1.7.

KONDICIONIRANJE VODE
Kondicioniranje vode je proces za postizanje svojstava pitke vode i koncentracije tvari ispod maksimalno dopuštenih vrijednosti.

Dakle, kondicioniranje vode je uvijek neophodno ako se utvrdi da izvorišna voda ne odgovara propisanim standardima kvalitete. Stoga je uvijek najprije potrebno odrediti zahtijevane parametre kvalitete vode prirodnog izvorišta izvorišta, kako bi se mogla ustanoviti neophodnost i karakter njenog kondicioniranja.

1.7.1. 1 7 1 ZAHTJEVI KVALITETE VODE Zbog izuzetnog značaja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za opskrbu stanovništva, svaka zemlja zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete. U našoj zemlji je ovo regulirano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), koji je u suglasju s istovrsnim pravilnicima zemalja Europske unije.

1

Ovime se Pravilnikom propisuje: zdravstvena ispravnost vode koja služi za ljudsku upotrebu, tj. vode koja se koristi kao voda za piće te za pripremanje, proizvodnju i promet hrane, (II) granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode, (III) vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode metode, (IV) učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće. Sva izvorišta vode namijenjene ljudskoj uporabi i vodoopskrbni objekti moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće. Sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, moraju isporučiti zdravstveno ispravnu vodu za piće sukladno odredbama ovoga Pravilnika Pravilnika. (I) Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja: (1) ne sadrži mikroorganizme parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost mikroorganizme, po zdravlje ljudi, (2) ne sadrži tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi, (3) ne prelazi maksimalne vrijednosti pojedinih pokazatelja odnosno njihove maksimalno pokazatelja, dopuštene koncentracije (MDK), svrstane u četiri osnovne skupine: (3.1) mikrobiološki pokazatelji: escherichia coli, enterokoki, ukupni koliformi, clostridium perfringens, salmonella spp., vibrio cholerae, paraziti, enterovirusi, pseudomonas aeruginosa te broj kolonija na 22 [°C] i na 27 [°C]; [ C] [ C]; 2 (I)

(3.2) kemijski pokazatelji: akrilamid, aluminij, amonijak, antimon, arsen, bakar, barij, benzen, benzo(a)pyrene, berilij, boja, bor, bromat, cijanidi, cink, detergenti (anionski i neionski), epiklorhidrin, fenoli, fluoridi, fosfati, isparni ostatak, kadmij, kalcij, kalij, kloridi, klorit, kobalt, koncentracija vodikovih iona (pH), krom, magnezij, mangan, mineralna ulja, miris, mutnoća, natrij, nikal, nitrati, nitriti, okus, olovo, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), pesticidi, selen, silikati, slobodni klor, srebro, sulfati, temperatura, trihalometan - ukupni (THM), 1.2-dikloretan, 1.2 dikloretan, suma tetrakloretan i trikloretan, ukupni organski ugljik (TOC), ukupna tvrdoća, ukupne suspenzije, utrošak kalijevog permanganata, KMnO4, vanadij, vinil klorid, vodikov sulfid, vodljivost, željezo i i živa; (3.3) (3 3) radioaktivnost: tricij i ukupna primljena doza; (3.4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljeni ozon, bromat i bromoform. (II) Granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode propisane su za sve prethodno navedene parametre, svrstane u četiri skupine: (1) mikrobiološki pokazatelji: voda za piće ne smije sadržavati ni jednu od prethodno navedenih bakterija, pa a ta parazita i virusa, dok broj kolonija na 22 [°C] može iznositi 100/1 [ml] te na 37 [°C] do 20/1 [ml]; usa, do b oj o o ja a [ C] o e os t 00/ [ ] a 3 [ C] 0/ [ ]; (2) kemijski pokazatelji: pitka voda može npr. sadržavati najviše 3 000 [μg l-1] cinka, 2 000 [μg l-1] bakra, do 1 500 [μg l-1] fluorida, dok cijanida, kroma i mangana može biti najviše 50 [μg l-1]. MDK mineralnih ulja je 20 [μg l-1]. Arsena, bromata, olova, selena, srebra te suma tetrakloretana i trikloretana smije biti 1], 1], do 10 [μg l-1] benzena i žive do 1 0 [μg l-1] a akrilamida epiklorhidrina policikličkih aromatskih 1.0 akrilamida, epiklorhidrina, ugljikovodika i (pojedinačnih) pesticida najviše 0.10 [μg l-1]. Dodatno, voda za piće mora biti bez mirisa (zbog prisustva otopljenih plinova, mineralnih ulja, organskih tvari i mikroorganizama), bez okusa (zbog prisustva u vodi tvari koje uzrokuju i miris vode) i bez vodikovog sulfita. Boja vode (zbog prisustva u vodi pretežno humusnih tvari) može iznositi najviše 20 [mg l-1] mjerena ], platinskokobaltnom skalom (PtCo), mutnoća (zbog prisustva u vodi lebdećih tvari – čestica pijeska, 3 gline, muljevitih čestica organskog porijekla i sl.) do 4 [°NTU] (stupnja nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), a koncentracija vodikovih iona, izražena u pH jedinici, 6.5 < pH < 9.5.

Klorida i sulfata smije biti do 250 [mg l-1], detergenata, natrija i željeza do 200 [mg l-1] te amonijaka i 1]. Ukupne suspenzije mogu i 1]. slobodnog ( id l l b d (rezidualnog) kl ) klora d 0 5 [ do 0.5 [mg l-1] Uk ij iznositi najviše 10 [ iti j iš [mg l-1] Temperatura vode treba biti do 25 [°C]; (3) radioaktivost: u pitkoj vodi smije npr. biti tricija najviše 100 [Bq l-1]; ( ) j (4) najveća dopuštena količina ostatka nakon obrade zrakom obogaćenim ozonom: otopljenog ozona p g pj g u pitkoj vodi može biti do 50 [μg l-1], bromata najviše 3 [μg l-1], a bromata samo 1 [μg l-1]. U slučaju elementarne nepogode, iznenadnog onečišćenja vodoopskrbnog sustava ili bilo kojeg drugog uzroka odstupanja od sukladnosti prema Pravilniku, koji se postojećim postupcima g g p j p , j p j p p kondicioniranja vode ne može ukloniti, a ne postoji rezervno izvorište, niti mogućnost opskrbe vodom za piće na drugi način, za daljnji rad, pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora zatražiti dozvolu za odstupanje od MDK vrijednosti, ako povećane vrijednosti ne predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi, a za razdoblje od najdulje tri godine, te iznimno na još tri godine. g p j j , j j j g , j g Provjeru sukladnosti vode namijenjene javnoj vodoopskrbi, odnosno poštivanje MDK vrijednosti iz Pravilnika, nadzire Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalnim praćenjem (monitoringom). Izvršitelji monitoringa su zavodi za javno zdravstvo u županijama, odnosno Gradu Zagrebu, čiji laboratoriji obavljaju ispitivanja sukladno odredbama norme HRN EN ISO/IEC 17025. (III) Vrste i obim analiza uzoraka vode za piće te analitičke metode propisani su za sve četiri prethodno navedene skupine pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode za piće. (IV) Učestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za piće propisana je s obzirom na količinu isporučene vode za piće u [m3 d-1] ili broja potrošača, uz pretpostavku da potrošnja vode iznosi 200 [l stanovnik-1 d-1]. [ ] 4

FAZE KONDICIONIRANJA VODE Raznovrsni zadaci koji se u praksi najčešće rješavaju postupkom kondicioniranja vode uglavnom se svode na: (i) uklanjanje iz vode lebdećih tvari (smanjenje mutnoće). 3 – pahuljičenje. (iv) uništavane u vodi patogenih mikroorganizama (dezinfekcija). (6) dezinfekciju. 2 – miješanje. (ii) uklanjanje iz vode tvari koje uzrokuju njenu obojenost obojenost. 5 Slika 1. (3) pahuljičenje (flokulaciju). odnosno distribucije potrošačima. zgrušavanje.7::01 Shema uređaja za kondicioniranje vode 1 – otapanje i doziranje koagulanta. (5) procjeđivanje (filtraciju). 5 – procjeđivanje. npr.7::01 prikazana je načelna shema međusobnog rasporeda pojedinih objekata uređaja za kondicioniranje vode vode. Na slici 1. 6 . mora se prije upotrebe. (iii) uklanjanje iz vode otopljenih plinova (degazacija) i ukupnih soli (desalinizacija). k j posjeduje svojstva i d k b koja j d j j sadrži tvari škodljive po zdravlje ljudi iznad dopuštenih vrijednosti. podvrći odgovarajućem procesu kondicioniranja. Poboljšanje kvalitete vode provodi se na objektima s pripadajućom elektrostrojarskom opremom. uklanjanjem soli željeza (deferizacija) ili uklanjanjem masti i ulja (isplivavanje (flotacija)). 4 – taloženje. zgrušavanje (koagulaciju).Prema tome.7.dezinfekcija U ovome slučaju postupak kondicioniranja vode predviđa slijedeće faze temeljene na (i) fizikalnim. (2) miješanje (koagulanata i sirove vode) vode). (4) taloženje (sedimentaciju).2. koje zajednički nazivamo uređaji za kondiconiranje vode. svaka i P k izvorišna voda namijenjena za j iš d ij j javnu vodoopskrbu. (ii) kemijskim i (iii) biološkim djelovanjima: (1) otapanje i doziranje koagulanta u sirovu vodu. U određenim slučajevima proces kondicioniranja vode može biti dopunjen i usložnjen specijalnim fazama. 1. 6 .

j j j p j To je u tehnici kondicioniranja vode rezultiralo traženjem procesa remećenja stabilnosti koloida i mogućnosti njihovog kasnijeg međusobnog spajanja u veće čestice koje će se u vodi lakše taložiti. tj. tako da se vodi automatski. koji otopinu koagulanta doziraju u funkciji mutnoće vode (čije vrijednosti mogu u relativno kratkom vremenu znatno oscilirati). g j p p j p j p p p Koagulant se u vodu dodaje u obliku otopine. tzv. polielektroliti kao makromolekule dugačkog niza dobivene spajanjem prostih monomera monomera. Zato je vrijeme potrebno za izdvajanje koloida iz vode. polielektroliti. Na2CO3 (soda). 7 U praktične svrhe. prosječna doza alauna za vodu mutnoće 40 [°NTU] iznosi 25 do 35 [mg l-1]. Takav proces remećenja stabilnosti (destabilizacija) koloida u sirovoj vodi naziva se zgrušavanje.Gornja shema pretpostavlja gravitacijsko kretanje vode prilikom njenog uzastopnog prolaženja kroz pojedine objekte uređaja za kondicioniranje vode. Na proces koagulacije u znatnoj mjeri utječu kvaliteta sirove (prirodne) vode. tj aluminijev sulfat. poznatiji pod komercijalnim nazivom alaun. Otapanje i doziranje koagulanta. CaO (živo vapno). praktički beskonačno. – 1. koagulanta. j . prvenstveno procesom taloženja. FeSO4·7H2O.7. kao neorganski koagulanti najčešće se koriste soli aluminija i željeza. količina soli. Danas je postupak doziranja potpuno automatiziran. p j p j . Al2(SO4)3·18 H2O. uslijed njihove tzv. modra galica. kalcijev hidroksid. ( . količina i karakter suspendiranih koloida. Ca(OH)2 (gašeno vapno) i natrijev karbonat. Zato postoje posebni uređaji za pripremu otopine i njeno doziranje – dozatori. Zbog istoimenih (negativnih) elektrostatičkih naboja koloidi se međusobno odbijaju i ostaju raspršeni u vodi. Još se relativno često koriste i kalcijev oksid. i željezni sulfat. 8 . dimenzija od 1 [nm] do 1 [μm]. agregatne stabilnosti. potrošnja kisika. U suvremenoj tehnici kondicionirana vode sve se više koriste organski koagulanti. orijentacije. Stoga se vrsta i optimalna doza koagulanta određuje ispitivanjem izvorišne vode Radi orijentacije vode. vezana je uz prisustvo vrlo sitnih raspršenih čestica – koloida. dok za mutnoću od 400 [°NTU] prosječna doza alauna iznosi 60 do 90 [mg l-1].2. ovisno o mutnoći i protoku dodaje prethodno definirana optimalna doza koagulanta protoku. j p j j g g Destabilizacija koloida se postiže dodavanjem vodi određenih kemijskih reagensa – koagulanata. pH vrijednost i temperatura vode. j . kao čestog nedostatka vode. Zgrušavanje Glavnina problema kod smanjenja mutnoće. p j j j j 1.

7::02. (b) vertikalni mješači (mješači s vertikalnim tokom). (b) vertikalni mješač 1 – dovod sirove vode. (2) mehanički mješači (mješači s mehaničkim miješanjem). Izveden je kao pravokutni bazen u kojemu je ugrađeno više uzastopnih vertikalnih pregrada s otvorima postavljenim tako da stvaraju neprestanu promjenu brzine i smjera tečenja vode.7. p j j g g njegovo intenzivno (turbulentno) miješanje sa sirovom vodom. 6 – kružni preljev Na slici 1. slika 1. – 2. Obično se primjenjuju sljedeće dvije vrste mješača: (1) gravitacijski mješači (mješači s gravitacijskim miješanjem).2.1. 9 Slika 1.7::02(a) prikazan je horizontalni mješač. ( ) (1) Gravitacijski mješači. 4 – vertikalne pregrade. u kojima se voda zadržava do 5 [min]. To se postiže u posebnim objektima (bazenima) – mješačima. 5 – ispust. 2 – doziranje koagulanta. 10 . potrebno je odmah nakon dodavanja koagulanta osigurati g j j . 3 – pravokutni preljev.7::02 Gravitacijski mješači (a) horizontalni mješač. Miješanje Da bi zgrušavanje bilo što efikasnije. mogu biti izvedeni kao: j j g (a) horizontalni mješači (mješači s horizontalnim tokom).

Procesu stvaranja pahuljica potpomaže lagano i ravnomjerno miješanje vode.5 [m].pogonski motor. koje počinje odmah nakon miješanja vode i koagulanta. [m].3 [m s-1]. Ovaj proces se odvija relativno sporo i da bi se dobile dovoljno krupne flokule (veličine 0.6 [mm]) potrebno je 10 do 30 [min]. a u cilindričnom oko 25 [mm s-1]. 0. Razmak pregrada je najčešće dvije širine bazena Bb [m] a dubina vode iza posljednje pregrade je do 0 5 [m] Pri tim bazena. Rad vertikalnog mješača. 7 – propelerna miješalica 11 Ponekad se miješanje postiže i izravnim doziranjem koagulanta u usisnu cijev crpke ili u cjevovod kojime se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode.2. 3 – doziranje koagulanta. što ujedno pj j j j j sprječava i njihovo taloženje u flokulatoru. 1. l ij š li Slika 1. 2 – odvod koagulirane vode. – 3. Njihova je zadaća da osiguraju stvaranje pahuljica.Brzina vode u mješaču obično se uzima 0. 5 – vertikalna pregrada.2 do 0. 6 . Kod toga treba voditi računa da duljina cjevovoda. slika 1. Pahuljičenje Pahuljičenje je proces stvaranja pahuljica (flokula) spajanjem koloida. temeljen je na načelu turbulentnog tečenja prouzrokovanog znatnom promjenom protjecajnog presjeka. Količina i vrsta flokulanta utvrđuje se ispitivanjem vode. Granična vrijednost brzine vode determinirana je s mogućnošću razbijanja već slijepljenih pahuljica i iznosi 0. Dodatno povećanje pahuljica može se postići dodavanjem sredstava za pahuljičenje – flokulanata flokulanata.6 [m s-1]. osigura potrebno vrijeme miješanja. 4 – ispust. Stvaranje pahuljica se odvija u posebnim objektima (bazenima) – flokulatorima. a u otvorima oko 1 [m s-1]. prethodno destabiliziranih procesom zgrušavanja. Brzina u uskom dijelu konusa je oko 1 [m s-1]. s obzirom na brzinu vode.5 do 0.7::03 Mehanički mješač 1 – dovod sirove vode. je uvjetima sniženje razine vode između susjednih pregrada oko 0.7::02(b). (2) Mehanički mješači se zasnivaju na mehaničkom miješanju vode i koagulanta pomoću propelerne miješalice.7.15 [m]. 12 .

a na slici 1. Na slici 1. Izveden je kao bazen pregrađen nizom koridora kojima teče voda.7::04(b) temeljen je na istom principu kao i rad vertikalnog mješača. od odi pror pčanim cije ima (2) Mehanički flokulatori se zasnivaju na mehaničkom miješanju koagulirane vode pomoću miješalica. slika 1.7::05(b) s horizontalnom osi.7 [m s-1]. 14 .7::04. analogno kao i mješači: (1) gravitacijski flokulatori. (b) vertikalni flokulatori.7::04 Gravitacijski flokulatori (a) horizontalni flokulator. Iz gornjeg cilindričnog dijela flokulatora voda se obično odvodi prorupčanim cijevima. Voda se dovodi u donji dio konusa s uzlaznom brzinom oko 0. (2) mehanički flokulatori.U praksi se najčešće koriste.7::05. slika 1. (1) Gravitacijski flokulatori. mogu biti izvedeni kao: (a) horizontalni flokulatori.7::05(a) prikazan je flokulator s vertikalnom osi okretanja lopatica. (b) vertikalni flokulator 1 – dovod koagulirane vode. Duljina koridora je u funkciji brzine vode i vremena zadržavanja vode u flokulatoru. j j Rad vertikalnog flokulatora.7::04(a) prikazan je horizontalni flokulator. Broj zaokreta toka obično se uzima 8 do 10. 2 – odvod vode nakon pahuljičenja 13 Na slici 1. da bi po dolasku u gornji dio opala na svega 4 do 5 [mm s-1]. slika 1. Slika 1.

ρ . [m s-2]. d .7::05 Mehanički flokulatori (a) s vertikalnom osi okretanja lopatica. Međutim. [kg m-3]. (b) s horizontalnom osi okretanja lopatica 1 – dovod koagulirane vode. ne postane konstantna. nalazi se u području važenja Stokesovog zakona (1851). [m2 s-1].gustoća mase čestice. Npr. ρp = 2 650 [kg m-3]. brzine taloženja takove suspenzije najbolje je odrediti ispitivanjima. [m]. obično susrećemo s polidisperznom suspenzijom. za pijesak. ρp . pretpostavljajući (c) mirnu vodu i (d) zanemarujući sve utjecaje koji ometaju ovaj proces. kako prirodne tako i koagulirane suspenzije. 4 – odvod vode nakon pahuljičenja 1. te na veličinu i masu čestica. S obzirom na karakter i kvalitetu vode u procesu kondicioniranja. vertikalna brzina taloženja čestice. a za mulj koaguliran alaunom. ρp = 1 180 [kg m-3].promjer čestice [m] čestice.2. 16 .kinematički koeficijent viskoznosti vode. 15 Kada se diskretna okrugla čestica pusti padati u mirnoj vodi nultom početnom brzinom ona brzinom.p p j j U teoriji taloženja se polazi od (a) pojedinačne (diskretne). nakon određenog vremena (koje je gotovo uvijek beznačajno u odnosu na trajanje procesa taloženja). ( ) g .gustoća mase vode.ubrzanje polja sile teže. 3 – miješalica. koji glasi: vt = g d2 ⎡ρp ⎤ ⎢ − 1⎥ 18 v ⎣ ρ ⎦ (1.7-01) gdje su: g . v .Slika 1.7. vt [m s-1]. Taloženje Taloženje je proces gravitacijskog uklanjanja zrnatih i pahuljičastih čestica iz vode kojima je gustoća veća od gustoće vode. [kg m-3]. (b) okrugle čestice. j j p ( )p j ( ). 2 – pogonski motor. pošto se kod taloženja. ubrzava kretanje dok joj brzina. – 4.

Radi intenzifikacije procesa taloženja grade se i specijalni taložnici koji će t l ž i i k ji ć se analizirati naknadno.7::06 Taloženje čestica u horizontalnom pravokutnom taložniku Voda u taložnik dotječe ulaznom zonom kroz jedan od vertikalnih zidova taložnika prolazi taložnika. (b) okruglim taložnicima.Isto tako. 18 . promjena strujanje zbog razlike u gustoći) i (ii) međudjelovanje čestica čestica. konvektivnim strujanjem zbog temperaturnih promjena. (a) Shema taloženja čestica u (savršenom) pravokutnom taložniku prikazana je na slici 1. računati na umanjenje efekta taloženja. mora se . konvencionalni taložnici. Danas se u praksi kondicioniranja vode primjenjuju dvije osnovne vrste taložnika ovisno od taložnika. Slika 1. li i ti k d 17 (1) Taloženje u horizontalnim taložnicima se može odvijati u: (a) pravokutnim taložnicima. (2) vertikalni taložnici. Proces taloženja odvija se u posebnim objektima (bazenima) – taložnicima. njegovom duljinom zonom taloženja do suprotnog vertikalnog zida i izlaznom zonom otječe iz taložnika. Ovome doprinose dva odlučujuća činioca: (i) strujanje u zoni taloženja izazvano raznim utjecajima (puhanjem vjetra po nepokrivenim taložnicima.7::06. Ispod zone taloženja je zona mulja. p p j j g( g) j . Ovo su tzv. smjera toka u njima: (1) horizontalni taložnici. budući da u praksi nikada nisu ispunjeni uvjeti savršenog (idealnog) taloženja.

Kritična brzina taloženja.7-02 u izraz 1. Vrijednost horizontalne brzine trebala bi se nalaziti u granicama 2. dobije se izraz za površinsko (hidrauličko) opterećenje. Isto tako. v0 [m s-1]. taložnika: Q Q = Bs Ls As PO = vtcr = (1. označava horizontalnu brzinu vode u zoni taloženja. koja mora postojati da bi se čestice istaložile bar u krajnjoj donjoj točki zone taloženja prema zoni izlaza. 19 Sve čestice s brzinom taloženja vt ≥ vtcr bit će 100 [%] uklonjene. određena je odnosom: vtcr : v0 = H s : Ls (1. biti iznijete iz zone taloženja.7-05) gdje je As [m2] površina zone taloženja (površina taložnika) taložnika).7-04) gdje je Ls [m] duljina zone taloženja (duljina taložnika) taložnika).protok zonom taloženja.Na gornjoj slici. definiranu izrazom: vo = Q Bs H s (1. imat će putanje paralele s “p‘ ” i bit će također uklonjene.7-04.7-06) i kreće se od 2 do 6 (7) [h].širina zone taloženja (širina taložnika). j Uvrštavajući izraz 1. jer će se kretati putanjama j [ ] j .dubina zone taloženja (dubina taložnika). j p j paralelnim s “p” ili strmijim. definirano je izrazom: Ts = H s As Q (1. Hs . PO [m s-1]. [m]. [m3 s-1]. [m].7-03) odnosno: vtcr = vo H s Ls (1. Vrijeme zadržavanja vode u taložniku. 20 . Bs . Ts [s]. vtcr [m s-1]. dok će sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu iznad visine h. sve čestice s brzinom taloženja vt < vtcr koje u zonu taloženja uđu unutar visine h [m].5 < vo < 35 (50) [mm s-1].7-02) (1 02) gdje su: Q .

Re < 2000. potreba eliminacije kratkospojnog tečenja. a Froudeovog broja relativno visoka. za manje vrijednosti Reynoldsovog broja. Naravno. U ovome izrazu R [m] označava hidraulički radijus. o vrijednosti Reynoldsovog broja. S druge strane.7-08) čija bi vrijednost trebala iznositi Fr >10-5.7-02). što se izražava Froudeovim brojem: Fr = 2 vo v 2 L2 ⎡ 2 H s ⎤ = tcr s2 ⎢1 + ⎥ gR g Hs ⎣ Bs ⎦ (1. koji se u ovom slučaju može izraziti: Re = Q 1 v Bs + 2 H s (1. i na pretpostavci da režim tečenja ne utječe na proces taloženja. Vrijednost Reynoldsonog broja postaje relativno niska. spremnika. Isto tako. potrebni su relativno široki i duboki taložnici. što je u suprotnosti s prethodno izraženim zahtjevom s obzirom na tražene vrijednosti Reynoldsovog broja. ako je: Ls ≈ (10 H s ) 1. Zadovoljenje gornjeg kriterija zahtijeva duge. ova pretpostavka vrijedi samo za slučaj laminarnog tečenja u taložniku. i l i l ž i i lj između đ ostaloga. 21 Stoga su konstrukcijska rješenja konvencionalnih pravokutnih taložnika s horizontalnim tokom vode rezultat kompromisa između međusobno suprotnih hidrauličkih zahtjeva (niske vrijednosti Reynoldsovog broja i visoke vrijednosti Froudeovog broja) i ekonomskih kriterija koji zahtijevaju ograničen odnos dubine širine i duljine spremnika dubine. Re.Prethodne analize taloženja u pravokutnim h i P h d li l ž j k i horizontalnim taložnicima temeljene su. ne preporučuju se taložnici sa širinom preko 5 [m] i duljinom preko 50 [m]. zahtijeva što veći odnos sila tromosti prema silama gravitacije. 22 . kada se dotok jednoliko ne distribuira preko čitavog poprečnog presjeka taložnika (prema izrazu 1.7-09) Dubina taložnika odabire se 2 do 3 [m].7-07) Za laminarno tečenje u pravokutnim taložnicima treba biti ispunjen uvjet. Re [1]. uske i plitke taložnike s većim brzinama toka.25 ≈ 8 Bs (1. Dakle. Da li će se tečenje u taložniku odvijati u laminarnom ili turbulentnom režimu ovisi. dakako.

odakle se zatim ispušta. Slika 1. 4 – muljni ispust. 5 – odvod Moguće je i rješenje s pokretnim mostom koji također ima zgrtač i premošćuje taložnik po širini širini. 2 – flokulator. Brzina zgrtača je oko 1 [cm s-1]. No. radni i rezervni. U taložniku je radi zgrtanja istaloženog mulja ugrađen zgrtač mulja. 2 – zgrtač mulja.7::07 Horizontalni pravokutni taložnik 1 7::07 1 – dovod. flokulatora i taložnika 1 – mješač. također suprotno toku. Zgrtanja mulja se obavlja suprotno od smjera toka. Postupci zgrtanja mulja obično su automatizirani. krećući se od jednog prema drugom kraju taložnika. Iz prethodnih je analiza vidljivo da su mješači. 3 – muljna komora.Na slici 1. flokulatori i taložnici u funkcionalnom pogledu različiti objekti. kao što prikazuje slika 1. Horizontalni pravokutni taložnici pokazali su se ekonomski opravdanim ako im je kapacitet veći od 3 000 [m3 d-1].7::07 prikazan je uzdužni presjek horizontalnog pravokutnog taložnika. Obično se grade dva taložnika.7::08 Primjer konstrukcijske povezanosti mješača. p g j j Radi što lakšeg zgrtanja mulja u muljnu komoru. kako bi se nesmetano obavljalo čišćenja. dno taložnika se izvodi s 23 uzdužnim padom 1 do 2 [%]. Slika 1. u konstrukcijskom pogledu oni mogu biti povezani u cjelinu.7::08. 3 – taložnik 24 .

Hs.5 (3. do najmanje na rubovima taložnika. Slika 1. slika 1. 6 – pokretni most. 10 – odvod (2) Taloženje u vertikalnim taložnicima se može odvijati u: (a) okruglim taložnicima. Okrugli taložnici se grade promjera Ds = 5 do 60 [m]. 2 – sabirni žlijeb. 6 – muljni ispust. . Češća je primjena okruglih taložnika. 5 – zgrtač mulja. i g . iz kojega se dalje odvodi. 9 – muljni ispust.7::10 Okrugli taložnik s flokulatorom 1 – dovod. na rubu uzima se 1 5 do 2 5 (3 5) [m] (Ds/Hs > 3 5) a nagib dna 4 do 10 [%] 1.7::09 Okrugli taložnik 1 – dovod. [%]. 4 – muljna komora. 7 – odvod Sustav za zgrtanje mulja najčešće je riješen rotacijskom rešetkastom (mosnom) konstrukcijom. smještenu u sredini taložnika. 8 – sabirni žlijeb. 2 – flokulator.5) 3. Bitna osobina okruglih taložnika je promjena brzine vode u zoni taloženja od najveće vrijednosti u sredini. . 26 . radijalno kreće (zbog čega se ovi taložnici ponekad nazivaju radijalni taložnici) prema rubnom sabirnom žlijebu.7::09. slika 1. Slika 1. 25 Okrugli taložnik može u sredini imati smješten flokulator. (b) kvadratnim taložnicima.( ) (b) U okrugli taložnik. j . 3 – zgrtač mulja. 4 – pokretni most. 5 – muljna komora. 7 – miješalice.5 2. voda se dovodi u komoru. 3 – zona taloženja. Dubina taložnika (vode).5).7::10.

U flokulatoru voda struji silazno i ulazi u donji dio zone taloženja. 4 Srednja (uzlazna) brzina vode u taložniku. Ova brzina osigurava taloženje svih čestica s brzinom taloženja vt > vu. Mulj se skuplja na dnu konusnog dijela i povremeno ispušta. 3 – zona mulja. Ovakav taložnik je u stvari okrugli ili kvadratni bazen s konusnim. Hs. karakterizira uzlazno kretanje vode. Vertikalni taložnici se uglavnom primjenjuju kod uređaja kapaciteta do 30 000 [m3 d-1]. 2 – flokulator. 6 – sabirni žlijeb. Ds. pretežno se uzima 4 do 5 [m]. 5 – mlaznice. Slika 1.5.7::11. Odavde nastavlja uzlazno strujanje prema sabirnom žlijebu odakle se dalje odvodi žlijebu. Hs. a odnos promjera taložnika. 7 – muljni ispust. Površina zone taloženja As definirana je izrazom: As = Q vu (1. 4 – dovod.Vertikalne taložnike. obično se kreće u granicama 5 do 6·10[m s-1]. vu [m s-1]. 8 – odvod Koagulirana voda se dovodi u flokulator i sustavom mlaznica jednoliko distribuira. odnosno piramidalnim donjim dijelom. odvodi.7-10) (1 7 10) Visina zone taloženja. slika 1. U sredini taložnika je najčešće ugrađen flokulator. preporuča se izvođenje konusnog dijela pod kutom 50 do 55 [º]. Radi osiguranja gravitacijskog 27 klizanja mulja prema muljnom ispustu. Ds/Hs ≥ 1.7::11 Vertikalni taložnik 1 – zona taloženja. 28 . i visine zone taloženja.

(b) taložnicima s lebdećim muljem. ugrađuje sustav cijevi različitog oblika profila (okruglog. prema horizontali. Ovi se taložnici grade kao bazeni slika 1 7::12 u koje se u vidu snopa pod određenim kutom bazeni. 6 – odvod Analize i ispitivanja vezani za probleme uklanjanja mulja rezultirali su utvrđivanjem optimalnog kuta nagiba protočnih elemenata u granicama od 45 do 60 [º]. 2 – sustav cijevi ili ploča. četverokutnog. a Froudeov broj se kreće u granicama kod kojih je u potpunosti osigurana stabilnost tečenja.(3) Taloženje u posebnim (specijalnim) taložnicima odnosi se na taloženje u: (a) cijevnim i pločastim (lameliranim) taložnicima. uz postizanje željenog stupnja taloženja. te da se vrijeme zadržavanja vode u taložniku. Također se postiže i optimalnost hidrauličkih parametara Reynoldsov broj poprima vrijednosti koje parametara.7::12. (a) Cijevni i pločasti taložnici su nastali kao rezultat nastojanja da se učinak taloženja približi teoretski očekivanome. iznosi reda veličine 5 do 7 [cm]. 4 – muljna komora. što u konačnosti rezultira smanjenjem potrebne dubine vode u taložniku ( za oko 30 [%] u odnosu na konvencionalne taložnike). 1. snopa. ili sustav paralelnih ploča (lamela). bez daljnjega osiguravaju slojevito tečenje. 5 – muljni ispust. 3 – zgrtač mulja. koje je inače prilično dugo u odnosu na druge faze kondicioniranja vode. Time je osigurano neprekidno gravitacijsko klizanje mulja. 29 Slika 1. što više skrati. odnosno međusobnog razmaka lamela. Kroz ugrađene cijevi ili ploče uzlazno protječe voda opterećena lebdećim česticama i na tom se putu oslobađa znatnog dijela suspenzije za osjetno kraće vrijeme u odnosu na konvencionalne taložnike. šesterokutnog).7::12 Cijevni ili pločasti taložnik 1 – dovod. j p j p j j j Duljina protočnih elemenata je približno jednaka dvadeseterostrukoj vrijednosti karakteristične dimenzije protočnog elementa. Karakteristična dimenzija profila cijevi. 30 .

Iznad te razine će se formirati sloj lebdećeg mulja kroz koji će prolaziti i na određeni se način filtrirati voda. je zasnovan na propuštanju koagulirane vode kroz sloj lebdećeg mulja. Ta je visina ograničena i položajem uređaja za oduzimanje mulja koji se uklanja u zgušnjivač mulja.13. slika 1.7::13 Načelo rada taložnika s lebdećim muljem 1 – taložnik.7:. manjem volumenu objekta. Visina sloja mulja. zadržavanjem iste kritične brzine taloženja moguće je višestruko povećati dotok. 2 – zgušnjivač mulja. tome. treba osigurati potreban stupanj taloženja. PO. pa prema tome i manjim investicijskim troškovima. obzirom na određene posebnosti. Njihov rad. 5 – odvod Koagulirana voda se dovodi u donji dio taložnika i struji uzlazno. ili drugim riječima. odnosno kritična vertikalna brzina taloženja čestica. Čestice (pahuljice) koagulanta i s njima povučene čestice suspenzije podižu se uzlaznim tokom do trenutka kada njihova brzina taloženja postane jednaka uzlaznoj brzini toka. se postiže višestruko smanjenje kritične brzine taloženja. 3 – dovod. (b) Taložnici s lebdećim muljem se danas naširoko koriste u tehnici kondicioniranja vode S vode. Vrijednost koeficijenta Ks je osjetno manja od jedan Prema tome kod cijevnih i pločastih taložnika jedan. ovi se taložnici izvode najčešće pod nazivima (i) akceleratori. Pretpostavimo da će se to dogoditi na visini ho iznad dovoda vode. Prednosti cijevnih i pločastih taložnika sadržane su u visokom učinku koji se postiže za osjetno kraće vrijeme. h1.Površinsko opterećenje. vtcr. definirani su izrazom: PO = vtcr = K s Q As (1. 32 . 31 Slika 1.7-11) gdje je Ks [1] koeficijent čija vrijednost ovisi o nagibu i duljini protočnih elemenata. 4 – ispust zgusnutog mulja. (ii) precipitatori i (iii) pulzatori. odnosno višestruko smanjiti površinu zone taloženja u odnosu na konvencionalne taložnike.

Primjenjuje se za uklanjanje koloidnih čestica koje su nakon procesa taloženja zaostale u vodi. j j p pj j ( p g j ) koje s vodom prodiru u poroznu sredinu. Proces procjeđivanja se odvija u posebnim objektima – procjeđivačima (filtrima). tako da može biti poremećen bilans pridolaženja suspenzije u taložnik i uklanjanja njenog viška u zgušnjivač taloga. koje se sastoji u odstranjivanju čestica većih od pora filtarskog j j .7. 1. Ove veličine za zadani stupanj taloženja ovise o kvaliteti sirove vode i postupcima njene kemijske obrade. (d) taložno djelovanje. U sloju mulja odvija se proces sljepljivanja čestica suspenzije s pahuljicama koagulanta. provukle kroz sloj mulja i zaštiti površinu lebdećeg mulja od usisavanja suspenzije uređajima za odvod vode. treba osigurati zadržavanje čestica mutnoće koje su se mulja. membrane) od mikroorganizama mikroorganizama. koje se očituje u rastavljanju (disociranju) muteži na sitnije dijelove ili u njenom pretvaranju u netopivu masu koja se potom uklanja iz vode. Ako brzina uzlaznog strujanja premaši brzinu taloženja pri danoj koncentraciji suspenzije. Visina vode iznad lebdećeg mulja h2. Procjeđivanje Procjeđivanje je proces propuštanja vode kroz poroznu sredinu – filtarski materijal. tj. ( ) (c) adsorpcijsko djelovanje. – 5. vu. koje se ogleda u prianjanju čestica na površini filtarskog materijala. koji vrlo povoljno neutralizira preostale potencijalne sile koloida zaostalih u vodi nakon procesa taloženja taloženja. SiO2. (e) kemijsko djelovanje. naročito najsitniji koloidi koji se nisu uspjeli slijepiti u flokule. Stoga se kod definiranja tehnologije rada ovih taložnika osnovni problem svodi na pravilno određivanje visine sloja lebdećeg mulja. tada će se ta koncentracija smanjiti. proces dodirnog zgrušavanja (kontaktne koagulacije). koje se ogleda u stvaranju biološke opne ili prevlake (filma. odnosno potrebu njegovog vrlo čestog pranja (čišćenja). 33 Ova vrsta pijeska sadrži silicijev dioksid. jer bi veća mutnoća izazvala prebrzo onečišćenje filtarskog materijala. 34 . h1. već su proslijedili tokom vode dalje. Na procjeđivanje se dovodi vodu s mutnoćom do 8 (iznimno 16) [°NTU]. (b) adhezijsko djelovanje. U vodovodnoj se praksi kao osnovni filtarski materijal primjenjuje kvarcni pijesak. koje se sastoji u gravitacijskom izdvajanju čestica koje s vodom prodiru u unutrašnjost filtarskog materijala. (f) biološko djelovanje. j j j j p g materijala. i uzlazne brzine vode. Tada dolazi do podizanja suspendiranog mulja i iznošenja suspenzije iz taložnika. Kod procjeđivanja će i te čestice zaostati u kontaktu s filtarskim materijalom.2. Procjeđivanje je složen proces koji objedinjuje: ( ) (a) mehaničko djelovanje. koje se očituje u pripijanju (na površini filtarskog materijala) čestica p j j j .Voda koja je prošla kroz zonu lebdećeg mulja nastavlja uzlazno strujanje do razine odvoda vode.

Ovisno o načinu kretanja vode kroz filtarski materijal. odnosno kod projektiranja procjeđivača. Procjeđivanje nastaje zbog razlike tlaka na dovodu i odvodu vode vode. vakuumske procjeđivače. (I) Gravitacijski procjeđivači su otvoreni spremnici u kojima se iznad filtarskog sloja nalazi voda sa slobodnim vodnim licem slika 1 7::14 Procjeđivanje nastaje zbog djelovanja sile teže pri visinskoj licem. tlačne procjeđivače. 1. 2 – filtarski sloj. 4 – odvod filtrirane vode 35 (II) Tlačni procjeđivači su zatvoreni (čelični) cilindrični spremnici u koje se voda dovodi pod tlakom. (III) Vakuumski procjeđivači su vrsta procjeđivača kod kojih na odvodu vlada potlak.7:. Ovi procjeđivači će se jedino i opisivati u nastavku. Kod kondicioniranja vode. 3 – drenaža. ▪▪▪ Gravitacijsko procjeđivanje se odvija u filtrima koji se grade kao otvoreni armiranobetonski spremnici u čijem je donjem dijelu smješten drenažni sustav (drenaža) za odvod filtrirane vode. odnosno čišćenja. Slika 1 7 14 Shema gravitacijskog procjeđivača Slik 1. Voda koja je prošla proces taloženja dovodi se na filtarski materijal i silaznim tokom procjeđuje procjeđuje. najčešće se primjenjuju gravitacijski procjeđivači. Osnovni parametri koji se određuju prilikom proračuna procjeđivanja. razlici dovoda i odvoda vode na filtru. (b) dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču. slika 1. 36 . procjeđivači se dijele na: j j . (c) optimalno vrijeme rada procjeđivača između dva pranja.p j j (I) (II) (III) gravitacijske procjeđivače. jesu: (a) brzina procjeđivanja. naročito ako se radi o uređajima većih kapaciteta.7::14.14. Na drenažni se sustav polaže sloj filtarskog materijala.7::14 Sh it ij k j đi č 1 – dovod vode nakon taloženja.

prvenstveno ovise o osobinama filtarskog materijala (debljini sloja. 37 Slika 1. Dakle.promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 60 [%] frakciji. 38 . vf [m h-1]. ograničeni su razlikom razine vode u procjeđivaču i u spremniku čiste vode. [m3 h-1]. Ovi gubici. de [mm] definiran je izrazom: d e = d10 (1. Ku [1] definiran je odnosom: Ku = d 60 d10 (1. (b) Dopušteni hidraulički gubici na procjeđivaču.7::15 Prikaz tlačnih gubitaka kod gravitacijskog procjeđivanja Osobine filtarskog materijala kvantificiraju se sa sljedeća dva parametra: (i) efektivnim promjerom. [mm].7::15. slika 1. uključuju linijske i lokalne gubitke zbog tečenja vode kroz vodovodne cijevi i armature kojima se filtrirana voda odvodi do spremnika čiste vode. ΔHfp. poroznosti. pod brzinom procjeđivanja se ne podrazumijeva stvarna brzina vode u porama filtarskog materijala. nego vertikalna brzina stupca vode koja prolazi filtrom.površina procjeđivača [m2] procjeđivača.7-14) gdje su: d10 . d60 . ΔHf [m]. viskoznosti vode i gravitacijskom djelovanju djelovanju. Hidraulički gubici. zatim o brzini procjeđivanja. ]. dimenzijama i postotku udjela pojedinih frakcija). (i) Efektivni promjer.7-12) gdje su: Q .dotok na procjeđivač. (ii) koeficijentom jednolikosti (koeficijentom uniformnosti). definirana je izrazom: vf = Q Af (1. ΔHfp [m]. [mm].(a) Brzina procjeđivanja.7-13) (ii) Koeficijent jednolikosti.promjer zrna filtarskog materijala koji odgovara 10 [%] frakciji. osim gubitaka zbog procjeđivanja vode. Af .

kvaliteti vode i osobinama suspenzije i filtarskog materijala. (b) prema kriteriju tražene kvalitete filtrirane vode 1 – promjena hidrauličkih gubitaka.7::16 Određivanje optimalnog vremena rada procjeđivača (a) prema kriteriju dopuštenih hidrauličkih gubitaka. tokom kojega njihova vrijednost dosegne vrijednost raspoloživog tlaka. 2 – promjena mutnoće (ΔHf)max – najviše dopušteni hidraulički gubici Dakle. U slučaju najekonomičnije projektiranog filtra vrijedi jednakost:: Tz = Tn (1. (c) Optimalno vrijeme rada procjeđivača određuje se iz dva uvjeta. Proračun spomenutih hidrauličkih gubitaka je relativno opsežan i složen. Ti se gubici povećavaju kroz razdoblje. se prethodno zadržale u porama. Tz [h].7:16(b). tako da se ovdje neće iznositi.7::16(a). (ii) Drugi uvjet se odnosi na činjenicu da porastom onečišćenja filtarskog materijala dolazi do povećanja brzine vode u porama što dovodi do djelomičnog iznošenja čestica suspenzije koje su porama. (i) Prvi uvjet se odnosi na onečišćenje filtarskog materijala. zbog čega u procesu procjeđivanja dolazi do povećanja hidrauličkih gubitaka. Obje vrijednosti. Tn i Tz. 39 Slika 1. Tn [h]. ovise o brzini procjeđivanja. tokom kojega se garantira tražena kvaliteta filtrirane vode. prema drugom kriteriju trajanja rada filtra između dva pranja je razdoblje.7-15) 40 .Ove se veličine očitavaju s granulometrijske krivulje filtarskog materijala. Kao rezultat toga počinje se pogoršavati kvaliteta filtrirane vode. slika 1. slika 1.

Kod većih filtarskih površina i fil kih ši izvodi se d di drenažni sustav. na kojoj se zadržavaju samo one čestice čije su dimenzije veće od pora opne. (b) koeficijent jednolikosti. Po karakteru mehanizma zadržavanja suspendiranih čestica moguće je razlikovati: (1) sporo procjeđivanje.7-16) Time su definirani temeljni parametri procesa procjeđivanja. najčešće od perforiranih cijevi.5) Tn (1. 42 . troškove.2 [m].2) [m h-1] i kapaciteta do 1 000 [m3 d-1]. Sakupljanje filtrirane vode provodi se pomoću žlijeba ugrađenog na dnu procjeđivača.35 [mm]. de = 0. skup i sa sanitarnog aspekta nesavršen način čišćenja. uz visoke troškove izgradnje. Učinak pročišćavanja se povećava proporcionalno formiranju biološke opne nad filtarskim slojem. (d) dubina vode iznad filtarskog sloja.5 [m].25 do 0. koji se primjenjuju za filtriranje nekoagulirane vode koja sadrži nisku mutnoću (rijetko preko 8 [°NTU]). (c) početna debljina potpornog (filtarskog) sloja hf ≈ 1 5 [m] sloja. (2) b brzo procjeđivanje. Odlika im je vrlo visoko smanjenje mutnoće i veliki postotak zadržavanja bakterija (98 do 99 [%]).1 do 0.Međutim. ž i jč šć d f i ih ij i Preporučljive vrijednosti temeljnih parametra sporih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer. 1. Kao što je istaknuto. rad sporih procjeđivača zasniva se na filtriranju nekoagulirane vode kroz biološku membranu.3 (najčešće 0. j đi j (1) Sporo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz biološku opnu koju obrazuju mikroorganizmi na površini filtarskog sloja. obično 0.75. vrlo složen. 41 Nedostaci sporih procjeđivača su. Međutim radi osiguranja zdravstvene ispravnosti filtrirane vode poželjno je da Tz bude nešto veće od Tn odnosno preporuča se uzeti: Tz = (1. Zato se ono naziva i površinsko procjeđivanje. dok pješčani filtarski sloj služi kao oslonac za sakupljanje koloida i mikroorganizama na njegovoj površini. hv ≈ 1. Proces sporog procjeđivanja se odvija na sporim procjeđivačima. Ku ≤ 2. Rade pri malim brzinama procjeđivanja. Zato im je potrebna velika površina što uvjetuje relativno visoke investicijske troškove površina.2 do 1.

Proces brzog procjeđivanja se odvija na brzim procjeđivačima koji se primjenjuju za filtriranje vode j j p p j j [ ] p koja je prošla proces taloženja i ima mutnoću najviše 8 [°NTU]. u koje je ugrađen sistem sapnica obično 64 sapnice po [m2] Kroz sapnice se voda procjeđuje u donji dio sapnica. onečišćenje. (2) Brzo procjeđivanje nastaje procjeđivanjem kroz cijeli filtarski sloj Zato se ono naziva i dubinsko sloj. Zbog relativno velike površine sporih procjeđivača. 4 – sabirni kanal filtrirane vode i dovodni kanal vode za pranje. radi kontinuiteta vodoopskrbe. bazena. sve dok se debljina filtarskog sloja ne smanji na 0. Zbog velike brzine filtriranja. ]. dok normalno vrijeme rada sporih procjeđivača (od završetka sazrijevanja opne do čišćenja) iznosi obično 2 ( ) mjeseca. ovisno o granulometrijskim osobinama filtarskog sloja i vrsti procjeđivača. čiste odvojeno. voda namijenjena procjeđivanju ravnomjerno se raspoređuje iznad filtarskog sloja i filtrirajući prolazi tim slojem. 3 – sapnice. (b) faza pranja 1 – dovodni žlijeb vode namijenjene procjeđivanju. 2 – filtarski sloj. Filtarski je sloj položen na nosivu konstrukciju.Mala brzina procjeđivanja i male dimenzije čestica suspenzije uzrokuju relativno sporo sazrijevanje biološke opne (1 do 2 dana).75 [m]. Stoga se uvijek grade barem dvije filtarske jedinice koje se. slika 1. Međutim. obično 5 do 7 (iznimno 15) [m h-1]. Rade pri relativno velikim brzinama procjeđivanja. 44 . Na slici 1. njihovog češćeg pranja (u prosjeku 1 do 2 puta dnevno). Prilikom čišćenja f ) (4) filtra skida se onečišćeni površinski sloj pijeska debljine 1 do 2 [cm]. potrebna površina ovih procjeđivača je višestruko manja u odnosu na spore. Međutim s druge strane kod brzih je filtara prisutno znatno brže onečišćenje a time i potreba strane.7::17 Shema rada brzih procjeđivača (a) faza procjeđivanja. najčešće montažne armiranobetonske ploče. procjeđivanje. njihovo čišćenje je težak i skup postupak koji može potrajati i dan – dva. Tada se sav prethodno odstranjen pijesak opere i vrati na filtar.7::17(a).7::17 dana je načelna shema rada brzih procjeđivača. 43 Slika 1. 5 – odvodni žlijeb vode od pranja Posredstvom žlijeba. Filtrirana voda se zatim sakuplja u sabirnom kanalu i odvodi glavnim kanalom (cjevovodom) prema spremniku čiste vode.

de = 0. ugradnje sapnice u armiranobetonsko dno.7::17(b). 45 Slika 1. pristupa se njegovom isključenju iz rada i pranju. Kada dođe do onečišćenja filtra odnosno maksimalno dopuštenog gubitka tlaka (reda veličine filtra. (b) koeficijent jednolikosti. Ku = 1. sapnice imaju najznačajniju ulogu upravo kod pranja filtra. 1.70 [mm]) moraju onemogućiti iznošenje filtarskog materijala u fazi rada filtra. 46 . (d) dubina vode iznad filtarskog sloja. Kroz te se proreze procjeđuje voda u procesu rada procjeđivača.45 do 0. (c) debljina filtarskog sloja hf ≈ 0 7 do 0 8 [m] sloja. Drugi način pranja je češći češći. zbog čega nastaje uzlazno strujanje kroz sustav sapnica i filtarski sloj.35 do 0.7. 3 – navoj.8 [m].7::18. navoj.7 0.5 [m] vodnog stupca). 2 – drška. slika 1. Pranje se može provesti pomoću vode ili u kombinaciji vode i zraka. glave. 4 – prorezi Izvode se kao plastične (najčešće) i metalne a sastoje se od drške i glave Na dršci je navoj radi metalne. hv ≈ 0.7::18 Sapnica 1 7::18 (a) izgled. Radi što ravnomjernije raspodjele vode i zraka. slika 1.7 do 1.5 do 1.0 [m].Preporučljive vrijednosti temeljnih parametara brzih procjeđivača jesu: (a) efektivni promjer. a upušta voda i zrak u fazi njegovog pranja. (b) načelo rada za vrijeme pranja 1 – glava. 0. Pranje filtra pomoću vode i zraka zasniva se na naizmjeničnom dovođenju čiste vode i zajedno vode i zraka pod određenim tlakom u donji dio bazena.55 [mm]. te prorez na donjem. Glava se izvodi sa sistemom proreza čije dimenzije (obično 0. i otvor na gornjem dijelu.

Cjelokupan pogon brzih procjeđivača odvija se posredstvom automatskih regulatora i registratora rada njihovih pogonskih elemenata. 6. Preljevni rub žlijeba mora biti smješten na takvoj visini iznad površine filtarskog sloja da se pijesak prilikom pranja ne može vodom za ispiranje iznijeti u žlijeb žlijeb.2. [ p ] . uvijek se izvodi više filtarskih jedinica koje se peru odvojeno. voda u trajanju 1 do 2 [min]. Voda od pranja odvodi se sabirnim žlijebom i ispušta u kanalizaciju.3 [m3 h-1 sapnici-1]. odakle se pod tlakom od cca 0. Radi neprekidnosti rada uređaja za kondicioniranje vode. koji nastaje kao posljedica pranja filtarskog sloja čistom (filtriranom) vodom. p Prema tome.zraka. Orijentacijske vrijednosti potrebnih količina zraka i vode za pranje brzog filtra jesu: . jedinicama pri njihovom istovremenom pranju. To je potrebno imati na umu kod hidrauličkog dimenzioniranja procjeđivača. Ovaj gubitak vode kod optimalno projektiranih procjeđivača obično iznosi 3 do 5 [%] filtrirane količine.7. u procesu procjeđivanja dolazi do određenog gubitka vode.Pranje obično traje 5 do 7 [min]. Za njihovo se uklanjanje primjenjuje dezinfekcija. Zrak za pranje osigurava se kompresorom čiji kapacitet ovisi o broju sapnica na filtarskim kompresorom. dok je potreban tlak zraka cca 0. 1. zatim zajedno voda i zrak u trajanju 2 do 3 [min]. Čista voda za pranje procjeđivača osigurava se u posebnoj vodospremi. 47 Volumen vodospreme namijenjene za pranje procjeđivača ovisi o broju filtarskih jedinica koje se dnevno peru. 1 7 2 – 6 Dezinfekcija Procesima taloženja i filtracije znatno se smanjuje količina mikroorganizama u vodi. 0.5 [bar] (u odnosu na površinu filtarskog sloja) dovodi zasebnim cjevovodom do filtarskog bazena.5 [bar]. . mjereno od površine filtarskog sloja. i na kraju. odnosno prilikom određivanja njihovog kapaciteta. 1.0 [m3 h-1 sapnici-1]. 48 . radi ispiranja. Najprije se pusti voda u trajanju 2 [min].vode. ali to još ne znači da su oni potpuno uklonjeni.

Prema tome. 49 Baktericidno svojstvo klora zasniva se na razaranju enzima koji pretvaraju škrob u šećer i koji su prijeko potrebni za život mikroorganizama mikroorganizama. a vrijeme kontakta ozona s vodom iznosi oko 5 [min]. te hipoklorit kalcija. slobodnog (rezidualnog) klora koji ostaje u vodi nakon izvršene oksidacije organske i anorganske tvari. jedini. 50 . (2) D i f k ij ozonom zasniva se na propuštanju k Dezinfekcija i št j kroz vodu ozona. Pokazatelj klorne doze je količina neutrošenog. zatim određenih vrsta virusa i parazita. te suzbijanju okusa i stranih mirisa vode vode. Zbog nepostojanosti toga oblika. (2) dezinfekcija ozonom. u prvom redu intestinalnih i fekalnih vrsta bakterija. tzv.0 [mg l-1] uz vrijeme kontakta oko 30 [min]. sterilizacijom. Od postupaka dezinfekcije pitkih voda danas su najrasprostranjeniji: (1) dezinfekcija klorom i njegovim derivatima.Njome se ne postiže potpuno uništenje svih živih mikroorganizama u vodi kao npr. (1) Dezinfekcija klorom i njegovim derivatima ogleda se prvenstveno u pobijanju bakterija. već je svrha dezinfekcije da vodu u bakteriološkom pogledu učini zdravstveno ispravnom (sigurnom). (sigurnom) Prema tome zadaća je dezinfekcije uništenje infektivnih mikroorganizama. još ij k l ti l i ki Potrebna doza ozona za dezinfekciju čiste vode je oko 1 [mg l-1]. oksidaciji organske i anorganske tvari. a atom kisika koji se pri tome oslobađa djeluje kao jaki oksidant na protoplazmu mikroorganizama koji se nalaze u vodi i ubija ih. Ozon se dobiva na taj način da se struja čistog i suhog zraka propušta između dviju elektroda s razlikom potencijala od 10 000 do 20 000 [V]. Dezinfekcija je obično posljednji proces prilikom kondicioniranja vode a ponekad i jedini ali vode. u procesu dezinfekcije se doza klora neprekidno povećava dok se u kloriranoj vodi ne pojavi rezidualni klor (najviše 0.5 do 1. Orijentacijska doza klora kod pitkih voda iznosi 0. U suvremenoj praksi kondicioniranja pitkih voda ovaj se postupak najčešće primjenjuje. Klor je pogodan kao dezinfekcijsko sredstvo zbog učinka koji postiže u relativno kratkom vremenu i uz prihvatljive troškove Međutim klor može uzrokovati neugodan miris vode troškove. Potrebna doza klora ovisi o ukupnoj organskoj i anorganskoj tvari u vodi koja oksidira. vode. (3) dezinfekcija ultraljubičastim zrakama. tj zraka u k j d tj. obavezan. k kojemu j ki ik je kisik uslijed električnog pražnjenja proveden u triatomni oblik – O3.5 [mg l-1]). Međutim. ozon brzo prelazi u kisik – O2. Najčešće se koristi plinoviti klor ili hipoklorit natrija. ali su t šk i poslovanja uređaja s ozonom d dj l j li troškovi l j đ j danas j š uvijek relativno vrlo visoki. Ozon je vrlo pogodan za dezinfekciju pitkih voda jer nema neugodnog mirisa ni otrovnog djelovanja.

a vijek trajanja 2 000 do 4 000 [h]. a maksimalno kod 250 [nm]. Snaga žarulje je do 200 [W].(3) Dezinfekcija ultraljubičastim zrakama sastoji se u uništenju bakterija u vodi izloženoj zračenju ultraljubičastim zrakama. 51 . Proizvode se u žaruljama sa živinim parama pod malim tlakom. a ij j k d nedostatak je sadržan u potrebi visokog prethodnog stupnja kondicioniranja vode. Njihovo baktericidno djelovanje je kod valnih duljina od 200 do 300 [nm]. Voda podvrgnuta postupku dezinfekcije ultraljubičastim zrakama mora biti savršeno čista i kružiti oko žarulje u tankom sloju. Prednost ovog postupka d i f k ij j relativno j d P d k dezinfekcije je l i jednostavan pogon i nepromijenjen okus vode.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful