You are on page 1of 7

1.3.

POTRONJA VODE

Potronja vode je koliina (utroak) vode po pojedinim kategorijama potroaa, ili ukupno, izraena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potronje vode odnosi se na definiranje potrebnih koliina vode pojedinih kategorija potroaa, tj.: (1) za kuanske potrebe (opskrba stanovnitva) stanovnitva), (2) za industrijske (tehnoloke) potrebe, (3) za (3a) gaenje poara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato e se u nastavku prikazati metodologija prorauna potronje vode za sve tri kategorije potroaa.

1.3.1. POTRONJA VODE ZA KUANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod odreivanja potronje vode za kuanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potronje vode izraena specifinom potronjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifinu potronju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utroak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se koliina vode sastoji od utroka za najrazliitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno tehnike opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode ureenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifina potronja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veliina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog odreivanja ovisi i to da li e projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti traene potrebe. Odreuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojeih vodovoda. U veini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veliinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifina potronja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno tehnikim ureajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim sluajevima mogua znatna odstupanja. t d t j

Karakter opreme zgrade sanitarno - tehnikim ureajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom,

Specifina potronja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400

Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom, kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom

Tablica 1.3::I Specifina potronja vode

Navedimo da su u literaturi dosta esto specifinom potronjom vode obuhvaeni utroci vode i za ostale kategorije potroaa. Meutim, takvo poimanje specifine potronje vode je vie stvar metodolokog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika. odreivanja specifine potronje vode jasno istakne da li je u njoj sadrana samo potronja vode za stanovnitvo ili su obuhvaeni utroci vode i za ostale kategorije potroaa, ponajprije industrije (poljoprivrede).

(2) Broj stanovnika vodoopskrbnog podruja ovisi o lokalnim i opim socijalno ekonomskim faktorima, te vremenski nije stalan. Kao to je istaknuto, projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obino iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najee pretpostavlja prirast stanovnitva. Dakle, problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog podruja za usvojeno projektno razdoblje, odnosno za konanu fazu razvoja. Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana, a u sluaju da on ne postoji, ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim, primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. Tako npr. pretpostavljajui geometrijski prirast, broj stanovnika, Nk, na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom:
p N k = N o 1 + 100
Rp

(1.3-01)

gdje su: No - sadanji broj stanovnika, [stanovnik], p godinji postotak prirasta, [%] Ovaj parametar ovisi o veliina naselja, razvijenosti privrede di ji t t k i t [%]. O j t i i lii lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma), migracijskim kretanjima i sl., Rp projektno razdoblje, [godina].

Na osno i podataka o specifinoj potronji vode, qsp, i broj stano nika Nk, mog e je odrediti osnovi ode broju stanovnika, mogue srednju dnevnu potronju vode, Qsr [l d-1], primjenom izraza:
Qsr = qsp N k

(1.3-02) (1 3 02)

i srednju satnu potronju vode, qsr [l h-1], pomou izraza:


qsr = Qsr qsp N k = 24 24

(1.3-03)

Meutim, Meutim oito je da za hidrauliko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki, volumen rezervoara, kapacitet ureaja za kondicioniranje vode, dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i reim potronje vode. p j j g Ova veliina ovisi o nizu inilaca povezanih s reimom ivota i djelatnou ljudi. Radi toga varira potronja vode, tj. oscilira (na vie ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti, slika 1.3::01.

Slika 1.3::01 Varijacija potronje vode tokom dana


1 manje naselje; 2 vei grad bez industrije; 3 vei grad s industrijom

Ta je injenica izraenija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje, odnosno manji broj stanovnika. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troi nou nego li danju, a i u samome je danu vea potronje u jutarnjim, popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome, u velikim je gradovima ta oscilacija manja, ne samo danju, nego i u komparaciji s nonom potronjom vode.

Koliinu vode koja se godinje troi u danima najvee potronje nazivamo najvea (maksimalna) dnevna potronja vode, Qmax [l d-1]. Dana je izrazom: p j , [ ] j
Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr

(1.3-04)

g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najvee dnevne potronje. [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.3::II u funkciji veliine naselja, odnosno broja stanovnika. j Koliinu vode koja se troi u satu najvee potronje nazivamo najvea (maksimalna) satna p potronja vode, qmax [l h-1]. Dobije se prema izrazu: j , [ ] j p
qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24

(1.3-05)

gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najvee satne potronje, tablica 1.3::II.

Koeficijent neravnomjernosti Veliina naselja (potroaa) j (p ) Kd [1] 1.6 do 1.7 1.5 do 1.6 1.4 do 1.3 1.3 do 1.4 1.3 1.2 Kh [1] 2.5 2.0 1.6 1.4 1.3 1.2

Ljetovalita i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika

Tablica 1.3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najvee dnevne i najvee satne potronje vode Fedorov (1968) je analizirajui varijacije satne i dnevne potronje vode doao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potronje, K [1], kao:
K= 2.69 0.121 Qsr

(1.3-06)

gdje je srednja dnevna potronja vode, Qsr, izraena u [l s-1]. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta, K, opada poveanjem potronje, i obrnuto, to je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1.3::II.

1.3.2. POTRONJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE

Kod odreivanja potronje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv, jer potronja vode po jedinici proizvoda znatno varira i esto je vrlo razliita ak i u analognim poduzeima, budui da ovisi od tipa primijenjene opreme, sheme tehnolokog procesa i lokalnih uvjeta. Zato se potronja vode u industriji najbolje odreuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa, dakle, licu mjesta (posebno od sluaja do sluaja), respektirajui konkretne zahtjeve, jer razlike u odnosu na uobiajene prosjene vrijednosti mogu biti viestruke. Takoer se esto koliine vode potrebne za industriju moraju raunati za pojedine grupe poduzea koja postavljaju razliite zahtjeve u smislu kvalitete vode. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim koliinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potronju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu, ako taj stupanj kvalitete nije potreban. Za ilustraciju potronje vode u tehnoloke svrhe navest e se podatak iz literature da npr tvornica npr. crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosjeno troi 150 do 165 [l] vode, tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosjeno troi 700 do 1000 [l] vode, a tvornica automobila potroi za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode.

1.3.3. 1 3 3 POTRONJA VODE ZA GAENJE POARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1.3.3 - 1. Potronja vode za gaenje poara Naelo odreivanja potrebne koliine vode za gaenje poara bitno se razlikuje od naela normiranja prethodno analiziranih potronji vode. Kod suvremenih sustava za gaenje poara predvia se njegovo gaenje (a) vanjskom hidrantskom mreom i (b) unutarnjom hidrantskom mreom. Zahtjevi za hidrantske mree za gaenje poara i sluajevi u kojima se za p p j j j g j p zatitu poara obvezatno primjenjuje hidrantska mrea za gaenje poara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06). Ovime se Pravilnikom, izmeu ostaloga, propisuju tri temeljna parametra za gaenje poara hidrantskom mreom: (1) potrebna koliina vode (protok) za gaenje poara hidrantskom mreom, koja je u funkciji specifinog poarnog optereenja, (2) najmanji tlak kod potrebne poarne koliine vode vode, (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak.

Specifino poarno optereenje, Psp [J m-2], je izraeno toplinom koja se moe razviti u nekoj elementarnoj jedinici prostoriji (npr sobi hali skladitu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne povrine te (npr. sobi, hali, skladitu), prostorije. Odreuje se sukladno HRN U. J1. 030, ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena graevina, te materijala za koje je graevina namjenski izgraena. Potrebna koliina vode za gaenje poara hidrantskom mreom mora se osigurati neovisno o drugim t i d i potroaima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). ) (a) Vanjska hidrantska mrea za gaenje poara izvodi se izvan graevine i/ili prostora koji se titi, a zavrava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom. Za zatitu graevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mreom za gaenje poara potrebno je osigurati najmanje protok, ovisno o (i) specifinom poarnom optereenju i (ii) tlocrtnoj povrini objekta koji se titi, ije su vrijednosti prikazane u tablici 1.3::III, a u trajanju od najmanje 2 [h].
Specifino poarno optereenje [MJ m-2] 200 500 1 000 2 000 > 2 000 Najmanji protok, [l s-1], ovisno o tlocrtnoj povrini objekta, [m2], koji se titi
100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 10 000

10 10 10 10 10

10 10 10 10 15

10 10 10 15 20

10 10 15 20 30

10 15 20 25 30

10 20 20 30 35

10 20 25 35 *

15 25 30 * *

Legenda:*- potrebno proraunati protok za svaki pojedini objekt

Tablica 1.3::III Potrebna koliina vode za gaenje poara vanjskom hidrantskom mreom

Za propisani minimalni protok i trajanje, najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2.5 [bara]. Pri navedenom tlaku i trajanju, za zatitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mreom za gaenje poara, potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1]. (b) Unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara izvodi se u objektu koji se titi a zavrava titi, (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog poarnog sektora unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara mora imati najmanje protok, ovisno o specifinom poarnom optereenju, prema tablici 1.3::IV, a u trajanju od minimum 1 [h].
Specifino poarno optereenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1]

300

400

500

600

700

800

1 000

2 000

> 2 000

25

30

40

50

60

100

150

300

450

Tablica 1.3::IV Potrebne koliine vode za gaenje poara unutarnjom hidrantskom mreom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja takoer kao i kod vanjske trajanja, hidrantske mree, ne smije biti manji od 2.5 [bara].

1.3.3 2. Potronja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potronja odnosi na koliinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troi na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata. Kao to je istaknuto, u praksi ne postoje odgovarajui normativi koji propisuju ove koliine, ve se one odreuju sukladno iskustvu. Orijentacijski, ova potronja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potronje, Qsr.

1.3.4. PROJEKTNE KOLIINE VODE

Prilikom hidraulikog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedee koliine vode: (1) najvea dnevna potronja, Qmax, za hidrauliko dimenzioniranje: (a) vodozahvata, (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih), ( ) (c) ureaja za kondicioniranje vode, j j , (d) vodosprema, (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte. objekte (2) najvea satna potronja, qmax, za hidrauliko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava), (b) glavnih opskrbnih cjevovoda, (c) glavnih dovodno opskrbnih cjevovoda cjevovoda, (d) razdjelnih mrea.

You might also like