1.3.

POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno, izražena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, tj.: (1) za kućanske potrebe (opskrba stanovništva) stanovništva), (2) za industrijske (tehnološke) potrebe, (3) za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato će se u nastavku prikazati metodologija proračuna potrošnje vode za sve tri kategorije potrošača.

1.3.1. POTROŠNJA VODE ZA KUĆANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno – tehničke opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode uređenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifična potrošnja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veličina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog određivanja ovisi i to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti tražene potrebe. Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno – tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim slučajevima moguća znatna odstupanja. ć t d t j

ponajprije industrije (poljoprivrede). Dakle. primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. razvijenosti privrede diš ji t t k i t [%]. ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim. Rp – projektno razdoblje. Nk. (2) Broj stanovnika vodoopskrbnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim faktorima. pretpostavljajući geometrijski prirast.. a u slučaju da on ne postoji. problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog područja za usvojeno projektno razdoblje. Kao što je istaknuto. Specifična potrošnja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400 Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom.sadašnji broj stanovnika. O j t i i liči lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma). Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana. [godina]. [stanovnik].3-01) gdje su: No . odnosno za konačnu fazu razvoja. broj stanovnika. p – godišnji postotak prirasta.tehničkim uređajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom. . takvo poimanje specifične potrošnje vode je više stvar metodološkog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika. kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom Tablica 1. Međutim.Karakter opreme zgrade sanitarno . [%] Ovaj parametar ovisi o veličina naselja. na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom: p ⎤ ⎡ N k = N o ⎢1 + ⎣ 100 ⎥ ⎦ Rp (1. određivanja specifične potrošnje vode jasno istakne da li je u njoj sadržana samo potrošnja vode za stanovništvo ili su obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. migracijskim kretanjima i sl. projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najčešće pretpostavlja prirast stanovništva.3::I Specifična potrošnja vode Navedimo da su u literaturi dosta često specifičnom potrošnjom vode obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača. te vremenski nije stalan. Tako npr.

Qsr [l d-1]. popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima.3-03) Međutim. ne samo danju. a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim. dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i režim potrošnje vode. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši noću nego li danju. Radi toga varira potrošnja vode. kapacitet uređaja za kondicioniranje vode. Međutim očito je da za hidrauličko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki. odnosno manji broj stanovnika. slika 1. . i broj stano nika Nk. 3 – veći grad s industrijom Ta je činjenica izraženija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. volumen rezervoara. u velikim je gradovima ta oscilacija manja. nego i u komparaciji s noćnom potrošnjom vode. mog će je odrediti osnovi ode broju stanovnika. qsp. p j j g Ova veličina ovisi o nizu činilaca povezanih s režimom života i djelatnošću ljudi.Na osno i podataka o specifičnoj potrošnji vode. 2 – veći grad bez industrije.3::01 Varijacija potrošnje vode tokom dana 1 – manje naselje. pomoću izraza: qsr = Qsr qsp N k = 24 24 (1. moguće srednju dnevnu potrošnju vode. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome. Slika 1. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje. oscilira (na više ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti. qsr [l h-1]. primjenom izraza: Qsr = qsp N k (1. tj.3::01.3-02) (1 3 02) i srednju satnu potrošnju vode.

[ ] j Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr (1. [ ] j p qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24 (1. i obrnuto.5 do 1.3::II u funkciji veličine naselja.7 1. Dana je izrazom: p j . [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.3-05) gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje. što je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1.2 Ljetovališta i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika Tablica 1. kao: K= 2.3 1.6 1.4 1.69 0. qmax [l h-1]. K.3-06) gdje je srednja dnevna potrošnja vode. Qmax [l d-1].3::II.4 do 1.3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode Fedorov (1968) je analizirajući varijacije satne i dnevne potrošnje vode došao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potrošnje.0 1. tablica 1.3 1. Qsr. izražena u [l s-1]. K [1].6 1.121 Qsr (1.3::II.3 1. odnosno broja stanovnika. opada povećanjem potrošnje.2 Kh [1] 2.Količinu vode koja se godišnje troši u danima najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) dnevna potrošnja vode. .3 do 1.4 1.5 2. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta.3-04) g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najveće dnevne potrošnje. j Količinu vode koja se troši u satu najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) satna p potrošnja vode. Dobije se prema izrazu: j . Koeficijent neravnomjernosti Veličina naselja (potrošača) j (p ) Kd [1] 1.6 do 1.

licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja). sheme tehnološkog procesa i lokalnih uvjeta. dakle. budući da ovisi od tipa primijenjene opreme. 1 3 3 POTROŠNJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1.2. Kod suvremenih sustava za gašenje požara predviđa se njegovo gašenje (a) vanjskom hidrantskom mrežom i (b) unutarnjom hidrantskom mrežom. Zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za p p j j j g j p zaštitu požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). . a tvornica automobila potroši za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode. (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak. POTROŠNJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE Š Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode.3 .1. Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa.3.3. Za ilustraciju potrošnje vode u tehnološke svrhe navest će se podatak iz literature da npr tvornica npr. crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosječno troši 150 do 165 [l] vode. 1. Potrošnja vode za gašenje požara Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode. tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosječno troši 700 do 1000 [l] vode. propisuju tri temeljna parametra za gašenje požara hidrantskom mrežom: (1) potrebna količina vode (protok) za gašenje požara hidrantskom mrežom. jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti višestruke. Ovime se Pravilnikom. koja je u funkciji specifičnog požarnog opterećenja. respektirajući konkretne zahtjeve.3. ako taj stupanj kvalitete nije potreban.3. jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u analognim poduzećima. (2) najmanji tlak kod potrebne požarne količine vode vode.1. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim količinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potrošnju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu. između ostaloga.

te materijala za koje je građevina namjenski izgrađena. (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom.3::IV. . [l s-1]. a u trajanju od minimum 1 [h]. skladištu). prostorije. ovisno o (i) specifičnom požarnom opterećenju i (ii) tlocrtnoj površini objekta koji se štiti. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] ≤ 200 ≤ 500 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 Najmanji protok. ) (a) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se izvan građevine i/ili prostora koji se štiti. hali.Specifično požarno opterećenje. Pri navedenom tlaku i trajanju. koji se štiti ≤ 100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 › 10 000 10 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 10 15 20 10 10 15 20 30 10 15 20 25 30 10 20 20 30 35 10 20 25 35 * 15 25 30 * * Legenda:*. ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena građevina. (b) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se u objektu koji se štiti a završava štiti. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara potrebno je osigurati najmanje protok. ovisno o tlocrtnoj površini objekta. najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2. 030.3::III. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1] ≤ 300 ≤ 400 ≤ 500 ≤ 600 ≤ 700 ≤ 800 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 25 30 40 50 60 100 150 300 450 Tablica 1. čije su vrijednosti prikazane u tablici 1.3::III Potrebna količina vode za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom Za propisani minimalni protok i trajanje. Određuje se sukladno HRN U. hidrantske mreže. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati najmanje protok. a u trajanju od najmanje 2 [h]. za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara. a završava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom. sobi. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati neovisno o drugim t š či d i potrošačima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). ne smije biti manji od 2. [m2].5 [bara]. je izraženo toplinom koja se može razviti u nekoj elementarnoj jedinici – prostoriji (npr sobi hali skladištu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne površine te (npr. ovisno o specifičnom požarnom opterećenju. Psp [J m-2]. potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1].5 [bara].potrebno proračunati protok za svaki pojedini objekt Tablica 1. J1.3::IV Potrebne količine vode za gašenje požara unutarnjom hidrantskom mrežom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja također kao i kod vanjske trajanja. prema tablici 1.

Orijentacijski. . 1. u praksi ne postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine. PROJEKTNE KOLIČINE VODE Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedeće količine vode: (1) najveća dnevna potrošnja.3 – 2. Kao što je istaknuto. Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troši na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata. (d) vodosprema.1. već se one određuju sukladno iskustvu. (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih). (d) razdjelnih mreža. objekte (2) najveća satna potrošnja. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava). (b) glavnih opskrbnih cjevovoda. Qmax.3. Qsr. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) vodozahvata. (c) glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda cjevovoda. ( ) (c) uređaja za kondicioniranje vode. (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte.4. j j . ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje. qmax.3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful