1.3.

POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno, izražena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, tj.: (1) za kućanske potrebe (opskrba stanovništva) stanovništva), (2) za industrijske (tehnološke) potrebe, (3) za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato će se u nastavku prikazati metodologija proračuna potrošnje vode za sve tri kategorije potrošača.

1.3.1. POTROŠNJA VODE ZA KUĆANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno – tehničke opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode uređenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifična potrošnja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veličina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog određivanja ovisi i to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti tražene potrebe. Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno – tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim slučajevima moguća znatna odstupanja. ć t d t j

odnosno za konačnu fazu razvoja.3-01) gdje su: No . migracijskim kretanjima i sl. Međutim. Specifična potrošnja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400 Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom.tehničkim uređajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom. p – godišnji postotak prirasta. projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najčešće pretpostavlja prirast stanovništva. kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom Tablica 1. ponajprije industrije (poljoprivrede).sadašnji broj stanovnika. Tako npr. Rp – projektno razdoblje. Kao što je istaknuto. Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana. [%] Ovaj parametar ovisi o veličina naselja.Karakter opreme zgrade sanitarno . (2) Broj stanovnika vodoopskrbnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim faktorima.3::I Specifična potrošnja vode Navedimo da su u literaturi dosta često specifičnom potrošnjom vode obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. razvijenosti privrede diš ji t t k i t [%]. određivanja specifične potrošnje vode jasno istakne da li je u njoj sadržana samo potrošnja vode za stanovništvo ili su obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. pretpostavljajući geometrijski prirast. [stanovnik]. Nk. Dakle. a u slučaju da on ne postoji. te vremenski nije stalan. . ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim. na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom: p ⎤ ⎡ N k = N o ⎢1 + ⎣ 100 ⎥ ⎦ Rp (1. problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog područja za usvojeno projektno razdoblje. primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. takvo poimanje specifične potrošnje vode je više stvar metodološkog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika. broj stanovnika. [godina]. O j t i i liči lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma)..

p j j g Ova veličina ovisi o nizu činilaca povezanih s režimom života i djelatnošću ljudi.Na osno i podataka o specifičnoj potrošnji vode. oscilira (na više ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti. odnosno manji broj stanovnika.3::01. .3-03) Međutim. kapacitet uređaja za kondicioniranje vode. qsp. pomoću izraza: qsr = Qsr qsp N k = 24 24 (1. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome. Radi toga varira potrošnja vode.3-02) (1 3 02) i srednju satnu potrošnju vode. dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i režim potrošnje vode. 3 – veći grad s industrijom Ta je činjenica izraženija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. mog će je odrediti osnovi ode broju stanovnika. i broj stano nika Nk. u velikim je gradovima ta oscilacija manja. a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim. Međutim očito je da za hidrauličko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki. volumen rezervoara. qsr [l h-1]. moguće srednju dnevnu potrošnju vode.3::01 Varijacija potrošnje vode tokom dana 1 – manje naselje. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši noću nego li danju. slika 1. 2 – veći grad bez industrije. tj. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje. nego i u komparaciji s noćnom potrošnjom vode. Qsr [l d-1]. Slika 1. ne samo danju. primjenom izraza: Qsr = qsp N k (1. popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima.

j Količinu vode koja se troši u satu najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) satna p potrošnja vode.6 do 1.3 1. [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.3::II. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta. K.5 2.4 1. Dobije se prema izrazu: j .3-05) gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje.3-04) g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najveće dnevne potrošnje. qmax [l h-1].3 1.7 1.6 1. i obrnuto.5 do 1. . Dana je izrazom: p j .4 do 1.2 Kh [1] 2.3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode Fedorov (1968) je analizirajući varijacije satne i dnevne potrošnje vode došao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potrošnje.3-06) gdje je srednja dnevna potrošnja vode. Koeficijent neravnomjernosti Veličina naselja (potrošača) j (p ) Kd [1] 1.Količinu vode koja se godišnje troši u danima najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) dnevna potrošnja vode.6 1.3 1.69 0. Qsr.4 1.121 Qsr (1.2 Ljetovališta i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika Tablica 1. odnosno broja stanovnika.3 do 1. opada povećanjem potrošnje.3::II u funkciji veličine naselja. kao: K= 2. tablica 1. Qmax [l d-1]. izražena u [l s-1].3::II. [ ] j Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr (1. [ ] j p qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24 (1.0 1. što je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1. K [1].

dakle.2. (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak.3. propisuju tri temeljna parametra za gašenje požara hidrantskom mrežom: (1) potrebna količina vode (protok) za gašenje požara hidrantskom mrežom. ako taj stupanj kvalitete nije potreban.3 . 1 3 3 POTROŠNJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1. 1. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode. POTROŠNJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE Š Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv. a tvornica automobila potroši za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode.1. respektirajući konkretne zahtjeve.3. jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti višestruke. . Za ilustraciju potrošnje vode u tehnološke svrhe navest će se podatak iz literature da npr tvornica npr. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim količinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potrošnju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu. tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosječno troši 700 do 1000 [l] vode.3. Ovime se Pravilnikom. Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa.1. koja je u funkciji specifičnog požarnog opterećenja.3. Potrošnja vode za gašenje požara Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode. Kod suvremenih sustava za gašenje požara predviđa se njegovo gašenje (a) vanjskom hidrantskom mrežom i (b) unutarnjom hidrantskom mrežom. sheme tehnološkog procesa i lokalnih uvjeta. licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja). Zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za p p j j j g j p zaštitu požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u analognim poduzećima. crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosječno troši 150 do 165 [l] vode. budući da ovisi od tipa primijenjene opreme. između ostaloga. (2) najmanji tlak kod potrebne požarne količine vode vode.

hidrantske mreže. ovisno o (i) specifičnom požarnom opterećenju i (ii) tlocrtnoj površini objekta koji se štiti. [m2]. potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1]. je izraženo toplinom koja se može razviti u nekoj elementarnoj jedinici – prostoriji (npr sobi hali skladištu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne površine te (npr.3::III. prema tablici 1.5 [bara]. ) (a) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se izvan građevine i/ili prostora koji se štiti. sobi.3::III Potrebna količina vode za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom Za propisani minimalni protok i trajanje. a u trajanju od minimum 1 [h]. koji se štiti ≤ 100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 › 10 000 10 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 10 15 20 10 10 15 20 30 10 15 20 25 30 10 20 20 30 35 10 20 25 35 * 15 25 30 * * Legenda:*. ovisno o specifičnom požarnom opterećenju. ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena građevina. hali. J1. a završava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom.5 [bara]. Određuje se sukladno HRN U. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara potrebno je osigurati najmanje protok. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati najmanje protok. Pri navedenom tlaku i trajanju. prostorije. . a u trajanju od najmanje 2 [h]. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] ≤ 200 ≤ 500 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 Najmanji protok. ovisno o tlocrtnoj površini objekta. [l s-1]. te materijala za koje je građevina namjenski izgrađena. 030. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1] ≤ 300 ≤ 400 ≤ 500 ≤ 600 ≤ 700 ≤ 800 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 25 30 40 50 60 100 150 300 450 Tablica 1. Psp [J m-2].Specifično požarno opterećenje. skladištu). (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom. ne smije biti manji od 2. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati neovisno o drugim t š či d i potrošačima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2. čije su vrijednosti prikazane u tablici 1.3::IV Potrebne količine vode za gašenje požara unutarnjom hidrantskom mrežom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja također kao i kod vanjske trajanja.3::IV. (b) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se u objektu koji se štiti a završava štiti.potrebno proračunati protok za svaki pojedini objekt Tablica 1. za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara.

3 – 2. (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih). (c) glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda cjevovoda. Kao što je istaknuto. (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte. u praksi ne postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine. ( ) (c) uređaja za kondicioniranje vode.3. (d) vodosprema. ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje. qmax. već se one određuju sukladno iskustvu.1. PROJEKTNE KOLIČINE VODE Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedeće količine vode: (1) najveća dnevna potrošnja.3. Qmax. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) vodozahvata. (b) glavnih opskrbnih cjevovoda. j j . 1. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava). Orijentacijski.4. objekte (2) najveća satna potrošnja. . Qsr. Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troši na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata. (d) razdjelnih mreža.