze za ozdravljenje Zenice, razvoj privrede i turizma, kulturu i sport. Problem @eljezare, u kojoj je prije rata radilo 25.000 radnika, a danas samo 3.000 i koja je ogromni zaga|iva~, grijeh je Vije}a ministara i Vlade Federacije iz prethodnih saziva. Ova Vlada Federacije BiH mora natjerati Mittal Steel da ispo{tuje evropske standarde ekolo{ke za{tite, jer ovo sada{nje stanje je ubijanje Zeni~ana! U svim ovim problemima Zeni~ani nisu histeri~ni i neugodni kao Sarajlije koje stalno kukaju. Zeni~ani su ljubazni, prijateljski raspolo`eni i inteligentno se bore sa problemima i time {to ih vlastita zemlja tako zanemaruje.

dno da East West Centar i ovo novo moderno Bosansko narodno pozori{te Zenica udru`e energiju. Mi u East Westu smo sretni da kona~no imamo profesionalnog partnera u BiH koji je svjestan da `ivimo u 21. stolje}u. A {ta je s onim {to Hans-Thies Lehmann navodi u svojoj knjizi “Postdramski teatar“ i {to je vidljivo u predstavama koje radite - dominacijom, uslovno kazano, nedramskih sredstava: muzike, svjetlosti, govora tijela, plesa se brzim promjenama svjetla, rekvizitima, igrom i efektima svojstvenim kinematografiji? - Gledalac se promijenio, stvaraoci su se promijenili… @ivimo br`e nego prije, multimedija nam je svakodnevica, teatar mora i}i korak ispred svog vremena. Teatar je majka invencije. Ja zato volim teatar koji stalno izEast West u koprodukciji sa Bosanskim narodnim pozori{tem Zenica

KUN

31
Nedavno ste, ostaju}i ipak usamljen, kao i u nekim drugim stvarima, reagovali povodom Umjetni~ke akademije, tra`e}i s pravom da nas se prestani folirati! Rekli ste, Umjetni~ku galeriju BiH treba zape~atiti i policijski za{titi neprocjenjivu vrijednost nacionalnog blaga Bosne i Hercegovine. Ovo sada{nje isprazno prenemaganje kustosica i nekolicine umjetnika je pateti~no i drsko. Mo`e li se ovo odnositi i na druge oko{tale institucije koje decenijama ostaju “izvan vremena i prostora“. - Apsolutno. To prebacivanje odgovornosti na dr`avu i za stvari koje su potpuno u rukama direktora, kustosa, umjetnika – to nije ni malo bezazleno. Kulturni radnici i umjetnici u~estvuju masovno u destrukciji kulturne ba{tine u Bosni i Hercegovini i svojim neradom sistematski uni{tavaju generacije mladih ljudi dr`e}i ih u mraku.

Prestanite nas folirati

Od pozori{ta u ambisu...
Gdje je sarajevski, bh. teatar, u odnosu na regiju, Evropu? Koliko je na na{im scenama vidljiva savremena teatarska praksa, koliko su, a {to se uveliko u svijetu doga|a, na{a pozori{ta pozori{ta upitnosti? - Kasnimo. U BiH se u pozori{tima radi malo i naj~e{}e povr{no. Za to nije kriva dr`ava. Za to su odgovorni direktori teatara i sami umjetnici. Do prije godinu dana Bosansko narodno pozori{te u Zenici je bilo na rubu totalne propasti. Onda je za direktora postavljen Hazim Begagi}. On je za godinu dana od pozori{ta u ambisu napravio najvitalniji dr`avni teatar u BiH danas. Otvorio je teatar prema rediteljima i koprodukcijama, modernizirao repertoar, uspostavio kontakte u regionu. A tek je po~eo reformu! Bilo je priro-

ZENICA Zenica je vjerovatno jedan od najzanimljivijih gradova u BiH. Stereotip o Zenici da je to neki mud`ahedinski grad je apsurdan... U svim problemima Zeni~ani nisu histeri~ni i neugodni kao Sarajlije koje stalno kukaju. Zeni~ani su ljubazni, prijateljski raspolo`eni i inteligentno se bore sa problemima i time {to ih vlastita zemlja tako zanemaruje
nena|uje i uznemirava rutinu svakodnevice. ^emu kazali{te danas, zapravo, slu`i kada su njegove osnovne funkcije preuzeli drugi mediji - pitanje je koje je nedavno postavio i jedan hrvatski teoreti~ar, spominju}i Lehmanovu definiciju po kojoj bi politi~ki teatar morao da postane teatar percepcije blizak performansu. - Umjetnost teatra je umjetnost pre`ivljavanja. U toj umjetnosti mi opstajemo I razvijamo se kao kreativni, slobodni ljudi. To je na{a ljudska mjera i na{ ljudski potencijal.

Kakvi su programi na{ih akademija - imamo ih ~ak nekoliko u BiH, koliko su inovativni, koliko studentima omogu}avaju intenzivan prakti~an i kreativan istra`iva~ki rad, koliko im je blisko doga|anje u savremenog svjetskom teatru. - Ne znam mnogo o programima drugih akademija u BiH, ali program Re`ije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu je jedan od najmodernijih u svijetu. Mi shvatamo re`iju kao jedinstvenu umjetnost (teatar, film, video, audio), a na{i rezultati potvr|uju na{u viziju. Odsjek za re`iju u BiH postoji samo 22 godine, a na{a zemlja je ve} nezamisliva bez reditelja.

32

KUN

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

KUN
Mrtva~ki teatar
Septembarske ve~eri u zagreba~kim kazali{tima - Festival svjet skog kazali{ta i prva premijera u GDK Gavella
Mladen Bi}ani}
"Mrtva~ki teatar na prvi je pogled posve jasan jer zna~i isto {to i lo{ teatar... mrtva~ki teatar pronalazi svoj mrtva~ki put i u operi i u tragediji, u Molierovim kao i u Brechtovim komadima. Naravno, nigdje se mrtva~ki teatar nije utvrdio tako sigurno, tako udobno i tako podmuklo kao u Shakespaearovim djelima... U nekom `ivom teatru svaki bismo dan pristupili pokusima provjeravaju}i ju~era{nja otkri}a, spremni povjerovati da nam je ponovno izmakla ona prava igra. Ali mrtva~ki teatar pristupa klasicima sa stajali{ta da je neko} netko prona{ao i odredio kako ih treba igrati..."

33

Balet Fest Sarajevo od 23. septembra do 3. oktobra

Druga~iji je osje}aj kada
Iz regiona dolaze plesa~i iz Slovenije i Srbije, a iz Evrope Nijemci, Rusi... Publika }e imati priliku vidjeti {ta i kako rade najpoznatiji koreografi u svijetu, kao {to su Tim Plegge, Emio Greco, Mauro Bigonzet ti, Edward Clug...
Mirela Sekuli}
red sarajevskom publikom su jo{ jednom festivalske no}i, protkane dobrim raspolo`enjem, ljepotom i kvalitetom programa. Za sve one koji gaje ljubav prema plesu, eto prilike da u`ivaju u virtuoznim pokretima na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo. Rije~ je o na{em najmla|em festivalu - Balet Festu Sarajevo, koji je zami{ljen kao sinteza vode}ih trupa baleta u Evropi i komunikacije s na{im Baletom u Sarajevu i BiH. O doga|ajima koji }e, nadamo se, kao i pro{le godine puniti gledali{te do posljednjeg mjesta, razgovarali smo sa mr. Edinom Papo, umjetni~kom direktoricom Festivala.

se do|e u pozori{te...
P
ambicije i entuzijazam da organiziramo i ove godine Balet Fest Sarajevo. Nije lako, ali ja sam zagovornik ljudi koji vole da rade, koji se ne predaju i u najte`im momentima pronalaze izlaz, odnosno rje{avaju probleme pozitivno. Pa tako se mi, uz odli~nu atmosferu koja je dosta u`arena nekoliko dana pred Festival, u ovoj maloj festivalskoj direkciji, zaista trudimo i `elimo da se on ipak odr`i i ove godine. Da li je bilo te`e probiti led sa prvim festivalom ili prirediti drugi koji }e po svojoj kvaliteti i obimu odgovarati baletnim festivalima u Evropi? - Poroditi ne{to i stvoriti, jeste izuzetan napor u smislu da ljudi shvate zna~aj, odnosno da dru{tvo shvati da je baletna umjetnost va`na u BiH. Mislim da }e svaki festival nositi te{ko}e, kao {to je, na primjer, odre|eni tajming. Ljudi koji pripremaju festivale znaju da se uvijek desi ne{to nepredvi|eno, da vam neko javi da ne{to nije u redu ili da se mijenjaju umjetnici ili raspored u njihovim teatrima. Znate, teatri di{u, `ive i od toga zavise mnogi festivali u svijetu, pa i na{. Dakle, ne znam {ta je te`e, osnovati festival ili odr`ati kontinuitet. Jo{ smo mladi, ne mogu biti objektivna i tako porediti, ali u svakom slu~aju jedan pozitivan napor postoji. S kime ste podijelili veliki teret organizacije? Imate li dovoljno novca? - Mi smo mali tim koji ima pet - {est ljudi. Tu je marketing, producentski rad, organizacioni rad, ljudi koji nam tehni~ki poma`u. Organizaciono, podijelili smo zadovoljstvo {to nam je Grad Sarajevo generalni pokrovitelj i {to je to financijski nukleus, odakle mo`emo i}i dalje, tra`iti potporu od drugih institucija, kao {to je Kanton Sarajevo, Federacija BiH i, naravno, kod sponzora. Nadam se da }e ih biti sve vi{e iz godine u godinu. Ove godine smo se oslonili i na MESS, koji ima dugu tradiciju, mada verbalni nije isto {to i tjelesni teatar. Ipak, bit }e to lijep momenat da Balet Fest zavr{ava, a da MESS po~inje. Mislim

A kazali{ni pou~ak Petera Brooka?
tovane reflekse {to ih svaka stanka mora sadr`avati".

Mr. Edina Papo, umjetni~ka direktorica Festivala

Nikad ~uo!
Novu sezonu GDK Gavella zapo~elo je uprizorenjem klasika hrvatske dramske rije~i. Odabran je "Dundo Maroje" Marina Dr`i}a (1508-1567) a za redatelja, po drugi put, nakon inscenacije Molierovog Tartuffea, Talijan Marco Sciaccaluga. Po vlastitom priznanju, Sciaccaluga do tada nikada nije ~uo za Dr`i}a, {to ne mora biti stra{no. No, stra{no je da se ni nakon pristanka da radi tu komediju prikazanu prvi put u dubrova~koj Vije}nici 1551. godine nije barem na razini nekog upu}enijeg {kolarca upoznao sa nekim njenim osobitostima i vrijednostima, poveznicama sa svijetom u kojem je nastala i filozofijom i mi{ljenjima koja su tada vladala. O jezi~noj komponenti i bogatstvu koje ovaj komad upravo na planu najrazli~itijih upotreba razli~itih dijalekata i govornog blaga toga doba nudi da se i ne govori. Spomenimo tu samo par re~enica koje su ga u tu materiju mogle najlak{e uputiti i pomo}i mu da pojmi o kakvom je komadu rije~. Ukazuju}i na vrlo vidljive tragove {to je na duhovni svijet Dr`i}a ostavilo djelo Niccolo Machiavellia, Frano ]ale navodi: "Dundo Maroje svojom porukom djeluje kao mali poku{aj parodiranja Machiavellieve rasprave, u obliku komedije, iako to nije bila izravna autorova nakana. Dr`i} je izvoran ba{ zato {to komedija ne donosi samo likove i situacije po uzoru na Plauta i prema obrascima poznatim u XVI stolje}u - a i u tome je Dr`i} majstor s kojim se malo koji komediograf mo`e usporediti - nego i strukturu i dalekose`nu poruku temelji na jasnom filozofskom stavu, u kojem se zrcali i op}a misao vremena i njezino individualno tuma~enje, poglavito u odnosu na Machiavellieve teorije". Od svega toga u kazali{nom ~itanju Marca Sciaccaluge tog velikana renesansne komediografije ovoga podneblja ni traga - `ar i strast buntovnika poput Dr`i}a, urotnika i dramati~ara sa ~ijim imenom "u hrvatsku knji`evnost prvi put ulazi kazali{ni pisac od rase, koji redovito stvara u dodiru s glumcima i za pozornicu i kod kojega rije~ nije gotovo nikad samo knji`evna ~injenica" (Mihovil Kombol) izblijedjela je do neprepoznatljivosti.

Uvje`ban i dostojan doma}in: Sarajevski balet sa predstavom "Romeo i Julija"

U`arena atmosfera
Te{ki dani ekonomske krize nisu pomutili `elju za organiziranjem Balet Festa Sarajevo? - Velika ekonomska kriza - svjetska, evropska, pa i kod nas u BiH, nije pomutila na{u `elju,

Po~ela prodaja karata
Ulaznice za Balet Fest Sarajevo 2011. mogu se rezervirati i kupiti na blagajni Narodnog pozori{ta Sarajevo. Cijene pojedina~nih su 10, 15 i 20 maraka, dok je komplet mogu}e nabaviti po cijeni od 60 maraka (pet predstava u produkciji BFS-a) ili 80 maraka (pet predstava BFS-a i dvije predstave u koprodukciji sa MESS-om).

da }e to biti veoma dobro i za na{e gledaoce.

Od klasi~nog do savremenog
[ta }e sve imati priliku vidjeti sarajevska publika od 23. septembra do 3. oktobra na Balet Festu? - Generalno smo podijelili program, `elimo da to bude tako i u budu}nosti, da imamo zastupljenu baletnu umjetnost iz regiona, sa evropske i svjetske scene, ali i na{ bh. balet. Trudimo se da, razvijaju}i Festival, organiziramo razne radionice, koje }e ovoj mladosti koja dolazi pru`iti odre|enu satisfakciju i dopunu znanja, i omogu}iti im da po~nu druga~ije razmi{ljati o baletu. Iz regiona nam dolaze plesa~i iz Slovenije i Srbije, a iz Evrope Nijemci, Rusi... Ove godine radionicu }e voditi Irena Misirli}, balerina i koreografkinja, koja je zavr{ila akademiju u Holandiji, a radi u New Yorku. Rije~ je o savremenom teatarskom izrazu. Ona }e pokazati da se mo`e razmi{ljati i na drugi na~in osim na klasi~an. I to je dobro. Razmijeniti takvu vrstu baletne memorije mislim da je izuzetno dobro, pogotovo kad repertoar Ba-

Festival }e 23. septembra otvoriti Balet Slovenskog narodnog gledali{~a iz Maribora (Slovenija) sa predstavom „Radio and Juliet“, u koreografiji Edwarda Cluga, kojeg sarajevska publika poznaje zahvaljuju}i predstavi „Evropa danas“ East West Centra. Nakon Slovenaca, 25. septembra, nastupit }e njema~ki plesa~i iz Staatsballett Berlin sa dijelovima iz svojih predstava, a potom se predstavlja Balet Narodnog pozori{ta Beograd iz Srbije sa predstavama „Balet Songs“, u koreografiji Maura Bigonzettija i duetom „La Capinera“, u koreografiji Michela Merola. Dvije gala ve~eri sa razli~itim programima bit }e prire|ene 27. i 28. septembra, a publika }e imati priliku u`ivati u izvedbama Baleta dr`avnog teatra Opere i baleta Ekatarinburg iz Rusije. Balet Narodnog pozori{ta Sarajevo, u okviru Festivala, izvest }e svoju najnoviju predstavu – „Romeo i Julija“, u koreografiji Ronalda Savkovi}a 29. septembra, a 1. oktobra na scenu Narodnog pozori{ta sti`u Belgijanci - Les Ballets C de la B, sa predstavom „Gardenia“, autora i koreografa Alaina Platela i Franka van Laeckea. To je festivalska predstava koja }e biti izvedena istovremeno u okviru MESS-a, kao {to i 3. oktobra sti`e Teatar Emio Greco iz Njema~ke sa predstavom „Hell“, autora i koreografa Emia Grecoa i Pietera C. Scholtena.

Rusi, Nijemci, Slovenci...

let Festa ide od klasi~nog (sa odli~nim prvacima Ekatarinburga) do savremenog izraza, koji pru`aju Berlin, Maribor, Beograd i koreografi, koji su danas poznati u svijetu, kao {to su Tim Plegge, Emio Greco, Mauro Bigonzetti, Edward Clug... Ho}e li biti klasi~nog baleta u sljede}em mileniju? - Ja mislim da ho}e. Imamo padove i krize klasi~nog baleta i klasi~nog teatra, uop}e, me|utim, mislim da se ljudi, globalno razmi{ljaju}i o umjetnosti, vra}aju teatru. Bez obzira na dana{nje mogu}nosti da se kroz elektronska pomagala, kao {to je kompjuter, ulazi u razne virtualne teatre ili gledaju na You Tube odre|ene predstave. Opet je druga~iji osje}aj kada se do|e u teatar, onaj klasi~ni, pogledati predstava, dru`iti se s ljudima, imati kontakt sa umjetnicima... Klasi~ni balet je vje~an, bez obzira {to mnogi smatraju da je staromodan ili da i{~ezava. Sam dokaz je to koliko je tehnika u klasi~nom baletu uznapredovala, kanoni koji su va`ni u klasi~nom pokretu su i dalje primat, samo su dopunjeni odre|enim fizi~kim mogu}nostima i teatarskim pomagalima. Za{to se odabrali predstavu

"Romeo i Julija" da predstavlja sarajevski teatar? - Mislim da je dobro da premijera, koja je bila na zavr{etku prethodne sezone, bude izvedena i na Balet Festu Sarajevo. Imamo snage i mogu}nosti za tu predstavu, koju je Ronald Savkovi} uradio sa sarajevskim baletom na jedan neobi~an na~in. To je na{ doprinos Festivalu i, jednostavno, na{i umjetnici zaslu`uju priliku da se dru`e sa plesa~ima iz evropskih baletnih teatara. Istorija }e pokazati da je dobro sve ovo {to mi sada radimo. Planiraju}i ovogodi{nji Balet Fest, na dobrom smo putu da BiH bude brend i po baletnoj umjetnosti. Na koji na~in ste izvr{ili selekcije nastupa i predstava, gosti su vrhunski umjetnici i svima je poznato da su njihovi nastupi skupi? - Umjetnici koji dolaze na festivale to su reproduktivci, ljudi koji imaju {ta da poka`u. To ko{ta. Me|utim, nekim svojim poslovnim i prijateljskim vezama, te umjetni~kim znanjem, pozvala sam goste koji znaju za Sarajevo i na{ Balet i na neki na~in spu{taju svoju cijenu, financijsku, ne umjetni~ku, i dolaze u Sarajevo. Znate da je biznis - biznis i u svakom slu~aju, ovogodi{nji gosti `ele upoznati ovaj dio svijeta u kojem nisu gostovali. Recimo, umjetnici Ekaterinburg baleta nisu bili na Balkanu. Oni `ele da se ovdje za njih i vidi i ~uje. U tom smislu im je bio atraktivan poziv da do|u. Tu je i A{hen Ataljanc, koja je ve} bila na{a go{}a i koja je sa velikim odu{evljenjem prihvatila poziv. I Edward Clug bio je sretan {to sam ga pozvala. Baletni svijet je mali. U principu, svi se poznajemo. Znamo {ta su nam ciljevi, znamo kakva je na{a misija, bez obzira na to da li smo u Be~u, Berlinu, Torontu, St. Petersburgu ili Sarajevu. Misija baletnih umjetnika je da {ire baletnu umjetnost, njeguju, paze i razmjenjuju dragocjena iskustva. [ta o~ekujete kako }e publika prihvatiti novi festival? - Nadam se da }e na{i gra|ani do}i u Narodno pozori{te i podr`ati nas. Nadam se da }e im Balet Fest ostati dugo u mislima i dobrom sje}anju. Ovo je, tako|er, prilika za sve one koji nisu vidjeli na{e predstave. To je druga~ija atmosfera, to je drugi vjetar u dvoranama Narodnog pozori{ta. Mislim da }emo svi biti jako sretni i zadovoljni, kazala je na kraju razgovora mr. Edina Papo.

Poput kameleona
Ne{to od tog pozori{nog mrtvila, be`ivotne fasade i blje{tavila opsjene koja ne mo`e prikriti stvarnu, mrtva~ku prirodu kazali{nog komada {to se odvija pred nama moglo se osjetiti u dvije predstave odigrane pro{log tjedna na zagreba~kim pozornicama - u okviru Festivala svjetskog kazali{ta i redovnog repertoara GDK Gavella u Zagrebu. Veliki prakti~ar i teoreti~ar kazali{ne umjetnosti, Peter Brook, tako je opet, tko zna po koji put, bio u pravu - zaista nije uop}e va`no o kome se piscu, kojoj epohi, kojem redatelju radi - mrtva~ki teatar poput je kameleona, savr{eno se prilago|ava okolini i uvjetima u kojem nastaje, no bio pod pla{tom klasike, moderne ili avangarde, uvijek se nepogre{ivo mo`e prepoznati. Jer, pou~ava Brook: "Mrtvilo nas uvijek vra}a ponavljanju - mrtva~ki redatelj koristi stare formule, stare metode, stare viceve, konvencionalno zapo~inje i zavr{ava pojedine prizore i to primjenjuje jednako na sve svoje suradnike, crta~e i skladatelje; ako ne po~inju svaki put ponovno iz praznoga, pustinje i pravog pitanja, ~emu uop}e odijela, ~emu glazba? Mrtva~ki redatelj je redatelj koji ne izaziva uvje-

"Dundo Maroje" - izblijedjelo do neprepoznatljivosti

Prometej - simbol heroja
Druga predstava, ponu|ena u okviru Festivala svjetskog kazali{ta -"Prometej, krajolik II" - dolazi iz sasvim drugog vremenskog, stilskog i mo`e se re}i kazali{nog okru`enja. Rije~ je o pozori{noj trupi iz Antwerpena, Troubleyn, i starom znancu MESS-a, Bitefa, Eurokaza i FSK-a, Janu Fabreu. Kao i obi~no, i ovdje se potpisuje kao svestrani autor: koncept, re`ija, scenografija, pa i dio teksta {to se izgovara na pozornici njegovo su djelo. Drugi je autor Jeroen Olyslagers sa preradom anti~kog "Okovanog Prometeja" Eshila. Naravno, tu je me|unarodni gluma~ki ansambl (Fabre voli re}i da ga zapravo vi{e zanima performer, nego glumac, koga smatra valjda nekom vi{om kategorijom u svijetu teatra), puno svjetlosnih efekata, vatre, kao osnovnog simbola u predstavi, odnosno sa`etka svega onoga {to je Prometej darovao ~ovjeku a {to

"Prometej, krajolik II" - pomalo uskogrudno poimanje pozori{ne prakse

se od tih mitskih vremena do danas negdje, netragom, izgubilo. Ka`e belgijski umjetnik: "Mnogo rada u teatru bazirano je na gr~koj mitologiji. Oduvijek sam istra`ivao ideju katarze, kao i ideju farmakoma, lijeka koji vas mo`e izlije~iti, ali i otrovati. Prometej je na neki na~in uvijek bio u sredi{tu tog interesa. Prometej je simbol heroja koji nam je dao mogu}nost za strast, rizik, subverzivnost, kreaciju i sve ono {to nas ~ini ljudima, {to nas ~ini `ivima..." U tra`enju tih ljudskih svojstava, onoga {to ~ovjeka ~ini `ivim, Fabre postavlja i pitanje o herojima danas - tko su oni, da li nam uop}e trebaju, {to to ~ovjeka ~ini herojem, ali i kako se postaje `rtvom. Stoga se po pozornici stalno pale manje ili ve}e vatre, da bi se svim mogu}im sredstvima odmah potom gasile najvi{e posipanjem obilnim koli~inama pijeska, ali i vatrogasnim aparatima, vodom, glasom i rije~ju. Ne nedostaje niti nagih tijela, kaoti~nih plesnih sola i dueta, krikova i nekih ~udnih prikaza {to nasumce tumaraju scenom - podsjetit }e vas, na trenutak, na neke prizore iz kultnog filma "Limeni bubanj", ili na mutante-x, izgubljene u vremenu i prostoru. Prodefilirat }e binom i neka drevna bo`anstva i bogovi sa Olimpa, govore}i uglavnom op}epoznate fraze, ali {to se to u stvarnosti sa ~ovjekom, zahvaljuju}i bo`anskom daru Prometeja, odista zbilo u tih par milenija, {to se sa njim doga|a danas, nazire li se negdje spas ili je izgon iz raja kona~an - Fabre u to ne ulazi, to njegova {arena slikovnica ne donosi, on uglavnom reciklira ono {to je ve} davno i sam u teatru pokazao. Re}i }e za svoje poimanje pozori{ta: "Moja kazali{na djela su krajnje artificijelna, moj teatar nije teatar identifikacije. On svakako nije ni teatar psihologije. Oduvijek sam u kazali{tu radio po pravilima koja bih sam nametnuo. I ta su pravila razlika izme|u kazali{ta i `ivota". Jan Fabre nedvojbeno jeste veliki inovator i djelatnik teatra, no prikloniti se toj ipak simplificiranoj slici svijeta kazali{ta, tom pomalo uskogrudnom poimanju pozori{ne prakse, zna~i na neki na~in zaboraviti Brookov pou~ak. I njegove proro~ke rije~i: "Istina u teatru vje~no je u pokretu. Teatar posjeduje jednu osobitu zna~ajku - uvijek se mo`e po~eti iznova". A hod u mjestu ~esto nije isto {to i kretanje.

34
Ned`ad Ibri{imovi} 1940 - 2011

KUN

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

Krajnja oneobi~en
Sanjin Kodri}
d samog svojeg po~etka knji`evno djelo Ned`ada Ibri{imovi}a funkcioniralo je na na~in cijele jedne istinske knji`evno-kulturne revolucije. To je ve} bio slu~aj i s prvom Ibri{imovi}evom autorskom knjigom - pripovjeda~kom zbirkom Ku}a zatvorenih vrata (ili, izvorno, u prvoj svojoj naslovnoj verziji, Ku}a bez vrata), koja }e ovog tad mladog autora, u ranim dvadesetim i prakti~no tek na pragu `ivota, najaviti kao pisca koji se ni po ~emu ne prepoznaje kao po~etnik, a pogotovo ne kao epigon etabliranih knji`evnih pojava, ve} kao pisac u startu dokraja osobenog autorskog knji`evnog svijeta, koji je u slu~aju Ibri{imovi}eva knji`evnog djela i tad, ba{ kao i kasnije, sve do El-Hidrove knjige, njegova, na`alost, posljednjeg djela, uvijek podrazumijevao konstantu izrazite inovativnosti i krajnje oneobi~enosti, pa ~ak i ono {to je sami estetski {ok. A kao takva ve} prva knjiga Ned`ada Ibri{imovi}a predstavljat }e odlu~an raskid s postoje}om knji`evnom matricom, i mada zasnovana jo{ krajem pedesetih godina 20. st. - povest }e bo{nja~ku i bh. knji`evnost svojeg vremena putem osvajanja novih literarnokreativnih prostora i mogu}nosti, sve to na na~in kad Ibri{imovi}, iako knji`evni po~etnik, postaje jedan od predvodnika ~itave jedne nove knji`evne generacije i jedne nove, druga~ije knji`evne vrijednosti. Svojim nesvakida{njim knji`evnim svijetom i inoviranim knji`evnim postupkom, koji su redovno iznevjeravali sve ono {to je kod nas tad bio vladaju}i horizont recipijentskog o~ekivanja, knji`evno{}u koja je, naime, predstavljala dotad kod nas nevi|enu kreativnu provokaciju tad ve} okamenjenim i ovje{talim literarnim kli{ejima klasi~ne postrealisti~ke i modernisti~ke knji`evne prakse, ve} prva Ibri{imovi}eva knjiga ispostavit }e se, dakle, kao paradigmageni~na, a {to }e postati jo{ o~itije onog trenutka kad se Ibri{imovi}, svega nekolike godine kasnije, javio i svojim prvim romanom - ro-

Knji`evno djelo Ned`ada Ibri{imovi}a, bez i najmanje sumnje jedinstveno i u {irem ju`noslavenskom kontekstu, jedna je od presudnih povijesnorazvojnih pojava u savremenoj bo{nja~koj i bh. knji`evnoj
Abdulah Sidran

O

Prestanak
(prilog biografiji Ned`ada Ibri{imovi}a)

op}e opasnosti
Nisam upamtio ni{ta od svega {to se zbivalo danas trinaestog juna devedesetpete hiljadu sto i ne znam kojeg dana pod Opsadom Samo mi pred o~ima dok se uvodim u san blista osmijeh ~iste djetinje radosti na licu Ned`ada Ibri{imovi}a u trenu kad mu - umjesto pozdrava na bosanskom jeziku - rekoh “Eselamu alejkum“ Trista hiljada sarajevskih logora{a znaju da ova pjesmica ovdje prirodno zavr{ava ali {ta sa cijelim Svijetom u koga je davno struhlo srce? Zato o Majstoru Ned`adu dodajem jo{ ovo: Njegova je du{a zajedno sa tijelom ~etiri decenije gorjela na loma~i vlastite nesno{ljive darovitosti Po sebe i po druge opasan takav je bio taj spoj ~ovjeka i njegovoga dara Gdje god bi do|i svirala Op}a Opasnost I ve} se vidjelo kako u dim, prah i maglu odlazi Majstor i svako njegovo nadahnu}e Prijatelji kriomice posmrtne govore spremali Tad u~ini samo jedan korak - ni udesno ni ulijevo ni naprijed ni natrag nego udubinu u~ini korak kojim se skloni pod krov revne i smjerne molitve Sada nam otamo na na{e pozdrave dje~ijim osmijesima uzvra}a (1995)

manom Ugursuz, koji }e opet, naravno, predstavljati ~in dodatne inovacije na{e onovremene knji`evnosti i ponovo novi estetski {ok, zbog ~ega uostalom i ne ~udi to da je upravo za ovaj, svoj prvi roman Ibri{imovi} nagra|en presti`nom nagradom kakva je [estoaprilska nagrada grada Sarajeva, i to sa svega 28 godina `ivota.

Ibri{imovi}evski svijet
Kao prvi dio onog {to }e autor kasnije nazvati svojom „muslimanskom trilogijom“, i Ugursuz je roman povijesne teme - ovdje konkretno, barem u okvirnom smislu, teme raspada tradicionalne porodice i uop}e tradicionalnog svijeta u vremenu dramati~nih povijesnih raskr{}a i povijesne zebnje, ba{ kao i najve}i dio onovremene bo{nja~ke te

bh. pripovjeda~ko-romaneskne knji`evne prakse, ali za na{u knji`evnost karakteristi~na „pri~a o pro{losti“ ovdje se javlja u sasvim novom, potpuno druga~ijem vidu, kao onaj tip tzv. novohistorijske proze koji je oti{ao ~ak i dalje negoli je to bio slu~aj kod tad vode}ih, kanonskih autora kakvi su - o pripovijeci i romanu kad je rije~ - bili prije svega Ivo Andri}, Me{a Selimovi} ili Dervi{ Su{i}. Izrazito amimeti~an, pa ~ak i antimimeti~an, metafori~an i simboli~an, ovakav, pseudopovijesni Ibri{imovi}ev svijet prestaje biti tek svijet pro{losti (kako }e to, uostalom, mnogo godina kasnije na jednom mjestu re}i i sam autor) i postaje kako „pozornica“ univerzalne, vje~ite „ljudske sudbine“ i „~ovjekove situacije“, tako i - jo{ vi{e ono na {to }e Ibri{imovi} skrenuti pa`nju onda kad autopoeti~ki konstati-

io jednom jedan ~empres. U crnogori~noj i listopadnoj {umi najljep{e, najvitkije i najdostojanstvenije stablo. Stalno je raslo i stalno je ~eznulo za dodirom neba. Tako je u~vr{}ivalo i svoj jedinstveni korijen u zemlji. Zvalo se Ned`ad, a prezivalo Ibri{imovi}. To }e za vijeke vjekova biti ime i prezime toga najljep{eg, najvitkijeg i najdostojanstvenijeg stabla u dru{tvu crnogori~nog i listopadnog drve}a. U dru{tvu stvaralaca duhovnog blaga. U {umi slova, skulptura i slika. Ned`ad Ibri{imovi}. Stablo ~ije li{}e u tom dru{tvu ne opada, jer ima neuni{tiv korijen na zemlji. Da, Ned`ad. Da, Ibri{imovi}.

B

BIO JEDNOM
U {umi slova, skulptura i slika. Ned`ad Ibri{imovi}. Stablo ~ije li{}e u tom dru{tvu ne opada, jer ima neuni{tiv korijen na zemlji
Onda je to stablo, iznenada, promijenilo sredinu. Preselilo na nebo. U vje~nost. I postalo i u njoj vje~nik.

jedan ~empres
Da, Ned`ad. Da, Ibri{imovi}. Bio je od mene mla|i tri mjeseca i sedam dana. S njim se nisam pozdrav-

ljao s dobar dan, ve}, gdje si, generacijo, i, kako si, generacijo? I kad se gore sretnemo, upitat }u ga: gdje si, generacijo, i, kako si, generacijo? I re}i }u mu da u onoj crnogori~noj i listopadnoj {umi i dalje raste jedan ~empres. Najljep{e, najvitkije i najdostojanstvenije stablo. Da u svojoj kro{nji i dalje ~uva {ifre mnogih tajni zemaljskog `ivota koje ~ovjeku poma`u da lak{e nastavi traganje za istinom. Sve dok ne sazna {to je to ~ovjek u vremenu. Bio jednom jedan ~empres. Jedan vje~nik. Sarajevo, 15. rujna 2011.

Mirko Marjanovi}

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

@ivot za umjetnost i od umjetnosti

KUN

35

nost
ra to kako ga u historiji zanimaju primjeri za njegovo „stanje“ - „za ono {to sam ja sa svojim osje}anjem umjetni~kog“, ~ime }e se kod ovog autora dokraja, jo{ izrazitije negoli u njegovoj prvoj knjizi, otvoriti upravo onaj svijet koji je odre|en kao samo njegov, kao ibri{imovi}evski. Ovakvo {to bit }e slu~aj i u preostala dva dijela autorove „muslimanske trilogije“ - romanima Karabeg i Bra}a i veziri, gdje }e, kao i u Ugursuzu, Ned`ad Ibri{imovi} svo jim nevje rovatno istan~anim knji`evnim nervom nas ta vi ti ne ke od ~vori{nih tematskih okupacija no vi je bo{nja~ke i bh. knji`evnosti uop}e, i to ponovo one koje pripa da ju kompleksu povijesnih ras kr{}a i povijesnih trauma, ali sve to, opet, ne na na~in ponavljanja knji`evne tradicije kao takve ve} na na~in njezina izrazito inova tivnog rekreiranja , kojem u ovom smislu sve do danas i nema istinskog panda na u na{oj sa vremenoj knji`evnoj praksi. vnom formom, dakle i dalje poeti~ko-esteti~kog mjesto traganja, ali sad je to postalo i mjesto jo{ {ire otvoreno za pitanja etike, {to }e, kona~no, biti va`na premosnica ka narednom i, na`alost, posljednjem krugu glavnog toka knji`evnog rada Ned`ada Ibri{imovi}a, onom koji ~ine romani Vje~nik i El-Hidrova knjiga.

m te evropskom j praksi

Nevjerovatna i hrabra odluka
Ko god je vidio Ned`ada, nije mogao ni{ta drugo ni re}i nego: umjetnik. On je tako hodao, pu{io, gledao, govorio, samjeravao svijet. Njegovo `ivotno zanimanje bila je umjetnost
Zilhad Klju~anin
nas ima jedan lijep adet da se nakon ~ovjekovog preseljenja, u tonu koji bi trebao nadi}i na{u tugu, sjetimo preseljenog po njegovim ~inima na ovom svijetu. Za umjetnika te ~ini su njegova autorska djela. Kod na{eg Ned`ada malo druk~ija je stvar. Ako je u Bosni postojao umjetnik koji je svojim na~inom `ivota bio uskla|en sa svojim umjetni~kim radom - onda je to Ned`ad Ibri{imovi}. Bo`ija je zada}a utvrditi dobra i lo{a `ivotna Ned`adova djela. Ned`ad Ibri{imovi} kao da je cijelom svijetu neprestano ukazivao: evo, ja sam umjetnik, `elim da `ivim kao umjetnik, `elim da `ivim za umjetnost, i od umjetnosti. To je u Bosni nevjerovatno hrabra i va`na odluka. Tu gdje se za umjetnikom jo{ uvijek haka, Ned`ad Ibri{imovi} je pokazivao daje velika stvar biti umjetnik, da zemlja koja to uva`ava mo`e ra~unati na ne{to od historije, a ~ovjek na ne{to od ljudskosti i ulju|enosti. I, Ned`ad Ibri{imovi} je to uspio. Narod ga je prepoznavao, i uva`avao. Druga stvar, koja mi se ~ini tako|er neobi~no va`nom, Ibri{imovi}ev je odnos prema govoru i razgovoru. Za Ned`ada Ibri{imovi}a govor je bio itekako bitan, skoro svetoesencijalan, od Boga dat, i time obavezuju}i. A ko god je makar i jednom porazgovarao sa Ned`adom Ibri{imovi}em, ostao je oboga}en saznanjem da je, pogotovo u ovom vremenu sveop}eg blebetanja, razgovor nemjerljivo bogatstvo ~iju smo cijenu devalvirali ali nikako ne smijemo pristati na to da je dovedemo do ni{tice. Ned`ad Ibri{imovi} je bio jedan od malobrojnih koji je znao razgovarati. Njegovo u~estvovanje u razgovoru imalo je ulogu duhovnog podstreka~a, na ~ijim rije~ima po~iva i dovoljno mudrosti i duhovitosti da se razgovor digne do neslu}enih visina. Ovih nekoliko insanskih vrlina Ned`ada Ibri{imovi}a iznosim vi{e da bih ukazao na vrline njegove umjetnosti. (A, rekosmo, ako se kod ikog to upotpunjavalo, onda je to bilo kod Ned`ada.) Bez imalo ustezanja, re}i }u ove krupne rije~i: Ned`ad Ibri{imovi} je spasio

U

Pribli`avanje smrti
A s Vje~nikom i El-Hidrovom knjigom Ibri{imovi} se i u knji`evnom smislu najvi{e pribli`io smrti. Ona kao jekin, kao sigurno saznanje, kao jedina izvjesnost ~ovjekova `ivota, postaje osnovni pokreta~ knji`evnog svijeta koji je autora opsjedao - kako je sam vi{e puta kazivao - gotovo od samih njegovih spisateljskih po~etaka, u ~udnovatom kazivanju o ~ovjeku koji, pod razli~itim imenima i s razli~itim ljudskim sudbinama i `ivotnim pri~ama, `ivi vje~ni~ki `ivot, `ivot dug gotovo pet milenija, od pradavnog vremena Starog Egipta, pa sve do prve polovine 20. st. i bosanskog me|ura}a, nastoje}i `ivjeti i dalje, sve to u `elji da, kad kona~no do|e vrijeme smrti, umre ne mrtav, ve} `iv. Upravo ovakvim svojim posljednjim romanima, posljednjim svojim spisateljskim recima o bogougodniku Abdulahu Misriju El-Bosneviju, metafori ~ovjeka koji bi, uprkos izvornom ljudskom strahu pred tajnom smrti, na kraju trebao i morao prona}i u sebi snagu da se, smiren i pomiren, preda Apsolutu i tako pre|e u Onostranost mrtav i prije smrti, ba{ onako kako to veli sufijski, islamskomisti~ki nauk, Ned`ad Ibri{imovi} maestralno je redefinirao ne samo cjelokupnu noviju doma}u knji`evnu tradiciju, posebno romanesknu, ve} je, isto tako, u potpunosti preokrenuo i poredak vrijednosti u cjelini moderne evropske kulturne povijesti, one u ~ijem antropocentri~nom sredi{tu stoji ~ovjek, a ne Bog. Time je, na kraju, kao pisac napravio jedinstveni zaokret u povijesti cjelokupne savremene evropske kulture, a kao ~ovjek, smiren i predan, spremio se za svoj put u Vje~nost. (Iz izlaganja na Komemoraciji odr`anoj u Narodnom pozori{tu u Sarajevu 16.9.2011)

na{u knji`evnost da ne ode u mizantropiju i ispraznost. I: Ned`ad Ibri{imovi} je na{u knji`evnost uklju~io u savremenost svjetske knji`evnosti. To je ~inio od samog po~etka svoga stvaranja. Mislim pritom na pojavljivanje njegove knjige “Ku}a bez vrata“ (1963.) i romana “Ugursuz“ (1968.). Za sve ostale pisce toga doba moglo se re}i: pa, manje ili vi{e, mi u na{oj knji`evnosti smo toga imali. Za “Ku}u bez vrata“ i “Ugursuza“ mogli smo re}i: toga nismo imali. Neki to nazivaju modernizmom. Neki spojem modernizma i tradicionalizma. Modernizam po postupku, izrazu koji je primjeren modernom ~ovjeku-~itaocu. Ibri{imovi}ev tradicionalizam se ogleda samo u ~injenici {to on, za razli-

znata je njegova `udnja da mu roman bude jedna savr{ena re~enica!) A opet, sve to izre}i tako da te razumije ~italac, onaj, kojega je Ned`ad duboko po{tovao i u kojega je imao veliko povjerenje. (Otuda i njegova dru{tvena borba, pogotovo zadnjih godina, za ~itaoca!) Ned`ad Ibri{imovi} je ~itaocu nudio ono stoje mu je i najva`nije, a, ujedno, za autora najte`e: duhovitost i ozbiljnost prema iskazu, koja se dodirivala sa mudro{}u. akvih pisaca u na{oj knji`evnosti malo je: ili su mudri a neduhoviti, ili su duhoviti a nemudri. Na kraju, da ne zaboravimo onu, va`nu, Ned`adovu te`nju o dostizanju nedohvatnog. Ako je iko, u nekoliko navrata barem, uspio “~apnu-

T

Marloov hrast

Odgovor na bezumlje
Va`nu prekretnicu u Ibri{imovi}evu i `ivotu i knji`evnom djelu predstavljat }e agresija na BiH i jo{ uvijek u na{im sje}anjima `ivo prisutan nedavni rat, koji }e bitno promijeniti Ibri{imovi}a i kao ~ovjeka i kao pisca, kako to vrlo reprezentativno pokazuje i Knjiga Adema Kahrimana napisana Ned`adom Ibri{imovi}em Bosancem, jedan od na{ih prvih zna~ajnih knji`evnih odgovora na bezumlje mr`nje i krvoproli}a, a kojem }e se kako je to radio i s nekim drugim tekstovima - Ibri{imovi} vra}ati i kasnije, sve dok ova prvobitna nesvakida{nja pripovijetka o naknadnom poku{aju spre~avanja zlo~ina koji se ve} desio nije postala jo{ jedan osebujni i opet za njega karakteristi~ni autorov roman. Ostaju}i vjeran sebi, ali i potvr|uju}i onu istinu da je ~ovjek stalna i nu`na promjena, ovim romanom, prvim za koji je autor konstatirao da u potpunosti pripada onom {to je nazvao „ruhani inspiracijom“, Ibri{imovi} je pritom dokraja u{ao u podru~je koje i dalje ostaje, kako i ranije, od njegove prve knjige pa nadalje, mjesto potrage za kona~nom, savr{enom knji`e-

Na samom kraju, ne mogu se oteti jednom osobnom utisku, kojega, nadam se, dijelim sa mnogobrojnim piscima i ~itaocima Ned`adovim. Ja, naime, nikako ne mogu shvatiti da je Ned`ad preselio. Otkako znam za Ned`ada, zami{ljam ga kao dugovjekog dida, dida na{e knji`evnosti, koji, strog ali nasmije{en, gleda {ta mi to radimo. Zami{ljao sam ga kao na{ega Markesa, Fuentesa, Grasa, te dugovjeke magi~are, pa da i mi mo`emo re}i: evo, i mi imamo takvog! Kad umre otac, onda se osloba|a put svemu da se na nas sru~i. Ned`ad Ibri{imovi} je bio onaj Marloov hrast, nakon ~ijeg preseljenja se pitamo: ko }e nas, dragi Ned`ade, sada {tititi od onoga {to }e se neminovno sru~iti na na{a ple}a. Neka nam je Bog na pomo}i, a njemu neka udijeli lijepi, nasmijani i vje~ni d`ennet.

ku od modernista, nikad ne odustaje od propitivanja velikih ~ovje~anskih tema: smrti, bitisanja, istine, vjere, apsoluta ako ho}ete. a generacije iza Ibri{imovi}a - a to je, priznat }ete, i najva`nije njegovo stvarala{tvo je bilo ujedno i kanon i putokaz. Nakon “Ku}e bez vrata“, “Ugursuza“, pa i “Karabega“, imali smo mjeru, koja je ukazivala na: prvo, dubinu; drugo, obaveznu intenciju za visokim umjetni~kim dometom; tre}e, receptivnost saobra`enu sa vremenom; ~etvrto, zada}u umjetnosti da se nikad ne odustane od nedohvatnih stvari. Ned`ad Ibri{imovi} nas je obavezao da se, jednostavno re~eno, “ne la}amo pera ako nemamo {to re}i“. Tra`io je od nas te`nju za savr{enim izrazom, rije~ju, re~enicom. (Po-

Z

ti“ dio tog “vje~no-nedohvatnog“ bio je Ned`ad Ibri{imovi}. Sjetimo se, prvo, njegove kiparsko-slikarske opsesije: oblikovati sjenku. I - Ned`ad Ibri{imovi} je to uspio! (Mo`da je ovdje mjesto i da se barem spomene ~injenica da je Ned`ad Ibri{imovi} likovni umjetnik sa nemalim dosezima; a o ~emu }e, nadam se, neko kompetentiji od mene znati mnogo vi{e re}i.) Ili, sjetimo se Ibri{imovi}evog genijalnog postupka u “Knjizi Adema Kahrimana“ kada pisac `eli da preduprijedi zlo koje se ve} dogodilo. I - uspijeva u tome! Knji`evnost i nije ni{ta drugo nego te`nja da se preduprijedi zlo, i ono koje se dogodilo, i ono {to }e se tek dogoditi. Ned`ad Ibri{imovi} je bio jedan od najve}ih boraca u borbi protiv takvog zla.

36
Prikaz

KUN

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

Kad sveci mar{iraju
(Bo`o Koprivica, Samo Bogovi mogu obe}ati, Ljevak Zagreb, 2010)
Davor Beganovi}
riti~arske pri~e (nemojte se ~uditi, ima i njih ali su uglavnom vrlo dosadne) naj~e{}e govore o lo{oj savjesti. Jesam li o nekome napisao ne{to {to nisam htio, {to taj netko nije zaslu`io? Jesam li nekoga, opet, neopravdano zapostavio? Ako jesam, za{to sam to u~inio? Onda se dolazi do tra`enja opravdanja za vlastite postupke, izlaza iz kojekakvih eti~kih }orsokaka. Na kraju, i do blagosti kojom se, mo`da, licemjerno, `eli kupiti blagost drugih prema sebi samome. Nekako se do|e i do pitanja negativne kritike, a o njoj se naj~e{}e po~inje razmi{ljati kao o tro{enju vremena: za{to pisati o ne~emu {to mi se ne ~ini vrijednim? Za{to u ne~emu {to mi se ne ~ini vrijednim ipak ne poku{ati prona}i ne{to {to je, mo`da, valjano. Onda to ne{to ista}i, podcrtati, tra`iti {to ga ve`e sa sli~nim, {to ga ~ini razli~itim, ispitati neku svoju malu pri-povijest o knji`evnosti vezanoj mjestom, vremenom. [to mo`e natjerati kriti~ara da sjedne nad knjigu koju ne voli i da o njoj napi{e tridesetak kartica? Hajde jo{ nekako, prikaz od dvije, ali tekst koji zaprema ~etvrtinu omanje studije. Krije li se u suzdr`anosti od nabacivanja blatom etika profesije? Kukavi~luk? Ako da, koga se bojim? I opet se vra}a pitanje savjesti, a o njoj danas pi{em iz dobroga razloga, okajavaju}i jedan svoj grijeh, star najmanje trinaest~etrnaest godina. No, i grijeh ima svoju ishodi{nu pri~u koja ne}e voditi do esencije, ali }e je bar malo razotkriti.

K

Kad se ~ekala Knji`evnost
U Beogradu je u ona doba, kada se (jo{) nije zveckalo svakojakim oru`jem, izlazio ~asopis ~ije su korice svake godine mijenjale boju: plava, pa `uta, pa crvena, zelena, naran~asta, tako nekako, a onda opet ispo~etka. ^asopis je ure|ivao Vuk Krnjevi} a zvao se Knji`evnost. ^ekalo ga se kako bi se u njemu pro~itali tekstovi Tarasa Kermaunera koji je pi~io po socijalizmu, serijalizirani Stalin – na{e junosti polet Aleksandra Zinovjeva, onoga {to }e devedesetih slaviti velikoga dr`avnika Slobu i revitalizaciju svetoga pravoslavlja... [to{ta je toga u tome ~asopisu bilo, malo mi je i `ao {to su i njegovi svesci pali `rtvom prognanstva, zaboravljeni u banjolu~kom stanu. S druge strane, nije ni osobito te{ko do}i do njih. U bo`anstvenoj sveu~ili{noj biblioteci u Konstanzu (bar prije ovog azbestnog zaga|enja) mogao sam sjesti na pod, kraj police, izvaditi sveske pod signaturom sla2 i prekopavati ih do mile volje. Nekako mi se nije htjelo. Za{to bih morao otkriti, malo stariji, da je Kermauner lupao gluposti, da je njegov antikomunizam tada bio kao nediskurzivan, nepromi{ljen, za{to bih u vrlome Zinovjevu otkrivao Edi~ku Limonova. Zbog njih me sigurno ne grize savjest. Ali zbog ne~ega drugoga da. Naime, u toj je Knji`evnosti gotovo nevjerojatno otka~ene eseje o Danilu Ki{u objavljivao ~ovjek o kojemu nisam znao ni{ta – Bo`o Koprivica. Ti su eseji ostali u mojoj glavi, makar im se sadr`aja jedva i sje}ao, i nekih petnaest godina nakon ~itanja, ustoli~eni u formi apsolutnog govora o tu|em knji`evnom tekstu u koji se umije{alo toliko osobno-

ga, intimnoga (intimus, podu~ava nas etimologija, zna~i najunutarnjiji, najdublji, najpouzdaniji, a gramati~ki je superlativ od interior, inter, unutarnjiji..., koji je, opet komparativ, od in – «u» ali i «izme|u») da je razlu~enje bilo nemogu}nost, a ta je nemogu}nost, pak, izazivala strah da se ne padne pod utjecaj apsolutnoga, da se ne izgubi nit – upravo vlastitoga. I tako, ispisuju}i svoje redove o Danilu Ki{u, na~inio sam hybris neuvr{tenja u sekundarnu literaturu knjige, tada sam ve} znao da je objavljena, Ki{, Borhes, Maradona Bo`e Koprivice. Umirenju savjesti, naprotiv, moje se stanje dodatno pogor{alo, nije doprinijelo ni to, rad na Ki{u bio je ve} zavr{en, {to sam u jednom broju Vremena pro~itao tekst sli~noga nadahnu}a i sli~ne pomjerene perspektive promatranja svijeta, koji se odnosio na, ~ini mi se, {ezdeseti jubilej, Partizana. Autor mu je bio, pogodit }ete, Bo`o Koprivica koji je, u maniru beketovske apsurdnosti, protopartizanovcem proglasio Vermeera zbog crno-bijelih plo~a kojima je oblo`en pod na slici Malkunst. Prekopavanje po arhivi Vremena nije mi pomoglo. Koprivi~in tekst nisam mogao prona}i i, evo, s tugom konstatiram da nije uvr{ten u knjizi Samo Bogovi mogu obe}ati o kojoj }u, du`ni~ki i s lo{om savje{}u prema Bo`i Koprivici, pisati danas. e~ena je knjiga plod hibriditeta kojega mogu proglasiti, ne nalaze}i mu primjera drugdje, autenti~no koprivi~anskim. U njegovoj se su{tini krije polemika s jednom od najpoznatijih floskula ikada izgovorenih i napisanih, naime onom o «nogometu kao najva`nijoj sporednoj stvari na svijetu.» Samo Bogovi mogu obe}ati vehementna je obrana centralnosti nogometa i zastupanje teze po kojoj svijet bez njega uop}e ne bi mogao postojati. [to je, onda, svijet za Bo`u Koprivicu? ^udno mjesto u kojemu se, reklo bi se, nogomet spaja s drugim stvarima do kojih je autoru stalo te ih, tako, tvori sredi{tem jednoga univerzalisti~kog univerziliziraju}ega univerzuma. Zaklju~no je u koliko maloj mjeri «`ivi ljudi» prodiru na stranice ove knjige, ali i u kolikoj ih, tim svojim rijetkim, a rje~itim prisustvima, ispunjuju. @ivi ljudi, i tu se ovaj moj prikaz spori sam sa sobom, su po ad hoc sro~enoj definiciji oni koji ulaze u Koprivi~in svijet, a pri tome nisu ni nogometa{i ni spisatelji. Takva se aporeti~ka, sablasna prikazanja uvijek dovode u vezu s fikcionalnim nastavateljima poeti~koga svijeta, upravo nogometa{ima i spisateljima, to~nije autorima koji su u prostoru narativa prisutni svojim knjigama. Na taj se na~in tvori dodatna hibridizacija, pri~e o {utanju lopte i njegovim akterima postaju intertekstualnim umecima kojima se legitimira pridavanje obola uzvi{enosti ne~emu {to je, po op}em mi{ljenju, dokraja banalno, naime «najva`nijoj sporednoj stvari na svijetu». Otuda i va`nost autobiografskoga interpoliranja kojim Bo`o Koprivica svoju bra}u, ~ija se tragi~na povijest tematizira, ali ne stavlja u sredi{te pa`nje, upli}e u alternativnu povijest nogometne igre. Jer Samo Bogovi mogu obe}ati melankoli~na je knjiga, knjiga melankolije, ~iji su junaci gubitnici u trci sa svijetom koji se komercijalizira, prodaje, u kojemu menad`-

eri (tako se sada zovu me{etari), neki ~udni treneri i PR specijalisti stje~u primat nad igrom. No, to samo po sebi ne bi bilo dostatno kada se melankolija Bo`e Koprivice, prouzro~ena nestankom vrijednosti nogometnih, ne bi pro{irila i na drugo nestajanje, temu knjige u po~etku skrivenu a potom sve jasniju da bi se u kristalnome, delezovski kristalnome, obliku pojavila na samome njezinu kraju. Propadanje je nogometa povezano s raspadanjem Jugoslavije. Kako bi bol induciranu na svim razinama svijeta `ivota preveo u konkretnost, kako bi ju, takoreku}, fokusirao, skalpelski to~no usmjerio samo na jednu njezinu razinu, te ju time u~inio skoncentriranijom, prodornijom, sna`nijom, nesno{ljivijom, ali, mo`da, i pomogao njezinu nestajanju («ljuta trava na ljutu ranu»), Koprivica sa`imlje poslijeratnu povijest Jugoslavije, ki{ovski, na katalog njezinih najve}ih sporta{a i, s njima povezanih, najve}ih uspjeha. Pripovijest o nogometu preseljuje se na ko{arku, gimnastiku, stolni tenis, vaterpolo... i zavr{ava u samootkrivaju}em dekre{endu zazivanja nestanka: «Jer, sve jeste ako voli{.»

Potpuno realan kontekst
No prebrzo sam do{ao do kraja, knjige ne prikaza. Valja mi se vratiti na trezveniju poziciju poeti~koga definiranja Koprivi~ine knjige. Ako je melankolija afektivni naboj koji po~iva iza njezine realizacije, bez sumnje je jedna meka amalgamizacija Ki{a i Borgesa odre|uju}e na~elo njezine meandriraju}e poetike. Ki{ovski sam kod nazna~io u katalo{kome nizanju imena kojim se u Koprivi~inoj inkantaciji priziva «izgubljeno vrijeme». Borges se name}e istovremeno diskretnije i penetrantnije. Prodorno je stalno spominjanje Argentine i argentinskoga nogometa. Diskrecija je sadr`ana u protkivanju teksta postupcima koji se asocijativno {ire u pravcu kojega je mogao propisati jedino ~arobnjak rije~i iz Buenos Airesa. Sebastian Deisler (Basti Fantasti ~ijoj sam osobnoj tragediji s tugom svjedo~io) kojemu kao terapiju za izlje~enje depresivne melankolije/meankoli~ne depresije lije~nici s Max-Planck instituta prepisuju poeziju kanadske pjesnikinje Phyllis Web, Florian Albert i György Petri, Milo{ Milutinovi} kojemu osobno Jacques Prévert ~ita svoje pjesme, a to su tek po~etci borhesovskih ma{tarija kojima Bo`o Koprivica oprema svoje pri~e o fudbalu i lirici. Jer ne treba zaboraviti da su tekstovi pru`eni nam na uvid zapravo pripovjedni (tekstilni tekstovi, da i ja upi{em melankoli~ni moment sje}anja na dragu a nedavno preminulu osobu u ovaj svoj tekst) u kojima se lirske interpolacije stavljaju u slu`bu narativnog efekta pripovijedanja pri~e. Hristo Stoj~kov tako, preko bugarskog dramskog spisatelja Hriste Boj~eva {alje pisma Bo`i Koprivici. Gradi se potpuno realan kontekst u kojemu dramaturg upoznaje autora djela na ~ijemu uprizorenju radi na Cetinju, provjeriva su imena glumaca, kao i redatelja predstave, zna~i «sve bi moglo biti tako kao {to jeste» da se u igru ne ubacuje onaj mali crv sumnje, upravo Hristo Stoj~kov, koji nas tjera na nevjericu, na interpretaciju cjeline u svjetlu miga direktora argentinske nacionalne bi-

R

blioteke, diskretnoga podr`avatelja vojne hunte i prononsiranog antikomunista. Ako su ovo dostatni dokazi u prilog tezi o borhesovskoj naravi proze Bo`e Koprivice, onda ostaje otvoreno posljednje pitanje. U ~emu se krije njezina autenti~nost, onaj cizelirani odmak koji je gura od statusa puke patvorine ka estetskoj neponovljivosti? Usudio bih se re}i: poetiziranje dvaju u osnovi nepoeti~nih momenata, o~u|avanje, oneobi~avanje, Verfremdung, ostranenie, prevo|enje poznatoga u nepoznato, postupak toliko drag, evo nas opet na ishodi{tu, Danilu Ki{u. Dva su ta momenta dribling i volej. Poeti~nost im pridaje njihova prolaznost. Nije tajna da se ta dva veli~anstvena elementa nogometne igre nalaze u tihom povla~enju pred «modernom» taktikom i strategijom koje potiskuju individualizam na ra~un snage kolektiva. Knjiga Nogomet i domovina. Nogomet i pripovijesti o naciji u Argentini Pabla Alabarcesa mogla bi se promatrati kao znanstveni pendant Koprivi~inoj Samo Bogovi mogu obe}ati. Citiraju}i Briana Glanvillea (Drugi Maradonin zgoditak protiv Engleske bio je «tako neobi~an, tako romanti~an [...] jo{ iz dana kada je dribling bio u modi. Jedva da pripada u jedno o~ito tako racionalno i racionalizirano doba kakvo je na{e u kojemu je dribler u nogometu izumro gotovo kao dinosaurus») Alabarces nastavlja: «Maradonini zgoditci posjeduju simboli~ki naboj i zato {to se kod njih radi o indivdualnim akcijama koje ne ovise o igri mom~adi. ne posjeduju zna~enje neobi~noga, nepredvidivoga i neregeluranoga koje odgovara onima {to su jedinstveni li se kao takvi predo~uju.» Mo`da }e Bo`o Koprivica pru`iti malu korekciju ovog ekstremnoga individualizma kada postulira da je «dupli pas najbolji dribling». Ali ljepota driblinga i voleja ostat }e uvijek ono {to je vezano uz pojedinca, njegovo umije}e. Ono kasnije mo`e biti, odve} ~esto i jest (sjetit }emo se tek nacionalisti~ke manipulacije srbijanskim sportistom koji danas neprikosnoveno vlada najindividualnijom sportskom granom) predmet ideolo{kih zloupotreba, ali u svojoj su{tini ostane plod nevine ljepote; predmet estetskoga koji prevazilazi sport i kotrlja se u pravcu determinatora esencije ljudskoga bivstvovanja. Bar u knjizi Bo`e Koprivice. Manipulira li i on nama kada tvrdi: «Da je Jugoslavija postala svetski prvak u Italiji, ne bi se raspala dr`ava Jugoslavija?» Ako i manipulira, lijepa je to manipulacija. Jesam li pro~istio savjest?

O

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ~lanom 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona” broj 9/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Kantonalnog pravobranila{tva Zeni~kodobojskog kantona, objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ~lanom 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna”, broj 7/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Novi Travnik, objavljuje

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnom pravobranila{tvu Zeni~ko-dobojskog kantona 5 / 291 Stru~ni saradnik — na odre|eno vrijeme, do povratka dr`avne slu`benice sa porodiljskog odsustva ................................- 1 (jedan) izvr{ilac -

J AV N I K O N K U R S

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Novi Travnik 5 / 290 Stru~ni saradnik za urbanizam i gra|enje u Odsjeku za urbanizam i katastar pri Slu`bi za urbanizam, imovinsko-pravne poslove i katastar ........................- 1 (jedan) izvr{ilac

J AV N I K O N K U R S

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama Federacije BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnom pravobranila{tvu Zeni~ko-dobojskog kantona” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en gra|evinski ili arhitektonski fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama Federacije BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Novi Travnik” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

ZDRAVSTVENA USTANOVA KANTONALNA BOLNICA "DR. IRFAN LJUBIJANKI]" BIHA] Adresa: Darivalaca krvi 67, 77 000 BIHA] Tel. 037/223-333, Fax. 223-880 web: http://www.kbbihac.ba Kantonalni sud Biha}: Registarski br. 2-56 Identifikacijski br. 4263189550001 Broj: 8549-1/11 Biha}, 19. 9. 2011. godine Na osnovu Odluke Federalnog ministarstva zdravstva broj: 06-34-4819/11 od 3. 8. 2011. godine o odobrenju plana specijalizacija i subspecijalizacija zdravstvenih radnika USK-a za 2011. godinu kao i ~lana 45. Statuta Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijanki}" Biha} te Odluke direktora od 19. 9. 2011. godine raspisuje se:

Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo,BA t.+387 33 561 200 f.+387 33 561 216 fkn@fknbih.edu www.fknbih.edu

Sarajevo, 20. 9. 2011.

KONKURS
za - dodjelu specijalizacija: Op}a hirurgija ........................................................................................................................2 izvr{ioca, Oftalmologija..........................................................................................................................1 izvr{ilac, Maksilofacijalna hirurgija.......................................................................................................1 izvr{ilac,

OBAVJE[TENJE
Obavje{tavaju se zainteresirani kandidati da se produ`ava rok za prijem dokumenata na raspisane konkurse za upis na zajedni~ke jednogodi{nje postdiplomske studije pod nazivom “Kriminalistika”, “Me|unarodna bezbjednost i diplomatija” i “Privredni kriminalitet”, objavljeni dana 29/30. 8. 2011. godine u dnevnim listovima do 20. 10. 2011. godine. Zainteresirani kandidati tekst konkursa mogu na}i na web stranici Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu www.fknbih.edu. Informacije o sadr`aju i cijeni postdiplomskog studija kandidati mogu dobiti kod sekretara postdiplomskog studija svaki radni dan od 10 do 14 sati, na telefon 033/561-232 ili e-mailom: ataljanovic@fknbih.edu. DEKANAT

i subspecijalizacija: Ednokrinologija i dijabetologija .............................................................................................1 izvr{ilac.

Uslovi za specijalizaciju: Dokaz o zavr{enom medicinskom fakultetu (za maksilofacijalnu hirurgiju mo`e i stomatolo{ki fakultet), polo`en stru~ni ispit, godina radnog iskustva u struci od polo`enog stru~nog ispita, uvjerenje o aktivnom poznavanju jednog stranog jezika, uvjerenje o dr`avljanstvu BiH. Uslov za subspecijalizaciju: zavr{ena jedna od osnovnih specijalizacija: interne medicine, pedijatrije, ginekologije i aku{erstva. Prijave sa dokazima o ispunjavaju uslova tra`enih konkursom slati direktoru Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijanki}" Biha}, putem Kadrovske slu`be. Konkurs ostaje otvoren 15 dana, od dana objavljivanja. DIREKTOR: Havi} dr. Hajrudin, spec. urgentne medicine

38

OGLASI

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON Grad Mostar JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turisti~ka {kola Mostar [kolski odbor Na osnovu ~lana 96. Zakona o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju HNK-a („Slu`bene novine HNK-a“ broj 8/00, 4/04,5/04 i 8/06), ~lana 36. Pravila JU Srednje ekonomske i ugostiteljsko-turisti~ke {kole Mostar, odluke [kolskog odbora broj: 06-814/11 od 9. 9. 2011. godine i Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a broj: 05-02-40-2027/11 od 19. 9. 2011. godine, raspisuje se

OSLOBO\ENJE

Bosanskohercegova~ki auto-moto klub obavje{tava motorizovane gra|ane da na osnovu Ugovora sa Direkcijom cesta Federacije Bosne i Hercegovine na podru~ju: Unsko-sanskog Tuzlanskog Zeni~ko-dobojskog Bosanskopodrinjskog - Srednjobosanskog - Hercegova~ko-neretvanskog i - Sarajevskog kantona/`upanija obavlja poslove «Pomo}-Informacije« na javnim cestama. Pozivom na tel. (033) 1282, odnosno (033) 282-100 sa fiksnog ili mobilnog telefona mo`ete besplatno dobiti slijede}e usluge: - informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima za vo`nju u Bosni i Hercegovini - tehni~ku pomo} na cesti u cilju osposobljavanja vozila za nastavak putovanja (usluga popravke manjeg kvara na vozilu) - uklanjanje neispravnih i o{te}enih vozila sa ceste u cilju nesmetanog odvijanja prometa Pomenute usluge pomo}i na cesti mogu se besplatno dobiti jedanput mjese~no i najvi{e tri (3) puta godi{nje.

Kza prijem zaposlenika O NK URS
a) Na neodre|eno vrijeme 1. Pedagog...................................................................................................1 izvr{ilac (1/2 radne norme) b) Na odre|eno vrijeme - najdalje do 15. 7. 2012. godine 1. Profesor fizike .........................................................................................1 izvr{ilac (4 ~asa sedmi~no) 2. Profesor francuskog jezika ......................................................................1 izvr{ilac (4 ~asa sedmi~no) 3. Profesor daktilografije.............................................................................1 izvr{ilac (4 ~asa sedmi~no) 4. Profesor za predmet uslu`ivanje..........................................................1 izvr{ilac (9 ~asova sedmi~no) 5. Profesor za predmet kuharstvo ..........................................................1 izvr{ilac (12 ~asova sedmi~no) 6. Profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja................................................1 izvr{ilac (2 ~asa sedmi~no) Pored op}ih Zakonom predvi|enih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete predvi|ene va`e}im Zakonom o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju, va`e}im Nastavnim planom i programom i normativnim aktima [kole. Za radno mjesto pedagog obavezan probni rad u trajanju od {est (6) mjeseci. Uz prijavu na konkurs (obavezno navesti adresu i kontakt-telefon) kandidati su du`ni prilo`iti sljede}u dokumentaciju: - kra}u biografiju - diplomu o zavr{enoj {kolskoj spremi - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih u toku {kolovanja (u prosjek ulazi i ocjena odbrane diplomskog rada) - uvjerenje o vremenu provedenom na Zavodu za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom - uvjerenje o radnom sta`u u odgojno-obrazovnim ustanovama na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi koja se tra`i konkursom - uvjerenje o radnom sta`u ostvarenom van odgojno-obrazovnih ustanova na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi koja se tra`i konkursom Izabrani kandidati su du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o neka`njavanju i uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka prije zaklju~ivanja ugovora o radu. Navedenu dokumentaciju kandidati su du`ni dostaviti originalnu ili uredno ovjerenu fotokopiju. S kandidatima koji ispunjavaju tra`ene uvjete obavit }e se intervju 6. 10. 2011. godine u 15 sati u prostorijama [kole. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. Dokumentacija podnesena na konkurs se ne}e vra}ati kandidatima. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave na konkurs slati na adresu: JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turisti~ka {kola Mostar [kolski odbor (prijava na konkurs) Konak bb, Mostar Kontakt-telefon 036/ 576 766

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Municipality Sarajevo Mayor of Municipality

O B AV J E [ T AVA
Da je u "Slu`benom glasniku BiH" br: 74/11 od 19. 9. 2011. godine objavljeno

OBAVJE [TE NJE O NA BAV CI
Predmet javne nabavke: "Izvo|enje radova na izgradnji ambulante u naselju Bojnik - I faza na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo" Broj obavje{tenja: (A-12807-11) Vrsta postupka: otvoreni postupak Otvaranje ponuda: 18. 10. 2011. godine u 14 sati u zgradi Op}ine Novi Grad Sarajevo, sala 242/II Kontakt-telefon: 033/291-247, 033/291-227 Pozivaju se svi ponu|a~i koji su registrovani za obavljanje predmetne djelatnosti da dostave ponude u skladu sa uslovima datim u obavje{tenju o nabavci.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Parni~no odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a Broj: 065-0-Mal-09-0763 Sarajevo, 8. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Adi Isakovi}, u pravnoj stvari tu`itelja SAB BANKA d.o.o. Sarajevo u ste~aju, Ul. Podgaj br. 3, protiv tu`ene Smailagi} Ajke iz Sarajeva, Ul. Logavina br. 61, radi duga, vrijednost spora 1.526,72 KM, u skladu sa ~lanom 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

O B AV J E [ T AVA
sve zainteresirane da }e: 1. MR. SCI. DR. LEJLA ME[ALI] braniti doktorsku disertaciju pod naslovom:

OBJAVLJUJE poziv za pripremno ro~i{te
Poziva se tu`ena Smailagi} Ajka iz Sarajeva, Ul. Logavina br. 61, na pripremno ro~i{te koje }e se odr`ati u utorak, 25. 10. 2011. godine, u 9.30 sti, kod ovog suda, parni~no odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a, Ul. ustani~ka br. 19, soba br. 10. Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Nakon izlaganja tu`be i odgovora na tu`bu, na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka. O tim pitanjima se na pripremnom ro~i{tu mogu izvoditi dokazi kad je to potrebno. U daljem toku pripremnog ro~i{ta raspravlja}e se o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79. i 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`ilac, smatra}e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Stru~ni saradnik Adi Isakovi}, s.r.

«ZNA^AJ LIPIDNOG I HORMONSKOG PROFILA NA MENOPAUZALNU TRANZICIJU»
u ~etvrtak, 20. oktobra/listopada 2011. godine, u 13 sati u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (III sprat), ^ekalu{a 90. Doktorske disertacije se mogu pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: Mal-14152/05 Sarajevo, 1. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Sandra Stare, u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit zagreba~ka banka d.d., kao pravni sljednik Zagreba~ke banke BH d.d. Sarajevo, Ul. Zelenih beretki br. 24, protiv tu`ene Danijele Mi}anovi} iz Sarajeva, Ul. Hamze Orlovi}a br. 3, radi duga, v.sp. 1.036,55 KM, van ro~i{ta, 1. 9. 2011. g. donio je

Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa ZR KLAONICA "MUJI]" ^ELI] upu}uje

POZIV
za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za postoje}i objekat klaonice papkara u op}ini ^eli} 1. Predlo`ena aktivnost: objekat klaonice papkara (op}ina ^eli}). 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnim za datu aktivnost; b) Organ uprave nadle`an za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK, Aleja Alije Izetbegovi}a 2, Tuzla i c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

PRESUDU
(zbog propu{tanja) Tu`ena se obavezuje da tu`itelju isplati iznos od 1.036,55 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 15. 10. 2002. godine, pa do isplate te nadoknadi parni~ne tro{kove u iznosu od 62,19 KM, sve u roku od 15 dana. STRU^NI SARADNIK Sandra Stare POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`enik mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~l. 182. ZPP-a). NAPOMENA: Obavje{tava se tu`ena da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I

39

Kada se na|ete u neugodnoj situaciji

NOVOSTI I PREPORUKE

Dajte sebi jo{

jednu {ansu
Mnogo je primjera i u svim slu~ajevima ne treba da vam bude neprijatno da potra`ite usluge drugog frizera ili kozmeti~ara
Nemali broj dama na{ao se u neugodnoj situaciji da `ele da potra`e usluge kod nekog drugog, ne kod osobe kod koje su do tada i{le, ali im je neprijatno da to u~ine, jer posljednje vrijeme je nezgodna s terminima, vi zaka`ete, a onda morate poprili~no da ~ekate jer je neko prije vas dosta zakasnio, ili se neko ubacio preko reda. Ili... Mnogo je mogu}ih primjera, i u svim slu~ajevima ne treba da vam bude neprijatno da potra`ite usluge nekog drugog. Ne pla{ite se da }ete nekog uvrijediti, mo`da i ho}ete, ali izme|u vas i te osobe je prije svega usluga u pitanju i to usluga za koju vi pla}ate te{ko zara|enim novcem. Ako vam usluga koju dobijate ne odgovara, imate puno pravo da potra`ite ne{to bolje. A ako nai|ete na gore? Rizik uvijek postoji, ali usluge osobe kod koje ste dotad i{li vam ne odgovaraju, `elite li da ostanete na lo{em ili da sebi date {ansu da na|ete bolje? Prije ili kasnije na}i }ete bolje, te{ko da su svi nesposobni.

Tu{iranje vodom u boji
Ako `elite da osvje`ite kupatilo i dodate romanti~nu notu tu{iranju, mo`ete da ugradite ru~ke za tu{-baterije koje }e "ofarbati" vodu u zavisnosti od njene temperature. Jednostavnom zamjenom ru~ice ili glave tu{a dobija se indikacija temperature vode. Svjetle}a voda, obojena u skladu sa trenutnom temperaturom vode, daje vizuelni efekat temperature. Nema potrebe da se koriste bilo kakve baterije ili napajanje strujom, jer ure|aj proizvodi dovoljnu koli~inu energije potrebnu za rad led-dioda. Tu{evi sadr`e led-diode u plavoj, zelenoj i crvenoj boji. Voda koja svijetli ima sjajan vizuelni efekat i idealno se uklapa u moderno dizajnirana kupatila.

se boje da ne povrijede osje}anja te osobe. Ne treba da vam bude neprijatno; vi za uslugu pla}ate i imate pravo da za svoj novac dobijete maksimum, kao i da odete kod osobe koja taj maksimum mo`e da vam pru`i. Primjera radi, navikle ste na odre|enu frizerku, iako vas nervira time {to vas nikada

ne o{i{a onako kako vi tra`ite, uvijek ona zna bolje {ta bi vam odgovaralo i bojite se da }e se uvrijediti ako odete kod neke druge. Ili, uvijek ste i{le kod istog zubara, ali sada vam nikako ne uspijeva da zaka`ete, pretrpani su poslom, vje~ito vam odga|aju i pomjeraju i otkazuju. Ili, kozmeti~arka: navikli ste na nju, ali u

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Etno-motivi za idu}e prolje}e
Neprikosnoveni gospodar sljede}eg prolje}a bi}e mantil, a najzapa`eniji }ete biti u modelima sa etiketom Barberi prorsum. Osim zanimljivog kroja, modele koje preporu~uje kreativni tim britanskog modnog giganta krase raznobojni kai{evi i etno-detalji. Modni poklonici koji prate zbivanja na Londonskoj sedmici mode s velikim nestrpljenjem o~ekivali su reviju ove linije modela. Ljubi~asta, teget, zelena i prljavo roza dominirale su pistom. ^ini se da je glavninaglasak kolekcije koja je pobrala samo pohvale na smotri mode u britanskoj prijestonici na mantilima ukra{enim veoma zanimljivim kai{evima. Osim {to savr{eno isti~u `enski struk, kai{evi i steznici s prepoznatljivim etno-motivima odli~no se uklapaju sa `enstvenim mantilima.

Vje~ita dilema
Vje~ito postoji dilema da li se treba ili ne umivati sapunom. Ne mo`emo vam sa sigurno{}u da ti taj od go vor, ono {to odgovara jednom tipu ko`e, ne mora obavezno da odgovara drugom. Generalno, obi~ni sapuni za pranje ruku su grubi, jer treba da operu najprljaviji dio va{eg tijela, a to su {ake. Ko`a lica ne dolazi toliko u kontakt sa svim na {ta nai|ete, pa je onda i ne bi trebalo tako grubo tretirati. Postoje proizvo|a~i koji su napravili blage sapune kojima mo`ete prati i tijelo i lice. Uglavnom su vrlo mekani, pa ih ~uvajte od vode, jer se brzo tope. ^im zavr{ite sa upotrebom, odlo`ite sapun na suhu podlogu.

Biftek punjen gorgonzolom
Potrebno:
800 g june}eg bifteka 100 g sira gorgonzola 2 gran~ice ru`marina ulje so i biber

Priprema:
Meso, u komadu, polo`imo na dasku, te ga o{trim no`em oprezno zarezujemo kako bismo ga {to bolje rastvorili. Zatim meso za~inimo solju i biberom, prema`emo uljem i na vru}oj tavi bez masno}e zape~emo s obje strane po pola minute. Zape~eno meso izvadimo na stranu i ostavimo da se ohladi. Ohla|eni komad mesa nadjenemo izmrvljenim sirom gorgonzolom, savijemo i ve`emo vezicama da se ne rastvori. Svitak vratimo u tavu, pored njega stavimo gran~ice ru`marina, te sve zajedno stavimo pe}i u zagrijanu pe}nicu, na srednju razinu, na 250 stepeni, 20 minuta. Pe~eno meso izvadimo na dasku, nare`emo na kri{ke i poslu`imo.

40

KORAK NAPRIJED Chrome 14
U toku ju~era{njeg dana objavljeno je novo, stabilno izdanje Chrome pretra`iva~a, nakon {to je u toku proteklog mjeseca bila objavljena Beta verzija. Ovo izdanje obuhvata dvije zna~ajne tehnologije koje programerima omogu}avaju da kreiraju jo{ mo}nije web aplikacije i igre. Ovo izdanje sa sobom nosi i odre|ene izmjene za korisnike Chromea na Mac OS Lion. Nova stabilna verzija oznake Chrome 14 sa sobom donosi i zakrpe za manje slabe ta~ke, kao i odre|ene vizuelne izmjene. Kao {to je to i do sada bio slu~aj, ukoliko ve} imate instaliran Chrome pretra`iva~, on }e automatski izvr{iti update na novu verziju. Windows 8 }e imati dvije verzije Internet Explorer 10, konvencionalnog pretra`iva~a koji se oslanja na desktop i novi Metro stil, pretra`iva~ osjetljiv na dodir u okviru Metro svijeta. Va`no je napomenuti ~injenicu da ovaj drugi ne}e obezbje|ivati nikakvu podr{ku za pluginove. Bilo da je u pitanju Flash, Silverlight ili neka prilago|ena poslovna aplikacija, sajtovima za koje su potrebni pluginovi mo}i }e se pristupiti samo preko desktop baziranog pretra`iva~a. Ukoliko nai|ete na stranu kojoj je potreban plugin, Metro pretra`iva~ ima taster koji vodi na tu stranu preko standardnog desktop-pretra`iva~a.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Kompanija Microsoft je najavila da }e u okviru njenog novog Windows operativnog sistema obezbijediti i sna`niju verziju za{tite od malwarea. Microsoft je izvr{io modifikacije svog Windows Defender alata koji je bio dio posljednjih nekoliko verzija Windowsa, te su sada dodate neke od sna`nijih karakteristika kompanijinog Security Essentials proizvoda. U okviru demoprikaza koji je uprili~en u toku odr`avanja Microsoft Build konferencije, Steven Sinofsky, predsjednik Windows i Windows Live odjeljenja, naglasio je da je iskori{ten Defender da bi se kreirao potpuno novi opseg za{tite obuhvataju}i antimalware i antivirus za{titu.

Windows 8 nudi za{titu

Metro Internet Explorer 10

Ivy Bridge unapre|enja

Intelov nastupaju}i Ivy Bridge procesor sa sobom }e donijeti dvije klju~ne, a moglo bi se re}i i krucijalne, tehnologije koje }e ga na~initi izbornom platformom za Ultrabook ra~unare. Ivy Bridge je Intelov procesor sljede}e generacije koji se trenutno proizvodi i koji }e se u prvim laptopima na}i ve} u toku prvog kvartala naredne godine. On }e obezbje|ivati vi{e grafi~ke snage nego {to je to u mogu}nosti trenutni Sandy Bridge ~ip te }e ponuditi unaprije|enu karakteristiku za u{tedu energije koja }e u zna~ajnoj mjeri unaprijediti trajanje baterije. Jedna od dvije klju~ne tehnologije jeste potpuna podr{ka za Windows 8, dok je druga DirectX 11.

Istra`ivanje firme Nielsen pokazalo

Najvi{e vremena za socijalne mre`e
Poslije Facebooka, Google Blogger zauzeo je drugo mjesto, a Twitter tre}e
Sve se vi{e vremena provodi na sajtovima za dru{tveno umre`avanje me|u kojima je Facebook neprikosnoven i ~vrsto dr`i poziciju broj jedan, navodi se u istra`ivanju firme Nielsen. Dru{tvene mre`e i blogovi su mjesto na kojima se provodi sve vi{e vremena, prema posljednjim podacima, to je ~etvrtina slobodnog vremena prosje~nog Amerikanca. Internet-korisnici na teritoriji SAD-a provedu duplo vi{e vremena na dru{tvenim mre`ama nego kada je rije~ o drugoj najpopularnijoj kategoriji – online igrama. Facebook je top-destinacija svih dru{tvenih mre`a i blogova.

Verbatimov putni mi{

140 miliona korisnika
Nielsen navodi da je 140 miliona ljudi posjetilo Facebook u maju. To je 70 posto svih aktivnih internet-korisnika na teritoriji SAD-a. Google Blogger zauzeo je drugo mjesto sa daleko manjih 50 miliona posjetilaca, koliko je zabilje`eno u toku proteklog mjeseca, dok je Twitter zauzeo tre}e mjesto sa 23 miliona posjetilaca. Pored toga {to je sve ve}i broj ljudi koji koriste Facebook, o~igledno je i da oni sve vi{e vremena provode na tom sajtu. Prema podacima koje je objavio Nielsen, korisnici Facebooka su potro{ili 53,5 milijardi minuta na sajtu u maju. Pore|enja radi, korisnici su potro{ili 17,5 milijardi minuta na Yahoou u toku istog mjeseca, dok su

Google korisnici na ovom sajtu potro{ili 12,5 milijardi minuta. Dan Olds, analiti~ar firme The Gabriel Consulting Group, navodi da nimalo nije iznena|en ~injenicom da ljudi tro{e 25 posto svog vremena posje}uju}i dru{tvene mre`e.

Najaktivnija grupa
Olds tvrdi da su dru{tvene mre`e postale online fokus za veliki broj novih korisnika ra~unara - naro~ito kada su u pitanju stariji ljudi koji nisu koristili ra~unare dok su bili radno aktivni. Nielsen potvr|uje ove in-

formacije navode}i da korisnici stariji od 55 godina predstavljaju grupu ko ri sni ka saj to va za dru{ tve no umre`avanje koja se najbr`e {iri. Ipak, korisnici izme|u 18 i 34 godine su najaktivnija grupa. Najnovije istra`ivanje je pokazalo da ljudi sve vi{e koriste sajtove kao {to su Facebook i Twitter kada obavljaju kupovinu. Prema Nielsenu, 70 posto odraslih, aktivnih korisnika, kupuje online. Popularnost dru{tvenih mre`a nastavlja da raste spajaju}i na taj na~in ljude sa svim {to gledaju ili kupuju.

Verbatimov novi mi{ idealan je gadget za putovanje. Zauzima vrlo malo mjesta i savr{en je za korisnike prenosnika. Dimenzije su mu 150 mm x 42 mm x 29 mm, te`ina samo 44 grama, a dizajn mu je prilago|en no{enju u torbi za prenosnik ili u d`epu. Kako je simetri~an, mo`e se koristiti i lijevom i desnom rukom. S obzirom na to da s ra~unarom komunicira preko USB kabla, mi{ je opremljen i s mehanizmom za automatsko namatanje kabla kako bi nered kakav sa sobom donose `i~ne periferije bio sveden na najmanju mogu}u mjeru. Premda performanse kod ovakvog mi{a nisu u prvom planu, nije naodmet napomenuti da je opremljen opti~kim senzorom rezolucije 1.000 tpi. Go Mini Optical Travel Mouse dostupan je u crnoj, ru`i~astoj, vulkanskonarand`astoj i karipskoplavoj boji.

LG najavio Optimus LU2300 Q2
LG je najavio Optimus LU2300 Q2, novi pametni telefon baziran na operativnom sistemu Android. Radi se o telefonu donedavno poznatom pod nazivom Optimus Note. Ure|aj sti`e s dvojezgrenim 1,2-gigahercnim Tegra 2 ~ipom - nasljednikom procesora koji se nalazi u LG Optimusu 2X. A od ostalih tehnikalija najzanimljivija je puna hardverska QWERTY tastatura. Telefon dolazi s 4-in~nim IPS ekranom, 5-megapikselnom kamerom na pozadini i VGA kamerom na prednjoj strani ure|aja. Bit }e debeo tek 12,3 mm, a te`it }e 147 grama. Optimus LU2300 Q2 }e se u Ju`noj Koreji pojaviti ve} idu}e sedmice, a informacije o eventualnoj dostupnosti na evropskom tr`i{tu jo{ nisu objavljene.

Zahtjev iz Samsunga

Zabrana prodaje iPhonea 5?
Prema nepotvr|enim informacijama koje prenosi Reuters, Samsung razmatra pravne akcije kojima bi zabranio prodaju dolaze}eg novog modela Appleovog iPhonea. Reutersovi izvori odbili su detaljnije objasniti gdje Samsung planira svoje pravne akcije, no prema pisanju novina Maeil Business Newspaper, navodno namjerava zatra`iti zabranu prodaje Appleovog novog iPhonea u Evropi. Ovaj Samsungov potez do{ao bi nakon {to je Apple nedavno uspio dobiti sud sku za bra nu pro da je odre|enih modela Samsungovih tableta u Njema~koj. Za sada su Samsungovi predstavnici samo odgovorili kako ne}e komentirati pravne akcije koje su u toku.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I [UMARSTVA SARAJEVO Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 12/03 i 34/03), u postupku imenovanja na pozicije u organima privrednih dru{tava u kojima federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojima, prema va`e}im zakonima, pravilima i propisima, imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, objavljuje

OSLOBO\ENJE

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I [UMARSTVA SARAJEVO

41

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 12/03 i 34/03), u postupku imenovanja na pozicije u organima privrednih dru{tava u kojima federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojima, prema va`e}im zakonima, pravilima i propisima, imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, objavljuje

J AV N I O G L A S
ZA IZBOR I IMENOVANJE NA POZICIJE U UPRAVNIM ODBORIMA 1. “Agencije za vodno podru~je rijeke Save” Sarajevo — 5 ~lanova 2. “Agencije za vodno podru~je Jadranskog mora” Mostar — 5 ~lanova 1. Opis pozicije ~lana upravnog odbora Pozicija ~lana upravnog odbora sastoji se u tome da, zajedno sa ostalim ~lanovima, izvr{ava nadle`nosti upravnog odbora agencije za vode koje su utvr|ene ~lanom 159. stav 1. i ~lanom 160. Zakona o vodama kako slijedi: Upravni odbor upravlja agencijom za vode i u okviru toga naro~ito je odgovoran za provo|enje utvr|ene politike upravljanja vodama i naloga Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, o ~emu izvje{tava resorno ministarstvo i putem istog Vladu Federacije BiH. Upravni odbor, uz saglasnost Vlade Federacije BiH, donosi dokument okvirnog plana i finansijskog plana agencije za vode za razdoblje od najmanje tri godine. Upravni odbor, uz saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva donosi statut, godi{nji plan i finansijski plan, usvaja izvje{taj o poslovanju i imenuje i razrje{ava direktora agencije za vode. Upravni odbor samostalno usvaja godi{nji obra~un o finansijskom poslovanju agencije za vode, usvaja izvje{taje o poslovanju i obra~une o finansijskom poslovanju agencije za vode u toku godine, donosi op{ta akta agencije za vode i odlu~uje o drugim pitanjima odre|enim zakonom i statutom agencije za vode. 2. Kandidat za poziciju iz ta~ke 1. mora ispunjavati sljede}e uslove: a) Op{ti uslovi • da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; • da je stariji od 18 godina; • da nije stariji od 65 godina; • da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, odnosno da mu u navedenom periodu nije prestao radni odnos u dr`avnoj ili privatnoj firmi, odnosno dioni~arskom dru{tvu kao posljedica izricanja disciplinske mjere u vezi sa povredama radnih obaveza; • da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine; • da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija u smislu Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 70/08); • da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine; • da nema privatni/finansijski interes u agenciji u ~iji se upravni odbor kandiduje; • da nije direktor, ~lan uprave, predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili odbora za reviziju u drugom privrednom dru{tvu, javnoj ustanovi ili instituciji; • da nije osu|ivan za krivi~no djelo, odnosno privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u u upravnom odboru agencije u periodu od pet (5) godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme izdr`avanja kazne zatvora; • da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak; • da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadle`nosti upravnog odbora agencije. b) Posebni uslovi • Najmanje visoka stru~na sprema (VII stepen); • Relevantno stru~no iskustvo na podru~ju upravljanja vodama, javnim finansijama i drugim oblastima u smislu odredaba Zakona o vodama. 3. Uz prijavu na javni oglas, kandidat je du`an prilo`iti dokaze ispunjavanju op{tih i posebnih uslova prema kriterijima iz ta~ke 2. a) i b) ovog oglasa i to: • CV, adresu i kontakt-telefon; • ovjerenu fotokopiju li~ne karte izdate od CIPS-a ili uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od {est mjeseci; • uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca, na dan podno{enja prijave) — izdato od nadle`nog kantonalnog ili op}inskog suda; • uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od tri mjeseca, na dan podno{enja prijave) — izdato od nadle`ne policijske uprave; • uvjerenje o neka`njavanju za privredni prijestup (ne starije od tri mjeseca, na dan podno{enja prijave) — izdato od nadle`nog op}inskog suda za prekr{aje; • ovjerenu kopiju fakultetske diplome; • potvrdu o radnom iskustvu u okviru visoke stru~ne spreme u trajanju od 5 godina izdatu od pravnog lica kod koga je stekao to iskustvo; • izjavu podnosioca zahtjeva ovjerenu u op}inskom organu ili kod notara ne stariju od tri mjeseca kojom vlastitim potpisom potvr|uje da ispunjava uslove iz ta~ke 2. a). alineja 4., 5., 6., 7., 8., i 9. Kandidati su du`ni sve potrebne dokumente dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Dokumenti }e biti vra}eni kandidatima samo na njihov zahtjev. 4. Razmatranje prijava, u`i izbor i intervju Pregled i analizu prijava izvr{it }e posebna komisija za izbor kandidata koju }e imenovati ministar, u skladu sa odredbama ~lana 9. Zakona o ministarstvima, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne I Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o imenovanjima). Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju koji }e obaviti komisija za izbor kandidata. Navedena komisija }e sastaviti listu sa u`im izborom najboljih kandidata prema principima iz ~lana 3. Zakona o imenovanjima. Tokom intervjua kandidati su du`ni iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa, ukoliko se izvr{i njihovo imenovanje. Komisija za izbor vodit }e evidenciju o pozivanju potencijalnih kandidata na intervju. Podnosilac prijave za izbor i imenovanje na poziciju u upravni odbor sa kojim komisija za izbor kandidata ne uspije stupiti u kontakt u roku od 10 (deset) dana od isteka roka za podno{enje prijava ne}e biti pozvan na intervju, odnosno njegova prijava ne}e biti razmatrana. U skladu sa ~lanom 11. Zakona o imenovanjima, komisija za izbor du`na je sve kandidate upoznati sa standardom li~nog integriteta koji se tra`i za lica imenovana na javnu poziciju, razmotriti i objasniti svim kandidatima pitanja sukoba interesa i pravo javnosti putem mehanizma utvr|enih u navedenom Zakonu, uklju~uju}i i pravo na mogu}nost ulaganja prigovora protiv imenovanja koje se razmatra. Komisija za izbor u skladu sa odredbama ~lana 12. Zakona o imenovanjima, pisanom preporukom predla`e rang-listu sa najboljim kandidatima ministru na daljnje razmatranje. Pisana preporuka sadr`i i sve relevantne informacije koje komisija za izbor ima o kandidatima kao i njene preporuke. U skladu sa odredbama ~lana 159. st. 3. i 4. Zakona o vodama jedan ~lan upravnog odbora imenuje se iz reda zaposlenika agencije za vode i jedan ~lan iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, kao resornog ministarstva. Prilikom odabira kandidata, a prije utvr|ivanja liste za kona~no imenovanje ~lanova upravnog odbora, ministar u smislu ~lana 2. stav 1.6. Zakona o imenovanjima, du`an je po{tovati odredbe ~lana 3. stav 2.(E) navedenog Zakona o imenovanjima na javni polo`aj u pravilu odra`ava sastav naroda i gra|ana Federacije Bosne i Hercegovine. 5. Tajnost i za{tita podataka Komisija za izbor ima pravo provjere istinitosti navoda iz zahtjeva kao i vjerodostojnosti dostavljene dokumentacije o ispunjavanju uslova javnog oglasa. Li~ni podaci o kandidatima — podnosiocima prijava su tajni i mogu se prikupljati samo u skladu sa odredbama Zakona o za{titi li~nih podataka (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 32/01). 6. Period imenovanja Izbor i imenovanje ~lanova upravnih odbora agencija vr{i se na period od ~etiri godine. 7. Prigovori U skladu sa ~lanom 16. ta~ka 1. Zakona o imenovanjima bilo koji ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor na kona~no imenovanje, ako smatra da u procesu imenovanja nisu po{tovani principi utvr|eni ~lanom 3. navedenog zakona. Prigovor se podnosi federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, a kopija prigovora dostavlja se Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. 8. Ogla{avanje, rok za prijavu i na~in dostave prijava Oglas }e biti objavljen u dnevnim novinama “Dnevni avaz”, “Dnevni list”, “Oslobo|enje”, “Ve~ernji list” i “Slu`benim novinama Federacije BiH”. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. U prijavi su kandidati du`ni nazna~iti na koju poziciju se kandiduju i u koju agenciju iz ta~ke 1. ovog oglasa. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom sa naznakom: “Prijava na javni oglas za izbor i imenovanje na pozicije u upravnim odborima agencija za vode — ne otvarati”, na adresu: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Mar{ala Tita 15 71 000 Sarajevo

J AV N I O G L A S
ZA IZBOR I IMENOVANJE NA POZICIJE U NADZORNIM ODBORIMA 1. “Agencije za vodno podru~je rijeke Save” Sarajevo — 3 ~lana 2. “Agencije za vodno podru~je Jadranskog mora” Mostar — 3 ~lana 1. Opis pozicije ~lana nadzornog odbora Pozicija ~lana nadzornog odbora sastoji se u tome da, zajedno sa ostalim ~lanovima, izvr{ava nadle`nosti nadzornog odbora agencije za vode koje su utvr|ene ~lanom 161. stav 1. i ~lanom 162. Zakona o vodama kako slijedi: Nadzorni odbor vr{i kontrolu rada agencije za vode, analizira izvje{taj o poslovanju agencije za vode, pregleda godi{nji izvje{taj o poslovanju, godi{nji obra~un finansijskog poslovanja agencije za vode, pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja poslovnih knjiga, izvje{tava resorno ministarstvo, upravni odbor i direktora agencije za vode o rezultatima nadzora. 2. Kandidat za poziciju iz ta~ke 1. mora ispunjavati slijede}e uslove: a) Op{ti uslovi • da je dr`avljanin Bosne I Hercegovine, • da je stariji od 18 godina, • da nije stariji od 65 godina, • da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, odnosno da mu u navedenom periodu nije prestao radni odnos u dr`avnoj ili privatnoj firmi, odnosno dioni~arskom dru{tvu kao posljedica izricanja disciplinske mjere u vezi sa povredama radnih obaveza, • da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, • da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija u smislu Zakona o sukobu interesa u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 70/08), • da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, • da nema privatni/finansijski interes u agenciji u ~iji se nadzorni odbor kandiduje, • da nije direktor, ~lan uprave, predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili odbora za reviziju u drugom privrednom dru{tvu, javnoj ustanovi ili instituciji, • da nije osu|ivan za krivi~no dijelo, odnosno privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u u nadzornom odboru agencije u periodu od pet (5) godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme izdr`avanja kazne zatvora, • da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, • da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadle`nosti nadzornog odbora agencije b) Posebni uslovi • Najmanje visoka stru~na sprema (VII stepen), • Relevantno stru~no iskustvo na podru~ju javnih finansija i upravljanja vodama u smislu odredaba ~l. 161. i 162. Zakona o vodama. 3. Uz prijavu na javni oglas, kandidat je du`an prilo`iti dokaze o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova prema kriterijima iz ta~ke 2. a) i b) ovog oglasa, i to: • CV, adresu i kontakt-telefon, • ovjerenu fotokopiju li~ne karte izdate od strane CIPS-a ili uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est mjeseci, • uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca na dan podno{enja prijave) — izdato od nadle`nog kantonalnog ili op}inskog suda, • uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od tri mjeseca,na dan podno{enja prijave) — izdato od nadle`ne policijske uprave, • uvjerenje o neka`njavanju za privredni prijestup (ne starije od tri mjeseca,na dan podno{enja prijave) — izdato od nadle`nog op}inskog suda za prekr{aje, • ovjerenu kopiju fakultetske diplome, • potvrdu o radnom iskustvu u okviru visoke stru~ne spreme u trajanju od 5 godina izdatu od pravnog lica kod koga je stekao to iskustvo • izjavu podnosioca zahtjeva ovjerenu u op}inskom organu ili kod notara, ne stariju od tri mjeseca, kojom vlastitim potpisom potvr|uje da ispunjava uslove iz ta~ke 2. a). alineja 4., 5., 6., 7., 8. i 9.. Kandidati su du`ni sve potrebne dokumente dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Dokumenti }e biti vra}eni kandidatima samo na njihov zahtjev. 4. Razmatranje prijava, u`i izbor i intervju Pregled i analizu prijava izvr{it }e posebna komisija za izbor kandidata, koju }e imenovati ministar, u skladu sa odredbama ~lana 9. Zakona o ministarstvima, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o imenovanjima). Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom, bit }e pozvani na intervju koji }e obaviti komisija za izbor kandidata. Navedena komisija }e sastaviti listu sa u`im izborom najboljih kandidata prema principima iz ~lana 3. Zakona o imenovanjima. Tokom intervjua, kandidati su du`ni iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa, ukoliko se izvr{i njihovo imenovanje. Komisija za izbor vodit }e evidenciju o pozivanju potencijalnih kandidata na intervju. Podnosilac prijave za izbor i imenovanje na poziciju u nadzorni odbor, sa kojim komisija za izbor kandidata ne uspije stupiti u kontakt u roku od 10 (deset) dana od isteka roka za podno{enje prijava, ne}e biti pozvan na intervju, odnosno njegova prijava ne}e biti razmatrana. U skladu sa ~lanom 11. Zakona o imenovanjima, komisija za izbor du`na je sve kandidate upoznati sa standardom li~nog integriteta koji se tra`i za lica imenovana na javnu poziciju, razmotriti i objasniti svim kandidatima pitanja sukoba interesa i pravo javnosti putem mehanizma utvr|enih u navedenom Zakonu, uklju~uju}i i pravo na mogu}nost ulaganja prigovora protiv imenovanja koje se razmatra. Komisija za izbor u skladu sa odredbama ~lana 12. Zakona o imenovanjima, pisanom preporukom predla`e rang-listu sa najboljim kandidatima ministru na daljnje razmatranje. Pisana preporuka sadr`i i sve relevantne informacije koje komisija za izbor ima o kandidatima kao i njene preporuke. U skladu sa doredbama ~lana 34. st. 4. Zakona o ustanovama (“Slu`bene novine Federacije BiH” broj 13/94), jedan ~lan nadzornog odbora imenuje se iz reda zaposlenika agencije za vode. Prilikom odabira kandidata, a prije utvr|ivanja liste za kona~no imenovanje ~lanova nadzornog odbora, ministar u smislu ~lana 2. stav 1.6. Zakona o imenovanjima, du`an je po{tovati odredbe ~lana 3. stav 2.(E) navedenog Zakona o imenovanjima na javni polo`aj u pravilu odra`ava sastav naroda i gra|ana Federacije Bosne i Hercegovine. 5. Tajnost i za{tita podataka Komisija za izbor ima pravo provjere istinosti navoda iz zahtjeva kao i vjerodostojnosti dostavljene dokumentacije o ispunjavanju uslova javnog oglasa. Li~ni podaci o kandidatima — podnosiocima prijava su tajni i mogu se prikupljati samo u skladu sa odredbama Zakona o za{titi li~nih podataka (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 32/01). 6. Period imenovanja Izbor i imenovanje ~lanova upravnih odbora agencija vr{i se na period od ~etiri godine 7. Prigovori U skladu sa ~lanom 16. ta~ka 1. Zakona o imenovanjima bilo koji ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor na kona~no imenovanje, ako smatra da u procesu imenovanja nisu po{tovani principi utvr|eni ~lanom 3. navedenog zakona. Prigovor se podnosi federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, a kopija prigovora dostavlja se Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. 8. Ogla{avanje, rok za prijavu i na~in dostave prijava Oglas }e biti objavljen u dnevnim novinama Dnevni avaz, Dnevni list, Oslobo|enje, Ve~ernji list i Slu`benim novinama Federacije BiH. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. U prijavi su kandidati du`ni nazna~iti na koju poziciju se kandiduju i u koju agenciju iz ta~ke 1. ovog oglasa. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom sa naznakom: “Prijava na javni oglas za izbor i imenovanje na pozicije u nadzornim odborima agencija za vode — ne otvarati”, na adresu: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Mar{ala Tita 15. 71 000 Sarajevo

42

FELJTON

ponedjeljak, 19. septembar 2011. godine ~etvrtak, 22.

OSLOBO\ENJE

Od „multikulturalizma“ ka postsekularisti~kom interkulturalizmu (5)

Bolna njema~ka
Sarrazinova krivotvorenja i grube diskvalifikacije ne bi bili politi~ki i sociolo{ki relevantni da ne upozoravaju kako je ~ak i jedna moderna i demokratska Njema~ka puna „sarrazina“, koji nisu pripadnici samo desnog politi~kog spektra
Pi{e: Mile LASI]

Po tvrdnjama Thila Sarrazina, ti i takvi „islamski useljenici“ i ne brinu o obrazovanju svoje djece, nego se bave “proizvodnjom novih malih curica, ~ije su glave pokrivene maramama...” {to je ve} ~is, ti rasizam. Takva je u osnovi i Sarrazinova tvrdnja kako veliki broj Turaka i Arapa i ne radi ni{ta produktivno, nego dr`e trgovine s vo}em i povr}em. Takva je i Sarrazinova tvrdnja kako u Njema~koj `ivi oko tri milijuna ljudi turskog podrijetla, ~ije se stopera|anjaduplo ve}e nego njihov udio u stanovni{tvu, te da te stope i dalje rastu ({to nije posve to~no), pa sve zajedno i ne svjedo~i o drugome, nego o Sarrazinovom „turskom sindromu“ . Ovakve i sli~ne teze o pogre{noj integracionoj politici u Njema~koj su potom produbljene na 464 stranice u knjizi „Njema~ka nestaje...“ za koju bi najjednostavni, je bilo kazati kako se na jednostran na~in bavi s tzv. bolna njema~ka „tri i“ (imigranti, integracija, islam),

te da je autoru uspjelo nadma{iti desni~arskom retorikom i politi~are iz desnog ili konzervativnog lagera, koliko to god nije lako. Sarrazin je i poslije svega formalno ostao ~lan Socijal-demokratske partije Njema~ke, ma koliko to bilo uvredljivo za najstariju socijaldemokraciju na svijetu.

