1.3.

POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno, izražena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, tj.: (1) za kućanske potrebe (opskrba stanovništva) stanovništva), (2) za industrijske (tehnološke) potrebe, (3) za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato će se u nastavku prikazati metodologija proračuna potrošnje vode za sve tri kategorije potrošača.

1.3.1. POTROŠNJA VODE ZA KUĆANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno – tehničke opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode uređenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifična potrošnja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veličina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog određivanja ovisi i to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti tražene potrebe. Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno – tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim slučajevima moguća znatna odstupanja. ć t d t j

na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom: p ⎤ ⎡ N k = N o ⎢1 + ⎣ 100 ⎥ ⎦ Rp (1. Specifična potrošnja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400 Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom. odnosno za konačnu fazu razvoja. primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. Kao što je istaknuto.sadašnji broj stanovnika. Tako npr. . migracijskim kretanjima i sl. [%] Ovaj parametar ovisi o veličina naselja. (2) Broj stanovnika vodoopskrbnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim faktorima. projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najčešće pretpostavlja prirast stanovništva. Nk. Dakle. Rp – projektno razdoblje. pretpostavljajući geometrijski prirast. [godina]. O j t i i liči lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma). Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana. ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim. takvo poimanje specifične potrošnje vode je više stvar metodološkog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika.. razvijenosti privrede diš ji t t k i t [%]. p – godišnji postotak prirasta. određivanja specifične potrošnje vode jasno istakne da li je u njoj sadržana samo potrošnja vode za stanovništvo ili su obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača.tehničkim uređajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom. problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog područja za usvojeno projektno razdoblje. a u slučaju da on ne postoji.3-01) gdje su: No . ponajprije industrije (poljoprivrede). Međutim. te vremenski nije stalan.3::I Specifična potrošnja vode Navedimo da su u literaturi dosta često specifičnom potrošnjom vode obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača.Karakter opreme zgrade sanitarno . kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom Tablica 1. broj stanovnika. [stanovnik].

slika 1. Radi toga varira potrošnja vode. Međutim očito je da za hidrauličko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki. tj. dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i režim potrošnje vode. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši noću nego li danju. moguće srednju dnevnu potrošnju vode. popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. qsp. primjenom izraza: Qsr = qsp N k (1. a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim. 3 – veći grad s industrijom Ta je činjenica izraženija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. kapacitet uređaja za kondicioniranje vode.3::01. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome. odnosno manji broj stanovnika. Slika 1.3-02) (1 3 02) i srednju satnu potrošnju vode. i broj stano nika Nk. u velikim je gradovima ta oscilacija manja. oscilira (na više ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti. mog će je odrediti osnovi ode broju stanovnika. nego i u komparaciji s noćnom potrošnjom vode. volumen rezervoara. . 2 – veći grad bez industrije. Qsr [l d-1].Na osno i podataka o specifičnoj potrošnji vode. pomoću izraza: qsr = Qsr qsp N k = 24 24 (1.3-03) Međutim. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje. p j j g Ova veličina ovisi o nizu činilaca povezanih s režimom života i djelatnošću ljudi.3::01 Varijacija potrošnje vode tokom dana 1 – manje naselje. qsr [l h-1]. ne samo danju.

qmax [l h-1].4 1. i obrnuto. tablica 1.3 1.69 0.6 do 1.2 Kh [1] 2.3 1. Koeficijent neravnomjernosti Veličina naselja (potrošača) j (p ) Kd [1] 1. Qsr. . Dobije se prema izrazu: j .5 2. što je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1.4 do 1.7 1. [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.2 Ljetovališta i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika Tablica 1. [ ] j p qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24 (1.3-05) gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje.4 1. izražena u [l s-1].3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode Fedorov (1968) je analizirajući varijacije satne i dnevne potrošnje vode došao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potrošnje. [ ] j Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr (1.3::II. kao: K= 2. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta. Dana je izrazom: p j .3::II.6 1.3-06) gdje je srednja dnevna potrošnja vode. Qmax [l d-1].3::II u funkciji veličine naselja. K. j Količinu vode koja se troši u satu najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) satna p potrošnja vode.3 1.3-04) g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najveće dnevne potrošnje. K [1].3 do 1.5 do 1.Količinu vode koja se godišnje troši u danima najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) dnevna potrošnja vode.6 1. opada povećanjem potrošnje. odnosno broja stanovnika.0 1.121 Qsr (1.

respektirajući konkretne zahtjeve. dakle.3 . 1 3 3 POTROŠNJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1. Potrošnja vode za gašenje požara Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode.1. Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa. propisuju tri temeljna parametra za gašenje požara hidrantskom mrežom: (1) potrebna količina vode (protok) za gašenje požara hidrantskom mrežom. ako taj stupanj kvalitete nije potreban. a tvornica automobila potroši za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode. Zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za p p j j j g j p zaštitu požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u analognim poduzećima.2. koja je u funkciji specifičnog požarnog opterećenja. (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak. Za ilustraciju potrošnje vode u tehnološke svrhe navest će se podatak iz literature da npr tvornica npr. između ostaloga. Kod suvremenih sustava za gašenje požara predviđa se njegovo gašenje (a) vanjskom hidrantskom mrežom i (b) unutarnjom hidrantskom mrežom. . (2) najmanji tlak kod potrebne požarne količine vode vode.3.3. licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja). budući da ovisi od tipa primijenjene opreme. crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosječno troši 150 do 165 [l] vode. sheme tehnološkog procesa i lokalnih uvjeta. tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosječno troši 700 do 1000 [l] vode. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim količinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potrošnju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu.3.1. 1.3. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode. jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti višestruke. Ovime se Pravilnikom. POTROŠNJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE Š Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv.

030. [l s-1]. ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena građevina. sobi. J1. ovisno o tlocrtnoj površini objekta. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati najmanje protok. hali. (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom. Pri navedenom tlaku i trajanju. za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara. hidrantske mreže. čije su vrijednosti prikazane u tablici 1. prostorije.3::III. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1] ≤ 300 ≤ 400 ≤ 500 ≤ 600 ≤ 700 ≤ 800 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 25 30 40 50 60 100 150 300 450 Tablica 1. Određuje se sukladno HRN U.3::IV Potrebne količine vode za gašenje požara unutarnjom hidrantskom mrežom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja također kao i kod vanjske trajanja. je izraženo toplinom koja se može razviti u nekoj elementarnoj jedinici – prostoriji (npr sobi hali skladištu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne površine te (npr. [m2].5 [bara]. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] ≤ 200 ≤ 500 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 Najmanji protok. a u trajanju od najmanje 2 [h]. a završava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom. koji se štiti ≤ 100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 › 10 000 10 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 10 15 20 10 10 15 20 30 10 15 20 25 30 10 20 20 30 35 10 20 25 35 * 15 25 30 * * Legenda:*.5 [bara]. najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2. potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1]. prema tablici 1. Psp [J m-2]. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara potrebno je osigurati najmanje protok. ne smije biti manji od 2. ovisno o (i) specifičnom požarnom opterećenju i (ii) tlocrtnoj površini objekta koji se štiti.potrebno proračunati protok za svaki pojedini objekt Tablica 1. . skladištu). a u trajanju od minimum 1 [h]. te materijala za koje je građevina namjenski izgrađena.3::IV.3::III Potrebna količina vode za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom Za propisani minimalni protok i trajanje. ovisno o specifičnom požarnom opterećenju.Specifično požarno opterećenje. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati neovisno o drugim t š či d i potrošačima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). (b) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se u objektu koji se štiti a završava štiti. ) (a) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se izvan građevine i/ili prostora koji se štiti.

(c) glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda cjevovoda. već se one određuju sukladno iskustvu. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) vodozahvata. Kao što je istaknuto. 1. j j .4. Orijentacijski. (b) glavnih opskrbnih cjevovoda. Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troši na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata. .3 – 2. objekte (2) najveća satna potrošnja. ( ) (c) uređaja za kondicioniranje vode. qmax. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava). (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih).3. (d) vodosprema. (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte. ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje. PROJEKTNE KOLIČINE VODE Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedeće količine vode: (1) najveća dnevna potrošnja. u praksi ne postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine. Qsr.3. Qmax. (d) razdjelnih mreža.1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful