1.3. Potrosnja vode

1.3.

POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno, izražena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, tj.: (1) za kućanske potrebe (opskrba stanovništva) stanovništva), (2) za industrijske (tehnološke) potrebe, (3) za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato će se u nastavku prikazati metodologija proračuna potrošnje vode za sve tri kategorije potrošača.

1.3.1. POTROŠNJA VODE ZA KUĆANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno – tehničke opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode uređenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifična potrošnja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veličina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog određivanja ovisi i to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti tražene potrebe. Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno – tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim slučajevima moguća znatna odstupanja. ć t d t j

određivanja specifične potrošnje vode jasno istakne da li je u njoj sadržana samo potrošnja vode za stanovništvo ili su obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. Tako npr.tehničkim uređajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom.3-01) gdje su: No . broj stanovnika.3::I Specifična potrošnja vode Navedimo da su u literaturi dosta često specifičnom potrošnjom vode obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. . projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najčešće pretpostavlja prirast stanovništva. takvo poimanje specifične potrošnje vode je više stvar metodološkog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika.sadašnji broj stanovnika. Međutim. a u slučaju da on ne postoji. [%] Ovaj parametar ovisi o veličina naselja. kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom Tablica 1. ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim. te vremenski nije stalan.Karakter opreme zgrade sanitarno . Dakle. Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana. na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom: p ⎤ ⎡ N k = N o ⎢1 + ⎣ 100 ⎥ ⎦ Rp (1. razvijenosti privrede diš ji t t k i t [%]. pretpostavljajući geometrijski prirast. Kao što je istaknuto. migracijskim kretanjima i sl. (2) Broj stanovnika vodoopskrbnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim faktorima.. primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. Nk. [godina]. problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog područja za usvojeno projektno razdoblje. [stanovnik]. Specifična potrošnja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400 Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom. p – godišnji postotak prirasta. ponajprije industrije (poljoprivrede). O j t i i liči lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma). odnosno za konačnu fazu razvoja. Rp – projektno razdoblje.

Na osno i podataka o specifičnoj potrošnji vode. volumen rezervoara. Slika 1. primjenom izraza: Qsr = qsp N k (1.3::01. slika 1. dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i režim potrošnje vode. p j j g Ova veličina ovisi o nizu činilaca povezanih s režimom života i djelatnošću ljudi. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje. . 3 – veći grad s industrijom Ta je činjenica izraženija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. u velikim je gradovima ta oscilacija manja. moguće srednju dnevnu potrošnju vode. oscilira (na više ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti. 2 – veći grad bez industrije. i broj stano nika Nk.3::01 Varijacija potrošnje vode tokom dana 1 – manje naselje. Qsr [l d-1]. ne samo danju. odnosno manji broj stanovnika. Radi toga varira potrošnja vode. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši noću nego li danju. mog će je odrediti osnovi ode broju stanovnika. qsr [l h-1]. pomoću izraza: qsr = Qsr qsp N k = 24 24 (1. kapacitet uređaja za kondicioniranje vode. popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. qsp. a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim.3-03) Međutim.3-02) (1 3 02) i srednju satnu potrošnju vode. tj. Međutim očito je da za hidrauličko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki. nego i u komparaciji s noćnom potrošnjom vode.

što je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1.3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode Fedorov (1968) je analizirajući varijacije satne i dnevne potrošnje vode došao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potrošnje.0 1. odnosno broja stanovnika.3-04) g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najveće dnevne potrošnje. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta.2 Kh [1] 2.121 Qsr (1. kao: K= 2.5 2. Dobije se prema izrazu: j .3::II u funkciji veličine naselja. i obrnuto. Qmax [l d-1]. tablica 1.3::II. qmax [l h-1].6 1. Qsr. K [1]. [ ] j p qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24 (1. K.Količinu vode koja se godišnje troši u danima najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) dnevna potrošnja vode.6 do 1. opada povećanjem potrošnje. [ ] j Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr (1.4 1.3-06) gdje je srednja dnevna potrošnja vode. [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.3-05) gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje.3 1.6 1. izražena u [l s-1].7 1. j Količinu vode koja se troši u satu najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) satna p potrošnja vode.3 do 1. .3::II.4 do 1.5 do 1.69 0. Dana je izrazom: p j .3 1.3 1. Koeficijent neravnomjernosti Veličina naselja (potrošača) j (p ) Kd [1] 1.2 Ljetovališta i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika Tablica 1.4 1.

propisuju tri temeljna parametra za gašenje požara hidrantskom mrežom: (1) potrebna količina vode (protok) za gašenje požara hidrantskom mrežom. ako taj stupanj kvalitete nije potreban. jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti višestruke. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim količinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potrošnju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu.3. . 1. Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa.3 . Kod suvremenih sustava za gašenje požara predviđa se njegovo gašenje (a) vanjskom hidrantskom mrežom i (b) unutarnjom hidrantskom mrežom. budući da ovisi od tipa primijenjene opreme. sheme tehnološkog procesa i lokalnih uvjeta. Za ilustraciju potrošnje vode u tehnološke svrhe navest će se podatak iz literature da npr tvornica npr. POTROŠNJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE Š Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv. tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosječno troši 700 do 1000 [l] vode.1. 1 3 3 POTROŠNJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1. crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosječno troši 150 do 165 [l] vode.1. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode.3. respektirajući konkretne zahtjeve. Zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za p p j j j g j p zaštitu požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).3. a tvornica automobila potroši za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode. između ostaloga. (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak. licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja). dakle.3.2. (2) najmanji tlak kod potrebne požarne količine vode vode. koja je u funkciji specifičnog požarnog opterećenja. Potrošnja vode za gašenje požara Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode. jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u analognim poduzećima. Ovime se Pravilnikom.

3::IV Potrebne količine vode za gašenje požara unutarnjom hidrantskom mrežom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja također kao i kod vanjske trajanja. skladištu). potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1]. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati neovisno o drugim t š či d i potrošačima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] ≤ 200 ≤ 500 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 Najmanji protok. Psp [J m-2]. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1] ≤ 300 ≤ 400 ≤ 500 ≤ 600 ≤ 700 ≤ 800 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 25 30 40 50 60 100 150 300 450 Tablica 1. a završava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati najmanje protok. ovisno o specifičnom požarnom opterećenju. najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2. ne smije biti manji od 2.5 [bara]. (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom. je izraženo toplinom koja se može razviti u nekoj elementarnoj jedinici – prostoriji (npr sobi hali skladištu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne površine te (npr. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara potrebno je osigurati najmanje protok. ) (a) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se izvan građevine i/ili prostora koji se štiti. ovisno o tlocrtnoj površini objekta. a u trajanju od najmanje 2 [h].3::III. sobi. [l s-1]. ovisno o (i) specifičnom požarnom opterećenju i (ii) tlocrtnoj površini objekta koji se štiti. Pri navedenom tlaku i trajanju. te materijala za koje je građevina namjenski izgrađena. .3::III Potrebna količina vode za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom Za propisani minimalni protok i trajanje. hali. prostorije. a u trajanju od minimum 1 [h]. 030. ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena građevina. hidrantske mreže.3::IV. čije su vrijednosti prikazane u tablici 1. [m2].Specifično požarno opterećenje. Određuje se sukladno HRN U. (b) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se u objektu koji se štiti a završava štiti. za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara.5 [bara]. koji se štiti ≤ 100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 › 10 000 10 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 10 15 20 10 10 15 20 30 10 15 20 25 30 10 20 20 30 35 10 20 25 35 * 15 25 30 * * Legenda:*. prema tablici 1. J1.potrebno proračunati protok za svaki pojedini objekt Tablica 1.

za hidrauličko dimenzioniranje: (a) vodozahvata. PROJEKTNE KOLIČINE VODE Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedeće količine vode: (1) najveća dnevna potrošnja. Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troši na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata.3 – 2. qmax. (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte.4. j j . Orijentacijski. 1.3. (d) vodosprema. (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih).3. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava). (c) glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda cjevovoda. (b) glavnih opskrbnih cjevovoda. objekte (2) najveća satna potrošnja. već se one određuju sukladno iskustvu. u praksi ne postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine. ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje. ( ) (c) uređaja za kondicioniranje vode. (d) razdjelnih mreža. Kao što je istaknuto. .1. Qsr. Qmax.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful