1.7.

KONDICIONIRANJE VODE
Kondicioniranje vode je proces za postizanje svojstava pitke vode i koncentracije tvari ispod maksimalno dopuštenih vrijednosti.

Dakle, kondicioniranje vode je uvijek neophodno ako se utvrdi da izvorišna voda ne odgovara propisanim standardima kvalitete. Stoga je uvijek najprije potrebno odrediti zahtijevane parametre kvalitete vode prirodnog izvorišta izvorišta, kako bi se mogla ustanoviti neophodnost i karakter njenog kondicioniranja.

1.7.1. 1 7 1 ZAHTJEVI KVALITETE VODE Zbog izuzetnog značaja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za opskrbu stanovništva, svaka zemlja zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete. U našoj zemlji je ovo regulirano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), koji je u suglasju s istovrsnim pravilnicima zemalja Europske unije.

1

Ovime se Pravilnikom propisuje: zdravstvena ispravnost vode koja služi za ljudsku upotrebu, tj. vode koja se koristi kao voda za piće te za pripremanje, proizvodnju i promet hrane, (II) granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode, (III) vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode metode, (IV) učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće. Sva izvorišta vode namijenjene ljudskoj uporabi i vodoopskrbni objekti moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće. Sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, moraju isporučiti zdravstveno ispravnu vodu za piće sukladno odredbama ovoga Pravilnika Pravilnika. (I) Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja: (1) ne sadrži mikroorganizme parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost mikroorganizme, po zdravlje ljudi, (2) ne sadrži tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi, (3) ne prelazi maksimalne vrijednosti pojedinih pokazatelja odnosno njihove maksimalno pokazatelja, dopuštene koncentracije (MDK), svrstane u četiri osnovne skupine: (3.1) mikrobiološki pokazatelji: escherichia coli, enterokoki, ukupni koliformi, clostridium perfringens, salmonella spp., vibrio cholerae, paraziti, enterovirusi, pseudomonas aeruginosa te broj kolonija na 22 [°C] i na 27 [°C]; [ C] [ C]; 2 (I)

(3.2) kemijski pokazatelji: akrilamid, aluminij, amonijak, antimon, arsen, bakar, barij, benzen, benzo(a)pyrene, berilij, boja, bor, bromat, cijanidi, cink, detergenti (anionski i neionski), epiklorhidrin, fenoli, fluoridi, fosfati, isparni ostatak, kadmij, kalcij, kalij, kloridi, klorit, kobalt, koncentracija vodikovih iona (pH), krom, magnezij, mangan, mineralna ulja, miris, mutnoća, natrij, nikal, nitrati, nitriti, okus, olovo, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), pesticidi, selen, silikati, slobodni klor, srebro, sulfati, temperatura, trihalometan - ukupni (THM), 1.2-dikloretan, 1.2 dikloretan, suma tetrakloretan i trikloretan, ukupni organski ugljik (TOC), ukupna tvrdoća, ukupne suspenzije, utrošak kalijevog permanganata, KMnO4, vanadij, vinil klorid, vodikov sulfid, vodljivost, željezo i i živa; (3.3) (3 3) radioaktivnost: tricij i ukupna primljena doza; (3.4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljeni ozon, bromat i bromoform. (II) Granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode propisane su za sve prethodno navedene parametre, svrstane u četiri skupine: (1) mikrobiološki pokazatelji: voda za piće ne smije sadržavati ni jednu od prethodno navedenih bakterija, pa a ta parazita i virusa, dok broj kolonija na 22 [°C] može iznositi 100/1 [ml] te na 37 [°C] do 20/1 [ml]; usa, do b oj o o ja a [ C] o e os t 00/ [ ] a 3 [ C] 0/ [ ]; (2) kemijski pokazatelji: pitka voda može npr. sadržavati najviše 3 000 [μg l-1] cinka, 2 000 [μg l-1] bakra, do 1 500 [μg l-1] fluorida, dok cijanida, kroma i mangana može biti najviše 50 [μg l-1]. MDK mineralnih ulja je 20 [μg l-1]. Arsena, bromata, olova, selena, srebra te suma tetrakloretana i trikloretana smije biti 1], 1], do 10 [μg l-1] benzena i žive do 1 0 [μg l-1] a akrilamida epiklorhidrina policikličkih aromatskih 1.0 akrilamida, epiklorhidrina, ugljikovodika i (pojedinačnih) pesticida najviše 0.10 [μg l-1]. Dodatno, voda za piće mora biti bez mirisa (zbog prisustva otopljenih plinova, mineralnih ulja, organskih tvari i mikroorganizama), bez okusa (zbog prisustva u vodi tvari koje uzrokuju i miris vode) i bez vodikovog sulfita. Boja vode (zbog prisustva u vodi pretežno humusnih tvari) može iznositi najviše 20 [mg l-1] mjerena ], platinskokobaltnom skalom (PtCo), mutnoća (zbog prisustva u vodi lebdećih tvari – čestica pijeska, 3 gline, muljevitih čestica organskog porijekla i sl.) do 4 [°NTU] (stupnja nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), a koncentracija vodikovih iona, izražena u pH jedinici, 6.5 < pH < 9.5.

Klorida i sulfata smije biti do 250 [mg l-1], detergenata, natrija i željeza do 200 [mg l-1] te amonijaka i 1]. Ukupne suspenzije mogu i 1]. slobodnog ( id l l b d (rezidualnog) kl ) klora d 0 5 [ do 0.5 [mg l-1] Uk ij iznositi najviše 10 [ iti j iš [mg l-1] Temperatura vode treba biti do 25 [°C]; (3) radioaktivost: u pitkoj vodi smije npr. biti tricija najviše 100 [Bq l-1]; ( ) j (4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljenog ozona p g pj g u pitkoj vodi može biti do 50 [μg l-1], bromata najviše 3 [μg l-1], a bromata samo 1 [μg l-1]. U slučaju elementarne nepogode, iznenadnog onečišćenja vodoopskrbnog sustava ili bilo kojeg drugog uzroka odstupanja od sukladnosti prema Pravilniku, koji se postojećim postupcima g g p j p , j p j p p kondicioniranja vode ne može ukloniti, a ne postoji rezervno izvorište, niti mogućnost opskrbe vodom za piće na drugi način, za daljnji rad, pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora zatražiti dozvolu za odstupanje od MDK vrijednosti, ako povećane vrijednosti ne predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi, a za razdoblje od najdulje tri godine, te iznimno na još tri godine. g p j j , j j j g , j g Provjeru sukladnosti vode namijenjene javnoj vodoopskrbi, odnosno poštivanje MDK vrijednosti iz Pravilnika, nadzire Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalnim praćenjem (monitoringom). Izvršitelji monitoringa su zavodi za javno zdravstvo u županijama, odnosno Gradu Zagrebu, čiji laboratoriji obavljaju ispitivanja sukladno odredbama norme HRN EN ISO/IEC 17025. (III) Vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode propisani su za sve četiri prethodno navedene skupine pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode za piće. (IV) Učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće propisana je s obzirom na količinu isporučene vode za piće u [m3 d-1] ili broja potrošača, uz pretpostavku da potrošnja vode iznosi 200 [l stanovnik-1 d-1]. [ ] 4

6 .Prema tome. FAZE KONDICIONIRANJA VODE Raznovrsni zadaci koji se u praksi najčešće rješavaju postupkom kondicioniranja vode uglavnom se svode na: (i) uklanjanje iz vode lebdećih tvari (smanjenje mutnoće). 6 .7::01 prikazana je načelna shema međusobnog rasporeda pojedinih objekata uređaja za kondicioniranje vode vode. (6) dezinfekciju. zgrušavanje (koagulaciju). mora se prije upotrebe. (ii) uklanjanje iz vode tvari koje uzrokuju njenu obojenost obojenost.7::01 Shema uređaja za kondicioniranje vode 1 – otapanje i doziranje koagulanta. uklanjanjem soli željeza (deferizacija) ili uklanjanjem masti i ulja (isplivavanje (flotacija)). U određenim slučajevima proces kondicioniranja vode može biti dopunjen i usložnjen specijalnim fazama. 5 Slika 1. koje zajednički nazivamo uređaji za kondiconiranje vode. 4 – taloženje.dezinfekcija U ovome slučaju postupak kondicioniranja vode predviđa slijedeće faze temeljene na (i) fizikalnim. (5) procjeđivanje (filtraciju). 1. (2) miješanje (koagulanata i sirove vode) vode). 3 – pahuljičenje. svaka i P k izvorišna voda namijenjena za j iš d ij j javnu vodoopskrbu. (3) pahuljičenje (flokulaciju). Na slici 1.2. 5 – procjeđivanje. (4) taloženje (sedimentaciju). k j posjeduje svojstva i d k b koja j d j j sadrži tvari škodljive po zdravlje ljudi iznad dopuštenih vrijednosti. (iv) uništavane u vodi patogenih mikroorganizama (dezinfekcija). (iii) uklanjanje iz vode otopljenih plinova (degazacija) i ukupnih soli (desalinizacija). podvrći odgovarajućem procesu kondicioniranja. zgrušavanje. 2 – miješanje.7. Poboljšanje kvalitete vode provodi se na objektima s pripadajućom elektrostrojarskom opremom. npr. odnosno distribucije potrošačima. (ii) kemijskim i (iii) biološkim djelovanjima: (1) otapanje i doziranje koagulanta u sirovu vodu.

polielektroliti kao makromolekule dugačkog niza dobivene spajanjem prostih monomera monomera. polielektroliti. količina soli.2. Otapanje i doziranje koagulanta. vezana je uz prisustvo vrlo sitnih raspršenih čestica – koloida. i željezni sulfat.Gornja shema pretpostavlja gravitacijsko kretanje vode prilikom njenog uzastopnog prolaženja kroz pojedine objekte uređaja za kondicioniranje vode. ( . tzv. p j j j j 1. kao neorganski koagulanti najčešće se koriste soli aluminija i željeza. uslijed njihove tzv. dok za mutnoću od 400 [°NTU] prosječna doza alauna iznosi 60 do 90 [mg l-1]. Zato je vrijeme potrebno za izdvajanje koloida iz vode. Danas je postupak doziranja potpuno automatiziran. p j p j . Takav proces remećenja stabilnosti (destabilizacija) koloida u sirovoj vodi naziva se zgrušavanje. tj. pH vrijednost i temperatura vode. Al2(SO4)3·18 H2O. 8 . j p j j g g Destabilizacija koloida se postiže dodavanjem vodi određenih kemijskih reagensa – koagulanata. tako da se vodi automatski. koagulanta. Na2CO3 (soda). Zgrušavanje Glavnina problema kod smanjenja mutnoće. tj aluminijev sulfat. ovisno o mutnoći i protoku dodaje prethodno definirana optimalna doza koagulanta protoku. Zbog istoimenih (negativnih) elektrostatičkih naboja koloidi se međusobno odbijaju i ostaju raspršeni u vodi. Ca(OH)2 (gašeno vapno) i natrijev karbonat. orijentacije. Zato postoje posebni uređaji za pripremu otopine i njeno doziranje – dozatori. dimenzija od 1 [nm] do 1 [μm]. poznatiji pod komercijalnim nazivom alaun. Još se relativno često koriste i kalcijev oksid. kalcijev hidroksid. praktički beskonačno. j . Stoga se vrsta i optimalna doza koagulanta određuje ispitivanjem izvorišne vode Radi orijentacije vode. kao čestog nedostatka vode. U suvremenoj tehnici kondicionirana vode sve se više koriste organski koagulanti. – 1. količina i karakter suspendiranih koloida. Na proces koagulacije u znatnoj mjeri utječu kvaliteta sirove (prirodne) vode. agregatne stabilnosti. koji otopinu koagulanta doziraju u funkciji mutnoće vode (čije vrijednosti mogu u relativno kratkom vremenu znatno oscilirati). prvenstveno procesom taloženja. FeSO4·7H2O. CaO (živo vapno). j . g j p p j p j p p p Koagulant se u vodu dodaje u obliku otopine. prosječna doza alauna za vodu mutnoće 40 [°NTU] iznosi 25 do 35 [mg l-1]. potrošnja kisika. j j j p j To je u tehnici kondicioniranja vode rezultiralo traženjem procesa remećenja stabilnosti koloida i mogućnosti njihovog kasnijeg međusobnog spajanja u veće čestice koje će se u vodi lakše taložiti.7. modra galica. 7 U praktične svrhe.

7::02(a) prikazan je horizontalni mješač. Izveden je kao pravokutni bazen u kojemu je ugrađeno više uzastopnih vertikalnih pregrada s otvorima postavljenim tako da stvaraju neprestanu promjenu brzine i smjera tečenja vode.7::02. 2 – doziranje koagulanta. p j j g g njegovo intenzivno (turbulentno) miješanje sa sirovom vodom.2. – 2. To se postiže u posebnim objektima (bazenima) – mješačima. Obično se primjenjuju sljedeće dvije vrste mješača: (1) gravitacijski mješači (mješači s gravitacijskim miješanjem). (2) mehanički mješači (mješači s mehaničkim miješanjem). (b) vertikalni mješač 1 – dovod sirove vode. 9 Slika 1. 5 – ispust.7. potrebno je odmah nakon dodavanja koagulanta osigurati g j j . mogu biti izvedeni kao: j j g (a) horizontalni mješači (mješači s horizontalnim tokom). u kojima se voda zadržava do 5 [min]. 4 – vertikalne pregrade. 10 . Miješanje Da bi zgrušavanje bilo što efikasnije. (b) vertikalni mješači (mješači s vertikalnim tokom). ( ) (1) Gravitacijski mješači.1. 3 – pravokutni preljev. slika 1. 6 – kružni preljev Na slici 1.7::02 Gravitacijski mješači (a) horizontalni mješač.

15 [m]. temeljen je na načelu turbulentnog tečenja prouzrokovanog znatnom promjenom protjecajnog presjeka. 12 .6 [m s-1]. s obzirom na brzinu vode. a u cilindričnom oko 25 [mm s-1]. Ovaj proces se odvija relativno sporo i da bi se dobile dovoljno krupne flokule (veličine 0. Dodatno povećanje pahuljica može se postići dodavanjem sredstava za pahuljičenje – flokulanata flokulanata. 5 – vertikalna pregrada. 6 . Rad vertikalnog mješača. Stvaranje pahuljica se odvija u posebnim objektima (bazenima) – flokulatorima. Njihova je zadaća da osiguraju stvaranje pahuljica.Brzina vode u mješaču obično se uzima 0. slika 1.7::03 Mehanički mješač 1 – dovod sirove vode. Pahuljičenje Pahuljičenje je proces stvaranja pahuljica (flokula) spajanjem koloida. Razmak pregrada je najčešće dvije širine bazena Bb [m] a dubina vode iza posljednje pregrade je do 0 5 [m] Pri tim bazena. 7 – propelerna miješalica 11 Ponekad se miješanje postiže i izravnim doziranjem koagulanta u usisnu cijev crpke ili u cjevovod kojime se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode. koje počinje odmah nakon miješanja vode i koagulanta. – 3. prethodno destabiliziranih procesom zgrušavanja. je uvjetima sniženje razine vode između susjednih pregrada oko 0. 4 – ispust. a u otvorima oko 1 [m s-1]. Količina i vrsta flokulanta utvrđuje se ispitivanjem vode. Granična vrijednost brzine vode determinirana je s mogućnošću razbijanja već slijepljenih pahuljica i iznosi 0.2.2 do 0. [m]. 2 – odvod koagulirane vode.7. 3 – doziranje koagulanta. osigura potrebno vrijeme miješanja.5 [m]. 0.pogonski motor. Kod toga treba voditi računa da duljina cjevovoda.6 [mm]) potrebno je 10 do 30 [min]. Procesu stvaranja pahuljica potpomaže lagano i ravnomjerno miješanje vode. l ij š li Slika 1.7::02(b). što ujedno pj j j j j sprječava i njihovo taloženje u flokulatoru. 1.5 do 0. Brzina u uskom dijelu konusa je oko 1 [m s-1].3 [m s-1]. (2) Mehanički mješači se zasnivaju na mehaničkom miješanju vode i koagulanta pomoću propelerne miješalice.

(2) mehanički flokulatori. Izveden je kao bazen pregrađen nizom koridora kojima teče voda. 2 – odvod vode nakon pahuljičenja 13 Na slici 1.7::04. slika 1. Na slici 1. slika 1. Duljina koridora je u funkciji brzine vode i vremena zadržavanja vode u flokulatoru. Iz gornjeg cilindričnog dijela flokulatora voda se obično odvodi prorupčanim cijevima. a na slici 1.7::05(a) prikazan je flokulator s vertikalnom osi okretanja lopatica. slika 1. 14 .7::04 Gravitacijski flokulatori (a) horizontalni flokulator. (1) Gravitacijski flokulatori. mogu biti izvedeni kao: (a) horizontalni flokulatori. j j Rad vertikalnog flokulatora. Slika 1. (b) vertikalni flokulatori. analogno kao i mješači: (1) gravitacijski flokulatori.7::04(b) temeljen je na istom principu kao i rad vertikalnog mješača.7::04(a) prikazan je horizontalni flokulator. od odi pror pčanim cije ima (2) Mehanički flokulatori se zasnivaju na mehaničkom miješanju koagulirane vode pomoću miješalica. (b) vertikalni flokulator 1 – dovod koagulirane vode.7::05.7 [m s-1]. da bi po dolasku u gornji dio opala na svega 4 do 5 [mm s-1].7::05(b) s horizontalnom osi. Voda se dovodi u donji dio konusa s uzlaznom brzinom oko 0. Broj zaokreta toka obično se uzima 8 do 10.U praksi se najčešće koriste.

a za mulj koaguliran alaunom. vertikalna brzina taloženja čestice. j j p ( )p j ( ).gustoća mase vode. ρp = 1 180 [kg m-3]. brzine taloženja takove suspenzije najbolje je odrediti ispitivanjima. vt [m s-1]. d .kinematički koeficijent viskoznosti vode. 4 – odvod vode nakon pahuljičenja 1. 2 – pogonski motor. [m2 s-1]. [kg m-3].gustoća mase čestice. pretpostavljajući (c) mirnu vodu i (d) zanemarujući sve utjecaje koji ometaju ovaj proces. [m]. ne postane konstantna. v . S obzirom na karakter i kvalitetu vode u procesu kondicioniranja.Slika 1. pošto se kod taloženja. te na veličinu i masu čestica. ρp .7::05 Mehanički flokulatori (a) s vertikalnom osi okretanja lopatica.7.ubrzanje polja sile teže.promjer čestice [m] čestice. za pijesak. koji glasi: vt = g d2 ⎡ρp ⎤ ⎢ − 1⎥ 18 v ⎣ ρ ⎦ (1. (b) s horizontalnom osi okretanja lopatica 1 – dovod koagulirane vode. ( ) g .p p j j U teoriji taloženja se polazi od (a) pojedinačne (diskretne). obično susrećemo s polidisperznom suspenzijom. nakon određenog vremena (koje je gotovo uvijek beznačajno u odnosu na trajanje procesa taloženja). Taloženje Taloženje je proces gravitacijskog uklanjanja zrnatih i pahuljičastih čestica iz vode kojima je gustoća veća od gustoće vode. [kg m-3]. ρ .2. – 4. Npr. nalazi se u području važenja Stokesovog zakona (1851). ρp = 2 650 [kg m-3]. Međutim. 16 .7-01) gdje su: g . 15 Kada se diskretna okrugla čestica pusti padati u mirnoj vodi nultom početnom brzinom ona brzinom. kako prirodne tako i koagulirane suspenzije. ubrzava kretanje dok joj brzina. [m s-2]. 3 – miješalica. (b) okrugle čestice.

(a) Shema taloženja čestica u (savršenom) pravokutnom taložniku prikazana je na slici 1. njegovom duljinom zonom taloženja do suprotnog vertikalnog zida i izlaznom zonom otječe iz taložnika. 18 . konvencionalni taložnici. Ispod zone taloženja je zona mulja. (b) okruglim taložnicima. promjena strujanje zbog razlike u gustoći) i (ii) međudjelovanje čestica čestica. konvektivnim strujanjem zbog temperaturnih promjena. budući da u praksi nikada nisu ispunjeni uvjeti savršenog (idealnog) taloženja. mora se . p p j j g( g) j . Danas se u praksi kondicioniranja vode primjenjuju dvije osnovne vrste taložnika ovisno od taložnika. smjera toka u njima: (1) horizontalni taložnici. Ovome doprinose dva odlučujuća činioca: (i) strujanje u zoni taloženja izazvano raznim utjecajima (puhanjem vjetra po nepokrivenim taložnicima. li i ti k d 17 (1) Taloženje u horizontalnim taložnicima se može odvijati u: (a) pravokutnim taložnicima.Isto tako. Radi intenzifikacije procesa taloženja grade se i specijalni taložnici koji će t l ž i i k ji ć se analizirati naknadno. Slika 1.7::06 Taloženje čestica u horizontalnom pravokutnom taložniku Voda u taložnik dotječe ulaznom zonom kroz jedan od vertikalnih zidova taložnika prolazi taložnika. Proces taloženja odvija se u posebnim objektima (bazenima) – taložnicima.7::06. Ovo su tzv. računati na umanjenje efekta taloženja. (2) vertikalni taložnici.

7-02) (1 02) gdje su: Q .7-05) gdje je As [m2] površina zone taloženja (površina taložnika) taložnika). j p j paralelnim s “p” ili strmijim. vtcr [m s-1]. Vrijednost horizontalne brzine trebala bi se nalaziti u granicama 2.širina zone taloženja (širina taložnika). [m3 s-1]. v0 [m s-1]. jer će se kretati putanjama j [ ] j . Kritična brzina taloženja. Isto tako.7-06) i kreće se od 2 do 6 (7) [h]. određena je odnosom: vtcr : v0 = H s : Ls (1.dubina zone taloženja (dubina taložnika). [m].7-04) gdje je Ls [m] duljina zone taloženja (duljina taložnika) taložnika). Ts [s]. Vrijeme zadržavanja vode u taložniku.7-03) odnosno: vtcr = vo H s Ls (1. sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu unutar visine h [m]. taložnika: Q Q = Bs Ls As PO = vtcr = (1. imat će putanje paralele s “p‘ ” i bit će također uklonjene. definirano je izrazom: Ts = H s As Q (1. Bs .7-02 u izraz 1. Hs . dobije se izraz za površinsko (hidrauličko) opterećenje.5 < vo < 35 (50) [mm s-1]. definiranu izrazom: vo = Q Bs H s (1. j Uvrštavajući izraz 1. PO [m s-1]. koja mora postojati da bi se čestice istaložile bar u krajnjoj donjoj točki zone taloženja prema zoni izlaza. 20 . dok će sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu iznad visine h. biti iznijete iz zone taloženja. 19 Sve čestice s brzinom taloženja vt ≥ vtcr bit će 100 [%] uklonjene. [m].protok zonom taloženja.Na gornjoj slici.7-04. označava horizontalnu brzinu vode u zoni taloženja.

Isto tako. ako je: Ls ≈ (10 H s ) 1. Re [1].7-07) Za laminarno tečenje u pravokutnim taložnicima treba biti ispunjen uvjet.7-08) čija bi vrijednost trebala iznositi Fr >10-5. S druge strane. uske i plitke taložnike s većim brzinama toka. zahtijeva što veći odnos sila tromosti prema silama gravitacije. ne preporučuju se taložnici sa širinom preko 5 [m] i duljinom preko 50 [m]. kada se dotok jednoliko ne distribuira preko čitavog poprečnog presjeka taložnika (prema izrazu 1. za manje vrijednosti Reynoldsovog broja. Re. 21 Stoga su konstrukcijska rješenja konvencionalnih pravokutnih taložnika s horizontalnim tokom vode rezultat kompromisa između međusobno suprotnih hidrauličkih zahtjeva (niske vrijednosti Reynoldsovog broja i visoke vrijednosti Froudeovog broja) i ekonomskih kriterija koji zahtijevaju ograničen odnos dubine širine i duljine spremnika dubine. o vrijednosti Reynoldsovog broja. ova pretpostavka vrijedi samo za slučaj laminarnog tečenja u taložniku. što se izražava Froudeovim brojem: Fr = 2 vo v 2 L2 ⎡ 2 H s ⎤ = tcr s2 ⎢1 + ⎥ gR g Hs ⎣ Bs ⎦ (1. dakako. potreba eliminacije kratkospojnog tečenja. Re < 2000. koji se u ovom slučaju može izraziti: Re = Q 1 v Bs + 2 H s (1. i l i l ž i i lj između đ ostaloga. 22 . potrebni su relativno široki i duboki taložnici.7-09) Dubina taložnika odabire se 2 do 3 [m]. Dakle. U ovome izrazu R [m] označava hidraulički radijus.25 ≈ 8 Bs (1. i na pretpostavci da režim tečenja ne utječe na proces taloženja. što je u suprotnosti s prethodno izraženim zahtjevom s obzirom na tražene vrijednosti Reynoldsovog broja.Prethodne analize taloženja u pravokutnim h i P h d li l ž j k i horizontalnim taložnicima temeljene su. Zadovoljenje gornjeg kriterija zahtijeva duge. Da li će se tečenje u taložniku odvijati u laminarnom ili turbulentnom režimu ovisi. a Froudeovog broja relativno visoka. Vrijednost Reynoldsonog broja postaje relativno niska.7-02). Naravno. spremnika.

Brzina zgrtača je oko 1 [cm s-1]. krećući se od jednog prema drugom kraju taložnika. radni i rezervni. u konstrukcijskom pogledu oni mogu biti povezani u cjelinu. 4 – muljni ispust. 2 – flokulator. 3 – taložnik 24 . kao što prikazuje slika 1.7::08 Primjer konstrukcijske povezanosti mješača. također suprotno toku. Postupci zgrtanja mulja obično su automatizirani. 2 – zgrtač mulja. Iz prethodnih je analiza vidljivo da su mješači. odakle se zatim ispušta. Slika 1.7::07 prikazan je uzdužni presjek horizontalnog pravokutnog taložnika.Na slici 1. kako bi se nesmetano obavljalo čišćenja.7::08. No. p g j j Radi što lakšeg zgrtanja mulja u muljnu komoru. Zgrtanja mulja se obavlja suprotno od smjera toka. flokulatori i taložnici u funkcionalnom pogledu različiti objekti. U taložniku je radi zgrtanja istaloženog mulja ugrađen zgrtač mulja. flokulatora i taložnika 1 – mješač. dno taložnika se izvodi s 23 uzdužnim padom 1 do 2 [%]. Obično se grade dva taložnika. Horizontalni pravokutni taložnici pokazali su se ekonomski opravdanim ako im je kapacitet veći od 3 000 [m3 d-1].7::07 Horizontalni pravokutni taložnik 1 7::07 1 – dovod. 3 – muljna komora. Slika 1. 5 – odvod Moguće je i rješenje s pokretnim mostom koji također ima zgrtač i premošćuje taložnik po širini širini.

[%].5 2. 6 – muljni ispust. Dubina taložnika (vode). 3 – zgrtač mulja. 7 – odvod Sustav za zgrtanje mulja najčešće je riješen rotacijskom rešetkastom (mosnom) konstrukcijom.7::09 Okrugli taložnik 1 – dovod.5). voda se dovodi u komoru. 2 – sabirni žlijeb. radijalno kreće (zbog čega se ovi taložnici ponekad nazivaju radijalni taložnici) prema rubnom sabirnom žlijebu. j .5) 3. 6 – pokretni most. iz kojega se dalje odvodi. 7 – miješalice. slika 1. Hs. . do najmanje na rubovima taložnika. slika 1. (b) kvadratnim taložnicima.7::10. 9 – muljni ispust. 2 – flokulator. 3 – zona taloženja.7::09.( ) (b) U okrugli taložnik. i g . Slika 1. 4 – muljna komora. . smještenu u sredini taložnika. 10 – odvod (2) Taloženje u vertikalnim taložnicima se može odvijati u: (a) okruglim taložnicima. 4 – pokretni most. Bitna osobina okruglih taložnika je promjena brzine vode u zoni taloženja od najveće vrijednosti u sredini. 8 – sabirni žlijeb. 5 – muljna komora. Okrugli taložnici se grade promjera Ds = 5 do 60 [m]. 5 – zgrtač mulja. 25 Okrugli taložnik može u sredini imati smješten flokulator.5 (3. Slika 1. na rubu uzima se 1 5 do 2 5 (3 5) [m] (Ds/Hs > 3 5) a nagib dna 4 do 10 [%] 1. Češća je primjena okruglih taložnika.7::10 Okrugli taložnik s flokulatorom 1 – dovod. 26 .

karakterizira uzlazno kretanje vode. 4 Srednja (uzlazna) brzina vode u taložniku. 28 . Ovakav taložnik je u stvari okrugli ili kvadratni bazen s konusnim.Vertikalne taložnike. U flokulatoru voda struji silazno i ulazi u donji dio zone taloženja. Hs. preporuča se izvođenje konusnog dijela pod kutom 50 do 55 [º]. 2 – flokulator. Hs.5. slika 1. Ds. 3 – zona mulja. Mulj se skuplja na dnu konusnog dijela i povremeno ispušta. Vertikalni taložnici se uglavnom primjenjuju kod uređaja kapaciteta do 30 000 [m3 d-1]. 8 – odvod Koagulirana voda se dovodi u flokulator i sustavom mlaznica jednoliko distribuira. Površina zone taloženja As definirana je izrazom: As = Q vu (1. U sredini taložnika je najčešće ugrađen flokulator. vu [m s-1]. odnosno piramidalnim donjim dijelom. 5 – mlaznice. Ova brzina osigurava taloženje svih čestica s brzinom taloženja vt > vu. Slika 1. Radi osiguranja gravitacijskog 27 klizanja mulja prema muljnom ispustu. obično se kreće u granicama 5 do 6·10[m s-1]. 6 – sabirni žlijeb. odvodi. 4 – dovod. a odnos promjera taložnika. i visine zone taloženja. 7 – muljni ispust.7-10) (1 7 10) Visina zone taloženja. Ds/Hs ≥ 1.7::11.7::11 Vertikalni taložnik 1 – zona taloženja. Odavde nastavlja uzlazno strujanje prema sabirnom žlijebu odakle se dalje odvodi žlijebu. pretežno se uzima 4 do 5 [m].

(b) taložnicima s lebdećim muljem. 3 – zgrtač mulja. ugrađuje sustav cijevi različitog oblika profila (okruglog. što više skrati. ili sustav paralelnih ploča (lamela). Ovi se taložnici grade kao bazeni slika 1 7::12 u koje se u vidu snopa pod određenim kutom bazeni. 5 – muljni ispust. 2 – sustav cijevi ili ploča. odnosno međusobnog razmaka lamela. (a) Cijevni i pločasti taložnici su nastali kao rezultat nastojanja da se učinak taloženja približi teoretski očekivanome. šesterokutnog). Karakteristična dimenzija profila cijevi. snopa. Također se postiže i optimalnost hidrauličkih parametara Reynoldsov broj poprima vrijednosti koje parametara.(3) Taloženje u posebnim (specijalnim) taložnicima odnosi se na taloženje u: (a) cijevnim i pločastim (lameliranim) taložnicima. 6 – odvod Analize i ispitivanja vezani za probleme uklanjanja mulja rezultirali su utvrđivanjem optimalnog kuta nagiba protočnih elemenata u granicama od 45 do 60 [º]. Kroz ugrađene cijevi ili ploče uzlazno protječe voda opterećena lebdećim česticama i na tom se putu oslobađa znatnog dijela suspenzije za osjetno kraće vrijeme u odnosu na konvencionalne taložnike. a Froudeov broj se kreće u granicama kod kojih je u potpunosti osigurana stabilnost tečenja. Time je osigurano neprekidno gravitacijsko klizanje mulja. 29 Slika 1. 4 – muljna komora. prema horizontali. četverokutnog. koje je inače prilično dugo u odnosu na druge faze kondicioniranja vode. uz postizanje željenog stupnja taloženja. j p j p j j j Duljina protočnih elemenata je približno jednaka dvadeseterostrukoj vrijednosti karakteristične dimenzije protočnog elementa.7::12 Cijevni ili pločasti taložnik 1 – dovod. 30 . iznosi reda veličine 5 do 7 [cm]. što u konačnosti rezultira smanjenjem potrebne dubine vode u taložniku ( za oko 30 [%] u odnosu na konvencionalne taložnike). 1.7::12. bez daljnjega osiguravaju slojevito tečenje. te da se vrijeme zadržavanja vode u taložniku.

13. obzirom na određene posebnosti.7::13 Načelo rada taložnika s lebdećim muljem 1 – taložnik. 32 . 3 – dovod. Visina sloja mulja. Pretpostavimo da će se to dogoditi na visini ho iznad dovoda vode. zadržavanjem iste kritične brzine taloženja moguće je višestruko povećati dotok. 4 – ispust zgusnutog mulja. Prednosti cijevnih i pločastih taložnika sadržane su u visokom učinku koji se postiže za osjetno kraće vrijeme. 31 Slika 1. (b) Taložnici s lebdećim muljem se danas naširoko koriste u tehnici kondicioniranja vode S vode. Njihov rad.7-11) gdje je Ks [1] koeficijent čija vrijednost ovisi o nagibu i duljini protočnih elemenata. Čestice (pahuljice) koagulanta i s njima povučene čestice suspenzije podižu se uzlaznim tokom do trenutka kada njihova brzina taloženja postane jednaka uzlaznoj brzini toka. definirani su izrazom: PO = vtcr = K s Q As (1. (ii) precipitatori i (iii) pulzatori. Iznad te razine će se formirati sloj lebdećeg mulja kroz koji će prolaziti i na određeni se način filtrirati voda. ili drugim riječima. je zasnovan na propuštanju koagulirane vode kroz sloj lebdećeg mulja. 5 – odvod Koagulirana voda se dovodi u donji dio taložnika i struji uzlazno. odnosno kritična vertikalna brzina taloženja čestica. ovi se taložnici izvode najčešće pod nazivima (i) akceleratori.Površinsko opterećenje. manjem volumenu objekta. slika 1. vtcr. h1. Ta je visina ograničena i položajem uređaja za oduzimanje mulja koji se uklanja u zgušnjivač mulja. treba osigurati potreban stupanj taloženja. se postiže višestruko smanjenje kritične brzine taloženja. 2 – zgušnjivač mulja. pa prema tome i manjim investicijskim troškovima. PO. tome.7:. Vrijednost koeficijenta Ks je osjetno manja od jedan Prema tome kod cijevnih i pločastih taložnika jedan. odnosno višestruko smanjiti površinu zone taloženja u odnosu na konvencionalne taložnike.

7. Procjeđivanje je složen proces koji objedinjuje: ( ) (a) mehaničko djelovanje. h1. i uzlazne brzine vode. j j j j p g materijala. već su proslijedili tokom vode dalje. (b) adhezijsko djelovanje. SiO2. koje se očituje u rastavljanju (disociranju) muteži na sitnije dijelove ili u njenom pretvaranju u netopivu masu koja se potom uklanja iz vode.Voda koja je prošla kroz zonu lebdećeg mulja nastavlja uzlazno strujanje do razine odvoda vode. koji vrlo povoljno neutralizira preostale potencijalne sile koloida zaostalih u vodi nakon procesa taloženja taloženja. tada će se ta koncentracija smanjiti. j j p pj j ( p g j ) koje s vodom prodiru u poroznu sredinu. koje se ogleda u stvaranju biološke opne ili prevlake (filma. naročito najsitniji koloidi koji se nisu uspjeli slijepiti u flokule. U vodovodnoj se praksi kao osnovni filtarski materijal primjenjuje kvarcni pijesak. koje se sastoji u gravitacijskom izdvajanju čestica koje s vodom prodiru u unutrašnjost filtarskog materijala. jer bi veća mutnoća izazvala prebrzo onečišćenje filtarskog materijala. membrane) od mikroorganizama mikroorganizama. Kod procjeđivanja će i te čestice zaostati u kontaktu s filtarskim materijalom. Visina vode iznad lebdećeg mulja h2. (e) kemijsko djelovanje. tako da može biti poremećen bilans pridolaženja suspenzije u taložnik i uklanjanja njenog viška u zgušnjivač taloga. (f) biološko djelovanje. Procjeđivanje Procjeđivanje je proces propuštanja vode kroz poroznu sredinu – filtarski materijal. (d) taložno djelovanje. 1. odnosno potrebu njegovog vrlo čestog pranja (čišćenja). Stoga se kod definiranja tehnologije rada ovih taložnika osnovni problem svodi na pravilno određivanje visine sloja lebdećeg mulja. Ove veličine za zadani stupanj taloženja ovise o kvaliteti sirove vode i postupcima njene kemijske obrade. vu. proces dodirnog zgrušavanja (kontaktne koagulacije). 34 . provukle kroz sloj mulja i zaštiti površinu lebdećeg mulja od usisavanja suspenzije uređajima za odvod vode. Primjenjuje se za uklanjanje koloidnih čestica koje su nakon procesa taloženja zaostale u vodi. Na procjeđivanje se dovodi vodu s mutnoćom do 8 (iznimno 16) [°NTU]. – 5. 33 Ova vrsta pijeska sadrži silicijev dioksid. U sloju mulja odvija se proces sljepljivanja čestica suspenzije s pahuljicama koagulanta. koje se sastoji u odstranjivanju čestica većih od pora filtarskog j j . Tada dolazi do podizanja suspendiranog mulja i iznošenja suspenzije iz taložnika. tj.2. Ako brzina uzlaznog strujanja premaši brzinu taloženja pri danoj koncentraciji suspenzije. treba osigurati zadržavanje čestica mutnoće koje su se mulja. koje se ogleda u prianjanju čestica na površini filtarskog materijala. Proces procjeđivanja se odvija u posebnim objektima – procjeđivačima (filtrima). ( ) (c) adsorpcijsko djelovanje. koje se očituje u pripijanju (na površini filtarskog materijala) čestica p j j j .

tlačne procjeđivače. Slika 1 7 14 Shema gravitacijskog procjeđivača Slik 1. (III) Vakuumski procjeđivači su vrsta procjeđivača kod kojih na odvodu vlada potlak. 36 .7:. Ovi procjeđivači će se jedino i opisivati u nastavku. 2 – filtarski sloj. odnosno čišćenja. 1. 4 – odvod filtrirane vode 35 (II) Tlačni procjeđivači su zatvoreni (čelični) cilindrični spremnici u koje se voda dovodi pod tlakom. vakuumske procjeđivače. Kod kondicioniranja vode. Osnovni parametri koji se određuju prilikom proračuna procjeđivanja.7::14. procjeđivači se dijele na: j j . ▪▪▪ Gravitacijsko procjeđivanje se odvija u filtrima koji se grade kao otvoreni armiranobetonski spremnici u čijem je donjem dijelu smješten drenažni sustav (drenaža) za odvod filtrirane vode. (c) optimalno vrijeme rada procjeđivača između dva pranja. Procjeđivanje nastaje zbog razlike tlaka na dovodu i odvodu vode vode. naročito ako se radi o uređajima većih kapaciteta. Voda koja je prošla proces taloženja dovodi se na filtarski materijal i silaznim tokom procjeđuje procjeđuje. najčešće se primjenjuju gravitacijski procjeđivači. (b) dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. slika 1. odnosno kod projektiranja procjeđivača.7::14 Sh it ij k j đi č 1 – dovod vode nakon taloženja.14.Ovisno o načinu kretanja vode kroz filtarski materijal. jesu: (a) brzina procjeđivanja.p j j (I) (II) (III) gravitacijske procjeđivače. Na drenažni se sustav polaže sloj filtarskog materijala. 3 – drenaža. (I) Gravitacijski procjeđivači su otvoreni spremnici u kojima se iznad filtarskog sloja nalazi voda sa slobodnim vodnim licem slika 1 7::14 Procjeđivanje nastaje zbog djelovanja sile teže pri visinskoj licem. razlici dovoda i odvoda vode na filtru.

pod brzinom procjeđivanja se ne podrazumijeva stvarna brzina vode u porama filtarskog materijala. poroznosti. Hidraulički gubici. [m3 h-1]. Dakle. osim gubitaka zbog procjeđivanja vode. zatim o brzini procjeđivanja. ograničeni su razlikom razine vode u procjeđivaču i u spremniku čiste vode. ΔHf [m].promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 10 [%] frakciji. Ku [1] definiran je odnosom: Ku = d 60 d10 (1. (i) Efektivni promjer. ]. viskoznosti vode i gravitacijskom djelovanju djelovanju.7-14) gdje su: d10 . ΔHfp [m].(a) Brzina procjeđivanja. prvenstveno ovise o osobinama filtarskog materijala (debljini sloja. de [mm] definiran je izrazom: d e = d10 (1. 38 . [mm].površina procjeđivača [m2] procjeđivača. 37 Slika 1.dotok na procjeđivač. Af . (b) Dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. vf [m h-1]. dimenzijama i postotku udjela pojedinih frakcija). ΔHfp.7-13) (ii) Koeficijent jednolikosti.7::15.7::15 Prikaz tlačnih gubitaka kod gravitacijskog procjeđivanja Osobine filtarskog materijala kvantificiraju se sa sljedeća dva parametra: (i) efektivnim promjerom.7-12) gdje su: Q . uključuju linijske i lokalne gubitke zbog tečenja vode kroz vodovodne cijevi i armature kojima se filtrirana voda odvodi do spremnika čiste vode. (ii) koeficijentom jednolikosti (koeficijentom uniformnosti). nego vertikalna brzina stupca vode koja prolazi filtrom. definirana je izrazom: vf = Q Af (1. Ovi gubici. d60 . slika 1.promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 60 [%] frakciji. [mm].

7::16(a). se prethodno zadržale u porama. Ti se gubici povećavaju kroz razdoblje. ovise o brzini procjeđivanja. Tn i Tz. slika 1.7-15) 40 . (i) Prvi uvjet se odnosi na onečišćenje filtarskog materijala. Kao rezultat toga počinje se pogoršavati kvaliteta filtrirane vode. (b) prema kriteriju tražene kvalitete filtrirane vode 1 – promjena hidrauličkih gubitaka. prema drugom kriteriju trajanja rada filtra između dva pranja je razdoblje. Tz [h]. (c) Optimalno vrijeme rada procjeđivača određuje se iz dva uvjeta.Ove se veličine očitavaju s granulometrijske krivulje filtarskog materijala. Tn [h]. kvaliteti vode i osobinama suspenzije i filtarskog materijala.7::16 Određivanje optimalnog vremena rada procjeđivača (a) prema kriteriju dopuštenih hidrauličkih gubitaka. tokom kojega se garantira tražena kvaliteta filtrirane vode. zbog čega u procesu procjeđivanja dolazi do povećanja hidrauličkih gubitaka. Proračun spomenutih hidrauličkih gubitaka je relativno opsežan i složen. 2 – promjena mutnoće (ΔHf)max – najviše dopušteni hidraulički gubici Dakle. tako da se ovdje neće iznositi. Obje vrijednosti. slika 1. 39 Slika 1. U slučaju najekonomičnije projektiranog filtra vrijedi jednakost:: Tz = Tn (1.7:16(b). (ii) Drugi uvjet se odnosi na činjenicu da porastom onečišćenja filtarskog materijala dolazi do povećanja brzine vode u porama što dovodi do djelomičnog iznošenja čestica suspenzije koje su porama. tokom kojega njihova vrijednost dosegne vrijednost raspoloživog tlaka.

2 [m]. koji se primjenjuju za filtriranje nekoagulirane vode koja sadrži nisku mutnoću (rijetko preko 8 [°NTU]). rad sporih procjeđivača zasniva se na filtriranju nekoagulirane vode kroz biološku membranu. (2) b brzo procjeđivanje. Ku ≤ 2.Međutim.3 (najčešće 0. troškove. de = 0. uz visoke troškove izgradnje. ž i jč šć d f i ih ij i Preporučljive vrijednosti temeljnih parametra sporih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer. j đi j (1) Sporo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz biološku opnu koju obrazuju mikroorganizmi na površini filtarskog sloja. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. Međutim radi osiguranja zdravstvene ispravnosti filtrirane vode poželjno je da Tz bude nešto veće od Tn odnosno preporuča se uzeti: Tz = (1. Zato se ono naziva i površinsko procjeđivanje.7-16) Time su definirani temeljni parametri procesa procjeđivanja. na kojoj se zadržavaju samo one čestice čije su dimenzije veće od pora opne. 42 .5) Tn (1.2) [m h-1] i kapaciteta do 1 000 [m3 d-1].2 do 1. Zato im je potrebna velika površina što uvjetuje relativno visoke investicijske troškove površina. Sakupljanje filtrirane vode provodi se pomoću žlijeba ugrađenog na dnu procjeđivača.35 [mm]. Kod većih filtarskih površina i fil kih ši izvodi se d di drenažni sustav. (c) početna debljina potpornog (filtarskog) sloja hf ≈ 1 5 [m] sloja. Rade pri malim brzinama procjeđivanja. 1. 41 Nedostaci sporih procjeđivača su. Učinak pročišćavanja se povećava proporcionalno formiranju biološke opne nad filtarskim slojem. (b) koeficijent jednolikosti. hv ≈ 1. najčešće od perforiranih cijevi.25 do 0. dok pješčani filtarski sloj služi kao oslonac za sakupljanje koloida i mikroorganizama na njegovoj površini. Kao što je istaknuto.5 [m].75. Odlika im je vrlo visoko smanjenje mutnoće i veliki postotak zadržavanja bakterija (98 do 99 [%]). skup i sa sanitarnog aspekta nesavršen način čišćenja.1 do 0. Proces sporog procjeđivanja se odvija na sporim procjeđivačima. Po karakteru mehanizma zadržavanja suspendiranih čestica moguće je razlikovati: (1) sporo procjeđivanje. obično 0. vrlo složen.

Mala brzina procjeđivanja i male dimenzije čestica suspenzije uzrokuju relativno sporo sazrijevanje biološke opne (1 do 2 dana).7::17(a).75 [m]. u koje je ugrađen sistem sapnica obično 64 sapnice po [m2] Kroz sapnice se voda procjeđuje u donji dio sapnica. (2) Brzo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz cijeli filtarski sloj Zato se ono naziva i dubinsko sloj. 44 . procjeđivanje. radi kontinuiteta vodoopskrbe. Međutim s druge strane kod brzih je filtara prisutno znatno brže onečišćenje a time i potreba strane. Filtrirana voda se zatim sakuplja u sabirnom kanalu i odvodi glavnim kanalom (cjevovodom) prema spremniku čiste vode. obično 5 do 7 (iznimno 15) [m h-1]. ovisno o granulometrijskim osobinama filtarskog sloja i vrsti procjeđivača. 4 – sabirni kanal filtrirane vode i dovodni kanal vode za pranje. dok normalno vrijeme rada sporih procjeđivača (od završetka sazrijevanja opne do čišćenja) iznosi obično 2 ( ) mjeseca. čiste odvojeno. Rade pri relativno velikim brzinama procjeđivanja. Međutim. Filtarski je sloj položen na nosivu konstrukciju. njihovo čišćenje je težak i skup postupak koji može potrajati i dan – dva. 2 – filtarski sloj. Proces brzog procjeđivanja se odvija na brzim procjeđivačima koji se primjenjuju za filtriranje vode j j p p j j [ ] p koja je prošla proces taloženja i ima mutnoću najviše 8 [°NTU]. Zbog velike brzine filtriranja. Stoga se uvijek grade barem dvije filtarske jedinice koje se. najčešće montažne armiranobetonske ploče. Prilikom čišćenja f ) (4) filtra skida se onečišćeni površinski sloj pijeska debljine 1 do 2 [cm]. Na slici 1. 5 – odvodni žlijeb vode od pranja Posredstvom žlijeba. njihovog češćeg pranja (u prosjeku 1 do 2 puta dnevno). potrebna površina ovih procjeđivača je višestruko manja u odnosu na spore. ]. voda namijenjena procjeđivanju ravnomjerno se raspoređuje iznad filtarskog sloja i filtrirajući prolazi tim slojem. Zbog relativno velike površine sporih procjeđivača.7::17 Shema rada brzih procjeđivača (a) faza procjeđivanja.7::17 dana je načelna shema rada brzih procjeđivača. bazena. Tada se sav prethodno odstranjen pijesak opere i vrati na filtar. onečišćenje. 3 – sapnice. slika 1. sve dok se debljina filtarskog sloja ne smanji na 0. (b) faza pranja 1 – dovodni žlijeb vode namijenjene procjeđivanju. 43 Slika 1.

slika 1. (b) koeficijent jednolikosti.7::18. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. Radi što ravnomjernije raspodjele vode i zraka. hv ≈ 0.70 [mm]) moraju onemogućiti iznošenje filtarskog materijala u fazi rada filtra.35 do 0. Drugi način pranja je češći češći. Glava se izvodi sa sistemom proreza čije dimenzije (obično 0. Kroz te se proreze procjeđuje voda u procesu rada procjeđivača. 0.7 do 1. i otvor na gornjem dijelu. (b) načelo rada za vrijeme pranja 1 – glava. 1. sapnice imaju najznačajniju ulogu upravo kod pranja filtra. navoj. Kada dođe do onečišćenja filtra odnosno maksimalno dopuštenog gubitka tlaka (reda veličine filtra.7::17(b). slika 1. 2 – drška. Pranje filtra pomoću vode i zraka zasniva se na naizmjeničnom dovođenju čiste vode i zajedno vode i zraka pod određenim tlakom u donji dio bazena.45 do 0. 46 . Ku = 1. pristupa se njegovom isključenju iz rada i pranju.8 [m]. ugradnje sapnice u armiranobetonsko dno.Preporučljive vrijednosti temeljnih parametara brzih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer.7 0. de = 0. Pranje se može provesti pomoću vode ili u kombinaciji vode i zraka. zbog čega nastaje uzlazno strujanje kroz sustav sapnica i filtarski sloj. (c) debljina filtarskog sloja hf ≈ 0 7 do 0 8 [m] sloja. te prorez na donjem. a upušta voda i zrak u fazi njegovog pranja.5 do 1.7. 4 – prorezi Izvode se kao plastične (najčešće) i metalne a sastoje se od drške i glave Na dršci je navoj radi metalne. glave. 3 – navoj.55 [mm].5 [m] vodnog stupca).7::18 Sapnica 1 7::18 (a) izgled. 45 Slika 1.0 [m].

jedinicama pri njihovom istovremenom pranju. koji nastaje kao posljedica pranja filtarskog sloja čistom (filtriranom) vodom. ali to još ne znači da su oni potpuno uklonjeni. 6. 1. u procesu procjeđivanja dolazi do određenog gubitka vode.7. Za njihovo se uklanjanje primjenjuje dezinfekcija.2.0 [m3 h-1 sapnici-1]. Čista voda za pranje procjeđivača osigurava se u posebnoj vodospremi. uvijek se izvodi više filtarskih jedinica koje se peru odvojeno. Radi neprekidnosti rada uređaja za kondicioniranje vode. 1. odakle se pod tlakom od cca 0.5 [bar] (u odnosu na površinu filtarskog sloja) dovodi zasebnim cjevovodom do filtarskog bazena. . [ p ] . mjereno od površine filtarskog sloja. odnosno prilikom određivanja njihovog kapaciteta. Voda od pranja odvodi se sabirnim žlijebom i ispušta u kanalizaciju. Ovaj gubitak vode kod optimalno projektiranih procjeđivača obično iznosi 3 do 5 [%] filtrirane količine. i na kraju. Najprije se pusti voda u trajanju 2 [min]. zatim zajedno voda i zrak u trajanju 2 do 3 [min]. p Prema tome. Orijentacijske vrijednosti potrebnih količina zraka i vode za pranje brzog filtra jesu: .vode. To je potrebno imati na umu kod hidrauličkog dimenzioniranja procjeđivača. Cjelokupan pogon brzih procjeđivača odvija se posredstvom automatskih regulatora i registratora rada njihovih pogonskih elemenata. 0.5 [bar].Pranje obično traje 5 do 7 [min]. dok je potreban tlak zraka cca 0. Preljevni rub žlijeba mora biti smješten na takvoj visini iznad površine filtarskog sloja da se pijesak prilikom pranja ne može vodom za ispiranje iznijeti u žlijeb žlijeb. 47 Volumen vodospreme namijenjene za pranje procjeđivača ovisi o broju filtarskih jedinica koje se dnevno peru. voda u trajanju 1 do 2 [min]. 48 . Zrak za pranje osigurava se kompresorom čiji kapacitet ovisi o broju sapnica na filtarskim kompresorom. 1 7 2 – 6 Dezinfekcija Procesima taloženja i filtracije znatno se smanjuje količina mikroorganizama u vodi.zraka. radi ispiranja.3 [m3 h-1 sapnici-1].

jedini. U suvremenoj praksi kondicioniranja pitkih voda ovaj se postupak najčešće primjenjuje. tj zraka u k j d tj. te hipoklorit kalcija. a atom kisika koji se pri tome oslobađa djeluje kao jaki oksidant na protoplazmu mikroorganizama koji se nalaze u vodi i ubija ih. ali su t šk i poslovanja uređaja s ozonom d dj l j li troškovi l j đ j danas j š uvijek relativno vrlo visoki. te suzbijanju okusa i stranih mirisa vode vode. (sigurnom) Prema tome zadaća je dezinfekcije uništenje infektivnih mikroorganizama. Dezinfekcija je obično posljednji proces prilikom kondicioniranja vode a ponekad i jedini ali vode. Prema tome. (2) D i f k ij ozonom zasniva se na propuštanju k Dezinfekcija i št j kroz vodu ozona. Ozon se dobiva na taj način da se struja čistog i suhog zraka propušta između dviju elektroda s razlikom potencijala od 10 000 do 20 000 [V].5 do 1. Međutim.5 [mg l-1]). Klor je pogodan kao dezinfekcijsko sredstvo zbog učinka koji postiže u relativno kratkom vremenu i uz prihvatljive troškove Međutim klor može uzrokovati neugodan miris vode troškove. već je svrha dezinfekcije da vodu u bakteriološkom pogledu učini zdravstveno ispravnom (sigurnom). u prvom redu intestinalnih i fekalnih vrsta bakterija. Orijentacijska doza klora kod pitkih voda iznosi 0. (2) dezinfekcija ozonom. 49 Baktericidno svojstvo klora zasniva se na razaranju enzima koji pretvaraju škrob u šećer i koji su prijeko potrebni za život mikroorganizama mikroorganizama. oksidaciji organske i anorganske tvari.Njome se ne postiže potpuno uništenje svih živih mikroorganizama u vodi kao npr. (1) Dezinfekcija klorom i njegovim derivatima ogleda se prvenstveno u pobijanju bakterija. (3) dezinfekcija ultraljubičastim zrakama. vode. a vrijeme kontakta ozona s vodom iznosi oko 5 [min]. tzv. zatim određenih vrsta virusa i parazita. 50 . Potrebna doza klora ovisi o ukupnoj organskoj i anorganskoj tvari u vodi koja oksidira. u procesu dezinfekcije se doza klora neprekidno povećava dok se u kloriranoj vodi ne pojavi rezidualni klor (najviše 0. Ozon je vrlo pogodan za dezinfekciju pitkih voda jer nema neugodnog mirisa ni otrovnog djelovanja. sterilizacijom. ozon brzo prelazi u kisik – O2. Zbog nepostojanosti toga oblika. još ij k l ti l i ki Potrebna doza ozona za dezinfekciju čiste vode je oko 1 [mg l-1].0 [mg l-1] uz vrijeme kontakta oko 30 [min]. Najčešće se koristi plinoviti klor ili hipoklorit natrija. obavezan. k kojemu j ki ik je kisik uslijed električnog pražnjenja proveden u triatomni oblik – O3. slobodnog (rezidualnog) klora koji ostaje u vodi nakon izvršene oksidacije organske i anorganske tvari. Pokazatelj klorne doze je količina neutrošenog. Od postupaka dezinfekcije pitkih voda danas su najrasprostranjeniji: (1) dezinfekcija klorom i njegovim derivatima.

Snaga žarulje je do 200 [W]. Voda podvrgnuta postupku dezinfekcije ultraljubičastim zrakama mora biti savršeno čista i kružiti oko žarulje u tankom sloju. Proizvode se u žaruljama sa živinim parama pod malim tlakom. 51 . a vijek trajanja 2 000 do 4 000 [h]. Njihovo baktericidno djelovanje je kod valnih duljina od 200 do 300 [nm]. Prednost ovog postupka d i f k ij j relativno j d P d k dezinfekcije je l i jednostavan pogon i nepromijenjen okus vode.(3) Dezinfekcija ultraljubičastim zrakama sastoji se u uništenju bakterija u vodi izloženoj zračenju ultraljubičastim zrakama. a maksimalno kod 250 [nm]. a ij j k d nedostatak je sadržan u potrebi visokog prethodnog stupnja kondicioniranja vode.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful