1.3.

POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno, izražena u vremenskoj jedinici.

Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, tj.: (1) za kućanske potrebe (opskrba stanovništva) stanovništva), (2) za industrijske (tehnološke) potrebe, (3) za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda. Zato će se u nastavku prikazati metodologija proračuna potrošnje vode za sve tri kategorije potrošača.

1.3.1. POTROŠNJA VODE ZA KUĆANSKE POTREBE

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se: ( ) (1) norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode, p j p p j , (2) broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednim danu (24 [h]). Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno – tehničke opremljenosti stanova kvaliteti i cijeni vode uređenju naselja postojanju kanalizacije klimatskim stanova, vode, naselja, kanalizacije, prilikama i sl. Specifična potrošnja vode vodoopskrbnog sustava. je osnovna veličina za funkcionalno dimenzioniranje

O pravilnosti njenog određivanja ovisi i to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti tražene potrebe. Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja ( (grada). Kako kod nas takvi propisi ) ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno – tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim slučajevima moguća znatna odstupanja. ć t d t j

. Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana. pretpostavljajući geometrijski prirast. [%] Ovaj parametar ovisi o veličina naselja.3-01) gdje su: No . odnosno za konačnu fazu razvoja.Karakter opreme zgrade sanitarno . Kao što je istaknuto. razvijenosti privrede diš ji t t k i t [%]. primjenjuje se neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika. p – godišnji postotak prirasta. migracijskim kretanjima i sl. O j t i i liči lj ij ti i d (prvenstveno industrije i turizma). projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najčešće pretpostavlja prirast stanovništva. kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom Tablica 1. Specifična potrošnja qsp [l stanovnik-1 d-1] 30 do 50 125 do 150 150 do 230 250 do 400 Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom. na kraju projektnog razdoblja definiran je izrazom: p ⎤ ⎡ N k = N o ⎢1 + ⎣ 100 ⎥ ⎦ Rp (1.. određivanja specifične potrošnje vode jasno istakne da li je u njoj sadržana samo potrošnja vode za stanovništvo ili su obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača.sadašnji broj stanovnika. [stanovnik]. ponajprije industrije (poljoprivrede). takvo poimanje specifične potrošnje vode je više stvar metodološkog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika Jedino je bitno da se kod razlika. Tako npr. problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog područja za usvojeno projektno razdoblje. Rp – projektno razdoblje. a u slučaju da on ne postoji. [godina]. Nk. ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim.tehničkim uređajima Naselja sa zgradama k j nisu opremljene vodovodima i N lj d koje i lj d di kanalizacijom Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice Naselja sa zgradama opremljenim kanalizacijom i kupaonicom unutarnjim vodovodom. broj stanovnika. te vremenski nije stalan. Međutim. (2) Broj stanovnika vodoopskrbnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim faktorima. Dakle.3::I Specifična potrošnja vode Navedimo da su u literaturi dosta često specifičnom potrošnjom vode obuhvaćeni utrošci vode i za ostale kategorije potrošača.

Qsr [l d-1]. N d i i lij d i ti Nasuprot t tome.Na osno i podataka o specifičnoj potrošnji vode. 2 – veći grad bez industrije. pomoću izraza: qsr = Qsr qsp N k = 24 24 (1. tj. nego i u komparaciji s noćnom potrošnjom vode. Slika 1. volumen rezervoara. . ne samo danju. p j j g Ova veličina ovisi o nizu činilaca povezanih s režimom života i djelatnošću ljudi. Radi toga varira potrošnja vode. i broj stano nika Nk. mog će je odrediti osnovi ode broju stanovnika. qsr [l h-1]. godine ili mjeseca na dan ili sat i ukoliko je manje naselje. odnosno manji broj stanovnika. Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši noću nego li danju. kapacitet uređaja za kondicioniranje vode. u velikim je gradovima ta oscilacija manja.3::01. popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim d lij d i ti i dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. oscilira (na više ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti. dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i režim potrošnje vode.3-02) (1 3 02) i srednju satnu potrošnju vode. qsp. Međutim očito je da za hidrauličko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet vodozahvata i crpki. primjenom izraza: Qsr = qsp N k (1. a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim. moguće srednju dnevnu potrošnju vode. slika 1.3-03) Međutim. 3 – veći grad s industrijom Ta je činjenica izraženija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr.3::01 Varijacija potrošnje vode tokom dana 1 – manje naselje.

što je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh iz tablice 1. tablica 1.3 1. Koeficijent neravnomjernosti Veličina naselja (potrošača) j (p ) Kd [1] 1.3::II Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode Fedorov (1968) je analizirajući varijacije satne i dnevne potrošnje vode došao do empirijskog izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potrošnje.6 1.3::II u funkciji veličine naselja.7 1.2 Kh [1] 2. kao: K= 2. K [1]. Qmax [l d-1]. Dobije se prema izrazu: j .2 Ljetovališta i toplice Sela i manja naselja Gradovi ispod 25 000 stanovnika Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika Gradovi preko 100 000 stanovnika Tablica 1.3 do 1.3 1.4 do 1.5 2.3-04) g j j gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najveće dnevne potrošnje.6 do 1. [] j j j p j Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1. odnosno broja stanovnika.6 1.69 0. K.3 1. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta.0 1.3-05) gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje.3::II.4 1. Qsr.4 1. Dana je izrazom: p j . [ ] j Qmax = K d Qsr = 24 K d qsr (1.5 do 1.Količinu vode koja se godišnje troši u danima najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) dnevna potrošnja vode.3-06) gdje je srednja dnevna potrošnja vode. i obrnuto. j Količinu vode koja se troši u satu najveće potrošnje nazivamo najveća (maksimalna) satna p potrošnja vode. izražena u [l s-1]. [ ] j p qmax = K h q N Qmax = K d K h qsr = K d K h sp k 24 24 (1. qmax [l h-1].3::II. . opada povećanjem potrošnje.121 Qsr (1.

crne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosječno troši 150 do 165 [l] vode. jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti višestruke. Za ilustraciju potrošnje vode u tehnološke svrhe navest će se podatak iz literature da npr tvornica npr. sheme tehnološkog procesa i lokalnih uvjeta. dakle. jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u analognim poduzećima. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode. 1 3 3 POTROŠNJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA V ASTITE 1. budući da ovisi od tipa primijenjene opreme.3. Ovime se Pravilnikom. tvornica papira na 1 [kg] fina papira prosječno troši 700 do 1000 [l] vode.1. Kod suvremenih sustava za gašenje požara predviđa se njegovo gašenje (a) vanjskom hidrantskom mrežom i (b) unutarnjom hidrantskom mrežom. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim količinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potrošnju kondicionirati do zahtijevanih standarda za pitku vodu. između ostaloga. (2) najmanji tlak kod potrebne požarne količine vode vode.3 . ako taj stupanj kvalitete nije potreban.3.2. koja je u funkciji specifičnog požarnog opterećenja. licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja). propisuju tri temeljna parametra za gašenje požara hidrantskom mrežom: (1) potrebna količina vode (protok) za gašenje požara hidrantskom mrežom.3.3. POTROŠNJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE Š Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv. . Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod proizvodnih tehnologa dakle na tehnologa. respektirajući konkretne zahtjeve. Potrošnja vode za gašenje požara Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode.1. Zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za p p j j j g j p zaštitu požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak. 1. a tvornica automobila potroši za proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode.

3::IV. ) (a) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se izvan građevine i/ili prostora koji se štiti. potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1]. skladištu).3::III Potrebna količina vode za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom Za propisani minimalni protok i trajanje.3::III. ovisno o tlocrtnoj površini objekta. . čije su vrijednosti prikazane u tablici 1. ne smije biti manji od 2. 030. za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara.3::IV Potrebne količine vode za gašenje požara unutarnjom hidrantskom mrežom Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja također kao i kod vanjske trajanja. koji se štiti ≤ 100 101 do 300 301 do 500 501 do 1 000 1 001 do 3 000 3 001 do 5 000 5 001 do 10 000 › 10 000 10 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 10 15 20 10 10 15 20 30 10 15 20 25 30 10 20 20 30 35 10 20 25 35 * 15 25 30 * * Legenda:*.5 [bara]. j p j j j gp g j g j p Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati najmanje protok. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati neovisno o drugim t š či d i potrošačima k ji se opskrbljuju vodom i i t i koji k blj j d iz istog izvora ( d (vodospreme). Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] Najmanji protok mlaznicom [l min-1] ≤ 300 ≤ 400 ≤ 500 ≤ 600 ≤ 700 ≤ 800 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 25 30 40 50 60 100 150 300 450 Tablica 1. ovisno o karakteristikama gorivih materijala od kojih je izvedena i opremljena građevina. te materijala za koje je građevina namjenski izgrađena. [l s-1]. prema tablici 1. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara potrebno je osigurati najmanje protok. [m2].Specifično požarno opterećenje. prostorije. najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2. Psp [J m-2]. (b) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara izvodi se u objektu koji se štiti a završava štiti. Specifično požarno opterećenje [MJ m-2] ≤ 200 ≤ 500 ≤ 1 000 ≤ 2 000 > 2 000 Najmanji protok. Pri navedenom tlaku i trajanju. ovisno o (i) specifičnom požarnom opterećenju i (ii) tlocrtnoj površini objekta koji se štiti. hali. hidrantske mreže. a završava (a1) nadzemnim ili (a2) podzemnim hidrantom. a u trajanju od najmanje 2 [h]. Određuje se sukladno HRN U. je izraženo toplinom koja se može razviti u nekoj elementarnoj jedinici – prostoriji (npr sobi hali skladištu) svedeno na 1 [m2] tlocrtne površine te (npr.potrebno proračunati protok za svaki pojedini objekt Tablica 1. a u trajanju od minimum 1 [h]. J1. ovisno o specifičnom požarnom opterećenju. sobi. (b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom.5 [bara].

Kao što je istaknuto. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) crpnih stanica (kod potisnih sustava). j j . qmax. Qsr. za hidrauličko dimenzioniranje: (a) vodozahvata. (c) glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda cjevovoda. (e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte. već se one određuju sukladno iskustvu. PROJEKTNE KOLIČINE VODE Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se slijedeće količine vode: (1) najveća dnevna potrošnja. Orijentacijski.3.3 – 2. (d) razdjelnih mreža. (d) vodosprema.3. 1. ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje. (b) glavnih opskrbnih cjevovoda. u praksi ne postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine. ( ) (c) uređaja za kondicioniranje vode.4. . objekte (2) najveća satna potrošnja. (b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih). Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troši na pranje (ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata.1. Qmax.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful