P. 1
1.7. Kondicioniranje vode

1.7. Kondicioniranje vode

|Views: 121|Likes:
Published by trobojka

More info:

Published by: trobojka on Sep 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/25/2011

pdf

text

original

1.7.

KONDICIONIRANJE VODE
Kondicioniranje vode je proces za postizanje svojstava pitke vode i koncentracije tvari ispod maksimalno dopuštenih vrijednosti.

Dakle, kondicioniranje vode je uvijek neophodno ako se utvrdi da izvorišna voda ne odgovara propisanim standardima kvalitete. Stoga je uvijek najprije potrebno odrediti zahtijevane parametre kvalitete vode prirodnog izvorišta izvorišta, kako bi se mogla ustanoviti neophodnost i karakter njenog kondicioniranja.

1.7.1. 1 7 1 ZAHTJEVI KVALITETE VODE Zbog izuzetnog značaja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za opskrbu stanovništva, svaka zemlja zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete. U našoj zemlji je ovo regulirano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), koji je u suglasju s istovrsnim pravilnicima zemalja Europske unije.

1

Ovime se Pravilnikom propisuje: zdravstvena ispravnost vode koja služi za ljudsku upotrebu, tj. vode koja se koristi kao voda za piće te za pripremanje, proizvodnju i promet hrane, (II) granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode, (III) vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode metode, (IV) učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće. Sva izvorišta vode namijenjene ljudskoj uporabi i vodoopskrbni objekti moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće. Sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, moraju isporučiti zdravstveno ispravnu vodu za piće sukladno odredbama ovoga Pravilnika Pravilnika. (I) Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja: (1) ne sadrži mikroorganizme parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost mikroorganizme, po zdravlje ljudi, (2) ne sadrži tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi, (3) ne prelazi maksimalne vrijednosti pojedinih pokazatelja odnosno njihove maksimalno pokazatelja, dopuštene koncentracije (MDK), svrstane u četiri osnovne skupine: (3.1) mikrobiološki pokazatelji: escherichia coli, enterokoki, ukupni koliformi, clostridium perfringens, salmonella spp., vibrio cholerae, paraziti, enterovirusi, pseudomonas aeruginosa te broj kolonija na 22 [°C] i na 27 [°C]; [ C] [ C]; 2 (I)

(3.2) kemijski pokazatelji: akrilamid, aluminij, amonijak, antimon, arsen, bakar, barij, benzen, benzo(a)pyrene, berilij, boja, bor, bromat, cijanidi, cink, detergenti (anionski i neionski), epiklorhidrin, fenoli, fluoridi, fosfati, isparni ostatak, kadmij, kalcij, kalij, kloridi, klorit, kobalt, koncentracija vodikovih iona (pH), krom, magnezij, mangan, mineralna ulja, miris, mutnoća, natrij, nikal, nitrati, nitriti, okus, olovo, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), pesticidi, selen, silikati, slobodni klor, srebro, sulfati, temperatura, trihalometan - ukupni (THM), 1.2-dikloretan, 1.2 dikloretan, suma tetrakloretan i trikloretan, ukupni organski ugljik (TOC), ukupna tvrdoća, ukupne suspenzije, utrošak kalijevog permanganata, KMnO4, vanadij, vinil klorid, vodikov sulfid, vodljivost, željezo i i živa; (3.3) (3 3) radioaktivnost: tricij i ukupna primljena doza; (3.4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljeni ozon, bromat i bromoform. (II) Granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode propisane su za sve prethodno navedene parametre, svrstane u četiri skupine: (1) mikrobiološki pokazatelji: voda za piće ne smije sadržavati ni jednu od prethodno navedenih bakterija, pa a ta parazita i virusa, dok broj kolonija na 22 [°C] može iznositi 100/1 [ml] te na 37 [°C] do 20/1 [ml]; usa, do b oj o o ja a [ C] o e os t 00/ [ ] a 3 [ C] 0/ [ ]; (2) kemijski pokazatelji: pitka voda može npr. sadržavati najviše 3 000 [μg l-1] cinka, 2 000 [μg l-1] bakra, do 1 500 [μg l-1] fluorida, dok cijanida, kroma i mangana može biti najviše 50 [μg l-1]. MDK mineralnih ulja je 20 [μg l-1]. Arsena, bromata, olova, selena, srebra te suma tetrakloretana i trikloretana smije biti 1], 1], do 10 [μg l-1] benzena i žive do 1 0 [μg l-1] a akrilamida epiklorhidrina policikličkih aromatskih 1.0 akrilamida, epiklorhidrina, ugljikovodika i (pojedinačnih) pesticida najviše 0.10 [μg l-1]. Dodatno, voda za piće mora biti bez mirisa (zbog prisustva otopljenih plinova, mineralnih ulja, organskih tvari i mikroorganizama), bez okusa (zbog prisustva u vodi tvari koje uzrokuju i miris vode) i bez vodikovog sulfita. Boja vode (zbog prisustva u vodi pretežno humusnih tvari) može iznositi najviše 20 [mg l-1] mjerena ], platinskokobaltnom skalom (PtCo), mutnoća (zbog prisustva u vodi lebdećih tvari – čestica pijeska, 3 gline, muljevitih čestica organskog porijekla i sl.) do 4 [°NTU] (stupnja nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), a koncentracija vodikovih iona, izražena u pH jedinici, 6.5 < pH < 9.5.

Klorida i sulfata smije biti do 250 [mg l-1], detergenata, natrija i željeza do 200 [mg l-1] te amonijaka i 1]. Ukupne suspenzije mogu i 1]. slobodnog ( id l l b d (rezidualnog) kl ) klora d 0 5 [ do 0.5 [mg l-1] Uk ij iznositi najviše 10 [ iti j iš [mg l-1] Temperatura vode treba biti do 25 [°C]; (3) radioaktivost: u pitkoj vodi smije npr. biti tricija najviše 100 [Bq l-1]; ( ) j (4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljenog ozona p g pj g u pitkoj vodi može biti do 50 [μg l-1], bromata najviše 3 [μg l-1], a bromata samo 1 [μg l-1]. U slučaju elementarne nepogode, iznenadnog onečišćenja vodoopskrbnog sustava ili bilo kojeg drugog uzroka odstupanja od sukladnosti prema Pravilniku, koji se postojećim postupcima g g p j p , j p j p p kondicioniranja vode ne može ukloniti, a ne postoji rezervno izvorište, niti mogućnost opskrbe vodom za piće na drugi način, za daljnji rad, pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora zatražiti dozvolu za odstupanje od MDK vrijednosti, ako povećane vrijednosti ne predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi, a za razdoblje od najdulje tri godine, te iznimno na još tri godine. g p j j , j j j g , j g Provjeru sukladnosti vode namijenjene javnoj vodoopskrbi, odnosno poštivanje MDK vrijednosti iz Pravilnika, nadzire Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalnim praćenjem (monitoringom). Izvršitelji monitoringa su zavodi za javno zdravstvo u županijama, odnosno Gradu Zagrebu, čiji laboratoriji obavljaju ispitivanja sukladno odredbama norme HRN EN ISO/IEC 17025. (III) Vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode propisani su za sve četiri prethodno navedene skupine pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode za piće. (IV) Učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće propisana je s obzirom na količinu isporučene vode za piće u [m3 d-1] ili broja potrošača, uz pretpostavku da potrošnja vode iznosi 200 [l stanovnik-1 d-1]. [ ] 4

7::01 prikazana je načelna shema međusobnog rasporeda pojedinih objekata uređaja za kondicioniranje vode vode. podvrći odgovarajućem procesu kondicioniranja. 4 – taloženje.Prema tome. (4) taloženje (sedimentaciju). 5 – procjeđivanje. U određenim slučajevima proces kondicioniranja vode može biti dopunjen i usložnjen specijalnim fazama. (ii) kemijskim i (iii) biološkim djelovanjima: (1) otapanje i doziranje koagulanta u sirovu vodu. Na slici 1. 5 Slika 1. (5) procjeđivanje (filtraciju). zgrušavanje (koagulaciju). (2) miješanje (koagulanata i sirove vode) vode). 6 . k j posjeduje svojstva i d k b koja j d j j sadrži tvari škodljive po zdravlje ljudi iznad dopuštenih vrijednosti. 6 . zgrušavanje. (iii) uklanjanje iz vode otopljenih plinova (degazacija) i ukupnih soli (desalinizacija).dezinfekcija U ovome slučaju postupak kondicioniranja vode predviđa slijedeće faze temeljene na (i) fizikalnim. svaka i P k izvorišna voda namijenjena za j iš d ij j javnu vodoopskrbu. uklanjanjem soli željeza (deferizacija) ili uklanjanjem masti i ulja (isplivavanje (flotacija)). (6) dezinfekciju. (ii) uklanjanje iz vode tvari koje uzrokuju njenu obojenost obojenost. koje zajednički nazivamo uređaji za kondiconiranje vode. 2 – miješanje. Poboljšanje kvalitete vode provodi se na objektima s pripadajućom elektrostrojarskom opremom. (iv) uništavane u vodi patogenih mikroorganizama (dezinfekcija). FAZE KONDICIONIRANJA VODE Raznovrsni zadaci koji se u praksi najčešće rješavaju postupkom kondicioniranja vode uglavnom se svode na: (i) uklanjanje iz vode lebdećih tvari (smanjenje mutnoće).7::01 Shema uređaja za kondicioniranje vode 1 – otapanje i doziranje koagulanta. npr. 1. mora se prije upotrebe. 3 – pahuljičenje.7. (3) pahuljičenje (flokulaciju).2. odnosno distribucije potrošačima.

uslijed njihove tzv. polielektroliti. praktički beskonačno. Otapanje i doziranje koagulanta. Al2(SO4)3·18 H2O. količina soli. kalcijev hidroksid. orijentacije. Na proces koagulacije u znatnoj mjeri utječu kvaliteta sirove (prirodne) vode. Još se relativno često koriste i kalcijev oksid. kao čestog nedostatka vode. tj. agregatne stabilnosti. Takav proces remećenja stabilnosti (destabilizacija) koloida u sirovoj vodi naziva se zgrušavanje. 7 U praktične svrhe. ( . dok za mutnoću od 400 [°NTU] prosječna doza alauna iznosi 60 do 90 [mg l-1]. j p j j g g Destabilizacija koloida se postiže dodavanjem vodi određenih kemijskih reagensa – koagulanata. j . vezana je uz prisustvo vrlo sitnih raspršenih čestica – koloida. Zgrušavanje Glavnina problema kod smanjenja mutnoće. dimenzija od 1 [nm] do 1 [μm]. Danas je postupak doziranja potpuno automatiziran. koagulanta. potrošnja kisika. kao neorganski koagulanti najčešće se koriste soli aluminija i željeza. Zato postoje posebni uređaji za pripremu otopine i njeno doziranje – dozatori. koji otopinu koagulanta doziraju u funkciji mutnoće vode (čije vrijednosti mogu u relativno kratkom vremenu znatno oscilirati).7. poznatiji pod komercijalnim nazivom alaun. modra galica. prvenstveno procesom taloženja. prosječna doza alauna za vodu mutnoće 40 [°NTU] iznosi 25 do 35 [mg l-1]. j .2.Gornja shema pretpostavlja gravitacijsko kretanje vode prilikom njenog uzastopnog prolaženja kroz pojedine objekte uređaja za kondicioniranje vode. i željezni sulfat. Zbog istoimenih (negativnih) elektrostatičkih naboja koloidi se međusobno odbijaju i ostaju raspršeni u vodi. pH vrijednost i temperatura vode. tzv. Zato je vrijeme potrebno za izdvajanje koloida iz vode. – 1. Na2CO3 (soda). tako da se vodi automatski. p j j j j 1. ovisno o mutnoći i protoku dodaje prethodno definirana optimalna doza koagulanta protoku. CaO (živo vapno). polielektroliti kao makromolekule dugačkog niza dobivene spajanjem prostih monomera monomera. U suvremenoj tehnici kondicionirana vode sve se više koriste organski koagulanti. j j j p j To je u tehnici kondicioniranja vode rezultiralo traženjem procesa remećenja stabilnosti koloida i mogućnosti njihovog kasnijeg međusobnog spajanja u veće čestice koje će se u vodi lakše taložiti. p j p j . Ca(OH)2 (gašeno vapno) i natrijev karbonat. 8 . g j p p j p j p p p Koagulant se u vodu dodaje u obliku otopine. Stoga se vrsta i optimalna doza koagulanta određuje ispitivanjem izvorišne vode Radi orijentacije vode. količina i karakter suspendiranih koloida. FeSO4·7H2O. tj aluminijev sulfat.

6 – kružni preljev Na slici 1.7. Miješanje Da bi zgrušavanje bilo što efikasnije.7::02 Gravitacijski mješači (a) horizontalni mješač. p j j g g njegovo intenzivno (turbulentno) miješanje sa sirovom vodom. u kojima se voda zadržava do 5 [min]. 5 – ispust. 3 – pravokutni preljev.7::02. mogu biti izvedeni kao: j j g (a) horizontalni mješači (mješači s horizontalnim tokom).2. (b) vertikalni mješač 1 – dovod sirove vode. 10 .7::02(a) prikazan je horizontalni mješač. slika 1. Obično se primjenjuju sljedeće dvije vrste mješača: (1) gravitacijski mješači (mješači s gravitacijskim miješanjem). ( ) (1) Gravitacijski mješači. (2) mehanički mješači (mješači s mehaničkim miješanjem).1. Izveden je kao pravokutni bazen u kojemu je ugrađeno više uzastopnih vertikalnih pregrada s otvorima postavljenim tako da stvaraju neprestanu promjenu brzine i smjera tečenja vode. 2 – doziranje koagulanta. 9 Slika 1. potrebno je odmah nakon dodavanja koagulanta osigurati g j j . 4 – vertikalne pregrade. (b) vertikalni mješači (mješači s vertikalnim tokom). – 2. To se postiže u posebnim objektima (bazenima) – mješačima.

5 – vertikalna pregrada.6 [m s-1]. Razmak pregrada je najčešće dvije širine bazena Bb [m] a dubina vode iza posljednje pregrade je do 0 5 [m] Pri tim bazena. 4 – ispust. 1. 7 – propelerna miješalica 11 Ponekad se miješanje postiže i izravnim doziranjem koagulanta u usisnu cijev crpke ili u cjevovod kojime se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode. koje počinje odmah nakon miješanja vode i koagulanta. Stvaranje pahuljica se odvija u posebnim objektima (bazenima) – flokulatorima. Rad vertikalnog mješača. Količina i vrsta flokulanta utvrđuje se ispitivanjem vode. Dodatno povećanje pahuljica može se postići dodavanjem sredstava za pahuljičenje – flokulanata flokulanata. s obzirom na brzinu vode.6 [mm]) potrebno je 10 do 30 [min]. [m]. 3 – doziranje koagulanta. a u cilindričnom oko 25 [mm s-1]. 6 .7::03 Mehanički mješač 1 – dovod sirove vode.15 [m]. – 3. Ovaj proces se odvija relativno sporo i da bi se dobile dovoljno krupne flokule (veličine 0. je uvjetima sniženje razine vode između susjednih pregrada oko 0. Procesu stvaranja pahuljica potpomaže lagano i ravnomjerno miješanje vode.2. Njihova je zadaća da osiguraju stvaranje pahuljica. (2) Mehanički mješači se zasnivaju na mehaničkom miješanju vode i koagulanta pomoću propelerne miješalice.7::02(b).7. slika 1.pogonski motor. Kod toga treba voditi računa da duljina cjevovoda.2 do 0. prethodno destabiliziranih procesom zgrušavanja.5 [m]. 2 – odvod koagulirane vode. l ij š li Slika 1. 12 . 0.3 [m s-1]. a u otvorima oko 1 [m s-1]. osigura potrebno vrijeme miješanja. što ujedno pj j j j j sprječava i njihovo taloženje u flokulatoru.Brzina vode u mješaču obično se uzima 0. temeljen je na načelu turbulentnog tečenja prouzrokovanog znatnom promjenom protjecajnog presjeka. Granična vrijednost brzine vode determinirana je s mogućnošću razbijanja već slijepljenih pahuljica i iznosi 0. Pahuljičenje Pahuljičenje je proces stvaranja pahuljica (flokula) spajanjem koloida.5 do 0. Brzina u uskom dijelu konusa je oko 1 [m s-1].

Iz gornjeg cilindričnog dijela flokulatora voda se obično odvodi prorupčanim cijevima. Voda se dovodi u donji dio konusa s uzlaznom brzinom oko 0. slika 1.7::05.7::05(b) s horizontalnom osi. slika 1. Izveden je kao bazen pregrađen nizom koridora kojima teče voda.7::04. analogno kao i mješači: (1) gravitacijski flokulatori. mogu biti izvedeni kao: (a) horizontalni flokulatori. Slika 1. (b) vertikalni flokulatori. slika 1. Duljina koridora je u funkciji brzine vode i vremena zadržavanja vode u flokulatoru. od odi pror pčanim cije ima (2) Mehanički flokulatori se zasnivaju na mehaničkom miješanju koagulirane vode pomoću miješalica. 14 . j j Rad vertikalnog flokulatora.7::05(a) prikazan je flokulator s vertikalnom osi okretanja lopatica. 2 – odvod vode nakon pahuljičenja 13 Na slici 1. Na slici 1. (2) mehanički flokulatori. (b) vertikalni flokulator 1 – dovod koagulirane vode.7 [m s-1].7::04(b) temeljen je na istom principu kao i rad vertikalnog mješača.7::04 Gravitacijski flokulatori (a) horizontalni flokulator. a na slici 1. (1) Gravitacijski flokulatori. Broj zaokreta toka obično se uzima 8 do 10.U praksi se najčešće koriste.7::04(a) prikazan je horizontalni flokulator. da bi po dolasku u gornji dio opala na svega 4 do 5 [mm s-1].

kinematički koeficijent viskoznosti vode. te na veličinu i masu čestica. ρp . (b) okrugle čestice. [m]. 2 – pogonski motor. za pijesak. Taloženje Taloženje je proces gravitacijskog uklanjanja zrnatih i pahuljičastih čestica iz vode kojima je gustoća veća od gustoće vode. [m s-2]. obično susrećemo s polidisperznom suspenzijom. j j p ( )p j ( ).promjer čestice [m] čestice. v .2. nalazi se u području važenja Stokesovog zakona (1851). S obzirom na karakter i kvalitetu vode u procesu kondicioniranja.7-01) gdje su: g . ρp = 1 180 [kg m-3]. [kg m-3]. – 4. [m2 s-1].gustoća mase vode. Međutim.ubrzanje polja sile teže. 3 – miješalica. 15 Kada se diskretna okrugla čestica pusti padati u mirnoj vodi nultom početnom brzinom ona brzinom.7. brzine taloženja takove suspenzije najbolje je odrediti ispitivanjima.p p j j U teoriji taloženja se polazi od (a) pojedinačne (diskretne). vertikalna brzina taloženja čestice. ubrzava kretanje dok joj brzina. nakon određenog vremena (koje je gotovo uvijek beznačajno u odnosu na trajanje procesa taloženja). kako prirodne tako i koagulirane suspenzije.Slika 1. [kg m-3].gustoća mase čestice. ne postane konstantna. (b) s horizontalnom osi okretanja lopatica 1 – dovod koagulirane vode. pošto se kod taloženja. 16 . ρ . koji glasi: vt = g d2 ⎡ρp ⎤ ⎢ − 1⎥ 18 v ⎣ ρ ⎦ (1. ( ) g . 4 – odvod vode nakon pahuljičenja 1.7::05 Mehanički flokulatori (a) s vertikalnom osi okretanja lopatica. ρp = 2 650 [kg m-3]. Npr. a za mulj koaguliran alaunom. d . vt [m s-1]. pretpostavljajući (c) mirnu vodu i (d) zanemarujući sve utjecaje koji ometaju ovaj proces.

budući da u praksi nikada nisu ispunjeni uvjeti savršenog (idealnog) taloženja. Ovome doprinose dva odlučujuća činioca: (i) strujanje u zoni taloženja izazvano raznim utjecajima (puhanjem vjetra po nepokrivenim taložnicima. konvencionalni taložnici. (2) vertikalni taložnici. Radi intenzifikacije procesa taloženja grade se i specijalni taložnici koji će t l ž i i k ji ć se analizirati naknadno. Proces taloženja odvija se u posebnim objektima (bazenima) – taložnicima. Ispod zone taloženja je zona mulja. Danas se u praksi kondicioniranja vode primjenjuju dvije osnovne vrste taložnika ovisno od taložnika. (a) Shema taloženja čestica u (savršenom) pravokutnom taložniku prikazana je na slici 1. (b) okruglim taložnicima.7::06. računati na umanjenje efekta taloženja.Isto tako. promjena strujanje zbog razlike u gustoći) i (ii) međudjelovanje čestica čestica. njegovom duljinom zonom taloženja do suprotnog vertikalnog zida i izlaznom zonom otječe iz taložnika. mora se .7::06 Taloženje čestica u horizontalnom pravokutnom taložniku Voda u taložnik dotječe ulaznom zonom kroz jedan od vertikalnih zidova taložnika prolazi taložnika. p p j j g( g) j . konvektivnim strujanjem zbog temperaturnih promjena. 18 . li i ti k d 17 (1) Taloženje u horizontalnim taložnicima se može odvijati u: (a) pravokutnim taložnicima. smjera toka u njima: (1) horizontalni taložnici. Ovo su tzv. Slika 1.

imat će putanje paralele s “p‘ ” i bit će također uklonjene. definirano je izrazom: Ts = H s As Q (1.Na gornjoj slici.7-06) i kreće se od 2 do 6 (7) [h]. određena je odnosom: vtcr : v0 = H s : Ls (1. biti iznijete iz zone taloženja. [m3 s-1].dubina zone taloženja (dubina taložnika).7-03) odnosno: vtcr = vo H s Ls (1. koja mora postojati da bi se čestice istaložile bar u krajnjoj donjoj točki zone taloženja prema zoni izlaza. j p j paralelnim s “p” ili strmijim. PO [m s-1]. definiranu izrazom: vo = Q Bs H s (1. [m]. jer će se kretati putanjama j [ ] j .7-05) gdje je As [m2] površina zone taloženja (površina taložnika) taložnika). Hs . vtcr [m s-1]. Ts [s]. Vrijeme zadržavanja vode u taložniku.širina zone taloženja (širina taložnika). sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu unutar visine h [m].protok zonom taloženja.7-02) (1 02) gdje su: Q .7-04. Isto tako. v0 [m s-1]. 20 . [m]. dobije se izraz za površinsko (hidrauličko) opterećenje. Vrijednost horizontalne brzine trebala bi se nalaziti u granicama 2.7-02 u izraz 1. označava horizontalnu brzinu vode u zoni taloženja. 19 Sve čestice s brzinom taloženja vt ≥ vtcr bit će 100 [%] uklonjene.7-04) gdje je Ls [m] duljina zone taloženja (duljina taložnika) taložnika). taložnika: Q Q = Bs Ls As PO = vtcr = (1. j Uvrštavajući izraz 1.5 < vo < 35 (50) [mm s-1]. dok će sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu iznad visine h. Bs . Kritična brzina taloženja.

U ovome izrazu R [m] označava hidraulički radijus.7-07) Za laminarno tečenje u pravokutnim taložnicima treba biti ispunjen uvjet. što je u suprotnosti s prethodno izraženim zahtjevom s obzirom na tražene vrijednosti Reynoldsovog broja. Re.25 ≈ 8 Bs (1. za manje vrijednosti Reynoldsovog broja. što se izražava Froudeovim brojem: Fr = 2 vo v 2 L2 ⎡ 2 H s ⎤ = tcr s2 ⎢1 + ⎥ gR g Hs ⎣ Bs ⎦ (1. a Froudeovog broja relativno visoka. Vrijednost Reynoldsonog broja postaje relativno niska. ova pretpostavka vrijedi samo za slučaj laminarnog tečenja u taložniku. Naravno. Re [1]. o vrijednosti Reynoldsovog broja. spremnika. Re < 2000. dakako. Dakle.7-02). zahtijeva što veći odnos sila tromosti prema silama gravitacije. Isto tako. S druge strane. kada se dotok jednoliko ne distribuira preko čitavog poprečnog presjeka taložnika (prema izrazu 1. Zadovoljenje gornjeg kriterija zahtijeva duge.Prethodne analize taloženja u pravokutnim h i P h d li l ž j k i horizontalnim taložnicima temeljene su. potreba eliminacije kratkospojnog tečenja. 22 . uske i plitke taložnike s većim brzinama toka. Da li će se tečenje u taložniku odvijati u laminarnom ili turbulentnom režimu ovisi. 21 Stoga su konstrukcijska rješenja konvencionalnih pravokutnih taložnika s horizontalnim tokom vode rezultat kompromisa između međusobno suprotnih hidrauličkih zahtjeva (niske vrijednosti Reynoldsovog broja i visoke vrijednosti Froudeovog broja) i ekonomskih kriterija koji zahtijevaju ograničen odnos dubine širine i duljine spremnika dubine.7-08) čija bi vrijednost trebala iznositi Fr >10-5.7-09) Dubina taložnika odabire se 2 do 3 [m]. koji se u ovom slučaju može izraziti: Re = Q 1 v Bs + 2 H s (1. potrebni su relativno široki i duboki taložnici. ako je: Ls ≈ (10 H s ) 1. i na pretpostavci da režim tečenja ne utječe na proces taloženja. i l i l ž i i lj između đ ostaloga. ne preporučuju se taložnici sa širinom preko 5 [m] i duljinom preko 50 [m].

flokulatori i taložnici u funkcionalnom pogledu različiti objekti. p g j j Radi što lakšeg zgrtanja mulja u muljnu komoru. No. u konstrukcijskom pogledu oni mogu biti povezani u cjelinu. flokulatora i taložnika 1 – mješač. također suprotno toku. radni i rezervni. krećući se od jednog prema drugom kraju taložnika.7::08 Primjer konstrukcijske povezanosti mješača. kao što prikazuje slika 1. Postupci zgrtanja mulja obično su automatizirani. 2 – flokulator. odakle se zatim ispušta. Obično se grade dva taložnika.7::08.Na slici 1. kako bi se nesmetano obavljalo čišćenja. 5 – odvod Moguće je i rješenje s pokretnim mostom koji također ima zgrtač i premošćuje taložnik po širini širini. 4 – muljni ispust. 3 – taložnik 24 . Iz prethodnih je analiza vidljivo da su mješači. Horizontalni pravokutni taložnici pokazali su se ekonomski opravdanim ako im je kapacitet veći od 3 000 [m3 d-1]. 2 – zgrtač mulja. dno taložnika se izvodi s 23 uzdužnim padom 1 do 2 [%]. Slika 1. Brzina zgrtača je oko 1 [cm s-1]. 3 – muljna komora. Zgrtanja mulja se obavlja suprotno od smjera toka.7::07 Horizontalni pravokutni taložnik 1 7::07 1 – dovod. U taložniku je radi zgrtanja istaloženog mulja ugrađen zgrtač mulja.7::07 prikazan je uzdužni presjek horizontalnog pravokutnog taložnika. Slika 1.

10 – odvod (2) Taloženje u vertikalnim taložnicima se može odvijati u: (a) okruglim taložnicima. Okrugli taložnici se grade promjera Ds = 5 do 60 [m]. Bitna osobina okruglih taložnika je promjena brzine vode u zoni taloženja od najveće vrijednosti u sredini. [%]. 2 – flokulator. Slika 1. 9 – muljni ispust. slika 1. 2 – sabirni žlijeb. Hs.5) 3. (b) kvadratnim taložnicima. 25 Okrugli taložnik može u sredini imati smješten flokulator. Češća je primjena okruglih taložnika.7::10. 6 – pokretni most. j .7::09 Okrugli taložnik 1 – dovod. 26 . 4 – muljna komora. 8 – sabirni žlijeb. 7 – miješalice. slika 1.5 (3.5 2. 3 – zona taloženja. smještenu u sredini taložnika. radijalno kreće (zbog čega se ovi taložnici ponekad nazivaju radijalni taložnici) prema rubnom sabirnom žlijebu. iz kojega se dalje odvodi. 5 – zgrtač mulja. Slika 1. 5 – muljna komora.7::09. 4 – pokretni most. 3 – zgrtač mulja. .( ) (b) U okrugli taložnik. do najmanje na rubovima taložnika. 7 – odvod Sustav za zgrtanje mulja najčešće je riješen rotacijskom rešetkastom (mosnom) konstrukcijom. Dubina taložnika (vode). i g .7::10 Okrugli taložnik s flokulatorom 1 – dovod. 6 – muljni ispust. na rubu uzima se 1 5 do 2 5 (3 5) [m] (Ds/Hs > 3 5) a nagib dna 4 do 10 [%] 1.5). . voda se dovodi u komoru.

Radi osiguranja gravitacijskog 27 klizanja mulja prema muljnom ispustu. odvodi. Površina zone taloženja As definirana je izrazom: As = Q vu (1. slika 1. vu [m s-1]. 3 – zona mulja. Ovakav taložnik je u stvari okrugli ili kvadratni bazen s konusnim. a odnos promjera taložnika. Ova brzina osigurava taloženje svih čestica s brzinom taloženja vt > vu. 8 – odvod Koagulirana voda se dovodi u flokulator i sustavom mlaznica jednoliko distribuira. karakterizira uzlazno kretanje vode. obično se kreće u granicama 5 do 6·10[m s-1].7::11. 28 . 6 – sabirni žlijeb. Slika 1. Ds/Hs ≥ 1. 5 – mlaznice. Hs.7::11 Vertikalni taložnik 1 – zona taloženja. Vertikalni taložnici se uglavnom primjenjuju kod uređaja kapaciteta do 30 000 [m3 d-1]. Ds. 7 – muljni ispust. preporuča se izvođenje konusnog dijela pod kutom 50 do 55 [º]. U sredini taložnika je najčešće ugrađen flokulator. 4 Srednja (uzlazna) brzina vode u taložniku. Mulj se skuplja na dnu konusnog dijela i povremeno ispušta. i visine zone taloženja.5.Vertikalne taložnike.7-10) (1 7 10) Visina zone taloženja. Hs. odnosno piramidalnim donjim dijelom. U flokulatoru voda struji silazno i ulazi u donji dio zone taloženja. 4 – dovod. 2 – flokulator. Odavde nastavlja uzlazno strujanje prema sabirnom žlijebu odakle se dalje odvodi žlijebu. pretežno se uzima 4 do 5 [m].

j p j p j j j Duljina protočnih elemenata je približno jednaka dvadeseterostrukoj vrijednosti karakteristične dimenzije protočnog elementa. 30 . iznosi reda veličine 5 do 7 [cm]. 2 – sustav cijevi ili ploča. koje je inače prilično dugo u odnosu na druge faze kondicioniranja vode. prema horizontali. (a) Cijevni i pločasti taložnici su nastali kao rezultat nastojanja da se učinak taloženja približi teoretski očekivanome. odnosno međusobnog razmaka lamela.7::12. snopa.(3) Taloženje u posebnim (specijalnim) taložnicima odnosi se na taloženje u: (a) cijevnim i pločastim (lameliranim) taložnicima. 6 – odvod Analize i ispitivanja vezani za probleme uklanjanja mulja rezultirali su utvrđivanjem optimalnog kuta nagiba protočnih elemenata u granicama od 45 do 60 [º]. što u konačnosti rezultira smanjenjem potrebne dubine vode u taložniku ( za oko 30 [%] u odnosu na konvencionalne taložnike). šesterokutnog). 4 – muljna komora. Ovi se taložnici grade kao bazeni slika 1 7::12 u koje se u vidu snopa pod određenim kutom bazeni.7::12 Cijevni ili pločasti taložnik 1 – dovod. bez daljnjega osiguravaju slojevito tečenje. 3 – zgrtač mulja. 29 Slika 1. (b) taložnicima s lebdećim muljem. 5 – muljni ispust. 1. a Froudeov broj se kreće u granicama kod kojih je u potpunosti osigurana stabilnost tečenja. što više skrati. Karakteristična dimenzija profila cijevi. četverokutnog. ugrađuje sustav cijevi različitog oblika profila (okruglog. te da se vrijeme zadržavanja vode u taložniku. ili sustav paralelnih ploča (lamela). uz postizanje željenog stupnja taloženja. Kroz ugrađene cijevi ili ploče uzlazno protječe voda opterećena lebdećim česticama i na tom se putu oslobađa znatnog dijela suspenzije za osjetno kraće vrijeme u odnosu na konvencionalne taložnike. Time je osigurano neprekidno gravitacijsko klizanje mulja. Također se postiže i optimalnost hidrauličkih parametara Reynoldsov broj poprima vrijednosti koje parametara.

je zasnovan na propuštanju koagulirane vode kroz sloj lebdećeg mulja. odnosno kritična vertikalna brzina taloženja čestica. Vrijednost koeficijenta Ks je osjetno manja od jedan Prema tome kod cijevnih i pločastih taložnika jedan. 5 – odvod Koagulirana voda se dovodi u donji dio taložnika i struji uzlazno. Ta je visina ograničena i položajem uređaja za oduzimanje mulja koji se uklanja u zgušnjivač mulja. Prednosti cijevnih i pločastih taložnika sadržane su u visokom učinku koji se postiže za osjetno kraće vrijeme. Njihov rad. ili drugim riječima.Površinsko opterećenje. definirani su izrazom: PO = vtcr = K s Q As (1. 4 – ispust zgusnutog mulja. tome. obzirom na određene posebnosti. 2 – zgušnjivač mulja. h1. Visina sloja mulja. PO. slika 1. ovi se taložnici izvode najčešće pod nazivima (i) akceleratori. (b) Taložnici s lebdećim muljem se danas naširoko koriste u tehnici kondicioniranja vode S vode. treba osigurati potreban stupanj taloženja. Pretpostavimo da će se to dogoditi na visini ho iznad dovoda vode. zadržavanjem iste kritične brzine taloženja moguće je višestruko povećati dotok.13. 31 Slika 1. pa prema tome i manjim investicijskim troškovima. (ii) precipitatori i (iii) pulzatori.7-11) gdje je Ks [1] koeficijent čija vrijednost ovisi o nagibu i duljini protočnih elemenata. 3 – dovod. Čestice (pahuljice) koagulanta i s njima povučene čestice suspenzije podižu se uzlaznim tokom do trenutka kada njihova brzina taloženja postane jednaka uzlaznoj brzini toka. vtcr. odnosno višestruko smanjiti površinu zone taloženja u odnosu na konvencionalne taložnike.7:.7::13 Načelo rada taložnika s lebdećim muljem 1 – taložnik. manjem volumenu objekta. 32 . se postiže višestruko smanjenje kritične brzine taloženja. Iznad te razine će se formirati sloj lebdećeg mulja kroz koji će prolaziti i na određeni se način filtrirati voda.

Visina vode iznad lebdećeg mulja h2. ( ) (c) adsorpcijsko djelovanje. (f) biološko djelovanje. Procjeđivanje je složen proces koji objedinjuje: ( ) (a) mehaničko djelovanje. Na procjeđivanje se dovodi vodu s mutnoćom do 8 (iznimno 16) [°NTU].Voda koja je prošla kroz zonu lebdećeg mulja nastavlja uzlazno strujanje do razine odvoda vode. provukle kroz sloj mulja i zaštiti površinu lebdećeg mulja od usisavanja suspenzije uređajima za odvod vode. koje se očituje u rastavljanju (disociranju) muteži na sitnije dijelove ili u njenom pretvaranju u netopivu masu koja se potom uklanja iz vode. Primjenjuje se za uklanjanje koloidnih čestica koje su nakon procesa taloženja zaostale u vodi.7. proces dodirnog zgrušavanja (kontaktne koagulacije). Kod procjeđivanja će i te čestice zaostati u kontaktu s filtarskim materijalom. j j p pj j ( p g j ) koje s vodom prodiru u poroznu sredinu. koje se sastoji u odstranjivanju čestica većih od pora filtarskog j j . tada će se ta koncentracija smanjiti. jer bi veća mutnoća izazvala prebrzo onečišćenje filtarskog materijala. odnosno potrebu njegovog vrlo čestog pranja (čišćenja). koje se očituje u pripijanju (na površini filtarskog materijala) čestica p j j j . 33 Ova vrsta pijeska sadrži silicijev dioksid. tj. 34 . tako da može biti poremećen bilans pridolaženja suspenzije u taložnik i uklanjanja njenog viška u zgušnjivač taloga. (b) adhezijsko djelovanje. h1. naročito najsitniji koloidi koji se nisu uspjeli slijepiti u flokule. koji vrlo povoljno neutralizira preostale potencijalne sile koloida zaostalih u vodi nakon procesa taloženja taloženja. treba osigurati zadržavanje čestica mutnoće koje su se mulja.2. koje se ogleda u prianjanju čestica na površini filtarskog materijala. Stoga se kod definiranja tehnologije rada ovih taložnika osnovni problem svodi na pravilno određivanje visine sloja lebdećeg mulja. Ako brzina uzlaznog strujanja premaši brzinu taloženja pri danoj koncentraciji suspenzije. U vodovodnoj se praksi kao osnovni filtarski materijal primjenjuje kvarcni pijesak. SiO2. Procjeđivanje Procjeđivanje je proces propuštanja vode kroz poroznu sredinu – filtarski materijal. 1. vu. membrane) od mikroorganizama mikroorganizama. koje se ogleda u stvaranju biološke opne ili prevlake (filma. koje se sastoji u gravitacijskom izdvajanju čestica koje s vodom prodiru u unutrašnjost filtarskog materijala. U sloju mulja odvija se proces sljepljivanja čestica suspenzije s pahuljicama koagulanta. Proces procjeđivanja se odvija u posebnim objektima – procjeđivačima (filtrima). i uzlazne brzine vode. j j j j p g materijala. već su proslijedili tokom vode dalje. (e) kemijsko djelovanje. Ove veličine za zadani stupanj taloženja ovise o kvaliteti sirove vode i postupcima njene kemijske obrade. – 5. Tada dolazi do podizanja suspendiranog mulja i iznošenja suspenzije iz taložnika. (d) taložno djelovanje.

vakuumske procjeđivače. Slika 1 7 14 Shema gravitacijskog procjeđivača Slik 1. (b) dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. Procjeđivanje nastaje zbog razlike tlaka na dovodu i odvodu vode vode. 1. 4 – odvod filtrirane vode 35 (II) Tlačni procjeđivači su zatvoreni (čelični) cilindrični spremnici u koje se voda dovodi pod tlakom. Kod kondicioniranja vode. 2 – filtarski sloj. 36 . Na drenažni se sustav polaže sloj filtarskog materijala. Voda koja je prošla proces taloženja dovodi se na filtarski materijal i silaznim tokom procjeđuje procjeđuje. najčešće se primjenjuju gravitacijski procjeđivači.7::14 Sh it ij k j đi č 1 – dovod vode nakon taloženja. odnosno kod projektiranja procjeđivača. (I) Gravitacijski procjeđivači su otvoreni spremnici u kojima se iznad filtarskog sloja nalazi voda sa slobodnim vodnim licem slika 1 7::14 Procjeđivanje nastaje zbog djelovanja sile teže pri visinskoj licem. slika 1.p j j (I) (II) (III) gravitacijske procjeđivače. (c) optimalno vrijeme rada procjeđivača između dva pranja. jesu: (a) brzina procjeđivanja.7::14.14. procjeđivači se dijele na: j j . Ovi procjeđivači će se jedino i opisivati u nastavku. razlici dovoda i odvoda vode na filtru. (III) Vakuumski procjeđivači su vrsta procjeđivača kod kojih na odvodu vlada potlak.7:. 3 – drenaža. Osnovni parametri koji se određuju prilikom proračuna procjeđivanja.Ovisno o načinu kretanja vode kroz filtarski materijal. odnosno čišćenja. tlačne procjeđivače. naročito ako se radi o uređajima većih kapaciteta. ▪▪▪ Gravitacijsko procjeđivanje se odvija u filtrima koji se grade kao otvoreni armiranobetonski spremnici u čijem je donjem dijelu smješten drenažni sustav (drenaža) za odvod filtrirane vode.

(b) Dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. [m3 h-1]. [mm]. dimenzijama i postotku udjela pojedinih frakcija). ΔHfp. prvenstveno ovise o osobinama filtarskog materijala (debljini sloja. definirana je izrazom: vf = Q Af (1. de [mm] definiran je izrazom: d e = d10 (1. pod brzinom procjeđivanja se ne podrazumijeva stvarna brzina vode u porama filtarskog materijala. poroznosti. viskoznosti vode i gravitacijskom djelovanju djelovanju. [mm]. vf [m h-1]. zatim o brzini procjeđivanja. slika 1. 38 . ].promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 10 [%] frakciji. ΔHfp [m].dotok na procjeđivač.7::15 Prikaz tlačnih gubitaka kod gravitacijskog procjeđivanja Osobine filtarskog materijala kvantificiraju se sa sljedeća dva parametra: (i) efektivnim promjerom. nego vertikalna brzina stupca vode koja prolazi filtrom. ΔHf [m]. Dakle. Hidraulički gubici. ograničeni su razlikom razine vode u procjeđivaču i u spremniku čiste vode.7::15. Af .7-12) gdje su: Q . uključuju linijske i lokalne gubitke zbog tečenja vode kroz vodovodne cijevi i armature kojima se filtrirana voda odvodi do spremnika čiste vode. (ii) koeficijentom jednolikosti (koeficijentom uniformnosti).površina procjeđivača [m2] procjeđivača. Ovi gubici.promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 60 [%] frakciji. osim gubitaka zbog procjeđivanja vode.(a) Brzina procjeđivanja. d60 .7-13) (ii) Koeficijent jednolikosti.7-14) gdje su: d10 . Ku [1] definiran je odnosom: Ku = d 60 d10 (1. (i) Efektivni promjer. 37 Slika 1.

Tn i Tz. Tz [h]. se prethodno zadržale u porama. (i) Prvi uvjet se odnosi na onečišćenje filtarskog materijala. U slučaju najekonomičnije projektiranog filtra vrijedi jednakost:: Tz = Tn (1. 39 Slika 1. ovise o brzini procjeđivanja. (ii) Drugi uvjet se odnosi na činjenicu da porastom onečišćenja filtarskog materijala dolazi do povećanja brzine vode u porama što dovodi do djelomičnog iznošenja čestica suspenzije koje su porama. (b) prema kriteriju tražene kvalitete filtrirane vode 1 – promjena hidrauličkih gubitaka. tako da se ovdje neće iznositi. Obje vrijednosti. Proračun spomenutih hidrauličkih gubitaka je relativno opsežan i složen. 2 – promjena mutnoće (ΔHf)max – najviše dopušteni hidraulički gubici Dakle. Tn [h].7::16(a). tokom kojega njihova vrijednost dosegne vrijednost raspoloživog tlaka. tokom kojega se garantira tražena kvaliteta filtrirane vode. kvaliteti vode i osobinama suspenzije i filtarskog materijala. (c) Optimalno vrijeme rada procjeđivača određuje se iz dva uvjeta. slika 1.7::16 Određivanje optimalnog vremena rada procjeđivača (a) prema kriteriju dopuštenih hidrauličkih gubitaka. zbog čega u procesu procjeđivanja dolazi do povećanja hidrauličkih gubitaka. slika 1.7-15) 40 .7:16(b). prema drugom kriteriju trajanja rada filtra između dva pranja je razdoblje. Kao rezultat toga počinje se pogoršavati kvaliteta filtrirane vode.Ove se veličine očitavaju s granulometrijske krivulje filtarskog materijala. Ti se gubici povećavaju kroz razdoblje.

2 do 1. obično 0. 1. Po karakteru mehanizma zadržavanja suspendiranih čestica moguće je razlikovati: (1) sporo procjeđivanje. Kao što je istaknuto. dok pješčani filtarski sloj služi kao oslonac za sakupljanje koloida i mikroorganizama na njegovoj površini. Rade pri malim brzinama procjeđivanja.5) Tn (1. najčešće od perforiranih cijevi.35 [mm]. na kojoj se zadržavaju samo one čestice čije su dimenzije veće od pora opne. Zato se ono naziva i površinsko procjeđivanje. 41 Nedostaci sporih procjeđivača su. koji se primjenjuju za filtriranje nekoagulirane vode koja sadrži nisku mutnoću (rijetko preko 8 [°NTU]).3 (najčešće 0. vrlo složen. hv ≈ 1.2 [m].7-16) Time su definirani temeljni parametri procesa procjeđivanja. (b) koeficijent jednolikosti. rad sporih procjeđivača zasniva se na filtriranju nekoagulirane vode kroz biološku membranu.25 do 0. skup i sa sanitarnog aspekta nesavršen način čišćenja. (c) početna debljina potpornog (filtarskog) sloja hf ≈ 1 5 [m] sloja. j đi j (1) Sporo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz biološku opnu koju obrazuju mikroorganizmi na površini filtarskog sloja. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. 42 . Sakupljanje filtrirane vode provodi se pomoću žlijeba ugrađenog na dnu procjeđivača. Odlika im je vrlo visoko smanjenje mutnoće i veliki postotak zadržavanja bakterija (98 do 99 [%]). Međutim radi osiguranja zdravstvene ispravnosti filtrirane vode poželjno je da Tz bude nešto veće od Tn odnosno preporuča se uzeti: Tz = (1.5 [m]. Zato im je potrebna velika površina što uvjetuje relativno visoke investicijske troškove površina. de = 0.75.2) [m h-1] i kapaciteta do 1 000 [m3 d-1]. troškove. Proces sporog procjeđivanja se odvija na sporim procjeđivačima.1 do 0. (2) b brzo procjeđivanje. Učinak pročišćavanja se povećava proporcionalno formiranju biološke opne nad filtarskim slojem. uz visoke troškove izgradnje. Kod većih filtarskih površina i fil kih ši izvodi se d di drenažni sustav.Međutim. Ku ≤ 2. ž i jč šć d f i ih ij i Preporučljive vrijednosti temeljnih parametra sporih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer.

slika 1. najčešće montažne armiranobetonske ploče. 43 Slika 1. bazena.7::17 dana je načelna shema rada brzih procjeđivača. Zbog velike brzine filtriranja. (2) Brzo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz cijeli filtarski sloj Zato se ono naziva i dubinsko sloj. Proces brzog procjeđivanja se odvija na brzim procjeđivačima koji se primjenjuju za filtriranje vode j j p p j j [ ] p koja je prošla proces taloženja i ima mutnoću najviše 8 [°NTU]. Zbog relativno velike površine sporih procjeđivača. 44 . njihovog češćeg pranja (u prosjeku 1 do 2 puta dnevno).75 [m]. sve dok se debljina filtarskog sloja ne smanji na 0.7::17(a). ovisno o granulometrijskim osobinama filtarskog sloja i vrsti procjeđivača. Tada se sav prethodno odstranjen pijesak opere i vrati na filtar. Stoga se uvijek grade barem dvije filtarske jedinice koje se. Rade pri relativno velikim brzinama procjeđivanja. dok normalno vrijeme rada sporih procjeđivača (od završetka sazrijevanja opne do čišćenja) iznosi obično 2 ( ) mjeseca.Mala brzina procjeđivanja i male dimenzije čestica suspenzije uzrokuju relativno sporo sazrijevanje biološke opne (1 do 2 dana). u koje je ugrađen sistem sapnica obično 64 sapnice po [m2] Kroz sapnice se voda procjeđuje u donji dio sapnica. njihovo čišćenje je težak i skup postupak koji može potrajati i dan – dva. obično 5 do 7 (iznimno 15) [m h-1]. 2 – filtarski sloj. Na slici 1. 5 – odvodni žlijeb vode od pranja Posredstvom žlijeba. (b) faza pranja 1 – dovodni žlijeb vode namijenjene procjeđivanju. potrebna površina ovih procjeđivača je višestruko manja u odnosu na spore. procjeđivanje. Prilikom čišćenja f ) (4) filtra skida se onečišćeni površinski sloj pijeska debljine 1 do 2 [cm]. čiste odvojeno. onečišćenje. 4 – sabirni kanal filtrirane vode i dovodni kanal vode za pranje. Međutim s druge strane kod brzih je filtara prisutno znatno brže onečišćenje a time i potreba strane. Međutim. Filtarski je sloj položen na nosivu konstrukciju. 3 – sapnice. radi kontinuiteta vodoopskrbe. ].7::17 Shema rada brzih procjeđivača (a) faza procjeđivanja. voda namijenjena procjeđivanju ravnomjerno se raspoređuje iznad filtarskog sloja i filtrirajući prolazi tim slojem. Filtrirana voda se zatim sakuplja u sabirnom kanalu i odvodi glavnim kanalom (cjevovodom) prema spremniku čiste vode.

7.45 do 0. ugradnje sapnice u armiranobetonsko dno. sapnice imaju najznačajniju ulogu upravo kod pranja filtra.7::17(b).7 do 1. te prorez na donjem. (c) debljina filtarskog sloja hf ≈ 0 7 do 0 8 [m] sloja.7::18.0 [m]. Pranje se može provesti pomoću vode ili u kombinaciji vode i zraka. Kroz te se proreze procjeđuje voda u procesu rada procjeđivača. 3 – navoj. 46 . Ku = 1.70 [mm]) moraju onemogućiti iznošenje filtarskog materijala u fazi rada filtra. Radi što ravnomjernije raspodjele vode i zraka.7 0. de = 0. 2 – drška. zbog čega nastaje uzlazno strujanje kroz sustav sapnica i filtarski sloj. (b) koeficijent jednolikosti.5 [m] vodnog stupca). 45 Slika 1. slika 1.8 [m].35 do 0. navoj. i otvor na gornjem dijelu. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. pristupa se njegovom isključenju iz rada i pranju.Preporučljive vrijednosti temeljnih parametara brzih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer. Kada dođe do onečišćenja filtra odnosno maksimalno dopuštenog gubitka tlaka (reda veličine filtra. 4 – prorezi Izvode se kao plastične (najčešće) i metalne a sastoje se od drške i glave Na dršci je navoj radi metalne.55 [mm]. 1.5 do 1. slika 1. 0. (b) načelo rada za vrijeme pranja 1 – glava. a upušta voda i zrak u fazi njegovog pranja. glave. Drugi način pranja je češći češći. hv ≈ 0.7::18 Sapnica 1 7::18 (a) izgled. Pranje filtra pomoću vode i zraka zasniva se na naizmjeničnom dovođenju čiste vode i zajedno vode i zraka pod određenim tlakom u donji dio bazena. Glava se izvodi sa sistemom proreza čije dimenzije (obično 0.

5 [bar] (u odnosu na površinu filtarskog sloja) dovodi zasebnim cjevovodom do filtarskog bazena. i na kraju. 48 .0 [m3 h-1 sapnici-1]. Zrak za pranje osigurava se kompresorom čiji kapacitet ovisi o broju sapnica na filtarskim kompresorom. ali to još ne znači da su oni potpuno uklonjeni. dok je potreban tlak zraka cca 0. 0. zatim zajedno voda i zrak u trajanju 2 do 3 [min]. uvijek se izvodi više filtarskih jedinica koje se peru odvojeno. Radi neprekidnosti rada uređaja za kondicioniranje vode. .2. Orijentacijske vrijednosti potrebnih količina zraka i vode za pranje brzog filtra jesu: . Preljevni rub žlijeba mora biti smješten na takvoj visini iznad površine filtarskog sloja da se pijesak prilikom pranja ne može vodom za ispiranje iznijeti u žlijeb žlijeb. u procesu procjeđivanja dolazi do određenog gubitka vode. mjereno od površine filtarskog sloja. koji nastaje kao posljedica pranja filtarskog sloja čistom (filtriranom) vodom. [ p ] . Cjelokupan pogon brzih procjeđivača odvija se posredstvom automatskih regulatora i registratora rada njihovih pogonskih elemenata. Ovaj gubitak vode kod optimalno projektiranih procjeđivača obično iznosi 3 do 5 [%] filtrirane količine.7.vode. jedinicama pri njihovom istovremenom pranju. odnosno prilikom određivanja njihovog kapaciteta.5 [bar]. 1. 47 Volumen vodospreme namijenjene za pranje procjeđivača ovisi o broju filtarskih jedinica koje se dnevno peru. radi ispiranja. Čista voda za pranje procjeđivača osigurava se u posebnoj vodospremi. p Prema tome. odakle se pod tlakom od cca 0.3 [m3 h-1 sapnici-1]. Za njihovo se uklanjanje primjenjuje dezinfekcija. 1 7 2 – 6 Dezinfekcija Procesima taloženja i filtracije znatno se smanjuje količina mikroorganizama u vodi. 1.zraka. Voda od pranja odvodi se sabirnim žlijebom i ispušta u kanalizaciju. voda u trajanju 1 do 2 [min]. 6.Pranje obično traje 5 do 7 [min]. To je potrebno imati na umu kod hidrauličkog dimenzioniranja procjeđivača. Najprije se pusti voda u trajanju 2 [min].

5 [mg l-1]). u procesu dezinfekcije se doza klora neprekidno povećava dok se u kloriranoj vodi ne pojavi rezidualni klor (najviše 0. 49 Baktericidno svojstvo klora zasniva se na razaranju enzima koji pretvaraju škrob u šećer i koji su prijeko potrebni za život mikroorganizama mikroorganizama. obavezan. Potrebna doza klora ovisi o ukupnoj organskoj i anorganskoj tvari u vodi koja oksidira. Prema tome.Njome se ne postiže potpuno uništenje svih živih mikroorganizama u vodi kao npr. (2) dezinfekcija ozonom. (3) dezinfekcija ultraljubičastim zrakama. te suzbijanju okusa i stranih mirisa vode vode. U suvremenoj praksi kondicioniranja pitkih voda ovaj se postupak najčešće primjenjuje. 50 . ozon brzo prelazi u kisik – O2. a atom kisika koji se pri tome oslobađa djeluje kao jaki oksidant na protoplazmu mikroorganizama koji se nalaze u vodi i ubija ih. k kojemu j ki ik je kisik uslijed električnog pražnjenja proveden u triatomni oblik – O3. (2) D i f k ij ozonom zasniva se na propuštanju k Dezinfekcija i št j kroz vodu ozona. (1) Dezinfekcija klorom i njegovim derivatima ogleda se prvenstveno u pobijanju bakterija. Klor je pogodan kao dezinfekcijsko sredstvo zbog učinka koji postiže u relativno kratkom vremenu i uz prihvatljive troškove Međutim klor može uzrokovati neugodan miris vode troškove. tj zraka u k j d tj. Od postupaka dezinfekcije pitkih voda danas su najrasprostranjeniji: (1) dezinfekcija klorom i njegovim derivatima. jedini. u prvom redu intestinalnih i fekalnih vrsta bakterija. (sigurnom) Prema tome zadaća je dezinfekcije uništenje infektivnih mikroorganizama.0 [mg l-1] uz vrijeme kontakta oko 30 [min]. ali su t šk i poslovanja uređaja s ozonom d dj l j li troškovi l j đ j danas j š uvijek relativno vrlo visoki. Ozon se dobiva na taj način da se struja čistog i suhog zraka propušta između dviju elektroda s razlikom potencijala od 10 000 do 20 000 [V]. te hipoklorit kalcija.5 do 1. oksidaciji organske i anorganske tvari. vode. Orijentacijska doza klora kod pitkih voda iznosi 0. tzv. zatim određenih vrsta virusa i parazita. Najčešće se koristi plinoviti klor ili hipoklorit natrija. još ij k l ti l i ki Potrebna doza ozona za dezinfekciju čiste vode je oko 1 [mg l-1]. Pokazatelj klorne doze je količina neutrošenog. slobodnog (rezidualnog) klora koji ostaje u vodi nakon izvršene oksidacije organske i anorganske tvari. Međutim. Dezinfekcija je obično posljednji proces prilikom kondicioniranja vode a ponekad i jedini ali vode. Zbog nepostojanosti toga oblika. sterilizacijom. već je svrha dezinfekcije da vodu u bakteriološkom pogledu učini zdravstveno ispravnom (sigurnom). Ozon je vrlo pogodan za dezinfekciju pitkih voda jer nema neugodnog mirisa ni otrovnog djelovanja. a vrijeme kontakta ozona s vodom iznosi oko 5 [min].

Prednost ovog postupka d i f k ij j relativno j d P d k dezinfekcije je l i jednostavan pogon i nepromijenjen okus vode. a vijek trajanja 2 000 do 4 000 [h]. a maksimalno kod 250 [nm].(3) Dezinfekcija ultraljubičastim zrakama sastoji se u uništenju bakterija u vodi izloženoj zračenju ultraljubičastim zrakama. 51 . Proizvode se u žaruljama sa živinim parama pod malim tlakom. Njihovo baktericidno djelovanje je kod valnih duljina od 200 do 300 [nm]. Snaga žarulje je do 200 [W]. Voda podvrgnuta postupku dezinfekcije ultraljubičastim zrakama mora biti savršeno čista i kružiti oko žarulje u tankom sloju. a ij j k d nedostatak je sadržan u potrebi visokog prethodnog stupnja kondicioniranja vode.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->