Pala u zaborav
Sarrazinova krivotvorenja i grube diskvalifikacije ne bi bile politi~ki i sociolo{ki relevantne da ne upozoravaju kako je ~ak i jedna moderna i demokratskaNjema~ka puna „sarrazina“ koji nisu pripa, dnici samo desnog politi~kog spektra. Prema jednoj reprezentativnoj studiji, na koju se pozvao i Deutsche Welle, Sarrazin je samo javno obznanio ono {to ve}ina ljudi u Njema~kojpotajnomisli. I dok je upravo DW u prvim mjesecima ogromnog interesa za Sarrazinovu knjigu izvijestio kako preko 51 posto Nijemaca smatra da je Sarrazin u pravu, danas DW javlja kako je, sre}om, pala u zaborav. Profesor povijesti sa Sveu~ilista

Autor feljtona dr. sc. Mile Lasi} je bio dugogodi{nji slobodni novinar, neovisni publicista i prevoditelj te vanjski suradnik Oslobo|enja iz zapadne Europe. Prije dvije godine se vratio u Mostar i na Studiju politologije Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta Mostar predaje skupinu kolegija koji se ti~u me|unarodnih odnosa, teorije i prakse diplomacije, europskih integracija, kulture u politici i politi~ke teorije. Neovisan, ne-~lan bilo koje stranke ili udruge. Autor je brojnih politolo{ko-sociolo{kih eseja, kao i studija „Europska unija: nastanak, strategijske nedoumice i integracijski dometi“ (Sarajevo Publishing, 2009); „Mukotrpno do politi~ke moderne“ (Udruga gra|ana Dijalog, Mostar, 2010). Njegove nove knjige „Kultura sje}anja“ (Friedrich Ebert Stiftung, Sarajevo 2011) i „Europe Now - Europa sada ili nikada“ (Kult B / DEPO, Sarajevo, 2011) mogu se ve} poru~iti kod izdava~a. U pripremi mu je knjiga „U zemlji zarobljenog uma“ (tiskat }e je sarajevska izdava~ka ku}a Rabic), u kojoj se nalazi esej kojeg smo feljtonizirali, pripremljen ovog ljeta u Berlinu za temat „Multikulturalizam i strah od drugoga“ drugog broja „Diskursa“ iznimno vrijednog stru~nog ~asopisa za pi, tanje sociologije religije, slo`enih identiteta i politi~ke kulture iz Isto~nog Sarajeva (www.diskursi.com). u Freiburgu dr. Ulrich Herbert, koji se dugo i na znanstven na~in bavi povije{}u „gostuju}ih radnika“ , na skurilnu godi{njicu pojavljivanja Sarrazinove knjige upravo je za DW kazao kako je Sarrazinova knjiga „sadr`ajno bila povr{na“ a , da su takve bile i `u~ne diskusije o integraciji i strancima koje su uslijedile. One se od 60-tih godi-

na pro{log stolje}a pojavljuju otprilike svakih pet do {est godina, a pitanje uvijek glasi: „Da li su stranci integrirani? Da li bi trebali ostati u zemlji ili ne? Da li se pona{aju ispravno ili ne? Trebamo li ih vi{e ili manje?“ Umjesto besplodnih rasprava, bilo bi korisnije formulirati {ta je bitno za zajedni~ki `ivot, poru~uje Herbert, kako bi se postavile „jasne granice i pravila pona{anja i za Nijemce i za strance u ovoj zemlji“ kako , bi se definirao i kona~no uspostavio prijeko potrebni „dru{tveni konsenzus“ . O tomu je, dakako, rije~. Ali, kako je uop}e bilo mogu}e da u zemlji uzorite politi~ke kulture kakva je moderna Njema~ka izazove toliko strasti i nesporazuma? Mo`da zato {to se u knjizi „Njema~ka nestaje...“ neskriveno povla|uje strastima i lo{em ukusu neto~nom tvrdnjom kako je dovo|enje inozemne radne snage u Zapadnu Njema~ku u {estdesetim i sedamdesetimgodinamapro{logstolje}a bilo „gigantska gre{ka“ Ovom . proizvoljno{}u Sarrazin je iza-

Vidi, vidi: Kako je ]i}o gledao televiziju (20)

Jedna je domovina, ali ni `iv
Gledan Latinicu i po pedeseti put ponavljan naslov dana{nje emisije „Je li Ante Paveli} ratni zlo~inac ili borac za Hrvatsku?“, a onda mi padne na pamet da bi Latin triba u~init jednu emisiju na temu „Je li morski pas zvir ili ku}ni ljubimac?“
Pi{e: \ermano SENJANOVI]

Sinji galeb
Ponedjeljak, 5. 4. A lipo san reka da vi{e ne}u povi{e posteje dr`at tjedni TV prilog iz Novog lista. Svaki put me zajebu. Evo ~ekan film Sinji galeb Branka Bauera, a oni daju skroz deseto s Peron Kvrgi}en i Bobijen Marottijen. I ja san se ~udija da }e dat Bauera. Nikidan je bija u jednom intervjuu kriti~an prema Tu|manu, a svojedobno je sura|iva s Avala filmom. To se u najdemokratskijoj zemlji ne opra{ta. I tako ja ronjan, a dolazi `ena i govori da su ovo prominili film, i daju Hetrichov, jer da je ~ovik umra. I sad bi se ja mora televiziji izvinit. E, ba{ ne}u! Nek daju Smoju ili koji partizanski film, pa }emo onda razgovarat.

ja Sarini}a dovuka do Motri{ta, a onda me spiker stresa s komentaron: „Gledaju}i ove potresne slike, mnogi se na{i gledatelji pitaju {to toliki mu{karci rade me|u izbjeglicama, umjesto da se s pu{kom u ruci bore za slobodu Kosova?“ Po~e{a san se po glavi i reka: - Je, jedna je domovina, ali ni `ivota nisu dva.

bum ja pi~karala u toj Srbiji.“

Tragovi
Srijeda, 7. 4. Evo dr. Stjepana Malovi}a sa Fakulteta politi~kih znanosti, koji nam tuma~i dato {ta Srbirade s televizijom da je to ~isti Orvell, a ja govorin `eni da je ovi profesor ~udo od diteta. - Kakvo te dite spopalo? Vidi{ da ima bar {ezdeset godin. - Viruj mi, nema vi{e od deset. - Ti nisi normalan. - Slu{aj, da je stariji, onda bi se sigurno javija prije sedan godin, kad se od srbokomunisti~ko~etni~kih agresora i balijskofundamentalisti~kih kolja~a nije moglo pro} Hrvatskon televizijon. Ona je nastavila gledat Tragove, a ja san se povuka i sta ~itat Mirzino pismo. Evo {ta mi pi{e: „^estitam ti {to si dobio mandat za izbor visokih du`nosnika Republike Mateju{ke, pa bi te s tim u vezi molio da predlo`i{ gospo|i Smoje da me postavi za po~asnog

Ispod ure - ATV
Utorak, 6. 4. Ne znan kako mi se dogodilo da se zaustavin na lokalnu stanicu ATV. Na njoj, osin Cenzure, sve drugo izbjegavan. Ne volin nadobudni diletantizam. Evo sad nika mala razgovara sa {efon splitskog Zavoda za zdravstvo Smoljanovi}em, koji za sve te{ko}e u zemlji okrivljuje ovu NATO akciju. Mala se trese, vidi se da ima tremu, muca, a muca i on, mu~i se s novogovorom i veli da kod nas nema epidemija, a da je i smrtnostnovoro|en~adi u padu. Iznenada, u po njegove ri~i, nestane slike. [ta

Denis Latin

Motri{ta
Ponedjeljak, 5. 4. Nekako san se priko Murphy Brown, Romana Bolkovi}a i Hrvo-

je sad? Onda san svatija i poljubija palac. Bo`e, {ta je pametan! ^in ~uje pizdarije, odma sti{}e OFF. Zvoni telefon, a ono Vida Tucan i njezin monolog: „^uj, tu sam na Kor~uli, tu ti je raj bo`ji, takvi mirisi, takve boje, to ne mre{ zamislit, jedino me po no}i zajebavaju ovi kaj idu na Beograd, ~uj, sve se trese, lete ba{ prek nas i tak se ~uju ko da mi

kroz krevet prolaze, a ja ti svaku ve~er oko dva sata zovem moje prijatelje u Beogradu, oni ti `ive u jednom neboderu i vele da ne idu u skloni{te i da stoje na prozoru i gledaju vatre po Beogradu i jo{ vele {ta smo zaslu`ili to smo i dobili, a meni te{ko, a pravim se onak, pa im velim daj, budale, odite u skloni{te, jer ak se vama kaj dogodi, s kim se

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 22. septembar 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
ma~ke Bundesbanke, dok je ne{to ranije vr{io du`nost berlinskog senatora za financije u ime SPD-a, dakle politi~ke stranke koja se zala`e za toleranciju i respekt useljenika, za multikulturalizam njema~kih boja, {to je i bio i ostao njezin odgovor na neonacisti~ko divljanje u zadnjem desetlje}u 20. stolje}a. „Pravo je svakog dru{tva da samo odlu~i koga }e prihvatiti, pri ~emu svaka zemlja ima pravo pripaziti i na o~uvanje svoje kulture i tradicije“ pola, zni su Sarrazinovi okviri, kojima se nije potrebno suprotstaviti. Komplikacije suptilnije naravi po~inju ve} u pri~i o „kul tu ro lo {kim iden ti te tu europskog Abendlanda“ (starom nazivu u njema~kom jeziku za Okcident, Zapad), jer Sarrazin o~ekuju da „Europa sa~uva svoj kulturolo{ki identitet kao europski Abendland, a Njema~ka svoj kao zemlja njema~kog jezika, kao zemlja u Europi, ujedinjena s Francuzima, Nizozemcima, Dancima, Poljacima i drugima iz okru`enja, ali s njema~kom tradicijom“ Po Sarrazinovom . mi{ljenju, ovakva „Europa domovina“ je sekularna, demokratska i po{tuje ljudska prava, pa se „migranti trebaju odmah prilagoditi ovom profilu, ili mu se prilagoditi tijekom integracije“ .
(Sutra: Granice Europe (ne) ostaju na Bosforu)

43

a „tri i“
Thilo Sarrazin

1499. 1735. 1789. 1791. 1792. 1885. 1918. 1923. 1934. 1940. 1949. 1955. 1960. 1974. 1980. 1985. 1989. 1992. 1995. 2000. 2001. 2001. 2007. 2001.

brao „polaznu to~ku“ za sve potonje izvedbe, uklju~ivo ~isto rasisti~ke diskvalifikacije islamskih, turskih i arapskih doseljenika u Njema~ku. Dakako, Sarrazin uzgredno potcjenjuje i na{e „gastarbajtere“ ko, ji su, tako|er, zna~ajno doprinijeli „njema~kom privrednom ~udu“ . „Ne `elim da zemlja mojih unuka i praunuka bude najve}im dijelom muslimanska, da se u njoj prete`ito govori turski i arapski, da `ene nose marame, a dnevni ritam `ivota odre|uje nujezinov zov...“ us, tvrdio je u spornojknjizi bez ikakvog okoli{avanja Sarrazin. Malo se tko, zapravo, poigrao iz re-

dova njema~kog politi~kog establishmneta tako eksplicitno s ra{irenim strahovima od doseljenika kao Sarrazin, tako se do ju~er javno govorilo samo na desno-ekstremisti~koj sceni.

(Ne)spremnost na integraciju
Sarrazin ne `eli, navodno, da Nijemci budu „stranci u vlastitoj zemlji“ a time je ve} prihva, tio retoriku koja se smatra na lijevoj sceni „politi~ki nekorektnom“ U vrijeme kada je uzbur. kao duhove i potaknuo burnu raspravu o migrantima i njihovojnavodnoj (ne)spremnosti na integraciju, Sarrazin je, pak, bio ~lan upravnog odbora nje-

vota nisu dva
\ermano]i}oSenjanovi}, pisac, novinar, humorist, satiri~ar, najduhovitijifakovac i jedinidostojannasljednikMiljenkaSmoje, ro|en je 1949. u Splitu, gdje i danas `ivi. Bio je jedan od stubova Ferala, pisao za Slobodnu Dalmaciju, a posljednjih godina radi za rije~ki Novi list. Prijateljica Nada Ga{i} predstavlja ga ovako: „Lud je i nasilan, nje`an i sentimentalan, ra{~upan i izmeandriran... Onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovi}ev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija, umjesto olak{anja, zasko~it }e ~isti destilat nostalgi~nih emocija”. U izdanju zagreba~kog Durieuxa Senjanovi} je do sada objavio ~etiri knjige: apsurdisti~ku montipajtov{tinu na splitski na~in u kultnom „Dorinu dnevniku“; „US&A“ romansirani , putopisno-humoristi~ki prikaz dvomjese~nih pute{estvija po SAD-u, u imaginarnomdru{tvuvelikogame{tra, mentora i prijateljaMiljenkaSmoje; zbirkudnevni~kihzapisa o vlastitojobiteljskoj, ali i kulturnoj, politi~koj i dru{tvenoj svakodnevici gradaSplita, zakamufliranih u `anr TV kolumne, koje, nimaloslu~ajno, tvore hroniku zadnjih 365 dana desetogodi{nje HDZ-ove vlasti, od 5. januara 1999. do istog dana 2000, „Vidi, vidi - Teletina '99“; te posljednji uradak “Evo me u posteju”. Nada Ga{i} je od 12 kilogramaSenjanovi}evihtekstovaobjavljenih u raznim medijima sastavila svojevrsnu best of kompilaciju. ]i}ini uraci se ili vole, ili ne vole; nema sredine. A ko ih voli (i ~ita), zasigurno ne ostaje emocionalno ravnodu{an. Za ~itaoce Oslobo|enja evo izbora iz “Teletine”, neka je probaju i sami prosude njen kvalitet. konzula Republike Mateju{ke za Travni~ku nahiju, jer ja, iako `ivim u Zenici, poslom prekrivam Travni~ki kanton. Kvalifikacije za konzula imam. Volim pojest i popit, a zahvaljuju}i barba Smoji, Mateju{ku u srcu nosim. Ukoliko si saglasan, molim te da mi dogovori{ audijenciju kodPredsjednice, kako bi razmijenili akreditive. Ja bih ponio ov~jeg sira sa Vla{i}a i kolut

travni~kog sud`uka, a vi pripremite vino i koju feticu pr{uta. ^im ih izmijenimo, sjest }emo za stol i akreditive uni{titi, da ne bi pali neprijatelju u ruke. Pozdravlja te tvoj jaran Mirza iz Zenice.“ Odma san zavrtijaPredsjednicu: - Teta Lepa, ima jedan Mirza iz Zenice, koji bi tija bit na{ konzul u Travniku. - A {ta nudi? - Ov~ji sir i travni~ki sud`uk. - Odma ga stavi! A {ta }emo sa Sini{on i Draganon? - Sini{u }emo stavit za ~uvara dr`avnog bi}erina, a Dragana }emo imenovat Vitezon od kacijole. - Mali, zna{ da mi zlata vridi{. Ti si mi ka jedan Pa{ali}.

Latinica
^etvrtak 8. 4. Mile ji sirnicu i govori babi: „Jesi li ovu sirnicu nabavila kod Ore{ara u Jadrankamena?“, a ja gledan Latinicu i po pedeseti put ponavljan naslov dana{nje emisije „Je li Ante Paveli} ratni zlo~inac ili borac za Hrvatsku?“, a onda mi padne na pamet da bi Denis Latin triba u~initjednuemisiju na temu„Je li morski pas zvir ili ku}ni ljubimac?“
(Sutra: ^udo se desilo: Smoje na HRT-u!)

Mirom u Bazelu okon~an švapski rat izme|u [vajcarske lige i njema~kog kralja Maksimilijana I, a [vajcarska je stekla nezavisnost. Robert Volpol postao prvi britanski premijer koji je uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu. Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovo|e Aleksandra Suvorova nanijele te`ak poraz Turcima u bici kod Rimnika. Ro|en je engleski fizi~ar i hemi~ar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize. Dan poslije obaranja monarhije, Francuska progla{ena republikom i na snagu stupio novi kalendar, kojim je za po~etak ra~unanja nove ere uzet jesenji ekvinocij - 23. septembar 1792. Ro|en ameri~ki filmski re`iser i glumac austrijskog porekla Erih fon [trohajm, jedan od najve}ih re`isera nijemog filma (“Kraljica Keli“, “Velika iluzija“, “Nestali iz Sent A`ila“, “Bulevar sumraka“). Ro|en meksi~ki violinista porijeklom poljski Jevrejin Henrik [ering, jedan od najve}ih majstora violine 20. vijeka. Emigrirao je kada je nacisti~ka Njema~ka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegli~ke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Od 1945. je profesor na Muzi~kom fakultetu u Meksiku. U Ljubljani odr`ana skup{tina feministi~kih dru{tava Kraljevine Jugoslavije na kojoj je osnovana Feministi~ka alijansa (kasnije Alijansa `enskih pokreta Jugoslavije). U eksploziji u rudniku Gresford u Velsu poginulo je vi{e od 260 rudara. Japanske trupe u{le u Drugom svjetskom ratu u Francusku Indokinu. Vlade SAD-a, Velike Britanije i Kanade saop{tile da je SSSR izveo prvu eksploziju atomske bombe 29. avgusta 1949. U Velikoj Britaniji po~ela da radi komercijalna televizija. Prvi pla}eni oglas bila je reklama za pastu za zube. Progla{ena nezavisnost afri~ke dr`ave Mali sa predsjednikom Modibom Keitom. U uraganu u centralnoameri~koj dr`avi Honduras poginulo oko 5.000 ljudi. Kopnene snage Iraka prodrle u Iran sa namjerom da preuzmu kontrolu nad [at-el-Arabom, ~ime je ira~ko-iranski sukob prerastao u pravi rat, koji je trajao narednih osam godina. Francuski premijer Loran Fabijis priznao da su francuski tajni agenti, na osnovu nare|enja vlade, potopili u Novom Zelandu brod organizacije Grinpis, Dugin ratnik. Grinpis je vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba. U 101. godini umro ameri~ki pjeva~ Irvin Berlin, autor vi{e od 1.000 {lagera. Njegova pjesma “White Christmas“ iz filma “Holiday Inn” (1942) ubraja se i danas u evergrine ameri~kog muzi~kog tr`i{ta. SAD uputile zahtjev generalnom sekretaru UN-a da se formira komisija za ispitivanje ratnih zlo~ina u Jugoslaviji. U prilo`enom izvje{taju, rukovodstva Srbije i JNA, kao i srpske oru`ane snage u Hrvatskoj i BiH, optu`eni su za te{ke zlo~ine po~injene tokom 15 mjeseci rata u biv{oj Jugoslaviji. U Sarajevu u 64. godini umrla bosanska pjesnikinja Nasiha Kapid`i}-Had`i}. Apelacioni sud u Londonu donio odluku o razdvajanju djevoj~ica, sijamskih bliznakinja, uprkos protivljenu njihovih roditelja, katolika, ~ija religija ne dozvoljava ovakve rizi~ne operativne zahvate. Umro Isak [tern, jedan od najve}ih violinista dvadesetog vijeka. Poznat je i po tome {to je spasao Karnegi Hol od propasti 60 - tih godina pro{log vijeka. SAD ukinule sankcije Indiji i Pakistanu, uvedene 1998, kada su te dvije zemlje izvr{ile nuklearne probe. Umro Marsel Marso francuski pantomimi~ar, koji se proslavio svojim likom Bipom. Poznat kao ^arli ^aplin pantomime, Marso je bio inspirisan glumcima ere nijemog filma, a {irom svijeta postao je poznat 1947. po liku klovna bijelog lica, u poluveru i sa {e{irom. Austrijski ambasador u BiH Gerhard Jandl uru~io Visoki zlatni orden ~asti za zasluge za Republiku Austriju biv{em bh. ambasadoru u Austriji Pavi Jusufu Urbanu.

Abraham Linkoln

1862. Predsjednik SAD-a Abraham Linkoln objavio dekret prema kojem svi ameri~ki robovi postaju slobodni gra|ani od 1. januara 1863.

Oto fon Bizmark

1862. Oto fon Bizmark postao pruski kancelar. Pod geslom “krv i gvo`|e“ ujedinio 25 njema~kih dr`ava u Njema~ko carstvo, osnovano 1871. sa Vilhelmom Hoencolernom kao carem.

Istanbul

1908. Visoka Porta objavila da Turska dobija ustav i parlament, slobodu {tampe i ravnopravnost svih dr`avljana, bez obzira na vjersku pripadnost. Sultan Abdul Hamid donio je ustav pod pritiskom mladoturaka i zapadnih zemalja.

44

SPORT

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Semir Kerla, nekada{nji stoper @eljezni~ara, potpisao je {estomjese~ni ugovor sa slova~kom @ilinom. Nakon {to je napustio Gr~ku, Kerla je dugo tra`io novi klub, ali ne zato {to nije bio interesantan drugim timovima, ve} zbog ~injenice da je bio prili~no izbirljiv... “Imao sam veoma te`ak prelazni rok. Postojalo je mnogo kombinacija, ali nisam bio siguran koja bi opcija za mene bila najbolja, jer sam se ranije nekoliko puta opekao. Bio sam pred potpisom za nekoliko timova, ali se isprije~ilo obe{te}enje koje je Panserraikos postavio za mene, iako sam se s Grcima dogovorio da mogu oti}i kao slobodan igra~“ obja{njava nam Ker, la i dodaje, kako se u Slova~koj nalazio na probi, gdje je zadovoljio i potpisao ugovor. “I u @ilini se pojavio problem oko obe{te}enja i papira, ali sam uspio dogovoriti da mi Grci po{alju certifikat. Sada sam tu, potpisao sam do kraja zimskog prelaznog roka, sa mogu}no{}u da produ`im ugovor.” Kerla dodaje kako ga je u @ilinu odveo menad`er Edvin Kurtagi}, koji je i ranije posredovao kod prelazaka bh. igra~a u ovaj slova~ki klub (Vladavi}, Hasanovi}, Karoglan...). “Klub ima vi so ke am bi ci je,

Nekada{nji stoper @elje u Slova~koj

Kerla potpisao za @ilinu
Imao sam veoma te`ak prelazni rok. Postojalo je mnogo kombinacija, ali nisam bio siguran koja bi opcija za mene bila najbolja, jer sam se ranije nekoliko puta opekao, ka`e Kerla, koji je sa @ilinom potpisao do kraja polusezone
ali me ni je naj bi tni je da se i da lje ra zvi jam kao igra~“, tvrdi Ker la. Informaciju da su potpisali ugovor sa Kerlom potvrdili su i na zvani~noj stranici @iline, gdje napominju da su potpisali {estomjese~ni ugovor sa nekada{njim ~lanom bh. prvaka, koji }e u narednom periodu imati priliku da se doka`e i tako izbori produ`etak ugovora. “S obzirom na trenutno stanje sa na{im igra~kim kadrom, gdje smo ostali bez stopera Princa i [trbe, potra`ili smo alternativu u Kerli, koji je odigrao jednu kontrolnu utakmicu za nas. Bili smo zadovoljni i ponudili smo mu ugovor, a na njemu je da li }e uspjeti da se prilagodi i natjera trenera da na njega ra~una i u narednoj polusezoni“, kazao je sportski direktor kluba Karol Belanik. J. LIGATA

Semir Kerla: Potpisao na {est mjeseci

Armin Hod`i} otputovao u Englesku

Liverpool `eli provjeriti razvoj svog igra~a
Englezi ni{ta ne prepu{taju slu~aju, ovo je drugi put u kratkom periodu da pozivaju Armina da se priklju~i treninzima juniora Liverpoola, kako bi vidjeli u kakvoj se formi nalazi njihov igra~

Gomez `eli produ`iti ugovor sa Bayernom
Njema~ki reprezentativac Mario Gomez (26) izjavio je za Bild kako mu je `elja produ`iti aktuelni ugovor s minhenskim Bayernom koji ga ve`e do 2013. godine. “Za{to bih tra`io promjenu ili ne bih produ`io ugovor, kada stvari idu tako dobro? Osje}am se vrlo dobro ovdje i mogu zamisliti kako ostajem i nakon 2013. Ne znam za kada su planirani razgovori o produ`enju, ali ja sam za njih otvoren“, rekao je Gomez, pro{le sezone najbolji bundesliga{ki strijelac s 28 postignutih golova. Gomez je stigao u Bayern 2009. godine iz Stuttgarta uz od{tetu od 35 miliona eura, {to je bio najve}i bundesliga{ki transfer. Najprije napada~ nije opravdao ulo`eni novac, ali se s vremenom prilagodio i ove je sezone ve} u {est prvenstvenih utakmica zabio osam golova.

Talentovani junior sarajevskog @eljezni~ara Armin Hod`i} od utorka se nalazi u Engleskoj u svom novom klubu Liverpoolu. Ovaj sjajni napada~ i veliki talenat na{eg nogometa od ljeta je ~lan ovog poznatogengleskogprvoliga{a, me|utim do svog punoljetstva(ro|en je 17. novembra1994), on }e i dalje biti na usluzi svom mati~nom klubu @eljezni~aru kao posu|en igra~. Da Englezi ni{ta ne prepu{taju slu~aju i ovo je drugi put u veoma kratkom periodu od nepuna dva mjeseca da pozivaju Armina Hod`i}a da se priklju~i treninzima juniora Liverpoola, kako bi vidjeli u kakvoj se formi nalazi njihov igra~.

Rasni strijelac
Armin Hod`i} je u protekle dvije sezone bio najbolji strijelac Premijer omladinske lige BiH u kategoriji kadeta, dok od starta novesezoneomladinskogtakmi~enja u na{oj zemlji nastupa za juniore koje sa klupe vodi Haris Alihod`i}, dugogodi{nji prvotimac plavih. @eljini juniori igraju veoma dobro i u dosada{njihosamodigranihkolanalaze se na drugom mjestu sa 20 bodova i skorom od {est pobjeda i dva nerije{ena rezultata, dakle bez poraza uz gol-razliku 34:17. Armin Hod`i} je propustio jednu utakmicu zbog obaveza prema reprezentaciji U-19 BiH, a u sedam odigranih utakmica postigao je ve} 15 pogodaka. Ono {to je jo{ zanimljivo, kada se sabe-

Armin Hod`i} u prostorijama Liverpoola

ru svi nastupiHod`i}a u Premijeromladinskojligi BiH u njenomtre}emzajedni~kom izdanju, nedostaje mu samo jo{ jedan pogodak do sjajne brojke 100 postignutih golova za @eljezni~ar. Sigurno je da }e juniori tima sa Grbavice biti oslabljeni u narednim susretima, jer se njihov najbolji strijelac vra}a iz Engleske tek 28. ovog mjeseca, zatim ga o~ekuju pripreme selekcije BiH U-19 i nastup na kvalifikacijama za EP, a potom, vjerovatno, slijedi povratak u Liverpool.

Velika pa`nja
Englezi su punihvale za na{egjuniorskog reprezentativca i s pa`njom prate njegove nastupe, kako u klubu tako i reprezentaci-

ji, ali ~esto ga zovu na provjere u klub. Prvi put put Engleske otputovao je sam, a u klubu su se pobrinuo da njegovo putovanje bude {to ugodnije. Na aerodromu su ga do~ekali predstavnici Liverpoola i ve} od danasslijedeljekarskipregledi te po dva treninga dnevno u narednih sedam dana. Njegovi roditelji, majka Sabaheta i otac Salko, te sestra D`enita jako su sretni i zahvaljuju se FK @eljezni~ar i svim Arminovimdosada{njimtrenerima u klubu, koji su itekako zaslu`ni za uspje{an razvoj svog sina. Te{ko im je {to su privremeno odvojeni od njega, ali moraju biti sretni na veliki njegov dosada{nji fudbalski razvoj i uspjehe koje posti`e.
S. SPAHI]

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

45

Rang-lista FIFA

Piri} o radu selektora u timovima

Dodatna praksa

u klubovima
Tehni~ki direktor Nogometnog saveza BiH Denijal Piri} smatra da ova generacija selektora mla|ih selekcija na{e zemlje treba biti {to vi{e u trena`nomprocesu, {to zna~i da bi oni mogli voditi premijerliga{ke timove ako im se uka`e {ansa. Prema Piri}evim rije~ima, put da bi selektor postao istovremeno trener nekog kluba, jeste da na njegov zahtjev dobije pisanu saglasnost Komiteta za normalizaciju i generalnog sekretara N/FSBiH, na prijedlog tehni~kog direktora. "Selektor mlade reprezentacije Vlado Jagodi} obavijestio me je da se dogovorio sa rukovodstvom Kozare o preuzimanju tima iz Bosanske Gradi{ke. Prioritet u radu svakog selektora mora biti dr`avna
Denijal Piri}: Selektori treba da budu {to vi{e u trena`nom procesu

Selekcija BiH na~inila ogroman napredak poslije trijumfa u Minsku i Zenici

Foto: M. TUNOVI]

BiH na 22. mjestu
Izabranici Safeta Su{i}a napredovali za ~ak 17 pozicija nakon dvije pobjede nad Bjelorusijom i zabilje`ili najbolji plasman u istoriji na{e selekcije
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine zauzima 22. poziciju na novoj ranglisti FIFA, ~ime je napredovala za ~ak 17 mjesta. Tako su izabraniciSafetaSu{i}azabilje`ili najbolji plasman u istoriji. Prethodno je bh. dr`avni tim bio najbolje plasiran u avgustu 2007. godine na 25. mjestu u vrijeme kada je selektor bio Fuad Muzurovi}. Ogroman napredak na{oj reprezentaciji donijele su dvije uzastopne pobjede protiv Bjelorusije. Trijumfi u Minsku i Zenici, osim napretka na listiFIFA, otvorili su BiH vrata bara`a, ako savlada Luksemburg u Zenici. U slu~aju pobjeda protiv Luksemburga i Francuske u Parizu, na{a selekcija izborila bi prolaz na Evropsko prvenstvo naredne godine u Ukrajini i Poljskoj kao prvoplasirana iz grupe D. [panija se vratila na vode}u poziciju nakon mjesec dana vladavine Holandije, koja se sada nalazi na drugom mjestu. Tre}a je Njema~ka, dok je Urugvaj napretkom na ~etvrto mjesto ostvario najbolji plasman u historiji. Odselekcija iz kvalifikacione grupe D najbolje plasirana je Francuska na12. mjestu ijedina je bolja od BiH, Rumunija je 49, Bjelorusija 56, Albanija 71, a Luksemburg 114. Rang-lista FIFA: 1. [panija 1.605 bodova, 2. Holandija 1.571, 3. Njema~ka 1.290, 4. Urugvaj1.184, 5. Portugal1.158, 6. Italija1.142, 7. Brazil1.132, 8. Engleska 1.089, 9. Hrvatska 1.057, 10. Argentina1.024... 12. Francuska 956... 22. BiH 839... 49. Rumunija584... 56. Bjelorusija 554... 71. Albanija 474... 114. Luksemburg 284.

selekcija", istakao je Piri}. Jagodi} se nada da ne}e biti prepreka da postane trener Kozare, a kona~nu odluku donije}e Komitet za normalizaciju i prvi administrativac Saveza Jasmin Z. R. Bakovi}.

NS Turske zabranio ulaz mu{karcima

Fenerbah~e bodrila 41.000 `ena i djece
Vi{e od 41.000 `ena i djece ispunilo je stadion Şükrü Saracoğlu u Istanbulu, gdje su igrali Fenerbah~e i Manisaspor u okviru turskog prvenstva. Turski nogometni savez je, naime, prona{ao rje{enje za nasilje na nogometnim utakmicama tako {to }e, umjesto mjera igranja utakmica bez publike, zapravo, samo mu{karcima zabraniti ulazak na stadion, dok }e utakmice mo}i gledati `ene i djeca ispod 12 godina, i to besplatno. Kako su navija~i Fenera pravili probleme, upali su na teren u prijateljskom susretu protiv Shakhtara iz Donetska, tako je Turski savez donio odluku prema kojoj }e Fener dvije doma}e utakmice igrati pred `enama i djecom, javio je AP. ^ini se kako je sve ipak utjecalo na igra~e Fenera, budu}i da su odigrali samo 1:1 sa Manisom, iako su gosti gotovo cijelo drugo poluvrijeme igrali s igra~em manje, jer je u 49. minuti drugi `uti karton dobio njihov igra~ Caliskan.

Me|unarodni fudbal

Luli}ev Lazio
nadigrao Cesenu
Manchester City slavio je trijumf nad Birmingham Cityjem od 2:0 u utakmici 3. kola Carling kupa, a Edin D`eko nije ulazio u igru
Me~evi Carling kupa te utakmice odigrane u Serie A, Le Championnatu i Primeri donijeli su sino} pregr{t zanimljivih duela. Manchester City slavio je trijumf nad Birmingham C. od 2:0 u utakmici 3. kola Carling kupa. Bh. reprezentativac u dresu Manchester Cityja Edin D`eko nije ulazio u igru. U me~u4. kolaSerie A, Laziobh. reprezentativca Senada Luli}a ostvario je pobjedu na gostovanju kod Cesene od 2:1. Luli} je u{ao u igru u 64. minuti umjesto Stankevi~iusa. Carling kup, rezultati, 3. kolo: Brighton - Liverpool 1:2 (Barnes 90pen. - Bellamy 7, Kuyt 81), Cardiff - Leicester 2:2 (Cowie 33, Gestede 82 - Howard 40, Dyer 66pen.7:6), Chelsea -Fulham 0:0 (pen.4:3), M. City - Birmingham 2:0 (Hargreaves 17, Balotelli 38), Southampton - Preston 2:1 (Hooiveld 27, Lallana 33 - Barton 51), Everton – WBA 1:1 (Fellaini 89 - Brunt 57pen. - produ`eci 1:0, Neville 113). Serie A, rezultati, 4. kolo: Milan - Udinese 1:1 (Shaarawi 64 Natale 29), Cesena - Lazio 1:2 (Mutu14 - Rossi48, Klose54), Chievo - Napoli 1:0 (Moscardelli 72), Fiorentina - Parma 3:0 (Joveti} 46, 81, Cerci 61), Genoa- Catania 3:0 (Palacio 30, 35, Constant 79), Juventus- Bologna 1:1 (Vu~ini}
Hargreaves posti`e vode}i pogodak za gra|ane
Reuters

29 - Portanova 52), Lecce - Atalanta 1:2 (Mesbah 25 - Denis 4pen, 56), Palermo - Cagliari 3:2 (Zahavi 2, Bertolo 15, Miccoli 76 - Conti 84, Nainggolan 90). Poredak: 1. Genoa 7 bodova, 2. Juventus 7, 3.Udinese 7. 4. Napoli 6, 5. Fiorentina 6, 6. Palermo 6, 7. Cagliari 6, 8.Novara 4, 9. Lazio 4, 10. Chievo 4, 11. Catania 4, 12. Lecce 3, 13. Parma 3, 14. Milan 2, 15. Atalanta 1, 16. Roma 1, 17. Siena 1, 18. Inter 1, 19. Bologna 1, 20. Cesena 0. Le Championnat, rezultati, 7. kolo: Ajaccio - Montpellier 1:3 (Mostefa 55 - Cabella 3, Estrada 9, Utaka 35), Caen - Lyon 1:0 (Nivet 45pen.), Dijon - Brest 1:0 (Man-

danne 32), Lorient - Auxerre 1:1 (Emeghara 23 - Grichting 55), Marseille- Evian2:0 (Remy25, 74), Nancy - Valenciennes 1:1 (Moukannjo15 - Cohade82), Paris S.G. - Nice 2:1 (Nene 36, Gameiro 71pen - Monzon 61pen) Sochaux - Rennes 2:6 (Butin 24, Maiga 41, Montan 22pen, 71, Biyik 35, Feret 51, Hadji 69, Ekoko 90), SaintEtienne - Toulouse 1:1 (Paulao 89 - Tabanou 12). Poredak: 1. Montpellier 16 bodova, 2 Rennes 14, 3. Lyon 14, 4. PSG 14, 5. Toulouse 14, 6. Lille 12, 7. Lorient 12, 8. Caen 10, 9. Sochaux 9, 10. Dijon 9, 11. Auxerre 8, 12. Saint-Etienne 8, 13. Bordeaux 7,14. Evian 7, 15. Marseille 6, 16.

Valenciennes 5, 17. Nice 5, 18. Brest 5, 19. Ajaccio 5, 20. Nancy 4. Primera, rezultati, 5. kolo:Atletico M. - Sporting 4:0 (Lora 27ag, Dominguez 68, Falcao 72, 80), Malaga- AthleticB.1:0 (Cazorla61), Racing Santander- Real 0:0, Rayo Vallecano - Levante 1:2 (Tamudo 72 - Valdo 10, Ballesteros 28), Valencia- Barcelona (sino}). Poredak: 1. Valencia9 bodova, 2. Malaga9, 3. Betis9, 4. Sevilla8, 5. Levante 8, 6. Barcelona 7, 7. Real 7, 8. Atletico7, 9. Sociedad7, 10. R. Vallecano 5, 11. Osasuna 5, 12. Villarreal4, 13. Zaragoza4, 14. Espanyol 3, 15. Mallorca3, 16. Granada3, 17. Racing 2, 18. Bilbao 1, 19. Getafe 1, G. V. 20. Sporting 0.

46

SPORT

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Vu~ina [}epanovi} o subotnjem derbiju sa [irokim Brijegom

Nadigravanjem do trijumfa
Nadam se da }emo ovaj put mi biti bolji i osvojiti tri boda, rekao je vezni igra~ Sarajeva
Veznjak Sarajeva Vu~ina [}epanovi} izjavio je da su bodovi iz subotnjeg derbija (19 sati) protiv [irokog Brijega na doma}em terenu va`ni za oba tima. On o~ekuje dobru fudbalsku predstavu u duelu dvije prvoplasirane ekipe Premijer lige BiH i smatra da se [irokobrije`ani koji preferiraju pas-igru ne}e braniti na Ko{evu. „Odgovaraju nam protivnici koji se `ele nadigravati. Mo`emo iskoristiti otvorenu igru na{eg narednog rivala i uz podr{ku navi ja~a do}i do tri jum fa. Na ju~era{njem treningu Denis ^omor je vje`bao slabijim intenzitetom, ali }e biti spreman za me~ sa [irokobrije`anima“ rekao , je [}epanovi}. On je naglasio da se bordo sastav i ekipa sa Pecare dobro poznaju i da je sve mogu}e.

Tradicija na strani [irokog

Sarajevo i [iroki Brijeg su dosad odigrali 27 utakmica u kojima je tim sa Ko{eva zabilje`io devet pobjeda, sedam remija i 11 poraza, uz gol-razliku 35:34. Na na{em najve}em stadionu ove dvije ekipe igrale su 13 puta. Bordo sastav je slavio sedam pobjeda, pet me~eva je zavr{eno remijem, a jedan pobjedom [irokobrije`ana. Gol-razlika je 30:16.
Vratiti se na pobjedonosni kolosijek: Vu~ina [}epanovi}

„U prethodnim me|usobnim me~evima obje ekipe su uglavnom pru`ale dobre partije. Nadam se da }emo ovaj put mi biti bolji i osvojiti tri boda. Uva`avam

[iroki Brijeg kao kvalitetnu ekipu u kojoj se od pojedinaca izdvaja Wagner.“ Prema [}epanovi}evim rije~ima, u redovima vode}e eki-

pe prvenstva do{lo je do malog opu{tanja na pro{lom gostovanju kod Leotara, {to je rezultiralo porazom. „Razlog gubitka bodova je {to

nam od nekih drugih aktera nije bilo omogu}eno da nametnemo svoju igru. U prvom poluvremenu nam nisu priznata dva regularna gola koja je postigao Nermin Haski}. Sve se mo`e vidjeti na televizijskim snimcima. Trebamo {to prije zaboraviti me~ u Trebinju i vratiti se na pobjedonosni kolosijek.“ Nakon duela protiv [irokog Brijega, Sarajevo }e do~ekati Rudar iz Prijedora u prvoj utakmici osmine finala Kupa BiH. „Sigurno je da smo favoriti, ali ne trebamo potcijeniti Rudar. Zadovoljan sam `rijebom u najmasovnijem takmi~enju. Sa Rudarom }emo odigrati tri susreta za dvadesetak dana jer nam izme|u dvome~a u Kupu, slijedi i prvenstveno gostovanje u Prijedoru“ izjavio je [}epanovi}. ,
Z. RA[IDOVI]

U timu iz Grada~ca nezadovoljni `rijebom Kupa BiH

Mogli smo pro}i mnogo bolje
Samim tim {to smo za protivnika u osmini finala dobili banjalu~ki sastav, to pokazuje da je `rijeb bio nemilosrdan jer nismo mogli imati te`eg suparnika, tvrdi trener Dragan Jovi}
PR[E[ ENVER, MURISA @IVOJEVI]A 17, 73000 Gora`de, u skladu sa ~lanom 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira FBiH («Sl. novine FBiH broj: 85/08)
@rijeb osmine finala Kupa BiH nije bio naklonjen Zvijezdi budu}i da je za protivnika dobila pro{logodi{njeg prvaka Borac iz Banje Luke. Ovo je rekao trener Zvijezde Dragan Jovi}, koji je bio pomalo zbunjen i nezadovoljan, kao i uprava kluba, pa i navija~i tima iz Grada~ca, koji su o~ekivali lak{eg rivala, s obzirom na to da su se u bubnju nalazila tri prvoliga{ka tima i drugoliga{ Mramor. Prvi stru~njak Zvijezde Jovi} kazao je da nema vremena za jadikovanje, nego da se za dvostruki duel sa Borcem valja pripremiti najozbiljnije i poku{ati premostiti ovu veliku prepreku. “Samim tim {to smo za protivnika u osmini finala dobili banjalu~ki sastav, to pokazuje da je `rijeb bio nemilosrdan jer nismo mogli imati te`eg suparnika“, tvrdi Jovi} i napominje: „Znamo {ta nas ~eka. Jedina prednost za moj tim je {to }emo igrati revan{ pred na{im navija~ima. Zbog toga je na{a mogu}nost za prolaz u ~etvrtfinale znatno ve}a. Da bismo stigli me|u osam najboljih, bi}e potrebno ulo`iti puno napora i fudbalskog znanja igra~a, a osim toga i malo sportske sre}e jer je Borac jedan od najboljih klubova u BiH“, istakao je Jovi}.

OBAVJE[TAVA
da je 14.9.2011. godine izvr{io kupovinu dionica emitenta Pobjeda Rudet d.d. Gora`de, oznaka PRDGRK3, nominalna vrijednost 21,70 KM po dionici, koli~ina 3.365 dionica, cijena 2,90 KM te time pove}ao procentualno u~e{}e u emitentu na 10,1421%.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U @IVINICAMA Broj: 33 0 I 023044 10 I @ivinice, 3. 12. 2010. godine Op}inski sud u @ivinicama, sudija Vehid Selimba{i}, u izvr{nom predmetu tra`ioca izvr{enja Mikrokreditna fondacija LOK Sarajevo, ul. Skenderija br. 13, protiv izvr{enika: 1) Omerovi} Amela (JMBG: 2806979187396) Stari} bb, Kladanj, 2) D`elepovi} Safeta (JMBG: 1504956187399) Stari} bb, Kladanj, radi izvr{enja, radi naplate duga, v.s. 15.625,46 KM, 3. 12. 2010. godine, donio je fondacija LOK Sarajevo, da za tro{kove objave rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave u dnevnom listu "Dnevni avaz" za izvr{enika Omerovi} Amelu jer se radi o rje{enju koje je dozvoljeno na osnovu vjerodostojne isprave, jer je ista nepoznata na adresi iz prijedloga za izvr{enje, izvr{i uplatu u iznosu od 40,00 KM na ra~un lista "Dnevni avaz" broj: 3383202266402293 sa naznakom za "A-ROTO PRESS" otvoren kod UniCredit Bank d.d. Mostar, te da sudu dostavite kopiju priznanice o izvr{enoj uplati u roku od 8 dana od dana prijema ovog zaklju~ka, u protivnom, sud }e postupiti po odredbi ~lana 16. stav 2. Zakona o izvr{enom postupku i izvr{ni postupak obustaviti u odnosu na izvr{enika Omerovi} Amelu. SUDIJA Vehid Selimba{i} PRAVNA POUKA: Protiv ovog zaklju~ka ne mo`e se izjaviti `alba ni prigovor (~lan 12. stav 6. Zakona o izvr{nom postupku).

Jedina prednost Zvijezde je {to }e biti doma}in Borcu u revan{u osmine finala

Tendenciozno su|enje Vukasovi}a

ZAKLJU^AK
Na osnovu odredaba ~lana 16. st. 1. Zakona o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 32/03), poziva se tra`ilac izvr{enja Mikrokreditna

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 130222 10 P Sarajevo, 9. 9. 2011. godine Tu`itelj: @arko Majmunovi} Tu`eni: Mitra Majmunovi} Radi: Ostali Vsp: 10.000,00

P O ZIV
Za @ARKO MAJMUNOVI] I DR. N/R ADVOKATA BALIJAGI] FARUKA Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te zakazano za SRIJEDU 8. 2. 2012. godine u 12 sati, pred ovaj sud u sobu broj 340/III. Sudija Sanela D`idi}

NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPP-a), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).

Tendenciozno su|enje arbitra Radoslava Vukasovi}a iz Trebinja na nedjeljnoj utakmici 7. kola Premijer lige BiH protiv @eljezni~ara, bilo je predmet ju~era{nje sjednice Upravnog odbora NK Zvijezda. Su|enje Vukasovi}a na Grbavici na{lo se s razlogom u centru pa`nje ~lanova UO grada~a~kog premijerliga{a, u kojem se ka`e da je su|enje bilo krajnje tendenciozno i da je Zvijezda o{te}ena. Nakon pregledanog snimka i izvje{taja slu`benih predstavnika kluba, odlu~eno je da se Komitetu za su|enje N/FSBiH uputi zahtjev za preispitivanje i analizu su|enja Vukasovi}a. I prije utakmice se moralo znati, da s obzirom na Vukasovi}ev odnos prema klubovima sa podru~ja Tuzlanskog kantona, Zvijezda nije imala {ta tra`iti na Grbavici. Strateg Zvijezde smatra da }e najva`nije biti posti}i gol u prvom susretu u Banjoj Luci i ne izgubiti vi{e od jednog gola razlike. „To bi nam olak{alo uzvrat u Grada~cu. Ako bismo odigrali nerije{eno, bilo bi sjajno“, rekao je Jovi}.
I. PEJI]

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju i promet namje{taja @IVINICE Nadzorni odbor

47

Obavljen `rijeb Davis Cupa u Bangkoku

Na osnovu ~lanova 275. i 276. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 84/08, 88/08 i 7/09) i ~lanova 125. i 137. Statuta "Konjuh" Dioni~kog dru{tva za proizvodnju i promet namje{taja @ivinice, Nadzorni odbor Dru{tva, na sjednici odr`anoj 14. 9. 2011. godine donosi

za izbor i imenovanje direktora "Konjuh" d.d. @ivinice 1. Raspisuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora "Konjuh" Dioni~kog dru{tva za proizvodnju i promet namje{taja @ivinice, na period od 4 godine. 2. Kandidat mora ispunjavati op{te uslove utvr|ene Zakonom i posebne uslove utvr|ene Statutom Dru{tva: • da ima najmanje visoku (VSS) stru~nu spremu ekonomske, pravne, ma{inske (MTD), {umarske struke drvno-industrijskog smjera, elektro i drugih struka; • da ima 3 godine radnog iskustva u struci; • da posjeduje organizacione i poslovne sposobnosti i smisao za rukovo|enje (poslovna biografija); • da nije rukovodio dru{tvom koje je oti{lo u ste~aj; • da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup. 3. Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze (originalne dokumente ili ovjerene kopije) i to: • Dokaz o zavr{enoj {koli, • Dokaz o radnom iskustvu u struci, • Poslovnu biografiju, • Uvjerenje o neka`njavanju. Po`eljno je da kandidati, uz prijavu, dostave i program vo|enja "Konjuh" d.d. @ivinice u mandatnom periodu. 4. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. 5. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. 6. Prijave na konkurs slati na adresu: "Konjuh" Dioni~kog dru{tva za proizvodnju i promet namje{taja @ivinice, 75 270 @ivinice, Prva ulica br. 57, sa naznakom: prijava na konkurs. Predsjednik Nadzornog odbora Nezir Im{irovi}

KONKURS

Na{i teniseri igraju u gostima

Bh. teniseri protiv Turske
Ukoliko savladaju prvu prepreku, BiH bi u 2. kolu igrala protiv boljeg iz duela Bjelorusija - Moldavija
U prvom kolu II grupe Euro-afri~ke zone, Davisa Cup reprezentacija BiH igra}e pro tiv Tur ske, odlu~eno je ju~era{njim `rijebom koji je odr`an u Bangkoku. Turska je doma}in u ovom me~u, koji je na programu od 10. do 12. februara naredne godine. U slu~aju pobjede, u 2. kolu, koje se igra od 6. do 8. aprila, BiH se sastaje sa pobjednikom me~a Bjelorusija – Moldavija, ponovo na gostuju}em terenu. Tre}e kolo je na rasporedu od 14. do 16. septembra, a bh. tim bi, ukoliko ponovi rezultat od posljednje dvije godine, igrao protiv Poljske, Madagaskara, Estonije ili Luksemburga, tako|er u gostima. “Ne mogu re}i da sam nezadovoljan {to smo izvukli Tursku, ali ne mogu biti u potpunosti zadovoljan jer nismo dobili doma}instvo. Da sam mogao birati, radije bih odabrao neku ja~u reprezentaciju, ali da budemo doma}ini. Istina je da nam u Turskoj ne}e biti lagano gostovanje, ~ak i mnogo neugodnije nego {to nam je to bio Maroko. Imaju najboljeg tenisera, Ilhana, koji je bolji od svih prvih igra~a selekcija s kojima smo se do sada sastajali. Ipak, nadam se da }emo uspje{no pre}i i ovu prepreku“, kazao je Daver Vrani}, selektor Davis Cup selekcije BiH. Selekcija BiH se ve} ~etiri puta sastajala sa turskom reprezentacijom. Turci su u tim me~evima bili uspje{niji ubilje`iv{i tri pobjede i poraz. Ove godine su se pobjedama nad Albanijom, Norve{kom i Makedonijom vratili u II grupu EA zone. Najbolje rangirani teniser Turske je Marsel Ilhan koji se nalazi na 111. mjestu ATP liste. Pored njega, reprezentaciju Turske ove godine su sa~injavali Haluk Akkoyun (667), Ergun Zorlu (799) i Tuna Altuna (1071). Parovi II grupe Euro-afri~ke zone su sljede}i: Ukrajina - Monako, Kipar Maroko, Ma|arska - Irska, Latvija Egipat, Moldavija - Bjelorusija, Turska - BiH, Luksemburg - Estonija, Madagaskar - Poljska. Obavljen je `rijeb i za Svjetsku grupu, a u prvom kolu se sastaju: [panija - Kazahstan, Rusija - Austrija, Francuska Kanada, SAD - [vicarska, Italija - ^e{ka, [vedska - Srbija, Japan - Hrvatska, Njema~ka - Argentina.
A. KRVAVAC

OBAVIJEST KORISNICIMA USLUGA BH TELECOMA SA PODRU^JA NOVOG TRAVNIKA
Obavje{tavamo korisnike da }e u ~etvrtak, 22.9.2011. godine, u terminu od 11 do 13 sati, do}i do prekida rada BH Line i BiHnet mre`e na pojedinim podru~jima op}ine Novi Travnik zbog radova na zamjeni sistema za napajanje elektri~nom energijom. Zahvaljujemo na{im korisnicima na razumijevanju. BH Telecom

Amer Deli} zaustavljen u Izmiru cegova~ki teNajbolji bosanskoher
niser Amer Deli} zaustavljen je na startu ATP Challenger turnira u Izmiru (Turska), vrijednog 64.000 eura. Deli} je u prvom kolu pora`en od Litvanca Laurynasa Grigelisa rezultatom 6:4, 3:6, 6:1.

Serena Williams ambasadorica UNICEF-a
Serena Williams, jedna od najboljih teniserki svih vremena, osvaja~ica 13. Grand Slam turnira i vlasnica dvije zlatne olimpijske medalje, postala je UNICEF-ova ambasadorica dobre volje. Serena }e sudjelovati u UNICEFovim humanitarnim programima namijenjenim `enama i djeci. “Serena Williams je vrhunska teniserka. Strastvena je zagovornica programa za {kolovanje djece i iznimno nas veseli {to }e sudjelovati u na{im programima“, kazao je izvr{ni direktor UNICEF-a Anthony Lake. Serena Williams }e od sada voditi humanitarno-obrazovne programe po dr`avama Azije i Afrike. Kao {to je poznato, me|u mnogim ambasadorima dobre volje nalazi se i bh. fudbalski reprezentativac Edin D`eko.

48

SPORT

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sedina Halimi} poja~ala Mladost
Zeni~anka Sedina Halimi} Nura, 197 cm visoki centar, nakon 11 godina provedenih u zeni~kom ^eliku karijeru je nastavila u Mladosti iz Prijedora. Halimi}eva je ro|ena 17. oktobra 1983. godine, a dosada{nju igra~ku karijeru provela je u zeni~kom klubu sa kojim je pro{le sezone osvojila i titulu pobjednika Kupa BiH, te postala viceprvak dr`ave. Ona je do sadanajve}epoja~anje novajlije u elitnomrazredu bh.`enskeko{arkekojem je ciljopstanak u narednoj sezoni. Na prvoj prijateljskojutakmici za noviklubprotivbanjalu~kog Borca, Sedina je postigla 18 poena. Kako je istakla, atmosfera u i oko kluba, ali i u svla~ionici“samo za po`eljeti” te da se sve igra~ice , me|usobno dru`e, poma`u, bodre i da ne sumnja da }e to donijeMi. D. ti uspjeh klubu.

Stonoteniseri Novog Grada pobjedama otvorili sezonu

Najmla|i brzo sazrijevaju
Ove dvije pobjede za moje pulene predstavlja}e svojevrsni vjetar u le|a za uspje{an nastavak liga{kog takmi~enja, kazao je trener STK Novi Grad Midhat Kapetanovi}
Stonoteniseri Novog Grada, najmla|eg sarajevskog premijerliga{a, ispunili su ambicije {efa stru~nog {taba Midhata Kapetanovi}a na otvaranju sezone u premijerliga{kom karavanu. Ekipa u kojoj igraju Armin Ali~i}, Damjan Markovi}, Dino Kapetanovi} i Mirko Kova~ uspjela je da se sa gostovanja kod ekipa Borca Raiffeisen Bank i Banje Luke vrati ku}i sa uknji`enim pobjedama od po 4:2 i 4:1. Zahvaljuju}i gostuju}im trijumfi ma, sto no te ni se ri No vog Grada zauzimaju trenutno drugo mjesto na tabeli sa maksimalna ~etiri boda, koliko imaju i pro{logodi{nji prvak Vogo{}a i viceprvak Alad`a. Kapetanovi} je istakao da je pod mla|ena eki pa No vog Grada, ~iji je prosjek 19 godina, pru`ila vrlo kvalitetne i u igra~kom smislu zrele partije na gostovanju u me~evima 1. i 2. kola Premijer lige BiH. [ef struke STK Novog Grada i sam je najprijatnije iznena|en igrama novajlija Ali~i}a i Markovi}a, koji su se odli~no uklopili u ekipu i postali njen ~vrst oslonac. “Imamo jo{ zelenu ekipu,

Ekipa STK Novi Grad: Kova~, Ali~i}, Kapetanovi} i Markovi}

OKK ^elik anga`ovao Richardsona
Ameri~ki play Keith Boo Richardson novo je poja~anje zeni~kog OKK ^elik. “Radi se o kvalitetnom ko{arka{u koji treba donijeti kvalitet vi{e na{oj mladoj ekipi. O~ekujemo da bude razigrava~. Zadovoljan sam dosada{njim tokom priprema. Sada slijedi odlazak u Ma|arsku, gdje }emo u~estvovati na turniru u Zalaegersegu, gdje }emo odigrati ~etiri utakmice“ ka`e tre, ner ^elika Ivica Mari}. Klub je anga`ovao ranije Mirzu Hrn~i}a, Milenka Perovi}a, Ninu Vlai}a i Amara Merdanovi}a. Uprava kluba pred trenera Mari}a je postavila za cilj plasman u sredinu tabele i afirmaciju dva, tri mlada igra~a iz vlastitih redova. Mi. D.

Nevjerovatna ponuda Virtusa

Bryantu 600.000 dolara po utakmici
Najve}a ko{arka{ka zvijezda dana{njice, 33-godi{nji Kobe Bryant, dobio je nevjerovatnu ponudu Virtusa iz Bologne. Prema informaciji koju je objavio portal bolognabasket.it, a koju prenosi i {panska Marca, predsjednik Virtusa Claudio Sabatini ponudio je peterostrukom NBA prvaku 600.000 dolara neto za svaku odigranu utakmicu u dresu Virtusa. Naravno, Bryant bi imao pravo povratka u NBA ligu prekine li se {trajk. Vi dje}e se ho}e li ova kva po nu da na tje ra ti ko {ar ka {a Los Angeles Lakersa da ozbiljno razmisli o ovom anga`manu i odba ci po nude iz Ki ne i Tur ske, te zai gra u ita li jan skom prvenstvu.

kojoj itekako nedostaje iskustva iz jakih me~eva. To je ozbiljan hendikep. S obzirom na to da smo veoma neiskusna ekipa, nismo pod prevelikim pritiskom realizacije vrhunskih do me ta. U sva kom slu~aju, svaku pru`enu {ansu, ukoliko nam se uka`e, nastoja}emo da iskoristimo. Ove dvije pobjede za moje pulene predstavlja}e svojevrsni vjetar u le|a za uspje{an nastavak liga{kog takmi~enja u kojem ve} u narednom kolu do~ekujemo STK Kreka iz Tuzle, koju predvodi jedan od najboljih bh. stonotenisera Vladimir Ivanek. Najva`nija je ~injenica da smo s ove dvije pobjede u Banjoj Luci pokazali da stonoteniseri Novog Grada,

iako vrlo mladi, brzo igra~ki sazrijevaju“ kazao je Kapeta, novi}. On je jo{ zahvalio na razumijevanju i podr{ci na~elniku Op}ine Novi Grad Damiru Had`i}u. “Naime, Op}ina Novi Grad je osim financijski, klubu iza{la ususret i na na~in da je ustupila prostorije za treniranje na Dobrinji. Veliku potporu imamo i od na{eg glavnog spon zo ra, ka blov skog TV operatera Telemacha i njegovog direktora Huseina Jusi}a, a uz to u podr{ci na{em klubu veliki doprinos daju i firme Conecta, Ses i Nova Gama“ rekao je Midhat Kapeta, novi}.
G. V.

U susret Sportskim igrama Oaze

Svi imaju pravo na sport
Ovo natjecanje }e biti odr`ano u Sarajevu, od 6. do 9. oktobra, na kojem }e u~estvovati vi{e od 400 takmi~ara i takmi~arki iz 30 ekipa sa podru~ja BiH i regiona
Udru`enje za podr{ku osobama sa intelektualnim te{ko}ama Kantona Sarajeva Oaza u saradnji sa Specijalnom olimpijadom u BiH organizuje takmi~enje pod nazivom Sportske igre Oaze. Ovo natjecanje }e biti odr`ano u Sarajevu, od 6. do 9. oktobra, na kojem }e u~estvovati vi{e od 400 takmi~ara i takmi~arki iz 30 ekipa sa podru~ja BiH i regiona. “Tokom tri takmi~arska dana, sportisti }e se boriti za medalje u {est razli~itih sportova. To su nogomet, ko{arka, atletika, bo}anje, stoni tenis i plivanje. Takmi~enja }e se odr`ati na ~etiri razli~ita borili{ta. Rije~ je o Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu, dvorani “Ramiz Sal~in“ na Mojmilu, Olimpijskom bazenu Otoka i bo}arskom terenu na Dobrinji. Defile i ceremonija otvaranja Sportskih igara Oaze odr`a}e se u dvorani “Ramiz Sal~in“ 6. oktobra, , u 18 sati. Takmi~enje }e otvoriti predsjednik Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i na~elnik Op}ine Novi Grad Damir Had`i}“ rekla je Adisa , Pamuk, izvr{na direktorica Udru`enja Oaza. Sportske igre Oaza }e biti odr`ane u sklopu programa obilje`avanje “Dje~ije nedje-

Dok u NBA traje lockout

Rudy Fernandez u Real Madridu
Zvijezda {panske ko{arka{ke reprezentacije Rudy Fernandez igrat }e za Real Madrid dok traje NBA lockout, potvrdili su ~elnici kraljevskog kluba. Fernandez je prije dva mjeseca preselio iz Portland Trail Blazersa u redove NBA prvaka Dallas Mavericksa, ali njegov debi u Teksasu je odgo|en. Fernandez je pro{le sezone u dresu Portlanda imao prosjek od 8,6 ko{eva i 2,5 asistencija po utakmici. Za Portland je igrao tri sezone, a prije toga je bio ~lan Joventuta. Re al Ma drid }e ove se zo ne igrati u grupi C Evropske lige za-

Takmi~ari Oaze vrijedno se pripremaju za Igre

jedno s Maccabi Tel Avivom, Partizanom, Efes Pilsenom i Emporio Armanijem i jednim klubom iz kvalifikacija.

lje“ u Kantonu Sarajevo. “Partneri u organizacijipredstoje}egtakmi~enja su Tre}a Policijska uprava Novi Grad, Nogometni savez BiH, KK i AK Bosna, Bo}arski klub Bosna, Stonoteniski klub Alad`a i Olimpijski bazen Otoka“ . Direktorica Udru`enja Oaza sa zadovoljstvom je istakla da se sportisti Oaze vrijedno pripremaju za SportskeigreOaze na na~in da sedmi~notreniraju devet puta u razli~itim sportovima. “Pozivamo sve mlade da se volonterski priklju~e organizaciji pomenutog takmi~enja i na taj na~in daju doprinos promociji sporta za osobe sa intelektualnim te{ko}ama“ kazala je Adi, G. V. sa Pamuk.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
In line slalom

49

Adnan [abanovi} operisan u bolnici Zenica

Najmanje dva
Golman rukometa{a ^elika dobro se oporavlja nakon operacije i ja se nadam najboljem, kazao je dr. Amir Sal~in
Subotnja pobjeda rukometa{a ^elika u Trebinju protiv Leotara sa 35:30 i zauzimanja ~elne pozicije na tabeli Premijer lige Bosne i Hercegovine ostala je u sjeni povrede Adnana [abanovi}a, golmana ^elika i reprezentacije BiH. Prilikom posljednje odbrane u prvom poluvremenu, udarcem lopte u desnu nogu, [a ba no vi}u je za je dno sa zvi`dukom za kraj poluvremena napukla tetiva na peti desne noge, a gorostasni golman je pao kao poko{en. Prvu stru~nu pomo} [abovi}u je pru`io zeni~ki specijalista or-

mjeseca oporavka
toped, ina~e ljekar RK ^elika dr. Amir Sal~in, koji ga je dan kasnije i operisao u Kantonalnoj bolnici Zenica. "[abanovi} se dobro oporavlja nakon operacije i ja se nadam najboljem", kazao je dr. Sal~in. Nakon zavr{etka operacije [abanovi}a je posjetila delegacija RK ^elik sa predsjednikom Panetom [krbi}em na ~elu te igra~ima - kapitenom Emirom [ahinovi}em, Aldinom Begagi}em i Edinom Bajramovi}em. "[abanovi} nakon operacije izgleda odli~no. Klub }e mu pru`iti maksimalnu pa`nju i podr{ku. On to zaslu`uje jer je [abanovi} prije svega odli~an ~ovjek, drug i prijatelj, a onda i najbolji golman u dr`avi. Nadamo se najboljem i o~ekujemo da najbolji golman u BiH za dva, tri mjeseca ponovo stane izme|u stativa kluba i dr`avne reprezentacije", veli Pane [krbi}, predsjednik RK Mi. D. ^elik.
O~ekuje pobjedu: Marija Bakula u Jajcu

Serija se nastavlja u Livnu i Sarajevu
Naredni vikend najbolji bh. roleri nastupaju u Livnu. O~ekuje se nastup stotinjak natjecatelja u svim disciplinama. Najvi{e interesiranja pobu|uje vo`nja Marije Bakule, koja je u Jajcu i Prozor/Rami pobijedila neuhvatljivog Ivana Krajnovi}a, juniora Ski-kluba Blidinje ^vrsnica. Zanimljivo je, kao {to smo pisali, Marija Bakula vozi u konkurenciji starijih djevoj~ica i uz Saru Ravan~i}, juniorku Ski kluba Sto`er sa Kupresa, jedina mo`e "ugroziti" izvrsnog Ivana Krajnovi}a. Utrka u Livnu zanimljiva je svima onima koji prate In line slalom jer se odr`ava pred Prvi me|unaordni kup ZOI 84 koji predvi|en 1. oktobra na stazi pored stadiona "Asim Ferhatovi} Hase". Generalni direktor ZOI 84 Salko Hasanefendi} iz tih razloga putuje u Livno kako bi pobli`e upoznao rolere koji dolaze u Sarajevo. Na utrku bi}e pozvani, pored rolera koji se redovno natje~u, veterani kao i natjecatelji poput Inde i Tarika Had`ovi}a. Organizator ZOI 84 time na posredan na~in najavljuje i zimsku sezonu 2011/12.
S. K.

Zadobio te{ku povredu: Adnan [abanovi}

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM sobu studentici ili u~enici. Mob. 061/745-954 i 033/532-042. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701-128. IZDAJEM ku}u, ul. Borak-Kova~i}i, dvoeta`ni, namje{tenu, 120m2, povoljno. Mob. 062/959-129. IZDAJEM dvosoban stan, Breka, blizina Konzuma, namje{ten, klima, za strance. Mob. 062/959-129. IZDAJEM dvoiposoban stan, atraktivna lokacija, Breka+gara`a, povoljno. Mob. 062/959-129. IZDAJEM stan 59m2, dvosoban, Vrazova, namje{ten. Mob. 062/959-129. IZDAJEM dvosoban stan, S. Grad, Logavina, plinsko grijanje. Mob. 062/959-129. IZDAJEM jednosoban stan, privatna ku}a, studentima, Bistrik. Tel. 410-331. IZDAJEM jednosoban stan, B. Sarajeva, pijaca Sirano, 250 KM+re`ije. Mob. 061/905-212. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Centar. Mob. 061/517-468. IZDAJEM dvoeta`nu ku}u sa lijepim dvori{tem, igrali{tem za djecu, cijena povoljna. Mob. 062/959-129. IZDAJEM luksuzno opremljen stan 65m2, Titova, Jatov neboder. Mob. 062/959-129. IZDAJEM pos. prostor 100m2, Pejton, pogodno za ordinacije, kancelarije, trgovinu. Mob. 062/959-129. IZDAJEM stan 86m2, 4 sprat, H. Red`i}a, Ciglane, namje{ten, povoljno. Mob. 062/959-129. IZDAJEM exluzivne ku}e u centru. Mob. 061/019-054. IZDAJEM dvosoban stan 63m2, vele{i}i, blizina Saobra}ajne {kole, namje{ten, za porodicu. Mob. 062/959-129. IZDAJEM stan, R. Sal~ina, luksuzno opremljen, gara`a. Mob. 062/959-129. IZDAJEM stan u sklopu porodi~ne ku}e, luksuzno opremljen sa 2 gara`na mjesta, Vraca. Mob. 062/959-129. IZDAJEM luksuzno opremljen stan, M. Dvor, dvoeta`ni, ul. Kalmija Baruha. Mob. 062/959-129. IZDAJEM rezidenciju u Ned`ari}ima, luksuzna, svi neophodni priklju~ci, za taj tip objekta. Mob. 062/959-129. IZDAJEM jednosoban stan kod med. fakulteta, cijena 350 KM. Mob. 063/284-727. SOBA studentici, Grbavi~ka 127/A. Tel. 812-084. SOBA u centru, zaseban WC, kupatilo, upotreba kuhinje, trpezarije, lo|e. Mob. 061/557-258. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, 30m2, ul. Bjelave. Mob. 061/356-535. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, cen. grij. ul. Bjelave. Mob. 061/356-535. IZDAJEM namje{ten stan, studenticama, u~enicama, Bjelave-[ekerova. Mob. 062/220-516. JEDNOKREVETNA namje{tana soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. tel. 445-306. IZDAJEM apartman 50 m2 u blizini novog „Avaza“ kod ambasada Saudijske Arabije, cijena po dogovoru. Mob: 061/242-261. CENTAR, Skenderija, dvosoban, namje{ten stan, cen. grij. kab. TV. Tel. 812-484, 062/256-251. IZDAJEM apartman namje{ten, strogi centar, extra sre|en za jednu osobu, 500KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM namje{ten stan 96m2, strogi centar, veliki balkon, lift, klima, 850KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM namje{tenu sobu. Mob. 062/374-130. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, A. Hangija 96. Mob. 062/692-255. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012. NAMJE[TENE jednokrevetne i dvokrevetne sobe, za studente, ul. Olovska. Mob. 062/878-502. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, dvijema studenticama, Vogo{}a. Mob. 061/724-574. IZDAJEM dvoiposoban stan, eta`. grijanje, telefon, kab. TV, internet. Mob. 061/775-106, 657-732. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, Socijalno. Mob. 062/943-021, 659-895. IZDAJEM ~etverosoban i dva ve}a dvosobna stana na Vratniku sve namje{teno. Tel. 061/016-605. IZDAJEM sobu blizu med. i gra|. fakulteta. Tel. 205-396. IZDAJEM tri poslovna prostora 20m2, Papagajka. Tel: 535-165 i 061/141-676. IZDAJEM stan 110m2, M.M. Ba{eskije br. 9. Mob. 061/826-550. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. IZDAJEM ekstra stan 80m2, ekstra povoljno za strance, poslovne ljude, kod Holiday Inna, Marijin dvor. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru povoljno na Ko{evo, ul. Kralja Tomislava. Tel. 061/145-361. IZDAJEM povoljno pos. prostor 32m2 u Papagajci, pogled na Miljacku. Mob. 063/639-691. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM namje{ten ~etvorosoban stan, ul. Kranj~evi}eva, kod Holiday Inna. Tel. 445-371 posliej 15 sati. IZDAJEM jednokrevetnu sobu studen ti ca ma, po se ban ulaz. Mob. 061/348-658. IZDAJEM stan u privatnoj ku}i na Vracama, poseban ulaz. Tel. 033/972299 i Mob. 061/610-906. IZDAJEM lijepo namje{ten stan 65m2, poseban ulaz, pristup internetu i mou~nost kori{tenja gara`e. Mob. 062/527-254. IZDAJEM pos. prostor 38m2, pogodan za kancelariju ili servis, Grbavica-Radni~ka. Mob. 061/140-525. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo`e i bra~ni par. Mob. 061/358-772. IZDAJEM sobu `enskoj osobi, nepu{a~u. Tel. 521-351. IZDAJEM studentu sobu, upotreba kuhinje, kupatila, Centar kod Medicinskog fakulteta. Mob. 065/250-223, poslije podne.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine
ALIPA[INO — 54m2, 66m2 i 77m2, ^engi} Vila 64m2, Marijin dvor 86m2, Isto~no Sarajevo — 47m2 i 80m2, Dobrinja — 55m2, 68m2 i 88m2, Mejta{ 54m2, Grbavica — 73m2 i 131m2, Aneks 40m2, Pofali}i 40m2, Novo Sarajevo 32m2, Hrasno 38m2. Mob. 061/375-787. KU]E: Soukbunar, Mostarsko raskr{}e, Vratnik, Vasin han, Vlakovo, Ilid`a, vraca, Vikend ku}e: Pale — Potoci, Kriva~e, Gornji pribanj, gornja ~ar{ija — ku}a, Lukavica, Zemlji{te: Nahorevo, Kasindo, reljevo, Rje~ica, Ilija{, centar Ilid`a. Mob. 066/488-818. NEDOVR[ENA ku}a, Nahorevo, na 4 eta`e+oku}nice 300m2, 145.000 KM. Mob. 062/383-064. ADAPTIRAN stan 39m2, Socijalno, Z. od Bosne, prizemlje, 95.000 KM. Mob. 062/383-064. STAN 59m2, suteren, Socijalno, renoviran, adaptiran sav, 95.000 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan u Pofali}ima, I sprat, 60m2 i stan u Kranj~evi}evoj, I sprat, 55m2. Tel. 066/050-719. PRODAJEM stan na Grbavici, I sprat, 54m2 i stan u centru IV sprat, 62m2. Mob. 066/201-411. PRODAJEM zemlju na Dobrinji, 5 dunuma 5.359m2. mob. 061/209-930. PRODAJEM trosoban stan 77 m2 na Ciglanama. Mob: 062/681-989. TRG he ro ja, 36m2, Do bri nja, 72m2/V.P. Mob. 061/253-382. POSLOVNI prostor na ^ar{iji kod tramvajske stanice, 25m2, zemlja u Pazari}u 500m2. Mob. 061/253-382. PRODAJEM ku}u na Kova~ima 9 x 6m, prizemlje + sprat, nedaleko od novog islamskog centra. Mob. 61/253-382. PRODAJEM stan, ili mijenjam za Beograd ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat 64 m2, cg. 2 balkona, podrum. Tel. 065/495-660. PRODAJEM zemlji{te u Faleti}ima, 2.100m2 sa priklju~cima, pored glavnog puta. Tel. 033/200-829. SKENDERIJA — novogradnja, jednosoban stan 42m2 plus 6m2 ogra|enog bal ko na, eta`no gri ja nje. Mob. 062/788-975 i 061/213-052. NOVA ku}a 10x8m, dvije gara`e, 2 dunuma vo~njaka — ba{te, mogu}a prodaja i druge opcije. Mob. 061/352112 i 061/157-718. PRODAJEM zemlji{te 2.500m2, sa infrastrukturom, cijena 50.000KM, Rakovica. Mob. 061/482-212. PRODAJEM stan u Envera [ehovi}a 8, 76 m2. Tel: 061/504-408. PRODAJEM vikend plac 870 m2, Igman-U{ivak-Had`i}i, voda, struja, gra|. dozvola. Tel: 061/274-189. PRODAJEM gara`u 14 m2 Nade`de Petrovi}a 10. Tel: 061/897-959. DALMATINSKA, centar, stan 121 m2/2.500 KM, VP, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 221-533. PRODAJEM ili mijenjam ~etvorosoban konforan stan u centru kod vje~ne vatre. Mob. 061/252-663. PRODAJEM zemlji{te za vikendice Osenik Pazari}. Tel: 417-089. POSLOVNI prostor 65m2 u strogom centru, pogodan za stom. ordinacije, kancelarije, 3.500 KM/m2. Mob. 061/344-365. PRODAJEM 8+2 dunuma zemlje pogodne za gradnju na Poljinama. Tel. 066/669-696. DVA dunuma vo}njaka uz sami put, Sar. Ilija{, Male{i}i, prilaz, voda, struja, doz. gradnja. Mob. 061/217-897. PRODAJEM zemlji{te u Neumu 300m2, uredni papiri. Tel. 066/377-407. PRODAJEM stan 130 m2 u strogom centru kod BBI centra. Tel: 033/217158 i 066/898-703. STUP „TIBRA 2“ novogradnja stanovi od 26 m2 90 m2 stanovi de lux sa kli mom extra po vo ljno. Tel: 061/504-425. GRBAVICA — [oping, trosoban stan 85m2/2.000KM, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964-797 i 033/617-742.

OSLOBO\ENJE

STAN centar, ul. Marcela [najdera, 76m2, dvoeta`ni. Mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor, centar, 150m2, 180m2, 40m2. Mob. 061/299-911. GRA\EVINSKO zemlji{te od 1.800 m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. STAN, Ko{evsko brdo, 53m2, VI kat. Mob. 061/299-911. STANOVI, ul. Mar{ala Tita, 121m2, 147m2 i 123m2. Mob. 061/299-911. NI[I]I, prodajem 21.000m2 {ume, 300m od regionalnog puta Semizovac-Olovo. Mob. 061/166-612. PRODAJEM stan 60m2, povoljno, 2 balkona. Mob. 066/843-158. KU]A u Had`i}ima sa oku}nicom, dvije vanjske gara`e, cijena po dogovoru. Tel. 420-319, 521-187. PRODAJEM stan 71m2, Mejta{, centar. Mob. 061/251-367. PRODAJEM stan na Bjelavama, 47m2, kod Studenskih domova. Mob. 062/226-203. PRODAJEM stan 38m2+balkon, Juki}eva 49, I sprat, K. brdo, 1.400 KM/m2. Mob. 062/671-737. STAN, centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, Kova~i, 150m2, gara`a na 300m2 placa. Mob. 061 /299-911. STAN centar, 57m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, 76m2, II kat, Alipa{ina ulica. Mob. 061/299-911. KU]U duplex s oku}nicom, centar. Mob. 062/994-613. STAN Grbavica, 96m2, troiposoban, I kat. Mob. 061/299-911. STAN centar, ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 60m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 79m2. Mob. 061/299911. PRODAJEM dvosoban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — IV sprat, lift, centralno grijanje, parking, povoljno. Mob. 061/745-508. GARA@A preko puta Holiday Inna, 12,5m2, struja, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, mo`e i zamjena za stan. Mob. 061/169-900. PRODAJEM ku}u, ul. Abdeshana 23 — Kova~i, pogledati od 10 do 17 sati. PRODAJEM stan u op{tini Centar, stara gradnja, visoki plafoni, plin, balkon 10m2, potrebno renovirati, 87m2, I sprat, parking prostor, cijena po dogovoru. Mob. 065/170-445. ^ENGI] vila, Grada~a~ka, dvosoban stan, 54m2 sa centralnim grijanjem, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. PRODAJEM jednosoban stan, 38m2, staro Hrasno, 18 kat. Mob. 063/798-768. MALA ku}a, Bla`uj, sa dozvolom, struja, voda, kanalizacija, plac 600m2, kab. Mob. 062/316-391. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 65m2, Do bri nja I. Tel. 471-379, 065/969-243. JEDNOIPOSOBAN stan 49m2, @. fa{izma 11/I, Otoka. Tel. 523-606. PRODAJEM jednosoban komforan stan, K. Kapetanovi}a, 36m2, cijena 35.000 eura. Mob. 061/353-584. PRODAJEM devastiranu ku}u, Vratnik, sa gra|. dozvolom i projektom P+2. Mob. 061/701-972. PRODAJEM devastiranu vikendicu u Kijevu, sa gra|. dozvolom. Mob. 061/701-972. DVOSOBAN 67m2, prizeman, A. Jabu~ice, 85.000 KM. Mob. 534-992. POVOLJNO prodajem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677. KU]E: Avde Jabu~ice, Sepetarevac, Alifakovac, Pofali}i, kasindolska, ku}a u Tuzli, vikendice u Ilovici, Ni{i}ka visoravan — ~evljanovi}i. Mob. 061/460-150. JEDNOSOBAN stan 40m2, F. Andeva Zvizdi}a, M. dvor. Mob. 061/715-543.

ZAMJENA
MIJENJAM ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban, uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663. NOVA ku}a 10x8m, dvije gara`e, 2 dunuma vo~njaka — ba{te, mijenjam za apartman na moru ili dvosoban stan u Sarajevu. Mob. 061/352-112 i 061/157-718.

POTRA@NJA
POTREBNO vi{e stambenih jedinica za najam poznatim klijentima, agenciji Sigenx. Mob. 062/959-129.

PONUDA
IZNAJMLJUJEM 100m2 poslovnog prostora, povoljno + 100m2 galerije gratis (VF centar — korea). tel. 061/778-367 i 061/250-513. IZDAJEM namje{ten stan u donjim Vele{i}ima, bra~nom paru ili studentima. Tel. 205-816, 062/171-082. IZDAJEM jednosoban stan sa centr. grijanjem na Grbavici, Ul. Zagreba~ka, slobodan od 15. 10. 2011. Tel. 061/224-704. IZDAJEM namje{en dvosoban stan, ul. Bra}e Begi} — Ko{evsko brdo. Mob. 062/330-610. IZDAJEM gara`u na Grbavici kod Doma zdravlja. tel. 061/158-507. DVOSOBAN komforan lijepo namje{ten stan Centar. Tel: 033/200-856, 061/550-048, mo`e i du`i period. DVOSOBAN komforan stan, namje{ten, cen. grijanje, Hrasno, mo`e i prodaja. Mob. 061/550-048. IZDAJEMO dvosoban stan u naselju „Park“ dvije sove, kuhinja, kupatilo, centralno grijanje, telefon, TV-internet. Preferiramo studentice, blizina Arhitektonsko-gra|evinskog, Medicinskog i Stomatolo{kog fakulteta. Kontakt: 061/130-995. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan. Dvije jednokrevetne i soba dnevni boravak, TV, kuhinja, centralno grijanje, zaseban ulaz. pogodno za studente medicine i gra|evine. Mob. 061/252-782. IZDAJEM studentima namje{ten stan, Otoka, kod Merkura i pijace, cen. grij. 1 sprat. Mob. 065/294-840. IZDAJEM lijepo namje{ten stan na Grbavici i Centru. Tel: 061/812-046.

IZDAJEM pos. prostor 16m2, pogodan za vi{e namjena, Hrasno, A. [a}irbegovi}. Tel. 202-590, 061/157-677. STROGI centar-sprat ku}e, trosoban stan, poseban ulaz. Mob. 061/557-397, 061/382-261. IZDAJEM jednosoban stan, Trg heroja. Mob. 061/838-044. CENTAR, B. Sarajeva, trosoban, dobro namje{ten, parking, 700 KM. Mob. 061/899-209. BISTRIK, Bakarevi}eva, prizemlje, namje{ten dvoiposoban, novija gradnja, 500 KM. Mob. 061/247-777. S. GRAD kod Katedrale, veliki lijepo namje{ten stan, 800 KM. Mob. 061/899-209. CENTAR, H. Kre{evljakovi}a, namje{ten, komforan, jednosoban, 450 KM. Mob. 061/899-209. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, prazan, jednoiposoban, VP, pogodan i za kancelarije, 300 KM. Tel. 711-666. IZDAJEM dvosoban kompletno namje{ten stan, kab. grijanje, centar. Mob. 063/520-230, 061/216-955. IZDAJEM sobu studentici, strogi centar, odli~ni uslovi. Tel. 222-615. DVIJE sobe djevojkama, cen. grij. kuhinja, kupatilo, kab. Ko{evo, Bolni~ka. Tel. 213-629, 063/255-939. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Mob. 061/812-084.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD SARAJEVO Broj: 65 0 P 140669 10 P Sarajevo, 6. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Milena Raji} u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit Bank d.d. Mostar, Ul. kardinala Stepinca bb, protiv tu`enog Kolo{ Mirko iz Sarajeva, Ul. Ferhat pa{e Sokolovi}a broj 89, radi naplate nov~anog potra`ivanja, vrijednost predmeta spora 17.254,82 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine Federacije BiH, broj 53/03, 73/05, 19/06 - u daljem tekstu ZPP-a)

PRODAJA
PRODAJEM povoljno poslovni prostor 76m2, vlasni{tvo 1/1 pogodan za sve namjene, Alipa{ino polje B faza. tel. 061/250-513.

OBJAV LJU JE goOG LAS (dostava tu`be na od vor)
Dana 28. 5. 2010. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu, protiv tu`enog, radi naplate nov~anog potra`ivanja po osnovu Ugovora o kreditu broj 28720/06 od 26. 12. 2006. godine. Tu`bom je predlo`eno da sud donese odluku kojom }e nalo`iti tu`enim da isplate dug tu`itelju u iznosu od 17.254,82 KM sa zakonskim zateznim kamatama, kao i tro{kove postupka. Ovim putem, tu`enom se dostavlja tu`ba na odgovor shodno odredbi ~lana 69. ZPP-a. Tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku - dva istovjetna primjerka (~lan 70. stav 1. i ~lan 334. stav 5. ZPP-a). Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. stav 2. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporavaju tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasnivaju svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mogu u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Obavje{tavaju se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama Federacije BiH i na oglasnoj tabli suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Sudija Milena Raji}

PRODAJEM ili izdajem prostor u Odoba{inoj ulici — centar, 50m2 u zgradi, cijena povoljna. Mob. 061/357-786. ANEKS, Vrbovska, 37m2, 65.000 KM. adaptiran. Mob. 062/383-064. STAN 68m2, I sprat, Malta, E. [ehovi}a, 2.100 KM/m2. Mob. 062/383-064. PRODAJEM 3 duluma zemlje uz put i rijeku, selo Brodije kod Kozje Luke-Fo~a. Tel: 063/734-431. JEDNOSOBAN, novogradnja, Dobrinja IV, 37m2, 5 sprat, 55.000 KM. Mob. 062/383-064. STAN u novogradnji 57m2, 65.000 eura, Pofali}i, iznad hotela Italija. Mob. 062/383-064. KU]A, Cen tar, ^oba ni ja, dvi je eta`e+300m2 oku}nice, 250.000 KM. Mob. 062/383-064.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
DOBRINJA, K. Prohi}a, 74m2, VP, cen. grij. 115m2. Mob. 062/334-371. HRASNO, A. lipa, 8 sprat, 52m2, 106.000 KM. Mob. 061/320-439. DOBRINJA C5, L. Postera, 2 sprat, 68 m2, 103.000 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, kod Parlamenta, 2 sprat, 81m2/2.600 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, ul. Vrazova, VP, 84m2/ 2.900 KM, pogodno za kancelarije. Mob. 061/320-439. A. POLJE, N. Smailagi}a, 6 sprat, 77 m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, VP, adaptiran, 43m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. VOJNI^KO polje, H. Su}eske, 7 sprat, 61m2, 110.000 KM. Mob. 061/320-439. A. POLJE, Bosanska, 6 sprat, 53m2, 80.000 KM. Mob. 061/320-439. A. POLJE, 2 sprat, Trg Zavnobiha, 77m2/1.500 KM. Mob. 061/320-439. KO[EVO, M. [najdera, 3 sprat, 21 m2, 60.000 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, H. Idrizova, potkrovlje, 32 m2, 95.000 KM. Mob. 061/320-439. CEN TAR, ul. Vra zo va, 2 sprat, 59m2/2.600 KM. Mob. 061/320-439. ^. VILA, D`. bijedi}a, 5 sprat, 54m2, 85.000 Km. Mob. 061/320-439. ^. VILA, 2 sprat, 82m2, 1.900 KM/ m2. Mob. 061/320-439. ILID@A-Pejton, VP, 52m2+20m2 podruma, 60.000 KM. Mob. 061/320-439. NOVO, stanovi u izgradnju, Stup: 27, 44, 55, 86m2+kuhinja, 1.550 KM/m2. Mob. 066/801-711. GRBAVICA, T. Osman pa{e, 53m2, 3 sprat, adaptiran, 2.100 KM/m2. Mob. 066/801-711. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, 109.000 KM. Mob. 066/801-711. CENTAR, ul. Ko{evo, 80 m2, 4 sprat, 190.000 KM. Mob. 066/801-711. KO[EVSKO brdo, M. Had`ijahi}a, 44m2, 2 sprat, 82.000 KM. Mob. 066/801-711. HRA SNO, A. B. [i mi}a, VP, 77 m2/2.200 KM. Mob. 066/801-711. ^. VILA, B. M. Selimovi}a, 11 sprat, 54 m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-711. A. POLJE, Trg me|. prijatelj. 6 sprat, 70m2/1.600 KM. Mob. 066/801-711. MUSE ]. ]ati}a, 1 sprat, useljiv, 74 m2, 205.000 KM. Mob. 066/801-711. ^. VILA, D`. Bijedi}a, 15 sprat, 57 m2, 115.000 KM. Mob. 066/801-737. CENTAR, kod Katedrale, Petrakijina, 1 sprat, 115m2, 270.000 KM. Mob. 066/801-737. HRASNO, A. lipa, 3 sprat, 46m2, 46.000 eura. Mob. 066/801-737. KRANJ^EVI]EVA, centar, 85m2, 1 sprat, 220.000 KM. Mob. 066/801-737. GRBAVICA, B.Muteveli}a, 1 sprat, 53m2/2.100 KM. Mob. 066/801-737. ^. VILA, I. Egela, 5 sprat, 34m2, 65.000 KM. Mob. 066/801-737. KU]A, Poljine, R. Guga~a, 3 eta`e, 200m2+800m2 oku}nice, 180.000 KM. Mob. 062/907-831. BOLNI^KA, centar, prizemlje, 61m2, potrebna adaptacija, pogodno za kan ce la ri je, 150.000 KM. Mob. 062/907-831. CENTAR, K. Tvrtka, suteren, 52m2, adaptiran, pogodan za kancelarije, 125.000 KM. Mob. 062/907-831. A. POLJE, Trg Zavnobiha, 80m2, 3 sprat, useljiv, 800 eura/m2. Mob. 062/907-831. GRBAVICA, ul. Grbavi~ka, 14 sprat, adaptrian, 71m2, 2 lifta, trosoban, 155.000 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor, ul. Ko{evo, VP, 47m2, adaptiran, 160.000 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor, E. Ademovi}a, 136m2, 2 eta`e, prodaja-iznajmljivanje. Mob. 062/907-831. STROGI centar, Titova, 1 sprat, 62 m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM TA pe} 4,5 kw, 200KM i uljni radijator 30 KM. Mob. 062/ 257-466. KU]A, ul. Borak, 3 eta`e+pomo}ni objekti+2 gara`e+useljiva, 450.000 KM. Mob. 062/907-831. KOVA^I]I, Splitska, 1 sprat, 54m2, balkon, 108.000 KM. Mob. 062/907-831. K. BRDO, B.Begi}, VP, 38m2, dvoiposoban, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. DOBRINJA I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, balkon, 1.450 KM/m2. Mob. 062/907-831. CENTAR, M. Todorovi}a, prizemlje, 31m2, potpuno namje{ten, adaptiran, 85.000 KM. Mob. 062/907-831. VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, plin, potrebnaadaptacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. VOGO[]A, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2, ce. grij. 2 balkona, useljiv, 115.000 KM. Mob. 062/907-831. VRACA, ku}a, Samoborska, 3 eta`e, gara`a, ba{ta, et. grijanje, 280.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Blagovac 1, 2 eta`e, 79m2, 980m2 oku}nice, 100.000 KM. Mob. 062/907-831. VO GO[]A, dvo eta`ni, 4 sprat, 112m2, adaptiran, 2 balkona, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. CENTAR, stan u Odoba{inoj, 1 sprat, 65m2, AU gradnja, 1.900 KM/m2. Mob. 062/907-831. KU]A iznad Katedrale, M.Hand`i}a, pr+spr+ga ra`a+200m2 oku}ni ce, 280.000 KM. Mob. 065/819-136. STARA bosanska ku}a na Sedreniku+900m2 placa, 130.000 KM. Mob. 065/819-136. BRE KA, H. Po lo vi ne, 4 sprat, 66m2/2.400 KM. Mob. 065/819-136. VOJNI^KO polje, H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 108.000 KM. Mob. 065/819-136. CENTAR, Muvekita, 3 sprat, dvoeta`ni, adaptiran, 67m2, 210.000 KM. Mob. 065/819-136. ALIPA[INO polje, Trg nezavis. 2 sprat, 59m2, 95.000 KM. Mob. 065/819-136. ALIPA[INO polje, C faza, 2 sprat, 72m2/1.500 KM, adaptiran. Mob. 065/819-136. GRBAVICA, Radni~ka, VP, 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819-136. PRO DA JEM dvi je zim ske Pi re li 175x70x13 za Golfa II, kori{teno jednu zimu, kao nove. Tel. 061/224-704. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful oprema, metalik siva. Mob. 061/221-668. PRODAJEM Fiat punto grande, 2010. god. ful oprema. Mob. 061/158-507. PRODAJEM dvije zimske gume Pireli kori{tene jednu zimu kao nove. Tel. 061/224-704. FORD fiesta 1.1, plave boje, 96. god. registrovan do 8/2012. god. dobro o~uvan, povoljno. Mob. 061/232-941. PRODAJEM Opel Kadet suza, 1989. godina, rtegistrovan do kraja oktobra 2011. godine. Mob. 061/519-221. PEUGEOT 307, benzin, 2005. god. cijena po dogovoru. Mob. 062/990-767. PRODAJEM Reno 5, 1986. godina u vo znom sta nju, re gis tro van do 27.10.2011. cijena 1.100 KM. Mob. 062/921-796. PRODAJEM za Golfa alnaser, altenator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693-470.

51

NEKRETNINE PRODAJA
STANOVI: 154m2, 117m2, 106m2, 105m2, 100m2, 90m2, 87m2, 80m2, 75m2, 70m2, 65m2, 66m2, 40m2, 39m2. Mob. 061/460-150. RESTORAN, Ko{evsko brdo 157m2, mo`e i zamjena za Beograd, N. Sad, Split. Mob. 061/460-150. VIKENDICA Ni{i~ka visoravan ^evlja, Novi}i na dvije eta`e po 50m2, Ilovica 105m2. Mob. 061/460-150. CENTAR, ul. Ko{evo, 67m2, 2 sprat, dvo so ban, plin sko eta`no. Mob. 061/899-209. GRBAVICA, 66m2, Zagreba~ka, 1 sprat, dvostran, 122.000 KM. Mob. 061/899-209. ALIPA[INO p. 67m2, N. Smailagi}a, 8 sprat, trosoban, balkon, 1.450 KM/m2. Mob. 062/295-919. ALIPA[INO p. 70m2, Trg me|. prijatelj. 8 sprat, zadnji, trosoban, 1.350 KM/m2. Mob. 061/526-243. GRBAVICA, 60m2, D. Numi}a, 4 sprat, dvoiposoban, balkon, renoviran, ugradbena kuhinja, 119.000 Km. Mob. 062/295-919. CENTAR, 57m2, A. Jabu~ice, prizemlje, AU gradnja, dvosoban, 1.700 KM/m2. Mob. 061/899-209. HRASNO, 57m2, M. Preloga, 8 sprat, dvo so ban, bal kon+lo|a, 1.900 KM/m2. Mob. 061/899-209. D. MALTA, 56m2, E. [ehovi}a, 11 sprat, dvosoban, renoviran. Mob. 062/295-919. AERODROMSKO 54m2, [. Pand`e, 1 sprat, renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177. D. MALTA, 54m2, M. Maruli}a, 8 sprat, dvosoban, balkon, 2 lifta, 97.000 KM. Mob. 061/899-209. CENTAR, 96m2, H. Kre{evljakovi}a, 1 sprat, troiposoban, gara`a, 215.000 KM. Mob. 061/899-209. STROGI centar, 105m2, M. Tita, 1 sprat, troiposoban, pl. et. 105.000 eura. Mob. 061/899-209. D. MALTA, 82m2, Z. od Bosne, zgrada [ipada, trosoban, cen. gr. lift. Mob. 061/899-209. DOBRINJA, 76m2, Trg sabora bosan. 2 sprat, troiposoban, 2 kok. ~vora, balkon, 104.000 KM. Mob. 062/295-919. KU]A u Sutini-Mostar, 57m2+terasa 24m2, vo}njak 1250m2, sa svim dozvolama. Tel. 215-199, 063/722-002. PRODAJEM dvosobne stanove, na podru~ju O Centar, S. Grad, N. Sarajevo, N. Grad, Ilid`a. Mob. 061/019-054. PRODAJEM stan 110m2, Radni~ka ulica. Mob. 061/508-404. PRODAJEM zemlji{te na Poljinama, cca 130m2, na asfaltnom putu, vl. 1/1. Mob. 061/270-570. PRODAJEM dvosoban stan 55m2, Breka, 6 sprat, uz mogu}nost pro{irenja. Mob. 061/906-914. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 kod doma armije, ul. branilaca grada. Tel. 445-371 poslije 15 sati. GRA\EVINSKO zemlji{te 1066m2, Gunjani, Tar~in-Kre{evo, uz potok pitke vode. Tel. 453-607. DVA placa za vikendice 1000+600m2, Paljevo, Rje~ica, 171, povoljno. Mob. 061/106-540. RAKOVICA — Kakrinje, prodajem parce lu, du num ze mlje. Mob. 061/304-599 i 033/665-419. PRODAJEM stan 130m2, u strogom centru, kod BBI centra. Tel: 217-158, 066/898-703. PRODAJEM ku}u ul. Halilba{i}a 11, Stari grad Sarajevo. Mob. 061/622-000. STANOVI u novogradnji, razli~ite kva dra tu re od 28-80m2. Mob. 061/415-787. KU]A, Vra tnik, ga ra`a, ba {ta, 150.000 KM. Mob. 061/415-787.

KU]A, Pofali}i, P+S, gara`a, ba{ta, 105.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A, Vrbanju{a, 300m2 oku}nice, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. ^. VILA, 53m2, 16 kat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/415-787. KU]A pored rijeke Bosne, G+S, 1500 m2, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. VIKEND ku}a, Rje~ica iza Rajlovca, 83m2+1600m2 zemlje, sa prate}im obje kti ma, 108.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN 38m2, Stari Grad, dvosoban, adaptiran, 98.800 KM. Mob. 062/334-371. PRODAJEM jednosoban, komforan stan, K. Kapetanovi}a, 36m2, 35. ZEMLJA kod Mostarskog raskr{~a, 5.250m2, svi papiri 1/1, 750.000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJA 2.370m2 i ku}a na Mostarskom raskr{}u, ku}a sa 3 stana, 450m2, 650.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN, I. Sarajevo, S. Nemanje, 4 sprat, 90m2, trosoban, 1.100 KM/m2. Mob. 062/334-371. KU]A, Binje`evo, sa 3 stana po 80 m2, sve novo, plac 1000m2, uknji`eno, 285.000 KM. Mob. 062/334-371. USELJIVA 3 stana u BH BAU od 5660m2, dvosobni, trosobni, 2-6 sprat, 1.700 KM sa PDV-om. Mob. 062/334-371. MOJMILO 38m2, nova stolarija, cen. gri. 68.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A, bojnik, nova, moderna, ameri~ki stil, 1/1, 200m2, plac 1000m2, 250.000 KM. Mob. 062/334-371. STANOVI u izgradnji Tibra 2-Stup, od 27-65m2, 1.600 KM/m2 sa PDVom, useljivi u 2/2012. god. Mob. 062/334-371. KU]A, Kova~i kod pekare, 165m2, sve novo, adaptirano, 480.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A, Mi{evi}i, 410m2+500m2 ba{te, 3 eta`e+2 duple gara`e, 220.000 KM. Mob. 062/334-371. USELJIVI stanovi u Tibri Pacifik 1Stup, Ned`ari}i, od 36-67m2. Mob. 062/334-371. VIKEND ku}a, Rakovica, 120m2, 1300m2 plac, gara`a, 86.000 KM nije fiksno. Mob. 062/334-371. KU]A, Ilid`a-Lu`ani, na sprat, 95m2, gara`a, 100m2 ba{ta, 160.000 KM. Mob. 062/334-371. DOBRINJA kod Kupa, 3 sprat, 66m2, dvoiposoban, balkon, 98.000 KM. Mob. 062/334-371. DOBRINJA C5, 3 sprat, 112m2, nadogradnja, plinsko, cen. velika terasa, 150.000 KM. Mob. 062/334-371. KARPUZOVA 47m2 i 72m2, 3 sprat, novogradnja, sve adaptirano, trosoban, 170.000 KM. Mob. 062/334-371. VOGO[]A-centar, Jo{ani~ka, novogradnja, 4 sprat, lift, 63m2, namje{ten, 98.000 KM. Mob. 062/334-371. TURISTI^KI kompleks u stilu etno sela, na parceli 2000m2, 240.000 KM. Mob. 062/334-371. POSLOVNI prostor, Dobrinja, N. Pozderca, 20m2, adaptiran, 50.000 KM. Mob. 062/334-371. K. TVRTKA, 5 sprat, bez lif ta, 110m2, cen. balkon, 250.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A u Ned`ari}ima, Stupsko brdo 200m2 kod Penija, na parceli 1000m2, 410.000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJA u Blagovcu, 3 parcele od 24 dunuma, od 40.000-70.000 KM po dunumu. Mob. 062/334-371. H. IDRIZOVA, AU gradnja, 103m2, 1 sprat, ~etveroiposoban, plin, 2.200 KM/m2. Mob. 062/334-371. OSJEK, 11.000m2 zemlje+ku}a, svi pri klju~ci, 1/1, 35KM/m2. Mob. 062/334-371. KU]A na 4 eta`e u Bi tmi ru, 622m2+650m2 dvori{te, 3 zasebna stana, cen. plin, 320.000 KM. Mob. 062/334-371. DVA pos. prostora, Stup, kod Grizelja, 139m2 i 64m2, 1.300 KM/m2. Mob. 062/334-371.

VOZILA

PRODAJEM kosa~icu za travu, benzin sci mo tor, sa mo ho dna. Mob. 061/701-972. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate Braun. Mob. 061/323-906. SOBNA vrata 3 kom, prozori s vakumiranim (termo) staklom 5 kom, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-396.

KUPOVINA
AGENCIJI potrebno vi{e nekretnina u Sarajevu, kupujemo ili posredujemo uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. POTREBNA zemlja za nasip dvori{ta. Tel. 061/556-166. KUPUJEM {kolske ud`benike za osnovne (devetogodi{nje) {kole i srednje {kole. Mob. 061/533-792. KUPUJEMO 100% najbolje pla}amo staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice svih firmi, fondova isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 063/595-640. KUPUJEM obveznice stare devizne {tednje, ratne {tete, dionice, dobro i odmah pla}am. Mob. 061/191-935. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM staru deviznu {tednju i ratne {tete iz Federacije i RS. Tel. 061/140-521, 066/003-691. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524. KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara. Mob. 062/969-693. KUPUJEM staru deviznu {tednju dionice, certifikate, isplata odmah. Mob. 061/268-892. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, iz FBiH, RS, isplata odmah, dolazim na adresu. Mob. 063/351-572. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice, certifikate iz FBiH i RS, isplata odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM stan u Sarajevu do 65.000 KM. Mob. 066/829-464.

OSTALO
PRODAJEM kozmetiku Gilete, Nivea, Sensodin, {amponi [ulder. Tel. 061/323-906. PRODAJEM drvene bebe za stubi{te. Tel. 061/224-704. PRODAJEM komplet opremu za izradu za{titnih rukavica, sve je u funkciji. Mob. 061/795-451. PRODAJEM ko`ne zaptiva~e i duhtunge za ru~nu vodenu pumpu. Mob. 062/630-305. PRODAJEM certifikate za otkup stanova isplata odmah. Tel. 061/140521, 066/003-691. PRODAJEM prvoklasni hercegova~ki med, udru`enje Ljubu{aka. Mob. 061/713-410. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovniom prostoru. Mob. 061/243-891. GRIL za pe~enje pili}a-plin, plata za ro{tilj, plin, dva fri`idera, sve 1.200 KM. Mob. 061/375-168. PRODAJEM sliku Ibrahima Ljubovi}a, ulje, mali format. Mob. 061/709-593. TENA 5m du`ine Suman, skoro nova, povoljno. Mob. 061/106-540. PRODAJEM 36 ugostiteljskih stolica, 700 KM. Mob. 061/200-841. SEZONSKA rasprodaja pletenog namje{taja, stolica, dvosjeda, stolova, korpi i drugo. Cijene izrazito povoljne. Mob: 061/200-894 i 033/525966.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju (crna eko ko`a u kombinaciji sa drvetom). Tel. 061/159-875.

ZAPOSLENJE
POTREBNA uslu`na radnica i kuharica ili kuhar u restoranu, op}ina Centar. Mob. 061/497-138. POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445-037.

TEHNIKA

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga ... za ovaj trenutak - pripremajte - se (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

OSLOBO\ENJE

MUBERA (RAMIZA) RE[O

AHMED (MUJE) HROMO
preselio na ahiret u srijedu, 21. septembra 2011, u 78. godini.

ALIJA (ZIKE) ARNAUTOVI]
preselio na ahiret u utorak, 13. septembra 2011. godine, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Almedina, sestre Remzija i Hajrija, sestri}i Ismir, Jasmina i Almedina sa porodicama, porodice Arnautovi}, Musi}, Zeljkovi}, Dori}, Bid`evi}, Mehi}, Kahrovi}, Demirovi}, Fici}, Ljati}, [aip, Kapetanovi}, Marevac, D`elki}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u mesd`idu na Cicinom Hanu - [iroka~a.
000

preselila na ahiret u srijedu, 21. septembra 2011, u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 23. septembra 2011. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: brat Izet, brati}i Sead i Kenan, snahe Aida i Alma, te porodice Re{o, Omerba{i}, Dreca, Kafed`i}, Ramovi}, Burazerovi}, Ra{idagi}, Zub~evi}, Braji}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Alipa{inoj d`amiji. Ku}a `alosti: Taba{nica br. 6/II
000

D`enaza }e se obaviti u petak, 23. septembra 2011. godine, u 15 sati na mezarju Turovi - Trnovo. O`alo{}eni: supruga Saliha, sin Jasmin, k}eri Nezebeta i Jasmina, bra}a Be}ir i Abid, snahe Aida i Tifa, zetovi Esed i Edhem, unu~ad Semir, Nermin, Hamza i Amina, {ure Tahir i Hamid, brati}i, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Hromo, Tinjak, Imamovi}, Fulurija, Mulaomerovi}, Lindov, Krupalija, Lakovi}, [ehovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji na Aneksu. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa Aneksa - ispred supermarketa "Amkopromet" sa polaskom u 13.45 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ZAPOSLENJE
POTREBNA pomo}na radnica u resto ra nu op {ti na Sta ri Grad. Tel. 061/173-835. POTREBNI saradnici iz cijele BiH, za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 644-178, 061/225-424.

TEPSER S.O.D. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvde podove (za{tita9. Tel. 033/200-003 i Mob. 061/524-461. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MOLER Dino, jednosoban stan 200 KM sa va{im materijalom, sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. Popust za {ehidsku porodicu. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom ili bez, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141-676. VODOINSTALATER sa 30 godina iskus tva vr{i oprav ke sa ni tar nih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja, win dowsa, ~i{}enje od virusa. Tel. 062/654-140. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. ELEKTRI^AR - vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis boilera, el.pe}i, imdikatora, sklopki itd.) Mob: 061/132-149. PREVOZ putnika za Neum, Makarsku i druge relacije, sa klimatiziranim autom do 6 osoba. Mob. 063/943-445. OBRAZOVANA gospo|a ~uvala bih djecu u va{em stanu, (vodila i dovodila iz {kole). Mob. 062/623-690. PO[TENA `ena pazila bi stariju osobu. Mob. 066/303-818, iza 14 sati. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306. KO SIM tra vu, odr`avam ba {te, re`em drva i odr`avam mezare. Mob. 062/332-230. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.

Navr{ilo se {est mjeseci otkako nije sa nama na{ dragi

SJE]ANJE

BRANISLAV BUDIMIR

VAHDETA GU[I]
22. 3. 2011 - 22. 9. 2011.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033 /767-995 i 061/131-447.

Zahvalni i ponosni {to smo te imali, ~uvat }emo te u srcu zauvijek. Obitelj
5853 ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje povoljno. Tel. 033/241-465 i 062/134-827. STARIJI majstor uredno i po terminu, izvodi molerske radove, penzionerima besplatna dostava materijala. Mob. 062/918-201. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. BRAVARSKI radovi, povoljno i kvalitetno, dolazak na adresu besplatan. Mob. 062/828-257. MOLERSKE usluge: kre~enje stanova, jednosoban 120 KM, dvosoban 200 KM, trosoban 300 KM. Mob. 062/073-760. ISCJELJENJE duhovnim putem, pomo}u u~enja Brune Greninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376. ELEKTRI^AR popravlja TEA pe}i, el. pe}i, bojlere, postavlja indikatore, instalacije, itd. Mob. 061/048-497 KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada, {ute i drugo. Mob. 061/268-847. MOLERSKI radovi, uz potpunu za{titu lijepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. INSTRUKCIJEiz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. PARKETAR, postavlja, brusi, lakira parkete, {ipod, postavlja laminat. Mob. 062/177-796. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. SPASITE uspomene od propadanja. presnimavamo sa video kaseta na DVD — Sarajevo. Mob. 062/824-523. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524 i 061/563-292.

Kad odu dobri i plemeniti ljudi, ostaje neizmjerna tuga. Hikmeta i Bato
5845

SJE]ANJE

SJE]ANJE

MIKADO — `aluzine, trakaste, dual, plise i rolo zavjese, harmonika vrata i vanjske roletne.www.mikadoba.com Telfax, 033/613-584 i 062/170-248. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. KOMBI prijevoz selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. KIRBY dubinsko usisavanje usisavanje pranje i ispiranje svi vrsta tepiha namje{taja, auta pranje porala i generalna spremanja stanova i firmi. Tel. 061/350-688. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. PRU@AM usluge manuelne terapeutske i{ijacu masa`e u svom stanu i dolazim na adresu. Tel: 061/299-230. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.

na na{u dragu kumu i prijateljicu

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neumbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villabianca-neum.com Telefon. 387 (0)36 884-125, Fax. 387(0)36 884-128. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327098 i 036/884-169. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981. NEUM, apartmani-sobe, 5m od mora, parking. Tel. 036/880-582, 061/488-043. NEUM, luksuzno opremljeni apartmani uz more. Tel. 036/884-135, 063/405-355. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711.

RU@A BJELOVI]
22. 9. 2002 — 22. 9. 2011.

SANJU STUPNI[EK
22. 3. 2011 - 22. 9. 2011.

Nedostaje{ nam. Najljep{e uspomene i ljubav prema tebi trajno }emo ~uvati u na{im srcima.

Porodica
5840

Tvoji: Imran, Alem, Suad i Maida Ibrahimkadi}
AX

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
SJE]ANJE na moje drage roditelje na{oj dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV

DUBRAVKI SEKI SAGADIN
S ljubavlju i po{tovanjem, Obradovi} Jevrosima Cina i Du{ko
5851

MUHAMEDA MIKIJA AGU[EVI]A
13. 9. 2003 — 13. 9. 2011.

VAHDETU HIDU AGU[EVI], ro|. D@ONLAGI]
22. 3. 2011 — 22. 9. 2011.
5399

S ljubavlju, Dalila, Semir, Natan i Benjamin

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{eg radnog kolege Dalibora

DUBRAVKI SEKI SAGADIN
S ljubavlju i po{tovanjem, Re{idovi} Mehmedalija, Edina, Vedrana i Jesenka
5852

RADA PARA]
Uposlenici USAID TAF projekta, USAID IPR projekta i Samir Dizdar (USAID)
5843

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko potreseni odlaskom na{e sestre

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Sa tugom i `alo{}u obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[EMSA (HASIBA) TABAKOVI], ro|. AGOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 21. septembra 2011, u 47. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 23. septembra 2011. godine, u 14.30 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Lejla, majka Esma, otac Hasib, sestre Ferida, Hasiba i Hasija, daid`a Sulejman, sestri}i Emir, Semir, Admir, Aldena, Elko, Sabahudin, Emira i Semir, zetovi Taib, Senad i Sedin, zaova Zahida sa porodicom, tetke sa porodicama, amid`a Selim sa porodicom, te porodice Tabakovi}, Agovi}, Avdi}, Red`ovi}, \ozo, Mujagi}, Hrustemovi}, Sinanovi}, ^oli}, Rami}, Mehanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14.30 sati, Ul. novopazarska do br. 103. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

IRMA (ANTUNA) GRBI], ro|. KUK

preminula 20. septembra 2011. u 91. godini.

VESNA PANJETA, ro|. [ABAN
Ovim putem izra`avamo su}ut njenim voljenim. Sestre: Anka, Branka, Gordana i brat Milan sa svojim obiteljima: [aban, Matuli}, Gliha, Krznari} PO^IVALA U MIRU
5842

Sahrana }e se obaviti 22. septembra 2011. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Rade, sestra Franziska, brat Fritz, snahe Edina i Nikolija, unu~ad Sa{a, Goran, Bori{a i Nata{a, snahe Sanela, Elma i Aleksandra, zet Almir, praunuci Nikola i Alan, rodica Emina, ro|ak Ne|o i rodica Vera, te porodice Grbi}, Gaschler, Reitmayer, \uli}, Parla, Parli}, [uvalija, Be~irovi}, Mehmedba{i}, ^au{evi}, Proti} i Gaji}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. d`amijska 15/II.
000

^etrdeset je dana otkako nije sa nama na{ dragi

Dvadeset drugog septembra 2011. navr{ava se godina od smrti na{eg brata

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901
Tvoji: Duda, Emir i Bakir

MIDHAT BI]O US^UPLI]

SUNIJE (]AMILA) GU[I]A

Uvijek }e{ biti u na{im mislima i srcu, nedostaje{ nam.
5835

Vrijeme prolazi, a praznina i tuga i dalje ostaju. Tvoje sestre ]amka, Hajra i Sejda sa porodicama
5846

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Pro{lo je sedam tu`nih dana od kada vi{e nema na{eg dragog supruga, tate i dede

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HALILA ME[ANA
@ivot nestaje u trenu, a sje}anje i ljubav ostaju zauvijek. Supruga Zejneba, sin Emir, k}erka Lejla Tafro, zet Sandi, snaha Jasna, unuke Mona i Azra

Ovom prilikom `elimo izraziti zahvalnost hematologu dr. Aidi Dizdarevi}, koja je stalno bila uz nas, na toplom ljudskom odnosu i profesionalnosti kojom nam je olak{ala na{e najte`e trenutke. Zahvaljujemo i osoblju Klinike za hematologiju KCUS, prof. Naimi Arslanagi}, dr. Aidi Kara~i} i Ameli Pa{ovi} sa osobljem Klinike za dermatovenerologiju KCUS.
AX

POSLJEDNJI SELAM

Dvadeset drugog septembra 2011. navr{avaju se tri godine otkako sa nama nije na{ voljeni

majci na{eg direktora

ADILI (RAGIBA) BABI]
Uposlenici KJKP "RAD" d.o.o. Sarajevo
001

RUSMIR CANE DELAHMETOVI]
23. 3. 1956 - 22. 9. 2008.

Vole te tvoje, @eljna, Vedrana i Maja
5844

SJE]ANJE

Sa dubokim bolom u srcu obavje{tavamo sve prijatelje i poznanike da nas je na{a najdra`a

na na{eg dragog prijatelja

SABAHUDINA RESI]A
22. 9. 2005 — 22. 9. 2011.

DUBRAVKA SAGADIN, ro|. MALINAR

iznenada napustila 20. septembra 2011. u 72. godini.
Neka mu Allah d`.{. podari lijep d`ennet, a njegovoj du{i vje~ni rahmet. Familija Emirhafizovi} Faruka
5841

Sahrana }e biti obavljena u Holandiji. Vje~no o`alo{}eni: k}erka Andrea, zet Ozren, unuka Romana, porodice Malinar, Be}irovi} i Medan.
5850

Duboko o`alo{}eni javljamo da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Dvadeset drugog septembra 2011. godine, navr{ava se {est mjeseci od prerane i iznenadne smrti na{eg dragog i voljenog supruga i oca

ESAD (IBRAHIMA) HADROVI]

BIBA (ALIJE) JAHI] ro|. [EHOVI]

preminuo 20. septembra 2011. u 87. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, u 15 sati na gradskom groblju Sutina u Mostaru. O`alo{}eni: sestra Fahra, supruga Suada, unu~ad Emir, Ajna i Hana, brati}i Fe|a i Adi, sestri} Mirsad, sestri~ne Amira, Jasna i Aida, te porodice Hadrovi}, Habul, Had`iomerovi}, Avdi} i Gosto, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Azize [a}irbegovi} br. 90/II, Sarajevo.
000

preselila na ahiret u srijedu, 21. septembra 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 23. septembra 2011. godine, u 16.30 sati na mezarju @e`alovo. O`alo{}eni: k}erka Fatima, sinovi Mehmed, Hamid i Enes, brat Bajro, zet Meho, snahe Saima, Sabaheta i Asima, unu~ad i praunu~ad te porodice Jahi}, [ehovi}, Tur~inovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

MI]A MARINOVI]A
22. 2. 2011 - 22. 9. 2011.

Ponosni smo {to smo te imali, a tu`ni {to smo te tako rano izgubili. Tvoji Dragica i Du{ko
5847

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
TU@NO SJE]ANJE

prof. dr. DRAGO BAGO
22. 9. 1991 — 22. 9. 2011.

ZAUVIJEK U NA[IM MISLIMA I SRCU. NIKAD ZABORAVLJENA TVOJA DOBROTA, PA@NJA I LJUBAV. Tvoji: k}erka Ivana Bago - Milutinovi} sa djecom, suprugom i mamom
5834

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

EL-FATIHA

RADA (KOSTE) PARA], ro|. MIJOVI]
ro|. 1953. godine

FAHRUDIN (FADILA) ZUL^I]
preselio na ahiret u nedjelju, 11. septembra 2011, u Francuskoj, u 43. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred tvornice Zrak sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: majka Fatima, otac Fadil, sestra Sanela, supruga Meliha, sin Izmin, k}erka Izma, amid`e Bekir, Hasan, Husein i ]amil sa porodicama, tetke Fadila i Mu{a sa porodicama, strina Mirsada sa porodicom, punica Taiba, {ura Mevludin, svastika Muamera sa porodicom te porodice Zul~i}, Gu{o, Kar{i}, Abad`ija, Hod`i}, Abaz, Zolj, ]ato, Duro, Bunjo, Kadri}, Demirovi}, Dhaibei te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u novoj d`amiji u Ulici Sulje Jahi}a (Boljakov Potok).

preminula 21. septembra 2011. u 58. godini. Sahrana }e se obaviti 22. septembra 2011. godine u 13 sati na gradskom groblju Sveti Josip. O`alo{}eni: majka Radojka, suprug Miroslav, sinovi Dalibor i Igor, brat Mile, sestra Nada, snahe Selma i Ivona, unuka Dunja, obitelji Para}, Mijovi}, Sindi~i}, Pejakovi}, Buholc, Andrijevi}, Samard`ija, Pandurevi}, Batkovi}, Begovi}, Piplica, Tomi}, Juri}, kumovi \uki} i Kne`evi}, ostala mnogobrojna familija, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Dobrinjske bolnice 16/V.
000

NED@ADU IBRI[IMOVI]U
Bio si i osta}e{ neprevazi|ena ljudska gromada, svjetska knji`evna veli~ina o kojoj }e se vjekovima pri~ati i pisati. Hvala ti za sve {to si uradio za muslimane, Bo{njake i sve ljude koji priznaju univerzalne vrijednosti.Hvala ti za prijateljstvo koje me ~ine bogatim! Molim Allaha d`ele{anuhu da ti podari lijepi d`ennet, a porodici sabur i svako dobro na oba svijeta. Osman Brka s porodicom. EL-FATIHA
5833

000

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

Sa tugom i bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ZLATAN HATI^I] DRAGICA (BO[KA) ULJAREVI]
preminula 20. septembra 2011. u 72. godini. Sahrana drage nam pokojnice }e se obaviti 22. septembra 2011. godine u Trnovici kod Bile}e. O`alo{}eni: sin Luka, k}erka Ljubinka sa porodicama.
000

ZAHIDA ESMA (AHMETA) MEHI], ro|. IMAMOVI]
preselila na ahiret u utorak, 20. septembra 2011, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Beba, sin Esad, sestre Sajma i \ula, zet Alija, snahe Zinaida, Elvira i D`enita, unu~ad Admir, Damir, Emina, Emir i Dino te porodice Mehi}, [i{i}, Imamovi} te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

iznenada preminuo 19. septembra 2011. u 45. godini. Sahrana }e se obaviti 22. septembra 2011. godine u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Mirjana Stani}, baka Kornelija, brat Elvir, sestra Elvira, ujak Slobodan, ujna Dragana, ro|aci Maja, Marko, @eljko i Branka, te rodbina i prijatelji.
000

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Danas je najnestvarniji i najtu`niji dan, jer shvatismo da Te nema ve} ~etrdeset dana. Uzaludna su bila ~ekanja, pa zato }emo se sutra na}i kod Tvog novog doma.

Zahvaljujemo na brizi i lije~enju na{eg Midhata, dr. Be{liji, dr. Pa{ali}, dr. Ceri}, sestrama Onkolo{kog instituta KCUS, bolnici “Abdulah Naka{”, ANBH, pojedincima [umarskog fakulteta, rodbini i prijateljima iz Hrvatske, CG, Slovenije, Srbije, Makedonije, [vajcarske, [panije, SAD, Kanade, Australije i Njema~ke. Hvala svima na sau~e{}u i saosje}anju s na{om boli.

Boluju za Tobom, Emilija, Goran, Vedran i Mak

MIDHAT US^UPLI]

Porodica
5831

TU@NO SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na na{e drage

ADILA (RAGIBA) BABI], ro|. AJANOVI]

preselila na ahiret u utorak, 20. septembra 2011, u 74. godini.

MARIJA MOLDOVAN
1991 — 2011.

LUJZA PAJI] PETROVI]
1998 — 2011.

OGNJENKA LARMA, ro|. PETROVI]
1985 — 2011.

D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, poslije ikindija-namaza u haremu d`amije Faleti}i, a ukop }e se obaviti u 16.30 sati na Starom mezarju Faleti}i. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 15.45 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Mirsad i Selim, brat Suad, sestre Suada i Hajrija, snahe Azra, Mirela i Sadeta, zetovi Sead i D`afer, unu~ad Amina, Hanan, Tarik i Benjamin, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Babi}, Ajanovi}, Pa{i}, Had`i}, ]emalovi}, Sir~i}, Potogija, Serdarevi}, [e}ibovi}, [eti}, Hand`i}, Mahmutovi}, Hanas i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16.30 sati u stanu merhume u Ulici franjeva~ka br. 6 b/I
002

S ljubavlju i po{tovanjem, Dragan i Vladimir s porodicama
5800

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

dragoj baki

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IRMI GRBI]
Bila si uz nas kad nam je bilo najte`e. Osta}e{ dio nas zauvijek. Hvala Ti. Tvoji Elma i Goran
5832

TRIFKO (MILANA) BABI]
1992 — 2011.

FADIL (BIBA) KONAK

Tuga, bol i praznina za tobom sve je ve}a i ve}a. @ivot bez tebe je skrivena bol, nevidljiva rana na srcu, suza u oku. Tvoji sinovi Dado i Denis, supruga Selima, te porodice Babi}, Petri~evi}, Vladu{i}, Selimovi} i Isakovi}.
5822

preselio na ahiret nakon duge i te{ke bolesti u utorak, 20. septembra 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, poslije ikindija-namaza (u 16.15 sati) na mjesnom mezarju u selu Varo{ - Kalinovik. Prevoz obezbije|en ispred [kole u Boljakovom Potoku u 14.30 sati sa zaustavljanjem ispred restorana 'Esmeralda' na Stupu, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Pa{a, sin Nermin, k}erka Nermina, zet Esad Benco, snaha Samira, unu~ad Irma i Irnel, brat Edhem, njegov Adem Konak sa porodicom, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, punica Hankija, {ura Omer sa porodicom, svastike Almasa sa porodicom, Sevda i Rifa, te porodice Konak, Beganovi}, Dudo, Imamovi}, Hukara, Maguda, Be|anin, ^usto, Sa~i}, Aljuki}, Had`i}, Panjeta, Red`ovi}, ^au{evi}, Nezirevi}, Fejzi}, Hod`i}, Dervi{evi}, Jahi}, Bojad`ija, Had`iahmetovi}, Srna, Muslim, Kozi}, Bibi}, Veli}, Maka~ev, Osmanovi}, Spori{evi}, Bajrovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati u ku}i `alosti u Ulici Ragiba D`inde br. 43 - Boljakov Potok.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj majci i svekrvi

SJE]ANJE

IRMI GRBI]
Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima, gdje }emo Te ~uvati od zaborava. Volimo Te. Tvoji: sin Rade i snaha Nikolija
5832

MILAN RISTANOVI]
2001 — 2011.

Prijatelj i kolega Vladimir Mo~evi}
5826

000

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine ...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
IN MEMORIAM
TU@NO SJE]ANJE

FADIL (JAKUPA) BARU^IJA

Pro{le su dvije godine od smrti na{eg po`rtvovanog oca i mu`a, savjesnog, po{tenog i humanog ljekara — ginekologa i onkologa

Dvadeset godina je pro{lo otkad je na{a majka, baka i tetka oti{la na svoj vje~ni po~inak

preselio na ahiret u ponedjeljak, 19. septembra 2011, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 23. septembra 2011. godine, u 15 sati na mezarju Malo Marevo - Fo~anska Jabuka. O`alo{}eni: supruga Zahida, sinovi Ferid, Mu{an i Murat, k}erka Jasna, brat Velija, snahe Rasema, \ula, Nisveta i Velida, zet Sulejman, unu~ad Almedin, Adis, Ismir, Asmir, Mirza, Haris i Melisa, brati}i, teti}i, te porodice Baru~ija, Aljuki}, Omerspahi}, Beganovi}, Muslim, ^oko, Lisica, Hukara, Ba{i}, Durak, Muratovi}, ^au{evi}, Pamuk, Borovina, Gradi{i}, Andelija, Ku{und`ija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 15 sati, Ul. ranova~ka 34, Ahatovi}i. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred ku}e `alosti sa polaskom u 10 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima: Bojnik, Stup - restoran „Esmeralda“, te usputnim stanicama do Fo~anske Jabuke. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

prof. dr. D@EVADA D@EKE SOFTI]A
DANICA VIDOVI], ro|. SANDI]
22. 9. 1991 — 22. 9. 2011.

Sje}amo ga se s ljubavlju i tugom. Njegove Tanja, Sanja i Boba
5823

SJE]ANJE

Godine i desetlje}a prolaze a ti, draga na{a, ostaje{ dio nas i zauvijek u na{im mislima i srcima. Tvoji: Vlado, Magda, Elena i ostala familija
5734

S ljubavlju i tugom sje}amo se na{ih dragih

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

VAHID ([ERIFA) KAPI]
22. 9. 1999 — 22. 9. 2011.

MUNIRE IKOVI] – HAD@IMUSI]
22. 9. 1976 — 22. 9. 2011.
5819

MULA (OMERA) ALIJA[EVI], ro|. KARI[IK
preselila na ahiret u utorak, 20. septembra 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 22. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Nezir, sinovi Hasib i Nesib, k}erke Sabrija, Behija, Rasema i Mu{a, snahe ]amila i [evka, zetovi [ahin, Hakija, Bego i Senad, djever Rasim, jetrva Naza, snaha Zlatija, unu~ad Jasmin, Elvir, Elmir, Edita, D`enita, Jasmina, Aida, Mubera, Anel, Anela, Nejla, Azer i Faris, praunu~ad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Alija{evi}, Kari{ik, Salihovi}, Baji}, Arslani, Serhatli}, Duro, Kustura, Jahi}, Hrva~i}, [u{a, Bali}, Alispahi}, Demir, Kora}, Koli}, Rondi}, Ali}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Boljakov Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred d`amije Boljakov Potok, sa polaskom u 13.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Porodice Zvizdi}, No`i} i Karahod`i}

ABIDA IKOVI]A
1945 — 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

FETHIJE
1950 — 2011.

SEHIJE
1983 — 2011.

RAIF (AVDE) HAD@I]
12. 8. 2011 — 22. 9. 2011.

HAJRIJE
1988 — 2011.

MIDHATA
1996 — 2011.

Navr{ava se 40 dana bez tebe. Tu`no je, nedostaje{ nam, ali smo sretni {to smo te imali. Tvoja Jasmina, Edin, D`ana, Lejla, James, Chiara i Daris
5821

Porodica
5779

Dvadeset drugog septembra 2011. navr{ava se 12 godina od smrti na{eg dragog

TU@NO SJE]ANJE

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

ENVER PAJA PA[I]
22. 9. 2003 — 22. 9. 2011.

VAHIDA ([ERIFA) KAPI]A

Sa ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Mirica, Jasmin, Mirna, Alma, D`enan, Nedim, Benjamin i Armin
5807

S ljubavlju i po{tovanjem, Dina, Lida, Beba i [eko
5818

58

PREDAH

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Nema potrebe da optu`ujete druge za lo{u procjenu ili svoj poslovno-finansijski neuspjeh. Potrudite se da pravilno korigujete pona{anje u skladu sa zajedni~kim interesima. Partner vje{to prikriva dio istine, {to dodatno uti~e na va{e neraspolo`enje. Ponekad nije lako dokazati istinu, ~ak i kada su sve prednosti na va{oj strani. Prijat }e vam neka od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Neko nema razumijevanja za va{e poslovne ideje. Otkrivate nesporazume u susretu sa saradnicima, nedostaje vam uzajamno razumijevanje. Sa~ekajte da vam neko zvani~no saop{ti odluku o poslovnoj saradnji. Potrebno je vrijeme da iskristali{ete svoja osje}anja. Ne donosite ishitrene odluke o nekome ko vam je drag, budite strpljiviji. Pretjerana zabrinutost lo{e se odra`ava na va{u koncentraciju. Nalazite se u kreativnoj fazi, ali neko nema dovoljno sluha da vam se pridru`i. Zbog razli~itih interesovanja i poslovnih pravila koja name}u saradnici, morate da prihvatite kompromis ili utje{nu varijantu. Izbjegavajte ljubavnu raspravu, uzdr`ite se od komentara i kritizerskih tonova pred voljenom osobom. Budite popustljiviji vi{e nego obi~no. Prijat }e vam dodatne obaveze kao dobar oblik radne terapije. Neko osporava va{ uspjeh, tako da vas optere}uje novim test-situacijama ili dodatnim uslovima. Nemojte dozvoliti da novi poslovni nesporazumi uti~u na va{u koncepciju i na kreativno raspolo`enje. Planirajte susret sa osobom koja u vama pokre}e emotivne talase. Oslonite se na snagu svojih osje}anja i na neke lijepe misli. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i pozitivno raspolo`enje. Interesuju vas konkretni rezultati i mogu}nost za ubrzanim napredovanjem na poslovnoj ljestvici. Va{ stav djeluje razumno, ali potrebna vam je i ne~ija ozbiljna podr{ka. Obratite pa`nju na svoj stil izra`avanja. Bez ne~ijeg prisustva osje}ate emotivnu prazninu ili `al. Te{ko vam je da izrazite osje}anja i namjere pred bliskom osobom. Pratite svoj unutra{nji glas i potrebe, opustite se. Imate pozitivan uticaj na okolinu, ideja koju propagirate potvr|uje va{u profesionalnu svijest o zajedni~kim interesima. Poku{avate da osmislite dobru strategiju i ne dozvoljavate da vas neko zatekne. Raduju vas novi doga|aji i ne~ija iskrena namjera da vam ugodi. Partner umije da vam prenese dobro raspolo`enje i emotivnu inspiraciju. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju. Neko u vama podsti~e kreativnu radoznalost i `elju za novim saznanjem. Prihvatite korisnu ideju o poslovnoj saradnji i doka`ite sposobnosti na djelu. Ne odga|ajte neku zajedni~ku akciju. Emotivno zadovoljstvo proizilazi iz susreta sa dragom osobom. Djelujete zanosno i uspijevate da privu~ete ne~iju pa`nju, {to }e uticati na va{e samopouzdanje. Va`no je da uskladite misli i osje}anja. Neko vas navodi na pogre{an izbor i poku{ava da ograni~i va{ poslovni uticaj. Nema potrebe da ulazite u raspravu sa osobom koja koristi druga~ija mjerila vrijednosti. Dostojanstveno prihvatite trenutnu poziciju. Poka`ite dobru volju, ne mo`ete o~ekivati da sre}an epilog dolazi sam po sebi. Potrebno vam je ne~ije razumijevanje i emotivna podr{ka. Izbjegavajte stresne situacije. Sumnjate u ne~ije namjere i imate lo{ predosje}aj u susretu sa saradnicima. Nema potrebe da zaklju~ujete na osnovu prvog utiska, sa~ekajte prigodan trenutak. Imate dovoljno iskustva da se za{titite od lo{ih uticaja. Postoji osoba koja u vama pokre}e sna`ne emocije, usmjerite misli ka zajedni~kim temama. U`ivajte u privilegijama koje imate. Radost srca djeluje ljekovito u svakom pogledu. Stalo vam je da uskladite poslovne i privatne obaveze. Dovoljno ste vje{ti da ostvarite svoje interese na razli~itim stranama. Ne dozvolite da vas neko usporava ili remeti va{u koncentraciju. Imate pozitivan uticaj na ne~ije raspolo`enje. Poka`ite da se zajedni~ka sre}a krije u iskrenoj razmjeni osje}anja. Osje}aj bliskosti donosi vrhunac sre}e. Zra~ite pozitivnom energijom. Poslovni dogovor kre}e u pozitivnom smjeru kada postoji saglasnost oko uva`avanja razli~itih interesa. Va`no je da nove doga|aje prihvatite u optimisti~kom stilu, ne sumnjajte u ne~ije poslovne namjere. Potrudite se da obradujete voljenu osobu na originalan na~in, pratite svoju ideju vodilju koja donosi zajedni~ku radost. Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`enje. Na vama je da opravdate poslovni ugled u situacijama koje mogu razli~ito da se protuma~e. Osmislite dobar plan, uz dozu mudrosti sve mo`e da se podvede pod poslovni uspjeh. Zadovoljstvo koje osje}ate u ne~ijoj blizini predstavlja dobar predznak. Sre}a je dosti`na kada vas sa nekim povezuju topla osje}anja i lijepe misli. Podsti~ite kod sebe romanti~no raspolo`enje i vedar duh.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: nemaran, anorak, ricinus, ada{, tt, {trik, a, tat, rat, ah, kamila, sb, jirasek, vata, ranilac, sak, dolama, ajari, avari, spana}, li, iritirati, a}an, roniti, v, paripi, ost, emocija, prel, ror, zaliti, a, astronomi, ok.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas obla~no sa sumaglicom ili maglom, prije podne razvedravanje, poslije podne prete`no sun~ano. Samo }e na jugu biti sun~ano tokom cijelog dana. Vjetar slab, sjeverni. Minimalna temperatura od 9 do 17, maksimalna dnevna od 20 do 26, na jugu do 29°C. Narednih dana poslije mjestimi~no maglovitog jutra, tokom dana prete`no sun~ano i toplije.

Danas }e u ve}em dijelu Evrope biti prete`no sun~ano, dok }e obla~no sa ki{om i pljuskovima biti na sjeveru kontinenta i jugoistoku Balkanskog poluostrva. Najve}a koli~ina padavina o~ekuje se u oblasti Baltika, dok }e jak zapadni vjetar puhati na Sjevernom moru. Maksimalna temperatura kreta}e se od 13 u Oslu do 31°C u Madridu. Ujutro u centralnim predjelima Balkana magla ili niska obla~nost. Tokom dana prete`no sun~ano, osim na jugoistoku poluostrva, gdje }e prije podne biti umjereno obla~no, povremeno sa ki{om i pljuskovima. Jak sjeverni vjetar puha}e na Jonskom i Egejskom moru. Maksimalna temperatura kreta}e se od 20 do 28°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 14.15 sati. terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine ne re`ija: Roger Allers, Rob Minkoff, glasovi: Zvonimir Zori~i}, Ivan [turli}, Rakan Rushaidat... po~etak u 14.30 i 16.30 sati. re`ija: Roger Allers, Rob Minkoff, glasovi: Zvonimir Zori~i}, Ivan [turli}, Rakan Rushaidat... po~etak u 16.45 i 18.30 sati.

OSLOBO\ENJE

ZLO^ESTA U^ITELJICA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

PLANET MAJMUNA

KAKO SE RIJE[ITI [EFA

HISTORIJSKI

KINA
CINEMA CITY
PUT BEZ POVRATKA 5
crna komedija, satira, re`ija: Jake Kasdan, uloge: Cameron Diaz, Jason Segel, Justin Timberlake, Lucy Punch... po~etak u 16.10, 18.10 i 20.10 sati.

Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

akcija, triler, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto... po~etak u 15 i 17 sati.

komedija, re`ija: Seth Gordon, uloge: Jason Bateman, Charlie Day, Jason Sudeikis, Colin Farrell, Jennifer Aniston... po~etak u 16.15, 18.15, 20.15 i 22.15 sati.

NEPRIJATELJ
doma}i, re`ija: Dejan Ze~evi}, uloge: Aleksandar Stojkovi}, Vuk Kosti}, Tihomir Stani}, Ljubomir Bandovi}, Marija Piki}, Slavko [timac, Dragan Marinkovi}, Goran Joki}, Stefan Bundalo, Vladimir Djordjevi}, Du{ko Mazalica po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

PONO] U PARIZU
romanti~na komedija, re`ija: Woody Allen, uloge: Owen Wilson, Rachel McAdams, Kathy Bates, Kurt Fuller, Michael Sheen, Carla Bruni... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO RU@E ZA ANNE TERESU / FUDBALSKE PRI^E
premijera, autori predstave: Haris Pa{ovi} i Edward Clug, muzi~ko-plesna koprodukcija BNP Zenica i EastWest Centra Sarajevo, nastupaju: Aida ^orbad`i} - sopran, Thomas Steyaert (Belgija), Ulisse Romano (Italija), Ibrahim Quattara (Burkina Faso), Aydar Valeev (Rusija i Ayberk Esen (Turska), po~etak u 20 sati.

horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Nicholas D'Agosto, Emma Bell, Arlen Escarpeta, Miles Fisher... po~etak u 22.15 sati.

KRITERION
JO[ JEDNA GODINA
drama, re`ija: Mike Leigh, uloge: Jim Broadbent, Ruth Sheen, Lesley Manville... po~etak u 18 sati.

BO[NJA^KI
Stalna postavka galerije i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od devet do 16 sati. Najava grupa putem telefona 033/279-800.

[TRUMFOVI
avantura, animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Hank Azaria, Katy Perry, Jonathan Winters, Neil Patrick Harris... po~etak u 15 sati.

NO] MORSKIH PASA
horor, re`ija: David R. Ellis, uloge: Sara Paxton, Dustin Milligan, Chris Carmack... po~etak u19.30 i 21.30 sati.

TUZLA

MARY I MAX
crna komedija, re`ija: Adam Elliot, uloge: Toni Collet te, Philip Seymour Hof fman, Eric Bana... po~etak u 20.20 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Islamic Art - izlo`ba levhi Osmana Moranki}a za posjete je otvorena do 30. septembra.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Multioriginali“ (djela iz fundusa Muzeja) i “The Big Machine Art” autora Miroslava Staki}a, za posjete su otvorene do kraja septembra.

OTMICA

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba PERGAMENT SRBIJA (Me|unarodni autorski projekat mr. Leposave Milo{evic Sibinovi}), za posjete je otvorena do 24. septembra. Izlo`ba Mensura Porovi}a i Hamzalije Muhi}a, sa po 40 djela oba umjetnika, bi}e otvorena do 30. septembra.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba simboli~nog naziva “Povratak ku}i“, autorice Dragane Skrepnik iz Arizone, za posjete je otvorena do 5. oktobra.

akcija, triler, re`ija: John Singleton, uloge: Taylor Lautner, Lily Collins, Alfred Molina... po~etak u 15.50, 18 i 20.20 sati.

[TRUMFOVI

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Nerimane-Narde Nik{i}, studentice Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, odsjek Produkt dizajn. Galerija je otvorena za posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

BANJA LUKA

BIHA]

ZENICA

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA KINA KINA
MULTIPLEX EKRAN
JOHNNY ENGLISH: PONOVO RO\EN
komedija, porodi~ni, re`ija: Oliver Parker, uloge: Rowan Atkinson, Rosamund Pike, Dominic West... po~etak u 14, 16, 18, 20, i 22 sata.

UNA
DJEVERU[E
komedija, re`ija: Paul Feig, uloge: Kristen Wiig, Terry Crews, Jessica St. Clair, Maya Rudolph po~etak u 18.30 i 20.30 sat.

avantura, animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Hank Azaria, Katy Perry, Jonathan Winters, Neil Patrick Harris... po~etak u 15.40 i 17.35 sati.

MULTIPLEX PALAS
JOHNNY ENGLISH: PONOVO RO\EN

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

JOHNNY ENGLISH: PONOVO RO\EN
komedija, porodi~ni, re`ija: Oliver Parker, uloge: Rowan Atkinson, Rosamund Pike, Dominic West... po~etak u 15.30, 17.50 i 20 sati.

MAK
Izlo`ba "Miroslav Krle`a na bosanskohercegova~koj sceni", autorice Amine Abdi~evi}, za posjete je otvorena do 30. septembra.

PRVI OSVETNIK: KAPETAN AMERIKA

AUTI 2

NOVI HRAM
Izlo`ba dokumentarne fotografije i projekcija dokumentarnog filma Edwarda Serot te "Pre`ivjeti u Sarajevu: prijateljstvo u vrijeme rata", za posjete je otvorena do 25. septembra. Izlo`ba je otvorena povodom Evropskog dana jevrejske kulture 2011.

NO] MORSKIH PASA 3D
horor, re`ija: David R. Ellis, uloge: Sara Paxton, Dustin Milligan, Chris Carmack... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

komedija, porodi~ni, re`ija: Oliver Parker, uloge: Rowan Atkinson, Rosamund Pike, Dominic West... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

KRALJ LAVOVA 3D

KAUBOJI I VANZEMALJCI
akcioni triler, re`ija: Jon Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde, Sam Rockwell... po~etak u 19 i 21.30 sati.

akcija, ratni, re`ija: Joe Johnston, uloge: Chris Evans, Hugo Weaving, Stanley Tucci, Tommy Lee Jones... po~etak u 18.30 i 21 sat.

MUZEJI
ZEMALJSKI
animirana komedija, Muzej je otvoren za posjete u sljede}im

KRALJ LAVOVA 3D
animirani, porodi~ni, animirani, porodi~ni,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 22. septembar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Glasnik
DRAMA
Re`ija: James Foley Uloge: Al Pacino, Gerlando Barone, Mary Elizabeth Mastrantonio, Joe Grifasi, Joanna Merlin

HIT
DANA
23.20
NOVA
HOROR
Re`ija: Mike Nichol Uloge: Jack Nicholson, Michelle Pfeiffer, James Spader, Kate Nelligan, Richard Jenkins

22.35
MRE@A

Vru}e je ljeto godine 1933. u ju`noj Philadelphiji, gdje dvanaestogodi{nji Gennaro Spirito `ivi s majkom Louisom i djedom Gitanom. Gennaro `eli skupiti 25 centi, koliko mu je potrebno da upadne u tek otvoreno kino La Paloma, koje daje specijalni popust na ulaznice. Bole`ljivi djed, koji osje}a da mu se bli`i kraj, obe}ao je unuku da }e mu kupiti kartu, ali se ne `eli odre}i ni nov~i}a prije nego umre. Dje~ak kre}e u potragu za sitni{em koji }e mu ispuniti `elju. Me|utim, djed ga {alje da prona|e `enu prema kojoj je on gadno sagrije{io u pro{losti i od koje tra`i oprost.

Fani i Aleksandar
DRAMA/MISTERIJA
Re`ija: Ingmar Bergman Uloge: Pernilla Allwin, Bertil Guve, Allan Edwall

Iscrpljenom i nesretnom izdava~u Willu Randallu polako nestaje strpljenja kada mu mla|i saradnik otme posao i `enu. Nakon {to ga ugrize vuk, Will odjednom shvati da je pun energije, `eljan borbe vi{e nego ikada te da su mu ~ula nevjerovatno osjetljiva. U me|uvremenu, predivna k}i njegova strogog {efa Laura Alden po~ne se zaljubljivati u njega, ne shva}aju}i da se ~ovjek u kojeg se zaljubljuje postupno pretvara u zvijer, koja ga je ugrizla.

22.30
BHT

Desetogodi{nji Aleksandar, rediteljev alterego, i njegova sesta Fani, do`ivljavaju emotivni stres kada se njihova majka, doskora{nja udovica, uda za hladnog i distanciranog ministra.

SERIJE

Melisa Pi
DRAMA
Re`ija: Luca Guadagnino Uloge: María Valverde, Letizia Ciampa, Primo Reggiani, Fabrizia Sacchi

Larin izbor
ara je potresena susretom s majkom Mijom koja je duboko razo~arana Larom. Zamjera joj {to joj je zatajila vjen~anje s Jakovom, kao i {to se odrekla karijere zbog mu{karca. Lari je te{ko uvjeriti majku u suprotno. Nela i Zoran nastavljaju aferu dok ga Nela koristi za svoje manipulacije. Nela i Mija posti`u dogovor. Nagovoriti }e Laru da potpi{e papire za razvod od Jakova...

Slomljena krila
Izme|u Aj{e i Nevzata, kao i Nazli i D`emala raste emocionalno zbli`avanje, ali ih tako|er o~ekuju i nove nevolje. Aj{e je iznena|ena Nevzatovom bra~nom ponudom i ne zna {ta da odgovori. To je za nju te{ka odluka. Ona nije sigurna da li ga toliko voli da bi sa njim stupila u bra~nu vezu. Njen odgovor sviju iznena|uje. Odmetnik [eref tako|er nije zaboravio Aj{e...

Predaj se, srce
Bahar je veoma sretna jer }e upoznati Saliha sa svojim ocem. Salih je stjeran u kut. Prima uznemiravaju}i telefonski poziv. Bahar ne razumije Salihove reakcije i zbog toga je zbunjena. Susre}u se Belgin i Harputlu. Svi protekli doga|aji su negativno utjecali na njih dvoje. Belginina odluka }e iznenaditi Harputlua. Dolazi do razvoja doga|aja izme|u Mahira i Defne.

18.25 FTV

21.10 FTV

20.05 TV1/MRE@A

00.00
PINK

Mellisa je usamljena tinejd`erica koja do`ivi svoje prvo seksualno iskustvo na zabavi tokom ljetnih praznika. No, kada se, puna ljubavi, vrati u {kolu, shvati da je se njen ljubavnik uop}e ne sje}a. Bjesna, ona kre}e na seksualno putovanje kojim poku{ava vratiti samopouzdanje.

Slatkorje~ivi
KOMEDIJA
Re`ija: Michael Jenkins Uloge: Bryan Brown, Karen Allen, Justin Rosniak

FILMOVI

00.30
MRE@A

Prevarant Harry Reynolds pu{ten je iz zatvora sa svojim partnerima i uskoro ve} planiraju novu prevaru. Harry se uputio u mlai grad na obali Australije - Beachport gdje lokalno stanovni{tvo nastoji uvu}i u svoje malverzacije. La`no se predstavlja da je do{ao da rekonstrui{e stari brod i izgradi tematski partk. Ali, svi }e mu planovi pasti u vodu kada se zaljubi u Juliu, `enu koja vodi lokani hotel i ima sina Davida.

Ko to tamo peva
CRNA KOMEDIJA
Re`ija: Slobodan [ijan

Skupina putnika i{~ekuje autobus tvrtke "Krsti} i sin" kako bi {to prije stigla u Beograd, udaljen stotinjak kilometara. Me|u njima su i Aleksa,dotjerani pjeva~ koji se brine za svoj glas, zatim Brka, pristalica reda i zakona, zbunjeni lovac, bra}a uli~ni svira~i, te upravo vjen~ani bra~ni par. Kada rasklimani crveni autobus vlasnika Krsti}a i njegova lakovjernog sina Mi{ka napokon ukrca putnike, zapo~et }e putovanje prepuno problema i me|usobnih nesuglasica...

20.50 HRT 2

Impuls
TRILER Re`ija: Jim Sonzero
Mattie je studentica ~iji biv{i de~ko nakon razdoblja depresije po~injava samoubojstvo. ^ini se da je njegova depresija povezana s neobi~nim kompjuterskim programom kojim se bavio, a koji nastavlja raditi ~ak i kada je kompjuter isklju~en iz struje. Istra`uju}i njegovu smrt, Mattie i njezini prijatelji postaju svjedocima neobja{njivih prizora, a ljudi oko njih po~inju umirati bizarnim smrtima.

23.05 OBN

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
06.15 Gospo|a Barbara, igrana serija 07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti Dje~iji program: 09.05 Mali spasioci 09.20 Poko 09.35 X-man 10.00 Spretno - sretno, tv igra 10.30 Harveytoons 10.55 Tomica i prijatelji 11.10 Sve }e biti dobro, igrana serija, 18. epizoda 12.00 Dnevnik 1 12.15 Viza za budu}nost, igrana serija 13.20 Larin izbor, igrana serija, 11. epizoda (r) 14.15 Zelena panorama, program za agrar 14.45 Tomica i prijatelji 14.55 Vijesti 15.05 Na{a mala klinika, igrana serija

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 07.00 09.00 09.10 10.05 10.35 10.50 11.00 11.25 12.00 12.20 Muzi~ki program Jutarnji program Vijesti Larin izbor, serija Mala TV U no}noj ba{ti, crtana serija An|elina balerina, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Med i djetelina, crtana serija Sviraj ne{to narodno Dnevnik 1 Marija Montesori: @ivjeti za djecu, mini serija Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Prislu{kivanje, serija Va{ar ta{tine, serija Reporta`a Izvje{taj sa Banjalu~ke berze

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Fifi, crtani film, 27. ep. 08.50 Beba Felix, crtani film 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Garfield, crtani film 09.25 Lijeni grad, crtani film 09.50 Jagodica Bobica, Jagositne pustolovine, crtani film, 19. ep. 10.15 Sirene, crtani film 10.45 Bakugan, crtani film 11.10 Winx, serija, 32. ep. 11.30 Bestseller 11.32 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija, 167. ep. 13.00 Miljenica, serija, 68. ep. 14.00 Moj dom 14.30 Muzi~ki program 14.58 Bestseller 15.00 Bioclinica 15.10 Top Shop 16.00 Kad li{}e pada, serija, 94. ep.

TV1
06.00 Nijemi svjedok, serija 07.00 Jutarnje vijesti TV1 07.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 07.35 Hello Kitty, crtani film 07.47 Hello Kitty, crtani film, ep. 20 08.00 Vijesti 08.05 Eliza, serija, ep. 62/68 09.00 Vijesti 09.05 Zakon ljubavi, serija, 68. ep. 10.00 Flash News 10.05 Ukradeni `ivoti, serija, 60. ep. 11.05 Biznis vijesti 11.15 Superstars, dokumentarni program, ep. 40/52 12.00 Vijesti plus 12.20 Doga|aji koji su promijenili svijet, dokumentarni serijal, 3/14 13.00 Flash biznis-sport 13.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 14.00 Flash News

PINK
06.00 Sestre, serija (r) 07.00 Yu-Gi-Oh, crtani film 07.30 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Naslije|e jedne dame, serija (r) 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Zabranjena ljubav, telenovela 12.00 Info top, info-program 12.15 Biometerolo{ka prognoza 12.20 City, zabavni program 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info-program 14.20 Grand hitovi, muzi~ki program 15.00 Sestre, telenovela 15.45 Kupi.ba, emisija

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Mumijevi, animirana serija, 58/71 09.35 Robot Robi, animirana serija, 51/52 09.50 BHT vijesti 10.00 Ples `ivota, igrana serija, 125/125 11.00 Gorko-slatko, igrana serija, 192/229 (r) 11.25 Hodoljublje: Piran 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dokumentarna serija (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Nerije{en slu~aj, emisija o kriminalu (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Euroimpuls, magazin (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade

14.00 14.10 15.10 16.00 16.25

Fani i Aleksandar
FILM

22.30

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

21.05

Kad li{}e pada
SERIJA

20.00

Hello Kitty
CRTANI FILM

Zabranjeni forum
TALK SHOW

19.10

21.00

15.05 Mumijevi, animirana serija, 59/71 15.40 Izgubljena ~ast, igrana serija, 3/77 (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Gorko-slatko, igrana serija, 193/229 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Pri~ice za laku no}, 4/13 19.00 Dnevnik 1 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.15 Izgubljena ~ast, igrana serija, 4/77 21.00 Tre}a strana, informativni program 22.00 Dnevnik 2 22.30 Fani i Aleksandar, igrani film 01.35 Sve u svemu, dnevni magazin (r) 02.20 Pregled programa za petak

16.00 Sve }e biti dobro, igrana serija, 19. epizoda 17.00 Federacija danas 17.25 Ranjeni orao, igrana serija 17.50 Dnevnik, najava 18.25 Larin izbor, igrana serija, 12. epizoda 18.50 Dnevnik, najava Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.09 Dnevnik, najava 21.10 Slomljena krila, igrana serija, 39. epizoda 22.10 Dokumentarni ~etvrtak: [ta sa sobom preko dana 23.25 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.55 Danas u Parlamentu 00.10 Ezel, igrana serija 02.00 Viza za budu}nost, igrana serija 03.00 Dnevnik 3 (r) 03.30 Pregled progama za petak

16.30 Srpska danas 17.05 Larin izbor, serija 18.00 Dragulj u Carskoj palati, serija 19.10 Pingu, crtana serija Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Va{ar ta{tine, serija 21.05 Pe~at, politi~ki magazin 22.00 Iranske nuklearne tajne, dokumentarni program 22.55 Dnevnik 3 23.17 Sport 23.22 Finansijske novosti 23.30 Ameri~ki psiho, film 01.15 Prislu{kivanje, serija 02.10 Pe~at, politi~ki magazin 03.00 Dnevnik 2 03.25 Iranske nuklearne tajne, dokumentarni serijal 04.10 Muzi~ki program 05.00 Dragulj u Carskoj palati, serija

17.00 Staklena ku}a, serijski program, 16. ep. 18.08 Biometeorolo{ka prognoza 18.10 Sport centar 18.15 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski TV show 18.45 HIPP - Prvi koraci 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, 95. ep. 21.00 Ispuni mi `elju, zabavni program 22.00 @elja plus 22.20 Sport centar 22.22 Staklena ku}a, serija 23.20 Jednog lijepog dana, igrani film Reprizni program Hayat TV-a 01.40 Nepobjedive banzuke 02.00 Vijesti 03.00 Ispuni mi `elju 03.50 @elja plus 04.10 Muzi~ki program

14.05 14.30 15.00 15.05 16.00 17.00 17.15 18.15 18.20 18.50 19.00 19.10 19.30 20.05 21.10 21.30 22.00 22.35 00.15 00.30 01.58

Igra, serija Igra, serija Flash News Zakon ljubavi, serija, 69. ep. Ukradeni `ivoti, serija, 61. ep. Vijesti plus Predaj se srce, serija, 17. ep. Biznis vijesti Superstars, dokumentarni program, 41/52 Igra, serija, 38. ep. Najava Dnevnika Hello Kitty, crtani film Dnevnik TV1 Predaj se srce, serija, 18. ep. Igra, serija, 39. ep. Igra, serija, 40. ep. Dnevnik u 22 Glasnik/Two Bits, film Pono}ne vijesti plus Slatkorje~ivi, film No}ni program

15.50 Info top, info-program 16.00 More ljubavi, telenovela 17.00 Trijumf ljubavi, serija 18.50 Porodi~ni obra~un, kviz 19.20 Info top, centralne vijesti 19.35 Biometerolo{ka prognoza 19.36 Za zdrav i lijep osmijeh 19.40 Men in black, crtani film 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 21.00 Zabranjeni forum, talk show 23.00 Kraljica juga, serija 00.00 Melisa P, film 02.00 City, zabavna emisija (r) 02.10 Gold express, muzi~ki program (r) 03.30 Melisa P, film (r) 05.30 Pink Jubox

RTS
12.00 12.14 12.15 12.25 12.30 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 17.20 17.45 18.24 18.25 19.17 19.30 20.05 21.00 21.15 22.05 22.30 23.00 23.30 00.00 00.10 Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Zmajeva biblioteka, 6/10 (r) Trezor Kosmos, dok. program Ovo je Srbija Porodi~no blago, 10/62 Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Najava dnevnika 2 Tema Srbije na vezi Vrijeme Dnevnik Porodi~no blago, 11/62 7 RTS sat dana Latin passion: Big Bend RTS, muzi~ki program (r) Likovna kolonija RTS: "Kamen, voda, nebo" Ad libitum Mjesto za nas, dok. program Op{teobrazovni program TV minijature Dnevnik

RTCG
12.35 13.10 13.30 14.00 14.05 14.35 15.00 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.40 17.00 17.15 18.00 18.05 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.30 22.50 23.00 23.30 00.00 Profil Leticija Maraini Stil (r) Dokumentarna emisija Vijesti Obrazovna emisija (r) Etno Aktuelno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzika Obrazovna emisija Sat tv Lajmet Crna-Gora, u`ivo Vijesti Muzika Sat tv (r) Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Sat tv Muzika Obrazovna emisija biljke Crne Gore Replika Muzika Kalendar Dnevnik 3 Dokumentarna emisija Fle{ sport

FOX LIFE
07.55 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 08.15 Svi vole Rejmonda, serija 08.40 Vill i Grejs, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Da, draga, serija 10.15 @ivot po D`imu, serija 11.05 [apat duhova, serija 11.55 D`oi, serija 12.40 Svita, serija 13.05 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 13.55 Vill i Grejs, serija 14.15 Ali Mekbil, serija 15.05 Da, draga, serija 15.55 D`oi, serija 16.45 Do posla i nazad, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 [apat duhova, serija 18.50 Vill i Grejs, serija 19.15 Da, draga, serija 20.05 Ali Mekbil, serija 20.55 Seks i grad, serija 22.00 Sretni zavr{eci, serija 22.55 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Svi vole Rejmonda, serija 23.40 Vill i Grejs, serija 00.05 [apat duhova, serija

UNIVERSAL
08.20 Ne{ Brid`iz, serija 09.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 10.20 Ubistva u Midsomeru: Dar za `ivot, film 12.20 Ne{ Brid`iz, serija 13.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 14.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 15.20 Ubistva u Midsomeru: Smrt i snovi, film

TV1000
06.00 Dileri, film 08.30 Pozajmljiva~i, film 10.00 Pomama za lete}im tanjirima, film 12.00 Prva liga, film 14.00 Muza, film 16.00 ^ist i trijezan, film 18.00 Two if by Sea, film

EUROSPORT
08.30 Autotrke, GT Racers 08.45 Horse Racing Time 09.15 Biciklizam, S[ Copenhagen, Danska 10.15 Snuker, Sao Paulo, Brazil, finale 11.45 Biciklizam, S[ Copenhagen, Danska 16.00 Biatlon, S[ Nove Mesto, ^e{ka, live

Ne{ Brid`iz SERIJA 19.20
17.20 Urgentni centar, serija 18.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 19.20 Ne{ Brid`iz, serija 20.20 Urgentni centar, serija 21.20 Nesre}a u vazduhu, film 23.10 Operacija Grejslend, film 01.40 Plave krvi, serija 02.40 Erika, serija

Podizanje Arizone FILM 20.00
20.00 Podizanje Arizone, film 22.00 Rogovi u vre}i, film 00.00 Hotel za ljubavnice, film 02.00 @ensko ve~e, film 04.00 Ubistvo prvog stepena, film

Autotrke, GT Racers
SPORT

08.30

18.00 Speedway, Vojens, Danska 19.00 Speedway, Coventry, UK 20.00 Fight Club 23.00 All sports 23.05 Ke~eri 23.35 All sports 00.40 Biatlon, S[ Novo Mesto, ^e{ka

~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
06.15 07.00 07.25 07.40 07.55 08.10 09.05 11.05 11.20 12.20 13.20 14.00 16.00 17.00 17.25 18.05 19.15 20.00 21.00 22.00 22.20 23.20 01.35 03.15 04.15 05.15 Na{i najbolji dani, serija Jumanji, crtana serija Bumba, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija TV izlog Nate Berkus Show Teresa, serija (r) TV izlog Kad li{}e pada, serija (r) Ljubav i kazna, serija (r) IN magazin (r) Teresa, serija 22Larin izbor, serija (r) Vijesti Nove TV IN magazin Kad li{}e pada, serija Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija Larin izbor, serija Ve~ernje vijesti Provjereno, informativni magazin Vuk, igrani film Zavjera, igrani film (r) Ezo TV, tarot show Dr. Huff, serija Nate Berkus Show (r)

63

HRT2
07.27 Einstein~i}i, crtana serija (r) 07.50 Mala TV TV vrti}: Neobi~ni ljubimci Gusarske pri~e: Stra{no bolestan, crtani film Baltazar: Pingvin ^arli, crtani film (r) 08.20 Istrage Mladog Mjeseca, serija za djecu 08.50 [kolski sat: Slobodne aktivnosti Kokice 09.35 Olujni svijet, serija za djecu 10.00 Alisa, slu{aj svoje srce serija (r) 10.43 Kojak 3, serija 11.34 Misty, ameri~ki film (r) 13.06 Indeks, emisija o {kolstvu (r) 13.34 Paralele (r) 14.05 KS automagazin (r) 14.36 H2O Uz malo vode!, serija za mlade 15.02 Edgemont 1, serija 15.27 [kolski sat: Slobodne aktivnosti (r)

OBN
06.40 Atomska Betty, crtani film 07.00 Metajets, crtani film 07.20 Bunny Maloney, crtani film 07.40 Iron Man, crtani film 08.00 Ukleta Marijana, serija 09.00 Gorki `ivot, serija 10.15 Stol za 4, kulinarski show 10.45 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 11.55 OBN Info 12.15 Ludo srce, serija 13.15 Ljubav-vjera-nada, serija 14.15 Izgubljeni, serija 15.10 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 16.10 Ukleta Marijana, serija 17.10 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 17.40 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.30 OBN Info 18.50 OBN Sport 19.15 Vox specijal 20.00 Ljubav-vjera-nada, serija 20.55 Izgubljeni, serija 21.50 Dolina vukova, serija 23.00 Vox populi 23.05 Impuls, film 00.45 Izgubljeni, serija 01.45 Dolina vukova, serija 03.30 OBN Info 03.50 OBN Sport 03.55 Vox populi 04.00 Impuls, film

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Vitaminix, program za djecu (r) 10.02 Mla princeza (r) 10.15 Medo Rupert, program za djecu (r) 10.25 Bo u pokretu, program za djecu (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Pansion Fali~nih, 11/12 (r) 11.35 Pomorska tehnologija, dok. program, 11/18 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Javni agent 033 13.45 Sevdah, muzi~ki program (r) 14.20 @ivi svoj `ivot, film (r) 15.50 Va{ar ta{tine, 3/6 (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix, program za djecu 19.02 Mala princeza, program za djecu 19.15 Medo Rupert, program za djecu 19.25 Bo u pokretu, program za djecu 20.00 Pansion Fali~nih, 12/12 20.30 Pomorska tehnologija, dok. program, 12/18 21.00 Sarajevdisanje, dok. prog. 21.30 Pusti muziku, revijalni program 22.15 Ve~ernje vijesti 22.45 Va{ar ta{tine, 4/6 23.35 Prihvatljivi rizik, film 01.05 Sarajevdisanje, dok. program (r) 01.35 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
06.05 Iz dana u dan... 09.05 Zakon ljubavi, serija (r) 10.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 15.00 Zakon ljubavi, serija 16.00 Vijesti u 16 16.30 Retro kult, magazin iz kulture 17.15 Predaj se srce, serija (r) 19.00 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 22.55 Vijesti 00.00 Ukradeni `ivoti, serija 01.00 Dnevnik (r) 02.00 Koncert: Muhamed Mujkanovi}

08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.07 Hotel dvorac Orth 9, serija 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 Svijet za sebe: Mnoga lica Sjeverne Amerike, dokumentarna serija 11.00 Kod Ane (r) 11.14 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma 12.17 TV kalendar (r) 12.33 Kad zavolim, vrijeme stane - serija 13.20 Sve }e biti dobro, serija (r) 14.05 Vijesti uz znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.19 Trenutak spoznaje 14.50 Alisa, slu{aj svoje srce serija 15.33 Jelena, dok. film 16.03 Fotografija u Hrvatskoj (r) 16.17 ZABA - 90 sekundi (r) 16.25 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.08 Hrvatska u`ivo 17.32 HAK - Promet info 17.33 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 17.39 8. kat: Idejom do novca, talk show 18.31 Capri 3, serija 19.23 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi 20.13 Sve u 7, kviz 21.04 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 21.10 Bitka za Vukovar: Raspad Jugoslavije, dokumentarna serija 22.00 Pola ure kulture 22.31 Otvoreno 23.15 Dnevnik 3 23.35 Sport 23.38 Vrijeme 23.44 Vijesti iz kulture 23.50 Treba znati stati, dokumentarni film 00.40 Bez traga 7, serija (r) 01.21 @ica 1, serija (r) 02.21 Kojak 3, serija (r) 03.09 Zalagaonica, dokumentarna serija (r) 03.30 Skica za portret (r) 03.54 Bitka za Vukovar: Raspad Jugoslavije, dokumentarna serija (r) 04.39 Hotel dvorac Orth 9, serija (r) 05.24 8. kat: Idejom do novca, talk show (r)

MRE@A
07.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 07.35 Hello Kitty, crtani film 07.47 Hllo Kitty, crtani film 08.05 Eliza, 62/68 (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija 10.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 14.05 Igra, serija (r) 14.30 Igra, serija (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija 16.00 Ukradeni `ivoti, 61. ep. 17.15 Predaj se srce, 17. ep. (r) 20.05 Predaj se srce, serija 21.10 Igra, 39. i 40. ep. 22.35 Glasnik, film 00.30 Slatkorje~ivi, film

[apta~ psima
DOK. SERIJA

17.05

Provjereno
INFO-MAGAZIN

22.20

15.57 Kokice (r) 16.12 Meteor i veliki kota~i, crtani film 16.24 Mala TV (r) TV vrti}: Neobi~ni ljubimci (r) Gusarske pri~e: Stra{no bolestan, crtani film (r) Baltazar: Pingvin ^arli, crtani film (r) 16.53 Aladinove pustolovine, crtana serija 17.05 [apta~ psima 4 (r) 18.00 Regionalni dnevnik 18.20 @upanijska panorama 18.34 Mijenjam svijet: Parkour 19.02 Vijesti iz kulture (r) 19.09 Silvestrove i ^i~ijeve tajne, crtana serija (r) 19.30 Glazba, glazba... jazz 20.00 Zalagaonica, dok. serija 20.23 Zalagaonica, dok. serija 20.50 Ko to tamo peva, film 22.20 Bez traga 7, serija 23.05 @ica 1, serija 00.06 Retrovizor: Zakon i red: Zlo~ina~ke nakane 4, serija 00.49 Moja obitelj 7A, serija (r) 01.18 Skladi{te 13, serija (r)

TV MOSTAR
07.05 Ostrvo kornja~a, crtani film07.35 Hello Kitty, crtani film 07.47 Hello Kitty, crtani film 08.05 Eliza, 62/68 (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija (r)10.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 12.00 Vijesti plus 14.05 Igra, serija (r) 14.30 Igra, serija (r) 15.00 Flash news 15.05 Zakon ljubavi, 69. ep. 16.00 Ukradeni `ivoti, 61. ep. 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, serija (r) 18.15 Grad, revijalni program RTM 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Predaj se srce, serija 21.10 Igra, serija 21.30 Igra, 40. ep. 22.00 Dnevnik u 22 22.35 Glasnik, film 00.30 Slatkorje~ivi, film

TV KAKANJ
11.00 Biografije 12.00 Frej`er, serija 12.30 Svjedok prirode 13.00 Djevojke, serija 13.30 Ritam Srebrenice 14.00 Velike misterije 15.00 Mafija, serija 16.00 Biografije 17.00 Flash vijesti 17.05 Pasja posla, film 18.30 Svijet tajni, serija19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svijet tajni, serija21.25 Svijet uspje{nih 22.00 Mafija, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Pasja posla, film

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Sto najve}ih otkri}a, 5/9 (r) 13.05 Cirkus (r) 14.00 Bloopers (r) 14.30 Vijesti 14.40 Biografije 15.35 Pod suncem St. Tropea, serija 1630 Kult, kult, kultura 17.15 Predaj se srce, serija 18.10 TV liberty 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.00 Istina, program 21.30 Dnevnik 2 21.50 Predaj se srce, serija 22.45 Turisti~ki putokaz (r) 23.20 Znanstveni forum: Vitamin D

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo u`ivo 16.15 Sredinom sedmice, info-program (r) 16.45 Pitajte, tra`imo odgovore 17.15 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.17 Tuzla u`ivo 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 Muzi~ki salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.22 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno-obrazovni program 21.10 Op~injeni, 95/208 22.05 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
11.00 Program za djecu 11.30 Frejzer, humor. prog. (r) 12.00 Iz dana u dan 12.05 Serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode, dok. prog. (r) 14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 16.00 Iz dana u dan 16.05 Ljeto u gradu, revijalni prog. (r) 17.10 Dok. program 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 18.00 Frejzer, serija 19.00 Zenica danas 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.40 Klinika, serija 21.40 Razglednica (r) 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike 00.00 Klinika, serija (r)

RTV VOGO[]A
12.30 Istina, emisija o povratku (r) 13.00 Liberty TV (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje, kulinarski show 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 Hronika sedmice TV Jablanica 20.00 BH ritam 21.00 Telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Criss Angel, revijalni program 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Kasandra, serija (r) 09.15 Svijet na dlanu 10.00 Novosti 10.05 Maldivi, reality show 12.00 Novosti u podne 12.15 @ena misterija, film 14.00 Novosti 14.05 Zna{-ima{, interaktivni kviz 16.00 Dnevnik 1 16.25 Sve za ljubav, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitornig 19.00 Sport fle{ 19.30 Dnevnik 2 20.10 Kasandra, serija 20.55 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Poljubac u pono}, film 00.30 Prodaja nevinosti, film

ATV
09.50 Jagodica Bobica, crtani film 10.20 Sirene, crtani film 10.50 Bakugan, crtani film 11.10 Winx, crtani film 11.55 Vijesti 12.10 Serija 13.00 Miljenica, serija 13.50 48 sati svadba, zabavni program 15.50 Jednostavan `ivot, zabavni program 16.00 Kad li{}e pada, serija 17.00 Staklena ku}a, serija 18.15 Nepobjedive Banzuke 18.50 Arena sport 19.00 ATV vijesti 20.05 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije, zabavni program 22.10 Vijesti 22.20 Staklena ku}a, serija 23.20 Posebna no}, film

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga: Freiburg - Stuttgart 09.00 Fudbal, Bundesliga: Hamburger Monchengladbach 10.00 Trial, S[ Myslenice, Poljska 11.00 Ameri~ki fudbal, NCAA 12.30 Fudbal, Bundesliga: Bayer - FC Koln 13.45 Autotrke, GT Racers 14.00 Bilijar, E[ Irska, polufinale 16.00 Speedway, Copenhagen, Danska 17.00 Trial, S[ Foppolo, Italija 18.00 Bilijar, E[ Irska, polufinale 19.00 Bilijar, E[ Irska Live, finale 21.00 Obaranje ruku 21.30 Skokovi sa stijena 22.00 Kuglanje 00.30 Bilijar, E[ Irska, finale 02.00 Speedway, Copenhagen, Danska

SPORT KLUB
08.00 Barca TV: Barcelona - Osasuna 10.00 FullTilt Poker 11.00 Pregled Premier League Studio 12.30 Carling Cup: Chelsea - Fulham 14.15 Swiss league: Basel - Lausanne 16.00 Carling Cup: Brighton - Liverpool 18.00 Premier League Magazin 18.30 Vijesti 19.00 Premier League News 19.15 Iside Grand Prix 19.45 Swiss league: Sion Grasshoppers, direktno 21.45 Barca TV: Valencia Barcelona 23.30 Mobil 1 The Grid 00.00 Vijesti 00.30 Premier League News 00.45 Premier League Magazin 01.15 Premier League Classic: Blackburn - Wolves 01.45 Pregled Davis Cup 02.45 Iside Grand Prix 03.15 Najbolja utakmica Premier League

DISCOVERY
06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.30 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova Vrhunsko graditeljstvo Kako to rade? U djeli}u sekunde Pre`ivljavanje Limarska radionica Dodaj gas Ameri~ki ~operi Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova Vrhunsko graditeljstvo Pre`ivljavanje Kako se pravi? Kako to rade? U djeli}u sekunde - 2 epizode Nevolje u raju Kako izvu}i `ivu glavu Duhovi Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Uhva}eni na djelu 08.00 Biblijske misterije 09.00 Rekonstrukcija pokrova 10.00 [impanze: Skoro kao ljudi 11.00 Drevne megastrukture: Ma~u Pi~u 12.00 Rijeke i `ivot: Misisipi 14.00 Ru{enje: Obaranje rekorda 15.00 Uhva}eni na djelu 16.00 Kraljica hijena 17.00 ]orkirani u inostranstvu 18.00 [apta~ psima: Lave` i to~kovi 19.00 Rijeke i `ivot: Rajna 20.00 Opasni susreti: Ekstremne ribe 21.00 Premijera: Grad mrava 22.00 ]orkirani u inostranstvu 23.00 Ekstremne ribe 00.00 Grad mrava 01.00 Rijeke i `ivot: Rajna

VIASAT HISTORY
09.00 Putovanja i otkri}a 10.00 Nelson Mendela - ^ovjek mira 11.00 Azijske monarhije 12.00 Vizija Vangari Matajie 13.00 Rim: Posljednja granica 14.00 Biblijske zagonetke 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Premijera: Salvador Dali - pri~a o dva grada 17.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 18.00 U potrazi za Betovenom 19.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac 20.00 U potrazi sa rudnicima Kralja Solomona 21.00 [pijuni koji su do{li sa mora 22.00 Biblijske zagonetke 23.00 Tajm tim godina X 00.00 Salvador Dali: Pri~a o dva grada 01.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 02.00 U potrazi za Betovenom 03.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac

ANIMAL PLANET
06.00 Posjed merkata 06.25 Upoznajte divljinu 06.50 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija - Aljaska - 2 epizode 07.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 08.10 Nevaljali ljubimci 09.05 Sve o ma~kama 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Veterinari sta`isti 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom sveta 11.50 Veterinari novog kova sa Stivom Irvinom 12.45 Lovac na krokodile 13.40 Napad ajkule - dosje 3 14.30 Bjekstvo u raj za {impanze 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Lovac na krokodile 16.25 Zaljubljenici u ma~ke 17.20 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 17.45 Lovac na krokodile 18.40 Eko i slonovi Amboselija 19.10 Sve o psima 20.05 U ~eljusti ajkule 21.00 Velika petorka 21.55 ^udo da sam `iv 22.50 Povratak u divljinu

Rang-lista FIFA

BiH na 22. mjestu
Posjeta Brigadi takti~ke podr{ke
~enici osnovnih {kola „Avdo Smajlovi}“ „Do, bro{evi}i“ „Alija Nam, tak“, „Umihana ^uvi di na“, „\ulistan“ Lje{evo, @I[ centra Sarajevo, Gimnazije Isto~na Ilid`a, O[ „Jovan Du~i}“ Isto~na Ilid`a, Perzijsko-bosanskog koled`a Ilija{ Lje{evo, ^etvrte gimnazije Ilid`a i Katoli~kog {kolskog centra Stup posjetili su ju~er pripadnike Brigade takti~ke podr{ke Oru`anih snaga BiH u kasarni Rajlovac. Tokom Dana otvorenih vrata obi{li su helikoptersku jedinicu, a pripadnici brigade izveli su i dvije vje`be. Tako|er, u~enici su mogli vidjeti i dio naoru`anja i opreme kojim raspola`e brigada. Dobrodo{licu im je po`elio major Mirsad Tuzlak, oficir za planiranje i kontrolu u komandi brigade, koji je naglasio da je rije~ o najmnogobrojnijoj, multirodovskoj i multinacionalnoj jedinici OSBiH, rasprostranjenoj na cijeloj teritoriji BiH (Bugojno, Derventa, Sarajevo, Tuzla i Pale).

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 22. septembar 2011. godine

45. strana

Papa u Njema~koj bez luksuza
Poglavar Rimokatoli~ke crkve papa Benedikt XVI tokom posjete Njema~koj ne}e spavati u luksuznim hotelima, ve} u crkvenim odajama, a prve no}i u zgradi ambasade Vatikana, u berlinskom „multi-kulti“ kraju Neuekoln. U Erfurtu }e, kako se navodi, papa preno}iti u crkvenim odajama, u blizini katedrale, u svijetloj sobi, spartanski opremljenoj jednim krevetom, jednim stolom i jednim ormarom, povr{ine oko 10 metara kvadratnih. Papa, koji }e od danas do 25. septembra boraviti u Njema~koj, govori}e i u parlamentu, {to je izazvalo protivljenje opozicije i prijeti da izazove pravi skandal. Pratit }e ga i protesti i sjena skandala koju su nanijeli sve}enici pedofili.

U

s ~uvarima mira
U~enici nekoliko {kola iz Kantona Sarajevo i {ire regije grada bili gosti najmnogobrojnije, multirodovske i multinacionalne jedinice OSBiH u Rajlovcu
Za Ankicu Juri}, profesoricu engleskog jezika u Katoli~kom {kolskom centru, posjeta kasarni u Rajlovcu je jedno lijepo iskustvo. ma BiH. Nejra Murti}, u~enica 1. razreda @eljezni~kog {kolskog centra, veli da je sada nau~ila neke stvari o oru`ju i eksplozivnim sredstvima, a izbliza je vidjela i polijetanje helikoptera. I Amer Koji}, tako|er u~enik 1. razreda ove {kole, stekao je novu sliku o OSBiH. - Veoma je ugodno vidjeti da je OSBiH tako spreman. Pripadnici OSBiH se bore i riskiraju svoje `ivote u odre|enim situacijama da bismo mi mogli mirno spavati. Ima}u mnogo vi{e po{tovanja prema njima nego prije dolaska, kazao je Koji}.

Vojni policajci demonstrirali sposobnosti

SUSRET
Lijepo iskustvo
- Djeca su ovdje nau~ila ne{to {to im u redovnoj nastavi ne mo`emo pru`iti ili nismo ni kompetentni da o tome pri~amo. Dobro je neka znaju gdje `ivimo, {to nas okru`uje, tko nas ~uva i poma`e nam. I mi skupa s njima smo imali {to vidjeti i nau~iti, rekla je Juri}. Po mo}nica dire ktori ce u

Foto: S. GUBELI]

Upitna vizna liberalizacija
Po~elo se obistinjavati ono ~ega su se gra|ani BiH pribojavali neposredno nakon vizne liberalizacije. Na svom putu ka boljem `ivotu, dr`avljani susjednih zemalja, ponajprije iz Srbije i sa Kosova te Makedonije, prema nepisanom pravilu, nakon {to stignu u zemlje zapadne Evrope uni{te svoje paso{e i li~ne dokumente, te osobe se predstavljaju kao dr`avljani BiH i potom tra`e bh. isprave, odnosno azil u zemlji doma}inu. Upravo zbog alarmantnih podataka o broju la`nih imigranata, ~ak 40.000 njih koji se u zapadnim evropskim zemljama predstavljaju kao dr`avljani BiH, ali i sve ve}eg broja na{ih dr`avljana koji na nelegalan na~in poku{avaju na}i nova prebivali{ta, ambasador BiH u Belgiji Branimir Juki} o ovom problemu razgovarao je sa belgijskim zvani~nikom za pitanje imigracije i azila. Ambasador Juki} je kazao da su uvjeti za prihvatanje azilanata prekapacitirani i skromni i najsli~niji su ranijim izbjegli~kim centrima. Na kraju tim la`nim imigrantima prijeti protjerivanje. BiH u svemu ovome dobija lo{ imid` i krajnje ru`an epilog. Austrija i Ma|arska ve} su zatra`ile pomo} od EU-a u za{titi granica prema Balkanu. Monitoring tim zadu`en za pra}enje primjene bezviznog re`ima najavljuje poja~ane kontrole na izlazima iz BiH. Dosada{nje provjere Evropske komisije i rad ovog tima nai{li su na pozitivan odjek te }e isklju~ivo zbog ovih ~injenica predsjedavaju}i ovog tima slu`beno posjetiti Bruxelles kako bi otklonio sve nedoumice, prenosi FTV.

Vrijedni po{tovanja
- Pored tradicionalne misije ~uvanja dr`ave, imamo i dodatne misije poput pomo}i civilnom stanovni{tvu u slu~aju prirodnih nesre}a, tehnolo{kih incidenata i katastrofa. Imamo zadatke da provodimo misiju pru`anja pomo}i u kriznim podru~jima, kazao je Tuzlak. Bio je ovo, za ve}inu u~enika, prvi susret sa Oru`anim snaga-

Osnovnoj {koli u K[C-u Nata{a Mandi} ka`e da su se rado odazvali pozivu da do|u u posjetu Brigadi takti~ke podr{ke zato {to teoretski govoriti, u usporedbi s ovim {to su u~enici do`ivjeli, ne zna~i gotovo ni{ta. - Pri odabiru budu}eg zanimanja, najbitnije je da se susretnemo s tim. Mo`da nekoga ovo stvarno privu~e da mu to sutra bude `ivotni poziv, kazala je ona, napomenuv{i da i u njihovoj {koli prakticiraju dane otvorenih vrata, {to je najbolji na~in upoznavanja.
Dl. OMERAGI]

POSLJEDNJE VIJESTI
UGOVORI IZME\U BiH I AL@IRA-Ministar pravde BiH Bari{a ^olak i ministar pravde Al`ira Tayeb Belaiz potpisali su ju~e u Al`iru ugovore o me|unarodnoj pravnoj pomo}i izme|u dvije zemlje. Ugovorima se reguli{u pravila postupanja pravosudnih organa i doprinosi pravnoj za{titi gra|ana i privrednih subjekata. Ministri su potpisali Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomo}i u krivi~nim stvarima, Ugovor o ekstradiciji i Ugovor o pravnoj pomo}i u gra|anskim i privrednim stvarima izme|u BiH i Al`ira, prenosi Mojportal. SRBIJANCI [VERCALI ORU@JE - MUP Srbije saop{tio je ju~er da je uhap{eno osam osoba zbog sumnje da su kr{ile sankcije koje su uvele me|unarodne organizacije i bavile se nedozvoljenom proizvodnjom, dr`anjem, no{enjem i prometom oru`ja i eksplozivnih materija. Uhap{eni su vlasnik i direktor privrednog dru{tva Mikro iz Beograda \or|e T, biv{i na~elnik Vojno-tehni~kog instituta u Beogradu Miodrag ], penzionisani elektroin`enjeri VTI-ja Momir G. i Milan G, direktor preduze}a Hipel Tek iz Kova~ice, Du{ko K. iz Pan~eva - suvlasnik preduze}a MTL sistem iz Zrenjanina, kao i \ura K. iz Zrenjanina. Uhap{eni su i Slovenci Franc K. i Miroslav N.

Predstavljena knjiga D`evada Kapetanovi}a

„Oj, dr`avo, odnio te |avo“
„Oj, dr`avo, odnio te |avo“ , naziv je ~etvrte knjige autora D`evada Kapetanovi}a koja sadr`i{estpri~a i sino} je predstavljena u sali Op}ine Stari Grad. O knjizi su govoriligeneral Jovan Divjak i mr. Goran Behmen, ulomke iz nje je ~itao dramski umjetnik Sead Arslanagi}, a predstavljanju je prisustvovao i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Na samom po~etku svojega govora, general Divjak }e kazati da naslovu knjige dodaje i dva podnaslova: „Hod po mukama“ i „Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane“ a , prisutnima }e kazati da se pred njima nalazi knjiga koja donosi vi{e ljudskih ispovijesti u kojima je sadr`ana dramatika `ivotnog preokreta. „Autor D`evad Kapetanovi}
Foto: D. ]UMUROVI]

pripoveda o svakodnevnici i obi~nim malim ljudima ~ije `ivotne situacije, trenutke i sudbine, osvetljava s posebnimrazmi{ljanjem, ose}anjima i ~ovekoljubljem. Ljudska du{a je setna, meka i detinjasta, a `ivot o{tar kao se~ivo...“ kazao je, izme|u os, talog, general Divjak. Za mr. Gorana Behmena ovo je knjiga „o razli~itosti ljudskih karaktera, o tome kako se obi~ni ljudi bore da pre-

vazi|u pote{ko}e nastale usljed te{ke i krute pro{losti na{ih prostora, a {to je najva`nije, to je zbirka istinitih ljudskih pri~a, koju, kada jednom uzmete u ruke, morate pro~itati do kraja“ a zajedni~ki , imenitelj svih pri~a je odnos ~ovjeka i dr`ave. Autor D`evad Kapetanovi} odlu~io je sredstva od prodaje knjige darovati izdava~u Udru`enju Obrazovanje gradi An. [. BiH.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->