1.7.

KONDICIONIRANJE VODE
Kondicioniranje vode je proces za postizanje svojstava pitke vode i koncentracije tvari ispod maksimalno dopuštenih vrijednosti.

Dakle, kondicioniranje vode je uvijek neophodno ako se utvrdi da izvorišna voda ne odgovara propisanim standardima kvalitete. Stoga je uvijek najprije potrebno odrediti zahtijevane parametre kvalitete vode prirodnog izvorišta izvorišta, kako bi se mogla ustanoviti neophodnost i karakter njenog kondicioniranja.

1.7.1. 1 7 1 ZAHTJEVI KVALITETE VODE Zbog izuzetnog značaja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za opskrbu stanovništva, svaka zemlja zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete. U našoj zemlji je ovo regulirano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), koji je u suglasju s istovrsnim pravilnicima zemalja Europske unije.

1

Ovime se Pravilnikom propisuje: zdravstvena ispravnost vode koja služi za ljudsku upotrebu, tj. vode koja se koristi kao voda za piće te za pripremanje, proizvodnju i promet hrane, (II) granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode, (III) vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode metode, (IV) učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće. Sva izvorišta vode namijenjene ljudskoj uporabi i vodoopskrbni objekti moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće. Sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, moraju isporučiti zdravstveno ispravnu vodu za piće sukladno odredbama ovoga Pravilnika Pravilnika. (I) Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja: (1) ne sadrži mikroorganizme parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost mikroorganizme, po zdravlje ljudi, (2) ne sadrži tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi, (3) ne prelazi maksimalne vrijednosti pojedinih pokazatelja odnosno njihove maksimalno pokazatelja, dopuštene koncentracije (MDK), svrstane u četiri osnovne skupine: (3.1) mikrobiološki pokazatelji: escherichia coli, enterokoki, ukupni koliformi, clostridium perfringens, salmonella spp., vibrio cholerae, paraziti, enterovirusi, pseudomonas aeruginosa te broj kolonija na 22 [°C] i na 27 [°C]; [ C] [ C]; 2 (I)

(3.2) kemijski pokazatelji: akrilamid, aluminij, amonijak, antimon, arsen, bakar, barij, benzen, benzo(a)pyrene, berilij, boja, bor, bromat, cijanidi, cink, detergenti (anionski i neionski), epiklorhidrin, fenoli, fluoridi, fosfati, isparni ostatak, kadmij, kalcij, kalij, kloridi, klorit, kobalt, koncentracija vodikovih iona (pH), krom, magnezij, mangan, mineralna ulja, miris, mutnoća, natrij, nikal, nitrati, nitriti, okus, olovo, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), pesticidi, selen, silikati, slobodni klor, srebro, sulfati, temperatura, trihalometan - ukupni (THM), 1.2-dikloretan, 1.2 dikloretan, suma tetrakloretan i trikloretan, ukupni organski ugljik (TOC), ukupna tvrdoća, ukupne suspenzije, utrošak kalijevog permanganata, KMnO4, vanadij, vinil klorid, vodikov sulfid, vodljivost, željezo i i živa; (3.3) (3 3) radioaktivnost: tricij i ukupna primljena doza; (3.4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljeni ozon, bromat i bromoform. (II) Granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode propisane su za sve prethodno navedene parametre, svrstane u četiri skupine: (1) mikrobiološki pokazatelji: voda za piće ne smije sadržavati ni jednu od prethodno navedenih bakterija, pa a ta parazita i virusa, dok broj kolonija na 22 [°C] može iznositi 100/1 [ml] te na 37 [°C] do 20/1 [ml]; usa, do b oj o o ja a [ C] o e os t 00/ [ ] a 3 [ C] 0/ [ ]; (2) kemijski pokazatelji: pitka voda može npr. sadržavati najviše 3 000 [μg l-1] cinka, 2 000 [μg l-1] bakra, do 1 500 [μg l-1] fluorida, dok cijanida, kroma i mangana može biti najviše 50 [μg l-1]. MDK mineralnih ulja je 20 [μg l-1]. Arsena, bromata, olova, selena, srebra te suma tetrakloretana i trikloretana smije biti 1], 1], do 10 [μg l-1] benzena i žive do 1 0 [μg l-1] a akrilamida epiklorhidrina policikličkih aromatskih 1.0 akrilamida, epiklorhidrina, ugljikovodika i (pojedinačnih) pesticida najviše 0.10 [μg l-1]. Dodatno, voda za piće mora biti bez mirisa (zbog prisustva otopljenih plinova, mineralnih ulja, organskih tvari i mikroorganizama), bez okusa (zbog prisustva u vodi tvari koje uzrokuju i miris vode) i bez vodikovog sulfita. Boja vode (zbog prisustva u vodi pretežno humusnih tvari) može iznositi najviše 20 [mg l-1] mjerena ], platinskokobaltnom skalom (PtCo), mutnoća (zbog prisustva u vodi lebdećih tvari – čestica pijeska, 3 gline, muljevitih čestica organskog porijekla i sl.) do 4 [°NTU] (stupnja nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), a koncentracija vodikovih iona, izražena u pH jedinici, 6.5 < pH < 9.5.

Klorida i sulfata smije biti do 250 [mg l-1], detergenata, natrija i željeza do 200 [mg l-1] te amonijaka i 1]. Ukupne suspenzije mogu i 1]. slobodnog ( id l l b d (rezidualnog) kl ) klora d 0 5 [ do 0.5 [mg l-1] Uk ij iznositi najviše 10 [ iti j iš [mg l-1] Temperatura vode treba biti do 25 [°C]; (3) radioaktivost: u pitkoj vodi smije npr. biti tricija najviše 100 [Bq l-1]; ( ) j (4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljenog ozona p g pj g u pitkoj vodi može biti do 50 [μg l-1], bromata najviše 3 [μg l-1], a bromata samo 1 [μg l-1]. U slučaju elementarne nepogode, iznenadnog onečišćenja vodoopskrbnog sustava ili bilo kojeg drugog uzroka odstupanja od sukladnosti prema Pravilniku, koji se postojećim postupcima g g p j p , j p j p p kondicioniranja vode ne može ukloniti, a ne postoji rezervno izvorište, niti mogućnost opskrbe vodom za piće na drugi način, za daljnji rad, pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora zatražiti dozvolu za odstupanje od MDK vrijednosti, ako povećane vrijednosti ne predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi, a za razdoblje od najdulje tri godine, te iznimno na još tri godine. g p j j , j j j g , j g Provjeru sukladnosti vode namijenjene javnoj vodoopskrbi, odnosno poštivanje MDK vrijednosti iz Pravilnika, nadzire Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalnim praćenjem (monitoringom). Izvršitelji monitoringa su zavodi za javno zdravstvo u županijama, odnosno Gradu Zagrebu, čiji laboratoriji obavljaju ispitivanja sukladno odredbama norme HRN EN ISO/IEC 17025. (III) Vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode propisani su za sve četiri prethodno navedene skupine pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode za piće. (IV) Učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće propisana je s obzirom na količinu isporučene vode za piće u [m3 d-1] ili broja potrošača, uz pretpostavku da potrošnja vode iznosi 200 [l stanovnik-1 d-1]. [ ] 4

(ii) kemijskim i (iii) biološkim djelovanjima: (1) otapanje i doziranje koagulanta u sirovu vodu. (6) dezinfekciju.7::01 Shema uređaja za kondicioniranje vode 1 – otapanje i doziranje koagulanta. mora se prije upotrebe. (ii) uklanjanje iz vode tvari koje uzrokuju njenu obojenost obojenost.dezinfekcija U ovome slučaju postupak kondicioniranja vode predviđa slijedeće faze temeljene na (i) fizikalnim. U određenim slučajevima proces kondicioniranja vode može biti dopunjen i usložnjen specijalnim fazama. koje zajednički nazivamo uređaji za kondiconiranje vode. 2 – miješanje. 6 .2. svaka i P k izvorišna voda namijenjena za j iš d ij j javnu vodoopskrbu. (iv) uništavane u vodi patogenih mikroorganizama (dezinfekcija). zgrušavanje. Poboljšanje kvalitete vode provodi se na objektima s pripadajućom elektrostrojarskom opremom. (3) pahuljičenje (flokulaciju). 5 – procjeđivanje.7. uklanjanjem soli željeza (deferizacija) ili uklanjanjem masti i ulja (isplivavanje (flotacija)). 1. 5 Slika 1. (2) miješanje (koagulanata i sirove vode) vode). (4) taloženje (sedimentaciju). (iii) uklanjanje iz vode otopljenih plinova (degazacija) i ukupnih soli (desalinizacija). 6 . npr. (5) procjeđivanje (filtraciju). odnosno distribucije potrošačima. 4 – taloženje. 3 – pahuljičenje.Prema tome. FAZE KONDICIONIRANJA VODE Raznovrsni zadaci koji se u praksi najčešće rješavaju postupkom kondicioniranja vode uglavnom se svode na: (i) uklanjanje iz vode lebdećih tvari (smanjenje mutnoće). podvrći odgovarajućem procesu kondicioniranja.7::01 prikazana je načelna shema međusobnog rasporeda pojedinih objekata uređaja za kondicioniranje vode vode. Na slici 1. zgrušavanje (koagulaciju). k j posjeduje svojstva i d k b koja j d j j sadrži tvari škodljive po zdravlje ljudi iznad dopuštenih vrijednosti.

Na2CO3 (soda). tj. koagulanta. U suvremenoj tehnici kondicionirana vode sve se više koriste organski koagulanti. pH vrijednost i temperatura vode. koji otopinu koagulanta doziraju u funkciji mutnoće vode (čije vrijednosti mogu u relativno kratkom vremenu znatno oscilirati). količina soli. prosječna doza alauna za vodu mutnoće 40 [°NTU] iznosi 25 do 35 [mg l-1]. agregatne stabilnosti. i željezni sulfat.2. polielektroliti. tj aluminijev sulfat. modra galica. Još se relativno često koriste i kalcijev oksid. Zbog istoimenih (negativnih) elektrostatičkih naboja koloidi se međusobno odbijaju i ostaju raspršeni u vodi. 7 U praktične svrhe. vezana je uz prisustvo vrlo sitnih raspršenih čestica – koloida. potrošnja kisika. j p j j g g Destabilizacija koloida se postiže dodavanjem vodi određenih kemijskih reagensa – koagulanata. p j j j j 1. j j j p j To je u tehnici kondicioniranja vode rezultiralo traženjem procesa remećenja stabilnosti koloida i mogućnosti njihovog kasnijeg međusobnog spajanja u veće čestice koje će se u vodi lakše taložiti. tako da se vodi automatski. Ca(OH)2 (gašeno vapno) i natrijev karbonat. kao čestog nedostatka vode. ( . dimenzija od 1 [nm] do 1 [μm]. dok za mutnoću od 400 [°NTU] prosječna doza alauna iznosi 60 do 90 [mg l-1]. tzv. prvenstveno procesom taloženja.7. Zgrušavanje Glavnina problema kod smanjenja mutnoće. FeSO4·7H2O. Otapanje i doziranje koagulanta. praktički beskonačno. Danas je postupak doziranja potpuno automatiziran. Na proces koagulacije u znatnoj mjeri utječu kvaliteta sirove (prirodne) vode. ovisno o mutnoći i protoku dodaje prethodno definirana optimalna doza koagulanta protoku. polielektroliti kao makromolekule dugačkog niza dobivene spajanjem prostih monomera monomera. Zato postoje posebni uređaji za pripremu otopine i njeno doziranje – dozatori.Gornja shema pretpostavlja gravitacijsko kretanje vode prilikom njenog uzastopnog prolaženja kroz pojedine objekte uređaja za kondicioniranje vode. – 1. kalcijev hidroksid. uslijed njihove tzv. Stoga se vrsta i optimalna doza koagulanta određuje ispitivanjem izvorišne vode Radi orijentacije vode. Al2(SO4)3·18 H2O. kao neorganski koagulanti najčešće se koriste soli aluminija i željeza. poznatiji pod komercijalnim nazivom alaun. količina i karakter suspendiranih koloida. j . Takav proces remećenja stabilnosti (destabilizacija) koloida u sirovoj vodi naziva se zgrušavanje. CaO (živo vapno). orijentacije. g j p p j p j p p p Koagulant se u vodu dodaje u obliku otopine. j . Zato je vrijeme potrebno za izdvajanje koloida iz vode. 8 . p j p j .

6 – kružni preljev Na slici 1. 10 . mogu biti izvedeni kao: j j g (a) horizontalni mješači (mješači s horizontalnim tokom).7::02 Gravitacijski mješači (a) horizontalni mješač. u kojima se voda zadržava do 5 [min]. potrebno je odmah nakon dodavanja koagulanta osigurati g j j . (b) vertikalni mješači (mješači s vertikalnim tokom). Obično se primjenjuju sljedeće dvije vrste mješača: (1) gravitacijski mješači (mješači s gravitacijskim miješanjem). 2 – doziranje koagulanta.7::02. Izveden je kao pravokutni bazen u kojemu je ugrađeno više uzastopnih vertikalnih pregrada s otvorima postavljenim tako da stvaraju neprestanu promjenu brzine i smjera tečenja vode.1. – 2. To se postiže u posebnim objektima (bazenima) – mješačima. 3 – pravokutni preljev.7::02(a) prikazan je horizontalni mješač. ( ) (1) Gravitacijski mješači.7. (b) vertikalni mješač 1 – dovod sirove vode. 9 Slika 1. slika 1. Miješanje Da bi zgrušavanje bilo što efikasnije. (2) mehanički mješači (mješači s mehaničkim miješanjem). 4 – vertikalne pregrade. p j j g g njegovo intenzivno (turbulentno) miješanje sa sirovom vodom.2. 5 – ispust.

Brzina u uskom dijelu konusa je oko 1 [m s-1]. Granična vrijednost brzine vode determinirana je s mogućnošću razbijanja već slijepljenih pahuljica i iznosi 0.2 do 0. Razmak pregrada je najčešće dvije širine bazena Bb [m] a dubina vode iza posljednje pregrade je do 0 5 [m] Pri tim bazena. Stvaranje pahuljica se odvija u posebnim objektima (bazenima) – flokulatorima. slika 1. temeljen je na načelu turbulentnog tečenja prouzrokovanog znatnom promjenom protjecajnog presjeka. 1. je uvjetima sniženje razine vode između susjednih pregrada oko 0. Procesu stvaranja pahuljica potpomaže lagano i ravnomjerno miješanje vode. s obzirom na brzinu vode. 3 – doziranje koagulanta. Rad vertikalnog mješača. Količina i vrsta flokulanta utvrđuje se ispitivanjem vode. a u otvorima oko 1 [m s-1].3 [m s-1].5 do 0. Njihova je zadaća da osiguraju stvaranje pahuljica. 0.7::02(b).7. 4 – ispust. prethodno destabiliziranih procesom zgrušavanja. što ujedno pj j j j j sprječava i njihovo taloženje u flokulatoru.6 [mm]) potrebno je 10 do 30 [min].2. 6 .5 [m].7::03 Mehanički mješač 1 – dovod sirove vode. 12 . – 3. [m].6 [m s-1]. 2 – odvod koagulirane vode. 7 – propelerna miješalica 11 Ponekad se miješanje postiže i izravnim doziranjem koagulanta u usisnu cijev crpke ili u cjevovod kojime se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode.pogonski motor. Dodatno povećanje pahuljica može se postići dodavanjem sredstava za pahuljičenje – flokulanata flokulanata. Kod toga treba voditi računa da duljina cjevovoda. 5 – vertikalna pregrada.15 [m]. koje počinje odmah nakon miješanja vode i koagulanta. (2) Mehanički mješači se zasnivaju na mehaničkom miješanju vode i koagulanta pomoću propelerne miješalice.Brzina vode u mješaču obično se uzima 0. Pahuljičenje Pahuljičenje je proces stvaranja pahuljica (flokula) spajanjem koloida. l ij š li Slika 1. osigura potrebno vrijeme miješanja. Ovaj proces se odvija relativno sporo i da bi se dobile dovoljno krupne flokule (veličine 0. a u cilindričnom oko 25 [mm s-1].

Broj zaokreta toka obično se uzima 8 do 10. Iz gornjeg cilindričnog dijela flokulatora voda se obično odvodi prorupčanim cijevima. slika 1.7::04. (2) mehanički flokulatori.7::04(a) prikazan je horizontalni flokulator.7::04 Gravitacijski flokulatori (a) horizontalni flokulator. (1) Gravitacijski flokulatori. slika 1. 2 – odvod vode nakon pahuljičenja 13 Na slici 1. da bi po dolasku u gornji dio opala na svega 4 do 5 [mm s-1].7::05(a) prikazan je flokulator s vertikalnom osi okretanja lopatica. slika 1.7 [m s-1]. a na slici 1. Duljina koridora je u funkciji brzine vode i vremena zadržavanja vode u flokulatoru. analogno kao i mješači: (1) gravitacijski flokulatori. Slika 1.U praksi se najčešće koriste.7::04(b) temeljen je na istom principu kao i rad vertikalnog mješača. (b) vertikalni flokulator 1 – dovod koagulirane vode. 14 . j j Rad vertikalnog flokulatora.7::05. od odi pror pčanim cije ima (2) Mehanički flokulatori se zasnivaju na mehaničkom miješanju koagulirane vode pomoću miješalica. Na slici 1. Voda se dovodi u donji dio konusa s uzlaznom brzinom oko 0. Izveden je kao bazen pregrađen nizom koridora kojima teče voda.7::05(b) s horizontalnom osi. (b) vertikalni flokulatori. mogu biti izvedeni kao: (a) horizontalni flokulatori.

koji glasi: vt = g d2 ⎡ρp ⎤ ⎢ − 1⎥ 18 v ⎣ ρ ⎦ (1. [m].gustoća mase vode. ρp = 2 650 [kg m-3]. a za mulj koaguliran alaunom. te na veličinu i masu čestica. 3 – miješalica.7. 16 . [kg m-3].promjer čestice [m] čestice. – 4.ubrzanje polja sile teže. ne postane konstantna. (b) s horizontalnom osi okretanja lopatica 1 – dovod koagulirane vode. ρ . [m2 s-1]. 4 – odvod vode nakon pahuljičenja 1. ρp = 1 180 [kg m-3]. d . 15 Kada se diskretna okrugla čestica pusti padati u mirnoj vodi nultom početnom brzinom ona brzinom.gustoća mase čestice. [kg m-3]. ubrzava kretanje dok joj brzina. Taloženje Taloženje je proces gravitacijskog uklanjanja zrnatih i pahuljičastih čestica iz vode kojima je gustoća veća od gustoće vode.2. pretpostavljajući (c) mirnu vodu i (d) zanemarujući sve utjecaje koji ometaju ovaj proces.Slika 1. obično susrećemo s polidisperznom suspenzijom. ρp . vt [m s-1].7::05 Mehanički flokulatori (a) s vertikalnom osi okretanja lopatica. nakon određenog vremena (koje je gotovo uvijek beznačajno u odnosu na trajanje procesa taloženja). 2 – pogonski motor. S obzirom na karakter i kvalitetu vode u procesu kondicioniranja.p p j j U teoriji taloženja se polazi od (a) pojedinačne (diskretne). za pijesak. pošto se kod taloženja. brzine taloženja takove suspenzije najbolje je odrediti ispitivanjima. [m s-2]. (b) okrugle čestice. Međutim. v .7-01) gdje su: g . ( ) g . Npr. vertikalna brzina taloženja čestice. nalazi se u području važenja Stokesovog zakona (1851).kinematički koeficijent viskoznosti vode. kako prirodne tako i koagulirane suspenzije. j j p ( )p j ( ).

Slika 1. Proces taloženja odvija se u posebnim objektima (bazenima) – taložnicima. (2) vertikalni taložnici. smjera toka u njima: (1) horizontalni taložnici. Danas se u praksi kondicioniranja vode primjenjuju dvije osnovne vrste taložnika ovisno od taložnika. mora se . računati na umanjenje efekta taloženja. konvektivnim strujanjem zbog temperaturnih promjena.7::06. (a) Shema taloženja čestica u (savršenom) pravokutnom taložniku prikazana je na slici 1. konvencionalni taložnici. Ovo su tzv. (b) okruglim taložnicima. Ispod zone taloženja je zona mulja. 18 .Isto tako. promjena strujanje zbog razlike u gustoći) i (ii) međudjelovanje čestica čestica. p p j j g( g) j . budući da u praksi nikada nisu ispunjeni uvjeti savršenog (idealnog) taloženja. Radi intenzifikacije procesa taloženja grade se i specijalni taložnici koji će t l ž i i k ji ć se analizirati naknadno. Ovome doprinose dva odlučujuća činioca: (i) strujanje u zoni taloženja izazvano raznim utjecajima (puhanjem vjetra po nepokrivenim taložnicima.7::06 Taloženje čestica u horizontalnom pravokutnom taložniku Voda u taložnik dotječe ulaznom zonom kroz jedan od vertikalnih zidova taložnika prolazi taložnika. njegovom duljinom zonom taloženja do suprotnog vertikalnog zida i izlaznom zonom otječe iz taložnika. li i ti k d 17 (1) Taloženje u horizontalnim taložnicima se može odvijati u: (a) pravokutnim taložnicima.

Kritična brzina taloženja. [m]. definiranu izrazom: vo = Q Bs H s (1. [m]. dok će sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu iznad visine h. Vrijeme zadržavanja vode u taložniku.Na gornjoj slici. 19 Sve čestice s brzinom taloženja vt ≥ vtcr bit će 100 [%] uklonjene. dobije se izraz za površinsko (hidrauličko) opterećenje. [m3 s-1].7-03) odnosno: vtcr = vo H s Ls (1. sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu unutar visine h [m]. Vrijednost horizontalne brzine trebala bi se nalaziti u granicama 2. j p j paralelnim s “p” ili strmijim. Hs .7-06) i kreće se od 2 do 6 (7) [h].protok zonom taloženja. PO [m s-1]. j Uvrštavajući izraz 1.7-04. Ts [s]. imat će putanje paralele s “p‘ ” i bit će također uklonjene. 20 .7-04) gdje je Ls [m] duljina zone taloženja (duljina taložnika) taložnika). označava horizontalnu brzinu vode u zoni taloženja. određena je odnosom: vtcr : v0 = H s : Ls (1.širina zone taloženja (širina taložnika). taložnika: Q Q = Bs Ls As PO = vtcr = (1. v0 [m s-1]. biti iznijete iz zone taloženja. koja mora postojati da bi se čestice istaložile bar u krajnjoj donjoj točki zone taloženja prema zoni izlaza. Isto tako.5 < vo < 35 (50) [mm s-1].7-05) gdje je As [m2] površina zone taloženja (površina taložnika) taložnika). jer će se kretati putanjama j [ ] j . definirano je izrazom: Ts = H s As Q (1.7-02 u izraz 1.7-02) (1 02) gdje su: Q .dubina zone taloženja (dubina taložnika). Bs . vtcr [m s-1].

a Froudeovog broja relativno visoka. Isto tako. što se izražava Froudeovim brojem: Fr = 2 vo v 2 L2 ⎡ 2 H s ⎤ = tcr s2 ⎢1 + ⎥ gR g Hs ⎣ Bs ⎦ (1.7-09) Dubina taložnika odabire se 2 do 3 [m]. spremnika.25 ≈ 8 Bs (1. 21 Stoga su konstrukcijska rješenja konvencionalnih pravokutnih taložnika s horizontalnim tokom vode rezultat kompromisa između međusobno suprotnih hidrauličkih zahtjeva (niske vrijednosti Reynoldsovog broja i visoke vrijednosti Froudeovog broja) i ekonomskih kriterija koji zahtijevaju ograničen odnos dubine širine i duljine spremnika dubine. što je u suprotnosti s prethodno izraženim zahtjevom s obzirom na tražene vrijednosti Reynoldsovog broja. Zadovoljenje gornjeg kriterija zahtijeva duge. zahtijeva što veći odnos sila tromosti prema silama gravitacije. potrebni su relativno široki i duboki taložnici. ako je: Ls ≈ (10 H s ) 1. Vrijednost Reynoldsonog broja postaje relativno niska. Dakle. za manje vrijednosti Reynoldsovog broja. potreba eliminacije kratkospojnog tečenja. Da li će se tečenje u taložniku odvijati u laminarnom ili turbulentnom režimu ovisi. Naravno. Re < 2000. U ovome izrazu R [m] označava hidraulički radijus. uske i plitke taložnike s većim brzinama toka. kada se dotok jednoliko ne distribuira preko čitavog poprečnog presjeka taložnika (prema izrazu 1. Re. i na pretpostavci da režim tečenja ne utječe na proces taloženja. o vrijednosti Reynoldsovog broja. dakako.Prethodne analize taloženja u pravokutnim h i P h d li l ž j k i horizontalnim taložnicima temeljene su. i l i l ž i i lj između đ ostaloga.7-08) čija bi vrijednost trebala iznositi Fr >10-5.7-02). ne preporučuju se taložnici sa širinom preko 5 [m] i duljinom preko 50 [m]. 22 . S druge strane. ova pretpostavka vrijedi samo za slučaj laminarnog tečenja u taložniku. Re [1]. koji se u ovom slučaju može izraziti: Re = Q 1 v Bs + 2 H s (1.7-07) Za laminarno tečenje u pravokutnim taložnicima treba biti ispunjen uvjet.

7::08 Primjer konstrukcijske povezanosti mješača. dno taložnika se izvodi s 23 uzdužnim padom 1 do 2 [%]. odakle se zatim ispušta. u konstrukcijskom pogledu oni mogu biti povezani u cjelinu. također suprotno toku. 3 – taložnik 24 .7::07 prikazan je uzdužni presjek horizontalnog pravokutnog taložnika. Slika 1.Na slici 1. flokulatori i taložnici u funkcionalnom pogledu različiti objekti. krećući se od jednog prema drugom kraju taložnika. Horizontalni pravokutni taložnici pokazali su se ekonomski opravdanim ako im je kapacitet veći od 3 000 [m3 d-1]. Postupci zgrtanja mulja obično su automatizirani.7::08. p g j j Radi što lakšeg zgrtanja mulja u muljnu komoru. No.7::07 Horizontalni pravokutni taložnik 1 7::07 1 – dovod. Iz prethodnih je analiza vidljivo da su mješači. 2 – flokulator. 5 – odvod Moguće je i rješenje s pokretnim mostom koji također ima zgrtač i premošćuje taložnik po širini širini. 4 – muljni ispust. Obično se grade dva taložnika. Brzina zgrtača je oko 1 [cm s-1]. Zgrtanja mulja se obavlja suprotno od smjera toka. flokulatora i taložnika 1 – mješač. 3 – muljna komora. kako bi se nesmetano obavljalo čišćenja. Slika 1. radni i rezervni. kao što prikazuje slika 1. 2 – zgrtač mulja. U taložniku je radi zgrtanja istaloženog mulja ugrađen zgrtač mulja.

Slika 1. Bitna osobina okruglih taložnika je promjena brzine vode u zoni taloženja od najveće vrijednosti u sredini. 3 – zona taloženja. voda se dovodi u komoru. Dubina taložnika (vode). Hs. slika 1.5) 3. smještenu u sredini taložnika. 6 – pokretni most.5). na rubu uzima se 1 5 do 2 5 (3 5) [m] (Ds/Hs > 3 5) a nagib dna 4 do 10 [%] 1. 26 . iz kojega se dalje odvodi. [%]. 10 – odvod (2) Taloženje u vertikalnim taložnicima se može odvijati u: (a) okruglim taložnicima. 25 Okrugli taložnik može u sredini imati smješten flokulator. slika 1.7::10 Okrugli taložnik s flokulatorom 1 – dovod.7::10. 9 – muljni ispust. Slika 1. 2 – sabirni žlijeb.7::09 Okrugli taložnik 1 – dovod. radijalno kreće (zbog čega se ovi taložnici ponekad nazivaju radijalni taložnici) prema rubnom sabirnom žlijebu. 5 – zgrtač mulja.5 (3. 8 – sabirni žlijeb.5 2. do najmanje na rubovima taložnika. 3 – zgrtač mulja. 2 – flokulator. i g . Češća je primjena okruglih taložnika. 7 – odvod Sustav za zgrtanje mulja najčešće je riješen rotacijskom rešetkastom (mosnom) konstrukcijom.7::09. (b) kvadratnim taložnicima. j . 4 – pokretni most. 5 – muljna komora. . . Okrugli taložnici se grade promjera Ds = 5 do 60 [m]. 6 – muljni ispust. 7 – miješalice.( ) (b) U okrugli taložnik. 4 – muljna komora.

Radi osiguranja gravitacijskog 27 klizanja mulja prema muljnom ispustu. Hs.5. i visine zone taloženja. U sredini taložnika je najčešće ugrađen flokulator. Površina zone taloženja As definirana je izrazom: As = Q vu (1. Ova brzina osigurava taloženje svih čestica s brzinom taloženja vt > vu. U flokulatoru voda struji silazno i ulazi u donji dio zone taloženja. 5 – mlaznice.Vertikalne taložnike.7::11. preporuča se izvođenje konusnog dijela pod kutom 50 do 55 [º].7-10) (1 7 10) Visina zone taloženja. 6 – sabirni žlijeb. 8 – odvod Koagulirana voda se dovodi u flokulator i sustavom mlaznica jednoliko distribuira. karakterizira uzlazno kretanje vode. Ds. Ovakav taložnik je u stvari okrugli ili kvadratni bazen s konusnim. Vertikalni taložnici se uglavnom primjenjuju kod uređaja kapaciteta do 30 000 [m3 d-1]. a odnos promjera taložnika. vu [m s-1]. Slika 1. odvodi. 4 – dovod. 2 – flokulator. Ds/Hs ≥ 1. odnosno piramidalnim donjim dijelom. obično se kreće u granicama 5 do 6·10[m s-1]. Mulj se skuplja na dnu konusnog dijela i povremeno ispušta. 4 Srednja (uzlazna) brzina vode u taložniku. Odavde nastavlja uzlazno strujanje prema sabirnom žlijebu odakle se dalje odvodi žlijebu. 3 – zona mulja. Hs. 28 .7::11 Vertikalni taložnik 1 – zona taloženja. pretežno se uzima 4 do 5 [m]. 7 – muljni ispust. slika 1.

Kroz ugrađene cijevi ili ploče uzlazno protječe voda opterećena lebdećim česticama i na tom se putu oslobađa znatnog dijela suspenzije za osjetno kraće vrijeme u odnosu na konvencionalne taložnike. iznosi reda veličine 5 do 7 [cm]. koje je inače prilično dugo u odnosu na druge faze kondicioniranja vode. 4 – muljna komora. (a) Cijevni i pločasti taložnici su nastali kao rezultat nastojanja da se učinak taloženja približi teoretski očekivanome. što više skrati.(3) Taloženje u posebnim (specijalnim) taložnicima odnosi se na taloženje u: (a) cijevnim i pločastim (lameliranim) taložnicima. uz postizanje željenog stupnja taloženja. bez daljnjega osiguravaju slojevito tečenje. a Froudeov broj se kreće u granicama kod kojih je u potpunosti osigurana stabilnost tečenja.7::12. 30 . 3 – zgrtač mulja. snopa. odnosno međusobnog razmaka lamela. j p j p j j j Duljina protočnih elemenata je približno jednaka dvadeseterostrukoj vrijednosti karakteristične dimenzije protočnog elementa. 29 Slika 1. prema horizontali. Ovi se taložnici grade kao bazeni slika 1 7::12 u koje se u vidu snopa pod određenim kutom bazeni.7::12 Cijevni ili pločasti taložnik 1 – dovod. Karakteristična dimenzija profila cijevi. (b) taložnicima s lebdećim muljem. 5 – muljni ispust. te da se vrijeme zadržavanja vode u taložniku. što u konačnosti rezultira smanjenjem potrebne dubine vode u taložniku ( za oko 30 [%] u odnosu na konvencionalne taložnike). Time je osigurano neprekidno gravitacijsko klizanje mulja. 1. 6 – odvod Analize i ispitivanja vezani za probleme uklanjanja mulja rezultirali su utvrđivanjem optimalnog kuta nagiba protočnih elemenata u granicama od 45 do 60 [º]. šesterokutnog). ili sustav paralelnih ploča (lamela). ugrađuje sustav cijevi različitog oblika profila (okruglog. 2 – sustav cijevi ili ploča. Također se postiže i optimalnost hidrauličkih parametara Reynoldsov broj poprima vrijednosti koje parametara. četverokutnog.

7:. definirani su izrazom: PO = vtcr = K s Q As (1.13. h1. 2 – zgušnjivač mulja. Vrijednost koeficijenta Ks je osjetno manja od jedan Prema tome kod cijevnih i pločastih taložnika jedan. 32 . 3 – dovod. ovi se taložnici izvode najčešće pod nazivima (i) akceleratori. 5 – odvod Koagulirana voda se dovodi u donji dio taložnika i struji uzlazno. slika 1. Prednosti cijevnih i pločastih taložnika sadržane su u visokom učinku koji se postiže za osjetno kraće vrijeme. 31 Slika 1. tome. pa prema tome i manjim investicijskim troškovima. vtcr.7::13 Načelo rada taložnika s lebdećim muljem 1 – taložnik. 4 – ispust zgusnutog mulja. manjem volumenu objekta. PO. se postiže višestruko smanjenje kritične brzine taloženja. Pretpostavimo da će se to dogoditi na visini ho iznad dovoda vode. odnosno višestruko smanjiti površinu zone taloženja u odnosu na konvencionalne taložnike. ili drugim riječima. odnosno kritična vertikalna brzina taloženja čestica. (b) Taložnici s lebdećim muljem se danas naširoko koriste u tehnici kondicioniranja vode S vode. (ii) precipitatori i (iii) pulzatori. Iznad te razine će se formirati sloj lebdećeg mulja kroz koji će prolaziti i na određeni se način filtrirati voda.7-11) gdje je Ks [1] koeficijent čija vrijednost ovisi o nagibu i duljini protočnih elemenata. Ta je visina ograničena i položajem uređaja za oduzimanje mulja koji se uklanja u zgušnjivač mulja. zadržavanjem iste kritične brzine taloženja moguće je višestruko povećati dotok. treba osigurati potreban stupanj taloženja.Površinsko opterećenje. obzirom na određene posebnosti. Visina sloja mulja. Njihov rad. Čestice (pahuljice) koagulanta i s njima povučene čestice suspenzije podižu se uzlaznim tokom do trenutka kada njihova brzina taloženja postane jednaka uzlaznoj brzini toka. je zasnovan na propuštanju koagulirane vode kroz sloj lebdećeg mulja.

Ove veličine za zadani stupanj taloženja ovise o kvaliteti sirove vode i postupcima njene kemijske obrade. koje se očituje u pripijanju (na površini filtarskog materijala) čestica p j j j . 33 Ova vrsta pijeska sadrži silicijev dioksid. već su proslijedili tokom vode dalje. h1. (b) adhezijsko djelovanje. Visina vode iznad lebdećeg mulja h2. treba osigurati zadržavanje čestica mutnoće koje su se mulja. naročito najsitniji koloidi koji se nisu uspjeli slijepiti u flokule. proces dodirnog zgrušavanja (kontaktne koagulacije). U vodovodnoj se praksi kao osnovni filtarski materijal primjenjuje kvarcni pijesak. Primjenjuje se za uklanjanje koloidnih čestica koje su nakon procesa taloženja zaostale u vodi. Procjeđivanje je složen proces koji objedinjuje: ( ) (a) mehaničko djelovanje.Voda koja je prošla kroz zonu lebdećeg mulja nastavlja uzlazno strujanje do razine odvoda vode. tada će se ta koncentracija smanjiti. koje se ogleda u prianjanju čestica na površini filtarskog materijala. koje se sastoji u odstranjivanju čestica većih od pora filtarskog j j . Kod procjeđivanja će i te čestice zaostati u kontaktu s filtarskim materijalom. Na procjeđivanje se dovodi vodu s mutnoćom do 8 (iznimno 16) [°NTU]. provukle kroz sloj mulja i zaštiti površinu lebdećeg mulja od usisavanja suspenzije uređajima za odvod vode. SiO2. koje se sastoji u gravitacijskom izdvajanju čestica koje s vodom prodiru u unutrašnjost filtarskog materijala. vu. i uzlazne brzine vode. 34 . koje se ogleda u stvaranju biološke opne ili prevlake (filma. Ako brzina uzlaznog strujanja premaši brzinu taloženja pri danoj koncentraciji suspenzije. tj. tako da može biti poremećen bilans pridolaženja suspenzije u taložnik i uklanjanja njenog viška u zgušnjivač taloga. j j p pj j ( p g j ) koje s vodom prodiru u poroznu sredinu. Stoga se kod definiranja tehnologije rada ovih taložnika osnovni problem svodi na pravilno određivanje visine sloja lebdećeg mulja. U sloju mulja odvija se proces sljepljivanja čestica suspenzije s pahuljicama koagulanta.2. ( ) (c) adsorpcijsko djelovanje. koji vrlo povoljno neutralizira preostale potencijalne sile koloida zaostalih u vodi nakon procesa taloženja taloženja. odnosno potrebu njegovog vrlo čestog pranja (čišćenja). Tada dolazi do podizanja suspendiranog mulja i iznošenja suspenzije iz taložnika. 1. koje se očituje u rastavljanju (disociranju) muteži na sitnije dijelove ili u njenom pretvaranju u netopivu masu koja se potom uklanja iz vode. – 5.7. membrane) od mikroorganizama mikroorganizama. Proces procjeđivanja se odvija u posebnim objektima – procjeđivačima (filtrima). Procjeđivanje Procjeđivanje je proces propuštanja vode kroz poroznu sredinu – filtarski materijal. jer bi veća mutnoća izazvala prebrzo onečišćenje filtarskog materijala. (f) biološko djelovanje. (d) taložno djelovanje. j j j j p g materijala. (e) kemijsko djelovanje.

jesu: (a) brzina procjeđivanja. ▪▪▪ Gravitacijsko procjeđivanje se odvija u filtrima koji se grade kao otvoreni armiranobetonski spremnici u čijem je donjem dijelu smješten drenažni sustav (drenaža) za odvod filtrirane vode. Voda koja je prošla proces taloženja dovodi se na filtarski materijal i silaznim tokom procjeđuje procjeđuje. odnosno kod projektiranja procjeđivača. 2 – filtarski sloj. vakuumske procjeđivače. (b) dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. 4 – odvod filtrirane vode 35 (II) Tlačni procjeđivači su zatvoreni (čelični) cilindrični spremnici u koje se voda dovodi pod tlakom. razlici dovoda i odvoda vode na filtru. naročito ako se radi o uređajima većih kapaciteta. najčešće se primjenjuju gravitacijski procjeđivači.7::14. (I) Gravitacijski procjeđivači su otvoreni spremnici u kojima se iznad filtarskog sloja nalazi voda sa slobodnim vodnim licem slika 1 7::14 Procjeđivanje nastaje zbog djelovanja sile teže pri visinskoj licem. Na drenažni se sustav polaže sloj filtarskog materijala. slika 1. 36 . 3 – drenaža. 1.p j j (I) (II) (III) gravitacijske procjeđivače. procjeđivači se dijele na: j j . (III) Vakuumski procjeđivači su vrsta procjeđivača kod kojih na odvodu vlada potlak.7::14 Sh it ij k j đi č 1 – dovod vode nakon taloženja.14. Kod kondicioniranja vode. (c) optimalno vrijeme rada procjeđivača između dva pranja.7:. tlačne procjeđivače. odnosno čišćenja.Ovisno o načinu kretanja vode kroz filtarski materijal. Slika 1 7 14 Shema gravitacijskog procjeđivača Slik 1. Ovi procjeđivači će se jedino i opisivati u nastavku. Procjeđivanje nastaje zbog razlike tlaka na dovodu i odvodu vode vode. Osnovni parametri koji se određuju prilikom proračuna procjeđivanja.

[mm]. poroznosti. ]. (b) Dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. d60 . 37 Slika 1. zatim o brzini procjeđivanja. de [mm] definiran je izrazom: d e = d10 (1.promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 10 [%] frakciji.7::15 Prikaz tlačnih gubitaka kod gravitacijskog procjeđivanja Osobine filtarskog materijala kvantificiraju se sa sljedeća dva parametra: (i) efektivnim promjerom. ograničeni su razlikom razine vode u procjeđivaču i u spremniku čiste vode. [m3 h-1].7::15. (i) Efektivni promjer. ΔHfp [m]. Af . Ovi gubici. dimenzijama i postotku udjela pojedinih frakcija). Ku [1] definiran je odnosom: Ku = d 60 d10 (1.7-12) gdje su: Q . uključuju linijske i lokalne gubitke zbog tečenja vode kroz vodovodne cijevi i armature kojima se filtrirana voda odvodi do spremnika čiste vode.promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 60 [%] frakciji.dotok na procjeđivač. 38 . (ii) koeficijentom jednolikosti (koeficijentom uniformnosti). ΔHf [m]. viskoznosti vode i gravitacijskom djelovanju djelovanju. Dakle. slika 1. ΔHfp. Hidraulički gubici.7-14) gdje su: d10 . osim gubitaka zbog procjeđivanja vode. prvenstveno ovise o osobinama filtarskog materijala (debljini sloja. definirana je izrazom: vf = Q Af (1.površina procjeđivača [m2] procjeđivača.7-13) (ii) Koeficijent jednolikosti.(a) Brzina procjeđivanja. vf [m h-1]. nego vertikalna brzina stupca vode koja prolazi filtrom. [mm]. pod brzinom procjeđivanja se ne podrazumijeva stvarna brzina vode u porama filtarskog materijala.

se prethodno zadržale u porama.7::16 Određivanje optimalnog vremena rada procjeđivača (a) prema kriteriju dopuštenih hidrauličkih gubitaka. slika 1. Proračun spomenutih hidrauličkih gubitaka je relativno opsežan i složen. ovise o brzini procjeđivanja. Ti se gubici povećavaju kroz razdoblje. zbog čega u procesu procjeđivanja dolazi do povećanja hidrauličkih gubitaka. 39 Slika 1. tokom kojega se garantira tražena kvaliteta filtrirane vode. kvaliteti vode i osobinama suspenzije i filtarskog materijala.Ove se veličine očitavaju s granulometrijske krivulje filtarskog materijala. Tz [h]. Kao rezultat toga počinje se pogoršavati kvaliteta filtrirane vode. tako da se ovdje neće iznositi.7:16(b). (ii) Drugi uvjet se odnosi na činjenicu da porastom onečišćenja filtarskog materijala dolazi do povećanja brzine vode u porama što dovodi do djelomičnog iznošenja čestica suspenzije koje su porama. slika 1. (i) Prvi uvjet se odnosi na onečišćenje filtarskog materijala. (b) prema kriteriju tražene kvalitete filtrirane vode 1 – promjena hidrauličkih gubitaka.7-15) 40 . (c) Optimalno vrijeme rada procjeđivača određuje se iz dva uvjeta. Tn i Tz. U slučaju najekonomičnije projektiranog filtra vrijedi jednakost:: Tz = Tn (1. 2 – promjena mutnoće (ΔHf)max – najviše dopušteni hidraulički gubici Dakle. prema drugom kriteriju trajanja rada filtra između dva pranja je razdoblje. tokom kojega njihova vrijednost dosegne vrijednost raspoloživog tlaka. Tn [h].7::16(a). Obje vrijednosti.

Sakupljanje filtrirane vode provodi se pomoću žlijeba ugrađenog na dnu procjeđivača.1 do 0.2 do 1. Učinak pročišćavanja se povećava proporcionalno formiranju biološke opne nad filtarskim slojem.75.2) [m h-1] i kapaciteta do 1 000 [m3 d-1]. Međutim radi osiguranja zdravstvene ispravnosti filtrirane vode poželjno je da Tz bude nešto veće od Tn odnosno preporuča se uzeti: Tz = (1. ž i jč šć d f i ih ij i Preporučljive vrijednosti temeljnih parametra sporih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer. uz visoke troškove izgradnje. Kod većih filtarskih površina i fil kih ši izvodi se d di drenažni sustav. koji se primjenjuju za filtriranje nekoagulirane vode koja sadrži nisku mutnoću (rijetko preko 8 [°NTU]).Međutim.5) Tn (1. obično 0. vrlo složen. hv ≈ 1. 41 Nedostaci sporih procjeđivača su. Proces sporog procjeđivanja se odvija na sporim procjeđivačima. 1. j đi j (1) Sporo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz biološku opnu koju obrazuju mikroorganizmi na površini filtarskog sloja.5 [m].7-16) Time su definirani temeljni parametri procesa procjeđivanja. najčešće od perforiranih cijevi. (2) b brzo procjeđivanje. Rade pri malim brzinama procjeđivanja. de = 0. na kojoj se zadržavaju samo one čestice čije su dimenzije veće od pora opne.2 [m]. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. dok pješčani filtarski sloj služi kao oslonac za sakupljanje koloida i mikroorganizama na njegovoj površini. Ku ≤ 2. troškove. (b) koeficijent jednolikosti. (c) početna debljina potpornog (filtarskog) sloja hf ≈ 1 5 [m] sloja. Odlika im je vrlo visoko smanjenje mutnoće i veliki postotak zadržavanja bakterija (98 do 99 [%]). skup i sa sanitarnog aspekta nesavršen način čišćenja.25 do 0. Kao što je istaknuto.35 [mm]. Zato im je potrebna velika površina što uvjetuje relativno visoke investicijske troškove površina. Po karakteru mehanizma zadržavanja suspendiranih čestica moguće je razlikovati: (1) sporo procjeđivanje. 42 . rad sporih procjeđivača zasniva se na filtriranju nekoagulirane vode kroz biološku membranu. Zato se ono naziva i površinsko procjeđivanje.3 (najčešće 0.

Zbog relativno velike površine sporih procjeđivača. čiste odvojeno. Stoga se uvijek grade barem dvije filtarske jedinice koje se. ]. u koje je ugrađen sistem sapnica obično 64 sapnice po [m2] Kroz sapnice se voda procjeđuje u donji dio sapnica.7::17(a). Filtarski je sloj položen na nosivu konstrukciju. Međutim s druge strane kod brzih je filtara prisutno znatno brže onečišćenje a time i potreba strane. Rade pri relativno velikim brzinama procjeđivanja. ovisno o granulometrijskim osobinama filtarskog sloja i vrsti procjeđivača. njihovo čišćenje je težak i skup postupak koji može potrajati i dan – dva. voda namijenjena procjeđivanju ravnomjerno se raspoređuje iznad filtarskog sloja i filtrirajući prolazi tim slojem. 2 – filtarski sloj. 3 – sapnice. slika 1. Tada se sav prethodno odstranjen pijesak opere i vrati na filtar. (2) Brzo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz cijeli filtarski sloj Zato se ono naziva i dubinsko sloj. Filtrirana voda se zatim sakuplja u sabirnom kanalu i odvodi glavnim kanalom (cjevovodom) prema spremniku čiste vode. najčešće montažne armiranobetonske ploče. Prilikom čišćenja f ) (4) filtra skida se onečišćeni površinski sloj pijeska debljine 1 do 2 [cm]. (b) faza pranja 1 – dovodni žlijeb vode namijenjene procjeđivanju. Proces brzog procjeđivanja se odvija na brzim procjeđivačima koji se primjenjuju za filtriranje vode j j p p j j [ ] p koja je prošla proces taloženja i ima mutnoću najviše 8 [°NTU]. Na slici 1. Međutim. 4 – sabirni kanal filtrirane vode i dovodni kanal vode za pranje. obično 5 do 7 (iznimno 15) [m h-1]. njihovog češćeg pranja (u prosjeku 1 do 2 puta dnevno). 43 Slika 1. 44 . onečišćenje.75 [m]. bazena. 5 – odvodni žlijeb vode od pranja Posredstvom žlijeba. procjeđivanje.7::17 Shema rada brzih procjeđivača (a) faza procjeđivanja. Zbog velike brzine filtriranja. dok normalno vrijeme rada sporih procjeđivača (od završetka sazrijevanja opne do čišćenja) iznosi obično 2 ( ) mjeseca.7::17 dana je načelna shema rada brzih procjeđivača. potrebna površina ovih procjeđivača je višestruko manja u odnosu na spore.Mala brzina procjeđivanja i male dimenzije čestica suspenzije uzrokuju relativno sporo sazrijevanje biološke opne (1 do 2 dana). radi kontinuiteta vodoopskrbe. sve dok se debljina filtarskog sloja ne smanji na 0.

slika 1.7.8 [m].7::18 Sapnica 1 7::18 (a) izgled.5 [m] vodnog stupca).55 [mm]. 45 Slika 1. hv ≈ 0.7 do 1.Preporučljive vrijednosti temeljnih parametara brzih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer. slika 1. 3 – navoj. Radi što ravnomjernije raspodjele vode i zraka. navoj. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. ugradnje sapnice u armiranobetonsko dno. (c) debljina filtarskog sloja hf ≈ 0 7 do 0 8 [m] sloja. (b) načelo rada za vrijeme pranja 1 – glava. 4 – prorezi Izvode se kao plastične (najčešće) i metalne a sastoje se od drške i glave Na dršci je navoj radi metalne. pristupa se njegovom isključenju iz rada i pranju.7::17(b). Drugi način pranja je češći češći. de = 0. a upušta voda i zrak u fazi njegovog pranja.70 [mm]) moraju onemogućiti iznošenje filtarskog materijala u fazi rada filtra. Pranje filtra pomoću vode i zraka zasniva se na naizmjeničnom dovođenju čiste vode i zajedno vode i zraka pod određenim tlakom u donji dio bazena. Pranje se može provesti pomoću vode ili u kombinaciji vode i zraka. zbog čega nastaje uzlazno strujanje kroz sustav sapnica i filtarski sloj. Kroz te se proreze procjeđuje voda u procesu rada procjeđivača. Kada dođe do onečišćenja filtra odnosno maksimalno dopuštenog gubitka tlaka (reda veličine filtra.0 [m].7::18. (b) koeficijent jednolikosti. glave.5 do 1.35 do 0. 46 . Ku = 1. 2 – drška. 0. 1. i otvor na gornjem dijelu. te prorez na donjem. sapnice imaju najznačajniju ulogu upravo kod pranja filtra.7 0.45 do 0. Glava se izvodi sa sistemom proreza čije dimenzije (obično 0.

1. Voda od pranja odvodi se sabirnim žlijebom i ispušta u kanalizaciju. jedinicama pri njihovom istovremenom pranju. zatim zajedno voda i zrak u trajanju 2 do 3 [min]. 1. odakle se pod tlakom od cca 0. dok je potreban tlak zraka cca 0. 1 7 2 – 6 Dezinfekcija Procesima taloženja i filtracije znatno se smanjuje količina mikroorganizama u vodi. 47 Volumen vodospreme namijenjene za pranje procjeđivača ovisi o broju filtarskih jedinica koje se dnevno peru.Pranje obično traje 5 do 7 [min]. koji nastaje kao posljedica pranja filtarskog sloja čistom (filtriranom) vodom.5 [bar]. i na kraju. voda u trajanju 1 do 2 [min].0 [m3 h-1 sapnici-1]. Ovaj gubitak vode kod optimalno projektiranih procjeđivača obično iznosi 3 do 5 [%] filtrirane količine. Cjelokupan pogon brzih procjeđivača odvija se posredstvom automatskih regulatora i registratora rada njihovih pogonskih elemenata.7. . p Prema tome.3 [m3 h-1 sapnici-1].2.vode. Radi neprekidnosti rada uređaja za kondicioniranje vode. To je potrebno imati na umu kod hidrauličkog dimenzioniranja procjeđivača. ali to još ne znači da su oni potpuno uklonjeni. odnosno prilikom određivanja njihovog kapaciteta.zraka. 6. 0. mjereno od površine filtarskog sloja. [ p ] . Orijentacijske vrijednosti potrebnih količina zraka i vode za pranje brzog filtra jesu: . radi ispiranja.5 [bar] (u odnosu na površinu filtarskog sloja) dovodi zasebnim cjevovodom do filtarskog bazena. Čista voda za pranje procjeđivača osigurava se u posebnoj vodospremi. Preljevni rub žlijeba mora biti smješten na takvoj visini iznad površine filtarskog sloja da se pijesak prilikom pranja ne može vodom za ispiranje iznijeti u žlijeb žlijeb. Za njihovo se uklanjanje primjenjuje dezinfekcija. Najprije se pusti voda u trajanju 2 [min]. uvijek se izvodi više filtarskih jedinica koje se peru odvojeno. u procesu procjeđivanja dolazi do određenog gubitka vode. 48 . Zrak za pranje osigurava se kompresorom čiji kapacitet ovisi o broju sapnica na filtarskim kompresorom.

5 [mg l-1]). tzv. zatim određenih vrsta virusa i parazita. (sigurnom) Prema tome zadaća je dezinfekcije uništenje infektivnih mikroorganizama. k kojemu j ki ik je kisik uslijed električnog pražnjenja proveden u triatomni oblik – O3. sterilizacijom. (2) dezinfekcija ozonom. još ij k l ti l i ki Potrebna doza ozona za dezinfekciju čiste vode je oko 1 [mg l-1]. Orijentacijska doza klora kod pitkih voda iznosi 0. vode.0 [mg l-1] uz vrijeme kontakta oko 30 [min]. ozon brzo prelazi u kisik – O2. Zbog nepostojanosti toga oblika. (3) dezinfekcija ultraljubičastim zrakama. a atom kisika koji se pri tome oslobađa djeluje kao jaki oksidant na protoplazmu mikroorganizama koji se nalaze u vodi i ubija ih. Od postupaka dezinfekcije pitkih voda danas su najrasprostranjeniji: (1) dezinfekcija klorom i njegovim derivatima.Njome se ne postiže potpuno uništenje svih živih mikroorganizama u vodi kao npr. U suvremenoj praksi kondicioniranja pitkih voda ovaj se postupak najčešće primjenjuje. te hipoklorit kalcija. jedini. Prema tome. (1) Dezinfekcija klorom i njegovim derivatima ogleda se prvenstveno u pobijanju bakterija. 50 . ali su t šk i poslovanja uređaja s ozonom d dj l j li troškovi l j đ j danas j š uvijek relativno vrlo visoki. Pokazatelj klorne doze je količina neutrošenog. te suzbijanju okusa i stranih mirisa vode vode. u procesu dezinfekcije se doza klora neprekidno povećava dok se u kloriranoj vodi ne pojavi rezidualni klor (najviše 0. oksidaciji organske i anorganske tvari. već je svrha dezinfekcije da vodu u bakteriološkom pogledu učini zdravstveno ispravnom (sigurnom).5 do 1. u prvom redu intestinalnih i fekalnih vrsta bakterija. Najčešće se koristi plinoviti klor ili hipoklorit natrija. Dezinfekcija je obično posljednji proces prilikom kondicioniranja vode a ponekad i jedini ali vode. (2) D i f k ij ozonom zasniva se na propuštanju k Dezinfekcija i št j kroz vodu ozona. Ozon se dobiva na taj način da se struja čistog i suhog zraka propušta između dviju elektroda s razlikom potencijala od 10 000 do 20 000 [V]. tj zraka u k j d tj. slobodnog (rezidualnog) klora koji ostaje u vodi nakon izvršene oksidacije organske i anorganske tvari. Međutim. Klor je pogodan kao dezinfekcijsko sredstvo zbog učinka koji postiže u relativno kratkom vremenu i uz prihvatljive troškove Međutim klor može uzrokovati neugodan miris vode troškove. 49 Baktericidno svojstvo klora zasniva se na razaranju enzima koji pretvaraju škrob u šećer i koji su prijeko potrebni za život mikroorganizama mikroorganizama. obavezan. a vrijeme kontakta ozona s vodom iznosi oko 5 [min]. Potrebna doza klora ovisi o ukupnoj organskoj i anorganskoj tvari u vodi koja oksidira. Ozon je vrlo pogodan za dezinfekciju pitkih voda jer nema neugodnog mirisa ni otrovnog djelovanja.

Voda podvrgnuta postupku dezinfekcije ultraljubičastim zrakama mora biti savršeno čista i kružiti oko žarulje u tankom sloju. a vijek trajanja 2 000 do 4 000 [h]. a maksimalno kod 250 [nm].(3) Dezinfekcija ultraljubičastim zrakama sastoji se u uništenju bakterija u vodi izloženoj zračenju ultraljubičastim zrakama. Prednost ovog postupka d i f k ij j relativno j d P d k dezinfekcije je l i jednostavan pogon i nepromijenjen okus vode. a ij j k d nedostatak je sadržan u potrebi visokog prethodnog stupnja kondicioniranja vode. Snaga žarulje je do 200 [W]. 51 . Njihovo baktericidno djelovanje je kod valnih duljina od 200 do 300 [nm]. Proizvode se u žaruljama sa živinim parama pod malim tlakom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful