P. 1
1.3. Potrosnja vode

1.3. Potrosnja vode

|Views: 172|Likes:
Published by Armin Mehmedović

More info:

Published by: Armin Mehmedović on Sep 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/28/2011

pdf

text

original

1.3.

POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno, izražena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, tj.: (1) za kućanske potrebe (opskrba stanovništva) stanovništva), (2) za industrijske (tehnološke) potrebe, (3) za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato će se u nastavku prikazati metodologija proračuna potrošnje vode za sve tri kategorije potrošača.

1.3.1. POTROŠNJA VODE ZA KUĆANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno – tehničke opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode uređenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifična potrošnja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veličina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog određivanja ovisi i to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti tražene potrebe. Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno – tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim slučajevima moguća znatna odstupanja. ć t d t j

Karakter opreme zgrade sanitarno . a u slučaju da on ne postoji. Kao što je istaknuto.3::I Specifična potrošnja vode Navedimo da su u literaturi dosta često specifičnom potrošnjom vode obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. pretpostavljajući geometrijski prirast. ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim. Tako npr.3-01) gdje su: No . razvijenosti privrede diš ji t t k i t [%]. Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana. O j t i i liči lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma).tehničkim uređajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom. Nk. p – godišnji postotak prirasta. Specifična potrošnja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400 Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom. . primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. Međutim. [stanovnik]. [godina]. Dakle. određivanja specifične potrošnje vode jasno istakne da li je u njoj sadržana samo potrošnja vode za stanovništvo ili su obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. takvo poimanje specifične potrošnje vode je više stvar metodološkog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika. migracijskim kretanjima i sl. problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog područja za usvojeno projektno razdoblje.sadašnji broj stanovnika. (2) Broj stanovnika vodoopskrbnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim faktorima. Rp – projektno razdoblje. [%] Ovaj parametar ovisi o veličina naselja. na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom: p ⎤ ⎡ N k = N o ⎢1 + ⎣ 100 ⎥ ⎦ Rp (1. ponajprije industrije (poljoprivrede). te vremenski nije stalan. broj stanovnika. kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom Tablica 1. odnosno za konačnu fazu razvoja.. projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najčešće pretpostavlja prirast stanovništva.

odnosno manji broj stanovnika. tj. ne samo danju. i broj stano nika Nk. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje. mog će je odrediti osnovi ode broju stanovnika. pomoću izraza: qsr = Qsr qsp N k = 24 24 (1. Međutim očito je da za hidrauličko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki. p j j g Ova veličina ovisi o nizu činilaca povezanih s režimom života i djelatnošću ljudi. slika 1.3::01. Slika 1.3-03) Međutim. . popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima.3-02) (1 3 02) i srednju satnu potrošnju vode. Qsr [l d-1]. nego i u komparaciji s noćnom potrošnjom vode. 3 – veći grad s industrijom Ta je činjenica izraženija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. u velikim je gradovima ta oscilacija manja. volumen rezervoara.Na osno i podataka o specifičnoj potrošnji vode. kapacitet uređaja za kondicioniranje vode. moguće srednju dnevnu potrošnju vode. dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i režim potrošnje vode. oscilira (na više ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti. primjenom izraza: Qsr = qsp N k (1.3::01 Varijacija potrošnje vode tokom dana 1 – manje naselje. qsr [l h-1]. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome. a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim. Radi toga varira potrošnja vode. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši noću nego li danju. qsp. 2 – veći grad bez industrije.

6 1.3 do 1.3::II u funkciji veličine naselja. [ ] j p qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24 (1.7 1.6 1. j Količinu vode koja se troši u satu najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) satna p potrošnja vode.3 1. Qsr.121 Qsr (1. što je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1.3 1.3-04) g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najveće dnevne potrošnje.3::II. K.4 1. izražena u [l s-1].Količinu vode koja se godišnje troši u danima najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) dnevna potrošnja vode. Koeficijent neravnomjernosti Veličina naselja (potrošača) j (p ) Kd [1] 1. [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.3::II.4 1.2 Ljetovališta i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika Tablica 1.3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode Fedorov (1968) je analizirajući varijacije satne i dnevne potrošnje vode došao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potrošnje.5 2.69 0. Qmax [l d-1].6 do 1. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta. K [1]. qmax [l h-1].0 1. [ ] j Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr (1. .3-05) gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje. i obrnuto.3 1. tablica 1. Dobije se prema izrazu: j .3-06) gdje je srednja dnevna potrošnja vode. Dana je izrazom: p j .2 Kh [1] 2.4 do 1. opada povećanjem potrošnje. kao: K= 2.5 do 1. odnosno broja stanovnika.

1. Zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za p p j j j g j p zaštitu požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). 1. jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti višestruke. (2) najmanji tlak kod potrebne požarne količine vode vode. licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja). respektirajući konkretne zahtjeve.2. Za ilustraciju potrošnje vode u tehnološke svrhe navest će se podatak iz literature da npr tvornica npr. crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosječno troši 150 do 165 [l] vode.3. budući da ovisi od tipa primijenjene opreme.3. POTROŠNJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE Š Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv.3 . Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa.1. dakle. koja je u funkciji specifičnog požarnog opterećenja. (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak. Ovime se Pravilnikom. tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosječno troši 700 do 1000 [l] vode. a tvornica automobila potroši za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim količinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potrošnju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu. između ostaloga.3. Kod suvremenih sustava za gašenje požara predviđa se njegovo gašenje (a) vanjskom hidrantskom mrežom i (b) unutarnjom hidrantskom mrežom. ako taj stupanj kvalitete nije potreban.3. propisuju tri temeljna parametra za gašenje požara hidrantskom mrežom: (1) potrebna količina vode (protok) za gašenje požara hidrantskom mrežom. sheme tehnološkog procesa i lokalnih uvjeta. 1 3 3 POTROŠNJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1. Potrošnja vode za gašenje požara Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode. . jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u analognim poduzećima.

Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] ≤ 200 ≤ 500 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 Najmanji protok.3::III Potrebna količina vode za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom Za propisani minimalni protok i trajanje. je izraženo toplinom koja se može razviti u nekoj elementarnoj jedinici – prostoriji (npr sobi hali skladištu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne površine te (npr. prostorije. a u trajanju od minimum 1 [h]. za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati najmanje protok. skladištu). čije su vrijednosti prikazane u tablici 1.3::IV. najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2.potrebno proračunati protok za svaki pojedini objekt Tablica 1. koji se štiti ≤ 100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 › 10 000 10 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 10 15 20 10 10 15 20 30 10 15 20 25 30 10 20 20 30 35 10 20 25 35 * 15 25 30 * * Legenda:*.3::IV Potrebne količine vode za gašenje požara unutarnjom hidrantskom mrežom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja također kao i kod vanjske trajanja.5 [bara]. (b) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se u objektu koji se štiti a završava štiti.3::III. 030. potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1]. Određuje se sukladno HRN U. (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom. Pri navedenom tlaku i trajanju. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati neovisno o drugim t š či d i potrošačima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). J1. sobi. ovisno o tlocrtnoj površini objekta. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1] ≤ 300 ≤ 400 ≤ 500 ≤ 600 ≤ 700 ≤ 800 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 25 30 40 50 60 100 150 300 450 Tablica 1. ovisno o (i) specifičnom požarnom opterećenju i (ii) tlocrtnoj površini objekta koji se štiti. [m2]. a u trajanju od najmanje 2 [h]. hidrantske mreže. te materijala za koje je građevina namjenski izgrađena. ) (a) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se izvan građevine i/ili prostora koji se štiti. a završava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom.5 [bara]. ovisno o specifičnom požarnom opterećenju. .Specifično požarno opterećenje. Psp [J m-2]. ne smije biti manji od 2. hali. ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena građevina. prema tablici 1. [l s-1]. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara potrebno je osigurati najmanje protok.

3. (c) glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda cjevovoda. Kao što je istaknuto. (d) razdjelnih mreža.4. ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje. . Orijentacijski. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) vodozahvata.3 – 2.1. u praksi ne postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine. (b) glavnih opskrbnih cjevovoda. 1. ( ) (c) uređaja za kondicioniranje vode. (d) vodosprema. (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih). Qmax. (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte. qmax. Qsr. j j .3. PROJEKTNE KOLIČINE VODE Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedeće količine vode: (1) najveća dnevna potrošnja. Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troši na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata. već se one određuju sukladno iskustvu. objekte (2) najveća satna potrošnja. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->