IVICA GUSI FILIP GUSI

v
RJECNIK
GOVORA
DALMATINSKE ZAGORE
I
ZAPADNE HERCEGOVINE
ITATELJU
Ovo je verzija rjenika govora na podruju Dalmatinske zagore (omeenog juno
Biokovom, Mosorom i Kozjakom, zapadno rijekom Krkom, sjeverno Dinarom,
Kamenicom i Zavelimom, a istono Bekijskim poljem) i dijela Zapadne Hercegovine
(rubovi Rastoke, Bekije, Posukog, Duvanjskog i Livanjskog kraja). Iako se vrlo
slian govor protee u svim smjerovima izvan tih granica, ograniili smo se na
spomenuto podruje. Ova se verzija izdaje u pojednostavljenom obliku bez naglasaka
rijei, namijenjena je irem italakom sloju i bit e uglavnom podijeljena prijateljima i
institucijama koje su zainteresirane za ovakvu grau. Priprema se i upotpunjena,
proirena verzija u kojoj e biti naznaeni naglasci te podrijetlo rijei. U njenoj e
realizaciji sudjelovati i jezini strunjaci.
U sadanjem obliku u rjeniku je oko 10 000 rijei. Neke rijei bi, moda, trebalo
izbaciti, neke bi trebalo svakako dodati; ima i onih koje su kivo zapisane ili kivo ili
nepotpuno objanjene (nadamo se da je takvih malo u usporedbi s cjelinom).
Nismo mogli izbjei rijei stranog podrijetla (turski, talijanski, njemaki, francuski i
predhrvatski utjecaj na tim prostorima bio je vrlo jak). Zapisali smo ih ponajvie zato
da bismo koliko-toliko dobili predodbu dokle je taj utjecaj doao. Hrvatske rijei,
nepoznate ili slabo poznate u hrvatskom knjiievnom jeziku, bile su nam puno
zanimljivije. ini se da su u zagori za gotovo svaki vaniji pojam imali i hrvatsku
rije. Ima i rijei kojima mi ne znamo podrijetlo. Neemo navoditi podrijetlo rijei ni u
onim sluajevima kad ga znademo.
U rjenik su ukljuene samo rijei koje su se govorile do Drugoga svjetskog rata. Ima
puno rijei koje su u novije doba ule u govor stanovnika tog podruja. Tomu su
ponajvie razlogom odlasci na rad u Njemaku, redovito kolovanje te pojava radija i
televizije. Drastina promjena naina ivota donijela je puno novih, u pravilu stranih
rijei. Primjeuje se i obratan proces: nestaju mnoge strane rijei koritene u prolosti,
dok ostaju samo odgovarajue hrvatske rijei (koje su bile poznate i ranije ili su tek u
novije vrijeme usvojene). Na alost, s promjenom naina ivota nestaju i mnoge
izvorne hrvatske rijei koje su prije bile u stalnoj uporabi. Takoer, vremenom su neke
lokalne rijei ule u knjievni hrvatski jezik i u uporabni jezik (tome su ponajvie
doprinijeli knjievnici, novinari i prevoditelji koji su podrijetlom iz tih krajeva; ne
treba zanemariti ni jake migracije s tog podruja u velike hrvatske gradove). Mi smo,
ipak, neke takve rijei uvrstili u rjenik.
Pokuali smo svaku rije povezati natuknicama s njom srodnim rijeima. Primjerice, za
drvenasti dio kukuruzna klipa ima vie od deset razliitih naziva; svaki se od njih
upuuje na rije turina, doim se u obradi te rijei navode svi spomenuti nazivi
(korun, kukuruka, kurelja, kureljica, ovaljina, paalica, paura, uvela, sturina
itd.). Sredinju rije (u navedenom primjeru rije turina) birali smo nekada zato to je
najea u uporabi, a ponekad, kao i u spomenutom sluaju, samo zato to je nama
najuobiajenija. Naalost, ima sluajeva kada nismo tako postupili. Rjee je razlog
tome slu

ajan propust, ee je razlog nae nepotpuno poznavanje grae. Primjerice,

navedeni su mnogi nazivi jestivog zelja ili drugih trava, vrsta riba i sl. pri emu mi
nismo sigurni je li pokatkad rije o razliitim nazivima za isti pojam. Narod esto istim
imenima naziva trave slina izgleda iako one moda pripadaju i razliitim porodicama.
Ponekad istoj biljci pridaju razliita imena. Svaka pomo u ovom i slinim
sluajevima, dobrodola nam je.
Ima rijei koje su opepoznate, a mi smo ih uvrstili u rjenik. Razlozi su raznoliki:
nekada su to rijei vrlo vane za stanovnike zagore (primjerice nazivi domaih
ivotinja), nekada zato to se te rijei naglaavaju drukije nego u hrvatskom
knjievnom jeziku. Postoje rijei kojima je izgovor vrlo teko ili gotovo nemogue
zapisati, primjerice 'rije (uzvik) ptri. Nekada neku rije navodimo da bismo uz nju
naveli mnotvo drugih manje poznatih rijei povezanih s tom rijei (tako je uz
natuknicu kamen navedeno etrdesetak drugih rijei, uglavnom naziva vrsta kamenja).
Slino je s rjeju sud gdje navodimo stotinjak naziva. Ipak, opepoznatih rijei ima
malo u usporedbi s ostalima. est je sluaj da nekoj rijei dajemo znaenje koje nije
standardno u hrvatskom knjievnom jeziku, bez spominjanja da se ta rije koristi i u
tom znaenju. Jednako tako, u rjeniku nismo uvijek razdvajali osnovno znaenje rijei
od prenesenog niti smo uvijek navodili je li rije o osnovnom ili prenesenom znaenju.
Mislimo da je uvijek iz konteksta jasno o kojem je znaenju rije. Nekim rijeima ne
znamo pravo odreenje i potpuno znaenje pa smo ih pokuali objasniti njihovim
posebnim znaenjem (u nekom posebnom sluaju, primjerice rije navrsti).
Uz pojedine rijei sustavno dajemo i bliske rijei, varijante izgovora pojedinih rijei te
izvedenice. Takav pristup poneto optereuje rjenik, ali daje potpuniju sliku o jezinoj
grai u zagori. Dakako, ispis varijanata nije potpun; mi smo zapisali samo ono to
znademo. Nismo se uputali u ocjenu koja je izgovorena varijanta jezino vana, a koja
je nezanimljiva iskrivljenica.
Iako je veina zapisanih rijei poznata u cijeloj zagori, postoje rijei koje se koriste
samo u nekim dijelovima ili samo u nekim selima. Prema tome, kad se u rjeniku
navede neka rije, to nikako ne znai da je ona uobiajena za cijelo obraeno podruje.
U rjeniku ne navodimo u kojim se podrujima koristi pokoja rije ak ako to i
znademo. Taj posao ostavljamo buduim strunijim istraivaima. Pri pisanju rjenika
koristili smo se i pisanom graom, ali smo sve provjeravali na terenu.
Uz neke pojmove navodimo prigodnu izreku, pjesmicu (gangu), poslovicu, zagonetku i
sl. Takvi su primjeri napisani kosim slovima. Navedeni pojam pokuavamo pribliiti i
nekom reenicom koju smo uli da je izgovorena, a u kojoj se taj pojam spominje ili
koja se tie tog pojma. Taj dio ne smatramo zavrenim. U pravilu smo izbjegavali
napomene koje se tiu obiaja (obiaji se razlikuju od mjesta do mjesta). Ipak navedeni
su i neki obiaji (nikako ih ne treba smatrati jedinim, prevladavajuim ili slubenim).
Odluili smo navesti sva glavna naselja u (samo u Dalmatinskoj zagori) ponegdje i
neke dijelove naselja ili neke druge podatke. Nismo naveli (barem ne u potpunosti)
nazive rijeka i izvora (ili vanijih bunara), to bismo u budunosti svakako htjeli. Nismo
navodili ni nazive manjih lokaliteta, niti ih mislimo navoditi. Pokuali smo doarati
govor seoskog stanovnitva. Govor u gradskim sredinama (Sinj, Imotski, Drni, Knin)
optereen je tuicama (naroito talijanizrima) te pojmovima svojstvenim samo za
takav nain ivota. Taj smo govor samo djelomice uvrstili u rjenik.
Rijei koje su samostalne natuknice u rjeniku (ili u rjeniku ima rije vrlo bliska toj
rijei) otiskane su masnim slovima. Uz samu rije esto navodimo i po nekoliko
varijanata, ve prema tome kako smo uli da se te rijei izgovaraju. Nije rijedak sluaj
da razliiti ljudi istom rjeju oznaavaju razliite, ak suprotne pojmove. Mi ne
ulazimo u razloge zato je to tako. Inae, gotovo u svim sluajevima, odluili smo se
da zabiljeiro stvarno stanje (po naem miljenju), a zakljuke i komentare ostavljamo
strunjacima.
Pokuali smo rapisati itljivu knjigu, zato je u potpunost izbjegnut znanstveni pristup i
struno nazivlje. Rijei su objanjene jednostavnim jezikom, gotovo bez uporabe
stranih rijei. Htjeli smo da itatelj osjeti duh i udoree hrvatskog naroda koji ivi na
ovim prostorima, teak ivot i vedru narav i bit emo zadovoljni ako smo barem malo
u tome uspjeli.
Svjesni smo da je rjenik nepotpun, neki su pojmovi potanko obraeni, neki slabo,
krivo ili nikako. Pokuali smo uravnoteeno prikazati govor cijelog podruja, meutim
svjesni smo da nismo uspjeli. Prevladava govor naeg ueg kraja koji najbolje
poznajemo. Od prvih itatelja oekujemo pomo i u tom smjeru. Svaka primjedba,
svaki savjet dobro su nam doli. Postoje osobe koje su zaslune za trenutnu verziju
rjenika. Neemo ih zaboraviti, ali za sada ih neemo spominjati.
Uputa za itanje
Rijei su popredane abecednim redom. Dio teksta otisnut masnim slovima odnosi se na
pojmove koji su objanjeni u rjeniku. Na primjer, u natuknici
Usmrs - nain zidanja s nejednakim zidnicama. Tako se u pravilu zide unutarnji zid,
ali moe i vanjski. Vidi muzina.
Pretraivanjem u rjeniku rijei koje su otisnute masno (ili koje su im sline) itatelj
moe nai natuknice zidnica, zidati (u kojoj se upuuje na 18 pojmova vezanih sa
zianjem koji su objanjeni u rjeniku) i muzina.
Kosim slovima otisnute su poslovice, izreke, pjesmice ili dijelovi teksta koje smo
izravno uli od ljudi iz Dalmatinske zagore ili zapadne Hercegovine.
Prof.dr.sc. Ivica Gusi
A -L i; protiv. Igramo dva a dva
(dvojica protiv dvojice). Vidi teta a
teta, igla, odziv.
2. izraz uenja, glas kojim se
doziva, odziva i sl. Slino je an.
ABAD - uvaavanje; uzimanje u
obzir nekoga, neijih rijei i sl. On
meni li abada.
ABADA TI - osvrtati se na nekoga ili
neto; uzimati u obzir to netko
govori i sl. Slino je i obadati.
ABADUA - kroja (u pravilu
seljake suklene odjee). Daju ga
kao nadimak. Vidi najder,
alturica.
ABAJA - pokriva od oje kojim se
pokriva osedlan konj (ide preko
unkaa i malo preko trupa; mogu biti
i rupe za unka, a i za stremeno
remenje). Konji na alci pokriveni su
abajom. Izgovaraju i abajlia. Vidi
puli-abaja.
ABAK - raun, naroito tablica
mnoenja, dijeljenja i mjera.
ABAZOGO - rje koju izgovara
balota kad iga, a ne zna se iji je
punat. Ako se ustanovi da je punat
A
AU
od tog igraa, on ima pravo vratiti
balotu (uz uvjet d ona ne dodire
nijednu balotu). Izraz se esto
upotrebljava za svaki povrno i lano
"-
napravlen posao. Napravio je to
abazogo (ako ispadne dobro, u redu
je, a ako ne ispadne, nee se puno
uzbuivati). Izgovaraju i abanzogo,
banzogo.
ABER - glas, vijest. Aber dala d bi
se ula.
ABETINA - kaputina; bilo koji
neuredan i isluen zagmja.
ABIT - fratarska odjea. Izgovaraju i
abet. Vidi mantija.
ABORA T - serjak, zahod, nunik
(neki i to govore).
ADA - rijeni otok. Ada Bandlova.
ADET - obiaj (na primjer da mlada
ljubi prag, baca grotulu i sL). Koliko
sela tolik i adeta (svaie oi
jednako ne vide).
ADUT - karta od igre (u brikuli);
dokaz; moan ovjek. Adut je i
podruje koje pripada nakom selu,
rodu ili ovjekU (u pai, sjei i sL).
ADIJO
Siku u naemu adutu. Izgovaraju
dut, udut, erdut.
ADUO - zbogom, dovienja.
ADUA - hadija. Bog dili pamet, a
adija orbu.
AUTANT - 1. vojni zapovijednik u
krajini za vrijeme mletake uprave.
2. vojvodin pomonik u alci. Zove se
i pobonik.
AGA - turski vojni zapovijednik. To
se ime pripisuje onome tko je
imuan, tko je sklon zapovijedanju
tko je moan i sl. ta je agi bala
slame. Vidi beg.
AJA - uzvik koji znai: nije dobro;
nee biti dobro; ne valja. Aja ako si
tako odredio.
AJAM - ue oko vrata paripetu kad
vre ili kad je upregnut. Za ajam se
kvai kuka. Ajam je slina oprema
za magare ili vola. Vidi orma.
AJA T kuica sklepana za dranje
alata. Vidi teza, kua, epenak.
AJA TI - mariti; htjeti. uje, ali ne
aje.
AJDUICA ljekovita trava,
stolistnik. Neki je zovu kuniea.
Stavljaju je na ranu da ne doe do
zaraze. Vidi zarestaa, gavez.
AJER - korist. Nema od njega ajer.
2 AKATI
AJ KO - uzvik kojim se pogoni koza.
Koza se pogoni i uzvikom koz-koz!
Koz-koz, vrae! Vidi iko.
Ajko Bare, iko moja Kole,
U Nedilu doi moja lole.
AJME - jao, teko. Lko ti je tuu
muku muit, ma ajme onomu komu
ta je. Ajme meni, jadna ti san, prvo
e me na zlo natrt.
Ajme onomu koga selo miri.
Izgovaraju i ujme te ajmek.
Ovo su ti Elezi iStrunje,
Ajme ti mu ko se dire u nje.
AJMEKA TI - kukati, zapomagati,
govoriti ajme meni. Ajmekanje
(kukanje, zapomaganje).
AJNSKOLI - vidi najiskoli.
AJV AN - stoka, blago (odnosno
ivine). Vidi zenil.
AKA - vika. Vidi akati.
AKACUA - vrsta drveta, bagrem.
AKARUN - vidi Aperun.
AKATI - vikati. Kad vuk napadne
stoku, obani viu, akaju: aa, aa,
apustija, aa, apustia. Neki kau da
izraz apustija, opustija, pustija
znai: proklet bio, ostao pust,
usamljen. Akanje (vikanje). Vidi
pustijakanje.
AKOR
AKORD - rad na pogodbu, obino
vezan na rok (ne na nadnicu).
Akorda (radnik na akord).
AKRA - vidi kra . .
AKRAP - 1. krupna cra baja koje
ima u vlanim podrumima, korpion.
Zovu je tipavac. Vidi
maigrabun. Cri se k akrap. 2.
nadimak za cra ovjeka.
AKS - osovina na kotaima kara ili
nekog drugog vozila. Izgovaraju i
aksa.
AKAM - sumrak; vrijeme kad se
hvata sumrak. Tada se momci
spremaju na silo.
AKARA - vrsta divljaice (loze
divljake).
AKTIV AN - vrlo radin, marljiv.
AKUA - sluaj u treeti kad netko
ima tri ili etiri aa, trice ili duje,
odnosno napoli tanu. Karta od
akue je bilo koja karta koja moe
sudjelovati u akui. Nju isto nekada
krae zovu akuom. Vidi batuda,
matadur.
AKUATI - 1. prijaviti; optuiti. On
ga je akua (prijavio ga zbog neega,
optuio ga za neto).
2. javljati posjedovanje akue; imati
akuu. Zboravla san akuat (avit).
Akunje (avlanje, javljanje o
3 ALAL
posjedovanju akue). Akuano
(avljeno, javljeno posjedovanje
akue). Je li ita bilo akuano?
AL - teta. Dosta si mi ala
napravi jo.
ALA - ljudski izmet skupa s
mokraom. U grd, u smrd, alon
sve smrdi.
ALA - uzvik koji znai idil, odlazi!.
Ala ga se (skai na noge, pouri).
ALAKA - nepoteno steena dobit.
Naalakati se (nakupiti na razne
nepotene naine). Vidi alamaka.
ALAJ AU - 1. onaj tko prednjai.
U svatima to je debeli svat.
2. zapovjednik ete alkara
kopljanika, ujedno vojvodin
zamjenik. I sam sudjeluje u gaanju
alke. Odjea mu je sveanija nego u
ostalih alkara, prevladavaju crni
tonovi. Umjesto dolame, ima
dolamicu (do pasa).
ALAJIN - okiamar, osoba koja
samo gleda kako e digdi to got
uloviti; prodrljivac.
ALAL - odobravanje; opratanje.
Alaliti (odobravati). Alaliti se
(oprostiti se). More se alalit (moe
se oprostiti od ivota). Alal ti vira
(bravo). S alion (s odobravanjem, s
ALAMAKA
blagoslovom, s oprostom). S alalon
in bilo.
ALAMAKA - isto to i alaka tj.
mukteina. Lk mu je bilo dok je
bilo alamake.
ALAMA N - Nijemac. Njemica je
alamanka. To je i sablja kovana u
Njemakoj. Govore aleman,
alemanka.
ALAPAA - ena koja puno i svata
govori, enturaa.
ALARIE - riskantno; riskirajui;
to bilo da bilo. Izgovaraju i
alaria. Vidi riati.
ALAA - l . mnotvo konja, takoer
i mnotvo (obino nepoeljnih) ljudi.
Skupija svoju alau. Izgubijo se u
alai.
2. naziv za trku domaih konja Gedna
od trka na obdulji to se oava u
Sinju u drugoj polovici rujna).
ALAT - konj sive boje.
ALA VUA - izraz kojim se
naglaava da je sve je propalo,
izgubljeno, da je otilo u nepovrat.
Ne pane li skoro kia, bie alavija
kukuruz.
ALBERTO prezime mletake
obitelji koja je bila vlasnik mnogih
zemalja i drugih dobara u zagori.
4 ALKA
ALEK - jako snalaljiva osoba,
prokopica; nitko je ne moe
nadmudriti, prevariti ni zaplaiti.
Najee se kae za enu. Vidi apa.
ALEGRAN - ivahan, veseo.
Alegranost ( dobro raspoloenje,
ivahnost). Vidi aran, dokon.
ALEMAN - vidi alaman.
ALKA - l . viteka igra u spomen
pobjede itelja Cetinske krajine nad
Turcima 1715. g. Izgovaraju i alka.
Ko je odnija alku? (tko je pobijedio u
alkarskom nadmetanju). Vidi bilig,
boj.
2. eljezni obru podijeljen na tr
dijela i s manjim obruom u sredini u
koji gaaju alkari kopljanici u igri
alci. Po predaji to je uzengija
zarobljenog konja edeka turskog
seraske.r pae elia. Veliki je obru
(prema posljednjim statutima)
promjera 13.7 cm, a mali polumjera
3.51 cm. Namjeta Je na ue
namita alke (koji ima i svog
pomonika) na VISInU 332 cm
(raunajui od sredita alke) pomou
tapa visine 322 cm. Pogotkom
untar manjeg obrua alkar dobiva tri
punta (to je pogodak u sridu, tada
pucaju makule, a glazba svira
veselo), ako pogodi unutar gorje
ALKAR
pregrade - dva punta, ako pogodi u
jednu od dviju donjih pregrada -
jedan punat, u ostalim sluajevima
nijedan punat (s tim da ako ne takne
alku, onda je promalo, a ako srui
alku ili je nabode na koplje- izmeu
pregrada, kau: u nita). Vidi bilig,
dundo, pripetavati.
ALKAR - sudionik sinjske viteke
igre alke. Alkar nije samo alkar
kopljanik (koji gaa u alku), nego
svaki konjanik koji sudjeluje u alci
(tu su jo vojvoda, vojvodin autant
(pobonik), barjaktar i pratioci
barjaka). Svaki alkar ima svoga
momka. Vidi alaj-au.
ALOGA - tek iznikli raznovrsni
korov (obino u kupusnom vrtu).
ALUMINUA - aluminij.
AL V A - neka poslastica. Ie ki alva
(brzo odlazi, nestaje; dobro se
prodaje i sL).
AL VIR - vojni in u banderij i
(zastavnik). Daju ga kao pridivak
osobi koja se voli stareiti.
ALJAK - aljetak. Vidi aljina.
ALJINA - haljina, gorji dio
mukog odijela, cri sukneni ogrta.
Crrti se k aljina (kau za bolesnu
krv). Govore i aljetak, aljak (u
pravilu za krau aljinu). Aljak je
5 AO
obino bio izvezen i ukraen
brusama. Vidi dalagan, kumparan.
ALJTAV - traljav, nespretan;
neuredan. Stopanjica je aljtava priko
svakog naina.
AMA - uzvik pri ivljem govoru.
Ama nemoj ti meni pritit!
AMANET - zalog; ostavtina; zavjet.
To mi je did ostavlja u amanet.
AMBAR - drveno spremite za ito.
Dri muvu u ambaru (veliki krtac;
krt kuni gospodar). Izgovaraju
anbar. Vidi ko, kaun.
Teko ti je kunoj stopanjici
Ka nestane masla uarici.
Jo je tee kunom gospodaru
Ka nestane ita u anbaru.
AMEN - zavretak molitve (tako
budi, neka bude tako). Koristi se i u
znaenju: gotovo je, nema vie,
dosta. Njegova uvik mora bit zadnja,
k amen u crkvi. Zr tvoja uvik mor
biti amen?
AMENAT - spomen; osjeaj. Ja ga
zoven, c on ni amenta.
AMENOVATI - potvrditi.
AMAA - amaha, izvrsno, odlino. To
si naprvio amaa.
AMO - hajdemo. Izgovaraju i ajmo.
Amo na balote.
AMO (N)
AMO(N) - ovamo. Govore i
amokarce, amoka, amokare i sl.
AN - vidi a.
ANA - ensko ime. Govore i Anka,
Anjara, Anki, Ankica, Anetina,
Anketina, Anua, Nua, Anuka,
Anurina, Ankurina, Anketurina.
Vidi zavitan.
Sveta Ane moli za me,
Sveti Dujme, obraduj me,
Mila Gospe pomozi me,
Moj Isuse, spasi mene.
ANCI - samo. Nisan nikakve doe
dodavala, isickala san anci noon
malo kapule. Vidi nijanci. Znai i
niti; ak. Nije anci ile utvrdila (pri
sadnji kupusa). Anci je za to u Bosnu
ia. Vidi anko.
AND AR - no. Rijetko se govori.
ANA - vidi uka.
ANGIR - drijebac; pastuh
(neukopIjen konj); naziv za jaka,
silna, neobuzdana konja. Tako
nazivaju i svakog silna, neukrotiva
(previta, okoprna) ovjeka. Taj je
ovjek angirast. Izgovaraju i engir,
ingir (to je i dio mlina kojim se
podie i sputa mlinski kamen) te
jangir. Vidi diveluk, klju, bak,
praz, pr.
ANGIRAA - vidi ingiraa.
6 APCIGATI
ANKO - ak. Anko in je kaza peinu
u kojon se kriju. Vidi ni()anko,
anci.
ANTE - muko ime. Govore i
Antina, Antesora, Anteina,
Anturina, Antuka, Antua,
Antunica, Antuni, Anteka,
Anteeka, Antolac, Antos, Anto,
Antia, Anti, Ano, Anola, Tone,
Tonara, Tonko, Toni, Tonin,
Tonin. ensko je ime Antica,
Tonka, Tonica. Oko sv. Ante (13.
VI.) poinju se iati ovce. Obiaj je
da se na sv. Antu na dar donosi vuna.
Sveti Ante, uvaj mo je janjce. Vidi
sirina, obadanje, kupusarica.
ANTI - vrsta marelice.
ANTREENJ - dio tovara to se
stavi na konja ili magare izmeu
strana. Dobija je (j) u antreenj.
Govore i antreelj, antre, intreelj
ANTU - vidi tut.
ANJCUK - odijelo (odilo, odilje)
obino muko. Neki govore vetit.
APA - slobodno i snalaljivo
eljade (koje zna za se). Ponajvie se
taj naziv pripisuje enskoj osobi. Ana
ti je apa. Vidi alek.
APCIGATI - oduzeti; odbiti.
APERTATI
APERTATI - vratiti konje da idu u
suprotnom smjeru kad se pri vrenju
konop zamota do kraja oko stoine,
opetati. Apertanje je popraeno
uzvikom opet! Vidi opetovanje.
APERTA VATI - na vrijeme se
snalaziti, pourivatiti u poslu ili
nabavci neega. Apertavanje
(snalaenje; pourivanje u neemu).
APERUN - Perun (Bog). En ti boga
Aperuna! Izgovaraju i akaron.
APOTO - iskljuivo; namjero.
APOTUL - apostol.
APS - zatvor. Vidi prun.
APTA G - stajanje mimo po neioj
komandi, bez mrdanja; stalna
spremnost na neto; budnost
napetost. Stalno mora biti n aptag.
APTA TI - uhvatiti, zaustaviti
nekoga. Apta san ga prid kuon
(zaustavio ga bez njegove volje).
APTI - afa. Ima aptie.
APTOVINA - l . abdovina, lekovita
biljka. Govore i aptua.
2. ugodno, dobro pie. Vino mu je k
aptovina.
APUSTUA - vidi akati.
ARA ITI - haraiti; initi kakvo
zlo, tetu. Aralija (ovjek koji
arai). z je na svu miru, prvi
aralija. Ara (teak namet).
7 ARBAiI
ARADINA iznoena odjea,
derotina. Vidi rasmuljine.
ARAMBAA - 1. voa, starjeina,
onaj koji prednjai. Svi su oni lopovi,
m ti si armbaa. Arambaa je
hajduki voa. Izgovaraju
aranb8a.
2. zapovjednik banderije za
mletake uprave. Birao se iz naroda.
Prvi aram baa je zamijenik serdara
(podserdar). Vidi alvir, kapural,
ubaa, kolunelo.
3. zapovjednik pandura (bandura)
za austrijske uprave. Arambaa je bio
i na elu rondara. Vidi au.
4. zapovjednik alkarskih momaka.
Podreen je alkarskom vojvodi.
Hoda na elu ete momaka za
alkarskog mimohoda (njegov je
zamjenik na zaelju). Obuen je u
narodnu nonju, po ukrasima
bojama bogatiju od ostalih momaka,
ima pas traboloz preko strukanoga
pasa. Nosi puku neto krae cijevi
(tromblun), a u pripanjai uz dvie
ukraene kubure i jatagan, nOSI
kami te eljezne maice. Ima
vieklije.
ARAMBAiI - jelo od mljevenog
mesa (po pravilu od goveeg mesa
pri vratu, malo teletine i prasetine i
ARAMBALUK
slanina pan ceta) , luk, kapula i
biber, aa ulja, umotano u listove
kiselog kupusa ili mlade vinove loze
(neki kau da je to la), stoji po dana
pa se kuha (najbolje je u zemljanom
sudu); na dnu idu listovi kisela
kupusa, pa uplja govedija kost i
okolo arambaii; pri vrhu je ribani
kupus i luk (enjak). Dobro je
servirati uz posebno skuhan u
kotradinu, pancetu ili oglavinu. To
je specijalitet u sinjskoj okolici;
slino je kapuralu u imockoj okolici,
a sve to sarmi u koju se dodaje ria.
Govore i arambae, aramboe i sl.
Vidi riolozina.
ARAMBALUK - podruje uprave
jednog arambae (obino nekoliko
sela).
ARAN - l . zahvalan. Nearan je onaj
tko nije aran.
2. ivahan, oran; spreman. Nisan ja
ara sad s tebon rzgovarat. Vidi
alegranost.
ARANZADA snana mona
opasna osoba. Kad je netko mrljav,
slab, a junai se, kau: Je mi nika
aranzada.
ARAP - nadimak cru ovjeku iIi
cru konju (vrancu).
8 ARBIJA
ARAR - I. vrea od kozje dlake,
kostreti. Drobovi in ka arri (kau
za site, debele krave). Kako je
kostrijet otra i opada takav arar ne
moe posluiti za u mlinicu. U takvu
araru nose (ukljukanu) piu blagu,
kumpire, uanj, gnjoj i sl.
2. vrea od vune domae izrade,
mlinarski arar. Za razliku od vrie,
takav je arar od slabije, uglavnom
crne vune, s neto bijele (u osnovi), a
u potki kako je tko imao. Ima
uzdune strike, i kao i vria, pekije i
uzicu. Namjena mu je kao i vrii.
Dri muvu u arru (kau za krta
domaina; stavlja muvu u arar s
branom da bi znao ako bi netko od
ukuana bez njegova znanja dirao
brano). Vidi ambar.
3. konjska zobnica.
4. etvrtast komad grubog sukna koji
moe sluiti kao prostira, podmeta
ili kao zaveljaj.
ARAZON razom zemlje,
razizemljom, spored zemlje.
ARBET - kukuruz koji se ne oklipa;
muki kukuruz. Sami arbeti.
ARBIA - ipka za nabijanje puke
nabijae. Nosi se u prip3njai ili
ima svoje mjesto s donje strane
puane cijevi.
AR
AR - troak. Vidi aluk.
ARITI - troiti. Ka se ari, nek se
ari. Sariti, poariti (potroiti).
Proda je kuu i sve poarija.
ARE - vrsta drveta, ari. Ako te
dopane vuia od arei, pocri pa je
cure ne mogu obilit.
ARGA - dugi no (n9 arga) , s
oblikovanom drkom koji je stajao u
krjama i stavljan upripanjau.
Vidi kanze, karika.
ARGATOVATI raditi. Isto
argetovati. I na argete (ii na rau,
ii na zaradu, obino dalje od kue).
Za neke znai malvaniti.
ARGET - radnik koji ide na
zaradu, odnosno malvan.
ARUA - zrak. Nema zere arie (ne
pue ni malo). Vidi uv;
ARLAUKANJE - slino to
arlekanje.
ARLEKANJE - nesuvisla vika,
pijaneva pjesma. Arlekati
(nesuvislo vikati, pjevati). Napija se
pa arlee. Isto arlaukat.
ARMADURA - skela ili prigada s
koje
.
se u graevinarstvu. izvode
radovi.
ARMAR - ormar.
9 A
ARIN - mjera za duinu, obino za
sukno (otprilike jedan lakat). Sto
arina tanki criva. Vidi mira.
ARUMAST ivahan; divlji,
jogunast, obijestan; sklon smutnji.
Izgovaraju i arumet.
ARANO - vidi Rano.
ASA MAKI - 1. jedan i jedan.
jedan protiv drugoga (u igri na mure,
na balote, na karte i sl.). Ajmo jednu
asamaki (ja protiv tebe). Kau i
samaki, osamaki, osamake te
tta a teta. Vidi drug.
2. naziv za nain pjevanja, gdje
pjeva pjeva sam, samaki. To moe
biti muko ili ensko pjevanje, a ima
ih vie vrsta: barjaktarski,
obanski, putniki itd.
ASIGURATI osigurati. Vidi
sigurat. Izgovaraju i aigurati.
ASITI se - praviti se vaan, meati
se. Odatle asan. Dok san da san, nek
san asan. Vidi bait se, kerdeiti se.
ASOLIT - zdrav, snaan, io. Tko je
slabaan nije asolit.
ASTAL - stol. Vidi tola.
ASTI - uzvik iznenaenja. Asti
Mandel Asti mia u bunbaku!
A - as. U brkuli je najjaa karta i
nosi 11 punata. Tako je i u
trijumpu. U trentunu ima vrijednost
AA
jedan. Ako nije od igre onda je
voret. Vidi karik. U treetu nosi
jedan punat (tri bele), ali je nejai od
duje i od trice. Aa batuna zovu
batunac, aa dinara dinarac, aa
kupa kupan, kupa, kuparac, a aa
pada zovu padan, paan,
padunac. Vidi napolitana.
AA - uzvik poricanja. Aa da
nisan! (nisam to uinio, ne dao Bog
da sam to uinio).
AAIN - varalica (i lupe u isto
vrijeme). Spreman je i na razbojstvo
(ubojica).
AATI - varati (i varanjem prisvajati
tuu imovinu; prisvajati na nepoten
nain sebi).
AEINJA TI otetiti; prevariti.
Nikoga nisan aeinja.
AIGURATI - isto to iasigurati.
AIKOVATI - ljubovati.
ALUK - l . troak. Neki kau
pasancija. Vidi ar.
2. velik izbor hrane (na piru, vanom
blagdanu i sl.).
3. pribor za rad. Ko nema svog
aluka, slabo.
AOV -lopata za kopanje meke
zemlje (prikopavanje), obino
pritiskanjem nogom u, za to, uinjeno
mjesto na lopati. Alati (kopati
10 AZUR
aovom). Prialati (prekopati
aovom). Prialan (prekopan
aovom).
ATOR - prijateljsko potovanje;
obzir (respekt); naklonost. Ne bi mu
tia itetit ator (pokvariti
prijateljstvo).
ATORITI - uvaavati, respektirati.
ta bi ja njega atoria?
ATORNIK - dobar prijatelj (od koga
ti gore oi).
A TROKE - kamoli, troke.
A VAN - afan, nesvijest. Avanati
(afanati, pasti u nesvijest). Avanalo
ga, pa je nauznak. To je I naprava za
krianje duvana.
A VAN CIRA TI - napredovati, uspeti
se na vii, vaniji poloaj.
A VAZ - glas. Ne daje od sebe
avaza.
AVERIN - bravo, ejvola (evala),
svaka ti ast.
AVITATI - izdati prostorije u najam.
Vidi vit.
A VIZA TI - javiti, upozoriti,
navijestiti.
A VLUA - dvorite. Govore i dvor,
pridvrae, pridkua. Vidi obor.
AZUR - povik koji znai spremajte
se! Azur,azur, kito i svatovi.
A
ER
ADER -prodrlivac, iit
Aderina, ovjek prdrljiv preko
svake mjere. Aderat (prodrIjiv).
11 ADERIA
Vidi obloguzn, kostogioina,
lizipijetna.
ADERIA adaja. Vidi ader.
BABA - l . oeva ili majina mater.
2. stara ena.
3. enina mater. Ko nema babe, ne
zna ta je milost Boija. Neki tako
ve zovu i curinu mater.
Bog ubia moje babe pivca,
Rano piva, ne bilo ga iva.
4. glomazan komad hrastove crljeni
koji slui kao podloga na koju se
sputaju teki batovi od hrastove
crljeni (dio stupe u mlinicama) i
udaraju u sukno.
5. makara obuena kao stara ena.
Baba nosi torbu punu luga i posipa
koga god moe. Vidi did.
BABA ROGA - l . zlo bie kojim
plae djecu po zagori. Bude li
zloest odnit e te baba roga.
Nazivaju je i drukije: Baba ujda,
Baba zejanica. Vidi maminjorga.
2. cra baja koja ivi po rupama,
pukotinama. Djeca znaju navlaiti
slamku pa je izvui na nju iz
pukotine. Zatim je pomu zu (naime,
puna je tekuine koja je poput
mlijeka).
12
B
BABINI ZUCI
BABICA - ena koja pomae pri
raanju, primalja. Babicom nazivaju
i krajnji kolac u vinogradu, a i klin u
koji se udara pri klepavanju kose
(vidi bapka).
BABINE - dolazak rodilji u posjetu
s obilatim darovima u hrani, a
ponekad i u odjei za novoroene.
Hrana je predviena za okrepu
rodilje. Donosi se: vino, koko,
maslo, jaja i puno tvrdih kolaa od
bijelog brana. Na babine dolazi
obavezno kuma, a od rodbine i
prijatelja tko hoe. Babine traju 6
tjedana. Neki izgovaraju babinje.
Vidi babinja groznica.
BABIN NUGA - kraj odnosno smjer
odakle u pravilu dolazi kia. Kad se
smrkne u Babinu nuglu, nee valit
kia. Pada iz babina nugla (bit e
velika kia).
BABINI ZUPCI - trava s bobicama
mnogobrojnim otrim iljcima
(iak). Raste po stritima i u
kukuruzu. Ta trava polegne po zemlji
poput slaka. Ne jede se. Neki kau
samo zupci.
BABIJA GROZNICA
BABINJA GROZNICA - stanje
kroz koje prolaze rodilje poslije
raanja. ene se moraju dobro uvati
prehlade i bilo kakva napora 6
tjedana, jer im je za to vrijeme grob
otvoren (rije su ene esto umirale
pri porodu ili poslije poroda). Za 40
dana ena ne stupa u brane odnose s
muem. Vidi babine.
BABINJE - vidi babine.
BABITI se - raati. Babiti (pomagati
trudnoj eni pri porou). Vidi obabiti .
se.
BABOR - vidi blabor.
BABU

KA - isto to i ika (na

hrastu). Tako samo poneki govor.
BACANUA - vidi gusle.
BACIGATI - obraati pozorost. Ne
baciga on ta mu govori.
BACIKLA - vidi bicikla.
BACULIRATI - biti posve ozbiljan,
stalno o neemu razmiljati. Tko
baculira, ljuti se i osjetliv je
(nasuprot onima kojima se sve po
Zdru voza, koji su povrni i ne
ivciraju se).
BA

ITI se - ponaati se poput baka,

junett se, nasilno se ponaati, biti
bakovit. ta se bai, k d te se ko
boji? Vidi baiti se, kobait se.
13 BADERENJE
BA

VA - drvena posuda za vino.

Bava bavu prodje, mater er
udje. Bava s vinom obino se
otvara prvog studenog. Ja tebe u
bavu, ti mene u drau. Vidi
kantulja, kanela, tika, tapun,
duica, stri, veca, kostri,
lakomica, badanj, buklija, burlija,
bumala, karatelica, sud, konaba
BADANJ - 1. drvena posuda za
vrenje mota, ponegdje i za kiseljenje
kupusa. Badanj je gore iri, dolje ui,
visine do dva metra, nije odozgor
zatvoren (moe imati poklopac).
Govori k iz badnja. Vidi kaca.
2. dio stupe (drveno spremite u koje
ulazi voa i u kojemu se stupa
sukno).
BADANJ - selo u dmikoj zagori sa
zaselcima Janji i Podgredon. Vidi
Drni.
BADATI - uestalo bosti, ujedno i
zadirkivati (podbadati). Badniti
(ubosti naglo ili samo malo, parit).
Vidi zaparotna, barkati, obosti.
BADA V A - mukte, dabe, bez
naplate, bez koristi (uzaludan napor).
Izgovaraju i badave.
BADERENJE - bolno muenje,
iganje (u elucu, bubrezima,
BADIJ
grudima, bilo gdje). Baderiti (igati,
bolno sijevati). Vidi bete.
BADILJ - lopata. Badiljati (raditi s
lopatom).
BADNITI - vidi badati.
BADNJAK - panj (hrastov) koji se
na Badnju veer mee na ognjite.
Obino su tri badnjaka (sa strane
deblji, na desnu stranu ide najdeblji,
to je denjak, a srednji je tanji), ali
mogu biti i etiri. Badnjake unosi
kuni starjeina (domain) kad je
veera gotova, prilae na ognjite i
pri tom pozdravlja: Valen Isus. Na
dobr van dola Badnja veer!
Ukuani odgovaraju, stojei: I s
tebon zajno! Neki dodaju: U
zdravlju, veselu, ove godine pa i
dogodine (ima i vie razliitih, ali
slinih obiaja). Na samom kunom
pragu domaica domaina posipa
itom. Po podu se posiplje slama u
koju mogu ii razni darovi za djecu.
Na Badnju veer jede se posna hrana
(utipci, kumpir, a moe biti j ribe,
ponajee bakalara). Vidi Debeli
Boi.
BAD

A - otvor na krovu kroz koji

izlazi dim (govori se rijetko). Vidi
lebarda.
14 BAJAGA
BAD

ANA - odmorite za trgovce i

putnike za mletake uprave.
BAD

O - svastikin mu, ponekad

ga zovu badnak. Badii su
mukarci koji su oenili dvije sestre.
BAGA

A - loi ljudi, bagra.

BAGA - bilo kakva mana na
nogama.
BAGO - ovjek koji ima jednu ili
obje noge iskrivljene, koji ima bagu,
koji ja bago v, bagav. Govore i
bagura.
BAGRA - l . pasmina stoke (ovca
dohre bagre). U ali, kau i za ljude.
Mali, koje si ti bagre? (iji si, kojega
si roda?). Vidi raca.
2. loi, opaki ljudi; banda.
BAGULINA tap od tanjeg
mladikova drveta, povijen da zgodno
stane u ruku. Vidi ljoka, tula.
BAGU

PARTQA - skupina
kljastih i bagavih ljudi, svi imaju
neku tjelesnu manu.
BAJA - bajaga.
BAJA - kukac. Dole mu oi na baju
(edva ih dri otvorene). Vidi akrap,
baba roga, maigrabun, gundevalj,
pop, korovica, svitnjak.
BAJAGA - onaj koji se pravi da je
bog i batina, da moe sve to eli,
baja.
BAJAGI
BAJAGI

- selo u sinjskoj zagori.
Franjevako upno mjesto (sv.
Nikola biskup) skupa s Obrovcom u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
BAJALICA - osoba koja baja,
arka, baorica.
BAJAM - badem. Izgovaraju
bajen, bajan. Vidi omendula.
BAJAN - tuan, nevoljan. ta e
bajan, osta je brez ikoga svoga. Kau
ibajen.
BAJAN

UG - vidi belenduk.
BAJATI - jedva stajati, odravati se.
Krva mi je obosila pa baje. Jedvo
bajen Gedva hodam).
BAJATI - arati; bacati ine na
nekoga. Vidi atat, proja.
BAJBUK - zatvor, prun, uza,
prdekana, aps, iza brave.
BAJEN - vidi bajam.
BA(J)IN - vidi proskok.
BAJTRAG - svatarija; nekorisne
stvari (obino u neredu). Puna nan je
kua bajtraga
BAJUNETA - sablja. Sabla
Muratova (zloest, naprasit ovjek).
BAJUNETA V otar kao bajuneta,
stalno napet i spreman; vro strog.
BAK - neutrojeno muko govee za
rasplod, bik. Bak je i svaki nasilan
mukarc. Vidi bak, stalno bi se
15 BAKVA
skingod boja. Igrati na baka (petat).
Vidi baiti s, bakovit, obakoviti,
zabaketiti, bat, boda, junac,
makare, zaparotina, praz, pr,
subak.
Poruuje sa Zlova Jak
Da me aa ostavi za bak.
BAKA - dio pluga.
BAKAND

E - gumena obua vie

slina opancima. Izgovaraju i
bakane.
BAKALAR - vrsta ribe, esto jelo
na Veliki Petak.
Bota pure, bota baklara,
Najili se ja i moja stara.
BAKARAUS - kazneno batnanje.
Kad te uvatin, primit e bakarus.
BAKA

I

- razvrat, blud
(podrugljivo). Otila na baki.
BAKA TEVA - ostatak od neega
ka se odbije i okljatri (ostatak
roga, ruke, noge drveta i sL). uvaj
se t da te on ne prokine onon
baktevon.
BAKETATI - namivat (misli se
na kare).
BAKETINA dio pribora za
hvatanje ptica. Vidi boket.
BAKEV A - balotasta kvrga na vrhu
tapa. Vidi keva, udla.
BAKLJANJE
BAKLJANJE - nespretno, traljavo
trpanj e svega i svaega na isto mjesto
(u jednu prostoriju, u lonac, u jelo i
sL). Bakljati (trpati sve na jedno
mjesto).
BAKOVIT - poput baka, okopran;
nagle naravi, sklon nasilju. Vidi
baiti se. Ko bi reka da si ti tako
bakovit?
BAKRA - bakrena posuda. Ipak
tako ponajvie nazivaju zemljanu
posudu za kuhanje na otvorenom
ognjitu. Neki kau i bakrica. Teko
bakri na ravoj vatri. Gori vatra,
uzvari bakra! U kui ima purova
(ua, viIja), mlikova (nia, ira) i
bakra za spremanje. Vidi kotlua,
lopia.
Oj ur/ine, moje lipo zelje,
Beru li te nae ene?
Bome beru i u zdili peru,
Pa u bakri vare
I s menon se vale.
BAKRA

- vea posuda za kuhanje,
kotao.
BAKRA

LUA - vidi uzengija.

BAKRAR - ovjek koji prizvodi ili
prodaje bakre.
BAKSA - glasaka kutija. Kau
ara.
16 BALANUK
BAKSUZ - nesrea, ali i ovjek
kojeg prati nesrea, ili izdajnik. Ba
san baksuz, nita mi ne ie od ruke.
Vidi nezra, pegula. Baksuzan
ovjek je nesretan ovjek, ovjek
kome nita ne polazi za rukom.
BAK

I

- dobitak dobre ruke, pride
(u antreenj), dar, napojnica.
BAKV A - l . bilig, oznaka mjesta do
kojega je pao kamen pri bacanju
kamena s ramena. Znai i ast. Vidi
cika
2. isto to i bapka.
BALA - 1. sveanj sijena, slame,
duhana.
2. slina iz usta
3. zrno iz vojnike puke, balin.
4. balota. Vidi balareta.
BALABRA TI - slino to i brbljati,
baljezgati. Balabralo (ovjek sklon
balabranju).
BALANCA - kuna vaga kojom se
vae (vaga) do 10 - 15 kg. Vidi
kantari.
BALAN CUN - okovana drvena
preka (potenica) na seljakim
kolima (karu). Tako se zove jer
balansira. Na karu su dva balancuna
za dva konja sa svake strane rude
(timuna) po jedan. Isto: vagir.
BALAN

UK - isto to i belenduk.
BALANDlJERIJA
BALANDUERUA - vrsta loze
divljake (divljaice).
BALANJE - l . pravljenje bala. Kau
i imbalavanje.
2. igranje, skakanje, poskakivanje.
BALARE

T A - vidi reto, retati.

BALA TI - 1. praviti bale od pie,
slame. Kau i imbalavati.
2. igrati, skakati, poskakivati, plesati.
BALA TURA - prostor na vrhu,
obino kamenitih stepenica - skalina,
ispred ulaza na tavan (prvi kat). Kau
i solar.
BALA VURDUA - mlaarija, ali i
loe drutvo, drutvo djetinjeg
ponaanja i shvaanja
BALBAK - zapor za zapriivanje
vrata.
BALE - balav ovjek; mlad ovjek
koji obavlja posao zrela ovjeka.
Kau i balea.
BALEK - l . ruganje, prdnja.
Balekanje (prdanje, balek,
ruganje).
2. rugo (nevaljala osoba ).
BALEKATI (se) - rugati se, prdati
se. Nemoj da se svit s tebon balee.
BALETA - vidi balota.
BALUA - monik, ovjek koji ni u
emu ne oskudijeva; trgovac (moan
kao i Turin).
17 BALOTA
BALIN - olovna kuglica, sama.
Govore i bala. Sastavni dio punjenja
puke kremenjae i drugih starinskih
puaka (nabijae, tuca i sl.). Baline
su znali izraivati i sami od tanka
komada olova. Rezrezali bi ga na
terkije pa poprijeko na kvadratie.
To bi stavili na ravnu kamenu plou i
trlj ali odozgo daskom. Vidi
sindirlija.
BALIN

A - vrsta brdske trave.

BALIN

E - lutka koju ponekad nosi

baba u makarama.
BALINJERA - kuglini leajevi u
kotaima bicikla.
BALITI - 1. putati balu (kao spu
kad ga metnu na vatru).
2. govoriti puno nerazumno,
palavriti, beljezgati.
3. padati polako ali stalno tako da se
kapi ne vide (odnosi se na kiu). Bali
cilo popodne. Vidi maiti.
BALKUN - balkon. Ponegdje znai
prozor. Vidi paol.
BALOTA - 1. drvena kugla za igru
balotanja. Neki izgovaraju baleta.
Vidi odrukaa.
2. dio kantara. Zovu je i jajca od
kantara. Ubila ga jajca od kantar
(kau za nekoga tko ispata zato to
je bio nepoten, to je krivo mjerio,
BALOTA
za mlinara koji je zbog nepotenja na
vagi, zbog uimanja priko naina
izgubio pomliovce i sL).
3. kugla za puku, balin. Vidi
samica, sindirlija.
4. bilo kakva kugla ili neto slino
kugli. Vidi bakeva, udla, keva.
Vragu mala ti i tvoja dota,
Kad ti pamet leti ka balota.
BALOTA

- igra u igri balotanja.
Od kratka valjaa i duga izbijaa,
nema balota a.
BALOTANJE - igranje na balote;
bacanje balota. Balotati se (igrati na
balote). Vidi buanje.
BALOTA ST - kuglast.
BALU

KA - jestiva biljka, vilin luk.

Izgovaraju i baljuka. Kad netko
posve smrdi (naroito iz usta), kau:
Smrdi k da je se naija baluke. Vidi
oban, ljukelj, diveluk.
BALUK - otrovni praak kojim su se
omamljivale rbe. Donosili su ga iz
Bosne. Pravi se od brana i kravlje
ui. Kad se netko osjea nemonim
i tekim kae: Vas san ka zabaluen.
BALUN - lopta. Vidi bujel, mantel.
BALJeI - selo u dmikoj zagori sa
zaselcima Dol, Draga, Jazvi i Podi.
Vidi Gradac.
18 BANDIRA
BALJEZGA TI - govoriti puno i bez
veze, govoriti gluposti. Ne baljezgaj.
Izgovaraju i beljezgati, baljizgati,
baljuzgati. Baljezganje, beljezganje
(govorenje gluposti, puno i bez veze).
Vidi baliti, palavriti, uzbaljezgati
se.
BAMBUK - l . isto to i bumbak.
2. vrsta kukca, bambauk.
BANAK - l . drvodjeljski, trgovaki
ili konobarski stol (ank).
2. Ulaganje novca u igri karata. Vidi
bankuca.
3. klupa (za sjedenje).
BAN

ITI - piti, obino uz velik

troak. Kad se bani, nek se bani.
BANDA - l . strana; bok. S one
bande nita se ne vidi
2. pokvareni ljudi, opasni ljudi,
razbojnici, odmetnici, komite.
BANDA TI - bulazniti, buncati,
nesuvislo govoriti ( zbog bolesti,
vruice, u pijanu stanju, snu i sL).
Neki kau banzati. Odatle
bandanje, banzanje.
BANDERUA - upravna jedinica za
vrijeme mletake uprave (obino je
ine 2-3 sela). Vidi serdarija,
arambaa.
BANDIRA
barija.
zastava, barjak,
BANDUR
BANDUR seoski policajac,
pomonik pri skupljanju poreza za
mletake i austrijske uprave. Kau i
pandur. Tako se zove i makara
koja oponaa policajca. Vidi
arambaa.
BANICA - stari novac. To je i ena
vana ovjeka (bana). Naji/a se
gladnica, prozval se banica.
BANITI - banuti, nenadano doi,
doi naglo i neoekivano. Bania je
na vrta u najgore vrime.
BANKINA - rub. Vidi pervaz.
BANKUCE - igra poklape.
BANTUV A TI - muiti; dosaivati;
gnjaviti. ta me bantuje bez
pristank?
BANZA TI - vidi bandati.
BANJA - selo u vrgorakoj zagori.
BAORNICA - ena koja znade
otjerati vjetice. Zovu je i arka.
Vidi deot, arovnik.
BAPKA - mali nakovanj na kojemu
se klepaju (izvlae) kose. Na bapku
se poloi kosa, a ekiem zvanim
klepac jednoliko se udara u otricu
kose. Naa klepac bapku. Govore i
babica, bakva.
BAR - vrsta itarice (talijansko
proso), kratke vegetacije. Znade rasti
19 BARABAN
i samoniklo. Jeli su ga za velikih
gladi.
Proso i bar, nee u anbar,
Ve u lonac, di i njijov otac.
BARA - barasta koza.
BARA - l . predzadnja prova pred
alku. Vidi oja.
2. livada, nagrada koju dobiva za
ispau alkar koji odnese baru (o
dobiva bronanu alku i dva metra
zelenog sukna). Inae, to je stalna
livada ili movao zemljite,
pogodno samo za ispau. Vidi oja.
BARABA - slobodan, sran ovjek,
junaina, ovjek kavalir koji nije
sitiar i krtac. Takoer barabiea.
Vole ga cure, pa se spominje u
pjesmama. Rjee znai neodgovora
ovjeka, pijanicu i raspikuu, ali
barabusina je upravo sve to. Vidi
barabit se, bear.
Ja baraba i aa mi bija,
aa bia, sina nauia.
BARABAN - l . tap (s koga je
djelomino skinuta kora pa izgleda
poput zmije) kojim se na zeljovi
etvrtak, nakon to prestanu crkvena
zvona, tue po klupama (tue se
baraban). S time se podsijea na
biblijski dogaaj kad je svjetina
BARABANATI
traila da se pusti Baraba, a osudi
Isus.
2. buka koja se stvara na zeljovi
etvrtak.
3. batine. Primie barabana.
4. jedna igra u zagori pri kojoj se
protivnika udara torbom ili neim
drugo.
5. jedan od nadimaka.
BARABANA TI - stvarati buku
(baraban) na zelovi etvrtak.
Ponegdje se ta buka
'
radi i napravom
zvanom evrtalka, egrtaljka ili
krgutalka.
BARABINSKI - barabin, koji se
odnosi na barabu. Ako si ti barba i
ja san barbinski aa. Vidi skloniti.
BARABITI se - ponaati se i ivjeti
kao baraba. Isto barabirati se.
Odatle barabiranje.
Ja baraba i barabiu se,
Doe vrime i oeniu se.
BARAKA - kuica sklepana od
dasaka. daara.
BARAKOKULA - marelica.
BARA - barasta (barzasta) koza.
Slino baran.
BARATA TI - l . rukovati, raditi s
neim.
2. zamijeniti. Barata san vola za dvi
krave. Baradija (ovjek koji se bavi
20 BARILO
preprodajom, u pravilu konja i druge
stoke). Vidi razbaratati.
BARBA

ANJE zagledanje,
pretraivanje, diranje u svata.
Barbaati (pretraivati nepozvan po
tuim stvarima; zavirivati u tue).
ta si doa tu barbaat?
BARBU CIN - ljuta uzda (em).
BARDAK - drven sud s rukom za
vino ili vodu. Pokriven je i ima nosac
na koji se lijeva i pije.
BAREKIN - vidi berekin.
BAREKINADA berekinada,
berekinija (berekinski posao,
berekinsko ponaanje).
BAREN(KO)- bar, barem; makar.
Daj baren zeru. Kad nita ne zna
bar (barenko) mui.
BARI

ET - vidi beriet.
BARI

ETAN - berietan.
BARIJA - barjak, zastava. Tako se
zove i barjaktar u svatima.
BARIKET - jednjak (u ivotinje).
Donesi malo paga da sveen bariket
(vee se pr klanju da ne bi sadraj
jednjaka zagadio meso). Izkovaraju i
beriket, bariketa, berketa,
beriaijka. Vidi guak.
BARILO - bavica za vino, ujedno i
mjera za tekuinu (oko 66 litara).
BARAITI
BARA

ITI - podizati oblaie

iznad Kamenice ili koje drugo
planine (odnosi se na buru).
Nabarjaiti se (dugo stajati na
pvienom mjestu).Vidi barjaktar.
BARAK - zastava, bandira. Piana
glava, ne nosi barjaka. Vidi barija.
BARAKTAR - ovjek koji nosi
barjak (u svatma, vojsci,
maarama, alki, na nekoj
sveanosti). Barjaktara u svatima ili
makarama esto zovu i barija,
barjo (u svatima to iznimno moe
biti i prvinae). Barjaktar je i svaki
onaj koji vodi neku grupu, obino
neko loe druto, koji je voa neega.
Vidi barjaiti, asamaki.
BARKA TI - dirkati, gurkati obino
nekim dugim predmetom (tapom
ispod kamenja u vodi da se istjera
riba, u grm radi zmija i sL). Bamiti
(dimiti, guruti). Vidi pamiti,
badati, barunati .
.
BARO

ITI se - isto to i paroiti

se.
BARTUL - muko ime. Bartul puni
bave (do Sv. Bartula (24.8.) kia je
dobrodola za groe).
BARUNATI - dirati, zadirkivati. Ne
baruna j mi po kui!
2 1 BATATI
BASATAN - jedar, nabijen (u
pravilu i niska rasta). Ka da nisu dva
brata, jedan je trkljav, a drugi
basatan. Govore i basat, baset,
basetan, besetan, basast, basest.
BA - izraz isticanja; protivljenja i sl.
Ti ne (nee) igrat. E ba ou! Ba
a ba
.
(istom mjerom; jedno za
drugo). Ako emo ba a ba, iman i
ja tebi ta kzati. Minjamo og rede
ba a ba (nitko nikome nita ne
treba doplaivati).
BA

INA - 1. isto to i batina.

2. vrsta domaeg bijelog groa.
BA

iTI se - praviti se vaan, silan,

asjti se, kerdeiti se. Razbaiti se
(postati silan, poeti se baiti
nairoko).
BAKA - isto to obaka,
nabaka.
BA

KO - kao. Bako lud (kao lud),

bako tele (kao tele), bako kutija
(poput kutije). Isto znaenje ima i
rije potipari.
BA

KOTIN - dvopek, prepeki kruh,

prepeenac. Izgovaraju i bakot.
BA

TATI - rije koja dolazi u

izrazu: Ne bata ti se, to znai: Nee
biti kako ti misli (kako ti hoe,
kako si naumio).
BATINA
BA

TINA - didovina. Izgovaraju

baina.
BA

TUN - mira zamijeanog japna.

Dosta e bit dva batuna.
BA

TUNE - boja karata (zog) u

talijanskim kartama. Govore
batuni, batoni, batone te bate.
BA T - l . teki mlat od tvrdog,
kvrgavog drenovog ili grabovog
drveta nasaen na tvrdu drku, a slui
za udaranje u sjekiru pri cijepanja
drva. Mali drveni bati (tuka) slui
za utucanje ovna ili bika. ivotinja
se sputi, obori na tlo. Zatim se ispod
jaja, na ile Gajovode) stavi poluga.
Paljivo se zategnu jaja, zatim se
batiem lagano udara u ile s
namjerom da se one prekinu, a da se
pri tom ivotinja ne ozlijedi. Rukama
se pipa kada je posao utucanja
zavren. Zatim se udaran o mjesto
namae mladim (svjeim) neslanim
maslom (kljukom). Nakon toga
ivotinju odveu i pomognu joj da
ustane, nekoliko dana je dre u
potedi i dobro hrane da se oporavi
od utucanja. Ako je posao dobro
obavljen, ivotinja se zove utuak,
ako jaja sasvim ne uvenu i ne sasue
se ivotinja je ostala ilomuda (neki
22 B ATITI
kau da je ostala ivomuda). Vidi
topuz, ulum, subak, sumiata.
2. pomagalo pri lovu ribe pomou
vlaka ili mrie. Batom se bati i tako
tjera riba da ue u vlak ili mreu.
3. dio stupe (koji udara po suknu).
Imaju dva bata. Vidi baba.
4. donji dio alakarskog koplja.
Napunjen je olovom kako bi koplje
pri gaanju alke bilo uravnoteeno.
BATAGLAVAC - ptica vorak.
BA TAKLJUN - vidi patakljun.
BATALITI - derati, ne uvati,
zapustiti (odjeu, alat i sl. ) ili uope,
bilo to napustiti. Batali, nema od
toga koristi. Vidi obataliti (se).
BA T AR - mina s malim barutnim
punjenjem.
BATE - isto to batune.
BA TI

- l . mali bat koji slui za
utucanje. Neki kau tuka.
2. drveni eki kojim se udara u
klju te pomou engira die i sputa
mlin.
3. dio ekala koji udara po mlinu (na
ekalu su dva ili tri batia).
BA TIMBA

A - isto to i stari svat.

BA TIMENA T - sudska rasprava,
sudite.
BA TITI - l . lupati nogama po podu.
BATU
2. batom udarati po vodi i tako tjerati
rbu u postavljen vlak, mreu i sl. Ko
e batit?
3. u igri treeta (i nekim drugim
kartakim igrama) udariti pri bacanju
karte po stolu (ili rei batin!) i na taj
nain davati do znanja svome drugu
d ubije najjaom kartom i vrati isti
z (ako moe). Moe znaiti i da je
to najjaa karta tog zoga, moe
znaiti i da je to zadnja karta od tog
zoga, a moe znaiti i da igra ne
moe doi svome drugu u onaj zog
koji oekuje. Kau i ti. Vidi
srt.
BA TLI - sretan.
BATUDA - karta u treetu na koju
s moe batiti (bar trea trica, duja
ili a, u nekim suajevima i etvrt
kralj), ujedno karta od akue,
matadur.
BA TURA - glavica od diveluka,
baluke, a i od luka, kapule i sl.
BATURLAST - velike i okrugle
glave. Baturlast je, a ima n koga i
bit.
BAUK - 1. pauk. Izgovaraju i bavuk.
Vidi pola.
2. vidi maminjorga.
BAUL - drveni koveg; u njemu
nose potrebne stvari prilikom odlaska
23 BEDRENICA
u vojsku ili na rau, a moe biti i
krinja za robu. Izgovaraju i bavul.
BAUWATI - lutati, posrtati. Odatle
bauljanje.
BA VRLJA TI - slino kao evrljati.
Odatle bavrljane.
BA VUK - vidi bauk.
BA VUL - vidi banI.
BAZA - 1. partija u igri. Kod nekih
to je samo tik.
2. dosjetka, vic.
BECIKLA - vidi bicikla.
BE

AR - momak kavalir, otvoren,

slobodan. Zato ga cure vole.
Doi dragi, zato da ne bi?
Da san bear ja bi dola tebi.
Vragol

stu curu zovu bearua.

Bearua i srce i duo. Vidi baraba,
lolo, posto.
BE

ARITI se - ivjeti kao bear;

praviti se bearom.
BEDEVUA - kobila.
BEDRA- br. Vidi napobedriti
se.
BEDRENICA - l. opaka stona
bolest od koje obino stoka ugiba
(zovu je i bedrenja). Prepoznaje
se po tome to koa pritisne rebra pa
se ne moe odvojiti (prilipi se). Da bi
spasili ivine od bedrenice, seljaci
mu ispod brade putaju k iz vene ili
BEDRENINA
mu sijeku malo uha. Vidi poganac,
vrbanac.
2. daska sa strane na krevetu,
stramica na karu i sl.
3. dio greba sa strane.
4. vratnik, bedreni kamen.
BEDRENINA - vrsta cvijeta (divlja
kamilica). Vidi ramenina.
BEDRENJA

A - vidi bedrenica.
BEDUV - obijestan; ivahan. Jesi
beduva, nema ta. Beduvost (obijest;
ivahnost).
BEG - ovjek koji ima svega dosta
(ili se ponaa kao da ima svega preko
mjere, iako nema), njegova je ena
begovica. Odatle pridivak begovi.
Nie beg cicija. Vidi aga.
BEGENANJE - odobravanje,
svianje. Begenati (potvrditi, dati
blagoslov; svidjeti se). Jesi li
begenala momka? (svia li ti se
momak?). Begena li to to radin?
Begenan (odobren, potvren). Vidi
kajjati.
BEKIJA - podruje u Hercegovini
uz Imotsko polje. Uz imotski dio ini
jedinstveno Imotsko-bekijsko polje, a
stanovnitvo uz to polje, iako je
uglavnom ivjelo u razliitim
drutvenim okolnostima, gotovo da
se ne razlikuje. Vidi serbez.
24 BELEGIJA
BEKINA - miina ivineta. Plai
vuk ovijion (anjeonJ bekinon.
Naziv se koristi i za ljudsku kou.
ta je meni vakon berekinu,
Tri kmena primit u bekinu.
Slabe bekine (neotporan, slab,
mrljav): Bekina za bekinu (vidi
miina).
BEKLIJA - lola, veseljak; dobar
pjeva (voli drutvo i pie).
BEL - nepopustljivost. Taj nee
nikomu bel.
BELA - igraa karta koja ima jednu
treinu punta u igri treeta. Neki
kau lipa. Tri bele ine jedan punat.
Bele su: trica, duja, kralj, konj i
vanto. A nosi jedan punat. Ostale su
karte lii ne bez punata.
BELAJ - zlo, jad, skandal, nevolja,
nagraisati na zlo. Odnija te belaj.
Bie belaja (zla). Kad je brkva u
itu, istupi mlin, dade ga belaju.
BELA VA - jelo koje se izdvoji iz
mlaanice (metenike), nakon
izdvajanja masla. Bude grudasta, ali
nije masna. Obino se jede
pomijeana s maslom, jaJima i sl.
BELEGIJA - vrlo tvrd i kvalitetan
brus od prirodna kamena. Na belegiji
se otre ustre za brijanje. Ako je
BELAMEZ
neto posve tvrdo kau da je tvre od
belegije. Vidi zbelegijati.
BELAMEZ bilmez, klipan,
danguba.
BELEND

UK - eljezni obluk na
priuzama, samarima, jaslima,
sopicama, ulazima u mlincu i slino.
Slui za privezivanje stoke i orme na
samarima, sed1ima, jaslima.
Izgovaraju balanuk, belenuk,
bajanug, bijanuk i sl. Ponekad bi
u vanjski kuni zid bio ugraen uplji
kamen ili bi takav kamen bio
postavljen na zgodno mjesto pa bi
bua na njemu sluila mjesto
belenduka.
BELENGUZA - 1. ptica koja vije
gnijezdo ispod (malo nadsvoenog)
kamena, esto blizu vode. Neto je
vea od lastavice.
2. ptica volariea, obanica,
govedarica (veliine vrepca; ide uz
goveda i lovi oko njih).
BELU

- uzvik kojim se lue ovce
(vidi priu).
BELJEZGATI - vidi baljezgati.
BELJITI se - plaziti jezik. Ko je se
vidija belit? Kau i kelj iti (se). Vidi
izbeljiti se.
25 BEREKINATI
BEMBULE - gubice, gubi ine. ta
si obisija bembule? Pridivak
bembelja.
BENA - l . blentava ptica, duga tanka
kljuna (ljuka). Zabada kljun u
zemlju i vadi crve. Zimi joj se kljun
zna smrznuti u zemlji pa se moe
uloviti iva (inae se teko lovi). Ima
slatko meso.
2. podrugljiv naziv za glupu osobu. U
svakom dijelu zagore stanovnike
nekog sela nazivaju benaima iako
za to nema stvarnog razloga. Obino
im se rugaju da su toboe pokuavali
nadotegnuti hrastovu gredu. Vidi
vilaiti se.
BENDA TI - sluati, primati svit.
Ako tko ne slua, kae se da ne
benda.
BENEVRECI - suklene gorje gae
uskih nogavica. Izgovaraju
benevreke.
BEREKIN - veliki stovrag,
vragolan, nemirjakovi, kau i
barekin. Cure u pismama esto
spominju berekina:
Berekine, kazau te majci,
Zto mene na ledinu baci.
BEREKINA TI - ponaati se kao
berekin. Berekinanje (ponaanje
poput berekina). Vidi barekinada.
BERIET
BERI

ET - blagoslov, obilje, srea.

Izgovarau i bariet. Prije jela
ukuani mole jedan Oena, jednu
Zdravomariju i jedanput Slava Ocu
da Bog poalje beriet i blagosov
svoj.
BERI

ETAN obilan,
blagoslovljen. Neka ti je sve srimo i
berietno.
BERIKET(A) - isto to i bariket.
BERI

A LJKA - jednjak domaih

ivotinja, bariket.
BERLE

A - berlov ovjek. Doa

oni berlea.
BESET AN - vidi basa tan.
BERLO
V
- zavrut, kratke pameti.
Kae se iberlav.
BESIDA - rije, govor. Govore da je
magare krepalo zbog tui besida (a
se pokajalo ). Besiditi (govoriti, ali ne
bilo to). Lipo brate besidi (govori).
Reci koju besidu (rije). On ti je
carove beside (rijetko govori). Vo se
dri (vee) za rge, a ovik za besidu.
Je ti lipa besida (prijekor onome tko
runo govori).
BESKARAN - isto to i breskaran.
BESLEMA - raznovrsna hrana,
slino je to i akonija.
BESLEMICA osnovna hrana
potrebna za svakodnevno ivljenje.
26 BEVANDA
BE

IKA - l . kolijevka. Govore i

beka, bea, kolinka, koljinka,
kolivka.
2. mjehur (miur). Vidi depoit.
BE

KOT - vidi bakotin.

BE

TUA - ivotinja, a najvie se

upotrebljava u prenesenom znaenju
za besramnu, bezobzirnu, nepoten u
osobu.
BE

TIMA - psovka. Betimanje

(psovanje), betimati (psovati).
Betimadur je onaj koji betimao
Govore i betima, bretima,
bretimadur. Ajme meni stebon, di
me ini d betiman. Ja ga lipo
pitan, kako ti je jutros, drgo, a on
udri u betimu.
BETEG - 1. bolest; bol; muka.
Izgovaraju i bete.
2. slabuna osoba, nesposobna da se
odupre ivotnim potekoama.
BETE

AN - 1. bolestan; izmuen od
bolesti.
2. teak u razgovoru, zajednikom
poslu i sl. Betean li je, ko bi s njin
izaa na krj.
BETE

ITI - boliti, bolno muiti.

Betei ga ispod lopatice. Betei ga
stric.
BEVANDA vino mijeano s
vodom ..
BEVENJUDA
BEVENJUDA - vrsta ptice.
BEVER - bukvica, pitula. Muke mi
Isusove. oitau mu ja bever.
BEZA ST - tutlav (tuntiav), malo
smeten; priglup.
BEZDAN KA - duboka prirodna
jma. Izgovaraju i brezdanka. Vidi
lenica, straivo.
BEZDITAK - mukarac koji ne
moe imati djece.
BEZDITKINJA - vidi tirka.
BEZECIRA TI - zauzeti, zapiketiti.
To ostavi. to san ja bezecira za se.
Bezeciran (zauzet, zapikeen). Vidi
kapara.
BEZIME - prezime. Kau i brezime
te prizime.
BEZOBRAZLUK - nepotenje,
bsramnost.
BEZUMITI se - pogrijeiti u
neemu, krivo neto shvatiti,
pogreno napraviti. Isto brezumiti
se, prezumiti se.
BmER - papar (mnogi govore
tako). Vidi kartulina.
BICIKLA - bicikl. Izgovaraju i
biciklo, bacikla, baciklo, becikla,
beciklo.
Moju malu satrlo biciklo
Pa je nee oeniti niko.
27 BIVA
BI

- l . batina, kurija, ali i jad,
nevolja. Ubi me bi boi (bolest,
zima, sua i sL).
2. pramen.
3. vuna koja se skovrlji nakon
grebenanja, odnosno takva vuna u
kudilji (zavijai); to je loija vuna,
slui za preu potke, a ne ide u
osnovu. Bi se odstrani pri predenju
ako je predivo namijenjeno za bolje
stvari, a ako je za kune, uprede se s
drugom vunom.
4. vuna koja zapne na drai ili grmlju
kad se ovca provlai.

obani su
skupljali i tu vunu.
Vidi vlas, upi.
BI

ALJ - osoba kojoj iz uha rastu

dlake. uvaj se ovika komu bi iz
uva reste. Biast (pun bieva; guste
dlake, kose, runa).
BI

VA - arapa, bive (arape). Ue

golo u runjavo. Tribalo bi je
sasranon bivon po zubin. Vuna za
bive se ne grebena nego samo
vlai.

ica je pripredena. Bive

poinju s esmom i podvezor (ako
ih ima), potom je dio koji se plete
uravno pa zapletak (zapetina) pa
peta pa poplet i na vrh prstiju je
sumicalo (iazalo). Vidi orape.
BI

ERIN
BIERIN - ai ca za rakiju. Vidi
sud.
BIDAKATI - aliti (se); kriviti sebe
za neto.
BIGLISATI - pivati . Sl avuj biglie.
BIGULA - vrsta tjestenine. Vidi
manistra.
BIGUNJAC mali badanj, drvena
posuda; slui kod mastenja groa.
Izgovaraju i bigunac.
BUA - bijel. I u nas je bija bija
pivi, ma nan ga je niko ubija.
uvaj bile novce za cre dane.
BUA - velika udi ca koja se mee
na parengal. Na bija se natakne
kleni ili kakva druga manja ribica
da bi se uhvatila velika pastrva.
BUAKOVO - Biokovo. Izgovaraju i
Bijakova. Vidi Zavelim.
Bijakova nije bez ub/aka,
Ni Cetina bez dobr junaka.
BUANUK - isto to i belenduk.
BIKA - ovca ili ena bi jele boje.
Govore i Bila.
BIKAN - bijel ovjek. Govore i
Bikilo, Biko, Bikanica, Biliin,
Bilan i sl. One koji potjeu od
Bikana nazivaju Bikaniima.
BIKAR - mesar. Debeja ka bikar.
Likari ka i bikari.
28 BILA KU

A
BIKARUA - mjesto gdje se kol je
stoka. Za neke je to mesnIca
(mesara). Kau i macel.
BIKARITI - komadati , rezati meso
na komade (obino od tek ubi jene
ivine). Izbikariti (razrezati meso na
komade). Vidi ereiti, permaiti,
uditi, kasapiti.
BIKLA - napitak koji se dobi je kada
se u mli jeko (amuu ili skuhano pa
smlaeno) uli je vino (cro ili bi jel o).
Pi je se najvie u zimsko doba, u
pravilu u imotskom kraju. Piju djeca,
odrasli i starad (samo je omjer
mli jeka i vina razliit). Neki govore
samutica.
BIKNUTI se - postupno se na neto
na'/ikavati (na pr. mlada nevista u
novoj sredini). Vidi obikniti se.
BILAA - enski odijevni predmet
od bi jel og sukna (bi jele rae). Vidi
modrna.
BILA - bijelo (pamuno) platno
(postov) od kojega su se ile
mukarcima koulje, dok su enske
koulje imale samo rukave od bilaa,
a ostali di o od uca (grubljeg platna).
Od bilaa su se ili i lancuni. Bila je
i bijeli kumpir.
BILA KUA - kua zi danica
obojana klakom.
BILA LJUBICA 29 BILaLOZA
BILA LJUBICA - vrsta biljke bijela BILIKOVINA bijeli
cvijeta; pojavljuje se oko Uskrsa.
Vidi kaun.
BILA MLI

IKA - jedan od
najupomijih korova. Vidi mliika.
BILA SUBOTA - Velika subota. Od
korizme se nosi samo kura roba
(odjea). U subotu se cure zabiljuju
(izminjuju kotulu).
BILAN - vidi naprnjak.
BILANCE - bjeljanjak u jajetu.
Izgovaraju bilanjce, bilanac.
Koristili su ga kao ljepilo, naroito za
drvenariju, u sluaju iaenja (ispod
dlaga), kad ovca slomi nogu i sl.
Vidi umance.
BILENA - masno meso, za razliku
od nemasna (crljene).
BILI BUBRIZl - izvaena (obino
pri kopljenju) jaja ovna, junca,
jarca ili neke druge muke domae
ivotinje.
BILI

AST - bijel, bjelkast.

BILI

IN nadimak biliasta
ovjeka, Bilan. Vidi Bikan.
BILIG - l . biljeg. Vidi biluka.
2. mjesto (na trkalitu u Sinju) gdje
poinje alka. Od biliga do mjesta
gdje je objeena alka ima oko 160 m,
a od alke do kraja trkalita oko 150
m.
(nekvalitetniji) dio hrastova drveta.
Bilikovina je izmeu kore i crljeni.
Tako zovu i bjelkast kamen (bilikov
kamen).
BILI TRNAK - vrsta sikavice. Nee
ga nego magare.
BILILO - sredstvo kojim se bijeli
platno ili to drugo. Opanke su znali
ubiljivati klakom. Bililo je i bijelo
platno.
BILI

KA - biljeka. Vidi biluka.

BILO -. 1. dio brane (donja daska) za
poravnavanje zemlje nakon oranja.
Kroz bilo idu tegare, a za bilo se
privruju pera. U bilu je obino
rupa u koju se utakne ostan.
2. isto to igrabljite.
3. dio vlaka (drveni dio koji ide po
zemlji). Umjesto bila na rubove
kotorita moe se razapeti konop.
BILO

ICA - prazno zo sirka

(nema muke, nego samo kouljica).
BILOLOZA - biljka bjelih cvjetova;
stabljika joj se protee, ide po zemlji,
kamenju ili nekom stablu. Ima divlja
(ne jede je blago osim kad je malo
prosuena) i pitoma, koja je ireg
lista i blago je jede. Od biloloze su
pleli tralje. Izgovaraju i dilozovina,
divoloza. Vidi krabutina.
BILOSAPAC
BILOSAPAC - vrsta jatagana.
Govore i bilosavac.
BILUG - vidi biluka.
BILUAN - biljka uta cvijeta, lista
slina kaduljinu. Raste po kamenju
(blago ga jede samo ako je posve
gladno). Neki izgovaraju biluina, a
neki biluka.
BILUKA - biljeka, biljeg (bilig,
bilug, biljug, bilika), obiljeje,
znak. Zli bilizi, mrke kukuljice. Bilig,
bilug ili bilika moe biti od ovjeje
ruke ili nekakav znak od roenja:
uperak bijele kose (pramen), neki
mlade itd. Kad su se ovce izgonile
ljeti u planine na ispau, obino se na
njih meao bilig. Bilug je i krica na
vrei po kojoj je vlasnik ili mlinar
prepoznaje od vrea drugih
gospodara, krpica na suknu kad se
nosi u stupu na valjanje i sl. Kad
netko na pazaru kupi neko blae,
svee mu oko repa malo krpice
(biluku) po kojoj e ga prepoznavati
dok ne doe kui. Biluka je i krava
koja ima na sebi kakav uoljiv bilig,
doim je Bilova krava bijele boje.
Vidi bakva.
BILUKO - osoba s nekakvom
bilukom na sebi.
30 BIR
BILUTICA - stijena bijele boje.
Bi/utica stina. Izgovaraju i biljutica.
BILJA - komad drveta to ide u
tovar drva (u drvaricu) ili na
ognjie. Vidi ciplja.
BILJAC - posteljni pokriva od
ovje vune, jako gunjav. z bi/jac se
oe dobr vuna i udo vune. Potka
nije pripredena, ali je jako debela.
Kad se biljac napravi nosi se u stupu
da bi se valjanjem u badnju izbila
vlas. Ljube se kroz bilac (ne vole se, .
a moraju se trjeti). Vidi kami,
sukanac, trubnja.
BILJUG - isto to i bilig.
BILJUGA V - bjelkast. Na njemu
bi/jugav emper.
BINJIDUA - onaj koji se dobro
tue (bije), megdandija, bojdija.
BIOI - selo u dmikoj zagori sa
zaselkom Glavica.
BIOKOVSKO SELO - selo u
imockoj zagori.
BIONA - mrena na oku, odnosno
bijela mrlja na oku. Zenice ti pobilile.
BIORINE - selo u imockoj zagori sa
zaselkom erin Polje. Izgovara se
obino Biorine. upno mjesto (Sv.
Jure muenik) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji.
BIR - vrsta loze ili voke.
BIRTIJA
BIRTUA - krma.
Berekine odrpani gaa,
ko ti vino po birtiji plaa!
BIS - bijes. Bis te odnija! Ne zna od
bisa ta radi (kau za nekoga tko se
naljuti tako da se ne moe
kontrolirati ili tko se tako uzoholio da
nema obzira prema nikome).
BISAGE - vrea ili torba s dva
ovora. Obise se oko vrata ili uprte
priko ramena pri sijanju ita. ito se
obino sije desnom rukom, a baca se
iskorakom desne noge. Bisage se
prebacuju i preko konja. Neki
izgovaraju bisag.
BISKO - selo u sinjskoj zagori sa
zase1cima Dojni Kraj, Gorji Kraj,
Grmljani, Miri. upno mjesto (Sveti
Mijovii arkanel) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji, klikom
dekanatu.
BISKUP - komad mesa od kokoijeg
zadka (slii bikupskoj mitri).
BISTA - uzvik kojim se umiruje
konj.
BITELI - selo u sinjskoj zagori
(Dojni i Gorji). upno mjesto (Mala
Gospa).
BITLISANJE - polagano gubljenje
ivota.
31 BLAGO
BIANUA - bjeanje glavom bez
obzira sviju ljudi u selu (obino u
ratu, za poplava i sL). Izgovaraju i
bianja. Vidi pobianac.
BIATI - poesto bjeati. Biala jon
je kui. On ne bia.
BII - graak. Izgovaraju i bia.
BJANKARUA posteljina
(bjankariju obino donosi mlada kad
se udaje). Bj ankarij a je i donje rublje.
BJANKIN -pamuni konac.
BLABOR - blavor, neotrovna cra
zmija. Jede zmije otrovnice, mie i sl.
Zovu je i babor, miarka. Vidi
pokuarica.
BLAGDAN - svetac, dan svetanji
(Nedjelja, Uskrs, V.Gospa itd.)
BLAGO - 1. stoka, ivina. Ponekad
kau ajvan.
Oj Ivane, golubane,
Goni krave niz dubrave,
A volove niz dolove,
Bile ovce niz pitome doce,
Koze vrne uz brda i strane,
A prasenja kroz jasenja.
2. bogatstvo. Oj pameti, lipo blago
(obino kau kad netko radi neto
nerazumno). Ni u kii blaga, ni u sui
glada (tjee se kad dugo nema kie;
to je ujedno i istina jer prevelika
vlaga nije dobra za intradu).
BLAGOSOV
Uzmi vrga radi blaga,
Blaga nestade, vrg ostade.
Najvee su bogatstvo blago
zdravlje, zadovolstvo i potenje.
Poteni, gusto posijani, ritko nikli.
Potenje se ne kupuje
Ni za blaga sva golema,
Jer ga poten ne prodaje,
A nepoten prda bi ga,
Ali ga nema.
BLAGOSOV - blagoslov.
Blagosoviti (blagosloviti),
blagosivljati (blagoslivljati),
blagosivanje (blagoslivanje ),
blagosovljen (blagoslovljen).
BLAGOVIST - Blagovijest (25.3.).
. Blagovist, ode blago u obist. Kada
doe Blagovist, blago ie u obist. Na
Blagovist prestaje sia, a ovce vie
ne smiju u polje. Vidi Jure.
BLANJOTINA - ono to prilikom
blanjanja izbacuje kao otpadak
BLA - ime i svetac (3.2. ).
Sveti Blau, drinovaki svee,
z te gospa runovika nee.
Govore i Blakan, Blaina. Ie Bla
grlia (vidi grlianje, kalandora).
U nekim makarama postoji
makara kojeg zovu Bla i slamnata
lutka Bla koju spaljuju (Kjeval,
Krnje).
32 BLIZNA
BLEJARINA - posprdan naziv za
porez na stoku sitnog zuba.
BLEJATI - blekoati, oglaavati se
kao ovca (ovce i janjad bleje). Isto
blejiti. Ne bleji! (ako netko prikovie
govori). ta si se zablejija? (ako se
setko napadno zagleda u ono to ga
se ne bi trebalo ticati). Ovca bleji
kad je strigu. ta bleji, kad te ne
strigu? Ovca koja bleji gubi zalogaje.
Vidi kveiti.
BLEKO - glupan.
BLEKOATI - blejati.
BLENTO - glupavko, blesavko.
Izgovaraju blente. Blentav
(blesav), blentov.
BLESA TI govoriti gluposti;
izvoditi gluposti, blesavoe.
BLIKE - igra ko blie, die.
BLITV AR - primorac, otoanin,
Splianac. Vidi mandr(i)lo, bodul.
BLITVICA - divlje jestivo zelje.
Ima bijeli korijeni, a listi kao u
ljubice, samo malo ui. Jede se sve.
Raste po umama. Pojavi se u
proljee.
BLIZNA - selo u trogirskoj zagori
(Dojna i Gorja). Franjevako upno
mjesto (Poroenje Marijino) u
ibenskoj biskupiji. U upi je
Rastovac ( Gospa od milosti - Gospa
BLIZNAC
od plae), Mitlo (sv. Mi jovil
Arkanel).
BLIZNAC - blizanac. Neki kau i
obliznik.
BLIATI - val jati (u igri na bal ote)
to blie bulinu, a ne nastranu niti
tui. Izgovaraju i bliiti. Blianje
( val janje).
BLOK - vidi mitnica.
BLUZA - lagani enski odjevni
predmet (gornji di o tijela). Izgovaraju
i bljuza. Vi di zumbin.
BLJUT - jestiva biljka slina
pa rogi (malo gorija, ali mnogima i
slaa; sprema se leo). uvaj se kad
ie u bljut (paroge) da te ne ujde
:mija . Neki je zovu kukaa neki
brukandula, grupandula.
BLJUZA - isto to i bluza.
BLJUZNITI se - postati poput
bl juzge. Vidi smudati se.
BOBODOL - selo u drikoj zagori
sa zaselkom Marasovine.
BOCA - staklena valjkasta posuda.
Manja boca je boca.
BOCUN - staklena valjkasta posuda
koja sadri bar jednu litru. Vidi
dvolitar.
BODA - naziv za baka ili vola koji
se voli bosti. U vola bodaa
rasparno prkno. Vidi dobosti.
33 BOG
BODUL - otoanin; primorac.

ena
je boduliea, bodulka. Tako je
bodu lica jila smokve (kau netkome
tko probire, hou-neu, a ipak
ustrajno jede; toboe Je tako
probirui bodulica pojela smokve,
najprije one bolje, potom one l oi je
koje je u poetku odbacila).
BOG - otac i gospodar svega ivog i
neivog, odmila Bogo.

esto ga
spominju (i kad bi trebal o i kad ne bi
trebal o):
Bog Bogova. Dobr do Boga. Trei
put Bog pomae. Boe otkloni. Boe
pomai. Boe sauvaj. Dobr ti no;
Bog ti bia u pomo. Nisi ne daj
Boe lud. Svega ima u naega Bage . .
ala je i Bogu draga. Bog j e najprije
sebi bradu obria. Iz tvoji usta u
Boije ui. Lk ti je bit svetac kad ti
je Bog otac. Naa si crkvu di e
Boga molit. Ne daj Boe koliko se
moe. Ne daj Boe zli oiju. Ne da ti
Bog tako dobro. Dae Bog. Daj Boe
svakome, a ne zaboravi ni mene. Ve
je Bogin. Moj si i Boiji. Je si li
Babji? To nije s Boie. Nema nita
pod milin Bagan. Nema Boe tebe.
Kako Bog zapovida. Bog sve znade.
Bog sve vidi. Zr se Boga ne boji?
Ko se ne boji svoga roditelja, ne boji
BOGATALICA
se ni Boga stvoritelja. Bog ne plaa
svake subote. Ka da si mu Boga da.
Ima u Boga dana. Nismo se ni mi za
Bogon stinon bacali. Gona ga ka Bog
maglu. Sila Boga ne moli- Bog se sili
ne klanja. Ia san sve u strvu
Boijemu. Dok je Bog oda po
zemlji. Daleko od grada, daleko od
Boga. uvaj se pa e te i Bog uvati
(Bog je reka: uvaj se, uvau te). Od
Boga je stra dat, nije od avla.
Dobar je strav komu ga je Bog da.
Ne viruje ni u Boga da e ga pomo,
ni u vraga da e ga odnit.
Oj barabo, boji li se Boga?
Bojin Boga, a vi5e nikoga.
BOGATALICA sva sila; vea
koliina neega.
BOGA TI - selo u drikoj zagori
sa zaselkom Popovii . Vidi Promina.
BOGA TIJA - bogatstvo, obi l je. Kad
se cura uda u bogatu kuu kau:
Otila u bogatiju. Ako je neki kraj
pl odan, ako intrada dobro raa,
kau: Ko je vidija nake bogatije. Isto
bogetija.
BOGDANOVI - selo u splitskoj
zagori. Pri je ze nazivao Sratok. Vidi
Perkovi.
34 BOLE

TINA
BOGETATI - psovati Boga,
betimati, spominjati Boga bez
razloga.
BOG ETI - sel o u drikoj zagori
sa zaselkom Roki Slap. Vidi
Mil jevci.
BOGNO - krivina, zavoj. Izgovaraju
i gobno. Vidi oku, osuka, zasuka.
BOJ - l . kat. Izgovaraju i zboj.
2. junaka borba, mejdan. Tako se
naziva i samo alkarsko nadmetanje.
Kad alkar polazi iz svojih dvora na
alku, kau: Ie u boj. Bojdija je
ovjek koji sudjeluje u borbi,
mejdandija, ovjek sklon tui i
vjet u tui. Vidi binjidija.
BOJA - boja. Vidi tanga (boja za
platno, odjeu), kolura (prirodna
boja, boja li ca, kukuruza, neba i sl.),
pitura, tanga, cer.
BOKAL - vrsta suda, stakleni vr.
BOKETA - mali prozor, pendera.
Vi di zaboketati se.
BOKUN - jedan komadi ili malo
bol ji komad. Bome, dobijo je lip
bokun mesa.
BOLEICA - neka rani ca na tijelu.
BOLETINA - bolest, boleljivost.
Bola (teka bolest), bolan (bolestan;
kae se za muko), bona (bolesna;
kae se za ensko).
BOLON
BOLON - rije kojom se pojaava
\anost ili znaenje onoga to se
govori. Ajde bolon posluaj me .
Slino je bona (kad se obraaju
enama).
BOLOUV - belesna uha ili uiju.
Bolouva je ime ovce ili koze kojoj
\"jsi uho (zbog bolesti) ili ima neku
drugo bolest uiju.
BOLUAK - vrsta suda, kantica.
BOME - rije koja slui za isticanje
neega. E nee, bome, bit kako si
:amislia. Vidi urIin.
BONBUN - bombon. Vidi lolo.
BONOGRACIJA - dra zavjesa.
Izgovaraju i bonigracija.
BORA - torba.
BORTANJE - muenje, bolovanje,
paenje kao pred smrt. Bortati (se)
(muiti se, bolovati). Vidi
probortati.
BOS - bez obue (ili posve slabe
obue). Dabogda ne umr bos
(velika kletva). Nee on bos umrit.
Bos po glavi (elav). Konj je bos kad
nema potkove. Krava je bosa kad su
joj papci slabi, kad pipa dok hoda.
Takva krava ne moe u brdo, nego
samo u polje.
Vidi obositi.
35 BOTILJUN
BOSANiCA - sitna riba, jedna od
rijetkih riba u rijeci ikoli. Vidi
drlja, lizibaka.
BOSANKA - vrsta bure (pue od
bosanske strane). Vidi jaua,
poburica, barjaiti.
BOSILJE - cvijet na jasenu.
BOSIOK - bosiljak, meslian,
ljekovita biljka.
BOSNA - podruje sjeverno od
zagore (iza planina). U Bosnu
uvrtavaju i livanjski i duvanjski kraj.
Zbogon Bosno, oda ja za Sarajevo.
BOSTAN - vonjak. Obr si bostan
(ajme tebi, teko tebi).
BOKET - grana pripremljena za
lov ptica. Ponajvie se koristi grana
od raeljke. Boketom se obino love
gvardelini (ljeti). Vidi vi,
baketina.
BONJAK - gornjak, Bosanac.
BOTA - jedanput. Samo botu san
bija u Splitu. Bota i po (edan i po
sat). Bota pure (onoliko pure koliko
se moe uzeti miajom ili kaikom).
Vidi bakalar, bubla.
Polubi me moj drgane botu,
Ja u tebe u drugu subotu.
BOTILJUN - malo vea pletenka,
demejana. Govore i botilja (iako je
BOTUN
to obino manje pletenka od 2-3
litre ).
BOTUN - l . isto to i puca.
2. vrsta groa.
BOV AN - povei kamen. Dobie
bovan u glavu. Izgovaraju i
bovanica.
BOVleA - vrsta zemlje (po brdskim
krajevima) koja se dobro prosipa.
Nije dobra za enicu (jedne godine
ra, druge krumpir). Izgovaraju i
buovica.
BOE - muko ime (obino ga
dobiju oni koji se rode na Boi ili
malo prije Boia). Govore i Boko,
Bokin, Boina, Boica.
BOI - glavni svetac. Braa se ne
dile na Boi. Stareina obino ujutro
pozdravlja: Na dobro van doa Boi,
sveto poroenje i (svi) sveci. Ukuani
odgovaraju: I s tebon zajno. U zagori
smatraju da je dobro kad je o Boiu
hladno, vedro vrijeme, a ako je
oblano i juno da e biti loa
godina. Takoer, dobro je kad Boi
padne oko puna mjeseca. Boi u
mrku, teko ti ga brvku. Mali
Boi (Nova godina). Dobro ti dolo
mlado lito i Nova godina. Na Boi
se i u najsiromanijim kuama malo
bolje jede (kiseli kupus i suho meso),
36 BOUI
a obino ima i vina. esta je izreka:
Nie svaki dan Boi. Velika je
kletva: Ne ima ni na Boi te Odnija
te ava na Boi ujitro, kad se svak
veselija. Ako je kogot bio skingot u
zavadi, na Boi se pomiri. Ne moe
bez tuega ni na Boi (veliki lupe).
Neki za Sisvete kau prvi Boi, a za
Tri kralja zadni Boi. Kad Boi
padne u ponedjeljak, tada post bjei
od nedjelje na subotu pa se mrsi ve
na Badnju veer. Takav Boi neki
zovu Debeli Boi.
BOIA TI - vidi boiovati.
BOI OVA TI - provoditi boine
blagdane (ako se ikako moe kod
svoje kue, sa svojon eljadi i po
svojin obiajin, u miru i u Boijem
blagosovu ). Kau i boiati.
BOIOVATI se - ljubiti se na
Boi.
BOIJI - boji, koji (to) pripada
Bogu (suprotno: avliji, vraji). Stari
su ljudi znali zapoinjati reenicu
izrazom Boijega mi da bi dali veu
vanost onome to kau. Boiega mi,
danas e bit lipo vrime. Nerazumno
eljade- opominju: ta ti je, ove
Boiji? ili ga kore: Je si li Boiji?
Kad se dogodi togot to ne bi trebalo
da se dogodi, kau To nije s Boie
BOI PIVI
(strane J. Boiji dan (vaan crkveni
svetac).
BOJI PIVI - l . trava s modrim
cvitovima, od njega zarestaju rane.
2. tica, zlatna s donje strane,
smrdljiva mesa.
BOJI TRN - vrsta bilja.
BRABONJAK - oviji, koziji, zeiji
izmet ili izmet koje drugo ivotinje
(tonije, tvrdi, okrugli dio izmeta).
Osta k brbonjak na citki.
Izgovaraju brabac, brabak,
braboljak. Sami brabei.
BRACUER - vidi vrabacijer.
BRACULET - narukvica. Izgovaraju
i braulet.
BRAEVI - selo u splitskoj
zagori. Govorilo se i Braevica. Vidi
Zlopolje.
BRAULET - vidi braculet.
BRAGA - vidi kar.
BRANA - naprava od iblja i granja
za ravnanje uzorane njive. Dijelovi
su bilo, tegare, igla, pera, daska,
svor(njak). Vidi kralo, agra.
BRANI - vidi jabuka.
BRANIK - drveni dio mlina koji
slui da se mlinar prihvati rukom kad
zasipa mlin ili namijeta korito (a da
pritom ne padne na mlinski kamen).
37 BRATSTVO
U udubljenju ili rupi na braniku stoji
,
jedan kraj ekala. Vidi ekalua.
BRAND A - riblja krga.
BRANJEVINA - gaj ili koji drugi
prostor na kojemu je zabranjena sia,
ispaa itd.
BRASUNICA novi izdanak IZ
kupusnog korijena. Izgovaraju
bresunica.
BRAENICA - pogaa (obino od
penina brana i sprema se onome
tko ide na put). Izgovaraju
braanica.
BRANOV A DIVENICA - vidi
divenica.
BRA TIMI pripadnici jedne
bratovtine. Obino su lm kue u
jednom. zaselku (karapeju).
Bratimski (koji pripada bratimima).
Vidi sedmina.
BRATSTVO - skupina ljudi s vrlo
bliskim rodbinskim vezama (mogu
biti nepodijeljeni, ali i podijeljeni;
bitno da se jo uvijek u raznim
prigodama dre zajedno). Teko
junaku u brtstvu nejaku (kad bi
ispale tue meu bratstvima, obino
je pobijeivalo jae, brojnije
bratstvo; pri tom bi kukavica
pobjegao, a junaku ne prilii bjeati
BRATU

ET
pa bi esto bio dobro premlaen).
Vidi korta, ered, zajednica, lanac.
BRA TUET - di jete od roene
brae sestara. Za djecu
prvobratuete, drugobratuete i
treebratuete nije doputen brak jer
su blii rod. Izgovaraju i bratued,
prvobratuede itd.
BRA V - ovan ili ovca. Manji brav je
brave, bravetina je bravIje meso.
Vidi kotradina, Boi.
BRA VO - ri je odobravanja: dobro,
odlino, izvrsno.
BRCKI - brdski. Breka trava.
BRAN - ugledan, ci jenjen (ugledna
brka).
BRDO - di o tkalakog stana. Neki
kau brdarica.
BRECANJE - cviljenje zvona
(obavijest o smrti , zvonjenje za
vri jeme pogreba, na Dan mrtvih).
Ima muko, ensko i diije (djeje)
zvono. Brecati (zvoniti na tuan
nain).
C
Ujd li di breea, ko je umra?
Vidi umicanje, slaviti.
BRECNITI - pri pri jetiti, upozoriti,
viknuti na nekoga. Slino nabrecniti.
BREA TI - napuhati se; napuniti se
vodom. Vi di brekniti.
BREKINJA - vrsta divljake s
jestivim pl odovima (brekinjama).
38 BREZDANKA
List je slian kljenovom ili l ozovom.
Plod je ute i kavene boje, malo je
vei od gljogine i visi u uperu.
BREKNITI - l . napuhati se; biti
napuhan; napuniti se vode. Vi di
breiti, uzbrekniti.
2. podviknuti (na ivotinju).
BREK ULJA - vi di vrkulja.
BREMA - posuda za vodu elipsasta
dna; bremica (manja brema) . Vi di
ramina.
BRENa VATI - ureivati kosu da joj
se dade traj ni oblik. Odatle
brenovanje, brenovan.
BRENZA - koni ca, krik, vin ta.
Izgovaraju bremza. Brenzati
(koiti). Brenza uzastranu (radi, ali
bez velike koristi; bol je bi bil o da ne
radi) ..
BRESKARAN bez zamjerke
(breskaran u poslu, breskaran u jelu i
sL). Lako je za njega on ti je
breskaran. Izgovaraju i beskaran.
Tko zanata ni je breskaran. Vidi kar,
skaron.
BREA - duga starinska puka
(izraena u Bresci ji). Izgovaraju i
breka.
BREZ - bez. Izgovaraju i prez.
BREZDANKA isto to
bezdanka.
BREZUMITI se
BREZUMITI se - vidi bezumiti se.
BRGULJA 1. svaka gozba,
goenje.
2. upska svetkovina. Vidi dernek.
3. obiteljska svetkovina, svetac koji
se slavi u nekom zaselku u selu
( postoji u vrgorakoj zagori, po
di jelu imocke zagore i na rubu
si njske zagore). U jednom selu ima
vie brgulja. Oelimo na brgulu kod
Aleria (oni slave sv. Luku).
BRGULJATI - svetkovati; gostiti
se; svetkovati brgulju.
BRICANJE - opadanje dlaka sa
i votinja (one se tada bricaju). Neki
kau dricanje, dricati se. Vidi
obricati se.
BRICAST - bez dlake. Bog te
sauva ovik bricasta ene
runjove .
BRICO - ovjek bez dlaka tamo gdje
i h veina svijeta ima, bricast ovjek.
uvaj se ovika brice ene
runjovice (runje). Vidi oso.
BRIGATI se - brinuti se. Zabrigan
(zabrinut). To mi je za brigon (zbog
toga sam zabrinut). Briga me se (nije
me briga). Brigo moja prii na
drugoga.
39 BRITVA
BRIKTA - novanik, takujin,
gelta, lisnica, lajbuk. Neki kau
britka.
BRIME - breme (drva). ena u
drugom stanju je brimenita.
Mala mi se zgodna uinila,
Pod brimenon kad je poinila.
BRINA - 1. nasip.
2. uzvisina, stijena ili brijeg uz
rijeno korito.
3. draga uz riinu i sl.
BRISTIVICA - selo u trogirskoj
zagori. . Franjevako upno mjesto
(sv. Ivan Krstitelj) u ibenskoj
biskupiji.
BRII - tvrdi konac za krpljenje i
runo ivanje odjee (obino svilen),
ibriim.
BRIKULA - 1. vrsta kartake igre
koja se igra kartama talijankama.
Vidi karik, punat, trocati, uper,
ultima, voret.
2.
karta od igre (u koju je igra) u igri
brikule.
BRIKULA TI - igrati igru brikule.
BRITANE - selo u dmikoj zagori
sa zaselkom Visovac. Vidi Miljevci.
BRITVA - savijen no koji je visio
o koici na enskoj pregai. Vidi
ustra, pulijaica.
BRITVULIN
BRITVULIN - vidi brtvulin.
BRIZEST - s bjelkastim mrljama
(pulijama) po dlaki. Izgovaraju i
brizast.
BRIZOVA - krava brizeste dlake.
Brizonja (brizest vo).
BrZOVAA - metla od brezova
prua. Vidi brstina, crnometka.
BRIINE - brjegovit predjel. Bie
van tisne briine.
BRK - I . dlake ispod nosa, ujedno i
I zraz ljudskog potenja, ljudstvo.
Doi na brk (na ljudstvo, na
potenje). Uzeja je na brk (platit e
kad bude imao, odnosno vratit e kad
bude mogao). Pluni mi u brk ako ne
bude tako. Nije ni ovoj plunit u brk.
2. dio loze na kojima su pupo vi (koji
je prole godine bio mladica),
rodnica. Govore
pribrak.
nabrak. Vidi
3. kukuruzna svila.
BRKA - l . brkata ena
2. vrsta domae penice. Izgovaraju i
brkulja.
BRKLJA - 1. ravasto drvo za
mijeanje pri kuhanju kae.
2. ravasto drvo o koje se vjeaju
obojci i obua da se sue. Govore i
brkljaa te trkija, a neki i aklja.
Vidi granik.
40 BRNJICA
BRKLJA TI - mijeati brkljom.
BRLOG - I . zvjerinja loga.
2. svaka prostorija u kojoj vlada
nered i neistoa
BRLJANJE
oneiavanje.
prljanje,
Brijati (prljati,
oneiavati). Kau brnjanje,
brnja ti. Vidi izbrljati (se).
BRLJANJE - slino to i brbljanje
(govorenje bez veze i promiljanja).
Brijati (brbljati, govoriti bez
promiljanja).
brble.
Nadimci brlota,
BRMBE - jestivo zelje. Zovu ga i
kostri te trnak.
BRNAZE - selo u sinjskoj zagor sa
zaselcima Glavica Bmaka,
Goruiea, Kukuzovac. Vidi Sinj.
BRNDALICA - pogrdan naziv za
usta. Jezik s te strne bmdalice.
BRNDA TI - govoriti bez veze,
brbljati, palavriti. Vidi baljezgati,
baliti.
BRNJICA - dio djevojake odjee
(poput korpeta); ide preko kroeta,
zahvaa lea, preko ramena su
dirake, na pasu se vee, a kao
suknja ide niz noge. Neki tako zovu
samo SUknju. Izgovaraju i brnica.
Vidi modra.
BROCAK 41 BR

EN
BROCAK - ruksak. Izgovaraju BRONZIN - posuda od li jevanog
procak. Kau i rusak.
BROANAC vidi Veliki
Broanac.
BROENIKA - vrsta samoniklog
.vijea.
BROIKA - trava od ijeg se
kori jena radi uta, a od lista crvena
tanga (za bojanje uskrnjih jaja i sl. ).
BROJITI - stalno neto govoriti,
puno priati. Molintekaboga, ustavi
se vie, broji cilo jutro.
BROKV A - otar el jezni klini,
ava. Upa u kae tu brokava. Male
brokve su brokvice. Njima su se
uvrivali gumai potkivale
postole. Vidi zabrokvati.
BRONDZIN - vidi bronzin.
BRONTULATI - ugati, brojiti;
gunati, govoriti bez potrebe i
razloga i veze. Brontula po cili dan.
Brontulanje (slino to i uganje)
BRONZA - l . zvono od tua. Vjea
se na stoku da pastir lake prati kuda
se kree i da je lake pronae kada se
zagubi , ali i zbog zmija Rie, bue,
vode nee. Vidi bronica, klepka.
2. tu, mjed. Vidi mid.
BRONZARA TI - zvoniti. Bronzara
mi svako jutro pod p rozo ron.
eljeza ili kalajisanog lima, slui
obino za kuhanje. U bol joj kui
postojao je bronzin za kuhanje
kiselog kupusa (inae, koristila se
bakra). Izgovaraju i brondzin te
bronzvin. Vi di pura.
BRONICA - mala bronza; zvonce
kojim se zvoni ispred sveenika dok
i de na davanje posl jednje pomasti .
BRO - nakit to se privruje na
robu iglom.
BRST - lie koje stoka brsti.
BRSTINA - 1. grana s koje je stoka
obrstila lie
2. neokl jatrena grana
3. povezano vie tankih (obino
grabovih, bristovih, ali i drinovih ili
brezovih) grana u metlu. Vidi
brizovaa, crnometka. Ne bi mu to
uinia pa da me je govnovon
brstinon gona. ta si se naljutija, ka
da su te govnovon brstinon gonali?
Lipa mala, pomalo se tuli,
Ka magare kad brstinu guli.
4. ostatak grozda kada se pozobl je
groe. Govore i ovastina, ozobina,
ogrozdina.
BREN - brljan. Izgovaraju i
bran, brtan. Brenom su kitili
BR

TANOVO
kue na Badnji dan ujitro. Spada u
ljekovite biljke.
BRT ANOVO - selo u splitskoj
zagori. Franjevako upno mjesto
(Uznesenje Marijino) u ibenskoj
biskupiji. U upi su i sela Nisko (sv.
Ivan Krstitelj) i Dugobabe (bl. Ivan
Trogirski)
BRTE - brate. Rije koju u Zagori
esto spominju pri prianju. Brte mi
ga se moj.
BRTVULIN - tiJet, depni noi na
sklapanje. Izgovaraju i britvulin,
brtulin, brtvelin, brtvelun. To je
obino naZIV noa pogodna za
navranje. Vi di kujica, ribica,
kustura, nadilja, arga.
BRUKA - stidna dlaka. Neki takvu
dlaku zovu miakinja.
BRUDITI - buditi.
BRUJET - brodet. Spremali su ga od
pastrve, kapule ili ljutike, ulja, soli i
vode. Jeli su ga s purom.
BRUS - kita na aljetku (obino od
crvene lanete) ili kakvoj drugo
odjei. Govore i bruska te gajten.
Je ti brus. Vi di vodir.
BRUKANDULA - vi di bljut.
BRUKET - postupak sluajnog
odabira, mir. Provodi se tako da
jedna osoba u aku skrije slamke
42 BRZOROD
razliitih duina, a zainteresirani
izvlae redom. Kad se ljudi (braa ili
rodijaci pri dilidbi, drutvo pri
plaanju rauna ili pri izvravanju
neke obaveze) ne mogu dogovoriti
kau: Ajmo zametniti bruket. Tko
izvue najkrau (najduu) slamku
mora izvriti dogovor ili prihvatiti
dogovor. Vi di prstenak. Bruketom
ponegdje nazivaju i di o komaa.
BRUKIN etka. Brukinati
(istiti . brukinom). Brukinanje
(rad s brukinom).
BRUTULIN - pranj (za prenje
jeima i kave).
BRZAC - mjesto na kojemu rijeka
tee malo bre. Brzetak, mali brzac.
BRZDAR - koni sud (kesa),
naroito pogodna za noenje sira,
mesa, kruha (braenice) ili sline
hrane za vrijeme putovanja.
BRZDA V - valov. Izgovaraju
brzdov. Vidi obrzdati, zabrzdan,
zabrzdati se.
BRZDE - valea, brzdava osoba.
Zovu ga i brzdov.
BRZON - brzo. Vi di skoron, tadan,
tudan, undan, ovdan.
BRZO ROD - svako sjeme koje brzo
donosi rod ( kumpir, kukuruz i sL).
Ako se dijete rodi prije nego proe
BRZOVOD
devet mjeseci od vjenanja roditelja,
nazovu ga brzorod. Vidi pogrmui,
purkovac.
BRZOVOD - vidi purkovac.
BROLA komad mesa uz
kraljenicu. Znai i sve takvo meso
uz polovicu kraljenice. Vidi
peenica.
BUBAC - l . udarac. Nadobija je se
on bubaca u mladosti.
2. okrugao, ovei komad sira, mesa, a
rjee kruha. Vidi bubla.
BUBINA - isto to i mrmelj.
BUBLA - 1. ovei komad, bublac.
Poija je bublu pure. Neki kau
bublja. Buble (osoba koja puno jede
i zato je okrugla, zdepana). Vidi
bubac, bota.
2. slani grah. Vidi ierka.
BUBNITI - l . naglo udariti.
2. rei neto nepromiljeno.
BUCAL - kuba, odnosno kuba i
kruna skupa.
BUCATI - snano razguravati. Kad
netko posve duboko kopa motikom i
zemlju razbacuje oko sebe, kau: Je
je buca. Vidi razbucati.
BUCET - drveni elipsasti sud za
vodu (u polju dok se radi), vino ili
rakiju do 10 litara. Ima dvije
43 BUDALEKATI
dijametralno suprotne rupe na
gornjem dnu.
BUITI se - tjerati se (odnosi se na
gude). Vidi pribuiti, bukanje.
BU - prva balota kojoj svi igrai
petaju, tj. nastoje to blie dotjerati
svoje balote. Kau i bulin, bule.
Kada je neka balota tono uz bulin,
kada ga se dodiruje, kae se da cika.
Neki bu nazivaju i leko.
BUA - balota.
BUAK - sud za mlijeko, s
provislom, kalajisan, dolje iri, gore
ui.
BUANJE - balotanje. Buati (isto
to i balotati). Zabuati (zaigrati na
balote, zabalotati).
BUKURI - loe vino (u koje je
bez nae volje i znanja pomiana
voda). Bilo to smukano naziva se
bukuri.
BUDALA - glupan, ovjek bez
zdravog razuma, koji loe razmilja i
rasuuje. To nije luak, nego priglup
ovjek, budala. Budali je more do
kolina. Poalji budalu na put, pa
ajde za njin usput. ali ludo na put
pa ajde za njin usput. Vidi lud.
BUDALE KATI - budaliti. ta
budalee vie? Kau i budalakati.
Vidi ludati.
BUDIIR
BUDIMIR - selo u sinjskoj zagori.
upno mjesto (Gospa od Ruarija).
aUD

A - ovjek na poloaju,
monik
BUDA V A - duhan najgori (izvan
svake od 6 kategorija). Vidi okada,
. krdalina, lula.
BUGANAC - ozeblina, oteklina na
rukama ili nogama koja nastane kad
se nakon smrzavanja na zimskoj
studeni griju na vatri.
BUGAR - taman ovjek. Vidi Garo,
Galea.
BUJADINA - breuljkast predjel bez
kamena.
BUJEL zranica (gumeni dio
bicikle, baluna i sl. u koji ide zrak).
BUKA - tutanj volova, a jo vie
bakova. Bukati (glasati se kao vol
ili bak). Vidi probukati se.
BUKALO - nadimak (pridivak)
onomu koji je prikovie glasan, tko
se probukao.
BUKANJE - tjeranje krmae, ujedno
i glasanje volova ili bakova. Vidi
buiti se.
BUKARA - drvena posuda, obino
od smrekovine (smrikovine) ili
smriovine iz koje se pije voda ili
vino. Ko se napie vode iz njiove
bukare bie ka i oni. Ima ih razliitih
4 BUKOVAC
veliina, ali ponajvie dri jednu ili
dvije litre (buka, bukarica). Obru
na bukari izrauje se od smriove
ile. Ima i ruicu. Bukara stoji na
vuiji ili kraj vuije da bude na
dohvat ruke. U jednoj kui je jedna
bukara i iz nje piju svi (ukljuujui i
goste). Vidi susak.
Da mi je se napit vode ive
Iz bukare a/etine Ive.
BUKA VAC - l. ptica koja bue.
Neki kau bukovac.
2. isto to i pera (za potpalu vatre i
za izradu brukina).
BUKLUA - l . pie koje nosi stari
svat u svatovima (obino u burai) i
nudi posmatrae svatova. Neki
govore buklija.
2. pie koje je namijenjeno za svate
(za bukliju). Evo vozin buk/iju.
Ponegdj e su mladoenjini susjedi
iznosili bukliju pred svatove, a
gostioniari obavezno.
3. svat koji nosi burau s vinom. To
je bilo nekada i u bogatijim svatima
(znalo je biti i vie buklija), a sada je
to zaduenje starog svata. Vidi
zaliva.
BUKOVAC - drvo koje ima velik t
po sebi. Vidi bukavac.
8CKTENICA
BUKTENICA - posveanica,
sImica.
BUKVAR - knjiga (obino
petnica).
BUKVI - plod bukve. Od njega se
moe zaljuljati.
8UL - l . komad koe drukije boje
I na ivotinji). Po njemu su bili buli.
Vi di plava, pulija. Govore i bula.
2. taksena ili potanska marka. Vidi
bulan, buleta.
B ULA - 1. turska ena.
2. isto to i pucak. Vidi bulanje.
BULAN - pripremljen da bude
mjera. Ovo je bulano za pedeset
litar. Vidi mira, buleta, hul.
BULANJE - prenje kukuruznih
zrna u reetu (sitnici) na vatri.
Bulati (priti kukuruz purkovac).
Bule (preni kukuruz, pucaljki,
pucki). Vidi zabulati.
BULAICA - igla za runo ivanje.
BULE - vidi buo
BULESKARIJA ala; sprdnja.
Buleskariti (aliti se, ludati, sprdati
se). To san ja netiae radija
buleskariju. Vidi ceremonija,
ceremonijati.
BULETA - pismeno doputenje za
obavljanje nekog posla. Vidi bulan,
bol.
45 BUMBIS
BULETIN - ceduljica na kojoj J e
ispisan neka obavijest, poruka.
BULIN - isto to i buo Za balotaa
koj i prvi baca balote, kae se da ie
za bulinon. Sit ka bulin (vrlo sit).
Otia buri za bulina (napravio kuu
na vjetrometini; uputio se negdje gdje
pue bura, iako je moda mogao
ostati i kod kue). Vidi leko,
bumbul.
BULSA - konjska bolest. Vidi
karakus, pamrav, sekagija.
BULJUBAA - voa berekina.
Najsnalaljiviji je i navodi ostale na
zlo.
BULJUK - grupa.
BUMBAK - pamuk. Neki kau
bam buk. Izgovara se i bunbak te
banbuk. Vidi vata.
BUMBATI - iriti se jako (kao
bumbak u vodi). Vidi razbumbati
se.
BUMBAINA - pamuno platno.
BUMBETA - vidi tub.
BUMBINA - dio punjenja za puku
nabijau. Na bumbinu ide kapi.
BUMBIS - uvis. Bumbizanje
(bacanje balote uvis, aldanje).
Bumbizati (igrati bacajui balotu
visoko u zrak, u aldu).
BUMBITI
BUMBITI - piti. Pobumbiti (popiti).
Pobumbija je sve vino, a sad se
privatija rakije.
BUMBUL - sit, pijan i zadovoljan
ovjek; on ivi bumbulice (u
izobilju). Vidi bulin.
BUNAR studenac, obzidana
udubina (koja je obino zgodno
izabrana izmeu dva ili vie kamena)
za vodu. Bunarom se naziva i bolje
napravljeno spremite vode poput
atrnje. Manji je bunar bunari, a
vei ili star, uruen bunarina. Bunar
moe imati ureenu veu ravnu
povrinu s koje se voda slijeva. Takvi
bunari obino slue za napajanje
stoke i neki je zovu agra. Neki
bunarom zovu spremite koje nikad
ne presuuje (ima ivu vodu), neki
tako zovu atju. Vidi lokva,
saran, kamenica, stuba.
BUNGUR - kaa (poneki tako
zovu). lake moja, ovi va bungur ista
naa kaa.
BUNITE - smetlite, mj esto gdje se
svata baca, bunjite.
BUNJA - l . svaka upljina u zidu,
drvetu, kamenu i sl. Izgovaraju i
bunja. Vidi ocir, bua.
2. rupa ispred tale u koju otie
tekuina ispod blaga.
46 BURAA
3. vidi muzina.
BUNJADA - grubo oklesana vaca
(kamen za kuu), odnosno postupak
grube obrade. Vidi kamen.
BUNJEVAC - katolik, Hrvat (tako
pravoslavni oko Svilaje i Dinare
nazivaju Hrvate). Vidi rka.
BUOVICA - vidi bovica.
BURA - hladan sjeveri vjetar. Bura
i nevira. Ponegdje u zaklonicama
bura moe puhati IZ drugih
smjerova (ak s juga), jer se odbija
od brda ili planine. Od bure (od
sjevera, tonije iz smjera s kojeg u
tom podruju pue bura). Pojavijo se
oblai od bure. Kad je netko posve
nagao u govoru, u kretnjama
(naroito pri ulasku kroz vrata), kau:
Ki bura. Neki hladan vjetriak koji
nagovijetava buru zovu poburicom.
Vidi jaua, bosanka, busavica,
bulin, proburiti.
Bura pue, rstie savila,
Mene moja oko svoga tila.
BVRAA - sud (kesa) napravljena
od koe u kojoj se nosi vino, najee
u svatima. Izgovaraju i burea. Dri
oko 3 litre. Obino je od koe s
ovcIJ e noge. Vidi zaliva, miina.
Buraa od gume slui za zagrijavanje
kreveta starijim osobama ili
BURAT
blesnicima za hladnih zimskih noi
I stavljaju i ugrijani kamen, opeku i
sL).
BURA T - vidi buret.
BURATATI - vidi buretatati.
BURBULJA TI - putati zvukove
pput hrane u loncu dok se kuha i
\Tije. Vidi pantanje.
BURDIATI - snalaziti se, okriati
se kako vitar pue.
BURIJA - svrdlo. Izgovaraju
burgija. Burgijati (vrtiti, ali
uporo to got traiti, dosaivati).
Para vrti di burija nee.
BUREA - vidi buraa.
BURET - naprava za raiavanje
itarica (obino ve izvijanih).
Izgovaraju i burat. Vidi vijaica.
BURET A TI - istiti ito pomou
bureta. Izgovaraju i buratati.
BURILO - isto to i vuija.
BURLIJA - drven sud za vino, vodu
i li rakiju.
BURLJANIJA - mjeavina svega i
svaega.
BURLJA TI -mijeati po neemu
tekuem, obino umno; umijeavati
skupa razne stvari. Ne bur/jaj vie po
vodi! Vidi sburljati, izburljati,
proburijati.
47 BUTUM
BURMA - prsten. ena ga nosi na
lijevoj, djevojka na desnoj ruCI,
mukarci ga nose na lijevoj ruci
BURUNTIJA - pismena zapovijed.
Daju ga kao pridivak.
BUS - bun, grm. Di je got bus, tu je
drug (l zemlja ima ui). Govore
buak te zbuak. Vidi ubusati se.
Nema busa, ledine ni graba,
Da ji nije obaa baraba.
BUSIJA - zasjeda.
BUSA VICA - nagla bura, bura s
vrlo jakim udarima.
BUSNITI - naglo neto uiniti;
nepromiljeno neto rei.
BUSNUT - vrlo nagao;
nepromiljen.
BUAK - isto to i bus, ali i manji
bun. Lipa buka da je togot muka.
Kau i zbuak. Vidi ubusati se.
BUT(R)A - dralo u koje se stavlja
pero za pisanje.
BUTIGA - krma, gostiona.
BUTRAST punaan, debeo
(naroito u obrazima). Izgovaraju i
butrest.
BUTUM - sav, svi, sve i sl. Ajmo u
spue butum (svi skupa). Ponesi
butum alat (sav alat). Izgovaraju i
butumile.
BUVA 48 BUMALA
BUVA - buha. Pun buva (muiav , BUZDOVAN - vrsta hladnog
nepredvidljiva ponaanja). Sad SIt sve
buve u gaon.
Ja san mala, ali puna buva,
Ko me ne zna neka mp se uva.
BUVA - tetoina na kUpllSOVU
listu (mala cra baja koja skae kao
buha). Muko velika, napa je buva
na kupus; vrg ga odnija i koliko ga
je. Protiv buvaa posiplje se lug,
poslije je doao patagan.
BUZA VCI - vrsta poluarapa koje se
obuvaju iznad arapa (Or3I)a) i nose
se u opancima. Vi di naprnjaci,
nazuvci, mrkavci, crnopictI{c.
BUZARANT - peder.
oruja. Vidi topuz.
BUZDOVANDIJA alkarski
momak, nosa buzdovana u
alkarskoj povorci (ima ih dvojica).
BUA - rupa kroz koju se vidi. Vidi
ub, bunja, cirotina, irka, ocir,
zvirotina, ublja. Svake gusle imaju
na kopauji buu ( u pravilu u obliku
kria).
Gusle moje na vami je bua,
To eni koja nema mua.
RUATI - buiti. Vidi izbuati,
probuati, proubiti.
BUMALA - manji sud (bavica)
za vino. Iz bumale se moe piti bez
ae.
CABLO
CABLO - stablo.
CAKA - staklo, caklo. Vedro ki
caka. Vidi latre.
CAKA - dosjetka. Znai i aru, crte.
CAKLO - staklo, caka.
CAKNA - uvojak kose.
CAMPIN - alatka slina maklinu,
otra je samo s jedne strane, a s druge
je tupa. Neki je zovu maIin. Vidi
maklin.
CANDRKANJE - zveckanje,
zvonjenje, kripanje, obino
dugotrajno. Candrkati (putati
udne zvukove, zveckati, zvoniti,
kripati). Candrkaju (candru) i
seljaka kola (kripe i treskaju).
Candrkanje je i bezvezan glasan
govor. Vidi tandrkanje.
CAR - vladar velike drave, esar,
ujedno i moan ovjek. to nema, ni
car ne veera. Pokri golo, car se
:eni ! Vidi Slivno.
CARDZA - vrsta enske haljine
poput sade.
CA V ARIKA - tanko, slabano vino.
Vidi vedruljak.
CA VATA - isto to i traca.
49
e
CER
CA V A TINE - nezgrapne, . velike,
obino stare postoline, cipeletine
CA VLITI - govoriti u jedan glas.
CECA - rub, cenca.
CECA TI - pritiskanjem pomicati,
cimati, ljuljati (na pr. polugom kad se
vadi kamen). Cecanje (isto to i
cimanje). Cecanjem se kamen
razljuljava. Cecati se (ljuljati se,
cimati se).
CEDITI - opadati, nestajati;
poputati.
CEKIN - vrsta novca. Znai i
zdravlje, vrstou. Kako si? Ka cekin
(blistam od zdravlja). Govore iceka.
Popija bi ceku sv. Marka. Vidi
dukat.
CENA T - centimetar.
CENCA - l .ma1o (u smislu duine).
Pomakni se cencu.
2. rub. Na cenci-cence (na samom
rubu). Izgovaraju ceca. Vidi
pervaz.
CENITI se - grcati.' Vidi zaceniti se.
CENTLO - atorsko krilo.
CER - vrsta hrasta. Vidi sladun.
CER
CER - ten. Lipe ceri (lijepe puti).
Izgovaraju i cera. Govore i put. Vidi
patar, utovati.
CERA - selo u drikoj zagori.
CEREMONUA - predstava (u crkvi
ili u selu).
CEREMONUATI - izvoditi neku
ceremoniju, predstavu.
Ceremonijanje (izvoenje
ceremonije). Dosta mi je vie tvoga
ceremonianja. Vidi buleskarija.
CERE

PANJA - vosak kojim se

peate pisma ili kakve drugo
poiljke. Vidi peet, timbar,
templo.
CERET - isto to i igamenat, cerot.
Izgovaraju i cirot.
CERITI SE - podrugljivo se smijati,
praviti grimase na licu. ta se ceri?
(to se smije bez razloga?).
Izgovaraju i ciriti se te cirlikati se.
Vidi kesiti se.
CICUA - veliki sitniar, krtac;
cjepidlaka. Vidi beg, pardur,
tituz.
CICVARA - 1. vrsta jela (sprema se
u tavi tako da se usoljeni skorup i
mast rastope pa se dodaje kukuruzno
brano dok se sve dobro ne umjea;
moe se raditi i od masla i sira).
2. rijetka konjska balega.
50 CIKO
CIDILO - isto to i citka. Osta ka
govno na cidilu. Vidi brabonjak.
CIGA

PICA - cigarpic, kami za

cigaretu. Govore i cigarIin, cigaIin,
cigalina.
CIGLA - crijep. Vidi matun.
CIGLA - jedina, sama. Iman ciglo
janje (samo jedno).
CIK - uz, blizu, pokraj. Izgovarau i
ciko, cikon. Vidi cikati, kiati,
tutati.
CIKA - l . cilj, predmet kojemu se
peta.
2. napuklina (obino u kamenu),
vena. Vidi cikniti.
CIKATI - jako pribliiti. Kod
balotanja, cikati znai dovalati
balotu do samog bulina. Cikaju i
svake dvije balote koje su jedna do
druge. Neki kau eokati. Vidi kiati.
CIKA TI - dojiti, sisati, cieati. Vidi
sasniti.
CIKILJ - isto to i sikilj.
CIKNITI - napui. Ciknia mi pijet .
Kad se vino pome kvasiti kau da je
ciklo. Vidi cik, cika.
CIKNITI - zaplakati, zasiktati od
lutine; sij evnuti. Cikilo mi u uvu
(poelo mi sijevati u uhu).
CI
K
O - vidi cik, iko.
CIKVANTIN
CIKVANTIN vrsta starog
domaeg kukuruza malog klipa, i
'Itna zrna, pogodnog za prenje jer
daj e samo pucke. Izgovaraju i
ikvantin. Ime je dobio zato jer mu
o sjetve do berbe treba samo
pdeset dana.
CILAC tvrdi ( kameni) dio
zemljita ( kod krenja). Cilac se
ovaljuje u krupnim komadima (za
razliku od siike, sere). Vidi estac,
ivac.
CILCAT - rije kojim se naglaava
cjelina. Cif-cilcat.
CILINDER - vidi tub.
CIMA - krumpirova stabljika. Cima
je i nadzemni dio nekih drugih
povrtnica. Vidi kumpirovina, vri.
CIMBAT - vrsta bijelog groa.
CIMENA T - cement.
CIMER - dio rala ili pluga
(eljezna letva koja povezuje lemi i
ojicu). Na sebi ima rupice (bue)
kroz koju se provlaila pica.
CIMPRE - empres.
CINKVE - pet u igri na mure. Taj
se zog zove uz bacanje jednog,
dvaju, triju ( kao kod do, tre, odnosno
kvatre) ili etiriju prsta
(izbacivanjem ake sa stisnutim
51 CISTA VELIKA
palcem ili malko m). Neki izgovaraju
inkve.
CINTARE - usna harmonika. Neki
izgovaraju cvintare, cvincare a neki
cincvare. Kau i jorgan(i).
CIP - cijep, navrtak, plenka.
CIPAC - l . noga ispod kolina.
2. plodni dio zemlje, odcipljen za
neku drugu namjenu.
3. jedan od dvaju kolaca na kojim
nose mrca u amatorje. Vidi nosila,
copanj.
CIPALA - cipela.
CIPLJA - komad drveta pogodan za
loenje ( rascijepljen sjekirom od
debljeg komada). Ciplja je i svako
rscipljeno drvo. Vidi bilja, cok.
CIRITI se - vidi ceriti se.
CIRLIKA TI se - vidi ceriti se.
CIROT isto to ceret,
igamenat.
CIROTINA - mala rupica kroz koju
se viri, pukotina. Vidi irka.
CISTA PROVO - selo u imockoj
zagori.
Cista Prova to je republika,
Gorja, Dojnja, Mala i Velika.
CISTA VELIKA - selo u imockoj
zagori. S Cistom Provo ini upno
mjesto Cista (Sv. Jakov St. apostol)
CITKA
u splitsko-makarskoj nadbiskupiji,
imotskom dekanatu.
CITKA - cjedilka, pribor za
procjeivanje. Ima ih raznih vrsta.
Grublja je bila izraena od drveta i
imala po sebi ovee rupe (srednja je
rupa esto znala biti u obliku kria).
Vidi cidilo, brabonjak.
CIV ARE - isto to i ivare. Vidi
tegare.
CIVIKA T - stoni paso, certifikat.
CIVIL - slabuan, koji lako propada;
jadan (najee se odnosi na odjeu,
obuu i alat). Vidi kanitan, patan,
entilan.
CIVINJANJE - dugotrajno stajanje
na nogama. Civinjati (dugo staati na
nogama, ne imati vremena sjesti). Po
cili dan civinja na nogon, mora bit
umoran.
CMILJE - smilje.

esto ga koriste
da ometu pridvrae. Izgovaraju i
cmiljaa.
Moj dragane, moje cm ile uto,
Volimo se, a selo je ljuto.
CMIZDRITI - plakati (u pravilu bez
pravog razloga). Ne cmizdri vie.
Onaj tko esto cmizdri je cmizdrav
(cmizdrov), a nazovu ga cmizdre.
COK - 1. krai podeblji okruglast
komad drveta, ali takav da moe u
52 COVATI
pe. Izgovaraj u i coket. Vidi ciplja,
oblac, skruglac.
2. donji dio kunog zida koji je
obojan ili drukije obojan od ostalog
dijela zida (klakom, prinom i
nekom prainom koja puta boj u).
Cok je odprilike metar iznad poda.
COKATI - vidi tikati.
COKULA TI se - sjajiti se (poput
postola namazanih puzdrom); biti
izlizan od peglanja ili od neistoe;
biti pljesniv.
COKULE - teke postole, potkovane
avlima.
COLANJE - I . epanje, evanje,
cotanje. Colo ( epav ovjek, evo).
Colati (epati).
2. pitonjanje, tikanje. Colati se (isto
to i pitonjati se).
COLOZEC - vrsta narodnog kola.
CONKULAST nepravilno
okrugao, valjkast. Ne valjaju ti te
balote, vidi da su conkulaste.
COPANJ - kolac koji se mee sa
strane na kar kad se goni pia,
kukuruovina i sl. Uglavnom ga
zovu samo kolac. Vidi cipac.
COTA TI - epati, evati.
COTO - ovjek koji epa, hrom
ovjek (vidi evo, compo, colanje).
COV A TI - vidi sovati.
CRIPULJA
CRIPULJA - l . vidi peka.
2. crvena gnjilasta zemlja (za izradu
pke).
3. naziv za lokvu nastalu vaenjem
gnjile.
CRIVAC - selo u splitskoj zagori.
Vidi Zlopolje. Franjevako upno
mjesto s Ramljanima i Postinjem
Donjim (Sv. Vrano Asiki) u
ibenskoj biskupiji, drikom
dekanatu.
CRKOVICA - l . crkavica, neto
malo slabo, jadno, tek to ivi. Di si
Ante jedna crkovice ! Crkni crkovice
kd crknit oe.
2. bolest na ivini (od koje se brzo
crkava). Prikinila te crkvica,
dabogda.
2. naziv za jako dobro vino, najbolje
vino. Da je sad one tvoje crkavice.
Vino dobro ki crkovica.
CRKOVINAR upnikov
savjetnik. Moe ih biti nekoliko u
jednoj upi.
CRKOVNA - zemlja koja pripada
crkvi. Neki je nazivaju i bratska
zemlja iako tu ima razlike.
CRKVA - kranska bogomolja.
Naa si crkvu di e Boga molit. Ako
me mo natrat u crkvu, nemo me
natrt da molin Boga. Prije su crkve
53 CRNINA
bile male i pokrivene evarom ili
ploom. Mala crkva, malo svetaca.
Misa je esto bila pokraj crkve. Je si
li bija kod crkve? (Je si li iao na
misu?). Vidi steljak.
CRLJEN - crven. Crljeno jezero
(Crveno jezero, jedno od imotskih
jezera). Vidi gavan.
Jadn ti si Mustapi Marjane,
Prid kuon ti Crljeno jezero.
CRLJEN - zdravi, tvrdi sredinji dio
hrastova drva (bez vri). Crvenkasto
cre je boje. Vidi strov, bilikovina.
CRLJENA - crveni, nemasni dio
mesa (za razliku od bilene).
CRLJENAK - vrsta groa omanjeg
grozda, oveeg zra. Slian je plavcu
(plavini), ali je crveniji od njega.
CRLJENICA crvena zemlja . .
Govore i crljivica. Vidi osunica,
ploavica, prnjavica, smoljavica,
alikovina, pustolonina, debelica.
CRNA KOKA - kos.
CRNGARAST - cr, garast. Kau i
crnomanjast, crnomanjest.
CRNINA - cra odjea. Nosila se u
znak alosti zbog smrti u obitelji ili
rodu. Udovica nosi crinu doivotno,
a ostali godinu dana.
CRNOGRAB
CRNOGRAB - drvo slino grabu,
crnje kore od grabove, neto
drukijeg lista i drukije zobe.
CRNOMANJAST - isto to
crngarast.
CRNOMETITI - pomagati metlom
onome tko vije da bi se odvojilo
neisto od rpe ita ili vratilo na
poetnu rpu (tada kau da se rpa
umiva). Neki izgovaraju strnometiti.
Crometka je spljotenija od metle za
metenje, kidanje (pritisnu je tekom
kamenom ploom). Obino vije
mukarac, a ena crometi. Najvie
volin da mi ona crometi.
CRNOMETKA - metla od drvenih
mladica (uglavnom bristovih ili
drinovih) kojom se na guvnu, za
vijanja ovrenog (osuenog) ita,
odstranjuje pliva, komadii uvelog
klasja i ostala neistoa. Izgovaraju i
crnomet, strn om et.
CRNOPLETKE - vrst poluarapa
koje se nose u opancima poput
buzavaca. Nisu okieni nego
obaretnuti tanganom preom. ice
se ne pripredaju (za razliku od
biava). Slino je za sve nazuvke.
Pleten bive, cmopletke arn,
Sa svojin se drgin rzgovaran.
CRNOSAPAC - vidi jatagan.
54 CUATI
CRNOSTRlG - otrovnica, zmija
ljutica (vrsta poskoka) esta u
Zagori. Ima crne are (strij e, strige)
po sebi. Nekima je to rovka. Ovde
moemo opstat samo mi i cmostrig i
niko vie.
CRTALO - 1. dio pluga za oranje,
vodilica
2. alatka za pravljenje redova pri
saenju sitnarije.
CRVENKEST - crvenkast.
CUCA - dudla. Izgovarju cucin,
cucin. Cucati (dojiti majino
mlijeko, sisati, a i neto drugo
rastapati u ustima).
CUKAR - eer. Vidi zacukriti.
CUKARIN - eer u kockama. Za
neke to je samo vrsta bonbuna.
CUKRUA - loe vino napravljeno
s puno voe i eera. Govore
cukuri. Vidi kendra, murga.
CUKO - pas. Cuko-cuko (dozivanje
psa) . .
CUKURI - vidi cukrija.
CULJA TI se - ljuljati se. Culja se
koeta. Vidi njunjati se.
CUMPET - drvena poluga to se
vee na stupove kara.
CUPATI - padati (odnosi se na kiu).
Pada li, pada, cupa cilu no.
CURA
CURA - djevojka. Curetak je
omlaa ili omanja cura, a curetina je
ostarija ili glomaznija cura ili cura
nedolina ponaanja. z loom curom
kai dobro, a za dobrom kako ti
drago. Dobra cura ne ie daleko.
Loza i cur ne ekaju. Dr vino u
toku, a curu u skoku.
Jadan ti je, moja majko stara,
Komu drugi curu ugovara.
Vidi zacuriti se.
CURAK - mlaz.
CURICA - vrsta cvijea, ivanica,
ivanje cvijee.
CURIKA V ANJE - vraanje unazad
u kola upregnutih konja (rikverc).
Curikati (ii unazad, vraati se).
Curik (nazad). Tim uzvikom
vologonac tjera volove da pomaknu
kola nazad.
CUROV ATI - provoditi dane kao
cura (od trenutka zacurivanja pa do
udaje). Curovanje ovisi o prilici
(ako nema starije sestre poinje ranije
oko etrnaeste - petnaeste godine, a
moe trajati samo nekoliko mjeseci, a
moe i desetak godina). Vidi zavriti
se, skopolica.
Curuj curo dok si u matere,
Ne u mene gore mi zelene.
55 CVITKO
CURSKO - djevojako, to pripada
curi (curska roba i sL).
Ie Boi, iu curske brige,
Ko e s kime u prtarske knjige.
CV ANJCIK - nekadanji novac.
Neman ni cvanjcika (nemam ni
novia). Cvanjcik znai i dvadeset
(upotrebljava se pri kartanju). Ima
metar i cvanjcik (ako niska osoba).
CVEKA - avli za potplate na
ciplama, naroito vojnikim, radnim,
teretnim. U svaku je cipelu za
potplatu ilo 1 8 cveka.
CVIKERE - naoale. Kau i cvike.
CVILITI - initi nekoga da plae,
da pusti suze. Je li te ko cvi/a? Vidi
ocviliti.
CVINCARE - isto to i cintare.
CVIT - l . cvijet.
2. naslaga na vinu (hvata se na vrh
bave), vinski cvit.
3. bijelo brano (nuler).
4: prvine.
CVITARICE - vrsta igraih karata.
Vidi kuparice.
CVITAST - s bijelim znakom
(cvijetom) na dlaki (odnosi se na
konja). Vidi Cvitko.
CVITKO - 1. muko ime. Govore i
Cvitan, Cvite, Cvito.

ena je Cvita.
CVITNICA
2. naZIV za cvitasta konja. Vidi
Zmin.
CVITNICA - zadnja nedjelja pred
Uskrs. Tog dana umiva se u vodi u
koju se stavi cvijee (obino ljubica,
ABAR - vea drvena posuda.
abar leti, lonce tare. Neki tako
zovu kacu (za peenje rakije). Vidi
kota.
ABRUN - greda (u pravilu kosa
krovna greda, mertek, rog).
Izgovaraju i avrun.
AAK - dio kosita, ruka na
kositu.
AVINA - selo u sinjskoj zagori.
Neki izgovaraju amina. U

avini
je tvrava (kula) iz starohrvatskog
razdoblja. Neki je zovu Damija,
neki Tabija, a neki Rakovia kula.
Vidi Vrpolje.
AA - cra praina koja se stvara
od dima na otvorenom ognjitu i
pada po gredama, mertecima, po
svemu pokustvu i kunoj eljadi
56
v
e

AKRAST
a neki stavljaju i malo penice). Na
Cvitnicu nose cvijee na groblje,
zatim lovoriku maslinu na
blagosov, pera novog ita, neki ak
cvijet od bajama, drina i sl.
tako da se po licu moglo prepoznati
tko u kui ima otvoreno ognjite.
Iznad ognjita sui se meso i zaai
(napuni se aom). aavica je
niska kuica sa samo jednom
prostorijom s kominom, tako je sva
aava (puna ae). To je i svijea
petrouljka koja slabo gori pa ai
(puta au).
ADOR - ator.
AGLJATI - brati s reda (bez
biranja). Vidi oagljati.
AKARAST - I . oiju razliitih
boja. akara (akarasta kobila).
akar bedevia.
2. aren (arena lica i oiju).
akaraje ena akarastih oiju
(arenih i moda nejednakih). Za
prevrtljivo, nepouzdano eljade
AKJA
takoer kau da je akarasto. Vidi
perest.
AKLJA - isto to i trkija, brklja.
Vidi ekijun.
AKIRE - muke hlae, tijesne, do
koljena da se na njih mogu staviti
izme, ovijai.
ALABRCNITI - neto na brzinu
pojesti.
AMPARA - dio konjske orme koja
olakava upravljanje konjem dok se
jai ili dok vue (stavlja se ispod
donje gubice).
2. nokat u make, psa, divljai.
ampare (ampre, ampri, apci)
su i veliki nokti u eljadeta. Sramota
je imati velike nokte, naroito ako
radi oko hrane. Vidi prnjke.
ampra je i bilo koji predmet koji
stri (i koji te moe nagrditi),
primjerice suha ogoljela grana.
ANARA - vrsta kornjae.
ANATI - dosadno zapitkivati;
ugati.
ANOLITI - uporno i stalno u
nekoga neto pitati. Taj stalno
anoli. Neki izgovaraju anoriti.
Izanoliti (uporim zanovijetanjem
isprositi neto od nekoga).
ANDRA TI - vidi andrljati.
ANDRKALO - isto to i ekalo.
57

AJAK
ANDRLJA - obino tanka grabova
drva. Vidi praka, grabua.
ANDRLJAST - poput andrlje
(odnosi se na kriveljivo drvo s
nepravilnim granicama po sebi, na
bus to ne raste uvis, nego polegne i
rairi se po zemlji i sL).
ANDRLJA TI - slino to arati
(arati). Izgovaraj u i andrati.
ANDRLJIN - ukras od kovine
(tanka okrugla ploica); moe biti i
dukat ili slino to se mee kao
ukras.
ANGRLJANJE grebanje
neega o neki drugi predmet (na
primjer kad se granje provlai kroz
tijesan prostor). angrljati
(grebanjem stvarati zvuk). Govore i
andrkje, andrljanje,
andrkati, andrljati to je slino
kao angrljanje, angrljati.

angrlja (eketa) i eketalo na

mlinu. Vidi andrkalo. Izgovaraju
engrljanje, engrljati i sl.
ANTRA TI - pjevati uvijek i u
svakoj prilici, stalno neto pjevuiti.
antranje (stalno pjevanje,
pjevuenje).
ANTRUN - vidi atrun, dinja.
ANJAK - drvena zdjela iz koje
kuna elad jede zajedno.

APA
Izgovaraju i anjek.

anjak s jelom
stavi se na okrugao tronoan stol
(siniju) oko koje posjedaju lanovi
obitelji i jedu dugim drvenim licama
koje se zovu kaike, sjedei na
niskim tronocima. Kaike su obino
izraivali od kljenova drveta. Za
djecu ili nemone osobe bili su manji
anjci (anjii, anje). Vidi
pladanj.

APA - nesrea. apa ga api/a

(dola mu nesrea). Neki govore:
apa ga api/a. Vidi nezra.

APCI - isto to ampare (prsti,

obino neuredni s dugim neistim
noktima). ta si mi donia apke prid
oi? Vidi prnjke.

APORICE - selo u sinjskoj zagori.

upno mjesto (Sv. Roko).

APRLJIN - vidi eprijin.

ARA - crta.

ARATI - l . arati. Slino je

andrljati, andrati. Iarati
(izarati) . Iaran (izaran).
Zaarati (zaarati). Zaaran
(zaaran).
2. vraati, bajati, atati.

ARKA - l . magija. Vidi nabac,

promira, urok.
2. ena koja moe skidati bacati
ine. Vidi baornica.
58

ATRNJA

ARKANJE vraanje, bacanje

maija, ini. Isto i atanje

AROJICE - makare (poneki

govore).

AROVNIK - osoba koja

predskazuje, koja ima nadnaravne
sposobnosti. Vidi deot.

AS KON - zaas, jedan as. Stani

askon, da te nita upitan!

ATA TI - maijati, bacati ine.

Kau i arkati, arati, bajati.

A TUA - veo, koprena.

A TITI - glasno govoriti, glasno

moliti.

A TRNJA - natkrito spremite za

vodu za pie. Pravi se u uskom,
pogodnom mjestu, udolini, u poveoj
krapi tako da se u nju voda zgodno
slijeva. Mnogi atrnjom smatraju
samo tako spremite u kojemu uvijek
ima vode. Takve e atrje rade na
mjestima koje imaju vodu na nekoj
dubini (obino veoj pa su atje
dosta duboke, za razliku od bunara).
Za veinu je ata natkrita
(semerena) 1 u pravilu etvrtasta,
dok je bunar otvoren, okrugao,
elipsast ili nepravilan. Vidi pristup,
ramena, granik, emer, kuba.

ATRUN
A TRUN - lubenica. Neki
izgovaraju antrun, za neke je to
II IuD.
AU - I . nekada metar
cremonije u svatima (poslije je to
psao starog svata). Izgovaraju i
avo. Nosi tap i zapovijeda to treba
initi.

au je znao upravljati
izgovarajui naredbe djelomice ili
ptpuno na turskom jeziku. Breberi
delijo, dobr sria gospodo svatovi!
(tako pokree svate od mladoenjine
k mladinoj kui). Azur, azur, hinja!
(tako pokree svate od mladine kue
nazad k mladoenjinoj kui). Azur,
azur, kieni svatovi. Jap, Jap, Jap!
(tako ustavlja svate na putu).
2. debeli svat u svatima, on zabavlja
svate, zamee ale.
3. arambain zamijenik (za
austrijske uprave).

auom se
nazivao i pomonik seoskim sucima.
4. raznosa vijesti, onaj tko telali. To
moe biti i slubenik, a moe biti i
dobrovoljni pomaga slubene osobe.
Vidi ulak.
Vidi alaj-au, avu.
A V A - avao. Izrauju ga kovai
kovanjem. Mali avli slue za
pokivanje konja, a veliki za
priivanje merteka za vinanicu pri
59

AVRUN
gradnji kua. U starijim kuama
umjesto avala sluili bi klini od
drinova ili slina tvrda suha drveta.
Vidi brokva, priavlati.
AVA KU A - uvarkua, biljka
koja se uzgaja na kunim krovovima
i njenim ljekovitim sokovima lijei se
upala uiju. Izgovaraju i uvakua,
evrkua i sl.
A VALDUA - velika igla za
debeli vunem konac (krpljenje
biava, . samara, provlaenje opute
pri graenju opanaka i sL). Tako
neki nazivaju i iglu kojom provlae
vez pri uvrivanju ioka
poivaa. Izgovaraju i avalu,
avaldusa, avalduna. Vidi
samaraa, oalija.
A VO - vidi au.
A VO GLA VE - selo u dmikoj
zagori.
A VOR - patrljak koji viri iz stabla
ili grane (u pravilu je suh). Moe
avor izbijati i dolje, iz zemlje, iz
panja, ali tada ga obino zovu patrl.
Vidi avu, ekijun.
A VORE - vidi avu.
A VRLJA TI - isto to evrljati.
A VRUN - greda. Izgovaraju
abrun.

AVU

A VU - dijete iz tue kue
nazono razgovoru ukuana. Zovu ga
i avore.
AZNITI - ezni ti, eliti neto do
ega je teko doi, to je teko
ostvariti, dragu osobu, neko dobro;
aliti za rodnim krajem, za blinjima.
EA - vidi ua.
EGRTALJKA - naprava kojom se
stvara buka (egrta) na zeljovi
etvrtak. Izgovaraju i evrtaljka,
krgutaljka. Vidi baraban,
barabanati.
EKALO - drvce na vodenom
mlinu koje svojim drdanjem
pokree zrje ita s dna koa ( iz
kopanje), pa ono migolji i pada u
mlin.

ekalo po mlinu poskakuje

(tonije, poskakuju batii - dijelovi
ekala, a njegova osovina jednim je
krajem u kopanji, a drugim prolazi
kroz nainjenu rupicu u daski
ekalui za koju je labavo zakaena.
. Govore i eketalo, andrkalo,
ekrkalo.
EKALUA - daska na koju se
naslanja ekalo. Na nju se mlinar
oslanja kad zasiplje ito. Zovu je i
branik. Vidi ingiraa, metanica,
sidalica, tampanja.
60

EKI

ATI
EKA TI - ne udavati se dok momak
kojem se cura obeta ne bude
spreman i mogu za enidbu (mogu
ga sprjeavati razne stvari : rad u
Meriki, sluba u vojski, zatvor,
starija braa koja se nisu oenila i
sL).
Tei vodo kudan si i tekla,
Ja u ekat koga san i rekla.
EKETALO - isto to i ekalo.
EKETA TI - proizvoditi zvuk
poput eketala kad lupka i grebe po
mlinskom
eketanje.
andrkalo.
kamenu. Odatle
Vidi angrljanje,
EKI - alatka koja moe i mati
razliite namjene. Postoji mali eki
za zabijanje avli brokvica,
zidarski za zidanje, maca ili maica
za udaranje u picu, ili dlijeto, eki
mara za prvu obradu kamena,
kresa za fnu obradu (nazuban je),
malj za razbijanje kamena, kres za
posicanje mlina (soivica), klepac
za klepavanje kose, kovaki eki
itd. Vidi murtelina, apadurka.
EKIA TI - l . brzo govoriti,
najee bez veze.
2. udarati kao to udaraju bati u
stupi.
C
EKJUN
EKLJUN - dio odsjeenog drvete
il i drae, koji je iljast i akljast
t poput aklje) i viri iz zemlje. Vidi
patrlj, avor.
EKRK - l . kolotur, ureaj za
dizanje pri gradnji kua. Isto i vin,
vitlo.
2. lonarsko kolo.

ekrk Je i dio
lonarskog kola (ploa, obino od
orahovine). Dijelovi su l kri,
prinica (kalac, klinovae), kurelj,
senj, osovina.
EKRKALO - vidi ekalo.
ELA pela. Vidi elinka,
elinska ljubica, ulie.
ELAN - 1. ovjek velika (visoka,
iroka) ela. Zovu ga i elonja.
2. jako sunce to tue u elo. Vidi
zvizdan, elopek.
ELEBUA - nalickan ovjek.

est
nadimak u zagori.
ELINKA - mjesto gdje stalno ima
pela (krip, dub, peina).
ELINSKA LJUBICA - ljekovita
trava, matinjak. Izgovaraj u i elinja
ljubica.
ELO PEK - zaklonjeno mjesto,
okrenuto suncu (obino na nekom
pristranku). Tako ga zovu naroito za
velikih ega. Sve izgori u non
elopeku. Izgovaraju i delopek,
61

EP
dalopek.

elopek je i svaka velika

vruina. Vidi elan, praniok,
zvizdan.
ELJADE - mukarac ili ena
(mogu biti i djeca). Kuna eljad
(svi ukuani). Kratko eljade
(nedotupito eljade, kratke pameti).
Boije eljade (krtena osoba).
EME - emu (ne govore svi).
EMER - jad, nevolja, bijeda, jako
siromatvo. emeran (adan,
bijedan, nevoljan).
EMERIKA - biljka otrovna, gorka
korijena. Grko ki emerika.
EMUALICA - ena ili cura koja
ide emuati grm, grmarica. Ko je
bia obligan mora je i po deset dana
sluit u emuanju. Vidi linjak,
drvarica, prakarica, etalica.
EMUA TI - isto to i peruati, ali
i potezati, vui i tako trgati. Tako se
emua grm. Neki kau komuati.
Vidi oemuati, poemuati se,
poepuati se, mandati.
emuanje (isto to i peruanje, ali
i trganje, otrgivanje).
ENDRKANJE - vidi andrkanje.
EP - zatvara rupe na bavi.
Prisuija ep (nestalo vina). Vidi
tiga, tapun, epina.

EPATI
EPA TI - trati ; gaziti . Vidi doepati
se, oepati, oepiti, priepiti.
epanje (tranje; gaenj e). Tako se
naziva i postupak kad se gnjekom
(tukom) tri puta na dan pozbija
mast u badnju. To se radi trkIjom.
EPINA - ep u vuiji (drvenoj
posudi u kojoj se drala voda). Dvije
su epine (od krpe su i obino
povezane; rjee su od drveta, turine i
sL). Trup drven, a oi prtene. Kad
netko pokisne ili se skvasi, kau:
mokar ka epina.

epina je i zatvara
na tikvi (sudu napravljenu od tikve).
Kad se oene ili sjardume dvi
nesrie, kau: Namirila se tikva na
epinu ( Namirija se ava na vraga i
sl.)
EPRLJANJE - grebanje noktima
(to obino ini maka i djeca kad se
tuku). eprljati (grebati noktima),
oeprljati (ogrebati noktima). Nije
Bog maka pa da odma oeprla.
Vidi ieprljati (se).
EPRLJIN - dijete, ali i
zanovijetalo. Ne ma nita od ovi
eprljina. Izgovaraju i aprljin. Vidi
vrij ac, prkIjein.
EPUANJE - tua vrljaca pri
kome jedan drugoga hvataj u i poteu
62

E

A
za ui. Kad se pivci potuku kau da
su se poepuali ili poemuali.
ERAK - l . etvrtina zaklanog
ivineta. Vidi kouti.
2. mjera za povrinu (etvrti dio
kanpa). Izgovaraju i erek.
ERA N - plot na gredama iznad
ognjita. Oblijepljen je gnjilom.
Vedar eran (nema mesa, sve je
pojedeno). Izgovaraj u i eranj te
erin. Neki kau lisa. Ajde na lisu
skini meso.
EREITI - komadati zaklano
ivine na vee komade. Vidi
bikariti, permaiti, uditi.
EREK - isto to i erak.
ERMA - kroet. Vidi jeerma.
ESMA - izvor iz kojeg voda tee
kamenim lijebom ili na postavljenu
cIJev.
ESNICA - sveano ukraen boini
kruh (pogaa) ispod peke. Pee se na
Badnjak. Stoji u kui za boinih
blagdana, a jede se tek na Mali
Boi.
ESTIT - potpun, cjelovit. Nisan
estito ni sija, a ve se morn dizat.
Nie estit (nije skroz pametan).
E A - bolest eanja, uga.

AGIJA

AGUA - metalna naprava za

timarenje goveda i konja. Tribalo bi
je eagijon po kostimon.

AJA - liaj na govedima

( izaziva eanje).

ALJ - 1. sve etiri male u

brikuli, pri emu protivnik nije
dobio ni jednu.
2. eanj (luka enjaka).

KONJA - ovjek koji se stalno

ee.

ET - vidi titina.

ETERES(T) - etrdeset.

ETRI - etiri. etri sise s neba

vise (vime). Neki izgovaraju eteri.
Gusle moje, sitna tanburice,
Razbiu vas na etri police,
Da curice ugriu guzice.

ETVERA - karta etvrtica u

talijanskim kartama. Kau i etvora,
etvorina, etverina.

ETVRT - koji je etvrti po redu.

etvrt a (a uz kojega ima jo tri
karte istog zoga). A u etvrti. Vidi
trea, drug, sam, utreiti.

EVRKU

A - vidi avakua.

EVRLJATI - l . razgovarati,
govoriti (obino mimo i ugodno).
Kau i avrljati. evrljanje,
avrljanje (lagano ugodno
razgovaranje).
63

AV
2. pomalo raditi, raduckati.

EVRLJUGA - eva, evrljuga.

evrljuga Boga moli,
Da obane kuga mori,
Da u polje ne salaze,
Da jon gnjizda ne nalaze.
Neki istu pjesmu pjevaju za
pripelicu. Vidi kukulja.

EVRTALO - naprava koja se

okree pod udarima vjetra. Stavlja se
da bi plaila ptice u polju ili
vinogradu. Zovu je i evrtaljka. Vidi
barabanati, egrtaljka,
krgutaljka.

EVRTA TI se - vrtiti se, okriati

se. evrtanje (okretanje).

E(V)ULJA - 1. grozdi groa

otkinut s pravog grozda. Izgovaraju i
euljica. Daj mi makar jednu
e ulicu. Vidi ieviljiti, raeviljiti.
2. ostatak grozda bez groa,
oV!stina.

AK 1. biljka sa sitnim
nazubljenim plodovima koji se
hvataj u na odjeu, ljekovita biljka
(repuh, kalj). Ima ih vie vrsta i svi
su ljekoviti. Vidi babini zupci.
2. sitna dlaka na konju iznad kopita
(kod prednjih nogu iznutra, a kod
stranjih izvana).

A V - isto to i iav.

ITI
IITI - ciiti.
iKARA - alica. Izgovaraju i
ikara.
IMOVICA - l . stjenica.
Razmnoava se u krevetima, obino
u posteljama od drveta i posteljini,
kad se ne vodi dovoljno rauna o
istoi.

imovice su se unitavale
vrelom vodom - parenjem postelja i
posteljine.

imovica pije krv ovjeku

i ne da mu spavati.
2. zelena, kafenkasta ili sivkasta
smrdljiva baja s okastim oklopom
na leima.
3. vrsta bijelog groa (traminac,
mukat).
Izgovaraju i imaviea.
IP - kratak; nedostatan. ipo
(kratko; nedostatno). Ovo je ipa za
koulju (od ovoga se ne moe saiti
koulja). I za krto eljade kau da je
ipo. Vidi lebedati se.
ISTA SRIDA - pepelnica, prva
srijeda Iza poklada, poetak
korizme, tj. poetak posta. ista
Srida oistila criva.

to bi mrsa
ostalo iza veere na poklade, jelo bi
se tek na Uskrs. Zato je postojala
uzreica koja se izgovarala na

istu
Sridu: Nema guze mrsa do Uskrsa.
Ipak, u bogatijim kuama meso se
64

MR

ITI
kuhalo nedjeljom, a i etvrtkom i za
korizme. N a

istu Sridu bi kuhali

(lukijaIi) posue da ne bude mrsno.
ITA TI - pisati. ta ita u tomu
libru? (to pie u toj knjizi?).
ITI - isti. Pogledaj ga,
molintekaboga, iti pokojni Ilija.
Vidi eto.
ITLUK - l . selo u drnikoj zagori
sa zaselkom Podi. Vidi Promina.
2. selo u sinjskoj zagori sa zaselcima
Bng, Demerovac. Vidi Sinj.
iTMEN - koji zna itati. Vidi
naitljiv.
IVILUK - vjealica nainjena od
zabijene brokve (ili komada eljeza,
a moe biti i od drveta) u zid.
Izgovaraju i ivija. Vidi trkija.
IVUT - ifut, (u pravilu ne znai
idova ve ovjeka tvrdicu, velikog
krtca, paradura). Isto tituz,
dramoser. Vidi udija.
IZMEN(I)T - ismenit (takav je
veliki istunac koji trai dlaku u
jajetu, kojemu i najmanja sitnica
puno kodi).
MRITI - puhati kroz zatvoren
nos. Osekni se, ne mogu te sluat
kako mril
Mala moja, mri ti u nosu,
Ki Bosancu kad otkiva kosu.
t
OBAN

OBAN - l . pastir. Oe se dobar

oban za gaste.

Obanovati (uvati
blago). Mi smo skupa obanovali.

obanovanje (uvanje blaga).

ee
kau obaniuk. Nema nita lipe od
obanluka. Vidi asamaki.
. vrsta baluke (ima vijenac
crvenkastoljubiastih cvjetova).

OBANICA - l . pastirica.
Zvelime moj debeli lade,
ta po tebi obanice rde?
2. ptica koja voli biti uz goveda ili
ovce dok pasu. Vidi belenguza.

OJA - 1. vrsta skupocjena platna

(od njega se izraivala starinska
odjea, razni pokrivai i sL).

ojan
(od oje).
2. zadnja (glavna) prova pred alku.
Tako se zove i nagrada ( 31 1 cm
finog crvenog sukna - oje) koju
dobiva alkar koji odnese oju.
Dobiva i srebru alku. Vidi bara.

OKLE - ni tele ni june.

okletina
(meso od okleta).

OKO - pojam za dobra ovjeka,

potenjainu. Marko ti je oko
(ovik) i po. Izgovaraju i ovo.

OKOT - trs loze. Ponajvie kau

panj. Koliko ima panja?

OKOTINA - vidi turina.

OLAN - isto to i dolan.

65

OVIK

OPOR - mnotvo vukova.

ORAPA - iroka vunena arapa

(obino arena). Neki tako zovu
samo ensku arapu (oni kau da
muki nose bive).

orapa je ujedno
i spremite u koje ene ostavljaju
razne sitnice .

ORBA - juha.

kriljava orba
(elo od izrezanih krumpira, kuhanih
u vodi, s malo suhog mesa ili slanine,
moda i sa tijestom). Vidi kriljka,
oravi gula.

ORBAK - nekakva jednostavna

hrana u kojoj prevladava voda,
orbali hrana. Takoer juniji dio
hrane. Meni daj malo toga orbak.

ORBALI - koji je juan.

orbali
rana (una hrana, hrana u kojoj je
dosta orbe).

ORBAST - juan. Vidi orbali.

OVIK - l . ovjek. Evo oka i evo

ovika. Rumen ovik (crvenkast,
crven ovjek; rumeni se ki jabuka).
Ljudi u Zagori jedan drugom
obraaju se rjeju ove, a poneki
rjeju ue. Dobar ovjek Je
ov(i)ina, malen ovjek je ovi ak.
Sam je ovik ka posieno drvo. Vidi
oko, ovo, oviti se, ljudstvo,
oprati.

OVITI se
2. mu, suprug. Mukte zauzela ovika
(ne raa ili je rodila malo djece).
OVITI se - praviri se pravim
ovjekom; ponositi se.
OVO - dobar ovjek, potenjaina,
oko.
UBRA - ubrasta koza (rjee
ovca). Vidi ubrilo, ula.
UBRAST
k
ratkih uiju
(prvenstveno se odnosi na kozu ili
jarca, ali i na ovce, ljude i sL). To
proiruju i na nos: kad je kratak,
spljoten.
UBRILO - nadimak za ubrastu
osobu, suprotno od klepo. To je ime
ubrastu jarcu. Vidi ubra.
UA - suho, tanko raslinje, slabo
drvo. Izgovaraju i ea. Vidi praka,
grabua.
UDUA TI - udno se ponaati.
Pusti ga, vidi da udija. Za eljade
koje udija kau da je udno.
udijanje je udno ponaanje,
izmiljanje i sl.
UDO - l . neobjanjiv dogaaj.
uda od tebe (kletva).
2. puno. To mi je udo.
UGAN - isto to i dolan.
UGO - osoba krupnih kostij u, isto
dolo, ljujo.
66

UPER
ULA - ovca kratkih ili porezanih
uiju. Rjee se odnosi na kozu.
ulin je ulast ovan. Vidi ubra.
ULAST kratkih uiju.
Prvenstveno se odnosi na ovce. Vidi
ubrast.
UNA - vidi puzdra, potrba, lisko.
UNA V - raupane kose.
UNEA - unavo mome.
UNUREST - neokresan (odnosi
se na na grm, tr i sl.; na sve strne iz
njega leti).
UNJAK - dio seljakog tkalakog
stana na kojemu seljaci od ovije
vune izrauju grubo sukno za odjeu
i pokri vae.
UNJKA - isto to i unjka. Kod
nekih je obiaj da suhu praseu
unjku (odnosno glavu) kuhaju za
Boi. Vidi krivounjka, surlea.
UPATI - l . ureivati vunu
upanjem. Tim se postupkom od
runa dobiva vuna (osim u sluaj u
guljovine; runo je, naime, u jednom
komadu).

ene su se uveer sastajale

i upale vunu. Uz upanje vune esto
je bilo i silo. Vidi gargae, vlaiti,
grebene.
2. vidi enica, jeim, proso.
UPER - uperak. Vidi brekinja.

UPEST
UPEST - suprotno o vlasan.
upesta vuna (vuna od bieva,
zguveljana i sL).
UPI - manja koliina sitne,
zguveljane vune (obino sa slabe
ovce), up. Vidi vlas, bi.
UTI se - 1. svaati se glasno.
Nemojmo se brez potrbe ut.
2. mirisati; smrdjeti. ta se ovo uje?
(to smrdi?). Vidi davati.
UVAJ - odmakni se.
UVAKUA - vidi avakua.
UV AN - tedljiv; krt, paran. On
ti je uvan, ne otpada od njega lako.
Za njega kau: Dlakon brano rvna.
Vidi paradur, skuan.
V AKATI - kljucati, okati.
VILJA - isto to i puvoljica, vrkao
Izgovaraju i viljica.
VOLJITI - gnjeiti, vrljiti.
Pritiskanjem nokta o nokat vrlje se
ui, ima vice, buve.
VOREK voruga. Govore
vorac.
VRAK - cvrak, skakavac. vri
vrak, via se mliko i nestaje od
velike vruine.
VRITI - cvri ti. Vidi mriti.
VRKNITI - tek malo ispei, ispei
po povrini. Kad slanina na tavi
67

VRLJITI
vrkne, stvori se na njoj uta opnica.
Vidi pomariti.
VRLJAK - varak. Vidi mara,
Vrljiti.
VRLJATI - 1. lagano (se) priti na
slaboj vatri (poput slanine uz lagano
pritiskanje; pritom slanina puta
jedva ujan zvuk). Vidi zavrljati.
2. slino to i uperkati. Vidi
zakaljati se.
VRLJEVO - selo u drnikoj
zagori. Franjevaka upa

vrljevo u
ibenskoj je biskupiji a posveena je
Sv. Filipu i Jakovu apostolima.

upna je crkva u Kladnjicon, a u

vrljevu posveena je Imenu

Isusovu. U upi su jo Utore (sv.
Mijovil), Vinovo (sv. Marko)
Divojevie (sv. Ivan Krstitelj).
VRLJIN - vrsta ptice, neto vea
od vrepca. Dolazi u jatima, zimi.
VRLJITI - pritiskati ; tiskati;
gnjeiti (u pravilu vrhom nokta
runog palca ili izmeu dvaju
nokata). Tulac na mlinu vrlji se uz
eljeznu osovinu zvanu osnac (zato
mora biti od masna drveta). Vidi
privrljiti, zavrljati, vrljak,
voljiti.
VRST
VRST - brz i siguran u i sto vrijeme
(i ma i uobiajeno znaenje). Ko je
68 VRST
vrst ka ona?
A - odavde. Ajmo a (hajdemo
odavde). Ja ien a, a ti kk oe.
AA - otac, tata. Otia na aine
prsi (umro). Kau i ako. Razbi, nie
ti aino. Kad se djeca klade, onda
kau: Oe li za aino stanje? Kad
se kogot posve, a bez razloga naljuti
na nekoga, ovaj mu kae: ta me
gleda tako, k da san ti au ubia?
aevina (isto to i oevina).
Ne eni me aino imanje
Nego ganga i moje pivanje.
AGA - pismena isprava (cro na
bilu). Vidi itaba, buruntija.
AKA TI - vidi jakati.
AKNUT - luckast.
AKO - aa, otac. Mlada u pravilu
mueva oca (svekra) zove ako. Svi
bolesni osin kilavog ake. Vidi ale.
AKULE - bapske prie,
ogovaranje, brbljarija na koju ne
treba obraati pozornost. akulona
(sudionica u akulama). akulati
znai priati, razgovarati u pravilu o
nevanim stavrima, ali i slino kao i
evrljati. Poakulati (popriati,
porazgovoriti). akulanje (nevano
69

ARICA
prianje, razgovaranje, ali i slino to
i avrljanje). Vidi eretati.
ALE - 1 . oale, naoale. Vidi mlin.
2. svekar, ako.
AP A - vidi apa.
APADURKA - vrsta dlita (slui
za obijanje rubova). Izgovaraju i
apadur.
APALICA - isto to i paalica.
AP A TI - zgrabiti. apniti znai i
ukrasti (zdipiti). Izgovaraju i
apati, apiti, apiti. apati
(grabiti). Sitno krpi, nadaleko apa
(k&u za nekoga tko toboe hoe
napraviti neto kako treba, a u stvari
radi vrlo povrno).
AR - zarada, korist, dobitak. Di je
ara, tu je i kvar. ee govore: Di
je blaga, tu je i tete. Ponegdje je ar
i naziv za raznu sitnariju kojom se
trgovalo i tako dolazilo do dobiti.
ARICA - vedrina duha, ivahnost.
Nema u njemu arice. Tko nije aran
taj je tuan, trom, slab i sl. Slino
rnost. ariti (oivjeti, ivnuti,
razvedriti se). Rasarati se
(razvedriti se). Rasarlo se vrime
ATENJE
(razvedrilo se). aran (vedar, veseo,
raspoloen, io). arati (vedriti,
bistriti).
A TENJE - vrsta pjevanja u zagori.
ATO - pisar. atinica (ena
atina), atua (atina kua).
EEV AT - jedar, snane grae.
EURAK - mala (osamljena)
glaviica.
EURITI se - skupiti se, uuriti
se. ta si se tu euria?
ELAR - kuica od kamenja u polju.
Govore i kua te kuara.
EMER - 1 . zid u obliku luka, u
obliku svoda, kod mostova, atrnja,
iznad (povi) vrata, prozora.
emerli, semeren (nasvoen; u
obliku svoa). Kad se pali k1aina,
treba rupu semeriti i na njoj ostaviti
prostor za Ubacivanje drva
izvoenje dima. Vidi ramena, volat.
2. svaka semerena prostorija
(ponajee konoba).
3. vrsta kese. Vidi pripanjaa.
EMERNICA - glavna stijena u
svodu. U emeru iznad gorjeg
praga to je sredinja stijena (obino
curi iznad drugih). Na rubovima su
ramena o koja se emer naslanja.
ENE - pas, tenac (govori se
rijetko). Vidi cuko.
70 IERKA
EPENAK - neki naslon uz kuu za
ostavu alata, ratiIa, drva. Vidi ajat,
prislon, teza.
ER - kerka. Uveano eretina,
umanjeno erkica. Voli je k mater
Ludu er (na silu je voli). ene esto
razgovor ili priu zapoinju rijeima:
erce moja. Vidi era, kar.
ERETATI - slino to i evrljati
(obino razgovor enske eljadi).
Odatle eretanje. Vidi akule.
ERA - bratova ili sestrina kerka,
sinovica.
ESAR - isto to i car.
ESMA - gorji dio bive, opleten
tako da je dri vrsto uz nogu.
esmana (kojoj se gorji dio sastoji
samo od esme; odnosi se na bivu).
Vidi sumicati, sumicalo.
ETO - isto. Vidi iti.
IBULA kuica za ptice.
Izgovaraju i iba. Kau i keba. Znali
bi je ostaviti pri zianju kue
(izmeu dviju vaca). Vidi kamara.
IA V - kovrane kose. Neki
izgovaraju iav. io (iav
momak), ia (iava cura). Gori
svia, nije LegLa ia. Vidi kovrIan ..
IERKA - slani grah (slani gra),
slanutak. Neki ga zbog izgleda zra
zovu sikirica. Zovu ga i bubla.
IK
IKA - vidi iko.
IKA - ostatak cigarete koji pua
baca, opuak.
IKARA - alica, ikara.
IKET - jedan svitak dinamita
(eksploziva, dalamita). Pje su ga
radili sami od crog baruta. Vidi
batitera ?
IKO - uzvik kojim se doziva koza.
Izgovaraju i ika te ciko. Vidi ajko,
koza, ujs.
IKV ANTIN - vidi cikvantin.
INDUA - vrijeme poslijepodne.
Govori se obino ljeti, kada je indija
,oko tri-etiri sata popodne. Tada se
puta blago na popodnevnu ispau. Je
li indija, oelimo puat krave? Po
"
indiji je vrijeme od marende.
INKVE - vidi cinkve.
, IP A - vidi Stipan.
. IPNITI tipniti, ipniti.
Izgovaraju i initi. Vidi oiniti.
IRKA - 1 . mala rupica kroz koju
se moe gledati, cirotina, zvirotina.
iriti (gledati kroz neku rupicu,
viriti;. kriom gledati), irniti (tajno
pogledati). Nit iri, niti viri. irkati
(povremeno, ali uestalo potajno
pogledavati). irkanje (povrmeno
potajno pogledavanje).
71 OKA
2. jedva vidljivo svjetlo na prozoru.
Nema (ni) irke. Ne vidi se irke.
ITABA - isprava; pismena potvrda.
Ima li itabu d je to tvoje? Vidi
aga, buruntija.
IV ARE . naprava od drveta za
prenoenje raznog tereta na manju
udaljenost (dva usporedna koa
uvrena s nekoliko platica
poprijeko). Nose ih dvije osobe
runo, jedan za drugim drei ruke
od ivara. Neki kau civare, a neki
ih zovu tegare. Vidi tralje.
IVARUN - isto kao i ivare, ali
ima tri, umjesto dvije ruke. Nose ga
etiri osobe.
IVERICA - glava (podrugljivo).
Kapac d dobie po iverici (mogao
bi lako dobiti po glavi). Vidi tintara,
paa.
O - uzvik kojim se goni pas. o,
o! (psa obino vabe rijeima cuko
cuko). Dolazi i u izrazu o avle.
'Niki su mi se alajini navratili na
smokve. Nije ostala o avle iedna.
OKA - 1 . skupljeni prsti, koka.
2. luster u crkvi.
3. okada.
OKADA - loiji duhan za u lulu
(krdalina) koji ostane nakon to se
poberu kvalitetniji listovi, odnosno
OKATI
duhan od listova koji su se naknadno
otavili na stabljici duhana.
Izgovaraju i oka. Vidi buava,
krianija, lula, kija.
OKA TI - kljucati, zobati zro po
zrno, vakati. okati se (krstiti se
poput pravoslavaca). Vidi koka.
Okanjem se naziva i kazna u
pitonjanju.
ORA V - koji vidi loe ili uope ne
vidi. U mraku se orvo sudi. orav
je tko nema jedno ili oba oka. z oko
je i kobila orava. Vidi oro, ooriti,
kilje, kiljiti.
ORA VI GULA - jelo (vrsta juhe,
orbe) od krumpira, moda tijesta,
kuhanih u vodi s malo masnoe i sa
zaprkom (gula bez mesa). Slino je
jelo i kum piri s orbon. Zovu je i
kriljaa, kriljava orba.
ORDA - sablja; svaki otar no.
ORINA NOGA - vidi divenica.
ORO - ovjek koji nema oko ili ne
vidi na jedno oko: orkan, orluka,
ormate. Kad se oeni jad s jo
veim jadom kau: Sastala se ora i
nosor. Vidi orav, ooriti.
OSO - l . bricast ovjek, brico.
Bog te sauva runjave ene i bricasta
ovika (Bog te sauva ene runje i
ovik ose).
72 UKO
2. lukav, nepogodan ovjek.
OA - kut, ugao u kui. ena dri
tri kune oe, a ovik etvrtu.
Govore i oak te kantun. okast
(uglat, koji nije okrugao). Vidi kut.
OALIJA - vrsta igle, avaldua.
UINA - plod raeljke. Zovu je i
zobao
UITI - uati. Vidi urniti.
UK - sova. Nema niko nego nji
dvoje ka dva uka.
UKANJE - razgovori iza lea,
potajno dogovaranje. ukati se
(potajno se dogovarati). Nji dva se
nito ukaju. Doukati se (doznati se
neto to se krilo). Ame nami ako se
to douka. Vidi proukati se.
UKANJE -glasanje kokoi kojom
ona doziva pilie, naroito kad neto
nae pa im eli to dati.
UKLI - mjesto u Bosni. Di si
bia? U ukUu povri Malovana.
UKO - odmila pas. Ne triba mu
uku kupovat (kau kad netko oeni
zlu ili lajavu enu; ona e bolje od
psa rastjerati sve koji budu dolazili).
Vidi euko.
Doa lolo i poveja uku,
Obadva su jednak u struku.
ULA
ULA - l . grudinica od kamenja kao
neko obiljeje, mee granice. Kau i
ulak.
2. kup zemlje nastao zagranjem,
galja.
ULANJE - l . pravljenje ula.
ulanjem kamenja obiljeavao se gaj
u brdu i sl. Ulati (pravili ule).
2. polagano, lijeno kretanje ili
stajanje na istom mjestu. Ulati se
(polako, lijeno hodati, s noge na
nogu). ta se ula, pouri!
ULITI - stajati na nogama, ali sa
sputenim tijelom (poput ule). Ve
dvi ure uli tu prid vratin. ta ti tu
uli? (to stoji i eka?). ulit ui
(dizati ui i oslukivati; kau i: strie
uima). Nauli mi onaj kamen
(namjesti ga da se bolje vidi, postavi
ga nauzgor). Nauli mi se pa da
vidimo ou li te pogodit (namjesti se i
ne mii se; podigni se). Vidi uuliti.
ULUM - l . drveni bat koji je
sluio kao oruje, topuzi.
2. pridivak za krupna, snana, ali
priglupa ovjeka. Vidi utuk.
UMA - hrpa neega: drva,
kukuruza i sl. umati (raditi ume).
UMITI - biti sam, ivjeti u samoi.
73 USKA
UNITI se - slino to i oioriti se
(pojmiti se, ugledati se). Je li se koju
zerku unio?
UP - zemljani vr.
UPRUA - most (rijetko govore).
Njgovo je sve i na mostu i na upriji
(kau kad nekome sve ide od ruke,
kad mu sve odgovara).
UPTER - jelo od masta i brana.
Suilo se i jelo na zimu.
URAK - ogrnja s kapuljaom,
kabanica. Okrenija urk naopako.
URLIJA TI - lagano puhati. urlija
s Kamenice. Znai svirati.
urlijanje (lagano puhanje, ujedno
sviranje).
URLUE - svirale.
URLIK - javljikanje uka.
urlikati (glasati se poput uka),
ujedno i uzaludno govoriti. urlii ti
k:ik oe!, niko te ne slua.
URLIN - nziv za nekoliko vrsta
ptica.
URNITI - unuti (uniti).
umija u kumpire.
USEGUA - lopatica za eru i lug.
USKA - mea, granica. Kod igre
balota zabiljei se crta preko koje se
ne smije prijei pri valjanju ili
izbijanju i taj biljeg (obina crta)
zove se uska. Balota balotau
USKA
zabiljei i kae: usk ti, usk mi
(granica tebi, granica meni). To se ne
radi uvijek nego samo kad se balotai
zakae.
USKQA - poluga (i tako govor),
kila vica. Glupu i tvrdoglavu ovjeku
kau da je (kao) uskija jer sve radi
snagom, a ne pameu.
UST - skladan, esan.
USTEK - brzo djelovanje; brzo
snalaenje, bez oklijevanja. Iz
usteka (smjesta; odnosi se i na
prostor na vrijeme). Skoiti iz
usteka (skoiti smjesta, bez
zatravanja). Iz ustek sam mu reka
da lae i daje magarac.
U - uzvik kojim se goni magare.
u, uI Vidi uka, ukati,
mauka, dekati.
UITI - nositi na leima, nositi
krke.
74 UA
UKA - ime od mila za magare.
uk moja, uka (tako vabe
magare) . Kau i U.
UKA TI - goniti magare i pritom
mu esto govoriti U, ali i pogoniti
nekoga s nekog mjesta. ta me
uka, nisan ti ja magare. ukanje
(tjeranje magareta uzvicima u;
poganjanje nekoga s nekog mjesta ili
stalno poticanje). Dosta mi je vie
tvoga uknja.
UTUK povea poeblja
komadina neega, obino neka
drvetina, panj, panjina. To je i
nadimak za krupnijeg, ali priglupa
ovjeka. Vidi ulum. Kad se kogot
posve napije (narolja), kau: Pijan
k ur-utuk.
UV - daak vjetra koji se jedva
osjeti. Nema ni uva vitr. Vidi arija.
UZA - zatvor, prun, bajbuk,
prdekana.
UA - isto to i uka.
DABAR - selo u sinjskoj zagori.
DABI - barem. Ima tomu dabi dvi
godine (to se dogodilo prije vie od
dvije godine).
DABILI - rije koja se koristi da bi
se dalo vee znaenje onom to se
govori. Vidi dropulja.
DACUA - namet, porez, travarina
(caru, crkvi, dravi), ono to se daje.
Nikad kraja dacion. Kau i daa.
Vidi danjak.
DAA - 1. bogat objed koju
prireuju ukuani u kui pokojnika
obino dva dana poslije pokopa. To
je i naziv za skromnu okrepu
prireenu ljudima malo prije noenja
mrca. Vidi sedmina, zajmenici.
2. isto to idacija.
DADUANJE - ljuljukanje malog
djeteta.
DADUATI - uvati, umirivati, drati
malo dijete.
DAJANDISATI se - silovati se; s
mukom neto raditi.
DAKUE - nego to, da kud e. Oe
li bit ita? Dakue. Vidi data.
75
D
DANJAK
DALAGAN - kratak kaput o
vunenog sukna otkana na tkalakom
stanu. Izgovaraju idolagan,
dulagan, talagan i sl. Dalagan nema
postave, vudre. Ako je dolagan
okien kau da je nainjen. Vidi
kumparan.
DALAMIT - vidi delamit.
DALEIA - udaljenost (obino
ovea). Izgovaraju i doleina, ak i
duleina.
DANASKE - danas. Slino:
jutroske, noaske.
DANGUBA - beskorisno troenje
vremena, nerad (kau i
dangubijenje) ujedno i osoba koja
beskorisno troi vrijeme, nita ne
radi, koja dangubi. Dangubin tu s
vami, a posli me ekju.
DANICKINJA - starinska puka
(izraena u Gdanjsku = Danzigu).
DANITI - predahnuti od napora
posla. Dani malo (odahni). Mlado,
dok stane, dane.
DANJAK - ono to se daje. Nie on
od velik danjka. Vidi dacija, dar,
imanjak.
DAR
DAR - neto to se nekome daje
(dobre volje ili od obiaja). Daru se
ne gleda u oi. Vidi dacija, danjak,
obligan.
DATA - da to, nego to; dakako.
Data u nego ist i pit, ne ivi se
vino. Vidi dakue.
DA TI se - predati se; uznastojati u
neemu. Triba se dat dobrj volji. Da
se u zlo. Vidi odati se.
DATITI - dahtati. Vidi zadatiti (se).
DA VA TI - smrdjeti, odnosno
mirisati, uti se. Daje na kisali kupus
(smrdi po kiselom kupusu). Vidi
malica.
DA VORA - rije kojom se oznauje
da se netko dugo razgovara, prepire i
sl. A on njon davora, davora
(razgovara dugo, nikad gotov).
Davorija (razgovor). Gusle moje,
moja davorijo (moj razgovore). Vidi
razgovarati.
DEBEJA - debeo. Debeja je k
prsac.
DEBELA NEMO - vodena bolest.
DEBELI BOI - vidi Boi.
DEBELI DIVER - vidi diver.
DEBELI KUM - vidi kum.
DEBELI SVAT - vidi au.
76 DEGENEK
DEBELICA - debela, dobra zemlja
na kojoj svata uspijeva. To je
rijetkost u zagori.
DEBELINA - debljina. Ne moe od
debeline odat.
DEBIT - sora bijele vinove loze (i
vina). Naroito je na cijeni debit
pirga (sa ukastim pjegama po
zu).
DEBOTO - moda; gotovo da.
Litina je deboto bolja nego lani.
Deboto je Ante gori nego Petar.
DEBUJA - napadnut debulicom;
slab; bez teka. Debuja san ne more
nita u me. Kau i debul.
DEBULECA - vidi debulica.
DEBULICA - opa nemo, tjelesna
slabost; pomanjkanje teka zbog
stege, slabosti ili kakve bolesti.
Izgovaraju i debuleca. Vidi
izdebuliti.
DEC - decilitar.
DECIKLUAN - Dioklecijan
(rimski car).
DEDER - rije kojom se u zagori
slue u razgovoru radi poticanja,
izazivanja i sl. Deder da vidimo ko je
jai!
DEGATI se - polako ii.
DEGENEK - ovei i odeblji tap,
tapina. Vidi izdegenati.
DEK
DEK - dekagram. Za vrijeme rata
daju se deki (sljedovanja).
DEKAN - sveenik (pop) na elu
dekanata.
DEKA TI - tui, mlatiti (kao
magare). Vidi izdekati, nadekati.
DEKLUK - bunker, skrovite. Neki
kau dekum. Dekovati (sakriti,
skloniti u bunker). Dekovanje
(sklanjanje, skrivanje od drugih).
DELAMIT - vrsta eksploziva,
dinamit. Izgovaraju i dalamit. Bacija
je delarit i pobija silu ribe.
DELENDEKA - vika. Kakva je to
delendeka?
DELUA - junaina, inae predmetak
deli znai mo plemena. Delibracii
(bilo je 1 2 mladi ljudi, momaka
kojima se nije bilo lako suprostaviti).
Zvraen delija. Vidi Samsun.
DEMEJANA - velika boca, u
pravilu opletena, pletenka. Govore i
demeana, dumijana i sl. Vidi
botiljun.
DENJAN - uredan; dostojan;
stiman. Nedenjan (neredan;
nedolina ponaanja; neizgraen;
nedostojan). Kau i: Nije stiman.
DENJA TI se - mariti, udostojiti se.
Denja li se s menon zaigrti u kolu.
77 DERNAK
DEOT - l . sposoban u otklanjanju
raznih uroka, biti vidovit, imati moi
(zbog pobonosti). Narod je vjerovao
da su pojedini sveenici bili deoti.
Kad bi se netko nou prestraio ili
prenio, naglo obolio, onda bi mu se
haljine nosile fratru, a on bi ih tresao,
blagosivao molei Boga da
prestraenog oslobodi sotone koja je
u nj ula i tako ga usplahirila. Vidi
arovnik, baornica.
2. uspravan, nepogrbljen. Vidi ga
kako oda deoto.
DEPEA - poruka.
DEPOIT - mjehur (mijur). Neki
kau beika. Odnija ti ava depoit
(kau pijancu koji bi popija kiu
Isusovu).
DERA - no za deranje zaklane
ivotinje.
DERAA - derjava. Velaa kozja
(maija) dera.
DERINA - podrugljiv naziv za
tvrdo oporo vino (koje je dugo bilo u
dropu). Za takvo vino su govorili da
je drkasno.
DERLE - dite. Kau i drle, drte.
DERNAK - sveani sastanak
prigodom vanog blagdana u upi.
Pritom se upoznaju momci i
djevojke. Izgovaraju i dernek. Na
DERNITI
deraku se igra. pjeva i esto potue
zbog djevojaka. Oelimo na derek?
DERNITI - udariti naglo i jako.
Deren li te, upantie dananji dan i
sve svece.
DERNJATI se - glasno vikati.
zapomagati. kukati ...
DESEAK - mjera za ito ( 1 0 1.).
DEENJ - uzorak kojim se slui
kroja kada kroji odjeu.
DEPERAVANJE - sekiranja.
oajavanja. zdvajanja od kojih ovjek
propada. kona se. slabo jede.
postaje bezvoljan. esto 'pomilja na
najgore. Deperati se, deperavati
se (potititi se. sekirati se. zdvajati.
oajavati i sL). Tko se deperaje taj
je deperatan (uvatila ga depera).
Govore i diperavanje, diperat se,
diperatan.
DEPET - inad. prkos; zloba. Neu
za depet! (iz depeta). Izgovarau i
dipet. Vidi kapric.
DETA TI - nekome neto ueno
objanjavati. uvjeravati. uz obilno i
pretjerano razmahivanje rukama.
Odatle detanje. Vidi to jon deta.
Slino je deveruiti.
DEVER - raun, odgovorost;
obraz. Na moj dever naprvi to i to
(na moj raun, na moju odgovorost).
78 DIBIDUS
Na njegov dever popij au vina (on
e to platiti). Je n tvoj dever (za
tebe je, za mene nije, je krz rukav).
DEVERATI - l . durati. teko
ivjeti . .
2. razgovarati.
DEVERUITI - govoriti kao
advokat. Slino je detati.
DEVETICA - devet snopova
postavljenih na njivi (osam u kri i
deveti snop povrh). Vidi petica,
granica. U devetici ita bilo je
otprilike 60 kg (kvarta).
DE(V)ORAN - stran, tu, voret.
De(v)orno misto (tue mjesto);
de(v)orac (stranac, voret ovik).
DE(V)ORSKI - strani (stranjski).
DEVTER - knjiga dugovanja. Jo
ee govore tevter.
DEGRACUA - nesrea, nezgoda,
zlo. Pazi da se ne dogodi kakva
degracia.
DEV ATI - kaiti, gnjeiti
(najee hranu). ta to Jela deva?
DI - gdje. Di je ovik tu je i smrt. Di
doe tee, pritee.
Nebo vedro, okolo areno,
Doi diko di ti je reeno.
DmmUS - potpuno, skroz naskroz.
Ti si dibidus lud.
DICMO
DICMO - skupina sela i sinjskoj
zagori (Prisoj e, Osoje, Kraj, Suci,
Kruvar i Ercegovci). Tu se mogu
svrstati i Siane. Dvije su upe:
Dicmo Donje (Sveti Jakov apotul) i
Dicmo Gorje sa sjeditem u
Kruvaru (Sveti Ivan Krstitelj).
Na dereku o svetom Jakovu,
Ubolo me u jaketu novu.
upe su u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, klikom dekanatu.
DIARAC - muki od desetak
godina. Vidi vrij ac.
DID - 1 . ai n ili materin otac; enin
otac; svaki stariji ovjek. Didon
znade momak zvati i oca svoje cure
(iako je nije jo oenio, ali je misli
oeniti). Vidi prandid, divendid,
baba.
2. makara s ovijom miinon na
glavi koju pridrava sojon i sa
zvonima oko pasa. Kau i didina.
Ima ih desetak ili vie. Ponegdje je
did i voa makara.
DIDINA - vidi did.
DmOVINA - batina.
DIGDI - gdjegdje. Je si li digd
vidija onu moju nesru?
DIGNITI se - ustati (iz kreveta).
Vidi kolega.
Lipo moje u naemu brigu,
79 DILOZOVINA
Jednu zoven, a etri se dignu.
DIGOT - kadkad. Svrati se digot k
nami.
DUA ENJE - crkveno pjevanje.
Dijaiti (pjevati). Dijak (pjeva u
crkvi).
DIKO - gdjetko; netko. Dika,
dikoja (gdjekoja); diki, dikoji
(gdjekoji). Nema diki klipi, sva
sama kukuruovina.
DIKA - 1 . ponos. Dika ga je vidit.
Diiti (ponositi se). Ko potenja
nema, srmoton se dii.
2. dragi. Izgovaraju i diko.
ta u, majko, boluje mi dik?
Ajde eri, vidi bolesnika.
DIKELA - tokop (neki i tako
govore). Neki izgovaraju dinken.
Vidi maklin.
DILBENIK - suvlasnik u diobi
imovine. Dilbenici su u pravilu nekad
bili iz jedne kue, blizak rod, a sada
mogu rodbinski biti udaljeni. Kau i
diljenik. Vidi mejanik.
DILBER - dragan.
DILIENCA - koija koja vozila
meu nekim mjestima po zagori.
DILKA - dio zemljita (dobiven
dijeljenjem), particela.
DILOZOVINA - vidi biloloza.
DILJATI
DILJATI - l . rezati noem drvo,
rezbariti, riskati. ta k dilja, pridan j
pada.
2. obraivati gnjilu pri graenju
pogodnim drvenim noem -
kusturom.
DILJENIK - vidi dilbenik.
DILJKA - vrsta starinske duge
puke. Nose je i neki alkarski
momci. Vidi dugalija.
DIM - domainstvo, kua. Koliko u
vaemu karpeju ima dima? Vidi
nadimiti se.
DIMA TI - pomiui ruku gore
dolje puniti kovaki mijeh zrakom i
tjerati zrak iz njega.
DILJAK - dimnjak. Dimljaar
(dimnjaar). Vidi lebarda, bada,
pacakamin.
DINARE - boja (zog) u talijanskim
kartama. Izgovaraju i dinari. Vidi a,
napulitana.
DINKEN - vidi dikela.
DINJA - za veinu to je lubenica, a
to je inae dinja zovu mlun,
antrun i sl.
DIPLE - duhako glazbalo. Obino
se misli na diple na miinu (miina).
Dijelovi su: miina, duduk, diple,
kuta (kutli), meja. Vidi punat.
80 DIVELUK
DIRAKA - naramenica, dra za
hlaa. Izgovaraju i tiraka. Neki kau
praa.
DI - gdje e. Vidi ku, mo, ne,
o, ta.
DIPAR - nepar. Djeja igra par
dipar je isto to i livo-tako (lijo
tako).
DIPERA VANJE - vidi
deperavanje.
DIPET - vidi depet.
DITE - dijete. Daj dite materi. Kau
i ditece kad ele naglasiti da je
malo, mrljavo, jedno i sl. Imaju samo
jedno ditece. Kad se rodi ensko
dijete, a eljeli su sina, kau: Rodilo
se dite.
DITI - dijeti, od siena ili ega
drugoga raditi plast. Diju se i
dillenice, suduci sl. Vidi saditi.
DIVAC - vidi starosidiovac.
DIV ANITI - govoriti, razgovarati.
DIVELOZA - vidi divoloza.
DIVELUK - divlji (samonikli) luk;
vinogradski luk. Izgovaraju idiviluk.
Neki ga zovu diviji angir, neki
luica. Jedu ga (dok je mlad) kao
salatu ili ga kuhaju s ostalim zeljem
(ali ne u velikim koliinama). Ima
vie slinih vrsta divljeg luka. Vidi
lukelj, baluka.
DIVENDID
DIVENDID - daleki predak,
prapradid (did u devetom kolinu).
Vidi prandid.
DIVENICA - nadjev od kukuruzna
brana, krvi i komadia sala, u
debelom svinjskom crijevu. Najprije
se obari, zatim kuha. Neki izgovaraju
duvenica. Govore i kulenica,
branova divenica, dok suduk
zovu mesna divenica. Neki je zovu
orina noga.
DIVER - djever, muev brat.
Nevjesta divera zove drago. Diver je
jedan od najvanijih svata. Ako
mladoenja nema brata, onda mu za
divera u svate ide bratuet ili netko
drugi od blie rodbine. Ako ima vie
divera onda je u svatima jedan
najvaniji (obino najstariji), taj se
zove debeli diver. Vidi makare.
DIVIn - divlji.
DIVlJI SIRAK - jedan od
najupomijih korova (slii sirku).
DIVLJAICA - divlja loza koja se
sadi kao podloga pa se poslije navre
neka plemenita sorta (bir). Kau i
divljaka (tako zovu i svaku divlju
voku: jabuku, kruku, trinju i sl.)
Vidi riparija, balandjerija,
mantikula, akara.
81 DUTO
DIVNIK - sitan novac. Neman ni
divnika.
DIVOJEVII - selo u splitskoj
zagori. Naziva se i Divovii. Vidi
vrljevo.
DIVOLOZA - penjaica s bijelim
cvjetovima (bilin cvitovin), biloloza.
Izgovaraju i diveloza. Od deblje
divoloze pleli su starinske tralje.
Vidi krabutina.
DIZDENI - isto to i dizgini. Vidi
redine.
DIMA - razbojnik Dizma koji je
skupa s razbojnikom Gizmom
(Gimom) bio s Isuson na kriu.
lednom bie ime Dima,
A drgi se zvae Gima.
DIV A - drvena posuda za vodu ili
mlijeko. Diva u koju se muze
mlijeko dri oko 2 litre. Dri se za
jednu duicu koja je dua od ostalih.
Neki za tu namjenu imaju manji
kabli.
DLAGA - daica kojom se
slomljena ruka ili noga dri u stanju
mirovanja (naroito noga ivineta),
udlaga. Vidi bilance.
DLITO - dlijeto. Izgovaraju i lito te
glito. Dlitace je malo dl ito i sastavni
je dio opanarskog pribora. Vidi
padurka.
DNUCA
DNUCA - samo dno. Na dnu dnuce
(na samom dnu, nimalo iznad). Vidi
vrica.
DO - dva u igri na mure. Neki
izgovaraju i doja, dujo, duja. Pri
izvikivanju tog zoga mura baca
jedan prst (to se ostvaruje
izbacivanjem zatvorene ake, ake s
istaknutim palcem prema gore ili
ake s istaknutim kaiprstom
vodoravno).
DOBAR - poten, prikladan. Dobar i
lud, dva brta. Lip-nevien, dobar
nekuan. U dobru se ne uzvisi, a u zlu
se ne ponizi. Kad balota valja i
otme punat, onda kau: dobar! Tim
se uzvikom umiruje vol ili konj.
DOBAVITI - dohvatiti. Jedvo san
ga dobavijo.
DOBOGA - posve, vrlo (do Boga).
Posa je uraen dobro doboga.
DOBOSTI - pobijediti u bodenju;
nadjaati. Ja san mu govorijo:
Polanje! Doboe te! Vidi bak,
boda.
DOBRA - naziv partije u nekoj igri
koja se rauna pri plaanju H pri
Ukupnom rezultatu ( u ijavici dobru
obino ine dvije male do dvanajest,
ree do esnajest, a moe i jedna do
esnajest pa ak do dvadeset i jedan;
82 DOUKATI se
slino je u balotanju; u brikuli
dobru ine etiri male, ako se igra
vie igara dobru ine etiri male u
brikuli i jedna u treetu do etrdeset
i jedan, a moe i do pedeset i jedan).
Prije je bilo uobiajeno da se igraju
tri igre (brikula, treet, trijump),
ak etiri (kolobraga koja se sve
rjee igra; ak i trijunp u mnogim
krajevima nestaje). Vidi
razigravanje.
DOBRANJE - selo u imockoj
zagori. sa zase1cima ubelii
Dubrava, Podno Polja, Povrh Polja i
Vuletii kod Tijarice. Zovu ga i
Dobranje Imotsko. upno mjesto
(Sv. Ivan Krstitelj) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji, imotskom
dekanatu.
DOBRINE - selo u imockoj zagori
sa zaselkom Gorji Granii.
DOEPA TI se - vidi dokopati se.
DOI - mali dolac.
Mala moja materin krtoi,
Pusti moga voia u doi.
DOI - doi djevojci na silo, u kuu.
On je bija dolazia i mojon Lujki.
Isusa mi, mala nije loa,
Da porui i ja bi jon doa.
DOUKATI se - vidi ukanje.
DODAVATI
DODA V A TI - utjecati s neim na
okoli, vriti utjecaj na okoli. Boli
me zub pa mi dodaje u uvo. Dodaje
vlaga (odnegdje vlai).
DODITI - dotaknuti. Nisan je se ni
dodia, a ve drei ka jare kad ga
deru.
DODITI - dohoditi; dolaziti. Je li ti
mali dodija? Izgovaraju idooditi.
. DOGANA - zgrada u kojoj se vagao
i otkupljivao duhan. Vidi reija.
DOGOAJ - dogaaj, trev.
DOGOVARA TI se - stvarati
dogovor o doekivanju momaka iz
drugoga (deo rnog) sela da bi ih se
pretuklo.
Evo brae dvostruki rebar,
Nek udar ko se dogovara.
DOGRMITI - doi brzo, na svu
priu. Sad e oni dogrmii.
DOGUZ - kratak kaput (do guzice).
Nije kaput nego doguz (kau kad u
treetu, trijunpu ili koncini uine
sve punte, ali ne sve baze, tikove).
DOGUZA TI se - dovui se, lijeno
dohodati. Ko zna kad e se on
doguzat? Vidi guzati se.
DOIMATI se - baviti se nekim
poslom, obino majstorlukom.
Izgovaraju i dojimati se. Doimlje se
on svakog zanata, pa je dobar
83 DOLA
majstor. Tko god se doimlje taj neto
i zna.
DOISTO - doista.
DOJEDAN - svi bez iznimke.
Platiete vi meni, dojedan! Vidi doti.
DOJNAC - vidi donjak.
DOJNI - donji. Melje ka dojni mlin
(ne melje nikako). Radi ki dojni mlin
(ne mie se, kamoli da neto radi) .
Lina ki dojni mlin.
DOKON - besposlen (ali i voljan).
Nisan ja dokon igrat se s tebon. Vidi
alegran, deperan, iskon.
DOKONA TI - dovriti, zavriti;
zgotoviti (priu). Oe li vie
dokona t ? (kau za onoga tko se
nastavi priati i nikako da prestane).
Vidi nastaviti se, razvezati.
DOKTUR - lijenik. Kau ilikar.
Vidi svati, makare.
DOKOPATI se - 1 . dohvatiti se
koga ili ega (doepati se). Dokopa
ga se pa udri. Dokopala se ra
mlatine pa krvu po poorini.
2. domoi se. Dokopa si se ti dotarice
pa ti je lako sad pivat.
Mene aa uija za popa
Dok se nisan curice dokopa.
DOLA - mala dolina (u umi ili
drugdje). U dolu se spliva zemlja pa
je tu obino plodnije tlo koje znaju
DOLAC
nazivati dolac, doi. Dola je i bilo
kakva udolina na nekoj njivi ili
drugom zemljitu. Vidi naplavci,
odolito, splavak.
Ovce moje mirujte u doli,
Dok navezen marmicu loli.
DOLAC - zemljite (u pravilu
ograeno) u nekoj udolini (doli). To
ti je u duboku docu (daleko je do
toga, ne raunaj na to). Manji dolac
je doi. Vidi ogreda.
DOLAGAN - vidi dalagan.
DOLAMA - gorji muki odjevni
predmet s rukavima (poput kaputa),
do koljena ili nie. Obino je bila
ukraena. Nose je alkari. Ljudi na
selu nisu je nosili. Oni su nosili
kumparan. Ako netko obue neto
dugo i preiroko na sebe, znaju se
narugati: Kakva je to dolama na tebi ?
DOLAMICA - kratka dolama (do
bedara). Nosi je alaj-au.
DOLAP - spremite u zidu (obino
iznad komina). Vidi kancia.
DOLEKO - daleko. Doleina,
duleina (udaljenost, daIeina).
DOLETITI - 1 . dotrati, brzo doi.
2. brzo donijeti, otrati i brzo se
vratiti nosei neto. Doleti no (brzo
idi i donesi no).
84 DONJAK
DOLI - nego li, osim. Nije to uinija
niko doli ti.
DOLIBAA - 1 . nekada vana osoba
u svatima. On je iz mladine kue,
dri zdravice i raspravlja sa svatima.
Obino se obraa starom svatu: O
stari svate drgi brte!. Stari mu svat
odgovara: Evo me pretelju itd. To je
inae onaj tko pri kakvom stavIju
sjedi na elu stola i nazdravlja
ostalima.
2. osoba koja nije svat, a uvue se
(dolibi se) na pir te jede i pije nako.
3. in u .turskoj vojsci, zapovijednik
konjice (u pjesmama).
DOLmITI se - vidi libiti se.
DOLII DRAGA - selo u imockoj
zagori.
DOLIKA - dolje, doli. Doi dolika
oko podne. Izgovaraju idolikare,
dolikarce. Dolikre u bit i ja.
DOLOGAN - isto to idalagan.
DOMAZET - vidi ugovornik.
DONTRINA - vjeronauk. ee
izgovaraju dotrna.
DONJAC - vidi donjak.
DONJAK - l . ovjek s donje strane,
od Primorja.
2. blagi .vjetar koji pue odozdo,
posunanac. Pogodan je za vianje
DOODITI
ita. Izgovaraju i donjac te dojnac.
Vidi vija, zornjak.
DOODITI - isto to idoditi.
DOORANCUA - zavretak oranja.
Oranje je obino trajalo nekoliko
dana (ovisno o tome koliko je neka
kua imala dana oranja zemlje), a
nakon doorancije spremala se
bogatija veera. Vidi dovrancija.
DOPRKLJKATI - doi i donijeti sa
sobom svoje (obino nevrijedne)
stvari. Jesu li doprkljali? Izgovaraju
i doprtijati. Vidi prkljati,
otprkljati.
DORENITI - dotrati. Dorenider
magare kui.
DOSPITI - 1 . uspjeti neto napraviti.
Ako dospijem evo me (ako budem
imao vremena).
2. uginuti (odnosi se na ivine).
Krva mije dospila (uginula je).
Rije ima i drugih znaenja.
DOSTUDITI - isto to i dojaditi,
dodijati.
DOV AGATI - doepati, jedva se
dovui. Vidi vagati.
DOTA - miraz, prija koju donosi
udavaa iz svog roda. Neki ne
gledaju na ljubav, nego na dotu, pa
dovode curu koja im nije draga.
85 DOVESTI
DOTARICA - cura s (dobrom)
dotom. Svaku dotaricu boli glava.
Ko oeni dotaricu i Bog e mu
pomo. Vidi glavnja, balota.
Dotarice, da ti nije dote,
Ti se ne bi udala s lipote.
DOTI - do. Doti jedan (dojedan).
DOTRATI - dotjerati; dopremiti. Je
si li dotra prsad? Je si li dotra
drva?
DOTRINA - vjeronauk. Izgovaraju i
dontrina.
DOTUPIT - pametan; razuman;
umno sposoban. Nikola je dotupit,
nauie on. Nedotupit (nije dotupit,
slabo shvaa). Ajme meni s tebon,
nedotupit li si. Dotupitost (umna
sposobnost). Vidi utupit, utupiti.
DOVEDENUA - nevjesta koja je
dovedena iz daleka (iz Slavonije,
Bosne, Primorja i sL). Neki kau da
je dovedena iz devora. Za neke je
dovedenua svaka nevjesta Ger je
dovedena iz tue kue). Izgovaraju i
dovedenica, dovedenua te
dovedenina. Ti se ne miaj, ti si
dovedenina.
DOVESTI - oeniti se i dovesti
nevjestu (mladu) kui. Je li je
doveja? (Je li se oenio?). Dovejaje
crog avla.
DOVEZATI se
DOVEZA TI se - gnjaviti, dosaivati
nekome. Doveza me se ka gri due.
Isto udovezati se.
DOVI - Duhovi (svetac). Uvijek su
nedjeljom. Ponedjeljak poslije dova
zove se dovski ponediljak.
DOVIII - selo u sinjskoj zagori,
slubeno Udoviii. Izgovaraju i
Dovii. Glavni su dijelovi sela
eroani i Krajnji. Vidi Otok.
DOVRANCUA - zavretak
poljoprivrednih radova. Vidi
doorancija.
DOA - doza. Sve san jon doe dala
samo je nisan osolila (rekla je jedna
nevista kad je svarila neslanu puru -
jednostavno jelo o kukuruzna
brana, soli i vode).
DRAA - trje, najea biljka po
Zagori. Voli li vie da te bace u
dru ili u kupinu? Uvati me se k
dra runa. Vidi kovrljaa,
zadrait, zatrjati, bava.
endari su znali nagoniti momke da
za kaznu gaze bosim nogama po
drai.
Vele ti san izgazia dre,
Zto moja star majk plae.
DRAEVILE - drvena ralja za
noenje drae, vile z drau. Neki
kau rogulje. Vidi zadrait.
86 DRAGOVI
DRAGA TRA VA - biljka
okruglasta lista, najee je po itu
(vrsta slaice). Kad se list metne na
kou izaziva prite.
DRAGI - momak (djevojci). Kau i
dragan. Djevojka je draga. Mnoge
momake ili djevojake pjesme
poinu's draga, dragi ili govore o
dragom ili dragoj. Slino je i lolo,
mala, ali nije isto.
Srce moje komu u te dati,
ako mi se drgane ne vrti.
DRAGLJANE - selo u vrgorakoj
zagori. Vidi Zavojane.
DRAGO - djever, muev brat.
Negdje se tako mlae ene (naroito
nevjeste) obraaju svakom starijem
ovjeku: Drago-Mate, Drago-Ante i
sl. Drugdje je uobiajeno
oslovljavanje Strie.
DRAGOST - milina. Pogledaj ga,
elade bi ga od dragosti ilo.
DRAGOVI - rie kojom se esto
obraaju subesjedniku: Tako ti je to
bilo, dragoviu moj te Drgoviu
moj mili i kieni i sl. To je i zbog
siromanog rjenika. Dok se izgovara
dragoviu, razmisli se to dalje rei,
prisjeti se.
DRAGOVOLJNO
DRAGOVOLJNO - veselo i
svojevoljno. Da vidi kako one
dragovoljno iu le.
DRAMOSER - krtica, tituz.
DRANGULUA - dragulija, naziv za
mnoge, na ba vrijedne stvari kakve
se obino prodaju na dernecima.
D RAA - mala draga, dragica.
DRINA - dica. Jadan ti je on s
onolikon drinon. Kau i drajina.
Vidi drtesina.
DRATI - drhtati. ta dre? Neki
kau: Tue zub o zub.
DERUN - drhtaj od hladnoe. Bii
ti, ne vataj drune. Oli su vatat
drune.
DRECA - pletenica kose. Vidi
karitula.
DREAV - velikih oiju. Odatle
nadimak (pridivak) dree, dreoka.
Vidi spratiti.
DRELJITI - uporo u neto ili
nekoga gledati. ta drelji? Vidi
izdreljiti se, zadreljiti se.
DRET - 1 . ravan, uspravan;
uspravna dranja.
2. pravedan (odnosi se na ovjeka
koji pravedno govori, koji je uvijek
slobodan izrei istinu; taj je dret, on
nee nakrivo). Dret ovjek govori ni
po babi, ni po strievima. Kau i
87 DRITO
ravan ovik. Takvoga ovjeka zovu
da presudi u sporovima, diobi, biraju
ga za stimavanje napravljene tete,
za glavara i sl.
DRETO - pravo, uprav. Ajde dreto
na onu glavicu (uprav prema glavici).
Izgovaraju i drito. Ne ajde ni livo ni
desno, nego drito.
DREDATI - gledati uprazno. Kau
i dreati.
DRGELEZINA - neto staro,
nepotrebno, istroeno. Vidi
sukeretina.
DRICATI se - l . urediti se (umiti,
poeljati i sl.).
2. isto to i bricati se (odnosi se na
ivotinje s dlakom).
DRIM - drijem, stanje neposredno
pred spavanje ili samo spavanje.
Drimati (drijemati, gotovo spavati),
zadrimati (zadrijemati, zaspati),
driman (drjemljiv).
DRININA - drenjina. Kau i drinj.
DRINOVCI - selo u drikoj zagori.
Vidi Miljevci. Dio hercegovakog
sela Drinovci u imockoj je zagori.
Vidi Bla.
DRIPATI - obilno srati. Vid
izdripati se.
DRITO - isto to i dreto.
DRKANJE
DRKANJE - podrugljiv naziv za
ljutnju, napuhivanje. Nadrkati se
(naljutiti se na nekoga bez velika
razloga). Nadrk se na me, pa nee ni
da sejavi.
DRKANJE - Isto to i punjetanje.
Drkati (isto to i punjetati).
DRKASAN - ljutit, drzak (odnosi se
na ponaanje, nain razgovora). Vidi
derina, drkane.
DRKNUT - sulud. Kau i trknut.
DRKULICA - isto to i vrlica;
matrapica.
D RLE - vidi drtesina.
DRLEPAA - curetina; izresla,
smlaena i obino slobodna
ponaanja.
DRLJA - vrsta male ribe, nije ba
ukusna, naroito kad je u neistoj
vodi. Govore i drljica. Vidi
bosanica, lizibaka.
DRLJE - razrok, drjav ovjek.
DRNDEKUA - ena koja stalno
neto govori, koja iri neke vijesti, u
pravilu nesigure.
DRNI - gradi u zagori sa naseljima
Knezovi, Opanine i Varo.
Franjevako upno mjesto (Gospa od
Roarija) u ibenskoj biskupiji,
drikom dekanatu. U upi su i
Badanj (sv. Ivan Krstitelj), Krike,
88 DROP
Trbounje, Linjak (sv. Ilija prorok),
Velui, itni (sv. Jure) i Sedrami
(Presvetoga Trojstva). U Driu su i
crkve Sv. Ante Padovanskog i Sv.
Roka.
DROB - trbuh (trbuv). Boli ga drob
za vrton (ali se da ga boli a nije mu
nita; nije mu ni ava). Vidi mira,
prniti.
DROKA V - meckav. Izgovaraju i
drokov. Kad je pura malo meka
kau da je vlaa i moe pro, ali ako
je posve meka kau da je drokava i
tada nita ne valja (tko je gladan,
svejedno je moe pojesti). Drokave
su i zrel.e smokve koje se raspucaju i
omekaju na stablu za jesenskih kia
itd. Vidi razdrokati se.
DRONJA TI - spavati; kunjati. Kau
i dronjiti. Vidi nadronjati se,
drimati.
DROP - ostatak kod tijetenja
groa, komina. Kad se iz masta
otoi slava, otoka ostane drop.
Dropom se zove i tvrdi dio masta dok
vino jo nije otoeno. Govore i
dropina. Kad se vino ocidi, pozbije
se drop, odozgor se stavi 4 prsta
prine pa se eka da se drop upali i
pome mirisati (neki pokrivaju
gnjilom). Iz dropa se pee rakija. U
DROPI
zadnji kota neki stave metvice,
koromaa ili neto drugo i tako
dobiju travaricu.
DROPI - kuhana (janjea ili
telea) iznutrica, ia.
DROPULJA - drobasta ena. Tako
se esto aste svadljive ene.
Dropulo jedna, dabili dropulo!
DROZGA - vrsta ptice, drozd. Love
ga prljom.
DROZGOV - neist; neesan;
traljav. Izgovaraju i drozgav.
DRPANJE - 1 . uzimanje od kruha
samo kore ili krajca (drpanje kruha).
2. tipucanje djevojaka. Vidi
gonjanje, liganje.
3. eanje. Drpati se (eati se).
Drpa se (ee se, jer ima ui u glavi,
izdoe ga buve).
DRSATI - naglo i jako potezati,
gurati, tresti. Drsanje (naglo i jako
potezanje, guranje, trenja).
DRSAVICA - bolest od koje se
cijelo tijelo trese, nekakva groznica.
DRTESINA - naziv za dijete,
naroito kad se hoe istai njegova
nezrelost . Zloesta li je ona drtesina.
Kau i drte, derle te drle. ta ti on
zna, vidi da je jo drle. Vidi drina,
drlepaa.
89 DRUTVO
DRUG - 1 . prijatelj; suprug (mu);
partner u nekoj igri (ijavici,
balotanju, kartanju itd). Dugovi, zli
drugovi. Kako ti drug? Drug je i
drugi vol ili konj u zapregi.
2. drugi po redu, u drutvu s jo
nekim. DFUg a (as uz kojega je jo
jedna karta istog zoga), Drug u
brikuli (imati dvije brikule), Drug
u karicin i sl. Vidi sam, tre, etvrt,
ustareiti se, bus.
DRUGA - prijateljica; parica;
supruga (ena). Jedna (prazna) ruka,
mrtvoj druga. ta od majke ne
don ila, meu druge ne iznila. A di
mu je druga? (pitaju kad izlize spu).
Pivala bi ne mogu od tuge,
Sve se moje poudale druge.
Govore i druga brikula, druga
trica i sl. Vidi drug.
DRUGOVAIJE - drukije.
DRUM -selo u imockoj zagori. Vidi
Podbablje.
DRUTVO - skupina ljudi sa
zajednikim sklonostima, interesima.
Upa je u ravo drutvo. U drutvu se
i pop oenia. Triba digot iza u
drutvo (miu lude). Malo
povezanije drutvo (primjerice kuna
eljad) je druina. Vidi gusla,
zadrutvo, bratstvo.
DRUEVAN
Zpivajmo grlo nan je voljno,
ivilo nan drutvo naokolo.
DRUEVAN - drutven, sklon
druenju i drutvu, drueljubiv.
DRUINA - vidi drutvo, gusla.
DRVARICA - 1 . ena koja ide u
drva. Vidi prakarica, grmarica.
2. drva sloena (nalagana) u kUp.
Drvarica se lae tako da osiak ie
vank, panii (krvoljci) isto.
DRVENICA - drveni dio samara.
Sastoji se od (o)glavia, krstaca
(krstina) i igala (stramica). Tako se
zove i drveni dio nekih sedala.
DRVENINA - drveni dio mlina. To
je oklop i munica s daskama
ekaluom, metanicom, sidalicom,
ingiraom i tampanjom, ko i na
kou opalac (kopanja, kobra),
klju i ekalo, klju od ingira i
potenica. I u vodi je gotovo sve
drveno.
DRVENJACI - obua napravljena s
donje strane od drveta, a odozgo od
koe (nosili su ih za muku).
DRVENJAA - vea drvena lica
(kaika).
DRVEE - drvee. Izgovaraju i
drvea.
DRALICA - vidi dralo.
90 DUB ITI
DRALO - ruka na oruu (motika,
sjekira, lopata i sL). Izgovaraju i
drak, dralja (vidi meaja). Neki
krae dralo (na motiki - prije je bilo
jo krae nego danas) zovu dralica
a neki tilo. U nekim sluajevima
vee dralo (na grabljima, vlaku i
sl.) nazivaju koplje, kolac ili srg.
Dralo je sluilo i kao priruna mira
za duinu.
DUB - deblo, prije svega hrastovo,
odnosno sam hrast. Di je duba tu je i
lada. Medeni dub (uplji dub u
kojemu su pele napravile ulite).
Vidi dubina, dubrava.
DUBA - alatka za dubljenje drveta,
za izradu drvenih kaika i sl. Moe
biti s dvjema rukama (poput
raalja) ili tanji, s jednom rukom.
Vidi nadilja.
DUBANJAC - najdublje mjesto u
vodi. Kau i duboko. Pripliva san
priko dubokoga. Vidi tr.
DUBINA - uIite nainjeno od
upleg duba. Prije znali raditi ulie
i od slame.
DUBITI - stajati uspravno. Dubi
tamo vascili dan. Nadubiti se
(uspraviti se pa stajati, nauliti se).
Nadubiti (uspraviti, nauliti).
DUBRAVA
DUBRA VA - est naziv za kraj gdje
ima dosta starih i velikih hrastova.
Vidi dub.
DUAN - bilo kakva prodavaonica,
robe, matrijala (ne gostionica).
Otvoren ti je duan (zatvori ga,
ispae ti alat).
DUDUK - l . pero (cijev) na kojemu
je sjemena glavica na prosjemenjenoj
kapuli. Tada kau da se kapula
produduila. Zovu ga i kurendek,
pukarac.
2. vrsta sviraljke, dudalo. Vidi Pilip.
Duduk je u pravilu na jednu rupu.
3. Dio dipala na miinu. Od jednog je
komada drveta, ima dvije cijevi malo
razmaknute, obino je jedna cijev bez
rupica, a druga sa 6 rupica (moe biti
sa 6 i 2; etri se rupice zaepe
voskon).
4. glupan, ovjek koji nita ne
razumije, pa ga svak moe vui
guzicom za nos.
DUGA - dio bave (za tu svrhu
obraena daska, platica).
DUGALUA - vrsta starinske duge
puke. Vidi diljka.
DUGE NJIVE - selo u vrgorakoj
zagori.
DUGLJITI - duljiti. DugIjina
(duljina).
91 DULAGAN
DUGO BABE - selo u splitskoj
zagori. Vidi Brtanovo.
DUGOPOLJE - selo u splitskoj
zagori. upno mjesto (Sveti Mijovil
arkanel) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, klikom dekanatu.
Dugopole selo na zavojke,
Lipi momci, jo lipe divojke.
DUGOREPKA - vrsta ptice.
DUGOVIT - koji e dugo ivjeti,
trajati i sl. Nije ti on dugovit, pocria
je vas k cra zemla.
DUJA -1 . dvica, dvojka (vrsta karte).
Neki kau dus.
2. dva. Vidi do.
DUJO - vidi do.
DUJO - ime. Govore i Dujam (Sveti
Dujme, obrduj me), Dujko, Dujela,
Duji. Ljude s tim imenom zovu i
Duan, Dua, katkada i Duko. Oko
sv. Duje (7. svibnja) obino pada kia
pa vodne njive podaplinu. Dujo nosi
tikvu nad guzicon. Zato se kukuruz
sije iza Duje. Od Duje se poima
radnicima donositi marenda. Vidi
Ana.
DUKA T - zlatnik. enica je k
dukat (ista, je zdrava, blista se i uti
poput zlata).
DULAGAN - vidi dalagan.
DULEKO
DULEKO - daleko (tako se
uglavnom i govori). Kau idoleko.
Slino duleina, daleina.
DULUM - mjera za povrinu.
DUMUANA - vidi demejana.
DUNDO - namjeta alke.
Izgovaraju i Dunda. Dundo vie
punte. To je i nadimak.
DUNKVE - dakle.
DUPE - guzica. Dupetine
(guziina). Dupence (guza). Vidi
prkno.
DUPERANJE - uporaba, koritenje.
Duperati (uporabljati, koristiti).
Dupera l makinju? Duperan
(koriten, uporabljan). Nedupern
vosak (vosak koji se ni za ta jo nije
upotrebljavao, slui kao lijek).
Neduperan sapun Go nije
upotrebljavan; potpuno suprotno je
isperak). Vidi zaduperati.
DUPLAC - jedar ovjek (dupa)
ovik), a moe biti i takvo drvo.
DUPLO - dvostruko (dvojstruko).
DURA - uzvik kojim se smiruje
konj. Kad kakva alapa pobjesni,
kau joj: Dur, dura, kobila! Dur,
dur pope klu(n)ere!
DURAKANJE - mlataranje nogama,
ritanje (krave, kobile). Durakati se
(udarati nogama, ritati se). Kad se
92 DUMA
netko izvie i nakon toga se smir,
kau: Izdurkao se.
DURATI - trpjeti; izdravati, trajati;
deverati. Bolesnik dura, tj. trpi, a
postole duraju (izdre, traju) i po
dvije godine a da se ne pokidaju.
Tako se kae i za ostalu odjeu i za
grau. Duranje (trljenje;
izdravanje; deveranje). Vidi
izdurati, pridurati, durean.
DURBIN - dalekozor, kanoal,
dvogled (ali i monokl)
DUREAN - trajan (koji moe
vjeno durati).
DURMITI - bezbrino, duboko i
dugotrajno spavati. Vidi dronati,
drimati.
DURO - polako. Vidi muro.
DUS - vidi duja.
DUSINA - selo u vrgorakoj zagori s
zaselcima Barbiri, Butina, Dropulii
Toije, Ilii, Ka1ajdii, Mihalevii,
Stinjevac i Vukasovi. upno mjesto
(Velika Gospa) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji.
DUICA - svijea na ulju to se pali
na Mrtvi dan. Isto lumin.
DUiTI (se) - topiti (se); daviti (se).
Vidi uduit se, poduit.
DUMAN - neprijatelj.
Krvi moja, pasi te popili,
DUNJA
Ako bi te dumani prolili.
DUNJA - dua. Dunje mi (due
mi). Obinije je dua. Odnija n dui
(prisvojio neto to nije njegovo,
usvojatao neto tue). Nema u
njimon due. Ne grii due. Ne bi tila
griit due. Nesta mi je kosir, ja
stalno griin duu da ga ne bi tribalo
trit dale od komiluka. Duu u se.
Due mi. Di e mu dua. Dua od
ovika. l mrtve bi ga due (i/e. ta
gleda, k da e duu vidit?
DUOGUBAC - navoa na zlo, na
propast, na gubljenje due. Novac je
duogubac.
DUT - vidi adut.
DUV - duh. Duv neisti (vrag).
Kada bude prolaziti,
Uskin putin, tisnin klancin,
Prisrist ete duv neisti.
Pitat ete: Jesi moja il Boija?
Ti mu reci: Nisan tvoja, ve Boia.
DUVAN - duhan, nekada jedna od
najvanijih bilaka u zagori. Vidi
podbir, sridina, vrak !H!!!!!!
DUVANAA - divizma (donje joj je
lie poput lia duhana). Izgovaraju
iduvanjaa, duvanika. Kau i
ripina.
DUVENICE - isto to idivenice.
DUVNA - asna sestra. Vidi vora.
93 DVOR
DUZINA - dvanaest komada (aja,
aba, spua i sl.). Mjera je i po
duzine (est komada).
DV AJES(T) - dvadeset.
DVAJESPETA - sluaj kada igra u
igri treeta ima tricu i duju istog
zoga. To se ne akuaje (kad bi imao
jo i sa, imao bi napolitanu). Neki
kau ventiinkvina.
DVIZICA - ovca ili koza od dvije
godine. Dvizac (dvogodinji ovan ili
jarac). Kau i dvize (za jedno i za
drugo). Vidi omica.
DVOGRLA - naziv za kamenicu
koja ima dva otvora (povezana u
kamenu).
DVOJSTRUK - dvostruk. Vidi
pridvojstruiti.
DVOKAT - advokat. Govori ka
dvoka (ka prtar). Izgovaraju i
dvoket.
DVOLITAR - bocun od dvije litre.
DVONJE - vidi pitonanje.
DVOPUNAT - alatka slina
maklinu koja s jedne strane ima dva
sjeiva, a s druge je strane kao
motika ili kao neka druga alatka za
kopanje ili krenje.
DVOR - sve to je vani, to nije u
kui, dvorite. Izai na dvor (izai
vani, na dvorite).
DVORI
DVORI - velikake, kraljevske,
bogatake kue. U tebe su gospodski
dvori. Majka u groblju nae z
djetetom: Evo dvora mog diteta.
DVORITI - sluiti, posluivati koga.
Ne bi ga dvorila z sve W oin vidin.
DVORICA - biljka koja raste po
njivama, puzi po zemlji, iri se. Vidi
podvornica.
94 DVUASTERO
DVORUAK - vrsta suda (za vino
ili vodu) s dvije ruke. Izgovaraju i
dvoruka.
DVUNAJSTERO - dvanaestero
(ponekad se uje). Kolik ima ovce?
Dvunajstero.
DABA - badava, gotovo mukte,
darovano. Kau i dabe.
Reci mala, il oe il nee,
Da barba ne dolazi daba.
DABALUK - ono to je dabe, to
nita ne kota, mukteina. Tilo bi ti se
dabaluka (kae se onome koji bi
mukteine).
DABANA - streljivo. Izgovaraju i
debana.
DALOPEK - vidi elopek.
DAMADAN - odijevni predmet.
Damadanom neki nazivaju neuredna
ovjeka.
DAMUA - muslimanska
bogomolja. Vidi avina.
DELOPEK - vidi elopek.
DEPARICA - kratka puka to su
je nosili upripanjai (obino
dvije).
Puka arka i otac i majka,
95
n
DUKAC
Obe male bez kremena pale.
Nosili su ih i alkarski momci (sada
uglavnom nose kubure i pitolje).
DEVERLI - odlinog izgleda, pun
snage, zdravlja, ivahnosti i svjeine
(zgodan i dobra ivota). Vidi arica.
DIGARICA - jetra. Izgovaraju i
digerica. Obino se izgovara u
mnoini. Crne digerice (etra), bile
digerice ( plua). Dabogda ti se
cre digerice pritvorile u bile.
DIN - veliki junak, orija.
DOLAN - dugaka kost od pruta.
Inae to je i svaka ovea kost.
Izgovaraju olan, dolam te ugan.
DOLO - osoba krupnih kostiju,
ugo, ljujo. Kau i dole.
DUDAN - tvor. Vidi saranjsek.
DUGOR - isto to i ugor.
DUKAC - pas (obino neuredan,
olinjao). Govore i dukela, ukela.
DAK - uenik; ministrant.
DAKON - jedan od itenata u misi
zvanoj In terca.
DAKONUA - rijetko jelo; ukusno
jelo; razne vrste jela.
DARDIN - perivoj.
DARDINERA - koija, dvokolica.
Imali su je gradski vieniji ljudi, a na
selu malo tko. Govore i karaca.
DA VA - sotona. Dodija si Bogu i
avlu. I avliji usta ni rii.
Spominjanje ove rijei smatra se
betimom. Isto vrag. Vrag i ava,
dva brata. Da bi ublaile psovku
ene govore aj, ag, njag, njava.
Sve se daje avlu (sotoni) to ljudima
nije drago. Tko je zloest kau da je
naavia. Ti si naavia, ava te majci
odnia. Dava ti sime odni ja. Dava ti
sriu odnija. Dava me odnia, ako te
laen. Cri se k avao Nie ni ava
cr koliko se govori (koliko se ree,
koliko ludi govore). Davaje duga
repa. Dava niti ore niti kopa (nego o
zlu rdi). Davluje uvik malo. Ko s
avlom tikve sadi, o glavu mu se
razbiaju. Varla baba avla. Doe
96

EMELIJE
ava po svoje. Pun je avla (avli).
Dava u tebi. Davie okolo. S avlije
strne. Vidi avla i pm.je pare. Dava
je - ava nije. Odn ilo ga miliun
avli. Eto ti ga avle. Davla izia.
Zna i avla. Je mu ava (nije mu
nita). Dava mu je. Ostupi avle od
mwe. Dava te var. Sria je gleda,
ava jon ne da. Navu e na vrt sve
avle iz pakla. Vrti se k ava u malo
vode. Od avla (od ruganja, od
bijesa; nepromiljen). Napravija san
to od avla. Vidi napost.
DA VLEKATI - betimati,
spominjati esto avla.
DA VOLUA - vragolija; vraji posao
; ala
DELA - ime od milja za Anelka.
Govore i Dele, Delko, Dek. Za
Anelku kau Dela, Delka, Ana,
Anelija.
DEM - vrsta uzde (ide konju ispod
gubice). Govore i barbucin. Vidi
ljuta uzda.
DEMELUE - neprikladna i
prevelika obua, postoline. Vidi
cavatine, jemenIije. Neki
EMPER
emelijama nazivaju svaku obuu
koja nije domae izrade (koja je
napravljena u gradovima).
EMPER - debela muka vunena
majica, demper.
ENARUA - cvijee s lijepim
crvenim cvjetovima.
ENDAR - andar. ene plae
djecu: Eto endara, otrat e te ako ne
bud bia dobar. Malo tko je volio
endara. Izgovaraju i endar. Vidi
kola, solupa.
Vie valja rkn ispod gaa,
Nego endar i njegova plaa.
ENDARCI - isto to i erdan.
ENEPAR - ukrasna biljka (sadi se
upitaru).
ENERIKA - vidi zerdalija.
ERDAN - ogrlica, niska,
mralica, lani oko vrata. Kau i
endarci.
IDUA - junak. Ne mi ti idie.
UA - povik kojim se goni konj.
Govore i ija, ijo, ija.
ILET - prsluk bez rukava. U
pravilu su prednja i stranja strana
napravljeni od razliitih materijala.
Izgovaraju i iletin. Vidi kroet,
leroj, jeerma.
ILOZAN - neviran, nenavidan,
zavidan; ljubomoran.
97 OMETRE
IATI - skakati. Ajde da vidimo ko
mue dalje ipnit. ipiti (naglo
skoiti). ipanje (skakanje). Vidi
isnuti.
IR - l . dio sijakih kola (kara) koji
se moe okretati lijevo - desno za sto
osamdeset stupnjeva (pri ir) ili
zdnji ir (zadnja kola i ono to ide
uz njih).
2. krug; okret. Daj samo jedan ir
(daj da napravim jedan krug, da
otiem i da se vratim).
IRATI - hodati u krug, tamo-amo;
voziti se (u krug) i sl. Vidi odirati.
IRANDULE - eljezna naprava
kojom se zatvaraju teleri i kure.
Isto panjuleti.
ISNUTI - skoiti, odbaciti se. Vidi
ipati.
OGATI -Boga ti (da se ublai
psovka).
OGAT - biliast konj (ako je
kobila onda je ogara). Govore i
ogo, te ogin.
OJA - toboe.
OL -blato; neista voda, kaljua.
Sami ol. Vidi kakvi je ol povri nji.
OMETAR - geometar. Ako mi ne
viruje ti dovedi ometr.
Izgovaraju i ometar.
OMETRE - vidi komatre.
DON
ON - donji dio postole (koji doe
ispod napleta), leder. Vidi ijola.
ORA TI - mijenjati. orati se
(promijeniti neto). oranje
(mijenjanje, promjena).
OTLUK -gorji stanji dio gaa
od guzice do pasa. Krtke su mu
gae u otluku (u kukovima do
rebara, po kabliu). Dobie po
otluku (dobit e po zadnjem kraju).
Nekima je otluk posebno izraen
dio gaa izmeu nogu. Uvatiu te za
otluk ( Uvatiu te za omudinu).
UBAR - gnjoj (ne govori se esto).
Kad koga ele uvrijediti, kau mu:
ubre jedno! Skupili se k Ljubiii
n ubru.
UBRANJAK - isto to ubreluk.
UBRELUK - rpa, gnojnica. Isto
ubarnak.
UKA - ensko ime, Ana,
Anuka, Anelija, uka.
Naglaavaju i uka. Kadje muk, k
meni se uk.
UKELA - stara paetina, obino
kuka, dukela.
UL - rua.
98 DUVEG(L)IJA
ULATI - lutati. Isto ulati . .
ULBEK - vidi jabuka. .
UMA TI - hodati na neobian nain
(slino to i stupati, ali s gornjim
dijelom tijela). umalija (posprdan
naziv za osobu koja uma).
UME - sve odjednom (govori se u
igri pitonjanja).
UNA - ukras.
URVIDATI - skitati (se).
USATI - pri hou nespretno trapati
nogama i tijelom. Nadimak
(pridivak) usan, uso.
UTURE - sve skupa (ne
pojedinano). Govore i uuture te
uturile.
UTURUM - starina (pogrdno).
Jo pogrdnie je uturumina.
Govore i utur, uturina. Vidi
outurit.
UVEG(L)UA - mladoenja.
uvegia, dragi brate,
Daruj mene, Bog e tebe.
Ne u bilu ne bilo ga,
Ve u utu, ta je dje.
Vidi Stari svat.
EE - uzvik kojim se izraava
uenje ili potvrivanje. EE, vidi l
to si napravio? Ja u mu skresat
sve u brk. EE, tako, tak.
EDEINA - podrugljiv naziv za
snanu, ali u pravilu lijenu osobu.
Izgovaraju i jedeina.
EDEITI se - junaiti se, isticati
svoju snagu. Izgovaraju i jedeiti se.
EDEK - konj turskog serasker pae
elia koji je, po predaji, bio
zarobljen u bitci pod Sinjem 1715.
Tako se zove i konj koji sudjelje u
alkarskoj povorci. Sveano je
oemljen: ukraen je, pokriven puli
abajom, o unkau vise kuburluci (s
kuburama) i sablja. Prvi je u
alkarskoj povorci, vode ga dva
konjovodea. Izgovaraju i jedek.
EGLEN - vidi iglenda.
EKSER - veliki avao, kovan runo
u kovaiji (vignju), slui za
privrivanje merteka za
vinanicu.
EKSTRA - neto posebno, naroito,
razliito o drugog.

ta si ti ekstr,
pa nee s nami kpat?
99
E
EREA
ELA - 1. berekin; momak sklon
izvoenju raznih vragolija, naroito
prema curama. Evo brae aini
elaa.
2. propast. Otilo stanje u ela
(propalo stanje).
ENGA - isto to i jenga.
ENGIR - dio ureaja za podizanje
mlina u vodenicama (mlinskog
kamena). Vidi angir.
ENGIRAA - vidi ingiraa.
ERA V - isto to i jerav.
ERCEGOVCI - selo u sinjskoj
zagori:
ERED - loza, potomstvo (edno se
prezime, pleme, dijeli na vie ereda;
obino se mogu meusobno eniti
iako to u pravilu ne rade). Kojegaje
on ereda. Vidi bratstvo, korta.
ERENDA - teko pristupano
zemljite. Kau i erendina. Ku
avlu u te erendine?
ERUA - prostor, prastranstvo.
Velik eria.

ERLAV - razrok. Govore i erav,
jerav, gverav.
ERLEA - razrok, erlav ovjek.
EVALA!
EVALA! - bravo, tako je. Dok ti
svako evala, tebi glava elava.
Govori se i umjesto pozdrava. Kau i
evalaj, ejvala, te evolaj.
1 0 EAT
EAT - uredan, spretan i pedantan u
isto vrijeme.
GAE - hlae (gorje gae) ili donje
gae. U iroke si se gae obuk (kad
neije ponaanje privri miru). Nee
niko nadmnom gae driit (neu
dopustiti nikome da mi gospodari, d
vie na me). Nema ga u gaon
(smrao je). Pune su ga gae
(napravan je). Ajde provaj ako ima
gae na guzici (usudi se ao smije).
Gae mogu biti prtene, suklene,
rajtoze, benevreke, pumpa rice,
alvare itd. Gae na dvi (etri) pie
ili gae na promaju (gae s vie
otvora sprijeda (alkarski momci nose
gae na dvi promaje)). Kau i gae
na klitaca, gae na klita, gae na
krike. Gae na klopac (vrsta uskih
gaa). Kad momi stasa za enidbu,
postane mlaarac, dobiva ire gae.
Sedmero bre. jedne gae (toboe
su tako sedmero brae u jednim
gaama odsluali sedam misa istoga
dana).
ledne gae. nita gae.
Dvoje gae. togot gae.
Troje gae. butum gae.
101
G
GALA
GADA - podal ovjek. Kau i gad,
gadeIin,a gadela, gadura za ene.
Kad neki nametnik napane kupus,
kukuruz, krumpir i sl. kae se da je
sve puno gade. Gadit '(govoriti
nekome rune i neistinite stvari).
Ogaditi (izruiti).
GAGOLJ - amor, razgovor
mnotva. Vidi dugor.
GAGRCA - nametnik na itu,
bajica koja jede ito.
GAJ - dio brda u kojemu se ne smiju
sjei drva niti goniti blago na pau.
Gaji (mali gaj, ograen umovit
predio, obino u privatnom
vlasnitvu). Vidi zgajiti.
GAJBA . reetkasta drvena kaeta, a
iana gajba je krletka za ptice,
ibula.
GAJKA - peklja za kaji.
GAJTEN - ukras na odjei, brs,
bruska. Izgovaraju i gajtan.
GAK - cra ptica slina gavranu, a
za neke gavran. Cri se ka gak. Radi
se o vrsti vrane (gaku).
GALA - selo u sinjskoj zagori.
Franjevako upno mjesto (Svi Sveti)
GALA
skupa s Gljevom (sv. Jerolim) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
GALA - ovca cra runa. Tako
nazivaju i cru ensku osobu. Vidi
galin.
GALAST - cr. Izgovaraju i galest.
GALE - nadimak (pridivak) crom,
galastu (galestu) ovjekU. Kau i
galea. Vidi garo, gala, galin.
GALEBINA - govei izmet, balega.
Kau i galeba. Vidi brabonjak,
cicvara, govno.
GALEBINA - ptiurina, galeb.
GALENTAR - korpa, prodava
robe galanterije, galantar. Neki kau
torbar. Galentari su nosili kore
(teke i po 60 kg.) od sela do sela, od
dernaka do demaka i prodavali
ogledalca, lanie, depne noie,
britve i sl. Imali su obavezno i tap.
Galantarenje je nastalo u 1 9. st. To je
otpalo kad su dole trgovine u svako
selo. Vidi ar.
GALEA - cr vo, ovan (ee kau
galin) ili mukarac. Vidi gale, garo,
bugar.
GALETA - isto to i vida matica.
2. galetn.
GALETIN - vrsta pciva od brna,
dvopek (bakot). Izgovaraju i
galetina. Neki kau galeta.
1 02 GANGA
GALUET - uncut, berekin,
stoava koji lae, ruga se, svaa.
Kau i galijot.
GALIN - cr ovan. Vidi gala.
GALITI se -otkrivati donji dio tijela
(ponajvie se odnosi na ensku
osobu). Zagaliti znai podii odjeu
da se vidi golo tijelo. Vidi golacati
sc.
GALJA - ula, kup zemlje koji
nastaje zagranjem.
GAMA - sitne baje koje obino
dolaze na povre u velikim rojevima,
gamad. Ima jagod ka game.
GAMAE - vrsta obue, odnosno
koni nadomjestak obue koji titi
listove (kao sara kod izama). Nose
se samo kad se obuku gae r'toze.
GAMELA - posuda slina vojnikoj
porciji. obino od aluminija. Vidi
vcpleka.
GAMELJ - sitni kmmpir. Sami
gamel.
GAiA TI - gmizati, s naporom
pOkretati noge, sporo se kretati.
ledvo gamie.
GANIG - vidi granik.
GANGA - vrsta narodnog pjevanje
u djelovima zagore. Od mila
gangaica. U gangi sudjeluju bar
dvoje, a moe biti i desetak (muki ili
GANGATI
enske). Od toga jedan piva, vodi
(taj je piva, on jedini izgovara rijei
i glas mu mora bar malo nadjaati
ostale), a ostali gangaju, prate,
privaaju; oni moraju gangati na
istoj visini (inae kau da im para
grlo). Ganga je jedna cjelina i svi se
mora j u sloiti. Dobar pjeva imao je
svoje mjesto u drutvu. Vidi aa,
priginjati, rera, treskavica,
brojavica, oj kavica, putniko.
Gango moja did mi te je piva,
A i ja u dok me bude iva.
GANGATI - l . pjevati gangu. Vidi
zagangati.
Selo moje, ne znalo se za te,
Ja ostari gangaju kroza te.
2. pratiti glavnog pivaa pri
pjevanju gange (izgovarati gan,
gan, .. ), a i rere (rerati).
Boe mili, lipo ti se slaga,
Momak piva, a cura mu ganga.
GANJe - nov potpuno, jo
neupotrebljavan. Kau i ganjci. Iman
ganjci nov mac karta.
GARA - vidi garo.
GARAST - crn, garav. Izgovaraju i
garest. Slino je crngarast,
crnomanjast, crnomanjest. Vidi
garo. Garavua (garava ene ili
djevojka).
1 03 GARDUN
Garavuo pokraj kue moje
Pitaj majku koliko smo svoje.
GARAZ - svaa, netrpeljivost. Vidi
zaga rzi ti.
GARDA - mnotvo. Dola ije cila
garda.
GARDUAN - gvardijan. To je i
nadimak onome tko je uvijek blizu
sveenika, tko slui kod fratara. Vidi
gvardija.
GAREST - vidi garast.
GARGAANJE - izvlaenje vune
gargaama ili grebenama da bude
pogodna za predenje. Kau i
garganje. ee kau vlaenje.
Gargaati, gargati (izvlaiti vunu
gargaama; ee kau vlaiti).
Gargaa vunu (ee se ispod trbuha).
Vidi upati.
ne vunu gargaaju,
Ja san pita pa ne daju.
GARGAE - naprava za izvlaenje
(gargaanje) vune. Sastoje se od
dviju daica (gargaa) sa zubcima i
s ruicama.
Grlo moje zvei ka gargaa,
Sino ga je sapa rila ka.
Vidi grebene.
GARDUN - selo u sinjskoj zagori.
Vidi Vojni.
GARGARIZA TI
GARGARIZATI - grgljati. Vidi
grguanje.
GARITI - urno ii. Vidi nagariti.
GARJAK - selo u sinjskoj zagori sa
zaselci ma Matkovine, unjar. Vidi
Vrlika.
GARO - nadimak cru (garavu,
garestu) ovjeku. Izgovaraju i
gareta, garan, gargara i sl. ena (ili
cura) je gara. Vidi garast,
crngarast, crnomanjast, galea,
bugar.
GASTA - novac. Svejedno je, med ili
medene gaste? Propa ka stara gasta
(potpuno propao). Oe se dobar
oban za gaste. Vidi gazeta, oban.
GATNJAK - idi ugatnjak.
GAUN - vidi gavun.
GAVAN - svaki bogat, moan, ali
krt ovjek. Naroito je poznat gavan
koji je ivio u imotskom polju.
Njegova ena Gavanica otjerala je
prosijaka s kunog praga rijeima:
to e meni Bog tvoj, dokje meni
Gavan moj? Kanjeni su tako to je
ispod njihovih dvora zemlja prosila
(prolegla). Tako je nastalo Crljeno
jezero.
GA VEZ - ljekovita biljka. Mee se
na rane da bre zarestu ili na udareno
1 04 GETE
mjesto. Na ranu meu i travu
zarestau. Vidi ajduica.
GA VICA - sitna riba, naraste do
desetak centimetara. Vidi lizi baka,
gavun.
GA VLJA TI - gacati, gaziti po blatu.
Gavljanje (gaenje, hodanje p
blatu). Vidi izgavijati se, zagavijati
se, zagavljan.
GAVUN - vrsta sitne ribe. Naraste
do dvadesetak centimetara. Kau i
gaun. Vidi gavica, lizibaka.
GAZ - mjesto gdje je voda plia pa
se moe lake prigaziti.
GAZA TI - hodati po vodi, lokvama
i sl.
GAZDA - gospodar, starjeina,
naroito bogata.
GAZETA - isto to i gasta. Kupija
bi on da ima gazeta.
GEGATI se - ljuljati se pri hodu
lijevo, desno, s tim da to hodanje ne
mora nuno biti sporo.Kau igengati
se. Geganje, genganje (klaenje pri
hodanju). Vidi gingati (se).
GELTA - novanik. Vidi brikta,
takujin.
GENGATI se - vidi gegati se.
GEPITI - ukrasti. Vidi zdipiti.
GETE - pletene bive dokoljenice.
Mogu biti muke ili enske. Neki
GEVERA
kau kalcete. Nekima su gete vrste
sandala. Vidi orape.
GEVERA - puka.
GIB - pokret. Ne mogu giba (ne
mogu se pomakniti).
GfIRA TI - sljedovati (slidovati).
Gibir ga to po zakonu. Gibira
(sljedovanje). Vidi vasovati, vasuk,
miritati.
GILITI - lagano kakljati, maziti
(giti-giti).
GINA ZIJA - gimnazija. Ne znan ja
ni ta je sriz, ni ta je ginazija.
GIN GATI (se) - ljuljati (se). Neki
kau gungati (se). Isto njunjati (se).
Vidi gegati se.
GIZ - vrsta lijevanog eljeza od
kojega se prave debele posude -
bronzini. Izgovaraju i giza.
GIZDAVAC - selo u splitskoj zagori
sa zase1cima Baraeve Kue,
Deveroga, Mose i Privije.
GIZDELIN - osoba koja se ureuje,
koja pazi na oblaenje.
GIMA - vidi Dima.
GLACNITI se - isto to i osvitlati
se.
GLADIiKA - bodljikava livadska
biljka (gladi, zeji tm). Neki je zovu
sikavica. Kad je mlada bere se za
105 GLAVINKA
zelje. Ljekovit joj je list i korijen, ali
se rijetko koristi.
GLAVA - kuni gospodar, onaj koji
zapovida. Na piru daju peenu glavu
starom svatu. Glava glavi pripada.
iva glava dugovanje plaa. Ka
spram mrtve glave (ne da mu se, a
mora). Skiniti s glave (napraviti neki
posao koji se morao napraviti kad
tad). Pijena glava ne nosi barjaka.
Kad kakva mometina bjesni i
budalee kau: Udarila mu donja t
gorju. Velika glava je glavurda.
Glavonja je ovjek velike glave (ali
obino kratke pameti). Vidi glavi,
oglavi, oglavlje, oglavina,
uzglava (uzglavlje), uzglavak,
uzglavnica, zaoglavu, kapa, stei.
GLAVAR - seoski starjeina. Bira se
iz naroda. Postoji o francuske
uprave. Vidi au.
GLAV A - vrsta kupusa (glavatog).
Vidi prometa.
GLA VICE - selo u sinjskoj zagori.
Vidi Sinj.
GLAVI - prednji dio samara. Zovu
ga i oglavi.
GLAVINA - selo u imockoj zagori
(Dojna i Gornja). Vidi Imocki.
GLAVINKA - vrsta groa.
GLAVINJATI
GLA VINJA TI - tumarati, najee
bez odreenog cilja. Odatle
glavinjanje.
GLAVNICA - naziv za neije dobro
koje se nekome privremeno ustupa.
Glavnica je njegova. Vidi napolica.
GLAVNJA - komad drveta koji gori,
nagorilo drvo. Govore i glavnjica.
Na pokladni utorak vitice letaju po
zraku s glavnjicon u ruci. Smeja se
k mrv na glavnji. Teko onomu koji
doe na enine

lavnje (misli se na
podrepa, ugovornika). Podilit
glavnje (odijeliti se; onaj tko se eli
odijeliti iz zajednike kue uzme
jednu glavnju s ognjita i upali vatru
u nekoj drugoj kui). Boija glavna
(Sunce kad posve pri). Prvo se
Boija glavnja posve zapalila. Vidi
dotarica, zaglavniti.
GLIB - blato. Glibov (blatnjav).
Glibova ovika zovu Gliba, Glibea
ili Glibota.
GLITO - isto to i dUto.
GLOTAN - jadan; neukusan; slabe
kakvoe. Glotna rana (neukusna
hrana). Ne mogu suve pure, posve je
glotna. Glotna osoba je i runa
osoba.
Sve zbog ono malo dote,
Dokopa se cure glotne.
1 06 GLJIZA
GLoiE - nadimak okotu
ovjeku. Slino, koe.
GLUAN - slab, mrljavo Vidi
veljaa
GLUNA NEDILJA - nedjelja prije
Cvitnice. Kau i gluva nedilja.
GLUVO - nadimak gluhu ovjeku ili
ovjeku koji je djelomino ogluvio.
Neki kau da je oglunijo.
GLUVO DOBA - dio noi od ponoi
do prvi pivaca.
GLUVO DRVO - drvo koje slabo
gori. Takva je brstovina, topolovina i
sl. Sve to je slabo, gluvo je (vino,
orba i sL).
GLUVO KOLO -kolo bez glazbe i
pjevanja; samo se uju stope i
zveckanje ukrasa.
GLJEV - selo u sinjskoj zagori sa
za&e1cima Draice, Ledena Draga,
Marasovac, Podadraga, Podum,
Rovanj. Vidi Gala.
GLJEZNO - gleanj. Izvmia san
glezno (istegao gleanj).
GLJOGINA - gloginja (plod gljoga,
lekovite biljke). Neki govore i glog,
glogina.
GLJIZA - l . branov ugruak u
biloj puri (rjee u puri) i u kai.
2. tvri dio u janjeem ili teleem
loju (lijezda na drobu).
GNJAT
GNJAT - dio noge od gljezna do
koljena. Za dugonoga eljade kau
da je dugi gnjata.
GNJEITI - pritiskati, stiskati (
groe, kuhane krumpire i sL).
Govore i gnjekati. Vidi gnjeviti.
Vas kukuruz pojila goveda,
A ona se gnjeka.
GNJEKA - slabo propusna zemlja
puna vode, obino izgazana
(izgnjecana); kad se prolazi postole u
nju upadaju.
GNJEKA - bat za gnjeenje
(mastenje) groa. Neki govore
tuka.
GNJETATI - gaziti po blatu (glibu).
Gnjetanje (gaenje po blatu, grou
ili emu slinom).Vidi zagnjetati se,
zgnjetati, izgnjetati se, zagnjetan.
GNJEVITI - gnjeiti. Kad se mlin
stupi samo gnjevi ito.
GNJIDA - sitna bijela jajaca koje
ui ostavljaju u kosi ili odjei, IZ
kojih se kanje legu nove ui.
GNJUA - gnjil, sagnjiven. Gnjija od
sebe. Gnjija li si ka da si od govana
slipljen. Izgovaraju i gnjijo. Gnjijati
(gnjiti).
GNJILA - glina. Moe biti crljena,
modra ili bila. Gnjilov (glinav ,
zamazan gnjilom). Gnjilom se slue
1 07 GOBA
pri gradnji kue (kao vezivo) pri
izradi poda (naroito u konabi ; gnjila
se nanese i dobro zbije) itd. Gnjila
pomijeana s prinom i vrstom
koristi se za graenje zemljanog
posua. I takva se mjeavina naziva
gnjilom pa se kae da je bakra od
gnjile, peka od gnjile i sl. Neki kau
zemlja. Vidi drop.
GNJIZDO - gnijezdo. Izgovaraju i
gnizdo, gnjizdur.Vidi Grgo,
kukavica.
GNJILADINA - sve ono to je
gnjilo ili je poelo gnjiti (gnjijati)
(krumpir, kupus i sl.) gnjilotina,
gnjilina. Po gnjiladini daje i vino od
natrula groa. Izgovaraju i
gnjilardina.
GNJOJ - gnoj. Najbolji je oviji,
neto su slabiji koziji i kravlji, a
konjski je najslabiji. Gnojan (dobro
zagnojen). Prije e slagat sida brda,
nego gnjojna brzda.
GNJOJAR - sakuplja gnjoja po
polju. Neki tako nazivaju rpu za
gnjoj.
GNJOJNICA - hrpa (rp a) gnjoja
koju gnjojari oblikuju kao stog (vidi
rpa, zapiketiti).
GOBA - grba.
GOBAV
GOBAV - grbav, koji ima (oveu)
gobu na kostima. Kau i gobov.
Gobavu ovjeku nadiju ime gobo.
Ako je goba manja kau i da je
ponaen.
GOBELJA - l . zakrivljeni dio kola
na karu. Kolo ima bar tri gobeIje.
Jedna gobelja u glib, druga iz gliba.
Neki je zovu ara. Gobelja je i
zakrivljeni dio bilo kojeg drvenog
kola (kotaa), primjerice tumbasa ili
kola na stupi.
2. drveni luk koji se mee oko bakre
pri mijeanju pure (da ne bi izgorili
opanci).
GOBNO - vidi bogno.
GODINA - vrsniar. Nji dva su
godine. Di si godino? Ispodgodina
(nedorastao, mladolitan). Ia na
godine (odrasti; postati Ziela osoba).
ta u mu ja govorit, zaa je na
godine.
GODITI - ugodno se osjeati,
uivati. to Petar rdi ? Nita. Uiva.
Godi boga svoga. Vidi godimenat.
GODIMENA T - ugoda; uivanje.
Suprotno je patimenat.
GOLACATI se - svui sa sebe vie
robe nego to bi trebalo, prekovie
zavrati i otkopavati robu. Vidi
galiti se.
1 08 GONIN
GOLEUA - dio brda sa slabim ili
nikakvim raslinjem. Govore i
go!etija.
GOLICA - vidi malica.
GOLOBRIG - svaki brijeg bez
ume.
GOLOTINJA - loa odjevenost.
GOLOVRATA - nepokrivena, gola
vrata.
GOLUBA - ime krave, obino
bijele. Vol je Golub.
GOLUBITI se - naoblaivati se tako
da se javlja tanka navlaka na nebu.
GOLJUPTINA - ostatak ploda kad
se izjede glavni dio (ita kad se
izjede, kumpira kad ga izjede ia i
sL). Vidi gulja, Jjuptina.
GOMELA - gomila, gromila,
grudina o kamenja. Ima gomela za
koje ljudi znaju kako su nastale (vidi
grudina), a za najstarije govore da
su nastale kamenovanjem osuenika
na smrt.
GONATI se - l . svaati se (obino
se kae za mua i enu, brau,
roditelje i djecu). Gonati se po sudu
(suditi se).
2. vidi gonjanje.
GONIN - goni, onaj koji neto
goni (stoku, zvijeri i sL), naroito
GONITI
blago na pazar na prodaju. Zovu ga i
gonjavac.
GONITI - vidi rera.
GONJANJE - obiaj da se momak
i cura koji se kane te godine oeniti,
malo bolje zbli e to ljeto (kod blaga
u polju ili umi, kod curine kue i
sL). Tako zovu i svako slobodnije
ponaanje momia i curetka.
Izgovaraju i gonanje. Gonjati se,
gonati se (biti sudionikom
gonjanja). Vidi liganj e, drpanje.
Tri godine nita radit neu,
Gonjau te mala po Mm.eu.
GORA - ono to ostane nakon
gorenja, krabljenja masti itd. Tako se
naziva i dio brda u kojemu je uma
vea, zelenija. Bilo to izgoreno je
sagoretina.
GORAR - proljetni topli vjetar.
GORA - visok mirisan cvijet.
GORICA - gorki plod nekog
korova koji raste u enici i u vridbi
se ne izdvoji, nego ostane u itu. Od
gorice bude gorak kruh. Vidi ljulj,
vuk.
GORULJA - gorka biljka, gora
od pelina, metlika. Bude bus s
plavkastim cvjetovima. Od nje rade
metle. Vidi zvonika.
1 09 GOSPOJINA
GORIKA - gore. Nae ga gorika.
Govore igorikare, gorikarce. Vidi
doIika.
GORNJAK - svaki ovjek iz Bosne.
Isto Bonjak. Govore igornjanac.
Vidi upar, donjac.
GOSPA - Bogorodica, Isusova
majka. Gospe moja, sklopi pa natopi
(kau kad ele kiu, kad ne ele,
kau: Nedaj, Gospe moja!).
Volia bi da me zemla pospe,
Nego tebe zaboravit Gospe.
Ljudi iz zagore osobito dre do
Gospe Sinjske.
GOSPA SINJSKA - najvaniji
svetac i derak u Zagori (vana je i
Gospa Proloka). Na Gospu Sinjsku
hodoaste iz svih krajeva zagore i
okolice, naroito iz Rame, odakle
narod dolazi pjeke i bos, jer je to i
njihova Gospa. Vidi eanj, alka,
Gospojina.
Gospe Sinjska, kraljice Rvata,
uvaj mene i moja dva brta.
GOSPINA TRA VA - ljekovita
biljka, kantarion.
GOSPOJINA - Velika gospa. Vidi
Gospa Sinjska, roarica. Oko
Velike gospe u mnogim krajevima
zagore hapokon padne obilnija kia.
Govoru da su pratri govorili narodu:
GOTOVAC
vi molite Boga za kiu do Velike
gospe, a mi emo od Velike gospe.
Velika gospa jesenski svetac. Neki
dodaju: Gospa mala, jesen prva.
Govore i: Mala gospa jesenski
svetac.
Ba uoi Gospojine slavne,
Bie Turci iz Cetine ravne.
GOTOVAC - ugovorik, podrep,
ovjek koji je doao na gotovo.
ovjek koji hoe da mu sve drugi
uradi, hoe da doe do neega bez
vlastitog truda je gotovan. Vidi rora,
glavnja.
GOVNO - izmet od eljadeta, svinje
i psa. Nije govno, nego se pas posr.
Skupili (sjatili) se ka muve na govno.
Umirija se k dite na govnu (kad se
netko pritaji, obino jer je kriv).
Grijotaje ubit ovika na govnu. Ja
san ja, ti si ti, k govno ji?
(zagonetka). Podiliti poteno ki bra
govno (priaju da su se dva brata pri
diobi tako posvaali da su i govno
podijelili). Zbola se u govna pa lie
noge (znaju odgovoriti kad neko
dijete uporo pita gdje mu je mater ili
netko drugi). Ka d si od govana
sliplen (kau nekome tko je posve
lijen, tko je bezvoljan, tko se vue
kao crknut pas). Da triba govno
1 1 0 GRAB
privrit, zva bi drugoga (kau za
onoga tko misli da je njegov posao
najvaniji i da mu je svatko duan
pomoi). Kljuca ki vrna u mrzlo
govno.
GOVNOV - zamazan govnima, ali i
neist, neasan, prevrtljiv. Vidi
brstina, progovniti, zagovnoviti se.
GOA - trepule. Govori se i
goice. Vidi gvoa.
GOE - eljezo, gvoe. Goe se
kuje dokje vrue (z malena se tm
otri). Ra goe grize. Kad se jedva
sastavlja kraj s krajon, kad nema
nikakve zalihe, kad se sve to se ima
brzo troi, kau: Pada ka na vrilo
goe.
GOEN - gvozden.
GOUA - razne eljezne stvari,
gvoarija, eljezija.
GRA - grah. Nee gra u kiku.
Graina je podrugljiv naziv za grah,
ali i naziv za divlji grah (nema ploda
i neugodan je korov). Graovina,
stabljika graha.
GRAB - selo u sinjskoj zagori sa
zase1cima Selo, (Muletija) Strana. U
selo u irem smislu spadaju i Pode,
Krvodo, Vraba i Svinjaa.
Franjevako upno mjesto (Sv. Ivan
Krstitelj) u Splitsko-makarskoj
GRABA
nadbiskupiji. upi pripadaju Velie
(Gospa od ruarija) i Jabuka (Gospa
od zdravlja).
Ovo ti je barba Grabljanac,
Uzmi mala prstenja i lanac.
GRABA - graba, rupa ili jarak u
zemlji, obino blizu rijeke.
GRABLJAINA - ono to je
grablama skupljeno. Grabiti znai
skupljati grabljama. U prenesenom
znaenju grabiti znai krasti,
bespravno prisvajati, a grabljaina je
ukradena roba. Vidi kupljaina.
GRABLJE - alatka za sakupljanje
trave ( drvene grablje) ili eljezna za
ravnanje zemlje. Vie voli grablje
nego vile (kau za krta ovjeka).
Drvene grablje imaju drak (koplje),
grabljite (bilo), zupce, obluk
(teuljac). Sve je bilo drveno i
povezivalo se drvenim kliniima
(zaglavcima).
GRABLJITE - drka na grabljima
(dva naglaska - dugo nad i)
GRABON - velikom brzinom. Poleti
grabon (potri brzo i odmah).
GRABOVINA - grabovo drvo,
grabov grm. Od sveg drva, grabovine
po Zagori ima najvie.
I ja bi se enija do Sride
Da mi mala grbovinu jide.
1 1 1 GRANA
GRABUA - sitna grabova drva.
Vidi uma, praka, andrlja.
Kad te mala ujtin u grabui,
sa kosiron odsiu ti ui.
GRAD - krupa, tua; nevrijeme.
GRADAC - selo u drnikoj zagori sa
zaselkom Svilaja. Franjevako upno
mjesto (Poroenje Marijino, prije sv.
Petar) u ibenskoj biskupiji,
drikom dekanatu. U upi su i
Otavice, Rui, Mose (sv. Martin),
Gorji Sedrami, Umljanovi,
Krike, Baljci i Kanjani.
GRADELE - eljezna reetka na
kojoj se na eri pee meso, rotilj.
Gradelati (spremati jelo na
gradelama).
GRAA - draa na zidu kojom je zid
za(o)graen.
GRAENJE - 1 . postupak izrade
zemljanog posua na lonarskom
kolu (ekrku).
2. postupak izrade opanaka i sl.
Misni opanci se izrauju s posebnom
pomljom (opanci pod veliku grau).
GRAJA T I - htjeti vie nego moe.
Grjaj ti, grjaj koliko oe. Vidi
zagrajati.
GRANA - vrsta ukrasa na odjei i
drugim predmetima.
Moj drgane, Mako Mariane,
GRANALIJA
Donesi mi traversu na grane.
GRANALUA - vrsta starinske
puke ukraene srebrim granama i
arama.
GRANIK - aklja, podue drvo sa
trozubom na jednom kraju, slui za
vaenje sia kad spane sa sindira
(pancira) i upane u bunar. Naziva se
i ganig, trkmar, maak, rampin.
GRANICA - l . snopovi ita (na
njivi) postavljeni klas uz klas (da se
sauvaju od moebitne kie). Vidi
ugraniiti, petica, devetica.
2. strana (tovar) slame od ozirice ili
rai (krov) koja ide na magare.
Sastavljena je od 40 ruica.
GRANSA TI - hodati stranputicom
kroz bespue. Gransanje (hodanje
stranputicom). Izgovaraju i
granjsati, granjsanje. Vidi
nagransati.
GRAIKA - vidi greika.
GRAINA - korov u enici (diviji
gra); ima ga vie vrsta; dok je mlad
krave ga jedu (tada ga i beru). Kruvu
daje neugodan miris pa ga je dobro
izguliti dok se ne isimeni da ga krave
ne bi pojele u slami.
GRAITI - brzo ii. On za njin eva,
a Gra prid njin gri. Vidi gariti.
GRAOVINA - vidi gra.
1 12 GREB
GRATALJIKA - strugalica za sir,
voe, povre i sl. Kau i grataljka te
gratakea. Vidi ribanj.
GRATA TI - strugati. Gratanje
(struganje), gratan (strugan). Vidi
izgratati, izgratan.
GRAUT - vidi karaut.
GRA VORICA - grahorica, biljka
koja se sijala po zagori. Jele su je
krave i ovce, a plod bi se samo prebio
na mlinu pa davao prasadi .
GRBELINA - vidi krbelina.
GRDAN - ruan, gadan; grub. Boe
prosti, grdan lije. Grdna li muje
rana. Nadimak grdnu ovjeku je
grdan, grdalo i sl. Vidi nagrditi se.
GRDELUA - isto to i zerdalija.
GRDOBETINA - dravna odteta
za duhan ili kakvu drugo kulturu pod
dravnim monopolom.
GREB - grob. Grebije (groblje,
amatorje). Nazivi za dijelove greba
su kao i nazivi z dijelove postelje
(uzglavnica (uelak), podnoniea,
bedrnica). Grebom znaju nazivati i
posve slabu osobu koja svaki as
moe umrijeti (ivi greb). Vidi sinjal.
Jedna od slinih molitava pred
spavanje jest:
Evo lego u postelu svoju,
Ka u greb svoj.
GREBA
Ja duu svoju Bogu dajen
I ja mu se sva pridajen.
Ako osvanen, Bogu vala uzdajen,
Ako priminen, Bogu duu pridajen.
Boe moj, u ruke tvoje,
Dua i tilo moje.
Isus s nami, aneli oko nas,
Sveti blagosov svr nas.
Moj Isuse pomozi nas,
Moj Isuse budi valen,
Po sve vike vikon, AMEN.
Neki na koncu dodaju:
Gospe moja, uvaj moju dicu i spasi
moje mrtve.
Neki nakon petog stiha nastavljaju:
Zven Boga za oca,
Divicu za majku,
Svetu Katu sestricu,
Svetu Mandu slubenicu,
Svi aneli oko mene,
Ude stvari bit od mene
AMEN.
G REBA - masni ostatak mlijeka na
zemljanoj posudi, bakri ili od neke
druge hrane to se nahvata na
stijenke posude (mlijeko, taloga,
pura, grah i sL). Kau i grebalina.
GREBA - pomagalo za ienje
zemlje s motike ili s pluga (vidi
otik, kosiriica). Izgovaraju i griba,
ogriba.
1 1 3 GREZ
GREBENE - naprava za izvlaenje
tj. grebenanje vune ali se razlikuje
od gargaa. Kau i greben. Gargae
su vee ali su u grebene zupci vei i
grublji, "a ima ih manje (obino od
etiri do est redova). Dva se dida
pod grabon eljaju. Grebenanje
dolazi nakon gargaanja (vlaenja).
Na grebenama se izvlai vlas koji je
pogodan za preu osnove. Onaj dio
vune koji se ne izvue na grebenama
slui za potku. Ako se ne misli tkati
na tkalakom stanu, vuna se ne
grebena, nego se odmah nakon
vlaenja rade zavijae i prede na
kudilji (preslici). Takvom se preom
pletu bive i sl.
GRECELJ - vrlo slano jelo,
salamura. Ovo se ne more jist, to je
sam grecelj. Kau i krecelj. ta je
prislano nie ni makon drgo.
GREDELJ - dio starinskog pluga
(rala).
GREiKA - groe koje nije
dozorilo s ostalim groem. Neki
izgovaraju graika. Od greike vino
bude greo (kiselkasto).
GREZ - jednostavan; bez fnoe;
neoblikovan. Grez ovik (neuglaen
ovjek). Greza rana Uednostavna,
GREZA
neukusna hrana). Greza ra (lo,
nedovren posao).
GREZA - neoblikovana stijena,
kamen, zidnica kojom se zida umrs, i
to s unutranje strane kunog zida.
Izvana se postavljaju na mjeru
oblikovane zidni ce, zvane vace.
Greza se moe iskoristiti i za zidanje
na muzinu. Vidi bunada.
GRGO - muko ime. Govore i
Grgur, Gra, Grgat, Grgi. O
Grguru, tica u gnjizduru; Kada doe
Grgur, tica leti u gnjizdur. Neki
dodaju: O svetomu Josipu, tice jaja
prosiplu. O Svetom Grguru 02.
oujka) sije se rasod. Grgur papa na
dvanestog marta.
GRGUANJE - ienje grla,
lagano kaljanje. Grgu2ti (kaljati
lagano samo u grlu). Kau i grgoat,
grkoati, gargarizati.
GRIBA - isto to i greba.
GRIBLJA - brazda koja je granica
izmeu dviju njiva. Vidi mrginj.
GRlJ - grijeh. Ne ie grij u usta,
nego iz usta. Jedna teta, sto grija. U
malome griu, u dugome viku (govori
se - eli na Badnju veer). Svak za
svoje grie odgovara.
GRIJOTA - grijehota. Griotaje
privarit sirotu.
1 1 4 GRIZ
Nemoj majko i grijota tije,
Udat mene di mi drago nije.
GRINTATI se - ivcirati se, ljutiti se
za to treba i za to ne treba. Kau i
grinjati se. Grintane, grinjane
(ivciranje). Tko se puno grintaje
grintav, grintov , grintast, grintljiv,
grinjav. Zovu ga grintea.
GRIP - kamen. Oku pia ga gripin.
GRIPIN - ponedjeljak (taj je dan
bio neradan z brijae, od Nedile su
radili, a sv. Gripin je zatitnik
brijaa). Ponedjeljak je prije bio i dan
vjenanja.
GRIVINA - kolut ili ogrlica (lanac,
sindir) koja se mee blagu oko
vrata, da bi se objesilo zvono. Zvono
se vjea o eljeznu ploicu, jaku.
Kolut je obino od pogodna drveta
(asenovine, kotelovine), mee se
na ovce i na koze, a esto ga nazivaju
i teljig (teljug). Vidi grivna.
GRIVNA - l . elezni obru kojim
se privruje kosa na kosite. Tako
se zove okov na puci, na baloti u
mlinu i sl. Vidi grivina.
2. vrsta jarebice.
GRIZ - 1. krupno samljeveno
penino brano, l agana hrana za
bolesne s loom probavom ili za
djecu.
GRIZINA
2. isto to i grizina.
GRIZINA - ono to krava ili koji
drugi preiva vrati iz buraga (kare)
pri preivanju. Neki kau griz.
GRIA - stijena (obino nepravilna i
obino djelomice u zemlji). Same
grie. Vidi ljut.
GRKO ATI - vidi grguati.
GRLICA - grlobolja. Govore i grla.
Od grle su esto djeca umirala.
GRLIANJE - postupak na Sv.
Blaa kada sveenik poslije mise
vjernicima mee terike ukri pod
vrat da im grlo ostane zdravo.
GRLI - dio muke obue (od
sukna) koji je obuhvaao
potkoljenicu, a navlaio se na
orape.
GRLJAK - gorji, uski dio boce. To
je uski dio i miine u kojoj se dri
voda vino i sl.
GRLJATI - ii gurajui se, probijati
se.
GRMARICA - ena koja ide u grm.
Kau i emualica. Vidi linjak,
drvariea, prakarica, etalica.
GROBAR - uvar Isusova groba na
Veliki petak (u Vrlici).
GROMILA - vidi grudina, gomela,
sovura.
GRONDA - strija, pervaz.
1 1 5 GRUATI
GROP - uzao, vor. Vidi uza, svor,
udari.
GRO - vrsta starinskog novia.
GROTANJE - postavljanje grota
(postupak pri salidanju).
GROTA - kamen, stijena.
GROTULJA - niska od oraha
nanizanih na pag. Svatove mlada
dariva uz ostalo i grotuljama, a
mladi na dernaku zamiri djevojku i
kao potvrdu da je voli dariva joj vie
grotulja.
GRSTITI se - gaditi se na hranu ili
pie (zbog slabog eluca, loe hrane
ili bolesti). Grsti mi se.
GRUBINE - selo u imockoj zagori
sa zaselcima Kaiput i Mraaj. Vidi
Podbablje.
GRUDINA - gomila kamenja
nastala prilikom krenja nekog
zemljita. Kamenje se trijebi iz
zemlje i baca na jedno mjesto i tako
nastaje grudina. Neki je zovu
gromila. Od takvih grudina znaju
napraviti kuicu. Vidi elar, grudati,
gomela.
GRUA TI - stvarati neku hrpu,
grudi nu ponajee od kamenja, ali i
glavica kupusa i sl.Grudanje je
nabacivaje kamenja ili neega
drugog na hrpu, ali i najprimitivniji
GRUPA
nain zianja (primjerice, kad se
pregrada izmeu dvaju zemljita
stvara obinim nabaci vanjem
stijena). Nagruati (navaliti na hru;
naziati na primitivan nain).
Nagrua san po sobe kupusa.
GRUPA - skupina ljudi.
GRUALINA - prvo mlijeko kad se
krava tek oteli pa sve dok se ne
prestane gruati pri kuhanju, odnosno
zgruana mlijeko. Grualina valja
jesti. Od vruine ili od neistoe
mlijeko se takoer ugrua i pokvari.
Kad kravu zaboli vime, esto se iz
sisa mogu istisnuti ugruci mlijeka.
Vidi ogruati.
GRUKA TI - rukama trljati i tiskati
robu namoenu vodom i nasapunanu.
Izgrukati (grukanjem oprati).
GRUPANDULA - vidi bljut.
GRUVANJE - l . gonanje konja po
itu nakon to se pokupila slama
(zadnji postupak pri vrenju ita).
2. vidi stupanje.
GRUVATI - gruvanjem istiti ito
od kouljice. Neki kau ugruvati.
GRZDELIN - grdelin. Izgovaraju i
gvardelin.
GRZDULJA - jestivo divlje zelje
(spada u krsta ice), vrsta mliike. U
nekim krajevima prvo proljetno zelje.
1 1 6 GUA
Znaju je i sijati. Kuha se, rjee se
jede kao salata, obino s drugim
zeljem (zimska salata).
GUBICA - usna. Ne pljuj uz vitar,
vrtie ti se u gubicu. Glomaznija
gubica je gubietina. Kad netko
posve dosadi, kau mu: Dobit e po
gubici. Pluni mi u gubicu ako ne
bude tako i tako (kau da bi pojaali
neku tvrdnju). Govore i gubiina.
Klapnu mome tekin gubiinon. Vidi
bembule, kravija gubica.
GUBINA - gljive i sve to raste na
panjevima i deblima (vidi leka).
GUCATI - gutati. Gucanje
(gutanje), progueati (progutati).
Gue, guealj (gutalj). Daj jedan guc.
GUE - isto to i gue.
GUA - l . dio enske gornje odjee
(do pasa) pleten od cre vune (cre
jarine) na igle kljunae; nosila se
preko koulje (cure ga nisu nosile
nego jaketu). Ima rukave, a prsi su
otvorene (tu dolazi kroet). Od vune
rudice izraivale su se svilene gue
(za imunije mlade nevjeste).
Postojala je i muka gua (neki su je
nosili uz tilo, ali u pravilu je ila
povri koulje). Vidi opleak.
Moj dragane iroki rukava,
Gori gua, doli ti se mua.
GUAK
2. donja deblja majica, muka i
enska. Kupovale su se i malo tko ih
je na selu imao.
GUAK - grlo, vrat (donji dio
grkljana i gorji dio jednjaka).
Stegnit u ti guak. Vidi vratua,
bariket, kotlac.
GUDA - krmaa, prasica. Kad se
neko pravi junakom veim nego je,
kau mu: Bija je jedan taki u Duvnu
(na Zelovu) pa gaje guda pojila.
Nema ga di guda repon mae. Kad
netko dri gudu da bi se gudila, kau
da koti godu. Vidi ukopljen,
kopiguda.
GUDA - ime odmila za prase, gudo.
Vidi sladkovina.
GUDALO - dio gusala kojima se
preko struna na guslama gudi tj .
gusli. Izrauje se od savit1jiva drveta,
ponajvie od jasena. Vidi guduk.
GUDIN - prasac. On mene dri za
gudina. Izgovaraju i gudan. enska
je guda. Vidi kopiguda.
GUDITI se - isto to i prasiti se.
GUDUK - gudalo. Vidi Pilip.
GUJINA - guja na koju se lovi riba.
GULIKOA - onaj tko nemilosrdno
iskoritava druge koji su u potrebi ili
zarauje na njima.
GULJA - vidi guljotina.
1 17 GUNJAV
GULJOTINA - kora od krumpira.
Isto gulja. Vidi ogUljati, goluptina.
GULJOVINA - vuna sa zaklane
ovce (osuena se mjeina obrije). Za
razliku od vune koja se strie oko sv.
Ante, guljovina se dobiva pred
Boi, kada se kolju ovce. To je vuna
loe kakvoe (od nje se rade kune
stvari) . .
GUMAE - obua od gume, rune
domae izrade. Izgovaraju i gumare,
gumenjai. Odozdo bi bile
privrene brokvicama.
Skoi Mae, ne ali gumae,
Im koe, okrpie Boe.
GUMBANJE - svaa, najee se ne
zna tko je kriv, tko prav. Gumbanje
je i svaka pobuna. Gumbati se
(gurati se i svaati). Vidi zagumbati
se.
GUNDE - talog od kave, funde.
Vidi vunde.
GUNDELJ - zlatnozelena baja tvrda
oklopa koja se skuplja na plodove
duda, lipov cvijet, cvijet trna i sl.
Zovu je i gondevalj te zlatar i zlatni
boe.
GUNGULA - opa guva, mete,
strka. Kakva je to gungula u selu.
GUNJA V - dlakav, runjav (poput
gunja).
GURLA
GURLA - lijeb na krovu za odvod
vode u atrnju, oluk. Vidi kornia.
GURLJATI - hodati ili raditi sporo i
polako.
GURMIATI - lutati; zlopatiti se
hodajui od nemila do nedraga.
Gurmianje (lutanje; zlopaenje).
GUROV - gurav; nerazvijen, sitan;
slab; nejak. Gure (gurea) je
nadimak za gurava ovjeka, prase,
pivca i sl. Vidi reste.
GUSLA - onaj tko gusli i pjeva uz
gusle (govore i guslar, guslaa).
Guslilo se obino za dugih zimskih
veeri (najvie u imunijim kuama
gdje ima vina i brana). Gusla bi
znao zapoeti stihovima:
Oemo li, gusle javorove,
Oemo li da ga zaguslimo,
Oemo li, ako nan se dalo
I ako nas grlo ne izdalo.
Ako bi gusla opazio da domaini
nisu ba skloni guslenju, da ne nude
vino, da stopanjica ne sprema
utipke, onda bi znao malo podbosti:
Gusle gudu, ma in je zaludu,
Kad ne uju cvrku utipaka,
Zvekotanju tave i lonaca.
Ako bi ilo sve u redu:
Procvilile gusle javorove,
Kad zaue cvrku utipaka,
1 1 8 GUSLA
A bukara po druini kola.
Prije pjevanja neke (obino junake
podue) pjesme, gusla bi napravio
uvod. Primjerice:
Mi neemo bacat bacanije,
Niti emo turat lakrdije.
Bacanija ne uva goveda,
Ve tolaga i dobra uina.
Lakrdia ne zainja orbe,
Ve debelo meso volovina
I debelo meso ovnovina.
Nije loa ni jalova ovca,
Koja no je iz Medova Doca,
Koja pase drae kovrljae,
Slae jon je meso od pogae.
Mi nemojmo bacat bacanije,
Ve potrjmo togot pisme stare,
Od staroga vakta i zemana,
Dije koji dobar junak bio
I di li je junak poginijo,
Di je koja zakukala majk,
Di je koje odgojeno zlato.
Gusla bi se katkada umorio usred
odue pjesme, grlo bi mu se osuilo.
Tada bi spustio glas, a domaini su
mu dodavali bukaru. Ako mu odmah
nisu davali vina, znao je i podbosti:
Ova kua ne ostala pusta,
Moja su se ouila usta.
Nakon to bi se malo napio, nastavio
bi primjerice, ovako:
GUSLE
Dino bismo, kadno vino pismo,
Di li ono pismu prikinismo.
Zavravao bi obino ovako:
Davno bilo, sad se spominjalo,
Kano dobar danak u godini,
Brao moja i druina moja,
Ostajte mi zdrvo i veselo.
Vidi povrsti.
GUSLE - vano glazbalo u zagori.
Imala ih je gotovo svaka kua.
Glavni su djelovi glava, vrat i
varjaa (kopanja). Tu su i gudalo,
strunja, koa, kenjac (kobilica),
klin, kri, uvo. Vidi bua, punat.
Gusle moje, drvo javorova,
A gudalo brate jasenovo.
Na vami je koa od jareta,
A na koi kenjac od drveta,
A na kenjcu strunja od dribeta.
GUSTIRNA - bunar, cistera za
vodu u koju se voda slijeva s kue.
GUAN - gust i ukusan (odnosi se na
jelo). Ova je juva guna (nije rijetka
niti neukusna).
GUA V - mrljav, zaputen; zaostao
u razvoju. Vidi zaguati se.
GUADA - gusti.
GUE - malo prase. Neki kau gue.
GULJAST - otrcan, zaputen;
rutav, repast, zamren. /
z
diga onu
1 1 9 GUZATI
guljastu glavurdu pa njon ustresa,
pripa bi ga se i ava iz pakla.
GUT . naslada, uitak, merak.
Gutiranje (uivanje, obino u jelu i
piu), gutirati, gutati (uivati,
naslaivati se). Guta ki malo prase.
Vidi urset.
GUTARCA - guter. Kogaje
zmija klala i gutarice se boji.
Izgovaraju i guterica, guerica,
guarica.
GUTA - oteklina na vratu, krofula
(vidi kripe). Nadimak Guto,
Gutea. Vidi zgutan.
GUVLJATI - guvati. Izgovaraju i
guveljati. Vidi zaguvIjati (se),
zguveljan.
GUVNO - gumno, mjesto gdje se
vre i sui ita. Guvno je obino
privremeno ( na njivu ili ravnicu kod
kua nabije se gnjila), a moe biti i
stalno, kameno. Ukoija se k stoina
na guvnu (ustobeia se i ne mie se).
Kukuruzu kia i na guvnu pomae, a
enicu moe i sa guvna odn it. Vidi
stoina, opet, sinie. Guvno je i
proireni okrugli dio ceste gdje je
otra okuka.
GUZA TI - ubrzano micati
guzicama.
GUZATI se
GUZATI se - vui se; lagano,
nespretno hodati, jedva pomiui
noge. Guzanje (lagano lijeno
hodanje). Vidi doguzati se.
GUZICA - zadnjica. Bog pomoga
puno ruica, umeja puno guzica. Kad
je netko podmien pa krivo ini,
kau: Pojila guzica duu. Kad su
komu uplje (gorje) gae, kau mu:
Gladna ti je guzica, kad se kome
gae uvuku otpozadi : Pojila ti guzica
gae (koulju). Zelia ga se ka
guzica smrznuti korenja (nije ga se
zaelija; od smrznuti korenja u
pravilu se dobiva proljev). Kad se
kogot digne sa stolice pa kad se vrati
trai da mu se digne onaj tko je u
meuvremenu sjeo, kau: Nie ti
ostala guzica na njoj. Kad kakva
drtesina pane, stariji kau: Razbila
mu guzica zube. Kad doe gur guzici
(kad zagusti, kad doe stani-pani). Ne
moe se jednon guzicon na sto pirova
(na dva stoca). Kad kogot oe kakve
mukteine , kau: Je mu guzica
zinila (na mukte). Suze blizu guzice
(lako zaplae). iroke guzice
(prodrljiv). Debeli guzica
(predebeo). Tribat e nokti svrbljivoj
guzici. Nemoj da te bode u guzicu
(kad netko ostavlja travu iza sebe kad
1 20 GVERAV
kopa, kad reste za njin, ili kad loe
kosi).
Jedva ekn doklen Boi doe,
Da slanina kroz guzicu proe.
Vidi ne, napripraviti, 01, poklade,
medljiv.
GUZITI - namjetati , uliti (neto).
Guziti se (namjetati se).Vidi
naguziti se.
GUNJAA - zavretak debelog
crijeva kod ivotinja.
GUVA - naprava (obru) od
usukana mladikova drveta kojom se
privruje jaram s procipon pri
uprezanju volova u jaram. Tako se
zove i ue spleteno ili zapredeno od
savitljiva prua koje povezuje jaram
i ojicu. Guvom se privruje i lisa
(vrIj ika) pri zatvaranju pritorka i sl.
Zvrut k guva.
GUV ARA - vrsta manistre.
GVACATI - vidi makati.
GVARDELIN - grdelin, eljugar.
Izgovaraju i grzdelin.
GVARDIJA - gvardijan. Vidi
gardijan.
GVERA - guva, svaa, prepirka;
irenje glasine o neemu, aporenje o
neemu. Zmetnila se gver.
GVERAV - razrok. Vidi ()erav.
Gverac, gvero (gverav ovjek).
G(V)OA
G(V)ODA - naprava za lovljenje
divljai ili mieva. Gvozdeni dio na
IBRIIM - vidi briimo
ICATI -jecati. Vidi incati.
IAN - vidi Ivan.
IATI se - bacati. Vidi itniti.
IE - jelo.
ID - jed. Ne moe od ida ri
progovorit. Izgovaraju i jido Kapi mu
jid iz oiu (ljut je, ali ne daje glasa
od sebe).
IDAN - jidan Uedan, ljut, srdit). Da
si vridan koliko si idan (kau ljutitu
mrljavu ovjeku).
IDEJA - tenja nekom cilju.
IDEN - idem. Ie mu srcu (odgovara
mu). Neki kau ii, umjesto idi. Ii
mi, doi mi (kau kad kogot radi
togot preko volje). Ko ie s nami ?
ta e nan ko? Iemo ja, ti i gor
zelena.
IGLA - l . pribor za ivaje, pletenje
i sl. Moe biti kljuna, samaraa,
bulaica, avaldua, pletitka,
vezitka itd.
1 21
I
IGLENJAK
mlinu isto zovu gvoa.
2. osovina koja dri pera na brani.
3. vidi kar.
4. dio samara (platica koja povezuje
krstac i oglavi), stramica. Po tri su
igle sa svake strane, a gorje dvije
neto su deblje i dulje. Vidi
koludrica.
5. opanarski pribor za provlaenje
o
l
mte kroz buu (obino dvojstruka
ica).
6. ica na koju se nie duvan (duvan
se nie prs a prsi, kost a kosti).
IGLENDA - ala, veselje, dobro
raspoloenje. Kako je bilo u svatin?
Bilo je dosta iglende. Izgovaraju i
eglen, eglenda.
IGLENDIRATI - zameati alu i
stvarai veselo raspoloenje. Marko
iglendir (ali se, on je od iglende).
Izgovaraju i iglendisati, eglendisati.
IGLENJAK - prigoda od krpe za
ostavljanje igala.
IGLICA
IGLICA - jestiva biljka, apljan.
Kuha se u proljee cijela biljka s
korijenom. Vidi zelje.
IGRALITE - vidi kolarite.
UO - uzvik kojim potiu konja da
ide, da krene. Ijo! (hajde! ) Govore i
ija, ijo, ija.
ILA - zloa. U njemu nema nikkve
(nike) ile (nikome ne eli zlo). Vidi
uja.
ILUA - muko ime. Govore i Ile,
IIea, Ikan. O Svetom Iliji (20.
srpnja) obino su ege. Zato kau
Ilia-Prlija. Poza Iijon dolazi Prlia
(iako toga sveca nema neki kau da
je Ilija prije podne, a Prlija poslije
podne):
to Ilija propusti ja,
To Prlija zapalia.
ILIK - vidi kov, toka.
ILJEDA - hiljada, tisua. Kau i
ijada te iljada.
IMACKA - vidi Imocka.
IMANJAK - ono to se ima, imanje.
Jadnoga li imanjk. Vidi danak.
IMA VA TI - imati esto neto i
dovoljno neega. Oni su toga uvik
ima vali. Znai i imati povremeno,
ponekad. Ante, rava ti je kobila.
Meni je i vak dobra, zna sanja
imavat i nikkvu.
1 22 INAICA
IBA - prijetvorost (pritvornost).
Imben (prijetvoran). Kau i inba,
inben.
IBALA VANJE - vidi balanje.
IMBALA VATI - vidi balati.
IBOTUA - navlaka (ne govori se
esto). Izgovaraju i imbotida,
inbotija, inbotida. Ima i ire
znaenje.
IBRAGATI - dobro uvrstiti
uem, stegniti, zapajvaniti.
Imbragan (dobro svezan, uvren
uem). Govore i inbragati,
inbragan. Vidi pajvan.
IENTOY ATI - izrei ime,
imenovati. Je li ti Petar reka ko mu je
posika rste u ogredi? Rek mije d
zna ali mi nije imentova (nije kazao
ime). Imentovan (imenovan).
IOCKA - gradi u zagori s
naseljem Brsta (Imotski). Kau i
Imacka, Imocki, Imacki.
Franjevako upno mjesto (sv. Vrano
Asiki) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji. U upi je i Glavina te
Medvidovia Draga.
Lvre, Cista to su glavna mista,
A Imocki ostaje za nita.
IU - imuan.
INAICA - cura supaica. Kau i
inja.
INA
Inaica, inaicu klela,
Ja bi svoju za brata dovela.
INAD - prkos, suprostavlajnje; zloba.
Kau i inat, depet, dipet. z inat
se i pratar oenijo. Inaditi se, inatiti
se (prkositi, suprostavlajti se). Vidi
zainada, zinad, uzinad, kapric.
INBA - vidi imba.
INBOTUA - vidi imbotija.
INBRAGATI - vidi imbragati.
INCA TI - plakati, jecati, grcati
(najee se odnosi na djeje
plakanje). ta inca? Izgovaraju i
icati.
INCATI se - biti ili postati nevaljal
(na primjer konj kada je nemiran,
kada udara nogama i sL). Slino je
zaincati se.
INCUKATI se - zaluditi se.
Incukan (zaluen).
INUE - drukije. Inije ne rnogu
doi.
INIROM - potpuno; do kraja; sve.
Izginili su iniron (nitko nije ostao).
INGIR - vidi angir.
INGIRAA - prva daska do
munice na podu mlinice. Na njoj
mlinar stoji kad je blizu mlina i na
njoj je ingir. Izraena je od debele
rastove crljeni. Izgovaraju i
angiraa, engiraa. Vidi drvenina,
1 23 ITREELJ
ekalua, metanica, sidalica,
tampanja.
INKANA T - prisilna prodaa putem
licitacije zbog podmirenja dugova.
Sve mu je otilo na inkanat (bio je
duan pa su sudske vlasti oduzele
njegovu imovinu radi naplate duga
vjerovnicima; obino bi se takva
imovina prodavala putem licitacije, a
uzimale su je u bescijenje seoski
kulaci jer nitko drugi nije imao
novaca).
INKARA T - buka, malter.
INKARTA TI - obukati,
malterisati. Inkartavati (bukati),
inkartavanje (bukanje), inkartan
(bukan, malterisan).
INOMA - vidi iuma.
INPJEGATI - vidi pjegati.
INTERES - korist.
INTIELA - navlaka za jastuk,
kuin; jastunica.
INTRADA - posijano ili posaeno
bilje na oranicama, livadama i
vrtlima, ljetina. Ien u polje oba
intradu.
INTRA TI - susresti, treviti,
sluajno sresti. Juer san intr
Mark i uj ta mi ree. Da se nisam
tu intra, Marko bi se utopijo.
INTREELJ - vidi antreenj.
INTRIGA
INTRIGA - spletka. Intrigant (onaj
koji radi spletke).
INV ALA - infala, brikula slabija
od protivnikove ve igrane, a koju je
spletom okolnosti karta primoran
igrati. Vidi malica.
INV ALI - nesposoban ovjek
(zbog bolesti ili neke mane);
posprdno to je svaka lijena osoba.
etri momka, etri invalida,
Ne bi s njima sidila od stida.
INVIAN - infan (umiljen u
neto, opsjednut neim). ta ti je,
prvo si invian?
INVIATI (se) - infati (se)
(umisliti se u neto, itav se predati,
prepustiti neemu). Invia se u karte
(opsjednut kartama, kartanjem). Gore
je inviat nego poludit.
INVORMACUA - informacija,
obavijest. Invonnirati (informirati,
obavjeivati).
INJA A - vidi inaica.
IPRUUBA - bar malo, donekle.
IRUD - idovski kralj iz Isusova
vremena koji je naredio da se ubiju
sva idovska djeca u Betlehemu u
namjeri da tako ubije i maloga Isusa.
Irudica, ena Irudova, pojam je zle
ene. Nju sveti Ilia stalno proganja
svojom grmljavinom, ali je nikako ne
1 24 ISKIDAT!
moe pogoditi. !rudica donosi zlo,
nesreu.
Bii, bii Irudice,
Mater ti je poganica,
Od Boga sapeta,
Od Svetog Ivana prokleta.
IRUDICA - vidi Irud.
IS - uzvik kojim se pogoni ovca.
Neki uzvikuju i! Ovca se doziva
uzvikom Isa!, Isan! Isa, amo! Vidi
ujs, ma, on.
ISIMENITI se - proniknuti; baciti
sjeme.
ISIK - prasea grudna kost. Kad se
kolju prasad, isik se izvadi prije nego
se vade iznutrice.
ISKAJIA TI - vidi kaji.
ISKALJKA TI - oistiti kaljkanjem
(odnosi se na lulu i zivak u kamiu) .
ISKATI - moliti, traiti. Ne bi te on
to iska brez velike potrbe.
ISKELJITI (se) - slino to i iskesiti
(se). lskeljio one konjske zube pa
gleda u re.
ISKESITI se - vidi kesiti se.
ISKIDATI - omesti (talu,
pridvrae i sL). Je si li iskidala
izbu? Iskidan (ometen). Vidi kidati,
potkidati.
Kolik smo ja i braa moja,
ispod krava iskida li gnjoja.
ISKILJATI
ISKILJATI - kiljanjem izrezati;
tupim noem (kusturom) izrezati.
Vidi kiljati. prikiljati.
ISKOBELJA TI se - izvui se (ispod
nekoga, neega ili iz kakva zla).
ISKOBELJITI se - iskriviti glavu,
lice, usta, oi (pritom strai vo
izgledati). ta si se iskobeljia?
Iskobeljen je onaj tko se iskobelji.
ISKOKOTITI se - od bijesa jako
otvoriti, iskolaiti oi. Isto izdreiti
se. Cin san vidila kako se iskokotija,
odma san znala kudan vitar pue.
ISKOLITI se - ostvariti se, obistiniti
se. Iskolia mi se noanji san: gonite
su me zmije, a danas san se posvaa
s konion.
ISKON - odmoran, nesatrven
radom. oran, aran. Vidi dokon.
ISKONICA - nevana stvar;
budaletina. Mani se iskonica.
ISKONSA TI - istrgati, iupati,
iskoradati. Svujonje kotulu iskonsa.
Iskonsan (rastrgan, iupan,
iskoradan). Vidi konsati.
ISKOPISTITI se - iznemoi,
izgubiti dah (od smijeha). Iskopistili
smo se od smija. Vidi zaceniti se.
ISKOPRLJATI se - spretno se
izvui iz neke tekoe (ispod jaega
koji te zgrabio i hoe tui, od neke
1 25 ISPARTATI (se)
bolesti, neimatine i sl.). Kau i
iskoprcati se. Vidi iskobeljati se.
ISKORITITI se - postati poput
korita (u pravilu se odnosi na dasku
koja se iskrivi na poseban nain pa
postane poput korita, liba).
Iskorien (postati poput korita iako
bi trebao biti ravan).
ISKOSIRITI se - estoko se nekome
suprostaviti i (pokazujui kosirice)
dat mu do znanja da si (moda)
spreman i na tuu.
ISKOVRLJA TI se - postati
kovrijavo. Vidi koviljan, zavit.
ISKRITI - od neobradiva zemljita
krenjem napraviti obradivo. Vidi
kr, trapiti. Iskriti kamen, panj i sl.
znai izvaditi ga iz zemle.
ISKRIPOSTITI (se) - vidi
ispriprostiti (se).
ISKVIT ATI se - isto to i okvititi
se.
ISLABITI - jako oslabiti, smrati od
bolesti, tuge, neimanjstva i sl. Je si
li vidio kako je islabio?
ISP ARIPATI se - vidi paripanje.
ISPARTATI (se) - izvui se iz
neega, izai. Ja u se ispartat iz
toga ako ikako mognen. Isparta san
se iz drutva. Glavno d smo mi
njega ispartali iz vrtla (nema vie
ISPATITI
dila u vrlu). Vidi upartati se,
ispuiti, particela.
ISPA TITI - napatiti se u ivotu. On
je ispatia (imao je teak ivot, puno
je radio, trudio, slabo se hranio i to
je ostavilo trag).
ISPERAK - zadnji dio, odnosno
ostatak sapuna. Ima li sapuna?
Imam dva is perka. Vidi duperanje.
ISPUUKA TI - izvui hranu
povlaenjem zraka. Vidi pijukati.
ISPILJKA TI - pilkanjem
odstraniti tekuinu. Izgovaraju i
ispuljkati. Vidi opalac.
ISPLESKA TI - vidi istriskati.
ISPLEJATI se - zbiti se; otvrdnuti;
iznerediti se (odnosi se na zemlju
poslije kie, kad se zbije, otvrdne i
sL). Izgovaraju i zaplejati se.
Isplejan (otvrdao; zbijen; iznereen).
Vidi splejati.
ISPODMUA - podmuklo. Sve se to
rdi ispodmua (neprimjetno).
Izgovaraju i ispodmukla. Neki kau
otokuco.
ISPOLE - do polovice, nain
graenja opanaka (koa se provrti
do polovice, kajasa ne p!oe skroz
kroz kou). Opanci izpor su bolji
opanci, siguiji na kii, koa za njih
je deblja, skinuta s lea. Vidi
1 26 ISPORE
probadaa. Izraz se koristi i u
drugim slinim okolnostima,
primjerice kad se brokva zabije u
dasku, ali ukoso, tako da ne izae na
suprotnu stranu.
ISPONOV A - ispoetka; opet,
ponovno. Isparala san sve pa u
isponova.
ISPOPRIITI se - isp&prijeiti se.
Obino se koristi kad neka osoba
stane prijetei na put i onemoguuje
ili ometa drugima prolaz. Ispopriila
se i neda nikmu pro.
ISPOPRUITI - mlatniti koga
tapom ili kakvim dugim predmetom
/
po kostima. Tribala bi je dobro
ispo pruit.
ISPORAK - vidi ispore.
ISPORAVAN - nezaet, ispranjen
(odnosi se !a sud, pr9storiju i sL).
Vidi zaporavan, ispo ravi ti.
ISPORAVITI - 1 . isptviti koga u
govoru ili emu drugom. Nemoj me
I
stalno isporavlat.
2. itazniti (neki sud, prostoriju
is1.) . . Vidi isporavan, zaporavan.
ISPORE - zadnje gue to ga guda
okoti pri jednom koenu: Tako
znaju posprdno nazivati i zadnje
dijete koje ena rodi. /Plae ka
ISPOVIDNICA
ispore. Kau i isporak. Vidi trze,
kani tan, kasno, iznosak.
ISPOVINICA - ispovjedaonica.
ISPRAKNJAITI - istui, dobro
izlupati (nekoga po leima, nekom
batinom); istui dobro robu
praknjaom. Izgovaraju i
isprakljaiti. Vidi praknjea.
ISPRIA TI - vidi popriati.
ISPRUA - ispoetka, isprva. Isprija
nije puno ujimala, a unda je ortala
uzimat po tretinu vrie. Kau i
isprvice, sprvo.
ISPRIPROSTITI (se) - osloboditi
(se) nekoga ili neega. Jedva sam ga
se ispriprostio (otarasio). Neki
izgovaraju iskripostiti (se). Popij jo
jednu kad si me nako noas
iskripostijo .
ISPRLJATI - ispei na vatri, na
eri, ispriti, popriti. Je si li isprlja
koji kokuruz? (mladi kukuruz nabije
se na praljak i isprlja na eri). Vidi
prljati. Isprljan (ispeen na vatri,
ispren, popren).
ISPRNDECATI se - iskakati se,
dobro se istrati, izmoriti. Ponajvie
se odnosi na ivotinje, naroito na
magarad, konje, zatim tele, janje ili
jare (kad ih ponu putati vani), ali i
na ljude. Vidi prndecanje.
1 27 ISTATA
ISPROV ATI - isprobati, iskuati.
Isprovan (isproban, iskuan).
ISPRVICE - vidi isprija.
ISPUEN - umoran od duga puta.
Vidi isputiti se.
ISPUST - mjesto gdje se neto
isputa: stoka, voda i sl. Vidi progon.
ISPUITI - istjerati (iz kue, iz
zajednikog posla i sL), osloboditi se
nekoga. Sve je inija da ga ispui.
Ispuia ga iz mlince. Vidi ispartati,
izvijatiti.
ISPUKARA TI se - dobro se
isprditi. Vidi pukarati.
ISPUTATI se - zanemarivati se; ne
voditi dovoljno rauna o sebi; ne
obavljati redovito neto to bi trebalo
redovito obavljati. Mi se ne
isputamo s ranom (redovito jedemo
kuhanu hranu).
ISPUTITI se - dugo biti na putu (i
umoriti se od toga). Vidi ispuen.
ISPUZDEKA TI - istui, iibati
dobro ibicom. Ispuzdeklo ga je
dobro, upantie. Vidi puzdekati.
ISTI - jesti. Bolje je svata ist, nego
svata govorit. Izgovaraju i jisti. Vidi
izit, izbina.
ISTATA - potpuno ista. Ista istata
naa strina.
ISTEZATI se
ISTE ZA TI se - sustezati se;
okl ijevati. Nemoj se istezati (kau
kad netko oklijeva kod jela, pri
zapoinjanju kakve rae i sL). Vidi
pritezati se.
(I)STOMAITI - istumaiti.Vidi
razoputiti.
ISTOV ARITI se - dobro i obilno se
posrati, izdripati se. Kad se koja
krava namei srati blizu ije kue,
(lajavija) domaica se naljuti pa kae:
Nosi te vrg isprid moje kue.
sasrnu taku! Svaki li mi se put
istovari prid vratin. vrg je odnija.
da bi li odnija na go!podaru (s
gmpodaron skupa u istoj vrii).
ISTRA TI - istjerati; dopremiti
(dovesti) iz donjh krajeva u gorje.
Je si li istr kokoi iz vrtla? Doa je
primorc i istr vino.
ISTRISKA TI - ispljuskati.
Istriskan je onaj tko je nadobivao
trisaka. Govore i ispleskati,
ispleskan, a Iee iamarati,
iamaran.
ISUMITATI (se) - iskriviti (se),
ispreplesti (se). Sve se isuritalo
(iskrivilo se, isplelo se jedno preko
drugoga, savilo se). Isumitan
(iskrivljen, savijen, isprepleten s
neim).
1 28 IINJATI se
ISVEDITI - stanjiti se i prokidati se
(odnosi se na odjeu, sukno i sL).
Izgovaraju i isvediti se, izvediti,
izvediti se. Vidi sved, prisvediti.
I - uzvik kojim se pogone kokoi.
Vidi initi, is.
IAMARA TI - vidi istriskati.
IARAN - vidi arati.
IARA TI - vidi arati.
IEKIVATI - vidi nabacivati.
IEPRLJATI (se) - izgrebati (se)
noktima ili neim otrim. Ieprljan
(izgreben noktima ili neim otrim).
Kudan si to pribiva. vas si
ieprlan?
IEVILJITI - iskinuti neto iz
neega, otkinuti iz dubine (tanje iz
debljega, slabije iz jaega i sL). Vidi
raeviljiti.
IIKA TI - eljno oekivati. To
smo svi dugo iikli. Vidi oikati.
IINJA TI - rediti, ureivati. Oni
svoju dicu nikad nisu iinjali (nisu
se brinuli o njihovu izgledu i
urednosti). Vidi rainjati, skruiti,
raeto, nainjen.
IINJA TI se - l . praviti (initi) se
vaan.
2. pretvarati se.
3. ureivati se.
I INJA V ANJE
IINJA V ANJE - vidi iinjati,
iinjati se, rainjavanje.
ILINITI se - iskliniti se, itigati
se.
I E TITI - isto to i itetiti.
IEMPUATI (se) - poludjeti,
odnosno nekoga dovesti do ludila.
Jadna ti san, di e me skroz
iempijati. Iempijan (izluen). Vidi
empijati.
IESTITI se - izgubiti est, postati
nenormalan. Slino je i etencijati
se. ta to radi? Pravo si se iestija,
etencija si se.
IUATI se - l . iskriviti se. Iijala mi
se ova g reda, tribovalo bi je izminit.
Kad koga stisne u kriima pa se
iskrivi kau: Vas se iia.
2. slino to i iiti se.
IITI se - promijeniti se (nagore);
slino to i iijati se; kad postane
starije jaje nego koko. Moe se
iijati mladost (omladina) i sl. Stariji
znaju rei: Nita ne valja, iilo se sve.
IKINJA V ANJE - izvlaenje od
obaveza. Ikinjavati se (izvlaiti se
od obaveza). Vidi zabuavati,
zabuant, pritezati se. Sve mu ag
odnia, ta se stalno ikinjava. Ljudi
se obino ikinjavaju od onoga to je
opasno po ivot ili to je teko.
1 29 ITON
Kad se kopa da san kod ovaca,
Kad se kosi da san kod ovaca,
Kad je zima da san kod komina,
To bi unda moja sria bila.
To je muka pjesma. enska je malo
drukija:
Kad se kopa da san kod ovaca,
Kad se kosi da san kod kosaca,
Kad se kupi da san kod janjaca.
(kopanje je teak posao, a ne jede se
ba dobro, konja je teak muki
posao, dobro se jede i pije, a tko
donosi hranu i pie isto dobro proe,
dok je kupljaina enski posao,
nestiman i slabo cijenjen).
IKOLATI se - zavriti kolovnje.
Vidi kolati se.
INITI - potjerati koko uzvikom
i! Inider kokoi, ule su u kupus.
ITETITI - pokvariti : ator,
nogu,ruku, sat itd.
ITIGATI se - rasklimati se, ostati
bez tige (govori se za motiku ili to
drugo ako ima tige). Kau i iUniti
se, ralaniti se, rasaditi se. Itigan
(raskliman, bez tige). Kad kukuruz
skroz dobije klip kau da je itiga.
Itigan kukuruz (okUpan kukuruz).
Vidi tigati.
ITON - istom, tek. Pusti me, iton
san sia. Vidi oton.
IUMA
IUMA - rije kojom se izraava
iznenaenje. /uma, Petar se eni
ozbiljno (Petar se eni, a izgledalo je
da nee). Time se zakljuak i
potvruje (sve u svemu). Govore i
inoma, inuma. Slino mier. Vidi
zapanj.
ITNITI - hitniti, baciti. Vidi iati se.
IVA - ljekovita trava, dubaac. Mee
se u rakiju.
Kadulja i (trva) iva,
Od mrtva prave iva.
IV AN - muko ime, najee i
najomiljenije ime u Zagori.
Nema crje tice od gavrana,
Ni imena lipeg od Ivana.
Govore i Iko, Ika, Ikica, Iki, Ika,
Ikia, Ikelja, Ikesa, Ikenta, lketina,
lkina, Iina, I vo, Ivanilo, Ivanina,
Iva, Ivi, Ivi, Ivelja, Ie, Ieta,
lan, le, lan, lan, Ivan()ica,
Ivica, Ivanko. Pripadno je ensko
ime Iva, Ivanka, Ivka, Ivata,
Ivuka, Ika, Ikica, Ikara, Ica,
Ivagasa.
IVANBEGOVINA - selo u imockoj
zagori.
IVEN(J)DAN - dan Svetoga Ivana
(24. lipnja - Sv. Ivan Krstitelj ili 27.
prosinca - Sv. Ivan Apostol i
Evanelist). Na Ivendan po Zagori
1 30 IZAZVATI se
pale svitnjake. Mlaarija priskae
priko vatre, a stariji okriu lea vatri
i govore: Od Ivana do Ivana da me
kosti ne bole (zabole). Neki gaze p
eri i govore: Od Ivana do Ivana, ni
naboja ni natuka. Znaju i ouriti na
vatri khis novog ita i onda to svi
ukuani jedu. Ponegdje ibom tuku
voke govorei: Povrati se, drvo
rdu, kano sveti Ivo Bogu. Vidi
kupusarica.
IZADNJI DAN - ishodnji dan, dan
kad se u crkvi na misi spominje neki
pokojnik (obino Nedjela koja pada
u tjedan godinjice smrti tog
pokojnika). Neki govore obadnja
godina.
IZALETA - vidi izatrka.
IZANATITI - uobiajiti, uspostaviti
togot nova. U zadnje vrime se .
izanatilo pit kavu.
IZASIP - vidi puvolica.
IZASOV ATI - izpsovati; izgrditi,
izbetimati. Izasova ga je mukte
ikte. Izasovati se (izpsovati se,
izbetimati se), izasovan (izpsovan;
izgren). Vidi sovati.
IZA TRKA - trei, iz trke. Oelimo
skkt s mista ili iza trk ? Kau i
izaleta.
IZAZVA TI se - vidi zvanje.
IZBA
IZBA - l . dio pojate gdje lei blago,
tala.
2. podrum; prostorija ukopana u
zemlju.
IZBEITI se - gledati iroko
otvorenin oima poput vola, a usto se
moda i ljutiti. Izbeen je onaj tko se
izbeio.
IZBELJITI se - isplaziti jezik.
Izbeljen (s isplaenim jezikom). Vidi
beljiti se.
IZBETIMATI (se) - vidi izasovati.
IZBINA - dobro jelo; bogata
raznovrsna hrana. Vidi isti.
IZBRLJATI (se) - isprljati (se),
oneistiti (se). Izbrlan (isprljan,
izneien). Kau i zbrnjati se,
zabrnjan. Vidi brljanje, izmaan,
izmaati se.
IZBURLJATI - izmijeati razne
stvari skupa. Vidi burljat, sburljati,
proburijati.
IZBUA TI - izbuiti. Izbuan
(izbuen). Vidi bua, buat, uba.
IZANOLITI - vidi anoliti.
IZDA VICA - vidi molica.
IZDAVITI - izvaditi. Je si li izdavija
civikt?
IZDEBULITI - oslabiti zbog
nejedenja. Vidi debuja, debulica.
1 31 IZDURATI
IZDEGENATI - dobro istui koga
tapinom (degenekom) po kostima.
Kau i izdegati. Neki kau
izegeniti.
IZDEGENITI se - izresti, izvui
se (poput degeneka); obino se kae
za kakvog vrijea ili vrljicu.
Izdegenen (izrestao; visok i
uspravan). Vidi idikljati, izgrljati.
IZDEGATI - slino to i izdegenati.
Vim degat, nadegati.
IZDREITI se - vidi iskokotiti se.
IZDREGENITI se - isprsiti se;
nenaravno se uspravno drati.
IZDRELJITI se - slino to i
izdreiti se. Vidi zadreljiti se.
IZDREPITI se - izvaliti se, lei
koliko si dug i irok, ali tako da to
runo izgleda. Idrepila se, nemo je
od pogrde gledat. Neki kau izrepiti
se. Izdrepljen (izvaljen).
IZDRIPATI se - posrati se (obino
obilno i tamo gdje nebi trebalo).
Dava ga odnia, vidi di se izdripa.
Izdripano, izasrano. Je si li vidia
ono tamp izdripano? Vidi dripati,
istovariti se.
IZDURAKATI se - vidi
durakanje.
IZDURA TI - izdrati. Ko zna oe li
mi postole izdurt ove zime? Jedva
IZGA VLJA TI se
san izdur da ga ne mlatnen. Vidi
durati, pridu rati.
IZGAVLJATI se - izneistiti obuu
blatom. IzgavJjan (izneien
blatom). Slino je zagavJjati se,
zagavJjan. Vidi gavljati.
IZGLEDAN - lijep, pristao. Vidi
neizgJedan.
IZGORILICA - vrsta bolesti
(opekotina).
IZGRATAN - istrugan (struganjem
usitnjen). Vidi gratati.
IZGRA TATI - istrugati, struganjem
usitniti. Vidi gratati.
IZGRLJATI - izrasti naglo i visoko
(kukuruz, grah i sl). Vidi izdegeniti
se, idikljati.
IZGRUKATI - vidi grukati.
IZIGRATI - igranjem stei. Bolest
nije niko ni ispiva ni izigra (ne valja
se rugat tuoj bolesti, svatko moe
oboljeti).
IZIGUZICA - podrugljiv naziv za
izjelicu (izija bi avle Isusove). Vidi
izit.
IZIMITI - l . dati blago nekome da
ga hrani preko zime. Ona tko hrani
blago moe ga koristiti (musti,
tovariti i sl.). Vidi izor.
1 32 IZMAAN
2. prezimiti, izai iz zime (koliko
toliko sit i obuen; to esto u zagori
nije bilo lako).
IZIT - izjelica, prodrljivac. Nisan
ti ja niki izit. Izgovaraju i izi. Vidi
obJaguz, iziguzica, kostogloina,
lizipijetina, prolobina, isti.
IZLANDA TI - vidi landati.
IZLANITI se - prevariti se pa rei
ono to misli, ali to, svejedno, nisi
mislio rei; odati se nevalice. Vidi
laniti.
IZLAPTAN - pokidan, u krpama
(laptinama).
IZLEMA TI - istui (obino
pleskama, ispleskati, istriskati).
IZLIITI se - uhvatiti vremena;
zavriti poslove pa biti slobodan. Kad
se izlii, doi malo kod mene. Vidi
lio.
IZLIVOPERITI se - iskriviti se.
Prvo e mi se sva ruk izlivoperiti.
Izlivoperen (iskrivljen). Vidi
livoper, livoperiti.
IZMACKATI se - ponestati, doi na
malo (hrana ili neto drugo). Vidi
malica.
IZMAAN - izneien, izbrljan.
Vidi maa.
IZMAATI
E
IZMAATI (se) - izneistiti (se),
izbrJjati (se). Isto je i maati (se).
Vidi maa.
IZMAKNITI (se) - pri ograivanju
zauzeti zemljite koje nije tvoje ili se
pri pritresanju zida pomakniti malo
dalje i tako uhvatiti tueg ili
zajednikog zemljita. Vidi vataina,
primak.
IZMARISA TI - istui, izmlatiti.
Dobro san ga izma risa pa nek sad
nosi. Izmarisan (istuen). Vidi
marisati.
IZMEAJ - maslo koje se izvadi od
jednog metenja mlijeka.
IZMESTI - odvojiti maslo
metenjem mlijeka u stapu. Je si li
izmela mliko? Vidi mesti.
IZMETITI se - pobaciti se,
izvrgniti se. Slino iijati se.
IZMICATI (se) - vidi izmakniti
(se), vataina.
IZMIA - vidi izminiti.
IZMINE - razliita dobra i ukusna
jela, izbine. Kad kogot zanoveta u
jelu, kau mu: Ti bi pravo tija izmina.
Vidi oblizeka.
IZMIITI - nastaviti raditi umjesto
nekoga; staviti novo umesto staroga.
Kad u kuu doe nevist kau
svekrvi: Lk je tebi, sad te ima ko
1 33 (se)
IZNADRAMENIC
izminiti. Lko je tebi kad si dobila
izminu. Za izminu kau i izminica.
Veseli se stara majko moja,
Evo ie izminica tvoja.
Izminjuju se pojedine obitelji u
uvanju ovaca, izminjuje se stari dio
kara u novi itd. Zaminiti znai dati
komu togot, a dobiti nazad (obino)
togot slino (vidi baratati):
zaminjuju se njive, zaminjuju se
mjesta pri radu, pri igri (to rade i radi
aranja) itd. Kad dva momka oene
jedan drugomu sestru, kae se da su
ili u zminu. Razminjuje se krupni
novac u sitni (kau i promini ti,
razbaratati), jedna stvar za vie
drugih, ne nuno slinih, razminjuju
se dva kara na uskoj cesti, dva
natovarena magareta itd. Vidi
prominti se.
IZMODATI se - izai iz mode. To
je se meni sve izmodalo.
IZMUTRATI - dobro zamoriti
natjeravanjem na neke poslove
(uenje, tranje, vjebanje i sL). Evo
ti ji pa ji dobro izmutraj. Vidi
mutrat.
IZNADRAMENICE - iznad ramena
(baciti kamen, zamahnuti). Kae se i
snaramena.
INEBADE
IZNEBANDE - sa strane.
Iznebande je promatra to se na cesti
dogaa.
IZNEBLJUITI se - iznenaditi se.
/
z
nebluija san se kd san ga
ugleda. Iznebljuen (iznenaen).
IZNEORITI se - vidi iznevariti
se.
IZNEREDITI se - slino to i
unerediti se.
IZNEV ARITI s - iznevjeriti se
najbliima, zaboraviti na svoje
obaveze, rodbinu i sl. Izgovaraju i
izneoriti se. Izneoriti se moe i
zemla, primjerice kad se obrauje
dok je mokra, kad se slabo gjoji,
kad se dugo za redom sije istom
itaricom i sl. Vidi krvoljuban,
kipe.
IZNITI se - prestati nositi jaja ili
vrlo rijetko poeti nositi jaja (odnosi
se na koko i sL). Prija li su se iznile.
Iznosak (iznesak, posljednje sneeno
jaje).
IZOBILA - u izobilju. Ima rane
izobila (ima hrane u izobilju).
IZOGA TI - izdrati do kraja;
izdurati; imati neega koliko je
potrebno. Oelimo izogati sa iton?
1 34 IZUIJATI
IZODITI - dovoljno hoditi, hodati
koliko je potrebito. Ko e za njin
izodit.
IZOR - davanje blaga (konja,
volova) nekome na dohranu
(doranu) preko zime, odnosno
davanje dijela hrane za vola preko
zime. Onaj tko vola dohranjuje na
proljee s njim ore (po dogovoru i
vlasnik). Na leeeg vola nema izora.
Vidi izimiti, volar, volarenje.
IZRDAN - istroen od dugotrajne
uporabe, pohaban.
IZRDA TI se - istroiti se od
dugotrajne uporabe, raznih nepogoda,
protekla vremena, pohabati se. Most
se izrda.
IZREPITI se - vidi izdrepiti se.
IZRESTI - izrasti. Izresa je ki jela.
Izrestak (neto to je izraslo, rog i
sL). Vidi resti, naresti, reste.
IZRIICA - izreka.
IZUDITI - raskomadati na male
dijelove, meso ili to drugo. Vidi
uditi. .
IZUMINJATI - ispitivanjem
sasluati, ispitati na zgodan, prirodan
nain da se onaj kojega se ispituje ne
dosjeti. Kau i iuminjati.
Izuminjavanje (oprezno l ukavo
ispitivanje i sasluavanje). Isto
IZVAMPITI
izuminj. Govore i iuminjavanje,
iuminj.
IZVAMPITI - osuiti se, omrati. Je
si li vidila kako je izvampila, sama
kost i koa.
IZV ANJSKI - drugog reda (po
srodstvu, znaenju, podrijetlu, mjestu
stanovanja i sL). Ta mi je tetka bila
izvanjska (ona i moja mater su od
dva brta dica).
IZVEER - uveer.
IZVEDITI - vidi isvediti.
IZVENT A TI - izmisliti, odnosno
lagati neto trudei se da se to
prihvati kao istina. Ko zna ta ti sada
izventaje. Sad si izventala da su ti
ukrali novce. Znai i domisliti se. Je
si li ta izventa? Izventavanje
(izmiljanje, ali i domiljanje).
IZVUATITI - istjerati; potjerati.
Vidi ispuiti.
IZVIRLATI (se) - ispiati (se). Vidi
virlati.
IZVITI - pobaciti (odnosi se na
enu). Izvila dite.
IZVITRITI - ishlapiti, izvjetriti.
Vidi vitriti.
IZVLAITI se - oslobaati se
v lage, vrikaline (odnosi se na na
travu dok se sui na suncu, na
kukuruovinu, na meso na ranju
1 35 IMIKATI
pred zavretak peenja, na kruh na
kominu i sL).
IZVOD - dolazak mladine rodbine u
mladoenjinu kuu tjedan dana iza
pira (prije je pir bio u Nedjelju). Oni
mladu izvode na misu, a mlada dijeli
misarima lemuzinu.
IZVOLJITI se - izdovoljiti se;
dosaditi.
IZVRCITI - iskoiti, izletjeti
(sjekira iz ruke ili njeno sjeivo sa
drala, pila iz drveta, kota iz leita i
sL). Vidi vrc(n)iti.
IZVRGNITI se - isto to i pobaciti
sc, izmetti se, iijati se. Vidi
vrgniti.
IDIKWA TI - naglo i visoko
izrasti, izdegeniti se, izgrljati.
IIJ - inovacija.
IINJATI - razmiljanjem doi do
naina kako obaviti neki posao;
do:jetiti se (izmisliti) kako neto
uraditi; trsiti se, truditi se neto
uiniti. Je si li iinja kako e
napraviti prsetnjak? Nekada se i
rugaju: Stalno nita iinjaje. Kau i
iinjeti. Iinjavanje (dosjeanje
naina kako neto uraditi; stvaranje
plana klko neto obaviti).
IMIKATI - iscijediti (isciditi).
Imikan (iscijeen). Vidi mikati.
IUMINJATI 1 36 IUMINJATI
IUMINJA TI - vidi izuminjati
JABUKA - l . selo u sinjskoj zagori
sa zase1cima Zabre, Selo, Obala.
Vidi Grab.
2. zadebljanje na prednjem dijelu
sedla (unkau, obluku). Neki tako
zovu i prednji unka.
3. spoj, a ujedno i ukras (zlatna ili
pozlaena okrugla ploica) koji spaja
grudni s dva plena remena
naprnjaka (bilana, pusata). Zovu
ga i ulbek. Redovito ga imaju konji
opremljeni za alku.
4. zadebljali dio alkarskog koplja. O
jabuku zapinje alka kad je alkar
pogodi. Kako uva ruku, zovu je i
brani.
JACUA - razdoblje mrkle noi (prije
ponoi), pred spavanje.
JAATI se - l . boriti se, rvati se.
Jaanje (rvanje).
2. hvatati se u kotac s boleu, s
ivotnim potekoama. Jaanje
(borba s ivotnim potekoama).
JAERMA - vidi jeerma.
JAICA - obrub na odjei;(najee
enskoj) iza ake, oko vrata,. oko
pasa. Vidi ova, jaka, korpet.
1 37
J
JAJCA
JAMAK - gnojna izraslina blizu
oka, jamen, jamenac. Izgovaraju i
jemak. Mora posluat zbabnu
enu, jer e ti se napeti jamak. Kad
netko ima jamenac pitaju ga: Koja ti
ga je natrla ?
JADITI - l . kukati, zapomagati,
aliti. Jadi, moja sestro, brez
pristanka, ovik jon je nigdi otia i
od njega ni glasa ni glasnika.
2. ivjeti u jadu, muiti se; raditi
puno i teko, ali uz malu korist.
JAGLAC - ponegdje pravi jaglac, a
ponegdje tako nazivaju biljku afran
(vidi kaun).
JAGLUK - depni vezeni rupi,
obino bi ga djevojke poklanjale
momcima.
Oj jaglue, najmilii dare,
Ko te veza zamnon se poteza.
JAGMURITI se - kvariti se od
stajanja (hrana zrije i poinje gnjiti).
Vidi sjagmuriti se, ujagmuriti se.
JAJARICA - ena koja hoda po
selima i otkupljuje jaja (da bi ih
poslije prodala u gradu).
JAJCA - vidi balota, kantar.
JAKA
JAKA - l . udubljeni dio jarma u
koji vol upire pri vui. Neki to zovu
ija.
2. drvena ili eljezna ploica o koju
se vjea bronza ili koja dolazi s
gornjeg dijela vrata ivotinje.
3. ensko ime, Jaka, Jakica, Jakina.
4. ovratnik. Nie moga sastavit dvi
jake za vraton. Vidi jaica, jaki,
kolar.
JAKA TI - slino to i mrakati.
Jakanje (slino to i mrakanje).
Jakniti (slino to mraniti). Neki
izgovaraju akati, akanje, akniti.
JAKETA - l . enski gorji odjevni
predmet od postova (kod ena
otvoren, kod cura na puce,
zatvoren).
2. kratki kaput o tvorikog platna,
uglavnom za mukarce.
Na Svetoga Antu u Prugovu,
Ubilo me u jaketu novu.
Vidi Dicmo.
JAKI - zaka (obino trokutasta)
na rukavu. Vidi jaka, jaica.
JAKOV - muko ime (ena je Jaka).
Govore i Jale, Jalea, Jae, Jae,
Jakia, Jakoveta, Jakovina. Ako
pane kiJa o Svetomu Jakovu, bie
pure svakomu. Jakove, Jakove, noge
1 38 JAMRATI
su ti kljakve. Jakia, JakiJa, pune
gae napiJa (rugalice). Vidi Dicmo.
JALI - ili. Kau i joli.
JALOV - nerodan, bez ploda; ujedno
i nekorisan, bezvrijedan. Ako ena ne
moe imati djece, ovca janjeta i sl.
kau da je jalova. Vidi tirka,
izjaloviti se.
JALOVICA - jalova ovca (lake se
udeblja pa joj je meso slae), krava
ili koza. Vidi tirka. Postoje jalovice
koje su imale mlade, ali ih vie ne
mogu imati ili ih se vie ne oplouje
pa postanu jalove, a postoje i jalovice
koje nikada nisu imale mlade. Za nih
kau da su uvele (tele, janje, kozle).
JALOVINA - jalovo ensko blago ili
muko blago.
JAMA TV A -isto to i jematva.
JAMBOR - visok bor.
Oj curice Jamborija,
Ja san ti se rzbolija,
U planini kod ovaca,
Na ledini kod janjaca.
JAMITI - skiniti, uzeti, ali i staviti
(rijetko se govori u tom znaenju).
Jamia san puJku na rme.
JAMOVINA - miris zemlje u nekoj
rupi ; miris jame, pilje.
JAMRA TI -aliti se, kukati. Jamr
brez pristanka.
JAMUA
JAMUA - tek pomueno,
neskuhano ovije ili kozje (kod nekih
i kravlje) mlijeko. obani bi . ,nali
nositi ikaru; umuzli bi malo od
ovce i prismoili s komadiem
kruva. Neki izgovaraju jamoa,
neki jemua.
JANDRE - muko ime, Andrija.
Govore i Jandrija, Jandri. Vidi
Kata.
J AN G IR - vidi angir.
JANJE - mlado od ovce. Miran ka
janje. Zkla ga ka janje. Umiljato
janje dvi majke doji. Muko je janje
janjac. Kako se enska janjad obino
ostavlja za napritka, na ranju se
pee u pravilu janjac. Oemo li
okrenit janjca? Neki kau njanje.
Malo ili slabuno janje, janjence je
janjece ili janece. ta je na nji
naliko jedno janjece?
Cur mala uvala je ovce,
Vuk naleti pa jon pokla janjce.
JAPAGA - vidi japuga.
JAPUA - zgodan komad drveta od
kojeg majstori neto izrauju,
ujedno i vie takvog drvlja; drvena
graa za kuu.
JAPNO - smjesa zemlje crljenice i
klaka; slui za vezivanje kamenja pri
1 39 JARAK
gradnji. Poslije se klaku poela
dodavati pri na i cimenat.
JAPUGA - jazvinka, predjel u
kojemu ima puno rupa, a u rupama
divljih zvijeri, naroito lisica. To je
naziv i za samu rupu u kripima.
Izgovaraju i japaga. Vidi meda.
JARA - pokrivena zidina u umi, u
koju se spraa blago, ponajvie ovce
i koze. Izgovaraju i jarica.
Kleta moja u Svilaji jara,
Di san malu ljubija i vara.
JARAC - mujak od koze. est je
podrugljiv naziv za ovjeka, koji se
jari, prio Je li onaj jarc dolazio.
Dije ona prina? Jarac obavezno
dobiva ime: baran, bikan, lasan,
kudrilo, ubrilo, ule, vila, resan.
Vidi pr.
JARAiTI se - praviti se snaan,
jatoran (Oe da se pokae, misli da
moe, a ne moe). Vidi jaran.
JARAK - l . prokop koji napravi
potok koji povremeno izvire, ujedno i
est naziv za taj potok. Jarak je i
privremeni prokop koji napravi neka
bujica, ali i umjetni prokop koji ljudi
naprave da usmjere bujicu. Vidi
riina, kanal, tumbin.
2. jari kukuruz (mnoina jarci).
JARAM
JARAM - dio volovske uprege, a u
prenesenom znaenju to je ropstvo,
prisilni rad za drugoga. Vidi
sjarmati, jaka.
JARAN - io; snaan i okretan. Vidi
jaraiti se.
JARANICA - prijateljica, draga.
Oj, curice jarnice,
Ispleti mi rukvice,
Ispleti mi dvoje, troje,
U planini studeno je.
Jaran (prijatelj, dragi, momak).
JARD UMITI - l . teko raditi za
slabu ili nikakvu plau. Ja jardumin
po cili dan, a ti se eta k gospodin
ovik.
2. druiti se, priateljevati, obino s
kakvom propalicom. Vidi sjardumiti
se.
J AREBA C - vidi i vrebac.
JAREBICA - ptica iz roda koka,
kamenjarka. Neki izgovaraju
varebica. Vidi grivna, kra ..
JARICA - l . koza oko godine dana
koja se prvi put kozi.
2. isto to i jara.
JARIK - jeim posijan na proljee.
JARINA - vuna od janjeta do jedne
godine starosti. Ne zna lud Vlajina,
ta je vuna ja rina.
1 40 JAMAK
JARITI - pomagati kozi da se ojari
tj. da donese mlado na svijet.
JARITI - podsticati svau; draiti,
ljutiti.
JARUGA - bara, mlaka; voda koja
slabo otjee pa se ljeti lako usmrdi.
Neki jarugom nazivaju tumbin.
JASEN - esto drvo po Zagori.
Sijeku ga za takle, iako je to strogo
zabranjeno (nije jedan jasen u Zagori
zavrio kao kolac). Drvo
(asenovina) mu je gorko i otrovno
pa se od njega ne izrauju kaike,
po!ude za vodu i sl. Dobro se savija
pa od njega rade gudalo za gusle.
Kora mu se lako skida pa djeca od
njega rade pitace. Jasenovu koru
koriste za tanganje u cro. Grm mu
se emu. Vidi linak. Ima pitomi
jasen i smrdljikovi (nee ga krave,
smrdi kad gori). Vodeni jaen raste
obino uz vodu, ima neto ui list i
kvalitetnije drvo.
JASENSKO - selo u sinj skoj zagori.
Vidi Sinj.
JASPRA - troak, novac namijenjen
za troak.
JAITI - jahati. Da moe, jaija bi
na nami. Ne kudi knja koga nisi
jaio. Vidi ujait.
JAMAK - marama udane ene.
JATERICA
JATERICA - neka upalna
bubuljica na jeziku (obino na vrhu).
JATAGAN - veliki zakrivljeni no s
jednobridnim sjeivom. Dio
alkarske opreme. Nose ga alkarski
momci u pripanjai (u drvenim
koricama). Obino ima ukraen
drak. Prema drku moe biti
bilosapac (drak od slonove ili
govee kosti) ili crosapac (drak od
bivoljeg roga, drveta, mjedi).
JATINA - odeblje drvo. Dotrli su
sve sami jatina. Ako je klip kukuruza
naroito krupan, kau: Klip ki jatina.
JATORAN - snaan, jak, krupan.
Vidi jaran, jaraiti se.
JAVITI se - pozdraviti; dati glas od
sebe. Javljen je onaj tko pozdravlja
kad koga sretne, tko razgovara s
ljudima, odgovara to ga pitaju (nije
javljen onaj koji kad koga sritne
podb ie glavu i proe ka pokraj zida).
JA VOR - vrsta drveta od kojega se
prave gusle, kaike i sl.
Oj javore, javore,
Ti si drvo najbole.
JAZVINKA - rupa u kojoj ivi
jazavac, lisica ili koja druga ivotinja
koja se zavlai u rupe. Izgovaraju i
jazvina. Tako se naziva i kraj u
1 41 JEIM
kojem ima puno takvih rupa. Vidi
japuga.
JA A - brana za skupljanje vode
iznad mlinice. Neki kau koa.
Govore i java, jaz, ozboj. Javom
znaju zvati i na brzinu sklepanu
pregradu od greda, kamenja i granja
kojom djelomice pregrade rijeku. Na
brzac kuda bi voda prolazila, zapeli
bi vru ili postavili vlakove (sakove)
i tako vatali ribu.
JAUA - vrsta vjetra (bure).Vidi
bosanka.
JEERMA - muki i enski odjevni
predmet od sukna (slino je zobun i
sadak). Kod mukaraca to je prsluk
(obino otvoren i bez rukava).
Zadrala se u alkarskoj nonji. Nose
je alkarski momci i arambaa (od
oje i ukraenu; arambaa bogatije
ukraenu), dok alkari nose slian
kroet. Kod ena se dulje zadrala,
naroito u svatima gdje je nose jenge
(nema rukave, a osim prsluka obino
je imala i nastavak do ispod koljena).
Izgovaraju i jaerma. Vidi erma,
ilet.
JEIM - jeam (neki i tako
izgovaraju). enje se malo prije
enice (u brdskim njivama nisu ga
eli ve upali, naroito kad je slaba
JEIMKA
godina). Kad mu se klas objesi (kad
je zrno puno muke), moe se et.
Neki kau da se klas okitijo. Kad je
klas uspravan, kau da prede, tada je
zro turo, uro (nema u njemu
muke), jeim jo nije sazorio. Kau i
da se jeim urio i da tri. Przan
klas tri. Slino je s penicom.
JEIMKA - kava od jeima. Vidi
prga.
JEMAK - isto to i jamak.
JEDALI - ima li. Jedali glasa od
Marka. Kau i jedeli.
JEDAR - zdrav, vrst, krupan.
JEDIMICE - jedvice.
JEDIN - sam ili bez potomka. ta ti
kad je u najvie kua jadno jedino
(sve sama starad).
JEDINAK - jedinac. Vidi lanac.
Neu majko oti zajedink,
Da je mia ne bi jedin bija.
JEDINSTVO - samoa; ivot bez
potomstva ili s malo potomaka.
JEDNONJE - vidi pitonjanje.
JEDVICE - tekom mukom, posve
tekom mukom. Neki kau i jedva
jedvice, jedimice, jedvo jedimice,
jedvo i sl. Jedva jedimice san ga
nagovorio. Jedvice san glavu
spasio.
1 42 (J)ERAV
JEJINA - sova (ne govori se SVUda).
Kad nekome kosa pada po licu kau
mu daje ka jejina. Jejinom nazivaju
dugu i neurednu kosu. Podigni tu
jejinu, nita od nje ne vidi. Tupoj
osobi znadu rei da je jejina.
JELA - jela.
JEMATV A - trganje, branje groa
(ali i drugih plodova). Izgovaraju i
jamatva.
JEMN(L)IJE - enske papue.
Vidi emelie.
JEMUA - vidi jamua.
JENGA - pratilja u svatovima, u
prvom redu sestre mladoenjine. Ako
mladoenja nema sestara ili ih ima
malo, jenge mogu biti i iz njegova
roda, moe ih biti vei broj (do 7-8).
Izgovaraju i jengia, enga, jenua.
Jenge nose odjeu po kojoj se
razlikuju od ostalih svata. Ako je
jenga cura, na glavi nosi krunu, a
ako je ena nosi udar.
JENJATI - smanjiti se, oslabiti,
popustiti. Bur je jenjala. Kau i :
Bura je pala.
JER - zato (uz stansardno
znaenje). Jer si to napravia?
(J)ERA V - L nakriv, nakrivljen,
krvostrn.
2. razrok. Vidi gverav.
JERBO
JERBO - jer. Izgovaraju i jebo.
JESENAS - prolu jesen, ali i ovu
(sljedeu) jesen. to misli jesenas,
uradi veeras.
JETIKA - jektika. Vidi suija.
JETRVA - djeverova ena. Sve
nevjeste koje dodu za brau u nekoj
kui jedna drugoj su jetrve
(etrvice). Zlejetrve brau dile.
Jetrvama su sestre njihovih mueva
zave.
JEZIAK - dio zvona (klepetac,
njihalo). Tako neki zovu i bati na
eketalu.
JEZIK - slanina ispod praseeg
vrata. Na jezik se nastavlja povisina.
Neki kau: slanina od jezika.
JEEVI - selo u sinjskoj zagori sa
zase1cima ori, Lokva, Modru,
Sutina, Trline i eravica.
JEOVINA - biljka sa stalno
zelenim bodljikavim listovima,
veprina. Od nje se rade vijenci.
Plodovi su crvene bobice. Neki
jeovinom nazivaju i bodljikavu
stabljiku paroge. Vidi vija.
JEUR - srh, marac. Nikakvi me
jeuri podilaze, mor bit da san se
priladia. Ne mogu ga gledat kako se
via, sve me jeuri vata ju.
1 43 JORGAN
JEURITI se - dobivati jeure po
tijelu (od neugode, straha, hladnoe i
sL). Najeuriti se (najeiti se, dobiti
jeure). Vidi ga kako se najeuria,
svaka mu je dlaka pukla. Vidi
najeuren.
JI - ih, njih.
Cre oi, da mi ji je Boe,
I to mene zapasti ne moe.
JID - jed, id. Nit san med da me
lie, nit san jid da me pljuje. I mu
je blizu guzice (lako se naljuti).
JILO - jelo. Ne gone u pakjila,
nego zla dila. Izgovaraju i ilo.
JIN - njima ili im. Recijin da dou.
JISTI - jesti. Jide ka meavon, pije
k gusina. Izgovaraju i isti.
JO - vidi o.
JOGUNLUK - obijesno ponaanje,
vragolastvo. Jogunast (obijesan).
Joguniti se (obijesno se ponaati,
uporo i bezrazlono se
suprostavljati neemu). Mier, ti si se
poeja prikovie jogunit. Vidi
arumast.
JOK - ne, nikako. Oe li do? Jok.
(neu doi).
JON - joj.
JORGAN - l . vrsta posteljnog
pokrivaa (to je novijeg datuma).
JORGOVA
2. vrsta glazbala (usna harmonika,
cintare). Izgovaraju i jorgani
(organij).
JORGOV A - podrugljiv naziv za
kravu. Kud goni te jorgove ?
JOZIP - Josip (i tako govore). Sveti
Josip, snigon posip. Sveti Josip, koze
kozit, spui polist. Obino govore
Jozo, a za enu Joza, Jozica. Govore
i Jozija, Jozan, Jozirija, Joa,
Jozara, Jozulica, Josko, Joko,
Joskan, Joski, Jozara. Vidi Grgo.
JUENJI - jueranji.
JUDA - izdajnik Isusov. Svaki je
izdajnik Juda.
JULAR - vidi ular.
JUNAC - neutueno muko govee
(vidi bak) staro vie od jedne godine.
JUNE - mlado od krave staro od tri
mjeseca do otprilike jedne godine
kada postaje junac ili junica.
JUNETITI se - obijesno se ponaati
kao june. Zajunetiti se (zacuriti se
ili zamometiti se te postati
silenkast i jogunast). Otkko se
zajunetija ne mo njin iza na krj.
JUNGA - mjera za teinu (oka i po).
JUNKATI - biti knap, biti ba tako.
Pri mjerenju u balotanju isto to i
tutati.
1 44 JUINA
JURE - muko ime (Jurica, Jurko,
Juri, Juri, Juria, Jurilo, Jurlin,
Jurlina, Juras, Jureta, Jurika,
Juka, Jukan, Jukica, Duro, Durilo,
Dureta, Dor, Dorin, Doreta).
Na Juru, zabili puru. Ne gleda Juru,
nego puru. Kupusa do Uskrsa, pure
do Jure, kruva do Duje. Kakva je
vrba na Blagovist, takaje gor (taki
je rst) na Juru. Od Sv. Jure (23.
travnja) poinju topliji dani:
Nema lita do Jurjeva danka,
Niti brata ne rodi li majka.
Blagu se gledaju godine po Sv. Juri
(Nova godina za blago).
JURE IZ VRBE - ptica koja ivi
oko vode, bjelkast ispod repa, ima
sjajno modrikastom perje; poleti pa
zaroni.
JUROVINA - vidi rujovina.
JURTATI - nasrtati, navaljivati.
JUSTO -upravo, ba tako.
Izgovaraju i juto.
JUV A - juha, orba.
JUINA - jugovina (vrijeme kad
pue jugo) ili vrijeme kad popusti
hladnoa. Govore i juovina.
KA kao. Kau i ki.
KABA kabao. Vidi kabli.
W
KABAN vidi kabanica.
KABANICA sukneni (sukleni)
ogrta od od ovije vune otkan na
seljakom tkalakom stanu. On nan
je valja kape i kabanice (puno nam je
bio od koristi). Izgovaraju i
kobanica. Kabanica nema rukava, a
ima kukuljicu (kapuljau) za glavu.
Najvie su je upotrebljavali stari ljudi
i obani. Neki za muku kabanicu
kau kaban, a kabanica, odnosno
kabana je enska. Nazivi su dosta
pomijeani. Svaki od ovih predmeta
moe biti bolji (nainjen), a moe
biti i gori (tada je za rad, po kui, za
obane i sl.).
Koviljanu ne daj pod kabanu,
Kovilan e radit o zijanu.
Vidi kovrljan. Kakva vlast taka i
kabanica (kau za prevrtljiva
ovjeka). Prominijo kabanicu.
KABLA V preirok, poput kabla,
kablov. Na njemu je sve kablavo.
KABLI l . drvena posuda za
mlijeko, obino kiselo ili meteno. Za
1 45
K
KACA
razliku od vidre i poklapae koje su
plosnatog oblika, kabli je potpuno
okrugao kao i stap samo nii. Dolje
je iri nego gore i ima drven
poklopac koj i se privrsti picom .
Neki govore kaba (nekima kabli
ima 2-3 litre, a ima namjenu poput
dive, a kaba 5- 1 0 litara). Popija bi
kaba vina. U vidri se dri i voda, ali
kabli i poklapaa slue iskljuivo za
mlijeko, meteniku ili skorup. Dok je
blago bilo u planini, ene su gotovo
svakodnevno znale nositi kiselo
mlijeko u kabliu na leima od staja
do kue (udaljenost je bila i vie od
deset kilometara). Ko got je ima staju
ima je samar na kostima.
2. donji dio ljudskog trupa (vidi
otluk).
3. dio mlina (pri vrhu rupe u donjem
mlinu).
KACA l . sud za mast ili za kupus
( za kiseljenje kupusa). Kaca za
kupus, odnosno badanj za kupus,
uvijek ima gornji dio ui, a donji iri,
dok je kod badnja za vino obratno:
KACAVIDA
gornji je kraj iri i suava se prema
dnu. Vidi kaica.
2. dio pribora za peenje rakije,
abar. Vidi kota.
KACAVIDA odvija.
KACIVOLA posuda sa drkom
(zahvataa) za djjeljenje orbe i
ostale kaa ste hrane (orbaste
hrane). Izgovaraju ikaciola,
kacijola. Neki kau kepija. Drvena
kacivola je kutlaa. Slinu je
namjenu imal a ivarnjaa.
KAICA drven sud (manja kaca)
u kojoj se radi sir iz kaice.
KAI Kaieva pjesmarica. Ima
san i ja Kaia, ma mi je izgoria.
KAUN vrsta zimskog cvijea
afran, mrazovac. Vidi bila ljubica,
jaglac.
KADA kao da. Kada san po trju
pia (kau neki kad ih ne ide karta pri
kartanju).
KADAR mogu, u mogunosti.
Ajde udari me, ako si kadar.
KADINA GLA VICA selo u
drnikoj zagori sa zaselkom Glavica.
Franjevako upno mjesto (sv. Josip
radnik) skupa sa Pariem u
ibenskoj biskupiji, drnikom
dekanatu. U upi su i Kanjane.
146 KAJASA
KADINA ukrasni lanac privren
jednim krajem za depni sat, a
drugim na prorez za dugme na diletu
(prsluku) ili u depiu na prednjem
dijelu mukih hlaa. Lani, odnosno
kadine vise iz depia, ali ni one ni
sat ne mogu ispasti . To je ukras samo
kod mukaraca.
KADIPA l . kadifa. Sve sama
kadipa.
2. vrsta cvijea.
KADITI l askati. ta mu kadi bez
potrbe?
KAJANJE izraavanje aljenja
zbog nekog pogrenog postupka,
djela, ina. Vidi protenje. Kajati se
(aliti zbog neega), pokajati se
(zaaliti). Sad ti je se kasno kajat.
Nee se pokajati (nee ti biti krivo)
ako me poslwra.
Udau se di se ne kajala,
Makar draon vrata zatvarala.
KAJASA remen za navrzivanje
opanaka. Kod gradnje opanaka od
govee koe, izree se uska vrpca
kojom se vri navrzivanje (nabiranje)
na koje e doi oputa. Ta vrpca zove
se kajasa ili prika. Kaj asom zovu i
svaki koni remen (primjerice na
sablji). Vidi navezak, kaji.
KAJIL
KAJIL - kail, sporazuman; voljan.
Izgovaraju i kajel. Vidi kajjati.
KAJIN umivaonik, lavor.
Izgovaraju i kain.
KAJI - remen. Iskajiati (izrezati
na due uske komade, poput kajia).
Vidi kajasa, terkija, ukur,
ugatnjak.
KAJJATI - biti sporazuman s neim,
prihvaati neto, odobravati. Radi
kako si naumija, ja san ti kajja. Vidi
kajil.
KAJLA - dio mlina (za dizanje i
sputanje kobre). Na nekim mlinima
to je klju.
KAKOANJE - glasanje kokoke,
kokodakanje. Ako je osoba (najee
enska) brzopleta i l akoumna na
jeziku (govorua) kau joj da
kakoe. Uskakoati se
(uskokodakati se). Izgovaraju i
kokaanje, kokaati, uskokaati se.
KAKONOTI kao.
KAKORENJE tiho kokodakanje.
Kakoriti (potiho kokodakati).
Uska k oriti se (potiho se
uskokodakati). ta je se bilka
uskakarila?
KAL kurje oko; naboj. Bole me
kali.
1 47 KALATI
KALA ulica (Vrljika i Glavika
kala u Sinju)
KALABRAGA vidi kolobraga.
KALAC vidi prinica.
KALA DA lagana naoblaka. U
sinjskom se kraju j avlja u predveerje
sa zapada iz Babina nugla (uvala
izmeu Svilaje i Dinare).
Nebo vedro, od mora kalada,
Moja e se ispuniti nada.
KALAJIS - emaj l na limenom
posuu. Govore i vernia. Svake
godine treba kalajisati tj . emajlirati
kotao od rakije.
KALAJLUK - lakoa, dragost. Ja bi
to uradija od kalajluka (vrlo lako, od
ale, od dragosti, bez velika napora).
KALA MITA - magnetizirana ica za
gromobrane (obino na crkvama).
KALANDORA Svijenica
(Svinica). Kalandora, zime ora,
snig do mora. Izgovaraju i
kandalora, kalendora, kandelora.
Kalandora zime ora,
Ona muti do dna mora,
z njan ie Bla,
Kae: to je la.
KALA TI - oslabiti; izgubiti na
teini; posustati u estini u
jogunluku i sl. Samo se ti joguni,
KALAUZ
nee dugo, kalat e ti ve. Vidi
kalo, pokalati, skalati, skalati se.
KALAUZ klju; otpira. Tua
zemlja ka/auza nema.
KAL CETE kratke arape
(dokoljenke). Neki ih nazivaju gete.
Vidi klanje. .
KALDEJA dio tednjaka u kojem
se dri voda (rezervoar na tednjaku).
Izgovaraju i kaldaja. Vidi kaldin.
KALDRMA plonik od kamenih
ploa ili kamenih kocaka.
Kaldrmavanje (postavljanje
kaldrme), kaldrmati, kaldrmavati
(staviti, stavljati kaldrmu),
pokaldrmati (pokriti kaldrmom),
kaldrman, pokaidrman (pokriven
kaldrmom). Vidi salid , salidanje).
KALENDAR knjiga s popisom
dana, mjeseci, blagdana, svetaca,
mjeseevih mijena i sl . U
prenesenom znaenju kalendar u
leima (kostima) znai bolest,
reumu ili nekadanji udarac. Ta
bolest najavljuje promjenu vremena,
tada je u pogoranju.
KALET AR drvena preka za
povezivanje kauna pri gradnji
betonskih zidova. Raspor je unutar
kauna i spreava suzavanje, dok
kaletar spreava irenje.
1 48 KALUN
KALE posuda (srebrena ili
pozlaena) iz koje sveenik pije za
bogosluja (mise) u crkvi.
KALIGER postol ar, uter.
KALIJA - sud za vino ili vodu ( l -3
litre). Izgledao je poput lonia, samo
to je od boljeg tanjeg materijala
(bakra). Vidi saplak.
KALITAN bolestan. Vidi
mramoran.
KALITI l . zagrijavati, kovati i
hladiti L vodi eljezo da bude vre.
2. polijevati tek peeno zemljano
posue vodom s umuenim branom
da postane trajnije. Vidi kalivo.
3. isto to i tangati. Vidi okaliti.
KALIVO razmueno penino
brano kojim se kali zemljano
posue.
KALIVORA isto to ikarivola.
KALO - gubitak, manjak koji ode na
razmjerke, na suenje i sl. Vidi
kalati, skalati, skalati se, pokalati,
kalada.
KALOPER neka mirisava biljka.
KALPAK vrsta visoke valjkaste
kape. Nose je alkari i alkarski
vojvoda. Vidi klobuk, otruljica.
KALUMILA vidi kamomela.
KALUN velika drvena ili eljezna
balota. Kaluniti, kalunati (dobro
KALUNCIN
izbijati pri balotanju). Skaluna san je
(dobro sam je izbio, odletila je).
KALUNCIN - isto to i tundin.
KALUNER - kaluer. Vidi dura.
KALUP - J. oblik, obrazac, tvorilo.
Najpoznatiji su opanarski, lonarski
(bakIarski), bavarski. Vidi agum,
deenj, mustra.
2. uzduni ukras (mrske) na kotuli,
tovarici i sl. Vidi mriarica.
KALUPAN - pravilan, esan, lijepo
uinjen, ukalupljen.
KALUPANJE slaganje odjee
(presavijanje prije nego se odloi u
skrinju). Da se ne unite kalupi,
znaju ih nizati na konac (kad se
odjea opet bude nosila, konac se
izvue). Vidi skalupati.
KALJAK - zadnji kutni zub, umnjak
(koji nie tek poslije 20. godine
ivota)
KALJATI se - neistiti se, brijati
se, ali i sramotiti se. Okaljati se
(osramotiti se) . Nisan okalja sebe niti
ikoga svoga (nisam osramotio).
Okalan (osramoen). Zakaljan,
zakaljati (izbrljan, izbrljati).
KALJKA TI istiti ziva k iz kamia
od lule (obino komadom ice uz
udaranje o kamen da zivak ispadne),
istiti zube i sl. Neki su na zavretku
J49 KAMEN
kajia imali prigodu pOgOdl1l za
kaljkanje. Vidi iskaljkati,
probadaa, zumba.
KALJUA - glib, blato. Vidi dol.
KAMARA soba (koja u pravilu
nije zajednika) . Izgovaraju i
komora, komara. Kamerin je mala
sobica (u koju ba svatko ne ulazi, u
kOjoj se dri divojako ruvo i sL) .
Kamarica je sobica na kui za
golubove i druge ptice (obino
napravljena ploama u zidnoj
upljini). Vidi evar, ibula.
KAMBRIAN od kambrika
(bijelo kupovno platno za koulje).
KAMEN - I. vidi bovan,
kamenica, krilja, plova (abica),
ploa, piljak, kalja, otrac, rs,
poravnanac, al(i)kovac, al
(uder), prina, sovura (mu,
tuenak), salid, akavac (akarac),
ivica (ivac), biljutica, valutica,
modrulj, pola, kuk, muJika,
prasko, vaca (zidnica), grip, grota,
skruglac, krip, bunjada, cilac,
estac, si ika (sera), greza, vrsta,
belegija, sedra, kremen, kamenica,
sopica, povrnica, zub, straental,
vundamenat, prag, vratnik, sinjal,
meja, steljak, uboj (kamen od
uboja), grudina, gomela, ula,
KAMENICA
kava, petrada, tamp (trapanj),
kunj.
2. brus kojim se otri ustra.
3. mlinski kamen, mlin.
4. kamenac.
5. modra galica. Kau i galica.
KAMENICA 1 . upalj (upa)
kamen u brdu, zgodan za
prikupljanje vode. Iz kamenica su pili
obani, blago za suna vremena te
zvijeri . Za neke manje, ljepe
oblikovane kamenice su znali da su u
njima Turci tucali kavu.

obani su
kamenice uvali, istili, pokrivali
grmljem i sl. Vidi stublina, dvogrla.
2. kamena posuda koju su spretniji
znali izdupsti u kamenu. Obino je
staj ala ispred kue. Iz nekih je jelo
blago, a neke su sluile kao vidro
(matilo) za pranje. U slinoj
kamenici drali su ulje u onim
dijelovima zagore u kojima raaju
masline.
3. kamena posuda u crkvi
(krstionica) u kojoj stoji krena
voda.
4. spremite pri rubu vinograda u
obliku kocke izraeno od kamena ili
betona u kojoj se razmuivala modra
galica.
1 50 KAMI

5. mira (za ito); takve su kamenice
bile po varoima.
KAMENICA kamen koji moe u
aku. U tuama meu zavaeni m
selima, glavno su oruje bile
kamenice. Kad smo prolazili isprid
njijovi kua, zasuli Sll nas kamenicon.
KAMENMOST selo u imockoj
zagori sa zaselci ma Nebrievac i
Peria Brig. Vidi Podbablje. Na
Kamenmostu obino su ekali
endari i vii ance i kanj avali lj ude
koji su nosili duhan ili to drugo to
je bilo zabranjeno.
Kamenmoste, ni selo ni grade,
Pokraj vode ti najvei smrade.
KAMENSKO selo u sinjskoj
zagorI.
KAMERIN vidi kamara.
KAMIAK l . trka trogodinjih
grla u Sinju. Vidi obdulja.
2. brdo u Sinju.
KAMIKA TI prenemagati se,
uzdisati, kukati, aliti se (od bolesti,
muke ili ega slina).
KAMI l . drvena cjevica na luli
kroz koju pua uvlai dim (ibuk).
Bio je dug tridesetak centimetara, a
bilo ih je i oko jednog metra. Najvie
su ga izraivali od raeljkova,
javorova, kljenova, trnova
KAMI

AR
(trnovac) drveta, od zovine i sl. . Vidi
krivaa, zivak, kalj kati, iskaljkati.
Kad se dvoje nikako ne trpe, a
prisiljeni su biti zajedno, kau: Ljube
se kroz kami. Gadna je kletva:
Dabogda ti noge kroz kami virile.
2. isto to i puvaijika.
KAMIAR ovjek koji proizvodi i
prodaje kamie.
KAMI T A V isto to ikanitan.
KAMIZA ena tugaljivog glasa,
uvijek spremna da cmizdri, plae.
KAMOMELA kamilica. Govore i
kamomila, kamu mil a, neki i
kalumila, kalumela. Popit e.\
kalumilu (kau kome kad je zloest).
KAMPA NEJA - zvonik (tako
najee kau). Izgovaraju i
kampanel, kampavel i sl.
KAMPOTIKA porez na zemlju,
zemljarina. Izgovaraju i kanpotika,
kanpotik, kenpotik. Vidi kanap,
livel, kanon.
KAMRKA TI - mrkati, kaljucati,
jadikovati, kmeati. Odatle
kamrkanje. Kau i kamrati.
KAMU MILA vidi kamomela.
KANADA 1 . vidi kanata.
2. Kanada.
1 5 1 KANAZLE
KANAL umjetno stvoren prokop.
Vidi kopanica, kornia, gurla,
jarak, rovanj.
KANALA - vidi kanela.
KANALICA kupa, crijep sa
kanalom na sebi za otjecanje vode.
KANA P - mjera za povrinu,
odnosno zemlja veliine jednog
kanpa. Dijeli se na kvarte (prema
koliini ita koji se moe dobiti s te
povrine), a kvarti na tavole. Neki
etvrtinu kanpa zovu erek. Vidi
kampotika.
KANA TA zavretak nekog posla.
Izgovaraju i kanada. Inae, to je
naziv za neto to je zadnje preostalo
(maslo, mlijeko i sL). Eto dico, to van
je kanada. Vidi pik-vik, ultima.
KANA VAA krpa za sue.
Izgovaraju i kanavaca.
KANA VINA - trajina za
obmotavanje pipa (pina) da ne kape,
kuina. Stavljale su je cure u ramena
da im odjea bolje stoji .
KANAZLE metalna posudica
izraena tako da se zgodno smjesti na
odreeno mjesto u pripanjai. U
kanazle su stavljali kremen, baline i
stupu za punjenje puaka
kremenjaa i slinih starinskih
puaka. Vidi rog.
KAN

iLO
KANILO namotaj pree (dobri n
debeo). Izgovaraju i kanelo.
KANDA kao da.
KANDELA svijea.
KANDELICA vidi kandarica.
KANDELIR svijenjak.
KANDAREPA -'neposluna,
neuredna i skitljiva cura. Kud oda
ka kandarepa.
KANDARICA vrsta posude.
Kau i kandelica.
Moja ruka prosa,
Kandaricu nosa,
Ko mi da, Bog mu da,
Ko ne da, iz guzice gleda.
KANDIJA bi, kurija, remen.
KANELA pipa za vodu ili na bavi
za vino, slavina. Izgovaraju i kanala.
Neki kau kantulja.
KANE TA drvena naprava u koju
pletilje zadijevaju pletee igle.
Momci su rado, iz ljubavi rezbarili i
poklanjali djevojkama kanete.
Zadijeva se igla bez kljuna (kod
pletenja na kanetu). Kaneta ide za
pas, a ostale su igle u pletivu. Kod
igala kljunaica ne treba kaneta.
Izgovaraju ikanjeta.
KANGARATI se zatrovati se.
Kangarala se rana (krv i sL).
1 52 KANTAR
KANITAN mrljav, slab,
nesposoban kao dijete koje se rodi
prije vremena, boleljiv. Izgovaraju i
kalitan, kamitav. Slino je patan,
civil, entilan.
KANITI kapniti; samo malo uliti,
troniti. Kanila mi je kLva na vri
glave. Kani samo malo (samo kap).
Kanila mu (dobio je neto iznenada i
bez puno truda).
KANIT I se ostaviti se neega.
Kani se orva posla. Slino je
okaniti se. I se eni il me se okani.
KANO kao.
KANOAL dalekozor, durbin.
KANOL dra za klupko pri
pletenju.
KANON daa na mlinove (za
mletake uprave). Vidi livel,
kampotika.
KANPOTIK vidi kampotika.
KANT A limena posuda, limenka
(vidi brema ili ramina).
KANTAR vrsta vage s eljeznom
polugom (miraicom, batinom) na
kojoj su obiljeeni brojevi, (odnosno
krii) a po njoj se pomie balota
(ajca, mudo) kao uteg, takoer od
eljeza. Ubila ga jajca od kantara
(kad umre mlinar, trgovac i sL). Teret
se objesi o kluku, podigne uvis i
KANTARI

tako se mjeri. Razumi se ka magare
u kantar (razumije se slabo ili
nikako). Vidi krik, livel, kantari.
KANTARI mali kantar za
vaganje manjih tereta (oko 10 kg. ),
kilar.
KANTA TI pjev
a
ti. Vidi kontati,
antranje.
KANTINELA drvena odua letva,
slui kao podloga za crijep na
krovovima. Zamijenila je ioku. Vidi
kantolac.
KANTOLAC odeblja okraa letva.
Vidi kantinela.
KANTRIGA vidi katriga.
KANTULJA pipa, slavina (na
bavi). Vidi kanela.
KANTUN kut, oak.
KANTUNAL ormari (obino je uz
krevet ili u oi (kantunu). Kau i
kabelin.
KANZA gornji dio drke noa
argaa Ci slinih noa). Postoje dvije
kanze. Izgovaraju ikanze, kanzle.
KANJANE selo u drikoj zagori
sa zaselkom Zidi. Vidi Gradac i
Kadina Glavica.
KANJERKA TI odugov laiti se
neim. Kanjerkala, kanjerkala pa eto
isto nestalo. Vidi okarnjakati.
KANJET A isto to ikaneta.
153 KAPAK
KAOINE selo u drnikoj zagori.
Vidi Miljevci.
KAPA dio muke ili enske odjee
(pokrivalo za glavu). Naroito je
poznata crljenkapa. Nose je alkarski
momci i arambaa. Kapa s kitama
zove se kitarica. Curska kapa (nose
je djevojke dok se ne udaju). Dobija
je drvenu kapu (dobro ga namlatilo ) .
Teko kapi na manitoj (elavoj)
glavi. Tdko kapi kad je baba nosi.
Naresla mu kapa (digla mu se kosa
na glavi od straha ili bijesa). Izresta
mimo kapu (osilio se; pravi se vei
nego je). Vrti mu se kapa na glavi
(nije mu lako, ima velikih
potekoa) . Pivat iz kape znai
pjevati bez glazbene pratnje
(deklamirati) drei kapu pred oima
kao da se iz nje ita (govore i pivat iz
knjige, iz libra, iz lebra). Vidi
kokul, mica, kalpak, otruljica,
ravnjaa, poelica, strija, saruk,
pekir, stei.
KAPAC moebitno, lako mogue.
Kapac da opi va. Znai i sposoban,
kadar. Da vidimo ko je kapac
priskoit priko ovoga jarka.
KAPAK 1 . kura na prozoru. Vidi
kapke.
KAPARA
2. poklopac na rakij skom kotlu. Vidi
kapi.
KAPARA novac, ili neto drugo
koje kupac daje prodavatelju kao
garanciju da e pogoenu robu
kupiti, a ako pak odustane od
kupovanja, nema pravo na vraanje
kapare koj u je dao prodavau.
Meutim, ako prodava odustane od
prodaje, mora vratiti duplu kaparu,
tj . u duplom iznosu. Kaparanjem
kupac robu bezecira (zapikeuje) i
nitko je ne moe kupiti prije nego on
moda odustane. Kaparati (dati
kaparu za neto), kaparan (za kojega
je dana kapara) . Kapara san jednu
junicu. Ova je ovca kaparana. Vidi
zakaparati, zakaparan.
KAPAVICA kua koja
prokinjava, koja kapi (odnosno koja
je na brzinu sklepana samo da ne
kapi).
Teko ti je svakomu oviku,
Koji ima kuu kapa vicu,
I u kui enu lajavicu.
KAPETAN vojni zapovijednik. Za
vrijeme mletake uprave to je bio
visoki vojni zapovijednik u krajini
(neposredno ispod kolunela). Daje se
kao pridivak onima koji vole
zapovijedati.
1 54 KAPUNANJE
KAPI 1 . kapisla, detonator. Vidi
nabijaa, kremen.
2. dio kotla za peenje rakije (gorji
dio). Umjesto kapi, mnogi govore
kapsul. Vidi kapak.
KAPKE pokrivai za oi (meu se
konju sa strane oiju da se ne plai).
Govore i slipice. Vidi kapak.
KAPORAL vidi kapural.
KAPRIC inat, dipet.
KAPSA vidi kapsela.
KAPSELA mrtvaki sanduk.
Izgovaraju i kapseI. Neki kau
kapsa, a sanduk skupa s postoljem za
noenje zovu kapsala.
KAPSUL vidi kapi.
KAPSULA lijek (kruti) .
KAPUiNA isto to ilepuina.
KAPULA crveni luk. Sidi vila na
moru, kosa jon na dvoru. Ljut ka
kapula. Zakapuljen (namazan
kapulom, namirisan kapulom) . Smrdi
ka da je zakapuljen. Kapula (ljut,
estok ovjek, kapulica).
KAPULICA sjemenski crveni l uk.
To je i est nadimak estoku ovjeku,
koji lako plane. Isto kapula. Vidi
rapadik.
KAPUNANJE isto to i
kopunanje.
KAPUNJERA
KAPUNJERA mala kuica s
jednom prostorijom, kueri (obino
podalje od kue).
KAPURAL l . visoki vojni in u
banderiji. Izgovaraj u i kaporaJ.
Daje se kao pridivak.
2. jelo slino arambaiima.
KAPUT tako se kae kad utreetu
jedna druina dobije svih I I punata.
Slino je za trijunp i za koncinu.
N eki kau da je kaput tek kad se
doboiju svi tikovi (baze), a da je
doguz kad se dobiju svi punti, a ne
svi tikovi.
KAR zaprena kola domae izrade.
Neki kau samo kola. Vidi medvidi.
Ima ove dijelove:
l . zadnji ir: aks, krnje, zadnje
trakine, igla (spaja dva dira), kituk
(kistuk), okovi, brage, krik, maka.
2. pridnji dir: aks, krnje, prve
trakine, puze, kituk, okovi, putuk
(spaja iglu i pridnji dir), brage.
3. kolo: puka, ika (trupina),
okovi, palci, gobeije (are), ina.
Drveni kar nema okove ni ine (sve
je drveno). Medvidi nemaj u ni puku,
ni iku, ni palce, ni gobelju, ni
okove ni ine.
Vidi redine, purtela, ko, oklop,
vagir, procip, timun, jaram, teljug,
1 55 KARAKTER
sura, maka, krik (lajb, vinta),
copanj.
KAR nevolja; napast; prijekor.
Nee biti kara. Nakariti se (biti
prekoren zbog neega, nai se u
nezgodi). Karati (koriti,
prijekoravati, grditi; slino je, ali nije
isto to i katigati). er kara, nevisti
prigovara (kau za svekrvu). Nit me
kara, nit mi prigovara. Vidi karati
se, karanje, breskaran, pokaranija,
skaron, katiga.
KARABIT karbid, sredstvo za
svijetljenje. Karabitua, karbitua
(svjetiljka na karabit) . Vidi lampa.
Na karabit znade drina pucati oko
Boia.
KARACA koija, dvokolica.
Obino su je imali samo ugledniji i
imuniji ljudi, sveenik i sl.
Izgovaraju i karoca, karaca. Kau i
ardinera.
KARAKAiCA selo u sinjskoj
zagori. Vidi Sinj.
KARAKTER obiljeje ovjekova
potenja i njegova odnosa prema
svojoj okolini. On ti je karakter (on
je poten, ne boj se da ete prevariti,
iznevjeriti i sL).
KARAKUS
KARAKUS vrsta konjske bolesti
(upala zgloba stranje noge). Vidi
okarakusiti.
KARALI selo u drnikoj zagori .
Vidi Miljevci.
KARAMA CAN l . pomagalo za
prevoenje rasutog tereta (dva koca
su ruke, nekoliko platica poprijeko i
drveno kolo, u novije vrijeme
eljezan kota). Gura ga jedna osoba.
Kau i karamac te kulaze. Vidi
ivare, karivola.
2. vrsta cvijea, iris, perunika. Kau i
maina (ima lie poput sablje).
KARANVILKA vrsta starinske
puke (prema kasi). Vidi raak,
roga.
KARANJE korenje, prekoravanje;
svaanje. Vidi katiga.
KARAPEJ nekoliko kua skupa
(komiluk, obino zbijen), zaselak.
Izgovaraju ikarapaj, karapel. Vidi
svrtlog.
KARATELICA mala bava,
bavica. Izgovaraju ikaratil.
KARA TI grditi, koriti ; ljutito
opominjati (zbog nedolinog ili
nezrelog ponaanja, zbog loih ili
krivih postupaka). Vidi kar.
KARA TI se svaati se.
1 56 KARIVOLA
KARAUT naziv za ribani kiseli
kupus. Neki izgovaraju graut.
KARA V debel (veliki guzica). Vidi
kare.
KARBULANJE jedna od igara u
zagori (vrsta blianja) . .
KARE l . burag. Govore i velike
kare.
2. guzice (pogrdno). Je si li napunia
svoje kare? Vidi karay.
KARGATI zbijati neto ili pokraj
neega (u pravilu ipkom ili
polugom).
KARIJOLA vidi karivola.
KARIK a (muki karik) ili trica
(enski karik) u brikuli ili
trijunpu. Moe biti od igre ili
voreti (koji nije od igre).
KARIKA veliki no, noina (u
karikama). Vidi arga.
KARIKE isto to i krnje.
KARITATIJA velika socij alno
moralna potreba. Kau ikaritat.
Veliki je karitat pomo tomu oviku.
To je velika karitatija.
KARITULA pletenica kruha. Vidi
dreca.
KARIVOLA rune take.
Izgovaraju ikariola, karijola,
kalivora. Prije je bilo sve drveno,
poslije je doao eljezni kota, u
KARLOVA
zadnje vrijeme gumen (takvu
kari volu neki zovu ukare). Vidi
karamacan.
KARLOVA posuda (drvena) u
kojoj se dre spirine za prasad.
Danas ima sve manje km'lova od
V
drveta. Zamjenjuju ih razne kante od
lima i plastike. Ima guzice ka
karlove. Vidi raskarloviti se.
KARTA - papir. Karta-kanta (cro
na bijelu).
KARTA pismo.
KARTINA - cigaret papir.
KARTULINA l . vreica s nekim
sadrajem (bojom, biberom i sL).
2. dopisnica. Dobija san kartulinu.
KARTUN debela karta, karton.
KASA - kundak starinske puke
(kremenjae, nabijae, tuca i sL).
Vidi karanvilka, raak, roga.
KASAP mesar. Isto kasapin.
KASAPITI sjei ili rezati na manje
komade, komadati. Vidi bikariti,
ereiti, permaiti, uditi.
KASA TI hodati (skakutati,
skakuati) na jednoj nozi. Djeca se
natjeu u kasanju. Ajmo ko e vie
na jednon nogi.
KASA TI hodati; tumarati;
obigravati. Oni bi po vazdan kasali
okolo.
1 57 KA

A
KASNO zadnje dijete koje su
dobili neki roditelji (obino podosta
mlae od ostale djece). Vidi trze,
ispore,
KASTA uzvik koji djeca uzvikuju
pri nekim igrama. Onaj tko vikne
kasta! ima pravo oistiti teren da bi
lake postigao dobitak. Uzvik se
obino ne primjenjuje pri balotanju
(ne smije se istiti oko balota).
KAA jelo pripremljeno od vode i
br&na. Ko bi pustija janje, a uvatia
se kae ? Kaa se kuhala zbog
siromatva kad se nije imalo
dovoljno brana za kruv ili puru.
Naroito za vrijeme ratova kaa bi
bila esto hrana. Kuhala se od svih
vrsta itarica, ponajvie od penina i
kukuruzna brana. Vidi kumpiraa.
Inae, kaa je bila pojam siromatva,
a one koji su se njome hranili zvali SLl
kaari. Kae, rane nae. Vie si ti
posrka kae nego ja. Bi se usriila,
ka prase kad upane u vrilu kau (ne
bi se usreila). Kaa na mliku,
mlinica (elo koje se dobije kad se
kaa kuha u vareniki moda
pomijeanom s vodom; to je dobra
hrana, jer je obino bilo kae na
vodi). Odlivena kaa (kaa koja se
odlije od pure dok purnja). Zainja
KA

ETA
se na razne naine (uljem, ljutikom,
stuenim lukom ili malo poprenom
kapulom). Vidi rka, gargae, prga,
bungur.
KAET A - l . drveni sanduk. Vidi
kitra.
2. ladica.
KAIKA - l . lica (neki i tako
govore, naroito za midenu). Kaika
je bila od drveta. Djelovi su drak i
kusalo. Svatko je imao svoj u kaiku.
Kaike su se obino drale ukrtolu
koji bi bio objeen o gredu. Znan ja
kako mu i kika u kui stoji (dobro
ga poznajem). Ne die taj nita tee
od kaike. Velika je kletva: I kaike
te zmija ujla. Ostavija kaiku (umro i
vie mu ne treba jest). Vidi rana,
varnjaa.
2. dio mlina na mlinicama
kaikarama, lopatica u koju udara
voda, prelica.
KAIKARA - mlinica na kaike
(na brzim manjim rijekama). Vidi
tumbas.
KALJUKATI - kaljucati, pomalo
kaljati. Poe ja san kalukat.
Kaljukanje (kaljucanje).
KANJAK donji ep na bavi
(otvara se kasnije).
1 58 KATRIGA
KANJE - kasnije, poslije. Kanje
je bilo lipo vrime.
KATIGA - prijekor, kar; kazna.
Katiganje (korenje, prekoravanje,
karanje; kanjavanje). Katigati
(koriti, karati; kanjavati). Dozna li
ti aa da se skita i pui, katigae
te (bie katiganja). Bog ga je
katiga (kaznio). Katigan
(prekoren; kanjen). Ve je on zbog
toga bija katigan.
KATRADINA - vidi kotradina.
KAUN - drven sanduk, spremnik za
ito. Tako zovu i pomagalo pri
dizanju betonskih zidova. Vidi
ambar, ko.
KATA - ensko ime. Sveta Kata,
snig na vrta. Sveta Kata zapriuje
vrata. Sveta Kata vrta zatvara, Sveti
Andrija otvara.
Sveta Kata potovana,
Do Boia misec dana.
KA TABUJA - zatvor, aps, prun.
KATANAC - lokot.
KA TINA RUKA biljka rozih
cvjetova. Kad cvjetovi otpadnu ima
rogae.
KATRIGA - stolac, moe biti
razliitih oblika (obino je s
naslonom). Neki (rijetki) izgovaraju
kantriga. Vidi tronoac.
KATRIGA

KATRIGA - tronoac s naslonom.
KAUCIjA - j amstvo za naknadu
mogue tete; ulog koji se vraa, ako
sve bude u redu. Vidi kapara.
KAUTIKA vidi vitrijola.
KAUR - kranin (za Turina; u
pravilu katolik; praVoslavac je za
jedne i za druge vIa). Daju ga kao
nadimak. Dr kaure daleko je Ljevno.
KA V A - napitak od prave kave,
jemd ili ozimice.
KA V A - kamenolom. Kau i
petrada. Kavanje (vaenje kamena,
rad s minama, polugom i maljom) .
Kavati (vaditi kamen). Ko bi mu
kava po noj vruini.
KAVADA - rajica, pomidora.
KA VALETA - prenosna drvena
prigoda, armadura za izvoenje
zidnih ili bojadisarskih radova na
kunim zidovima, neki je zovu koza,
kozli.
KAVARA - sud u kojemu se kuhala
kava. Vidi kogula.
KA VEN - kafen, boje kave. Kau i
kavenkast.
KA VGA - svaa.
KAVGADljA onaj tko je sklon
izazivanju kavge.
1 59 KELJ ITI
KAZAN - kotao (za peenje rakije,
za topljenje slanine, za kuhanje
hrane).
KAZULA - misnica. Izgovaraju i
kaula.
KAELA - kuica koju ljudi
podignu u vinogradu, namijenjena je
uvanj u groa u vinogradu. Obino
je raena od evara, sirine ili
trstike. Kaela je i na brzinu sklepana
umska kua za obane. Vidi
koara, trim, elar.
KAIN javna kua, kumpleraj.
KAULA - isto to i kazula.
KEBA - vidi ibula.
KECITI se namjetati se za veliku
nudu ili kao da e vriti veliku
nudu. Kecilo je nadimak ovjeku
koji se keci (keci guzicu) . Vidi
nakeciti se. Izgovaraju i ke iti se,
Keilo, nakeiti se.
KELE vrsta noa.
KELJA - gadna ena.
KELJAV - gubica nakrivljenih u
rubovima (inae kad neto s
gubicama ne valj a) .
KELJE - vrsta igra blianja (blike).
Govore i kelja.
KELJ ITI - piljiti (naroito u jelo
dok drugi jedu). Jidite vi, ja u keljit.
KELJITI (se)
KELJITI (se) - slino to i beliti se.
Vidi iskeljiti.
KENDRA naziv za loe vino od
kojega boli glava. Oamutija me oni
kendr. Vidi murga.
KENJAC magarac, parip, konj .
Kenja je magarica. Vrljcu, obino
tvdoglavu, kau: Kenjac jedan.
Kenjac je i kobilica (konji, koza)
na guslama.
KENJA TI - srati ; govoriti svata,
najee bez veze. Ne kenjaj (ne
priaj gluposti).
KENJKA TI pomalo, ali uporno
zaplakivati, aliti se, gunati. Kenjka
cilo jutr, ne moe ga se vie sluat.
Slino je venjkati.
KEPIJA - vidi kaciG)ola.
KER - pas.
Curo moja, svoga kera vei,
Da na moga kolegu ne rei.
KERA - pogrda enska; kuka.
KERA V - nakriv(ljen), krivostran.
Moe znaiti i krnjav. Vidi ()erav.
KERDEIN svileno otro platno
(za kroet, jaketu, inae za
djevoj aku odjeu). Vidi kroet.
KEREP - skela od vie povezanih
laa, baava, balvana (za prijelaz
preko rijeke). Vidi skerepiti se, laa,
gaz.
1 60 KESITI se
KEREPITI - teko nositi; raditi za
slabu plau. Vidi skerepiti se.
KERDEITI se siliti se, praviti se
vaan.
KERNITI udariti ; baciti; odbaciti.
Keri bule daleko. Vidi derniti.
KESA l . torba, torbica. U kesi se
dre novci (svee se oko vrata pa
ispod koulje da netko ne bi pokrao).
U kesi se dri i duhan (duvankesa).
Kesaro (depar) .
Teko kesi esto kumajui,
I magarcu s kanjon putujui.
Mi moemo biti pretelji, a na,ve kese
neka se grizu (Mirom miri, cinom
cini). Zmija mu kesu uva. Ako smo
mi braa, nisu nan kese sestre. Tko
je teak na kesi, kome je teko platiti
(koji bi skupo proda, a cine kupijo),
kau mu: Odrii kume kesu. Vidi
tobolac, maak, britka, ukesati.
2. vrea (ponajee koja nie od
platna). Kesica (vreica).
3. isto to i muda, odnosno koa oko
muda. Kesa i muda.
4. mreasti dio vlaka. Kau i
vlaina.
5. jedan od pridivaka.
KESITI se smijati se (esto zlobno
i bez velike potrebe) pokazujui sve
zube. Kau i keseriti se. Slino
I
t
KETITI
iskesiti se. ta si se iskesija, je te lipo
vidit ? ta si iskesija te konjske zube,
lipi su ti nema ta? Nadimak
kesonja. Vidi kelj iti se.
KETITI umiriti se; leati budan ne
miui se; pritajiti se, oklijevati,
ekati.
KEV A tapina s balotastom
kvrgom na kraju. To nosaj u obani i
slui im za obranu ili tapanje. Kau i
keva. ledna vrsta keve (udla) slui
za udlanje (kevanje). Izgovaraju i
keva, kevanje. Nekad se kevom
naziva samo kvrga na vrhu tapa.
V idi bakeva.
KEZME mlado prase. Govore i
kezmi.
KEAST mrljav, sitan,
nesposoban, nerazvijen (obino
ivine, ali i eljade).
KEUA nadimak keastu
ovjeku. Kau i kein.
KI kao. Isto ka.
KIBICAR kibic, promatra kod
igre balota, karata i s1.
KIBLE tralje iz kojih se s jedne
strane moe iskreniti teret.
KI uzvik kojim se prati odnos
dviju ivotinja (naroito magarca i
magarice) . Ki, ki! Vidi kikati,
tara.
1 6 1 KIJATI
KIA TI nasloniti se; dodirivati se.
Rije se koristi i kod balotanja i
znai cikati.
KIKA TI guzati pri spolnom inu
(odnosi se ponajvie na ivotinje) .
Vidi ki.
KIEN ukraen (nakitom,
cvijeem, zelenilom i s1. ) . U
razgovoru izmeu dviju reenica
esto kau: Brate moj, mili i kieni.
Kau ikian.
KIENICA bogato okiena
grotulja s orasima i j abukama (dva
paga u kri) koju mlada nevjesta
treba prebaciti preko mladoenj ine
kue kad je dovedu djeverovi pred
kuni prag mladoenje.
KIENKA l . nakit (crne kite) na
crljenkapi.
2. jabuka sa zabodenim novcima
kojima se kupovala mlada.
3. nakit, kite na remenju konja.
Obavezno je imaju alkarski konji .
KIDATI mesti, istiti talu
(metlom brstinom). Vidi iskidati.
KID ISATI navaljivati, napadati.
Neki kau kindisati.
KUATI kihati . Kija magare kia
e. Kija snig (jako pada). Nakijaje
snig (napadao je). Kijanje (kihanje).
Kiniti (kihnuti).
KIJARNITI
KUARNITI baciti, obino ljutito,
ali i naglo odgurnuti. Kijarijo je
bocu i vino u njoj. Kijariu te,
odletie u vrta. Vidi zakijarniti,
kiniti, kiati.
KUEVO selo u sinjsko-kninskoj
zagori. Franjevako upno mjesto
(sv. Mijovii Arkanel) . U upi je i
selo Unita (sv. Josip). Glavna je
podjela sela na Kranjce i okce.
Vidi krajni.
Pitaju me di bi najvolila.
U Kijevu ispod Mijovila.
KIKA l . dugi dio kose koji se
ostavi, a ostalo se oia. Vidi perin.
2. kosa, obino duga, a i neuredna.
Kike (pletenice).
KIKA ovjek duge kose. Kau i
Kiko te Kikan.
KIL kilogram.
KILA poveana monica. Kilav
(koji ima kilu ili koji se ponaa kao
da ima kilu, koji je mlitav,
bezvoljan). Okilaviti (dobiti kilu).
Kau i okiloviti. Vidi maganjati se,
kiJavica, pasica.
KILAR isto to i kantari.
KILEA ovjek koji ima kilu.
Kilav ovjek je kilavko.
KILA VICA poluga, uskija (er se
radei s polugom lako zaradi kila).
1 62 KISELINA
KILJA TI rezati tupim noem,
kusturom. Kiljanje (rezanje neega
tupim noem). Vidi prikiljati,
iskiljati.
KINURITI se pretjerano, pa i
neukusno se ureivati, od velike sile.
Ne vidi gledati od sile. Kinurenje
(pretjerano kienje i ureivanje). Vidi
nakinuren, nakinuriti se.
KINITI l . slino to i kijarniti.
Vidi kiati.
2. kihnuti.
KINTA novac. Neman ni kinte
(nemam ni novia).
KINJITI muiti (obino okrutno).
KIP oblije. Po kipu ovik po dui
avao
KIPE vidi krvoJjuban.
KIRIDUA kirija, osoba koja se
bavi prevoenjem tereta ili ljudi.
Daju ga i kao pridivak. Kirijaiti
(baviti se kiridij skim zanatom). Vidi
rabadija, kar.
KIRUA najamnina, vit.
KISALI kiseli (i tako govore).
Kisali kupus. Vidi karaut.
KISATI (se) moiti (se). Ostavi da
se kisa. Vidi pokisati.
KISELINA kiselo mlijeko. Kau i
kisalina.
KISELITI
KISELITI osim poznatih znaenja,
kiseliti se znai i stajati dugo i
nepotrebno na nekom mjestu, obino
na vlagi ili kii. ta se one postole
kisele vanka? Kiseliti znai i drati
gnjilu u vodi i tako je pripremati za
izradu zemljanog posua. Govore i
kisaliti.
KISELJAA vidi koseljaa.
KISTUK vidi kar.
KIA pojava koju esto eljno
oekuju u zagori. Smrt i kia ne more
valit. Za pijanca kau: Popija bi kiu
Isusovu. Kiu koja pada, a u isto
vrijeme grije sunce zovu kokoija
kia. Vidi kupusarica, baliti,
salaukovina, slembati, speriti se,
okreniti, okiiti se, kalada, sudite,
Babin nuga.
KIA TI ljutito razbacivati sve oko
sebe (rukama i nogama). Ne kia j mi
robu, pravo si poludijo!
KITRA sanduk, kae ta.
KITUK vidi kar.
KITA l . ukras na torbama, kapama
(kitaricama).
2. vrh stabla (kitica), vrh kukuruzove
stabljike, sirine i sl.
Beri grma, ma ne lomi kita,
Neka reste moja gora vita.
1 63 KLADNJA
3. manje od rukovet penice (svee
se okolo slamom ili se oplete). Djeca
obino prave kite penice za sv.
Ivana pa ure zrje na ivanjskom
krijesu. Vidi svitnjak.
KITICA vrh stabla. Mali se popejo
uvri kitice.
KITINA l . snijeg koji s zadri na
granama stabala. Tako zanju nazivati
i sijedu kosu nekog starine.
2. plod divljeg sirka i sl.
KIVELICA nabubreni dio na
drvetu, nateklina.
KITITI vidi rukovetati.
KLABUK vidi klobuk.
KLAADA rupa ureena za
'gaenje ivog klaka i uvanje klaka.
Izgovaraju i klaarda. Vidi klaina.
KLAINA mjesto gdje se pravi

klak, kreana. To treba struno
napraviti, potreban je pravi
majstorluk (da klaina izgori). U
kl&ini se vatra loi tri dana i tri noi.
Postupak pravljenja klaka u klaini
zovu palenje klaine. Vidi emer,
ogreda, ugljevaa.
KLADIJA oklagija, lazanjur.
KLADNJICE selo u splitskoj
zagori. Vidi

Vrljevo.
KLADNJA uredno sloena vea
koliina drva, posebno su to
KLAK
ureivale prakarice, djevojke koje su
na svojim leima (uprene) donosile
praku i slagale je na kladnju. Vidi
peka, drvarica.
KLAK kre (tako neki i govore).
Vidi japno.
KLAMANT A TI stalno mahati
glavom.
KLAMA TI sveano govoriti,
objanjavati.
KLAMPA gvozdena naprava za
spajanje balvana.
KLANAC uski prolaz, ali i mjesto
na suhozidu (otvor ili nii zid) preko
kojega se prelazi u ogradu, vrta i sl.
Napravijo klanac, moglo bi ga
.evesto magare pri.
KLANA TI lutati, ii od nemila
od nedraga. Klananje (lutanje,
tumaranje).
KLANICA kua (obino velika) u
kojoj je jedno ili nijedno eljade.
Vidi klaniina.
KLANIiNA isto to i klanica.
Govori se kad se hoe jae naglasiti
samoa. Nije jon lako samon u non
klanini.
KLAPA grupa, obino berekina,
vragolana . . .
KLAPAC isto to i vrljac.
Klapica (vrljica).
1 64 KLA

NJE
KLAPA TI l . stvarati buku
udarajui u neto.
2. odgovarati, pasati; ii u redu.
KLAPITI udariti , mlatniti. Kau i
klapniti. Vidi oklapiti.
KLAPITI se sanjati . Zna. .ta mi
se noas klapilo?
KLAPNJA sanjanje.
KLASA TI pretjerivati pri prianj u
(lagati, preuveliavati). Vidi maslati,
nastaviti se, razvezati.
KLASULJA vrsta trave (obino u
polju). Ima klas slian peninom;
vie ih je vrsta, zajednika im je
vlaca. Krave je jedu dok je zelena, ali
budui da ima vlacu, upada im za
zube i smeta im. Kad se osui, gora je
od slame i blago je nee. Djeca
ponekad i od nje rade nizak za
kupine. Vidi itarica, iculja,
stokiasa.
KLAST kljast (i tako govore),
sakat. Vidi kljajo.
KLANJA V suknen (ali u pravilu
od loa sukna za sukance ili od
kostreti). Takoer, poput tek otkana
sukna koje nije bilo uvaljalu.
KLANJA VICA naziv za sukno
loe kvalitete.
KLANJE l . smotak sukna za
sukance (jedna pola). Neki tako
KLEMPAV
zovu i sukanac (obino tri pole
spojene i opijavene).
2. pokriva kolaca na kojima se nosi
mrtvac. Kau i klanja. Vidi pokrov.
3. vrsta starinskih arapa dokoljenka.
Vidi kalcete, gete.
KLEMPAV dugih objeenih uiju.
Izgovarju klempov, klepav, klepov.
Tko je klempav nadiju mu ime
klempo, klepo. Tako esto znaju
nazivati klempava gudina.
KLEN vrsta ribe.
KLEPAC - eki za klepavanje
kose. Vidi bapka.
KLEPA V vidi klempav.
KLEPA VANJE izvlaenje otrice
na kosi da bude tanja i otrija.
Klepati (otriti udaranjem ekiem).
Kovai u vignju klepaju sjekire,
kosirc i tota drugo uz pomo ere.
Klepana (na kojoj je izvreno
klepavanje; odnosi se na kosu). Je li
kosa klepana? Vidi novoklepost.
KLEPKA zvono na blagu
(sklepana od midine, a ne izraena
od mjedi kao bronza). Klepka
obino ide na magare, ovna, ali
moe i na kravu. Zovu je imidenica
te klepetua.
KLEPNITI 1.. mlatnuti. Klepniu
te!
1 65 KLIPATI se
2. objesiti se (ponajvie se odnosi na
mladu biljku). Kupus je posve
klep1lja. Vidi oklepiti se.
KLEPO osoba sputenih (i dugih)
uiju, klempava osoba. Kau i
klempo.
KLETA kletva. Stigle su ga
divojake klete. Najtee su divojake
klet(v)e.
KLIAN isto to i kien. KUana
torba (okiena torba).
KLIKA vidi klip.
KLIN eljezni ili drveni predmet
trokutasta oblika, a ima razne
namjene. Klin se klinon izbija (neki
dodaju: Sikiron obadva). Dr se klina
eri materina. Vidi prinica,
zaglavak, tika, gusle, kunj.
KLINOV AC vidi prinica.
KLIP kukuruzni plod, povei
komad slanine, a neki kau klip
kruva. Igra klipa je jedna od
poznatijih igara odmjeravanja snage.
Dvojica sjednu, podupru se
stopalima, a u ruke uzmu komad
drveta. Pobjednik je onaj tko
protivnika podigne. Kau i klika.
Vidi turina.
KLIPA TI se dobivati vei i j ai
klip (odnosi se na kukuruz). Vidi
oklipati se, iti gati se, svitati sc.
KUPINA
KLIPINA vidi turina.
KLIS selo i tvrava (kula) na rubu
zagore.
Teko Klisu to je na kamenu,
A kamenu to je Klis na njemu.
S Klisa se vidi more. Stariji djecu
pitaju: Bi li vidija 'Klis ? Ako dijete
kae da bi, uhvate ga za ui i dignu
uvis.

upno mjesto (Uznesenje

Blaene Divice Marije), u splitsko
makarskoj nadbiskupiji, klikom
dekanatu.
KLIS 1 . jedna od najpopularijih
igara u zagori. Izgovaraju i kljis. Igru
zovu i klisa i saraa, klisa i palje te
pikua.
2. drvo zailjeno s obiju strana koje
se koristi u igri klisa i saraa.
KLISA TI skakati, odskakati . Od
svog bisa, k vedrom nebu klisa.
KLITACA l. mala klijeta (takva
se koriste za zavranje brokvica kad
se rade gumae, postole i sl. ). Vidi
konjska klita, sponja.
2. vidi promaja.
KLIT A TI vidi sklitati.
KLIZA utabani snijeg po kojemu
se djeca kliu. Isto puza.
KLOBUAK vrsta jestivog zelja
(divljeg, iz prirode). Slii slaku.
1 66 KUIJATI
Izgovaraju i klobuak. Vidi
slabuak.
KLOBUK eir, ali i vrsta kape.
Izgovaraju i klabuk. Vidi kalpak.
KLUPKO vie zmij a skupa (za
vrijeme kucanje). Polako se klupko
odmotava.
KLJAJO ovjek bez jedne ruke,
bez obje ruke, ili s bilo kakvom
manom u rukama, koji je klast. Vidi
kljako, sakat.
KLJA KE selo u drnikoj zagori
(zovu ga iKljaci). Franjevako
upno mjesto (sv. Ilija prorok) u
ibenskoj biskupiji, drnikom
dekanatu. U upi su i Umljanovi,

avoglave i Mirlovi.
KLJA KO podrugljiv naziv za
klasta ovjeka. Kau ikljakonja,
kljakea, kljajo. Vidi sakat.
KLJEN vrsta drva, kljenak, klen
(neki i tako izgovaraju). Doe tebi
kljenova Nedilja (doe ti zlo, velika
muka, nastradat e).
KLJENAK selo u vrgorakoj
zagori s zaselci ma Baletii, Bobanci,

ulavi, Jurjevii, Katavii, Nizie,

NogIani, Prnii, Vuki IVukojevii.
KLJICA klica.
KLJIJA TI klijati, nicati.
KLJIS
KLJIS igra klisa i saraa. Vidi
klis.
KLJU l . selo u drnikoj zagori.
Vidi Miljevci.
2. dio mlina (u koji se tue ekiem
zvanim bati i tako pomou ingira
die i sputa mlin).
3. dio mlina kojim se die i sputa
kopanja. Vidi kajla.
4. dio prigode za kopanje (sponja i
klju). Klju ulazi u sponju i tako se
kopa. Kau i kljunak.
5. vrenje, kljuanje (vode). Samo
stavi na klu (neka samo provrije).
KLJUiNA isto to i ljuk.
KLJUK maslo koje se dobije
metenjem (mlaenjem) mlijeka.
Daljom preradom dobije se pravo
maslo, a ostatak iza pravog masla
zove se taloga. Vidi belava.
KLJUKA zakrivljena prigoda,
moe biti drvena ili eljezna, a moe
imati razne namjene. Kod vridbe
kljukom se zakai konop vezan konju
oko vrata, a kad se konop namota
oko stoine, kljuka se prikai i zakai
drugom konju uz povi opet (i kree
se u obrnutom smjeru, konop se
odmotaje od stoine). Neki kau
kuka. Kljukom se upa sijeno za
stoku iz sjenika u pojati ili iz plasta.
Postoji kljuka za peku i sl. Vidi
kljuke.
1 67 KNADITI
KLJUKA TI puniti neto zbijaj ui
(piu, travu, vunu, maslo, mast i sL).
Odatle kljukanje. Vidi nakljukati.
KLJUKE igra kad dvojica zakae
prste sridnjake i poteu dok kogot
ne popusti. Kau i kukice.
KLJUN 1 . vrh kose. Nespretan
kosac lako odvrne klj un kad zapne za
kamen ili za tvri busen.
2. prednji dio opanka (vrh), itd.
KLJUNA A kljunata igla za
pletenje (ima kljun).
KLJUNAK vidi kljU.
KLJUNEA ovjek s velikim
povijenim nosem (poput klj una) .
KLJUSE islueno, iznureno
paripe. Isto i kljusina. To moe biti
i ovjek. Uzdaj se u se i u svoje
kljuse (vrlo esta izreka).
KLJUV A TI udarati u rani kad se
gnoji (kao da kljunom u njoj udara).
KMECA osoba koja kmei i koja
je uvijek spremna zakmecati. Kau i
kmeza.
KMECATI plakati (slino to i
kmeiti).
KMEITI plaljivo govoriti,
plakati i govoriti kroza pla. Govore i
kmeziti. Slino je kmecati.
KNADITI govoriti ; misliti ;
izmiljati. Vidi sknadati.
KNJA
KNJ A vidi knjat.
KNJAT AR vidi knjat.
KNJAT bolest na penici,
plemenjaa, smitljika. Budui da
obino dolazi poslije magle (u polju)
j ta se magla koja odnese penicu isto

naziva knjat. Ta bolest dolazi i kada
nakon kie naglo zapee sunce. Kau
i knja, knjav te knjatar. Najgore je
kad magla i rosa uvate enicu u cvitu.
Ljudi su mi, lati konope pa ajde trest
rosu s enice.
KNJA VATI leati, a ne spavati ; ni
spavati ni biti budan. To se esto
odnosi na bolesnu osobu.Knjavanje
(leanje, a ne spavanje, izleavanje u
polusnu).
KNJIGA i sto to i libar.
KO tko. Ko je ta uvatija nek dri.
KOBA vrsta zelenog skakavca koji
se mee na udicu radi lova ribe (loviti
na kobu).
KOBACATI se udarati i otresati
nogom (u pravi lu se odnosi na konja,
magare, mazgu). Kobacanje
(udaranje nogama). Kobac (edan
udarac nogom).
KOBANICA vidi kabanica.
KOBAITI se slino to i baiti se,
baiti se, priti se.
1 68 KOGO
KOBILA I. enka konja. Velika je
kobila narod. Neki izgovaraju i
kobula. Sritnom oviku ene umiru, a
nesritnom kobile krepaju. Ipak isti
kau i: Nije se lako dvaput ni obut, a
kamoli enit .
2. dio mlina (u vodi).
KOBILICA dio gusala, konji,
kenjac. Kau i koza.
KOBRA donji dio mlinskog koa
iz kojega ito ispada. Kau i
kopanja, kopanjica, opalac te
korito.
KOCA TI kvocati; stalno neto
prigovarati , mrmljati , ugati, kvocati
kao kvoka. Lake je kocat, nego jaja
nosit. Vidi prikocati.
KOAK dio tora i li tale u koji su
se odvajali janjci, kozli ili bolesno
blago, pritorak. Koak je i
prasetnjak.
KOKA kvoka.
KOOPERENJE epurenje,
pretjeran ponos. Kooperiti se
(epuriti se, previe se ponositi).
Kooperi se ka paun (pivac).
Kooperan (voli se kooperiti).
KOETA brani krevet, malo iri
krevet.
KOGO kuhar (naroito u svatima).
Zovu ga i koga te ]on(i)na. U
KOGULA
kuama u pravilu kuha ena
stopanjica.
KOGULA loni za kavu.
Izgovaraju ikoguma, kongula te
kogulica, kongulica i kogumica za
manji loni. Izraivali su je i od
zemlje. Vidi kavara.
KOJUNDUA isto to i
kujundua.
KOKA 1 . ime od mila za koko.
Vidi vodena koka, crna koka.
2. skupljeni vrkovi prstiju. Vidi
oka, okati.
Ja se ne bi prikrstila kokon,
Za sve ono to god vidin okon.
3. peeno zrno kukuruza koje pri
bulanju ne poskoi. Vidi pivac.
KOKAANJE vidi kakoanje.
KOKALO vidi kolo.
KOKORI selo u vrgorakoj
zagofl.
KOKOAR orao koji krade
kokoi, ujedno i osoba sklona krai
kokoiju.
KOKO IJA KIA kia koja pada
dok sunce grije.
KOKOIJA VOLJA divlje zelje.
Jede se sve osim korijena. Neki kau
kokoija voljica, neki samo volja.
KOKOITI se dizati bez razloga
glavu, uzdizati se, praviti se vaan
1 69 KOLA

(podrugljivo) . Slino je konjuiti se.
Vidi piviti se.
KOKULJ izraslina na glavi zmije
ljutice, kukulj. Neki kau kapa.
KOKULJAA ptica skokuljom
na glavi, kukuljaa. Neki tako
nazivaju kokuljicu.
KOKULJICA kapUljaa. Zli bilizi,
mrke kokuljice (Mrka kapa, zli bilizi).
Neki kau kukuljica.
KOKURUZ kukuruz. Vidi kuruz.
KOLA koza s prugama. Vidi ajko.
KOLA ljepilo (lipilo). Vidi vi.
KOLAC zailjeno drvo koje se
zabada u zemlju ili u to drugo. I
kolac je za ljude uinjen. Vidi
copanj. Moe posluiti i kao taklja.
Kolac se i ne mora zabadati: kolac za
zbijanje brana (zbija), kolac za
svaljivanje mlina, sinski kolac (neki
za te koce kau kolje). Kolac je i dio
brane, dio nosila, dio vlaka i sl.
Veliki je kolac koina (Mlatniu te
ovon koinon, pribrojit e.\ sve
zvizde!), mali je kolac koi.
Zame lica, Parev Dolac,
Eto male ki na kolac.
KOLA suho pecivo u obliku
koluta napravljeno od bijela brana.
Grotulje takvih kolaa bioje obiajni
dar na babinama. Jeli su ga umaui
KOLAJNA
u mlijeko, kavu, orbu, u vruu
vodu (vidi panjada), u vino i sl.
Dobie: i ti kola (dobit e dio
neega kao dar kad to prispije).
KOLAJNA ogrlica.
KOLAN potpasa koji se vee
konju ispod trbuha'da mu samar ili
sedlo bolje stoji. U sluaj u samara,
zove se poprug ili potpreganj.
KOLAR okovratnik (mroito
sveeniki). Kau ikolarin.
KOLAR zanatlij a koji izrauje
kola.
KOLARINA al oko vata. Kau i
kularina.
KOLARITE mjesto u selu gdje se
skupljaj u seljani, naroito mlaarija.
Tu se igra i kolo. Kau i igralite,
kolite, kolo. Vidi obor.
KOLA samokres s kolom. Kau i
livor.
Dokje meni u depu kolaa,
Ne bojin se deset solupwh
KOLATI trati u krug od obijesti
(konji, magarad, djeca); Yruiti.
KOLBEA vidi kolibaa.
KOLECATI se prevrati se. Vidi
otkolecati se, prikolecati se.
KOLEGA prijatelj, pajda, drug
po poslu (na primjer suveznik).
Niti ima nit je se izlega,
1 70 KOLINO
Da zapiva ka ja i kolega.
S kolegom se ide na silo, kod cura:
Kad zapivanja i moj kolega,
Digla bi se daje s majkon legla.
KOLET okovratnik. Vidi kraglo.
KOLIBAA prvi u kolu, onaj koji
vodi kolo. Kolibaa je i onaj koji se u
svakoj prigodi namee na elo, koji
misli da je glavni. Mislija si da e
uvik bit kolibaa! Izgovaraju i
kolbea.
KOLIKAKI koliki; koliko velik
(posve velik). Kolikaka li je, mili
Boe!
KOLINAC srestak na nekim
biljkama (na trstici, na stabljikama
itarica, na mladici, na peteljci
grozda i sL). Po kolincu se biljka lako
prelomi.
KOLIN ITI se poeti dobivati
kolinee po sebi (tada na itu izbij a
klas).
KOLINKA kolijevka (kolivka,
bea, beika, beka).

esto dijete
nije imalo kolinke (Spava mi dite na
dnu nogu).
KOLINO 1 . koljeno (rod, srodstvo;
jedan narataj srodnika). Prvo
koljeno (isto to i prvobratuedi)
itd. Vidi bratued. Sto kolina stie,
jedno rastie.
KOLI

NI
2. mjesto gdje je neto savijeno. Vidi
lakat, oku, bogno, zasuka.
KOLINI malen. Kolini li je, mili
Boe.
KOLITE vidi kolarite.
KOLIVKA kolijevka, beika.
Kau ikolinka.
KOLKO puno (koliko o, koliko
hoe).
KOLO l . kota. Kolo ne zna drugo
nego se vrtit. Di je kolo bez kakala.
Oti5a za bosanskim kolin (za
bosanskom slamom, za duvanjskim
kolin). Vidi kar, tumbas.
2. vrsta plesa po zagori. Ima ih vie
vrsta. U kakvu si kolu taku i pismu
piva.
Aj u kolo Kole moja,
Jali doi, jal ne doi,
Brez tebe e kolo proi.
Vidi colozec, tresiguz, lanac, gluvo
kolo.
3. vidi kolarite.
KOLOBAR isto to i kolubar.
KOLOBRAGA vrsta starinske
kartake igre. Izgovaraju i
kalabraga. Vidi kuparice,
talijanke.
KOLOMAZ mast za
podmazivanje kola od kara. Neki
govore i kolomast.
1 7 1 KOMA

E
KOLOMBAR vidi kolubar.
KOLOVINA mjesto gdje put
zaobilazi (okolovljuje,
zaokolovljuje) neko brdace,
glaviicu ili neto slino. Vidi
okoloviti.
KOLOVRAT dio tkalakog stana.
KOLTRINA zavjesa. Izgovaraju i
kontrina.
KOLUBAR krug, neto okruglo;
obru, prsten. Kau i kolobar,
kolombar, kolumbar. Postoji i igra
kolubare, kolobare, kolumbare,
kolombare (u kojoj se novii ili
puce guraju u krug nacrtan na zemlj i
i podijeljen na etiri dijela), puice.
KOLUDRICA asna sestra, vora.
Vidi picukara.
KOLUMBAR vidi kolubar.
KOLUNELO kolonelo, vojni
zapovijednik krajine za mletake
uprave.
KOLURA boja. Kukuruzje lipe
kolure, samo se slabo zametija.
Izgovaraju ikolur.
KOLJANE selo u sinjskoj zagori
sa zaselcima Bravev Dolac,
KOMAE dio konjske orme za
uprezanje u kola (stavljaj u se konopi
na vrat). Izgovaraju i koroe,
komo, koma.
KOMARA
KOMARA vidi kamara.
KOMATRE gvozdeni lanac iznad
ognjita na koji se vjea (via)
bakra, kotlua, bronzin ili peka
iznad upaljene vatre. Sedan
komatara (kau za bogatu kuu). Ka
da su mu komare zavezane (kau
kad netko nikako da ode iz tue
kue). Izgovaraju i komotre,
komitre, neki ak ometre. Poneki
kau i veruge. Vidi svisiti, navisiti,
uzvisiti, zavisiti, kotlanica, veraja,
vitanje.
KOMENDIJA komedija (ale u
makarama, u svatima i sl. ). Reko
ti, ne pravi komendije. Komendija je
i osoba koja izgleda neprilino,
ponaa se neprilino ili radi neto
neprilino. ta pravi5 komendiju od
sebe? Komendijati; komendijanje
(praviti komedije, komedijati ;
pravljenje komedija, komedijanje).
Nemoj ti meni komendijai.
KOMEANJE uznemirenje;
svaa; tua; guranje. Kad je dolo do
komeanja, ja san otia kui.
Komeati se (svaati se,
uznemiravati se, uz guranje, tuu, ali
i gurkati se prijateljski, dobroudno).
Vidi komitranje, komitrati se.
172 KOMOD
KOMETIBULA trgovina
najosnovnijih potreptina na selu:
soli, petroulje, ibica (uverina) itd.
KOMIN ognjite.

ee govore
ognjie, ognjite. Ako je tko posve
siromaan, kau: I na Boi mu je
ladan komin. Nema ni luga na
kominu i sl. Teke su kletve: Ni na
Boi nema vatre na kominu. Iz
komina mu kupina nicala.
KOMIATI vidi peruati.
KOMITRANJE migoljenje,
uznemirenost, pokreti. Slino je
vrpoljenje. Komitrati se
(uznemiriti se i od toga se migoljiti,
vrpoljiti). Vidi uskomitrati se,
komeanje.
KOMITRE isto to ikomatre.
KOMITA isto to i hajduk.
KOMODA dio namjetaja. Neki
kau komod.
KOMOD velika udobnost. Kuo
moja, moj komode! Komodan
(bezbrian, ali i prostran, velik,
slobodan). Kau i komotan.
Komodno to moe naprviti (bez
ustruavanja, bez velikog tereta).
Komodati se (stvarati sebi komod,
oputeno i bezbrino se smjestiti ).
Samo se vi komodajte. Odatle
komodanje. Vidi komoda.
KOMORA
KOMORA - soba. Kau i kamara.
KOMORA - ljekovita biljka. Meu
je u rakiju. Izgovaraju i koroma.
KOMORDIJA vidi seksandija.
KOMOTRE isto to ikomatre.
Nadimak Komotrulja.
B
KOMOTAN - vidi komod.
KOMIJA - susjed. Odmila komo.

ena je kominica.
Kominice na svog pivca pazi,
Da on moju kokicu ne gazi.
Isto konija, kono, koninica.
Prije vidi komiju nego sunce.
KOMILUK - susjedstvo.
KOMUA TI isto to i peruati.
Vidi emuati, peruina.
KONA -
KONABA - konoba, prostorija u
kojoj se dre bave s vinom, ali i suhi
prut i slanina.
Pitaju me di baraba 5pava,
U konabi izmeu baava.
KONAC - l . kraj . Pria bez kraja i
konca. Na koncu konca, ta to mene
briga?
2. nit, ujedno mjera za duhan. Konac
duvana (duhan nanizan na pag
duljine oko dva metra) .
KONAK prenoite. Di e na
konak? Mijatovi konaci. Konaenje
1 73 KON

ATI
(noevanje), konaiti (noevati,
prenoiti) .
KONAP ue od konoplje, konop
(ue domae izrade od vune zovu
ue).
KONAPAR vrsta graha koji se
penje, gra taklja.
KONA T - raun; briga. Nemaj konta
(nemaj brige, nemoj se
uznemiravati) . Vidi kontati,
kontanje, skon ta ti, ukontati,
renditi.
KONATORITI 1 . sastavljati od
svaega po malo (u siromatvu). Vidi
skonatoriti.
2. ivjeti teko i muno, u veliku
siromatvu.
KONCINA vrsta kartake igre.
KON A 1 . konac ivota (pred
smrt). Dola muje kona.
2. dodatak jelima (doa), ujedno i
predpriprema jela. Sve san kone
metnila. Metnija san meso u konu
(pripremio ga za penicu, gradele,
raanj i sL). Nije mu po konu (nije
mu po volji).
KON ATI - l . ureivati sirovu kou
domae ivotinje ili zvijeri da se ne
bi kvarila, taviti. Konanje se vrilo
u kotlu s vruom vodom u koju se
meala hrastova kora. Vidi ukonati.
KON

ATI se
Kou bi u pravilu samo suili (malo
posolili pa razapeli o dva jasenova
tapa) i takvu koristili za izradu
kunih opanaka.
2. dodavati zain jelu, zainjati;
stavljati kone.
3 ., umekavati a bi se moglo dalje
spremati (na primjer bakalar).
4. usitnjavati grumenje i tako
ureivati zemlju. Ako nisi ukona, ne
mo sadit.
KONA TI se muiti samog sebe.
Marko se prikovie kona (mui se).
KONDRLJATI se vidi kontrljati
se.
KONGULA vidi koguma.
KONISTRA posebna vrsta koare
koj u donosi udavaa kad se udaje,
napravljena je od vrbovih mladica
(obino od oguljenih da se bijeli, da
bude ljepa). Isto kova. Pokriva se
tavajolom, potom idu kuini; sve se
svee uetom. Vidi dota.
KONOPLJIKA biljka ije se iblje
koristi za pletenje posuda. Vidi
rakita.
KONSATI trgati, upai, komadati.
Konsanje (trganje, upanje,
komadanje). Vidi iskonsati.
KONIJA komija. Od milja:
kono ili komo.
1 74 KONTRAPIZ
KONTARISATI spasiti neto to
je bilo ugroeno. Muko velika
Isukrstova, ne se kontarisat od zime.
Ne kuntarisat kukuruz prije velikih
kia. Izgovaraju i kutarisati,
kuntarisati.
KONTATI 1 brojiti, raunati. Ko
zna ta on konta u svojoj glavi ?
Konta li i mene u tu grupu? Vidi
nakontati, skontati, ukontati.
2. govoriti brzo i teno; govoriti
nauenu pjesmu napamet.
3. pjevati stihove u reri. Prvi (koji
zapoinje reru) govori stihove
pjevajui, dok ostali reraju. Slino je
kod gange, oj kavice i treskavice.
Vidi skliniti, kantati.
KONTANJE 1 . raunanje;
brojenje.
2. brzo govorenje nakori.
3. pjevanje.
Vidi antranje, kontati, konat.
KONTENTAN vidi kunten.
KONTIJA imanje, imovina,
naroito vrijedni dio imovine
(poesto vrijedna imovina do koje
netko doao bez velike muke) .
KONTRA protiv. Uvik li mora bit
kontr.
KONTRAPIZ protu uteg, teret
(piz) koji se stavlja radi ravnotee
KONTRAT
kad je samo jedna strana magare ta
ili konja natovarena ili kad su strane
nejednake teine (da ne bi krivalo ).
KONTRA T teki rad na ucin, rad
na pogodbU.
KONTRINA zavjese. Izgovaraju i
koltrina.
KONTRLJATI se kotrljati se,
valjati se uz buku. Kau i kondrljati
se. Kontrljanje, kondrljanje
(kotrljanje uz buku). Vidi skontrljati
se.
KONJ l . vrlo cijenjena ivotinja u
zagori. Neki izgovaraju kunj. Voli
oru, konji zoblju. Trei dan s konja
ukiduje. Darovanu se konju ne gleda
u zube. Dobar konj ima sto mana,
rav samo jednu. Za dobrin se
konjon pra."ina die. Dobri konji stiu
i pristiu. Obino imaj u ime po boji
ili snazi: Kula, V ranac, Arap,
ogin, ogo, ogat, ogara, Bilan,
arac, Lisko, Liska, Sivac, Zekan
(Zelenko), Zeka, Cvitko, Ruka,
Zela, akara, Putalj, Putka, Dorat,
Cezar, Ingir, Angir, Jangir, Engir,
Sultan.
Gledaj konja debeloga vrata,
A divojku kakva jon je majka.
Postoje samarni, teglei,
velikoteglei, trka(k)i konji. Vidi
1 75 KONJSKO
kobila, patkar, samar, sedlo, uzda,
uzengija, jabuka, lula.
2. karta u kartama talijankama (u
kartama cvitaricama odgovara
dami) . U brikuli i trijunpu vrijedi
tri punta, u treetu jednu belu, u
trentunu deset punata (viga).
KONJATI spavati, ali i ni spavati,
niti biti budan. in siden, odma mi se
pone konjat. Kau i kunjati.
Kunjavica, konjavica (stanje
kunjanja, konjanja). Uvatila me
nika konjavica. Vidi prikonjati,
zakonjati, panjolica.
KONJI isto to i kobilica.
KONJOGRIZ vodopija ( vrsta
mliike). Tako je zovu obino kad
procvjeta (procvita). Mlado lie
slii liu radia. Ljekovita je biljka.
KONJSKA KLITA klijeta
kojima se vade avli i sl. Vidi
sponjska klita, klitaca.
KONJSKA MUVA vrsta muhe
vrlo tvrda tijela koja ide na konje
(ponajvie pod rep) i sie krv.
KONJSKO selo u splitskoj zagori.

upno mjesto (Sveti Mijovii

arkanel) u splitsko-makrskoj
nadbiskupiji, klikom dekanatu.
KONJUZOBICA
KONJUZOBICA - zob nica (torba
iz koje konj zoblje). Izgovaraju i
konjuzovica.
KOPANICA prokop (kanal) u
polju.
KOPANJA 1 . drvena posuda u
kojoj se ivotinjama daje lizati
brano.
2. vrijeme od kopanja (kukuruza).
Pri!pila je kopanja.
3. dio mlina u koji iz koa propada
zrnje, a odatle u rupu na mlinskom
kamenu (kopanjica, kobra, korito).
4. izdubljeni drveni dio gusala. Zovu
ga i varjaa.
KOPITI uestalo i uporno koriti .
KOPILE - i zvanbrano dijete.

ee
kau mulac, mulica. Kad bi krava,
odnosno j unica, donijela na svijet
tele, a da jo nije napunila tri godine,
kazali bi da se otelila nakopile.
Danas se krave tele jo ranije.
KOPITAN prkosan, prgav,
svadljiv. Kopitovati se (prkositi).
KOPLJE est naziv za drku nekih
alatka ili pribora (vila, grabalja, vlaka
i sL), srg. Alkarsko je koplje od
jasenova drveta s eljeznim iljkom.
Vidi bat, jabuka.
KOPNO dio zemljita na kojemu
nema snijega (dok drugdje ima).
1 76 KOPRVA
Ovca ne ide vanka ako nema nizere
kopna, a koza ide uvik.
KOPNO l . okopnjeno. Kau i
okopno.
2. vedro. S kapne strane (od
vedrine).
KOPORAN muki ogrta od
sukna, kumparan.
KOPRIVI - isto to ikotela.
KOPRIVNO -selo u splitskoj zagori
sa zaselcima Podrugi, Striirep i
Trolokve.

upno mjesto (Svi Sveti) u

splitsko-makrskoj nadbiskupiji,
klikom dekanatu.
KOPRLJATI se - izvijati se,
migoljiti i tako izvlaiti iz potekoa.
Slino to i koprcati se. Vidi
iskoprIjati se.
KOPRNA 1 . gusto sito za
dobivanje finog brana. Govore i
koprnja, koprno sito, svileno sito.
2. isto to ikotela.
KOPRNO - selo u drnikoj zagori.
Vidi Unei.
KOPRNJA vidi koprna.
KOPRNJICA penino (enieno)
brano dobiveno sitanjem na koprno
sito, koprnu. Vidi olost.
KOPRVA 1 . trava koja ari,
kopriva. Jestiva je, i ljekovita, ali
KOPUN
malo tko je jede i kad je mlada.
Ponekima je to gotovo jedino zelje.
Koprva je ljuta trava,
Za guzicu nije zdrava.
2. vidi kotela.
KOPUN - utueni pijevac.
KOPUNANJE - kokotov i kokin
ljubavni in. Kau ikapunanje.
Govore kopuniti, kapuniti,
kopunati, kapunati.
KOPUNITI se ljutiti se; praviti se
vaan (malo blae nego baiti se).
KOPURITI se poeti dobivati
srdeljicu, poeti se zavijati (odnosi
se na kupus glava). Poeja je se
kupus kopurit.

ee izgovaraju
kupuriti se. Vidi zakupusiti se.
KOR - povieni dio u crkvi (tu
obino budu oni koji pjevaju) . Kau i
tavan.
KORA - 1 . zgusnut oblak koji
zalegne po planini (Kamenici,
Dinari itd.). Pue iz kore (pue
hladan planinski vjetar, a na planini
se uhvatila kora). Slino je pokorica.
2. mlada rana. Prokoriti (stvoriti
krastu).
3. vidi napor.
KORA - vidi korovica.
KORA raspoloenje; polet;
sloboda (kuraa). Nema koraa
1 77 KORIZMA
(nema poleta, volje ni raspoloenja).
Izgovaraju ikoraa.
KORAATI se dati se dobroj
volji, oraspoloiti se; osloboditi se
(okuraiti se).
KORDA - tapina, mia za
miniranje, uasti sprovodnik vatre do
kapsula. Neki kau trajina, neki
kurdela.
KORDUN - l . rubnjak s jedne i
druge strane puta. Vidi tiac, pervaz.
2. konopac; uzica; lanac.
3. vidi pas.
KORENICA - korijen (u pravilu
kupusni, ali i od nekih drugih
povrtnica). Vidi guzica.
KORI LO vidi tvorilo.
KORITA selo u sinjskoj zagori.
KORITO l . drven sud iz koje se
poji blago (moe biti i ukresano iz
kamena, uz lokvu ili bunar).
2. lijeb kroz koji voda pada prema
mlinskom kolu. Kau i lib. Vidi
iskorititi se.
3. vidi kobra, kopanja.
KORIZMA vrijeme od poklada do
Uskrsa. To je est tjedana (nedilja)
posta. Mrsilo bi se samo nedjeljom
(Nedilja ne da na se posta), ponegdje
i etvrtkom. U siromanijim
djelovima zagore, ene se nisu
KORNI

A
nikako mrsile (osim mlijekom).
Mrav ki korizma. Vidi rka.
Korizmeni dani (vrijeme od
korizme).
Dui su mi korizmeni dani,
Nego cila godina od lani.
KORNIA - kanal za otjecanje
vode i zraen na kunom zidu. Vidi
gurla.
KOROMA isto to i komora.
KOROVICA - l . baja tvrda oklopa.
Neki kau kora. Jedna vrsta
korovice nabacuje crvie na prut.
Vidi runja, pregalj.
2. vrsta sitne ribe u rijekama po
zagori, uklija. Korovica izvire iz
izvora na proljee, a ujesen ulazi u
izvore da joj pastrva ne pojede
j ajaca. Vidi lizibaka.
KORPA koara.
KORPA ovjek koji nosi korpu i
prodaje sitnu robu (galentar). Nosat
korpu (biti korpa).
Ja oboli grm emuajui,
A moj lolo korpu nosajui.
KORPET gornji, leni dio kotule.
Slian je opleak. Nose ga (u
pravilu) udane ene.
ta e meni kerdein i svila
e!nia bi u korpetu bila.
KORPORAN vidi kumparan.
1 78 KOSELJA

A
KORTA l . puno brae, jetrva i
ostale eljadi koji ive skupa u
zajednici , orta.
2. dio ire rodbinske zajednice s
bliskim rodbinskim vezama. Vidi
ered, bratstvo.
KORUN vidi turina.
KORUCE selo u splitskoj zagori.
Vidi Leevica.
KOSA l . ratilo za koenje trave.
Kosa je ujedno i otri dio kose
(sjivo). Kosci su u pravilu
mukarci. Bolje se uzdre (hrane) od
drugih radnika, jer se dri da je
njihov posao najtei. U kosca krvava
criva. Vidi lepura, kosite, aak,
grivna, peta, vodir, peraa, bapka,
klepac.
Lola kosi, a ja uvan ovce,
Triput mane, pa pogleda na me.
2. ila u mesu od goveeta.
3. nain skupljanja pokoene trave.
Skupiti travu u kosu ( s jedne i s
druge strane prikupiti travu u
sredinu).
KOSAC vidi titina.
KOSA TI se - svaati se; rjekati se
(moda i u ali).
KOSELJAA jestivo divlje zelje,
kiseljaa.
KOSIBA

A
KOSIBAA kosac koji predvodi
kosce na kosidbi, koji kosi prvi . Vidi
alvir.
KOSILO vidi kosite.
KOSIR 1 . alatka za sjeu tanji h
drva, prake i sl. Sjeivo je s jedne
strane i na vrhu je
s
avijeno. Moe
imati i malo sjeivo sa suprotne
strane. Neki kosir s kraon
dralicom zovu kosirica, a neki
kosiri. Neki kosir s duim dralom
zovu kosi raa, a kosir s raij astim
dralom kosor, kosoraa. Nekima
kosir ima krae dralo i njime se
enje kukuruz, a kosi ra a ima
obino dralo, dok je kosiri
najmanji i slui za trganje groa.
Neki vrlo mali kosiri (duljine oko
pedlj a) zovu kosiriica i nose ga pri
kopanju te s njim iste motiku i reu
kupinu koja raste iz zemlje. Vidi
griba.
2. vrsta lastavice. Zovu je i kosiri.
Neki ne daj u da je to lastavica, nego
da je slina lastavici .
KOSIRAA kosir (obian, s
dulji m dralom ili s kratkim sjeivom
i na drugoj strani) .
KOSIRICA eljust. Vidi kosir.
KOSIRIICA vidi kosir.
KOSIRI vidi kosir.
1 79 KOSTRI

KOSITE drvena drka na koju se
privrsti kosa (sjeivo). Neki kau
kosilo. Vidi grivna.
Kosa moja, kosila bi sama,
Kad bi draga na kos itu stala.
KOSMUINA neuredna kosa.
KOSOR vidi kosir.
KOSORAA vidi kosir.
KOSORE selo u sinjskoj zagori sa
zaselkom Lelas. Vidi Vrlika.
KOSTI lea. Nee ti biti gola kost
(dobit e neto, platit e ti se). Nosi
kosti u rukan (previe radi) .
KOSTOGLOINA izjelica. Vidi
izit, lizipijetina, obloguz.
KOSTOLUMITI ivcirati, muiti;
ljutiti. Nemoj me kostolumiti.
KOSTOMRZICA suh mraz koj i
probija do kostiju.
KOSTRET kozja dlaka. Od nje (u
pravilu pomijeane s vunom) prave
arare, torbe, mutape itd. Tako neki
nazivaju ititinu.
KOST RE TINA kosurina,
neuredna kosa.
KOSTRI 1 . divlje zelje.
Izgovaraju i kostri. Neki kau da je
to trnak, neki brmbe. Bode, ne
valja vriko.
2. isto to i stri koji se hvata na
vinskim bavama.
KOSTRI

ITI se
KOSTRIITI se ljutiti se; slino
kao i kopuniti se. Kau i kostruiti
se. Vidi nakostriiti se. Neki kau da
se nebo kostri.i (kad se oblai, kad se
navogunji).
KO l .dio mlina u koji se siplje
zro. Vidi kobra.
2. spremite za ito (i odjeu,
krumpire i sl . ) od iblja i gnjile. U
ko vitice. Koristile su se prije
drvenih ambara. Pomeja ko (pojeli
su sve ito, osiromaila kua). Vidi
kaun.
3. naprava za gnjeenje groa
nogama. Vidi turanj.
KOA vidi jaa.
KOARA kuica u kojoj ive
obani kad istjeraju blago u planinu,
trim. Vidi kua, kaela.
KOE nadimak koatu ili
okotu ovjeku, kote. Vidi gloe.
KOELA vidi kotela.
KOICA vrsta ukrasa na enskoj
odjei.
KOTA hrana (rana).
KOTAC borba. Uvatiti se u
kotac (stupiti odluno u borbu s
namjerom da se pobijedi) .
KOTATI imati cijenu. Kotaete
to (platit e ti ve za to). ta kota
da kota.
1 80 KO

ULJA
KOTELA kostela, drvo sa sitnim
jestivim bobicama s istim nazivom
(meu ih u rakiju). Kau ikotel,
kostela, kotula, kostulja, koela,
koila te kotenjaa, koprna,
koprva, koprivi, sladun. Drvo od
kotele je kotelovina i od njega
esto izrauju teljig za vuu ili za
zvono.
KOTEN od kosti. Kotena je
drka na ustri, jataganu i sl.
KOTENJAK vrsta oraha tvrde
ljuptine: Neki ga stavlj aju u rakiju.
Isto za bajam. Vidi meki.
KOTENJAA 1 . divlja kruka.
Kau i kruica. Plodovi su opori
(spiu usta). Ostave ih da malo
prognjiju pa su ukusni.
2. kotela.
KOTRADINA sueno ovije ili
kozije meso. Izgovaraj u i
katradina, kutradina. Kuhana je
vrlo ukusna, naroito s raikom. U
tom sluaju prva se voda mora baciti
inae bi bilo posve gorko i gotovo
nejestivo. Kad se dobro spremi prava
j
r
poslastica.
KOULJA donji i gorji odjevni
predmet izraen od platna (obino od
uca, kateljanea, a bolj a koulja je
od bilaa). Po selima jedini odjevni
KO

ULJAK
predmet mukarcima do 1 3- 1 4
godina (takva j e mogla biti do
koljena). Izgovaraju i koa.

enska je
koulj a znala biti do ispod koljena
(kao i ostala roba). Obino je bila
dugih rukava i irokih rukava i
ukraena (svakidanja koulj a je
imala temelj od krpa).
Bolja mi je prva lubav bila,
Bolju mi je koulju danila.
Koulja je dio odjee alkarskih
momaka i alkara (vidi peturin).
Obino se oblaila i svlaila preko
glave (kao vrea). Kasnije su dole
koulje koje su se raskopavale
(zvane rasparae).
Evo moga i zlata i srebra,
Pod kouljon vide mu se rebra.
KOULJAK enski odjevni
predmet, koulja. Neto je kraa
(taman da more u pas). Obino je
ukraenih rukava.
KOUTE selo u sinjskoj zagori.
KOUTI oviji prut. Obino se
suio skupa s onim do pruta i zvalo
se erak.
KOT A kotao. Obino se misli na
kota za peenje rakije. Sastoji se od
kotla iz kojega rakija curi i kace
(abra, bave) u kojoj se cijevi
1 8 1 KOTLU

A
hlade. Postoji i kota za kuhanje
mlijeka: Vidi kotlua, lamb ik.
KOTAC l . isto to iprasetnjak.
Pleti kotac kano otac.
2. okot. Kakvi otac taki kotac.
KOTE ZI selo u vrgorakoj zagori s
zaselcima Curavica, Kutac, Radii,
Radovii, Srenik i Stankovii. Vidi
Vrgorac.
KOTLA vidi kotlua.
KOTLAC dio tijela izmeu vrata i
prsiju. Igrju mu kotlaci pod grlon.
Stisklo me u kotlacu. Vidi telig.
KOTLANICA pomina drvena
preka iznad ognjita o koju se
vjeaju komatre. Izgovaraju i
koti enice. Kau i veraja te varnica.
Neki je nazivaju kotlua.
KOTLARINA rakija dobivena za
usluge peenja rakije (kotlarova
napaiata za peenje rakije), obino je
loija (tanja) .
KOTLENICE selo u splitskoj
zagori.

upno mjesto (Sveti Petar i

Pava) u splitsko-makrskoj
nadbiskupiji, klikom dekanatu.
KOTLUA zemljana posuda za
kuhanje. Izgovaraju i kotla (nekima
je kotla za mlijeko, a kotlua za puru,
kupus i drugo). Manja kotlua je
KOTLUAR
kotluica. Vidi bakra, lopia,
kotlanica.
KOTLUAR ovjek koji izrauje
i prodaje kotlue i drugo zemljano
posue. U nekim krajevima to je
bakrar.
KOTORAA iagrada (drvena
ograda) kojom se zatiuje zasaena
voka ili kakvo drugo drvo. Kotoraa
je u pravilu bila zgodno opletena.
KOTORITE dio vlaka (drveni
luk to vee kolac i bilo). Zovu ga i
teljug. Kod grabalja slian se dio
zove obluk, teuljac.
KOTULA jednodijelni enski
odjevni predmet izraen 0d platna (u
pravilu modre boje). Kotula udane
ene je suknja s gorjim, lenim
dijelom (korpet, opleak). Cure
nose kotulu na jaicu. Kau i kotul.
Vidi otana, korpet.
Lolo moja, materino mule,
Odreni se od moje kotule.
KOTURAA podmetak na glavi
(stavljaj u ga ene kad nose teret na
glavi). Vidi stelja.
KOV l . kovani ukras na aljetku ili
kojoj drugoj sveanoj odjei. Vidi
Hik, toka.
2. vidi kovrljak.
1 82 KOVRLJAK
KOV A koara opletena od vrbova
prua (rakite). U kovama (kovon) se
drala roba, nosilo potrgano groe i
sl. Vidi konistra.
KOV AIJA 1 . kovanica, viganj.
2. kovaki posao. Bavijo san se
kovaijon.
KOV AUA vrsta vinove loze.
KOVANICA runo kovana alatka
(u pravilu kosa). Vidi lepura.
KOVIJADA kosa (najee
neuredna). Uvatiu te za kovijadu i
bacit u trje. Ne m05 naprid pa da te
Bog dri za kovijadu.
KOVILJ prameni kose (obino
zakovran) . Kau i vij ok.
KOVILJAA vidi kovrIjaa.
KOVILJAN ovjek (momak)
kovrave, rudlave kose, kovrIjan.
ena je kovilja, odnosno kovrlja.
Nemoj moja plakati kovila
Dae Gospa, vratiu se i ja.
Vidi iav, kabanica, iskovrljati se.
KOVILJE planinsko bilje.
KOVRLJAA ljuta draa (u
proljee i ljeto puna je plodova koje
zovu kolaii ili eirii). Kau i
koviljaa. Vidi gusle, nakovrIje.
KOVRLJAK l . podmetak od ispod
kapa udanih ena, vindelj. Obino je
KOVRLJAN
bio ispleten od slame pa opiven
koncem.
2. oglavlje okieno zlatom i srebrom
to ga je mlada nosila na vjenanju.
Kau i kov te kruna.
KOVRLJAN - isto to i koviljan.
KOZA l . domaa ivotinja, vana
u zagori. Od rava dunika, da je i
koza bez mlika. Teko kozi, kad
otpanu (jon panu) rozi. Nee ga ni
koza (najgora trava, zaista neto
nejestivo). estok ki kozi ja piaka
(posve estok; to je i poruga) . Svaka
koza ima ime, a dobiva ga po nekom
obiljeju: Lasa, Bara, Brka, Baca,
Kola, Krila, Resa, ubra, ua,
Bika, Kudra, Zeka, Kita itd. Kozu
dozivaju poklikom iko ili ujs amo,
a gone poklikom ajko ili koz-koz.
Neki kozu nazivaju keca i dozivaju
kec-kec. Makar kazan (na kozi) ora
(kau kad odlue neto nesiguro
uiniti, zareskirati). Nisu mu sve koze
na broju (nije ba pametan). Vidi
ukica, jarac, tei se, kveiti,
stravi, bolouv.
2. vidi kavaleta.
3. isto to kobilica, kenjac.
KOZARICA - l . kua u koju su
spraane koze.
1 83 KRAAT
2. uvarica koza i druge stoke sitnog
zuba.
Poljar vie sa glavice,
Odbij koze kozarice.
KOZICA - selo u vrgorakoj zagori.
Franjevako upno mjesto (sv. Ilija
prorok) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji.
KOZIROGA vrsta jestivog zelja.
Ima tanko dugo lie slino liu
ljutike koje se izvije poput kozjeg
roga. Neki ga zovu kozji rog.
KOZITI se - donositi jare na svijet.
KOZJA BRADA jestivo divlje
zelje, s listovima poput iglica koje
idu po zemlji; kuha se.
KOZLAC - vrsta trave irokih
krupnih listova poput blitve. Ima ga u
kamenitim predjelima. Dobra hrana
za svinje (kuhan). Ne pase ga blago.
Udau se majko u Mijaca,
Dino ima blitve i kozlaca.
KOZLU uzvik kojim se lue
(razluuju, odluuju) koze. Vidi
prlu.
KOZOLICA isto to i vodir.
KOZOMAK ospice (i sve drugo
to izbaci).
KRABITI rastapati na toplini,
topiti. Vidi raskarabiti.
KRAATI - kraati, postajati krai.
KRA
KRA - nepokretnost zbog bolesti,
nemo. Neki kau akra. Za eljade
koga to dopadne kau daje pa (pala)
na kra. Kra je i eljade koje je palo
na kra. Pogrdno kraina.
KRAINA - smjesa trava i alga koje
izrastu i nakupe
'
se po vodi. Ponegdje
su je vadili da bi njom pokrivali
preko dana duhan za velikih ega. U
krajevima gdje nema vode u tim bi
razdobljima duhan obino zatiivali
kuom napravljenom od dva zgodno
odabrana kamena (uveer bi ga opet
raskrivali).
KRA UN - vidi krakun.
KRADNJA - kraa, Iupetina. Kad
je sad silna kradnja.
KRAGLO - okovratnik, kragna.
Neki kau kolet.
KRAJ - selo u sinjskoj zagori sa
zaselci ma
KRAJINA - upravna jedinica za
mletake uprave (primjerice
Cetinska krajina). Vidi kolunelo.
To se nastavilo i za austnjske uprave.
Krajina je izvoro okolica grada.
KRAJNI - krajnji. To je est naziv
dijela sela ili ljudi tog dijela sela. Za
njih kau i da su kranjci. Vidi
Kijevo, Doviii.
1 84 KRAMP
KRAKUN - naprava kojom se
osiguravaju vrata od nasilne provale.
Krakun je obino od eljeza, ali ima i
drvenih krakuna. Izgovaraju i
kraun. Krakunati, kraunati
(zatvarati vrata krakunom). Vidi
zakrakunati.
Ja na silo, mala krakun tura,
Ona misli da ja neman cura.
KRALJ - igraa karta. U brikuIi i
trijunpu etiri punta, u treetu
jedna bela, u trentunu deset punata
(viga).
KRALJA TI dijeliti karte igraima
prije poetka igre. Ona dvojica koji
prvi dobiju kraljeve jesu drugovi
(prvi par), a preostala dvojica drugi
par. Vidi nabirati se.
KRALJEVAC vrsta kumpira
dobivenog iz sjemena to ga je
darovala Austrija (car Vranjo). Vidi
vladinovac.
KRAMP - trnokop; maklin.
Krampati (teko raditi).
K RANJAC- vidi krajni.
KRASONJA - jestivo divlje zelje.
KRATI l . gadno kaljati .
2. dobro jesti (jesti mavon). Vidi
skrati.
KRAVA - domaa ivotinja, uz ovcu
naj vanija u zagori. Dobra se krava
KRBELA
ne prodaje na pazaru nego u selu.
Krava ima ime koje dobiva kao malo
tele: Dragulja, Zekulja, utulja,
Zelenka, Ribica, Goluba, Srnova,
Kunova, Sivulja, Bilova, Brizova,
Bikulja, Milova, Miluka, Medova,
Perova, Brizova i'd. Za kravu kau:
Prve je godine ovica, druge kozica,
tree kravica. Vidi vo, voditi,
odrati, povoditi, rastaviti se,
pometina, otelka, prvoteljka,
rastreena, stejena, nalivati,
nakopile, jorgova, smlina,
mlika ta, mladovana, ozimana,
jalovica.
KRA V A TA ukrasni odjevni
predmet to ga mukarac vee oko
vrata i pusta niz grudi. Isto mana ili
malo.
KRA VIJA GUBICA jestivo divlje
zelje, poput maslaka, malo irih
listova.
KRAVOSAC zelenkasta duga
zmija s crnim uzdunim rigama (neki
kau da ima onoliko riga koliko ima
godina). Zna podojiti kravu. Kau i
kravosis.
KRBA posuda od miine kojom se
grabi voda. Znala je biti blizu vuije,
slino kao i bukara.
1 85 KRITI
KRBELA ko od prua za dranje
ulovljene ribe. Kau i vr.
KRBELINA stara laa. Krbelina je
i bilo koje drugo staro i dotrajalo
prevozno sredstvo ili to slino (kar,
bicikla, tralje), a posprdno i isluena
osoba. Neki izgovaraju grbelina.
KR obradivo zemljite dobiveno
krenjem, krevina.
KRALO dio brane (spaja branu).
KRENJE vaenje kamenja i
skidanje tvrdog sloja s nekog
zemljita, da bi ostalo obradivo tlo.
To je muki posao. Obino se sastoji
od dva glavna dijela: skidanja
povrinskog (mekog) sloja koje neki
nazivaju puljanje i vaenje stijena ili
skidanje tvrdog sloja. Kau i
traplenje. Krenje je i vaenje
panja, zaostalih ila i sl. To je glavni
nain dobivanja obradiva tla u zagori.
Vidi zaboj.
KREVINA nedavno iskrena
zemlja.
KRITI provoditi postupak
krenja. Ali si krija? (kau nekome
tko ali da je umoran ili gladan). Kad
netko okopaje kukuruz, lozu i sl. ili
prekopaje neku obradivu zemlju pa
zabija motiku bez potrebe duboko,
KRITI
kau mu: ta kri? Vidi iskriti,
prikriti, trapiti.
KRITI - zavijati u drobu (od
gladi). tano kri ? Neke ptice
takoer kre.
KRMA gostionica, birtija,
mejana. Lako je oviku u u krmu
kad ima u depu. Jedno misli
krmarica, drugo pijanica.
KRDALINA - lo duhan (od ila i
nekvalitetnijih dijelova lista).
Izgovaraju i krda. Vidi kija,
krianija, lula, buava.
KRECELJ - isto to i grecelj.
KREI panj , tapina. Vidi kreko
KREATI dirati. Vidi prase.
KREDEN(I)CA - kuhinjski ormar
za posue. Donedavno su ga imale
samo bogatije kue.
KREK panj od loze. Vidi krei.
KREMEN tvrd kamen. Sluio je
za paljenje (dobivanje iskre), za
puke kremenjae i sl. Vidi kapi,
ognjilo, leka.
KREMENJAA - starinska puka
na kremen. Kremen se nalazi na
vuku. Vuk udari u punjenje
(napraak) kojega kremen zapali itd.
Dijelovi kremenjae jesu i kasa,
obaraa, civ, nikan. Puni se s vrha
cijevi. Punjenje se sastoji od
1 86 KREITI
nap raka (bezdimni prah vicer),
potom doe pra (dimni prah) pa
stupa, pa balini; na koncu se stupa
lagano .spui da ne ispadnu balini.
Pozbije se sa ipkom (arbijom).
Pribor uz starinsku puku jesu i rog
te kanazle. Vidi nabijaa, tuc.
KREN - najlonska nit koja se koristi
t ribolovu. Vidi silo.
KRENITI se - sai s pameti, umno
se poremetiti. Ne sluaj ti njega vidi
da se krenija. Kau iskreniti.
KREPA bolest od koje krepa vie
blaga.
KREPALINA - 1 ivotinjska leina.
2. lijena osoba (koja bi u pravilu
mogla raditi, ali nita ne radi).
KREPATI uginuti; umrijeti.
Krepala jon je prase pa je tuva.
KRES A mali zidarski eki
pogodan za kresanje (klesanje)
kamena. Neki veu kresu zovu
murtelina. Kad netko slatko jede,
kau: Dobro kree. Kree svece
(posve betima). Skresa prut
(narezao dosta pruta) . Vidi soivica,
neokresan, okresina.
KREITI poveati se; poskupiti.
Kreila je voda (nabujala je).
Kreile su cine.
KREVELJITI se
KREVELJITI se - praviti rune
grimase, ali i luaki se glasati,
pjevati, smijati se. ta se krevelji
brez pristanka?
KREZO ovjek bez zubi, krezov
ovjek.
B
KREZOV bez zubi.
KRIKE vidi gae.
KRIKE - selo u drnikoj zagori.
Vidi Drni i Gradac.
KRIA TI - polaziti, pokretati se;
kretati . Ne krii dok ti ja ne kaen.
KRIjAMICE kriomice. Neki
govore kridimice.
KRIK - 1 . konica (brenza) na
karo. Kau i lajb te vinta. Vidi
sura, maka.
2. vaga na oprugu kojom se mjeri
vjeanjem (do 200 kg. ). Vidi kantar.
KRILAST - aren. Krilonja, Krile
(aren vol) .
KRIPA N koji krijepi (kripi), vraa
snagu, osvjeava; snaan; krepak.
Kripan ovjek je snaan ovjek.
Kripna hrana je hrana koja krijepi.
KRIVA - kriva prigoda koja se
koristi pri pretakanju vina.
2. zakrivljena cijev na dimljaku
pakera. Vidi tub.
KRIV AA - kalup za savijanje
(krivljenje) kamia.
1 87 KRIALINA
KRIV A TI - pritezati sad na jednu
sad na drugu stranu (dogaa se esto
kad se konj ili magare tovari ; to znaju
rijeiti tako da na laku stranu stave
bovan kamena). Vidi kontarpiz. Kad
se kogot dobro najede i napije
mukteine ili kad bude dobro
nagraen za neku uslugu, kau: Ne
kriva mu. Jednako tako kau kad
kogot dobije dobre batine, kad ga
dobro natuku.
KRIViNA - gadan, neodreen,
studen vjetar; vjetar neodreena
smjera.
KRIVITI se glasno aliti, jaukati ;
kriviti se kao vol kad ga bodu. Vidi
raskriviti se.
KRIVOUNJKA naziv za osobu
koja dri krivo usta (unjku).
KRIVODOL selo u imockoj zagori
sa zaselkom umet Crnogorci .
KRIVO KOLO vidi tumbas.
KRIVOSTRAN - nakriv(ljen). Kau
i kerav te jerav. Vidi livoper.
KRI - l . sudbina, teret. Dosta je
meni i moji kria.
2. dio ekrka (lonarskog kola). Stoji
na drvenoj (orahovoj) ploi (ekrku)
skupa s prinicom. Vidi krstine.
KRIALINA isto to i okriina.
KRIANIJA
KRIANIJA duhan krian na
stroju (makinji) , kija (suprotno je
lula). Izgovaraju i kriana. Vidi
okada.
KRII vaan crkveni svetac
(blagdan), Spasovo??? Vidi kantar.
KRII mlitva na Zeljovi
etvrtak. Jedna od vie slinih
molitva kriia jest:
Oj duice grinja,
Bud u viri kripna.
Kad ja poe n dugin putin,
Dugin putin, ti;nin klancin,
Trevie me duv neisti.
Pitae me duv neisti:
Al si moja, al Boija?
Nisan tvoja neg Boija.
Ja san rekla sto kriia,
Sto amena,
Sto se puta prikrstila.
Na blag danak, na Veliki etvrtak,
Kad je Isus svojon majkon veer,
Prisna kruca i zeljaca.
Jezus, Isus i Marija,
Amen!
Vidi duv.
KRINICA l . dio konjske opreme.
2. dio tumbasa.
KRKA LINA konjski izmet, a za
porugu i ljudski, ako je obilan. To je
pridivak.
1 88 KRNJE
KRKA TI jesti puno, slatko i brzo.
KRKE na leima, krkae. Nosija
ga je krke (nosio ga je na leima) .
KRKOA TI glasati se kao ptica,
cvrkutati.
KRMAK muko prase, ensko je
krmaa, mlado je krme, krme,
gue ili kezme. To je i podrugljiv
naziv prodrljivu, teku, nespretnu
eljadetu, eljadetu runa
podnaanja. Krmao jedna, krme
jedno. Neki izgovaraju krnak,
krnaa, krne. Vidi prase, gudin,
krnar.
KRMELJ zgruani iscjedak u
kutovima oiju (obino nakon
spavanja). Ajde operi se, pune su ti
oi krmelja!
KRMELJA V l . pun krmelja.
2. ugav; boleljiv.
KRMEZ grimiz. Vidi pekir.
KRNAK vidi krmak.
KRNAR vidi prasetnjak.
KRNDI kreevo, estoka borba.
KRNITI vidi mure.
KRNJE l . korice za no. Govore i
karike.
2. dio kara.
KRNJE slamnata lutka (Krnjeval)
koju spaljuju u nekim makarama (
u pravilu u gradskim sredinama
KRNJEVALI
zagore) . Izgovaraju i Krnjea. Vidi
Bla.
KRNJEVALI l . zadnji dan
poklada, pokladni utorak. Neki kau
krnjevari.
Kada dou krjevali,
Svako svoju koku vari,
A ja jadan pinjur zelja,
Isto pivan od veselja.
2. osobe koje se namakaraju i
uveer na pokladni utorak (ili moda
u predhodnu Nedjelju) idu od kue
do kue, izvode razne ale i oekuju
da im se dade kakav dar. Tako zovu i
sam taj obiaj . Oe/ima u krnjevale ?
Vidi makare.
KRONITI oronuti, postarati se,
kloniti.
KROSNE naprava za tkanje,
tkalaki stan. Vidi tara, soja.
KRONJA sud za prenoenje
sijena ili slame kad se hrani stoka.
Slina je kovi. Najee je
napravljena je od jasenovih, liskovih
ili vrbovih mladica, a ima okruglast
otvor. Kronjom neki zovu i slian
sud u kojem su prenosili groe (ova
kronja i ma uzak duguljast otvor).
Neki i za krto kau da je kronja.
Vidi zasnovati.
1 89 KRPOTITI
KROV dio samara (u obliku
krova). Tako se naziva i malo bolja
slama od ozimice ili ranine od koje
se izrauje krov. Vidi pokrov.
KROET vrsta enske odjee,
odijevnl predmet za gornji dio tijela,
nema rukava niti se sastaje na
prednjoj strani na grudima, ide s
ramena prema bokovima ispod ruku
tik uz dojke s jedne i s druge strane.
Dakle pokriva lea i ramena dok
dojke ostaj u slobodne. Kroet se
obino izrauje od oje(ali moe i od
kupovne tkanine). Govore i erma.
Postoji i slina muka odjea. To je u
stvari prsluk, nainjen ilet (od oje
i ukraen; nosi se u sveanim
prilikama). Nose ga i alkari (od
finog platna) i alaj au (od bijelog
sukna). Izgovaraju i kroetin. Vidi
jeerma.
KRPELJ vidi krpua.
KRPE krpljenje, krpljaina, a i
ono to se okrpi. Krpe kuu dri.
KRPO LJ vidi krpua.
KRPOTITI pre',ie usitnjavati.
Majka kae djeci : Nemojte krpotiti
kruv (djeca uzmu vee komade pa ne
pojedu, tako ostaju sitni komadii).
Neki izgovaraju krpotiti.
KRPUA
KRPUA nametnik na domaim
ivotinjama (ovci, kozi, kravi),
krpelj. Izgovaraju i krpolj. Krpua
se zabode i sie krv. Vidi klopac,
uak.
KRST l . krtenje, a ujedno i
krteno eljade (uprotno je nekrst).
Ko te je dra na krstu? ta bii od
mene, ka dava od krsta. Na moj krst
jedini (uzreica pri govoru). Dijete na
krst obino nosi teta ili strina.
Krstiti (se) (primati-davati
sakrament krtenja, ali i kriati se).
Krstili ga bez soli. Prikrstiti se
(prekriiti se) . Ajde prikrsti se,
molintekaboga. Vidi zlamenovati se.
2. krilo od orla. Poletija ora bez
krstova. Vidi krsta, rigeta.
KRSTAC ukrteni (stranji) dio
samara. Kau i krstine, kri.
KRSTA vrsta orla, velikih krila
(krstova). Vidi rigeta.
KRSTA TICE selo u imockoj
zagori. upno mjesto (Presveto Srce
Isusovo) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, imotskom dekanatu.
KRSTINE vidi krstac.
KRTO l . posuda obino
napravljena od jasenpvih, liskovih ili
vrbovih mladica (vidi rakita), krtoI.
U obliku je koare, slui u razne
1 90 KRUNITI
svrhe u domainstvu, naroito u
vrijeme berbe groa, kukuruza,
vaenja iz zemlje krumpira i sl. U
manjim krtolima pere se povre u
tekuoj vodi, dre kaike, pura i sl.
U tom sluaju nisu od jasenovine.
Kostur ine dva obluka postavljena
nasu kri i privrena (vidi eper,
zasnovati) i rebra (vidi prlj). Sve je
isprepleteno rakitom. Slino se pletu
i ostali sudovi. Vidi kova, kronja,
sprtva.
2. pomagalo za lov riba (ispleten
poput krtola), odnosno za uvanje
ulovljene ribe ili raka. Vidi vra.
KRTOITI se zbijati se, gurati se
(poput vie djece u jednoj postelji,
puno raznog pokustva u uskoj
prostoriji i sL) .
KRUNA l . gornji, zavrni dio
kube (pristupa).
2. zid koji obrubljuje bunar.
3. vidi kovrijak. Ne bi ti (jon) kruna
pala.
KRUNICA vidi roarija.
KRUNIA TI moliti krunicu.
Ljudi su esto ili na put kruni aj ui
(ene su hodaj ui u pravilu prele,
plele ili vezle, usput glasno molei).
KRUNITI runiti. Vidi manjati.
KRUPA
KRUPA grad, tua. Za okretnu,
spretnu curu ili enu kau: Ta je prid
krupon trkala.
KRUICA divlja (divija) kruka.
Kau ikotenjaa.
KRUV AR selo u sinjskoj zagori.
KRUV kruh. Bill radije ticu na
ulici ili dida okrpljena? Taje
namimica najvie na cim u Zagori i
nikad je nije bilo dosta. Zato su je
iznimno tovali: Svemu vala, kruv je
rana. Ko te kruvon rani, aon ga
zovi. Dobar ka kruv koji se (j)ide.
Velika je sramota bacati kruv. Kau:
Poljubi pa ostavi. Najgora je kletva:
Kruv ti se ogadija (smatraju da se
moe podnijeti da se bilo koja hrana
ogadi, ali kad se kruh ogadi, onda
nema vie ivota). Izija svoj kruv
(naivio se, dolo vrijeme da umre).
Na bogatin vratin ne se kruva najist.
Ne jide kruva (ako neto nee ili ne
moe biti). Nema ni on kruva do vika
(ne moe se dugo vladati kako se
vlada). Kruv kruva je je cijeli,
nenaeti kruh. Kruv upris (bezkvasan
kruh). Kruv ukvas (kvasani kruh) .
Kad je kruh slabo ispeen, presavije
se kad ga se ostavi da se hladi (kruv
je sija, unija). Kad kruv ostane pod
pekom, a ohladi se komin, onda se
1 91 KRVAVICA
povrati (slino se dogodi kad se vru
name; to se rijetko dogaalo,
naprotiv, ekalo se i po dva dana da
se kruv skori da bi due traj ao). Ako
ostane pod pekom, a era na peki je
povoljna, onda kruv polako gubi
voJu; to je dobro, kau da se izvlai.
Ako bi tada dirali eru pojarili bi je
te bi kruv izgorio. Vidi potkrunjak,
opurnjak, pogaa, podgoriti, lopar,
kuvati, prikuvati, gliza, prilipa k,
proja, prisnica, braenica,
razabrati, splejati, zapei se.
KRUENJE l . postupak ienja
ita u raetu. Izgovaraju iskruenje.
Kau i iinjanje, rainjanje,
rainjati ito, iinjati ito, tresti
ito. Vidi skruiti.
2. postupak pri izradi opanaka. Vidi
opanarica.
KRVACKA Hrvatska, Rvacka.
KRVAVICA 1 . jelo od svinjske
krvi pomijeane s kukuruznim
branom i sitno izrezanim
komadiima sala od zaklane svinje,
koje se umijesi i ispee poput
pogae. Vidi divenica, kulenica.
2. pojava kad na raznim dijelovima
tijela mlada goveeta (od 2 do 5
godina) puca koa i potee malo krvi.
Tada kau da je ivinetu pukla
KRVODO
krvavica i da se tada deblja, postaje
jedrije; koa je tijesna i puca.
KRVODO selo u sinjskoj zagori
(Krivodol) sa zaselcima lelinak,
Kovaine i Podastrana. Vidi Grab.
KRVOLJAK komadi suhog
drveta, suhi panji. Vidi drvarica.
KRVOLJUBAN odan svojoj
rodbini, spreman pomoi najblioj
rodbini, kipe. Vidi iznevariti se.
KRA poljska ptica koju love i
koja valja jesti, poljska jarebica.
Brdska je kamenjarka.
KUBA dio atrnje na koju se vadi
voda. Neki kau bucal. Vidi pristup,
kruna.
KUBIJA jedna partija igraa
(balote, karte i sl. ). Bile su tri kubi je
balota. Vidi ocija.
KUBIK kubni metar.
KUBURA samokres s zadebljalom
jabuastom drkom; kratka puka. Po
dvije kubure nose alkarski momci u
pripanjai.
KUBURITI ivotariti durajui,
patei. Slino je deverati.
KUBURLUK tobolac za dranje
kubure. Kod bogatije opremljena
konja, s obje strane un kaa visi po
kuburluk (vjeaj u se o jabuku). Kau
i kuburlija. Alkarski su konji prije
1 92 KUKA
imali kuburluke, a u novije ga
vrijeme ima samo edek.
KUCALJKA opor pasa lutalica.
KUCA kuja, kuka. Ne laje kuca
radi sela. nego radi svoje guzice
(svoga repa).
KUCANJA vrijeme kad se kuke
kucaju. Isto kau i za zmije. Kucanje
(parenje kuke s psom). esto i u
prenesenom znaenju kae se eni ili
djevojki koja mijenja mukarce i vodi
razvratni ivot. Ljudi kau: Otila je
u kucanju (kao i kuka).
KUINA raspleteni, izvlasani
pag. Kuinom se zatiskuje dno ili
izmeu duga kad kapi kupusna kaca
ili vinski badanj, bava, matilo,
vuija i sl. Vidi kanavina, trajina.
KUITI 1 . motati ; kriviti.
2. zaluivati, praviti ludim. Kad
nekome dosadi to mu drugi
pokuava dokazati neto to ovaj
nikako ne eli prihvatiti, kae: Nemoj
me kuit.
KUKA enka psa. Pas ne skae
dok kuka ne zavrti repon. Ne ujda
kuka koja laje. nego koja rei. Kau
i kuja te kuca. Pas je kuak, tene je
kue. Nema ni kueta. ni maeta
(posve je siromaan). Svadljive ene
KUA
aste jedna drugu: Kujo jebena. Kau
za dovedenu nevistu:
Neka je i od kuke,
Samo da je od kue.
KUA Ko kuu rdi selo rani. Da
je lako imat kuu i pas bi je ima.
Bolje je stoput umrit u svitu nego
jedanput kod kue.
Lipo ti je groe u svanue,
Kad se vran od curine kue.
KUA 1 . mala kua.
2. kuica napravljena od kamenja
dobivena krenjem nekog zemljita
(ponajee vinograda), ziana
suhozidom ili pastirska kuica u
planini; u nju bi se moglo skloniti za
nevremena. Slino je i elar, koara,
kuara, kuerica, kuarica,
kueraa, kuera, kuerak, prislon.
Vidi trim, kaela.
3. ulaz u klainu.
4. rupa u zemlji u igri udlanja i sl.
Vidi pik.
5. rupica iskopana motikom u koju se
bacaju zrnja kukuruza pri sadnji
(moe biti i kod sadnje neega
drugoga). Vidi kuati.
KUAR isto to i kuerak. Kuar
za prasad je gudiniji kuar. Vidi
prasetnjak.
1 93 KUDILJA
KUARA kuica u polju. Vidi
kua.
KUATI praviti kue motikom.
Taj se postupak zove kuanje. Vidi
nakuati.
KUEDOMAIN vidi stareina.
KUERAK 1 . kuar, mali kuak
za svinje, kokoi.
2. mala kua, kua.
KUERICA mala kua, kua.
Izgovaraju i kueraa.
KUEVAN isto to i skuan.
KUITE sve to pripada jednoj
kui, imanje. Nema ni kue ni kuita
(kae se za nekog tko nema
nepokretne imovine). Kuiti se
(prikupljati to je potrebno u jednom
domainstvu) . Vidi toprag.
KUICA vidi kuverta.
KUNJAK kutnjak zub, kaljak.
KUDAN kud, kuda. Kudan je lipe
tudanje blie (reklo je magare). Vidi
svakudan, nikudan.
KUDILJA l . vuna koja se privrsti
na preslicu. Zovu je izavijaa.
2. preslica, prelica, drvena naprava
duljine oko 1 metar za predenje vune.
ene koje predu zovu se prelje ili
predilje. Kudiiju zadjenu za pas, a na
gornji dio privrste vunu. Koliina
privrene vune zove se zavijaa ili
KUDILJICA
kudilja vune. ene idu jedna drugoj
na prelo gdje predui priaj u razne
dogodovtine i tako im vrijeme lake
prolazi. Sitila se prelja kudilJe uoi
nedilje. Vidi po(v)uz, vrteno,
pripredati, pripredalo.
KUDILJICA nametniK (muica)
na mladom hrastovu liu u proljee,
kad se tek rastvori pup. Zamota se u
list i naroito je opasna za junad
(naduj u se i mogu i krepati). Zato je
bolje putati blago prije nego gora
ozeleni da se privikne, a ne nikako da
pri prvom putanju odmah naleti na
kudiljicu.
KUJA kuka.
KUJATI biti nemoan, mrtvati ;
bolovati. Vidi zakujati.
KUJICA depni noi, skakavac,
ribica. Vidi brtvulin.
KUjUNDUA sorta vinove loze,
ujedno i vino od takva groa
(bijelo). Zovu je i tvrdac. Ime je
dobila po Kuj undiima iz
Ivanbegovine. Izgovaraju i
kojundua. Vidi rudeua.
KUJUNDIJA zlatar; prodava
zlatnine i predmeta od zlata.
KUKA drvo ili eljezo s jedne
strane kukasto i pogodno za objesiti
1 94 KUKOLJ
neto ili neto privui tom kukom.
Znaj u rei i kukac. Vidi kljuka.
KUKA A jestiva biljka, slina
parogi. Ima savijenu glavu i nema
paroine. Izgovaraju i kuka. Zovu
je i bljut, brukandula

,
grupandula. Kuke i paroge. Vidi
vija.
KUKAV slabaan, mizeran. Kukav
li je ovaj mladoenja ( slab je
tjelesno, a moda i umno; slabih
ivaca). Zovu ga kukavac, kukavelj
i sl. est je nadimak kuko, kuki i
sl. Kukavica (kau ipripukla
kukavica) je straiv ovjek ( za
takva ovjeka kau: Taj se je izlega u
tuemu gnjizdu). Kukavica je i ptica
koja se glasa kukanjem. Vidi pjan.
KUKICA vidi sponja.
KUKICE vidi kljuke.
KUKOLJ 1 . vrsta korova s
plodom u obliku uturice kao kod
kukurika. U svakom itu ima
kukolja.
Nema ita bez kukolja,
Ni plemena bez prikora (ukor).
2. vrsta .vora. Svezati na kukolj
znai svezati da se potezanjem lako
moe odrijeiti (suprotno od
mrtvouzice). Kau inaeper.
3. vidi rapadik.
KUKRIKA
KUKRIKA zakrljalo drvee,
grmlje; sitno drvlje. Vidi praka,
andrlja, ua.
KUKULJ isto to i kokulj. Vidi
kukulja.
KUKULJA l . sitna poljska ptica s
kokuljem na glavi. Kad kukulja
zapiva (na proljee). Izgovaraju i
kukulj, kukuljaa, kokuljaa,
kukuljavka, kokuljavka. Neki
tako zovu prepelicu, neki vrstu eve
(evrljuge). Neki takvu pticu zovu'
rondula.
2. stog kukuruovine.
KUKULJICA kapuljaa. Neki
kau kokuljica. Vidi kabanica.
KUKUMAR krastavac.
KUKURIK divlji mak crvena
cvijeta, korov u itu, lozi i sl. Crven
ka kukurik. Zovu ga i makalj. Neki
jedu mlado lie kukurika. Dobro je
kad se mijea s ostalim zeljem (vidi
miancija), ali je samo priliito
otrovno. Vidi spre.
KUKURIKATI nezgodno kaljati
kao da ima kaalj kukudkovac.
KUKURIKA VA C vrsta nezgodna
kalja. Izgovaraju i kukurikovac.
Zovu ga i pasji kaalj. Lijee ga
magareim mlijekom.
KUKURUKA vidi turina.
1 95 KULEN
KUKURUZOVINA suha
kukuruzna stabljika. Izgovaraju i
kukuruovina, kokuruovina i sl.
Neki je zovu ubina. Vidi kukulja,
kuruz.
KUKUVIjA nona ptica s
kukuljom na glavi, vrsta sove.
Izgovaraju i kukuvia, kukuviza,
kukvia.
KUKVIA isto to i kukuvija.
KULA l . tvrava.
2. veliki oblak. Kad se pojave takvi
oblaci, kau: Diu se kule.
3. kua na kat (na dva ili na tri boja),
obino bolje sagraena.
KULA selo u dmikoj zagori.
KULA naziv za kulatasta konja.
KULA TAST pepeljave, sive boje
(obino konj i l i magare).
KULA ZE vidi karamacan.
KULEN nadjev od krvi,
kukuruznog brana i svinjskog sala.
Pravi se kad se zakolje svinja, a
stavlja se u svinjski eludac, a ono
to se stavlja u svinjska crijeva od
toga nadjeva, zovu se divenice. Isto
kulenica. Vidi krvavica.
Baba kulen vari.
Ajde dide stari.
Doklen did niz ulicu,
. Baba kulen u guzicu.
KULENICA
KULENICA - vidi kulen, divenica.
KULOVOZ - l . mjesec kolovoz.
2. uski seoski put.
KULUK - radna obaveza, obino na
popravku puta. Vidi mira.
KULJA V - drobast, velika droba (i
guzica). Kulje, fuljea (kuljav
ovjek). I za zbabnu enu kau da je
kuljava.
KUMAIN - kum. Kau i kumpar i
naravno kum. Debeli kum (glavni
djetetov kum, kum koji je mogu i
koji ne krtari kod kumstva). Vidi
ujam.
KUMA TI se oslovljavati se s
kume.
KUMPARAN muki ogrta od
sukna, kao ukraeni dalagan. Neki
izgovaraju koporan, korporan a
neki kamparan (kanparan,
kunparan). Sprijeda se ne zatvara
kao ni enski kroet, ali ima rukave i
na grudima ukrase od crvene oje i
debelog crvenog pamunog konca,
tara. Kumparan od smeeg sukna
nose preko lijevog ramena alkarski
momci (ispod puke kremenjae), a
arambaa i njegov zamjenik
kumparan od crvene oje.
Evo brae, korporane svukli,
Ko je voljan oni bi se tukli.
1 96 KUMPIROVINA
KUMPIR krumpir. Rijetki kau i
kupir. Kumpir u gaon (skuhan
neoljuten krumpir). Kau i kumpir
u cilo. Rjee kau kumpir na leo.
Mnogi i ne znaju za taj pojam: On je
ponia kumpira na leo, a ja jadan
iman samo kumpira u cilo. Jedu i
tueni kumpir ili skaeni kum pir
(vidi tuka). Naroito je ukusan
kumpir peen u lugu i kumpir ispod
peke (Did babu tobori, nasrid pola Ll
bari). Mladi kumpir poinj u vaditi za
sv. Petra. Kumpir u zemlji jedu:
mrmelj (bubina), rak, ia (provrti
ga pa kumpir propane), zmijski
ealj, spu balavac (od njega
sagnjije). Vidi gamelj, koljavac,
samonik, bila, brzorod, runjavac,
tikvar, kraljevac, kriljka, oravi
gula, orba, kumpiraa, gulja.
KUMPiRA A - pura od
kukuruznog brana i krumpira.
Kuhala se ponajvie za vrijeme
ratova, kad nije bilo dovoljno
kukuruznog brana ili za loih
godina. Kau i pura kumpiraa.
KUMPIROVINA - .nadzemni dio
krumpirove stabljike, cima. Tako
znaju nazivati i zemljite na kojemu
je bio krumpir, a jo nije
KUMPLERAJ
prekopavano (naroito ako na njemu
ima zaostale cime).
KUMPLERAJ javna kua,
kupleraj, kain.
KUMRA vrsta ptice.
KUMST isto to i kunst.
KUNDURE vrsla nezgrapne obue
od gume, neto izmeu opanaka i
cipela, ni opanci ni cipele. Isto
bakande.
KUNICA vidi ajduica.
KUNKUN klupko kose otpozadi
glave. Svezala je kosu u kunkun.
KUNOV A krava crne dlake, ali
osobite sjajnosti poput kunovine.
Vidi srnova.
KUNPANJUN kompanjon, ortak,
partner, sudrug. Kunpanija
(drutvo, druina). Nji dva su u
kunpaniji (skupa neto rade, udruili
su se).
KUNST velika zagonetno st, neto
vrlo neobino, neto to trai veliku
sposobnost, umijee. Kunst je to
napravit. Izgovaraju i kumst.
KUNTARISATI se izvui se,
spasiti se, kuperati se. Vidi
kontarisati.
KUNTEN suglasan, zadovoljan (ne
govori se svuda), kuntentan,
kontentan, kuntenat.
1 97 KUPERATI se
KUNJ l . klin (prije drveni, poslije
i eljezni) koji je sluio za cijepanje
kamena (trapnjom se napravi rupa u
kamenu uz venu, utjera se kunj,
zatuka drvetom i natopi vodom;
preko noi kamen popusti i rascijepi
se, a ako kamen izdri moe se
dogoditi da kunj zauvijek ostane u
kamenu). Tako zarobljeni kunjevi
mogu se i danas vidjeti u tvrdim
ivcima po zagori. Tu neki stoje vie
od sto godina.
2. konj.
KUNJADA noga u guzicu,
odnosno kazneni udarac koji se daje
koljenom u guzicu onome tko je
izgubio neku igru (obino kod djece,
obana).
KUNJA TI vidi konjati.
KUPA crijep (crip).
KUPARI CE karte talijanke.
KUPE boja (zog) u kartama
talijankama. Vidi pade.
KUPERA TI se izvui se (iz neke
opasnosti, neimatine, bolesti, svakog
zla), osloboditi se nekoga ili neega.
Jedvo san se kupera. Kau i
lakuperati se, likuperati se,
rikuperati se, rekuperati se. Slino
kuntarisati se.
KUPIKLASOVI
KUPIKLASOVI podrugljiv
naziv za siromaha koji mora i zadnji
klas kupiti s njive. Nisan ja
kupiklasovi ka ti. ta misli5 da san ti
ja kupiklasovi, ja bi te moga kupit
za moje mekinje.
KUPILICA vidi kupljaica.
KUPIR vidi kumpir.
KUPLERAJ isto to i kumpleraj.
KUPLJAiCA ena i djevojka
koja obavlja posao kupljenja,
kupljainu. Izgovaraju i kupilica.
KUPLJAiNA posao kupljenja
ita, sijena, trave, djeteline i sl. To je
teak enski posao koji se slabo
cijeni (nema posebne prehrane). Vidi
grablje, vile, naviljak, ponaviljiti,
kolac, rukovet, rukovetati, ruica,
granica, ugraniiti, petica,
devetica, ikinjavanje.
KUPOVAN koji nije izraen u kui
(kruh, odjea, obua i sL). Neto
moe biti kupljeno, a da ne bude
kupovno.
KUPURITI se vidi kopuriti se.
KUPUSARICA kia koja padne
(ako padne) koncem proljea ili
poetkom ljeta. To je kia poslije
koje se sadi kupus. Kupus se sadi
prid Antu ( 1 3.6), prid Ivana (24.6) ili
1 98 KURITI
prid Petr (29. 6). To je kupus koji e
se kiseliti.
KUPUSNI VRT A vrt pogodan za
sadnju kupusa (to je obino bolji vrt).
KURAA sranost, hrabrost. Isto
korad.
KURDELA l . platnena ili gumena
uzica. Izgovaraju i kurdila.
Platnenom kurdelom ene opasuj u
pregau (traveu), mukarci
pridravaj u gae. Vidi ugatnjak.
Uvuka jon kurdelu.
Mala moja kad pod u brdo,
Svei gae sa kurdelon tvrdo.
2. isto to i mia, korda, tapina.
KURE LJ dio lonarskog kola
(ekrka). Smjeten je u panju.
KURELJA vidi turina.
KURELJICA vidi turina.
KURENDEK prorestak kapule.
Ljudi kau da im se kapula
promukarala, prokurendeila.
Kurendek je ona kitica na vrhu
prorasie kapule. Umjesto kurendek
neki kau duduk, a neki pukarac.
KURITI dobro ii, prodavati se,
traiti se; dobro se troiti, jesti i sl.
Kako kuri ? (kako ide na pazaru?,
kako se prodaje?). Ako je potranja
dobra, onda kuri, a ako nije ne kuri.
Vidi prokuriti.
KURMA
KURMA janjea ia ili kakva
drugo iznutrica.
KURTELIN depni noi, ribica,
leter.
KURTO vidi maminjorga.
KURUZ kukuruz (ne govori se
svuda). Neki izgovaraju kokuruz.
Morski kukuruz je naziv za kukuruz
dotjeran iz Amerike (brodom preko
mora), openito kupovni kukuruz.
Kruh od kukuruzna brana naziva se
kuruzovnica, kukuruzovnica,
kuruzovnjaa, kukuruzovnjaa
(katkada se umijea i suho groe).
Vidi kukuruzovina, turina,
peruina, peruati, manjati,
trtorina (pukarica), kita, klip,
smitljika, pura, proja, kaa, prljati,
bulanje, inkvantin, purkovac,
zelenjak, paletak, rajeovati.
KURV A nepotena ena. Vidi
prosakinja.
KUS zalogaj ; komad. Daj mu jedan
kus. Kad je kakva ena malo
krupnija, zamamnija kau: To je kus
ene.
KUSALO dio kaike kojim se
grabi hrana. Kusalo se izdubi
pomou noa dubaa (obino u
kljenovoj etvrti) .
1 99 KUT
KUSALO ovjek koji brzo I
pohlepno jede (ide ka prase).
KUSA TI pohlepno, brzo, slatko
jesti (kao prase). Ko se ne na ku sa, taj
se ne naliza.
KUSA V krnj. Pridivci su Kuso,
Kuse, Kusija i sl.
KUS TUR l . tup, star, neprikladan
no, obino depna britva. Izgovaraju
i kustura.Vidi kiljati.
2. drveni no (obino od bukovine)
kojim se dilja gnjila pri graenju.
KUSUR novac koji trgovac vraa
od krupnije novanice. Kusurati se
(initi raun, dijeliti troak) . Vidi
pokusu rati se, revenile.
KU kuda e. Vidi di , ne, o,
ta, pa, zna.
KUIN jastuk. Kau i uzglava,
uzglavlje.
KU TRADINA vidi kotradina.
KUT 1 . unutranji dio sobe gdje se
sastaju dva zida i pod, oak,
kantun. U kutu nikomu na putu. Vidi
nuga.
2. drvo uz komin koja vee dva
priklada (ili sopice) i na kojoj se
moe sjediti i grijati se. Zovu je i
luna daska. To je i naziv onog
dijela komina na koji se smee lug
(lunjak), odnosno neka prigoda
KUTA
blizu lunjaka na kojoj je zgodno
sjediti i grijati se.
KUTA - kutli. Neki izgovaraju
kutal.
KUT ARISA TI vidi kontarisati.
KUTLAA velika drvena lica
(kaika) kojom se iz bakre vadi
tekua hrana. Nadimci su Kutle,
Kutlea i sl. Vidi varjaa.
KUTLI - l . drven sud kojom
mlinar uzima ujam. Oblo drvo se
izdubi s unutranje strane tako da
ostane samo 1 - 1 ,5 cm debljine. Vidi
zasipa. Dno se metne od tanka
drveta. Kutli je i posudica od
otprilike etvrtine litre koju je znala
imati i svaka kua.
2. iri dio dipala. Kau i kuta, kutal.
Vidi miina.
KUTRITI mirovati (poput make
kad se skutri).
KUV ANJA - pretjerano kuhanje,
silno kuhanje. Ne ma ni sist od silne
kuvanje.
KUVA TI - kuhati, ali znai i mijesiti
(kruh). Vidi zakuvati, variti. Kuvati
znai i nogama mijeati (mijesiti)
gnjilu s vrstom i prinom. Kuva
vino (kad vrije). Kuva u njemu (ljuti
se, a ne daje glasa od sebe).
KUVER kofer.
200 KVARTAROL
KUVERTA l . omotnica za pismo.
Isto apakuverta. Kau i kuica.
2. pokriva za postelju (otkan od
sukna), sukanac (kod nekih).
KUVIN krevit predjel s niskim
raslinjem koji je zajedniki i slui
kao ispust za blago. Vidi gaj.
KUDROV raupan. Kau i
kudrav. Kudrava ovca je ovca
raupana runa; kau joj kudra i sl.
KUINA kuhinja.
KVAR teta. Je li bilo kvara? (Je li
bilo tete) . Srion nije bilo kvara.
KV ARAN pokvaren, kome ne
m0e vjerovati, koji nije od rijei.
Potena ka vrata od staroga grada
(kau za kvamu ensku osobu).
Slino: Poten ki Omika vrata. Vidi
sukeretina, lupoderina, pop.
KVARA T - etvrti dio neke cjeline
(kvarat vina, rakije, kruha, sata i sL).
KVARTA mjera za ito ( 60 kg. =
6 variaka = 1 2 poluaka; veini
kvarta ima 25 kg.) ujedno mjera za
povrinu. Vidi devetica.
KVARTAL etvrti dio godine.
KV ARTAROL mjera za ito ( 1 5
kg), ujedno sud bulan n a 1 5 kg.
KVARTO pola litre. Dakle,
kvarat je et \'rti dio litre, a kvarto
pola litre.
KVAS
KV AS kvasac za kruh, mlijeko. Za
kruh se od ukuhanog tijesta ostavi
jedan komadi i uva se u branu.
Kad se bude ponovo kuhao kruh,
najprije se s vodom razmijesi kvasac
i zatim se dodaje brano i i umijesi i
ponovo ostavi u brano jedan grumen
kao aka odraslog ovjeka za naredni
kruh. Za kiselo mlijeko uvijek se
ostavlj a 3-4 lice od kiseline i novo
se mlijeko za 3-4 sata ukiseli pri
temperaturi vioj od 1 0 stupnjeva.
KV ASINA sire, ocat (vinski).
Kvasinu rade od vina koje cikne, pa
i za ciknuto vino kau da je kvasina.
Ludu i kvasini nema lika.
KV A TRE 1 . strogi post kod
katolika nareen od upnika.
2. etiri u igri na mure. Neki
izgovaraju kvatro. Taj se zog zove
uz bacanje dva, tri (kao kod do,
odnosno tre) ili triju prsta (palca,
kaiprsta i srednjaka ili kaiprsta,
srednjaka i prstenjaka).
201 KVRKNITI
KVEITI glasati se kao koza,
dreiti, veiti. K veka (kozje
glasanje, dreka). Vidi meenje.
KVIITI vi di natkviiti se.
KVINTAL sto kila. Ima u njemu
vie od kvintala. K vintalaa je vrea
od sto kila, a znaju se tako narugati i
oteoj eni ili djevojci.
KVIT bez duga, bez obaveze. Kad
neko nekome vrati dug (ili milo za
drago), kae: Sad smo kvit. Slui i da
bi se jae naglasila neka tvrdnj a: Ne
ien s tebon i kvit! Kad neko
izjednai u nekoj igri I kojoj je dugo
gubio, od veselja esto uzvikne:
K vito! Vidi okvititi se.
KVRGA voruga (kvrgavo ili
vorugasto drvo, ali i voruga od
udarca na glavi , vorac).
KVRKNITI lagano (gotovo
neujno) se oglasiti. Miruj, da nisi ni
kvrknijo! Znai i crknuti.
LABIN selo u splitskoj zagori sa
zaselci ma Budina Draga, Labinica,
B
s
Opor, Pod Kravaricon, Podoljak,
tacije, Torii, Vucalova Glavica,
Kastelica, Na Livadi, Pod Budinon
Dragon, Pod Bunari, Pod Marevkon,
Pod Osojnicon, Pod Stanci, Polje,
Rupe, Vratovci, Podorjak i Pod
Rovanjon. Vidi Prgomet.
LABODA vidi loboda.
LABRCA TI previe govoriti,
obino nepromiljeno (imati stalno
otvorenu labrnju). Vidi polabrcati.
LABRCUA brbljava 7ena,
govorua, protrokua. Kau ilajona.
Mukarac slinih svojstava je
labrcalo.
LABRNJA gubica. Dobie po
labrji!
LA C povodac.
LACMAN gospodin koji govori
nepoznatim jezikom, u pravilu
Talijan. Lacmansk viro (pogrda).
Lacmanine raskriena prkna (poruga
na talijansku odjeu).
LAA TI uzimati, grabiti sebi.
Odatle nadimak Laa. Puno laaj i
202
L
LAGUM
brzo se vraaj (pravilo kojega se nije
zgorega pridravati pri jelu iz
zajednike zdile - anjka). Znai i
hvatati. Ko se maa laa, od maa
strada. Vidi latiti.
LADOVATI hladovati. Uvatija lad
poda se (ne mora i nee sluati onoga
koga je prije sluao ili morao sluati).
Malo je drukije ladikati se
(izgovaraju i landikati se). Vidi
poiniti.
LAA znai i zgodan prijelaz
preko vode, kerep. Kad su krave site
i dobro napojene, a inae su malo ire
po leima, kau: Vidi ji, ki lae. Vidi
nava.
LAA TI hladiti. Ba me lipo laa
(hladi me).
LAGATI slagati (uglavnom se
odnosi na drva, a moe biti i praka,
kukuruovina ili to slino). Vidi
nalagati, drvarica.
Moja mala side drva laga,
Neka laga, opet mi je drga.
LAGUM velika, strana eksplozija.
Dabogda mu sve otilo u lagum (ne
LAGUMATI
znalo se za nj i sve to je njegovo
nestalo bez traga). Odnijo te lagum!
LAGUMATI raznijeti, odnijeti u
zrak eksplozijom. Da more laguma
bi ga.
LAJIK - laik, redovnik- ne sveenik
koji i ne kani postati sveenikom.
2. sluga, pomaga kod sveenika.
Njegovi potomci esto dobij u
nadimak Lajikovii.
LAJO NA - lajava ena (a i
mukarac) ; osoba koja bi pukla kad
ne bi kazala to je ula. Vidi
labrcua.
LAKARI vrsta enska obue (sve
je od gume, samo je gorja guma
lakirana).
Ozdal guma, ozgar laka
To ne nosi ena svaka.
Vidi karpini.
LAKA T l . dio ruke. Od mene more
dobit od ake do lakta (nee dobiti
nita). Natrae sam sebi krastu na
lakat. Poljubi se u lakat.
2. podruje uz rijeku u obliku lakta.
Kae se i laktac. Ujedno okuka. Vidi
oku.
3. mjera za duinu, od lakta do palca
(odprilike: 3 lakta = 2 metra). Vidi
arin.
203 LAMPA
LAKOMICA drvena posuda s
livkom (traturom) na dnu; slui za
otakanje vina (iz badnja u bavu).
Neki tako nazivaju tapun.
LAKRDIJA ala, gluparija
(makare i sL). Lakrdija je ovjek
kOJi izvodi lakrdije. On lakrdija, a to
to radi je lakrdijanje. Namjetena
lakrdija moe biti i vrlo ozbiljna,
odnosno moe imati ozbilj ne
posljedice. Vidi gusli ti, buleskarija.
LAKSA TI malo popustiti
(popuati) u hodanju, u radu i sl.
Laksaj, -ta si navalija ?
LAKTAC selo u sinjskoj zagori.
LAKUPERA TI se isto to i
kuperati se.
LAMA l . kanta polivaa, a i neka
druga kanta koja nije ni si ni
bronzin, primjerice kanta s
poklopcem (za mast).
2. ovea veta (pruta, kruha i sL) .
Nariza oni lama.
LAMARIN zatitni lim.
LAMB IK vrsta kotla za peenje
rakije.
LAMICA noi za brijanje.
LAMPA rudarska svij ea na
karbid, karabitua.
LAMPATI
LAMPATI l hodati mrdaj ui
cijelim tijelom (ivotom). Odatle
naziv lampaa za neke ene.
2. sijevati u mrkloj noi. Kad je na
svijei (petroljki ili lojanici) plamen
prevelik, kau da svia lampa. Uvuci
tinj da svia ne laina.
LAMURA jedan od naziva za igru
muru, ijavicu.
LANAC plesai u kolu povezani
rukama.
Neu majko di je jedan samac,
More mi ga prikiniti lanac.
Vidi jedin, jedinak, bratstvo.
LANCUN plahta. Vidi pokrov.
LANDRATI l . skitati se, tumarati.
Landra po vas cili dan.
2. vrlo loe i neuredno obavljati neki
posao. Nadimak Landra, Landralo.
Vidi nalandrati.
LANDATI ibati. Izgovaraju i
landati. Izlandati, izlandati
(iibati). Izlanau vas.
LANET A pamuni konac, platno
od takva konca ili udar od takva
platna (lanetica). Lanetom su
pijavili, od lanete je bio kroet i sl.
LANETICA ukraen sveani
rubac. Vidi laneta.
204 LAPTINA
LANITI neto neoprezno,
nepromiljeno, nehotimino
(nevalice) rei. Vidi izlaniti se.
LAPA T zakrpa, ali i laptina.
LAPA TI slatko jesti uz glasno
mlaenje jezikom i obrazima (kao
gudin). Odatle nadimak Laponja.
Vidi mucati.
LAPA TI mlatiti jezikom gore
dolje (kao pas kad se umori ili kad
mu je vrue ili kao pas ili maka kad
jeou neto tekue). Odatle nadimak
Lapalo.
LAPE olovka, naroito zidarska.
Kau i lape, lapi. Lape u ruke dok
tije na vrime.
LAPRDA TI nerazumno i bezvezno
govoriti. ta laprda, jezik prigriza,
dabogda!
LAPTA TI padati naglo u velikim
pahuljicama (odnosi se na snijeg).
Lapta li, laptao Takav snijeg zovu
snig lapta ili snig lopata (ima ga
na lopate) . Vidi maditi.
LAPTINA l . dio sukna izraden na
tkalakom stanu. Kau i lapat. Vidi
pola.
2. neka krpetina, traca. Baci tu
laptinu.
Laptina je i pridivak.

I
IIII
II
II I
I
I I
I

I
III
LARMA
LARMA galama, vika. to larma.?
Bezvezna dreka. Larmati (praviti
larmu).
LASA isto to i minda. Vidi lisko.
LASA TI urno ii. Vidi je to lasa.
LASICA divlja krvolona ivotinja.
Brz ka lasica. Nekad je zamjenjuju s
tvorom (saranjsekom).
LASIN vrsta starinskog crnog
groa osobite slatkoe.
LASKATI vidi placati.
LASTAVICA l . ptica selica. Neki
izgovaraju lastovica. Ko ubije
lastavicu, umrit e mu mater. Vidi
masliguz, piljak, kosir, slipo sunce.
2. kuni somi, trokutasti boni zid
na koji se naslanja krovite (u Zagori
su kue u pravilu na dvije vode).
LASTVE naziv za zemlj u na
brijegu sa vie pozida. U pravilu je
ograena. Svaka pozida odreuje
jednu njivu ili jedan vrta. To je jedna
lastva (neki kau pristava). Vidi
pasika.
LAKATI pustati ; popustati ;
lairati, prevariti, uiniti prevaru
(najee pri kartanju). Triba san
lakat (trebao sam baciti slabiju kartu
iako sam imao jau).
LANJE lake. Polanje (polake).
Zapivat u, srcu mi je lanje,
205 LAZALO
Makar da u zaplakati kanje.
LATINA lagodan ivot bez truda,
bez napora.
LATRE stakla na prozorima.
Kau i cakla, caka.
LATRITI vidi placa ti.
LATRK naprava od gume
(lastik), koe, paga i drveta
(ralje), djeja bacaljika. Kau i
latik. Vidi praka.
LATRKE gumeni dra za
enske bive.
LATA l . vrlo tanki lim (tako se
zove i posuda napravljena od takva
lima). Vidi mid.
2. letva. Vidi ioka.
LA TITI zgrabiti, (brzo) uzeti;
prihvatiti. (Brzo) lati, to ti daje tua
mati. Poslu.iaj (pouaj) ti mene i lati
se posla. Vidi laati.
LAVORATI raditi.
LAZA ulaz u ogradu (obino ui),
struga, ujedno i zagrada na tom
ulazu. Makni tu lazu. Vidi klanac.
LAZALO 1 . jezik, obino kod
ivotinja. Vidi plazilo.
2. dio bive (gdje dou prsti). Vidi
sumicalo.
3. naziv za vie vrsta divljeg zelja.
Bere se ono iljastih listova koje je
malo uzdignutije. Vrlo je ukusno.
LAZANJE
Ono plosnato koje polegne po zemlji
bere se za blago. Najvie ga ima po
mrginjima. Ima runjav list i
modrikast cvijet.
4. jedan od pridivaka.
LAZANJE tjestenina pravljena na
domai nain.
LAZANJUR valjalo, oklagija
kojom se razvlai tijesto prilikom
pravljenja lazanja. Kau ikladija.
LAZAR l . muko ime. Obino
kau Lazo.
2. nepokretan ovjek.
LAZINJALO podrugljiv nadimak
za prijetvora ovjeka, koji se
umiljava oko tebe i pravi se dobar (a
nije).
LAZDEKIN laskavac, ali i lisac,
prokopica. Koji je to lazdekin, da
samo zna.
LAZITI plaziti, puzati; zbog
bolesti ii etveronoke. Lazi oko
G05pe (obilazi na koljenima oko
Gospe na oltaru). Dabogda lazija.
Vidi listi.
LAZNITI okusiti samo malo, samo
mrvicu, naj manj u koliinu pojesti.
Vidi lazalo.
LEBARDA l . otvor na krovu za
prolaz dima. Neki kau bada.
2. vidi proskok.
206 LEDENICA
LEBEDITI se izvlaiti se,
ikinjavati se, ne izvravati obeano
(uglavnom zbog krtiluka). Isto
lebedati se. Znai i htjeti tue, sve
zbog krtosti, polebediti se. Ko se
lebedi za tuin, ostat e i bez svoga.
z niijin se ne triba lebedit.
Lebedljiv je onaj koji je krt, koji
teko daje za togot zajedniko, koji
nije od danjka, koj i je ip. Za njega
kau: Kad ti daje, stisne aku ili Ne
bi od njega maljon odbija. Suprotno
od lebedljivca je onaj tko je iroke
ruke.
LEEVICA selo (misto) u ljutoj
Zagori. Franjevaka upno mjesto
(sv. Martin biskup) u ibenskoj
biskupiji. U upi su i Koruce (Duh
Sveti) i Vuevica (sv. Ante
Padovanski).
Leevici da nije duvana,
Prpala bi za nedilu dana.
LEOBOLJA bolest od koje boli
u leima. Vidi peevena, sinirlija.
LED hladnoa. Veliki led. Srce
puca od leda. Ipak veina kae
ladno, a malo tko ledeno (iako ima i
takvih). Ruke su jon led ledeni.
LEDENICA jama u planini u kojoj
i ljeti ima smrznutog snijega. obani
bi se sputali u ledenice, odvaljivali
LEDER
komade leda i tako dolazili do vode.
Zovu je i ledenjaa. To je ujedno i
ime mnogih jama. Vidi bezdanka.
LEDER - on na cipelama, koni
potplat. Vidi ijola, podlederiti.
LEDIAN sam; neoenjen,
neenjen. Je si li Jo uvik ledian?
LEDINA l . utrina, travnati predio
(nakon konje). Ledinica (malo
travnate ravnice izmeu stijenja,
drvea, kua i sl. ).
Moja mala u Kozjaku znade,
Di god koja ledina imade.
2. nerijeeno (di smo tu smo). Kad
izjednai uijavici, mura obino s
oba otvorena dlana udari po stolu i
vikne: Ledina!
LEGRUT regrut.
Oj legruti, to ste tako uti,
Ali su vam basikteri ljuti.
LEKO isto to i buHn.
LELA TI se - vrlo polagano se
kretati, guzati se, ii kao po jajima.
LELEK pla, alba, naricanje.
Lelekati (plakati, naricati, aliti).
LEMI dio pluga za oranje, leme;
eljezni dio rala, koji ore, leme.
Proi se drveni lemia. Vidi
raonjak, crtalo.
LEMUZINA - metalni novac, sitni
koji se daje u crkvi za vrijeme mise
207 LEPU

KA
(moe biti i krupan papirnati novac).
Izgovaraj u i lemozina. Ljudi koji u
crkvi kupe lemuzinu zovu se
vrabacijeri. Vidi muni ta.
LENGER - dio kara.
LEPEKA vidi lepuka.
LEPITI eznuti, hlepiti. Ona za tin
lepi.
LEPRLJATI pokuavati letjeti
(prvati), a ne moi. Neki govore
leurati. Vidi zaleprljati, prlati.
LEPUR perut to kod vijanja
itarica otpada s plodova (naroito
kod kukuruza). Vidi pliva.
LEPURA svaka kosa koja nije
runo kovana (nije kovanica), nego
tvoriki proizvedena.
LEPURICA kukac koji nabacuje
crvie (u prut, penicu i sl. ).
Izgovaraju i lepirica.
LEPUATI isto to i peruati.
LEPU INA list kojim je obloen
kukuruzni klip. Kau ilepuka,
peruina, a digdi i kapuina. Vidi
em u ati, praljak.
LEPUKA l . posuda za petroulju
(od aluminije). Izgovaraju i lepeka.
Vidi vepleka.
2. obanska posuda za vodu.
LEPUKA vidi lepuina.
LEROJ
LEROJ sat. Izgovaraj u i lero,
reloj, relo.
Mi beari kad iemo misi,
Svakom leroj o iletu visi.
LEA LINA - lea na hrana.
LEA TI - spremati neko jelo (u
pravilu meso) kuhanjem. Sleati
(spremiti leanjem). Slean, lea n
(skuhan). Vidi kumpir, leo,
lealina.
LEINA - tijelo uginulog ivineta,
strvina, mrcina.
LEKA - vrsta gubine koja raste na
panjevima, deblima. Kuva se, potom
tue da postane meka poput vune.
Slui kod pripaljivanja. Ka leka.
Vidi ognjilo.
LEO - kuhano. Vidi leati,
kumpir.
LE T AR brz, spretan, Dkretan.
Vidi leto.
LETER - depni noi, kurtelin,
ribica. Vidi brtvulin, kustura.
LETO - prilog u znaenj u brzo,
pouri. Leto Tone, magare u
kumpire! Leto je i nadimak. Vidi
letar.
LETRIGATI neto rijeiti,
skinuti s dnevnog reda, neega se
osloboditi, svriti neki posao.
208 LIBERAT! se
LEURA TI se - teturati. Leura se,
ka daje pijen. Le.uranje (teturanje).
Vidi zaleurati se, leprljati.
LETI AST nepromiljen;
brzopiet, koji brza (oda po vitru),
kome su bre noge (jezik) od pameti.
Izgovaraju i letiest. Vidi balota.
LETITI - brzo trati. Leti ka strila.
Poleti (brzo potri). Kad netko
pouri tamo gdje ne mora, obino da
ugrabi togot to mu ne pripada, kau
mu: Di si poletia? Vidi zaleti ti,
zaletiti se.
LEV A regrutacija, odnosno pregled
radi regrutacije. Vidi viita.
LEV AN ustar, uran (odnosi se
naroito na hod).
LEVANTINE - vrsta laganih
enskih sandala.
LEZIBAKA - isto to ilizibaka.
LEAJA - ravnica. Na leaji (na
ravnu). Neki kau meraja.
LEAK - neradnik. Ne da Bog
leaku, nego teaku.
LIBAR knjiga. Mali di su ti libri ?
Libri su i dio kravina trupa. Kau i
knjige. Kad se redi meso zaklane
krave, libri se bace.
LIBERATI se osloboditi se, spasiti
se, kuntarisati se. Liberan
LIBITI se
(slobodan, osloboen). Sad san
libe ran.
LIBITI se - 1 . polako hodati, vui
nogu za nogom. ta se libi, pouri
malo.
2. prikradati se (naroito u lovu).
Dolibija se uprav
'
kad smo poeli ist.
LIINA - konasta vlakna kojom se
vezuje loza uz takije (uvozila se iz
Engleske).
LIGADINA - isto to i likadina.
LIGANJE - l . odlazak na spavanje.
2. obiaj da momak i cura ostanu
nou skupa sami, ak da lee na
zajednikom leaju, osobito ako se
kane oeniti. To je neto slobodniji
oblik ponaanja od gonjanja i poznat
je samo u podrujima zagore uz
Hercegovinu (gdje je bio uobiajen).
Od Mostara do irokog Briga,
Nema cure s kojon nisan liga.
LIGA TI - 1 . ii le (na spavanje).
Kad emo na liganje ? Ko s dicon
liga, popian ustaj (ko s dicon lie,
popian se die).
2. vidi liganje.
LIJO vidi livo.
LIKA - hrvatska pokrajina. Lika
viro (slino to i kninska viro,
lacmanska viro, pasja viro).
Liko moja ta si doekala?
209 LINAC
Da te Bosna kukuruzom rani,
Austrija od Srbina brani.
LIKADINA - zavrni rad na
betonskim ploama, fina betonska
navlaka. Kau i ligadina.
LIKA RIJA - lijek. Svakom zlu, smrt
je lika rija. Likar (lijenik, doktur,
mdik). U meka likara, smrdljiva
rna. Likarua (ena koj a zna
lijeiti, ali i knjiga u kojoj je zapisano
kako se lijee pojedine bolesti) . Vidi
ajduica (kunica), bosiok
(meslian, murtela), avakua
(uvakua, evrkua), elinska
ljubica, iak, draga trava, gavez,
gladiika, gljog, gospina trava, iva,
koprva, konjogriz, koroma
(komora), metvica, metlica, pelim,
podlanica, ripina (duvanaa,
duvanika), apto vi na (aptua),
bren, rujovina (urovina),
rumarin, sliz, spre, sranik,
tvolj, urIin, trnak, zarestaa.
LIKUPERA TI se vidi kuperati se.
LI-LA otprilike izjednaeno. Vidi
tale-kvale. Sve ti je to li-la.
LIMICA turpija za obradu eljeza.
Ne budi ti zapovieno, dodajder mi tu
Zimicu. Vidi trejangula.
LINAC lijen ovjek, neradnik.
Linda je nadimak lijenoj osobi kravi
LIN

A
ili drugoj domaoj ivotinji. Vidi
linguza.
U radie svega bie,
U tedie jo i vie,
A u linea niti vinca.
LINUA vrsta crnog groa.
Neki izgovaraju vinua.
LINGUZA l ijena osoba
(prvenstveno cura ili ena) .
Izgovaraju i lingua. Vidi linda,
linac.
LINJAK vrsta ribe. Ima ga u Krki i
u Cetini, voli mulj i nije ba sladak za
jelo. Kau ilinj.
LIP lijep. Lipui (ljepi; govore i
lipi, ali i lipi) Slino, lipue, lipe.
Lipuka (lipa cura, a jo ee lipa
krava).
LIPA vidi bela.
LIPO rije kojom se istie daljina,
daleko. Di ti je brat? Lipo u Kanadi.
Izgovaraju i lipon. Zamisli, nema
nego dvi godine, a otia lipon u
topole.
LIPSA VANJE stradanje, patnja,
umiranje (naroito uginue stoke
koj a lipsaje od gladi, studeni,
muenja i sl. ).
LIPUE ljepe. Vidi lip.
LIS pribor za oranje (skupa s
karom). Uz vola ide: teljug, jaram,
21 0 LISKA
dvi guve, oje sa agrama. Uz
tegleeg konja ide: oglav, uzda,
klepke, koma, dva tiradura,
balancun i dva iadura. Vidi
takum.
LISA l . pleter, plot ili pregrada od
drvenih preki, a sluila je za
pregraivanje tala, torova i za ulaze
na njima ili zidnim ogradama, za
suenje mesa nad ognjitem i sl. O
lisu se tue sirak. U starim kolima
domae izrade umjesto purtela i
stramica (bedrenjaa) bile su
ispletene lise. Vidi vrljika.
2. isto to i eran.
LISAST nejednake boje glave, pola
glave jedne, a pola druge boje
(odnosi se na ovce, koze, konje).
Odatle ime lisa, lisan, lisko.
LISKA 1 . vrsta divlje patke.
2. dvolinjak, ali i svaki lukav
ovjek, ovjek koji zna ekati, koji je
oprezan, momak koji odugovlai s
enidbom i sl.
Nema vie posrid sela vriske,
Redon su se paen ile liske.
LISKA krava koja voli lizati
(ohlizivati ploe, korita i sl. ) ili ena
koja se esto oblizuje.
LISKA selo u splitskoj zagori.
LISKO
LISKO isto to i una. Vidi
puzdra, sikilj, lasa.
LISKOVAA - l. batina od
liskovine.

tap od liskovine zove se

liskovac.
2. predjel gdje rastu lijeske (linjaci).
To je i naziv sela u Hercegovini u
koji su iz zagore momci rado ili na
silo ili na dernak.
Liskovaa i Bukova Gora,
Tu me esto zaticala zora.
LISKOVINA - drvo (lijeska) , sa
plodom linjakom.
LISNIK isto to i lisnjak ili
linjak.
LISTI puzati; vrlo sporo se kretati .
Vidi laziti, polisti, Jozo.
LIA TI igrati lio kartu (liinu).
Liaj sve do zadnje (ultimej. Vidi
puntati.
LIICA - isto to iliina.
LIINA karta bez punata u Ign
brikule (u pravilu karta u koju nije
igra), liica, lio karta.
LINJAK l . plod od lijeske
(ljenjak).
2. okljatreni jasenov, hrastov ili
grabov grm sadjeven oko stabla ili
koca, a njime se preko zime hrani
stoka. Grm se sijee poslije Velike
Gospe ( 1 5. 8. ) . Zovu ga i lisnik te
21 1 LIV
lisnjak. BosiIje s jasena se smije, a
kita se ne smije lomiti u grm. Vidi
mladica.
3. selo u dmikoj zagori .
LIO - bez posljedica. Ovi si put
proa lio, a drugi se put uvaj. Tom
rijej u u igri brikule igra koji vodi
igru upozorava druga da igra liinu.
Kau i liaj! Vidi izliiti se.
LIPE - ljepe. Vidi lip.
LITA VA C - vidi litovac.
LITA VICA proljev. Vidi salitati
se, salitan, litovac.
LITO ljeto, ali i godina.
LITOREST prase koje se gojil a
samo pola godine (od lita do Boia).
Tako se naziva i svaki podmladak
koji se okotio tog proljea. Vidi
pripaa.
LITOVAC - tmasta biljka, duboka
korijena (osjak). Rairen je i teko ga
je unititi gdje doe (treba mu
izvaditi korijen, inae se jo vie
iri ). Raskopitia se ka litavac. Jedu
ga krave, ali se od njega lako proliju
(dobiju litavicu). Izgovaraju i
litavac. Zovu je ipalamuda.
LITRET fotografija, slika. Vidi
kvadar.
LIV - lijev. Vidi livo.
LIVAK
LIV AK lijevak. Kau i tratur,
tratura i pirija.
LIVEL - 1 . razulja, libela, ujedno i
horizontala. Ree ovi bez due (to
kau i za kantar). Pogledaj je li live!.
N(e mi ispalo na livel (u livel), morat
u sve isponova 'radit.
2. namet iz vremena mletake uprave
u zagori u 1 8. stoljeu, a i poslije.
Prvenstveno se odnosi na dau na
iznaj mljenu zemlju, ali i na neki
drugo zakup (kue, mline). Daje
mUne na livel (dao je mlinove u
zakup). Vidi kampotika, kanon,
uvetiditi.
LIVELAN izravnan; postavljen u
horizontalu. Livelo (ravno;
horizontalno). Nije ti ba livelo.
LIVELATI izravnati ; postaviti u
horizontalu.
LIVO liho, neparno. Kau i lijo,
lije. Igra livo-tako (par-nepar),
naziva se i lije-tako, lijo-tako, par
dipar te muovac. Vidi zali.
LIVODA livada, tratina. Ne ore se,
s nje se dobiva samo trava, i to samo
u polju.
Livada je svako jutro mlada
A ja sada i vie nikada.
Livade izvan polja zovu se okrajci.
iva livada (livada na koj u ne dolazi
2 1 2 LOBODA
voda, koja ne poplavljuje; dobra
livada).
U mog dragog livade na glasu,
Dvi je ovce za uru popasu.
LIVOGUZ ovjek kojemu je jedna
polovica guzice vea od druge,
odnosno kome je jedna noga neto
kraa od druge pa se guzice pri hodu
jae istiu.

ena je livoguza.
LIVOPER nejednak; nakrivo Vidi
peenica, krivostran.
LIVOPERITI - kriviti. Vidi
izlivoperiti.
LlVOR - samokres (pitola) kola.
Kau Iivorvel.
LIZIBAKA - sitna vrlo ukusna riba.
Izgovaraju ilizibaba, lezibaka. Vidi
bosanica, drlja, gavica, korovica.
LIZIPIJETINA oblaguzonja,
oblamalo, ankoliz, ovjek koji
stalno gleda kako e kod nekoga
neto pojesti i popiti zbog ega mu se
uliziva i ulae, icar. Vidi oklamar,
kostogloina, izit.
LIZME duge izme (mlinarske,
ribarske i sL), izme do guzica.
Izgovaraju i Iime.
LOBODA jestivo divlje zele
(mee se u zelje dok je mlada i
niska), ali ima i pitoma koja se sije.
Izgovaraju ilaboda.
LOGA
LOGA leaj, leanje, ali i leglo.
Imali su tamo kotu i logu. Moe
znaiti i bolest (kad netko padne u
postelju).
LOJ ovja, kozja ili kravlja
masnoa. Jedan od zaina. Ka po loju
(kao podmazano).
V
idi zalojiti,
zaloj iti se, zalojen, mrs.
LOKARDA osoba koja puno pije
(loe). Kau ilokardina.
LOKATI piti puno, neumjereno i
buno. Vidi oblokati se.
LOKNITI na brzinu popiti. Skokni
pa lokni.
LOKVA spremite za vodu. Lokva
se razlikuje od bunara ponajvie po
dubini (ona je plia, ali je u pravilu
vee povrine). Voda u lokvi moe
biti stalna, a moe se i slijevati s
okolnog tla. Lokva se radi u tlu koje
dobro dri vodu (koje je gnjilasto), a
moe biti bolje ili loije obraena. Iz
lokve u pravilu pije stoka, iznimno
voda moe biti pitka i za ljude.
Lokvesto (rupavo; puno lokava).
Vidi rovanj, Trolokve.
LOKVIII selo u imockoj
zagori.

upno mjesto (Krist Kralj) u

splitsko-makarskoj nadbiskupiji,
imotskom dekanatu.
21 3 LON

(I)NA
LOLO l . bekrija, ovjek koji pije i
provodi bezbrian ivot. Izgovaraj u i
lola. Lolati (ivjeti kao lolo).
Kad se sitin da wnriti moran,
Unda stanen da jo vie lolan.
2. dragan, dragi, momak (tako ga
djevojka zove, naroito u pjesmama).
Bonbuniu ko te ne bi ijo,
Moj te lolo u depu donija.
LOM vrbov grm, bun, ali od
posebne vrbe koja je samo grmolika,
krljava, bez debla. Ime je dobila po
tome to se lako lome njezine
mladice i nisu pogodne za izradu
krtola i koara (vidi rakita). Lomi su
obino kraj rijeke ili u samoj rijeci.
Zvukla mi se pastrva u lom, ne bi je
ava istra vanka.
LONAC vrsta suda s rukama i
poklopcem. Vinski lonac (poput vra
s poklopcem i rukama) . Bio je od
zemlje (zemljeni lonac, zemljani
lonac). Imao je 30 -35 ili oko 50
litara. U njemu se dralo vino za
Boi (u pravilu u krajevima gdje
nije bilo vina). Slinu je namjenu
imala i arica (samo je bila neto
m2nja).
LON(I)NA kuhar u svatima. Isto
kogo. Lonina je i est nadimak.
LONGO
LONGO visok, trkljast ovjek. To
je est nadimak.
LONZA junee meso od
potrbuine.
LOPAR naprava od daske pomou
koje se kruno tijesto stavlja na vrelo
ognjite. Neki su
'
lopari izrezbareni.
Daska je daska, ma lopar je oba5ka.
LOPA TA vidi laptati.
LOPATICA l . kost na leima, na
ivotinjskoj pleki.
Lopatica cila je krvava,
Propala su, brao, naa prava.
2. sud kojim se vadi brano iz
munice.
3. sud kojim se uzima era i sl. Vidi
usegija.
LOPUA zemljana posuda poput
bakre. Pogodna je za spremanje
domae hrane. Nekima je to
obavezan sud za kuhanje mlijeka.
Izgovaraju i lopua. Vidi kotlua.
LOO loe. Nadimak Loeta. Vidi
neloo. Kad nema, loo se sprema.
LOTRE 1 . drvene stranice na
karo; drvene ljestve (skale).
2. drvena prigoda poput ljestava iz
koje konj upka sijeno u tali
(konjske jasle). Neki kau ratele,
rijetki kau arage.
21 4 LUBINA
LOVER lupeina, onaj koji svaku
situacij u koristi da neto ulovi.
LOVE TUI lovni (odnosi se na
psa). Ni lovetiji ni straetiji. Vidi
torni.
LOVORIKA lovor. Nosi se na
blagoslov.
LOVRE selo u imockoj zagori. sa
zase1cima Bekavci, Bonj aci,
Dubrava, Katii, Mrnjavci, Nikolii,
Olujia Staje, Pivev Greb i

upova
Gradina. Franjevako upno mjesto
(Duv Sveti) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji skupa sa selom Opanci .
Crkva je i na groblju (Duv Sveti).
Ja u Cistu, mala na Lovreu,
Ja na Lovre, ona kae: neu!
LOZA l . biljka koja daje groe.
Nije lako drati lozu. Loza, svako
jutro, dobro jutro. Loza trai slugu,
a ne gospodara (neki isto kau za
zemlju, za ovcu i sL). Vidi cura.
2. vinograd. Jesi li bija u lozi?
LOZOVINA odrezano granje od
loze. Izgovaraj u i lozina. Dobra je
kao praka za potpaljivanje vatre i
za ugrijavanje komina kad se pee
kruv.
LUBINA l . krupno i prostrano
truplo (najee kod ivotinje, ali i
kod ovjeka).
LUCIPER
2. glava. Velike lubine (glavat).
LUCIPER Lucifer, vrag.
Izgovaraju i luciver.
LU drvo (obino od borovine)
koje se nekada upotrebljavalo
umjesto svijee. Ako bi se kasno
veeravalo, znalo bi se dogoditi da
nevista dri lu, a ostali bi jeli.
Svemu to dobro gori, ljudi kau:
Gori ki luovina.
LUANE selo u sinjskoj zagori sa
zaselcima Karagua, Lopate,
Medvidi, Osoje, Pod Pliivicon,
Toila. Vidi Sinj.
LUiNDAN - dan 1 8. 1 0. kada je
sveti Luka.
LUNICA 1 . zain od luka.
Izgovaraju i luinica. U tavi se
raskrabi maslo, stavi se kiseline
(moe i u talogu). Luk (enjak)
stue se s malo soli i umijea. Polije
se po puri.
2. sud u koj emu se tue luk za
lunicu ili za neto drugo (skaeni
kumpir, za na pogau i sL). Vidi
tukaluc.
LUOVINA pera luka enjaka.
LUERNA - svia petrouljka
domae izrade, bez staklenog
cilindra (tuba) nego ima limen.
Kau i luerna.
2 1 5 LUGANIGA
LUD - umno poremeen. Za luda
nema suda. ovik se cili ivot ui, a
umre lud. Po!alji luda po vodu, pa
sidi i plai. alji luda na put pa ajde
za njin u!put. Mater se digot naljuti
na dite pa kae: Pravo si, nedaj Boe,
lud. Lud je i onaj tko slabo zna za
svoj u korist. Ne budi lud. Lud bi bija
kad to ne bi iskoristi ja. Kletva je:
Dabogda te luda vodali. Ludati
(raditi ludo ili ponaati se ludo,
nerazumno, ludovati. Vidi dobar,
budala, budalekati.
LUDOSMIJAST sklon smijanju i
bez velika razloga. Zna kakav je on
ludosmijast?
LUG - l . pepel (pepeja). Vidi
lukija. Ne moe se oprat ni vodon ni
lugon (nikako se ne moe oprat; kae
za nepoteno eljade). Kau i: Ko ne
pojide ue dlaka i torbu luga, nije za
ivit (ne more u raj). Vidi luina,
kumpir, sorbulati. Nadimak
Lugonja.
2. bolest pepelnica na lozi, lugulja.
Paje na lozu lug. Obuzejaje
(poduzeja je) lozu lug.
LUGANIGA vrsta tankih dugih
kobasica (rade se uglavnom u
gradskim sredinama zagore) .
LUGAR
LUGAR uvar ume, umar.
Lugarina je plaa lugaru za uvanje
ume.
LUGERA vidi luera.
LUGULJA bolest na vinovoj lozi,
pepelnica. Vidi lug.
LUK luk enjak. Dobar ki luk u
oima. Ostalo je ljutika ili kapula.
Vidi saranjsek, lunica.
LUKA muko ime. Govore Luki,
Lukia, Lu(j)in, Lukica, Luketina.
Vidi Luindan.

ensko je ime Luja,

Lu()ina, Lujka.
Sveti Luka, dr u nidrin ruke,
Ne vadi ji vanka, do Svetoga Marka.
LUKAR selo u drnikoj zagori.
Vidi Promina.
LUKIJA voda u kojoj je
prokuhan lug (prosijan, ist) a
upotrebljava se za pranje odjee,
sua i sl. Lukijom se obavezno pralo
sue pred istu Sridu. Vidi lunjak.
LUKIJATI istiti pomou luga
(tonije pomou lukije). Izgovaraju i
]uijati. Znai i usjajivati, glanjcati
(posue, obuu i sL). Lukijati se
(blistati se, sjajiti se). Vidi lunjak,
ista Srida.
LULA l . pribor za puenje.
Izraivali su je od zemlje, a i od
drveta (suha draina panja). Drvenu
2 1 6 LUMP
lulu bi okovali. Kami je drven.
Drali su je u pripanjai. Vidi
sela]ua, zivak, kaljkati, krianija,
]u]a, kija, krdalina, leka,
ognjilo, tipalice.
2. prigoda kojom se umirivao konj
za vrijeme potkivanja ili utucanja.
Obino bi bila napravljena od
komada konopca zgodno obmotanog
oko nozdrva. Napravi mu lulu da
miruje. Neki bi konju samo utjerali
prste u nozdrve i jako stisnuli.
LULADIJA onaj koji pui lulu
ili, openito, koji pui (luli).
LULA duhan za lulu (runo
krian i djelomice lomljen). Svaki je
pua l ule sam sebi kriao duhan za
lulu (obino na stocu tronocu). Vidi
krianija, kija, krdalina, okada.
LULA V glup. Vidi lunav.
LUMBRELA kiobran.
LUMER kuni broj .
LUMIN iak to se na Mrtvi dan
mee na ulje da gori. Izgovaraju i
lumet. Kau i duica.
LUMP propalica, pijandura. Za
razliku od lole koji je vie kavalir,
lump gotovo da nema pozitivnih
osobina i svak ga se kloni.
Lumpovati (pijanevati) .
LUNAV
Lumpovanje (troenje novca po
gostionama).
LUNAV nespretan; nezgrapan;
tulav.
LUPE kradlj ivac, lopov, tat.
Spu.ta pet, dga est. Lupetina je
kraa. Poznaju se
'
ka vrliki lupei.
LUPODERINA nevaljala osoba,
propalica. Slino je saroina.
LUIJATI isto to ilukijati.
LUERA dio tednjaka u kojem se
skuplja lug. Izgovaraju i luara,
lugera.
21 7 LUNJAK
LUINA 1 . lug, pepeo; neistoa
ob ognjia. to je za u [uinu, nije
za u druinu (in ie u [uinu, ne
moe meu druinu).
2. predjel obrastao umom.
LUNJAK l . krpa kroz koju se
prosijava lug kad se radi lukija ili
krpa na koju se mee lug kad se
lukija roba (roba u matilu pokrije
se lunjakom na koji ide lug, nalije se
vrela voda pa se sve podui).
2. dio ognjita na koj i se sklanja lug.
Vidi kut, priklad.
LJALJAK - biljka s jestivim
korijenom (slii sanjvi). Vidi
slika.
LJILJAN vrsta cvijea. Djeca ga
nose na sv. Antu u crkvu.
LJOSNITI pasti neoekivano.
Ljosnija je koliki je dug i irok.
LJUBICA biljka ugodna mirisa.
Bere se na Cvitnicu pa se cure i dica
u njoj umivaju. Izgovaraju i
ljubiica.
Ljubiice ne cvitaj na brigu,
Ve u doli di se dvoje voli.
LJUBITOVICA selo u trogirskoj
zagorI.
LJUBOSTINJE selo u drikoj
zagori. Vidi Unei.
LJUBOTI selo u drikoj zagori
sa zaselkom Biluia Buk.
LJUDIKATI razgovarati uljueno
i prijateljski (kao ljudi). Vidi
poljudikati, naljudikati se.
LJUDSTVO ovjestvo; potenje.
Evo ludstva i ovika. Vidi brk.
LJUKELJ jestivo divlje zelje,
vrsta diveluka.
2 1 8
LJ
LJUTA DRA

A
LJULJ - korov u penici sa sitnim
plodom koji se isto zove ljUlj . Ljudi
vjeruju da se za vrijeme klasanja
zdrava penica prometne i prijee u
ljUlj . Ako se iz penice dobro ne
oisti ljulj , od kruha se zaljulja
(opije). Vidi gorica, vuk.
LJULJIKA - vrsta trave (slina
ljulju). Krave je slatko pasu, a i
kripna je, jer je puna.
LJUPTINA - ljuska. Kau i
oljuptina. Vidi omuna.
LJUT l . kamenit, krevit predjel.
Majko moja, i ja ti pouti,
Grma beru po Maijoj ljuti.
2. selo u sinjskoj zagori sa zaselcima
Doi u Ljuti, Poljica i Vi Krvodola.
Nazivaju ga i Grubiia Ljut.
LJUTAC l . tvrd, zdrav kamen.

ee kau ivac, estac.

2. poskok. Okrenen se, kad na slini
ljuti ljutac, lei ka da to nije njegov
posao Kau i ljutica.
3. isto to iljutikaa.
LJUTA DRAA isto to i draa
koviljaa.
LJUTA UZDA
LJUTA UZDA dvostruka uzda
(obina i em). Kad alkar polazi u
boj, konja zauzdava ljutom uzdom.
Kau i barbucin.
LJUTIKA cri luk; sadi se ali i
raste samoniklo. U naega mrdote,
oko prkna opute.
V
idi kapula, pura.
LJUTIKAA jestiva ljutkasta
trava, lisac. Raste po kru. Jedu je
2 1 9 LJUTUN
uglavnom sirovu (obani su
ljutikaom gasili e). Ima crvenkast
korijen i lie slino tiru itavolju,
samo je krae i ide po zemlj i (ozgar
je zelen ozdal crvenkest) . Zovu je i
ljutaa, ljutac, ljutica. Ima je i po
planini.
LJUTU N naziv za divlji (ljuti)
ipak. Vidi sladun.
MA - mah. Ako netko iznenada otie
iz drutva, ako se odmurepa, kau
B
da je uvatija ma. Uvatiti ma znai i
ubrzati, ali i osiliti se te se iupati od
ovisnosti o nekome. Vidi mavon.
MA - ali . Gusle gudu, ma in je
zaludu. Znai i ve (vidi man).
MAC - 1. snop, komplet; igraih
karata, papiria (kartina). Vidi
macetati.
2. uzvik kojim se tjeraju make:
Mac! Mac!(Mujs, mujs!)
MACA eki za zidarske radove.
Macola (ovea maca). Neki macom
zovu malj. Maca groa (svi
grozdovi koji idu iz jedne mladice).
MACA vrsta bijeloga groa
(obino se sadi oko kue).
MACAKAN l . ovjek koji gleda
gdje bi to ulovio kao i maak,
snalaljiv i lukav ovjek, svakome
gleda ugoditi a pozadina takva
ponaanja jest izvlaenje osobne
koristi. Slino lover. Izgovaraju i
macekan.
2. smrsak kojim se love zeevi
(zecovi).
220
M
MAKA
MACEL - klaonica, bikarija.
MACETATI - namiivati karte.
MACI vukodlai (mali
vukodlak, nastaje od umrlog
nekrtenog djeteta i pojavljuje se L
obliku djeteta) . Pravo ima macia u
kui (govore onom kome sve u kui
polazi za rukom). Neki kau: Ima
maka u kui.
MACIMUDAN vidi mlatimudan.
MACOLA - vidi maca.
MAAK - l . mujak make. Vidi
mrnjaukati.
2. gran ik.
3. runa runilica za kukuruz.
4. dio kara (uz krik). Vidi maka.
5. novanik, kesa.
MAIGRBUN velika crna kuna
baja. Vidi akrap.
MAINA - vidi karamacan.
MAKA - vrsta konice, komad
eljeza sa stranje strane kara, plazi
po zemlji (moe se i podii) a u strani
kad voli popuste pa kola krenu
nizbrdo, zapne za kakav kamen. Bez
make bi se po Zagori posve teko
MAKADUR
moglo voziti. Govore i maak. Vidi
krik.
MAKADUR vidi makariol.
MAKARA sudionik makara.
To je ujedno svaka osoba koja se
neukusno oblai, ureuje (makara
se, pravi makaru od sebe).
MAKARE maskare. 'a njih je
vrijeme od Mesojia pa do poklada
(prije pepelnice). Momci i mlai ljudi
zamre lica, oblae se u rute i
ivotinjske koe radi izvoenja
aljivih prizora u mjestu i susjednim
selima. Govore i makari, makare,
arojice. Je si li bija u makarin?
N azivi su pojedinih makara obino
su kao i nazivi svata, ali ima i
drugih, a znaju se razlikovati od sela
do sela: arambaa, turin (sultan)
ili did (na elu), potom barjaktar,
barija (barjo), diver, mlada
(nevista), cure Genge) i banduri
(panduri), au (svati makarski),
rondar, babe i didi (didine). Moe
biti i kadija, doktur, pratar,
ava,beg, arap, bak itd. Vidi Bla.
MAKULA prangija, muar, mali
top. Makule sa Starog Grada
(Grada) pucaju na alku (ujutro, prije
poetka skupljanja alkara i
momaka, za vrijeme mimohoda ete
221 MAATI (se)
alkara i ete momaka, poslije
vojvodina govora, poslije svakog
pogotka u sridu, kad vojvoda
slavodobitniku vee na koplje
plamenac, kada slavodobitnik ljubi
tit i kada alkarska povorka prati
vojvodu do alkarskih dvora, a
slavodobitnika da njegovih dvora) .
Makulama se ponegdje nevjeuju i
vaniji crkveni blagdani.
MAA l . maeha (druga ena
oeva). Govore i mauva, mauja,
maija.
Savija, Sovija u Dunaj je skoila,

aa daje iljadu da Sovi ju izvadu,

A mauja tri iljade da je ne izvade.
2. mrlja na odjei. Kakva ti je to
maa na gaon? Moe biti i neki
biljeg na tijelu. Vidi plava. Kad
netko ima mau na tijelu od roenja
zovu je i elja (toboe je mater neto
eljela u trudnoi pa se na tom mjestu
poeala). Vidi izmaan.
3. tjelesna mana. Maano eljade
jest eljade s tjelesnom manom. Ko je
maan, Bog ga je obiliijo da bii od
njega. Vidi enjan, enjati.
4. perenospora ili kakva drugo biljna
bolest koja ostavlja mae na liu.
MAA TI (se) isto to i izmaati
(se).
MAIJA
MAIJA vidi maa.
MAUKA poklik kojim se
opominje magare kad malo skrene s
puta. Mauka ma! Vidi u.
MAAR(L)IJA vrsta kovanog
novca.
MLADE made, tamni biljeg na
nekom dijelu ljudskog tijela.
MAGANJATI se dobiti kilu,
okilaviti. Maganjan je onaj tko se
maganja. Oda ka maganjan (hoda
polako ili rairenih nogu). Kad kravi
nakon to se oteli ispada maternica,
isto kau da se maganja1a:
MAGARE vana ivotinja u
zagori. Nalagala ka na mrtvo magare
(nema koristi). Di se magare valja i
dlake ostaju. Izgovaraju imagere.

ekaj (duraj) magare dok trava

nareste. Magarac ne zna re, ali zna
le. Teko magarcu priko koga se
konji tuku. Kad se popne magarac
na vrbu (nikada). Vie zna ovik i
magarac, nego sam ovik. Ima ji ka
na Pagu magaradi. Metni mu vru
kumpir pod rep ka magaretu, pa e i
(neki su to zaista radili). Vidi U,
mauka, pule, samar, zet, revanje.
Mala moja, mali magariu,
Primakni se kraju uzjaiu.
222 MAJSTOR
MAGARENJA magarad. Vidi
prasenja.
MAGARI vidi sikavica.
MAGAZIN skladite.
MAGERE vidi magare.
MAGNET metal koji ima svojstvo
da privlai eljezne i eline
predmete. Magnetom se (ako bi ga
imali) vadio klju ili kakav drugo
predmet kad bi pao u bunar i sl. Vidi
granik.
MAJA majka, mater. Tako djeca
zovu i enu koja im nije majka, ali
koja radi o mlijeku (i drugoj hrani).
MAJA ena, obino starija, koja se
u planini briga o mlijeku i siru.
MAJDE N rudnik, rudokop.
MAJEL rije u kletvi: Dava te
odnijo na Majel planinu. Vidi
zamajel.
MAJIK vidi Marko.
MAJITA ukras (kope) na odjei.
Na enskoj koulji bile su dvije
(obino mjedene) majite i sluile su
kao spone pod vratom. Alkari i
alkarski momci imaju srebrne majite
na ovicama koulja.
MAJKLIN vidi maklin.
MAJSTOR obrtnik. Najee zidar
ili tiljar. Ko ti je za majstora? Kau
i metar. Majstor je i svaka osoba
MAJSTORIJATI
koja se znade snai, koja znade za se
i svoj u korist. Vidi sumajstorica.
MAJSTORUATI raditi majstorske
poslove, izmiljati kako neto izvesti;
snalaziti se. Isto metrijati.
MAJSTORLUK neto to je
majstorski izvedeno, to ne moe
svatko. Kau i majstorija.
MAKALJ divlji mak. Vidi
kukurik.
MAKARUNI makaroni ,
tjestenina. Vidi pata, manistra,
lazanje.
MAKAZE kare, noice.
Izgovaraju i makazice. Vane su
makaze za drau, makaze za lozu i
krojake makaze.
MAKINJA stroj, maina.
Najpoznatije su makinja za
polijevanje loze, makinja za ianje i
makinja za rezanje duhana. esto ih
zovu samo makinja. Vidi l{rianija.
MAKLJEN vrsta stabla iz porodice
kljenova (ima rogae); drvo mu je
dobro za obradu.
MAKUL mala stvar. Nije makul to
napravit. Nije makul dolazijo (nije
dolazio za nita). Vidi zeru, paoljak.
MAL umalo. Maldane (gotovo).
Vrag te mal ne odnija.
MAL blago, stoka.
223 MALTER
MALA 1. cura, divojka.
Gospe zdravlja, a Boe novaca,
A Isuse malu kod ovaca.
Mala je naroito djevojka kojoj se ide
na silo, koj u se eli oeniti:
Privari me prva mala moja,
Ne imala mira ni spokoja.
2. isto to i malica.
3. partija u igri na mure ili na balote
(u pravilu do dvanajest punata, rjee
do esnajest), na karte (u brikuli
jedno dijeljenje) i sl. Vidi dobra.
MALICA vrsta karte (u brikuli),
karta od igre, ali male jakosti. Neki
izgovaraju malica. Kau i golica.
Vidi invala.
MALICA neto to je malo. Dobro
je, ma imajednu manu, smrdi
malicon. Neki izgovaraju malina.
Daje na malinu. Vidi makul,
izmackati se.
MALICUA sitniarenje, krtost.
Vidi cicija.
MALOPRIN maloprije. Neki
izgovaraju maloprvo, neki ak
naloprin.
MALOVAN vidi malvan.
MAL TER buka, inka rat. Vidi
inkartati.
MALUNA
MALUNA - majuna, posve mala.
esto ime maloj (mladoj) kravi ili
telici.
MALVAN -pomonik majstoru
(zidaru). Izgovaraju i malovan. Neki
kau arget. Malvaniti, malovaniti
(raditi malvansJ., malovanski
posao). Vidi argatovati.
MALJ veliki elini bat za
razbijanje kamena ili drveni bat za
zabijanje klinova u drvo. Vidi maca,
sumaljica.
MALJKOVO selo u sinjskoj
zagori sa zaselcima Donji i Gornji
Bilandi te Ribari. Prije se zvalo
Poljica. Vidi Potravlje.
MAM pomama; mamljenje.
MAMEN pomaman; manit.
MAMINJORGA strailo kojim
plae djecu. To je nadnaravno bie
koje mijenja oblik, a najee je u
obliku magareta (neki svku
uspaljenu magaricu zovu
maminjorga). Navodi lakoumne da
ga zajau, a onda ih velikom brzinom
odnese i obino baci u neki vir gdje
se udave. Kau i manjinjorga,
maninorgo, bauk, kurto, pulan i
poprdan. Maminjorga se prikazuje i
kao baba s rogovima na glavi, to je
224 MANDRLO
baba roga. Ne ajde k vodi, odnit e
te maminjorga (baba roga).
MAMURLUK - omuenost,
klonulost (obino sutradan nakon
pijanevanja, poslije bolesti,
iznurenosti, tue). Ko vina veera,
vode rua. Mamuran (drjemljiv,
bunovan). Vidi mantiluk,
mramoran.
MAN - ve, nego. Nisi to radija ti
manja. Vidi ma.
MANA - l . hrana koju je Bog
spustio u pustinju da se njome hrane
Izraelci.

eka manu Boiju (nee

radi; eka da netko drugi napravi
posao mjesto njega, da se posao
napravi sam) .
2. naziv za svaku hranu. Vidi
manjaa.
MANDALO - drveni zapor koji
osigurava vrata od nasilnog
otvaranja, zasun, krakun od drveta.
Ko tebe kamenon, ti njega mandalan.
Kau i ramandalo, mandela,
mandeliea, a neki i razaporanj.
Moe biti i od eljeza.
MANDRLO pogrdni izraz za
sumljivog tipa iz Primorja, naroito
iz Splita, ovjeka iz grada ije je
zanimanje sumljivo. U selo je doa
niki mandrlo (ava ga odnija sonin
.lAND

ATI
ko ga je doveja). Izgovaraju i
mandrilo.
MANDATI - emuati (grm).
MANGUP - vrag olan, ali i skitnica i
kavalir.
MANINORGO vidi maminjorga.
MANISTRA 1. tjestenina. Neki
kau makaruni, neki pata, neki ak
patra. Vidi lazanje, bigula,
ubjota, guvara, tajadela.
Manistra na suvo (tjestenina
prelivena umakom s mesom ili bez
mesa). Manistre i kumpira,
manistre i gra (nazivi jela).
2. juha (od mesa) kojoj je dodana
tjestenina, juva. U pravilu se jede
tako da se u nju ud robi kruh.
MANIT mahnit (bijesan;
neobuzdan; lud; ivan). Manit li si,
jadna li san s tebon! Vidi mamen.
Manitati (mahnitati, bijesno i
neobuzdano se ponaati). Vidi
pomanitati. Manitanje
(mahnitanje), manitost (mahnitost).
Manita (mahnita osoba).
MANIT nepromiljen postupak, lo
postupak.
MANITI isto to imanjati.
MANITI se - ostaviti se (neega ili
nekoga), okaniti se. Mani se orava
posla.
225 MANJI

ANJE
MANTALUK - isto to i mantiluk.
MANTATI se - vrtjeti se u glavi.
Manta mi se (imam vrtoglavicu;
patim od vrtoglavice). Mantanje
(vrtoglavica, mantiluk). Kau i
vozati se. Vidi zaman tati se,
smantati.
MANTIJA l . bilo kakav neugledan
podui odjevni predmet.

ta si
navuka tu mantijetinu ?
2. sveenika haljina, abit (rijetko se
govori) .
MANTIKULA isto to i
montikula.
MANTILUK - mantanje,
vrtoglavica. Izgovaraju imantaluk.
Vidi mamurluk.
MANJA TI 1. runiti (kukuruz)
rukama. Kau i kruniti te maniti.
2. jesti (obino s tekom).
MANJA A - hrana, obino dobra i
obilna, manja. Lako je pivat dok
ima manjae. Vidi mana.
MANJA TI jesti slasno i obilno.
Najee se kae da manja onaj koji
jede, a netko je drugi to zaradio. Vidi
manjaa.
MANJIANJE - trenje dijelova
tijela jedno o drugo (nogu, guzova,
dojki). Manjiati se (hodati uz
manjianje).

ta se manjia?
MANJKATI
MANJKATI nedostajati, valiti
(Manjka mi novaca). Kad kau:
Manjka ti stina , to znai da ima stina
u izobilju (izobila). Zloj ovci pae ne
manjka.
MANJKAMENA T nestaica. love
je godine manjkamenat od ita.
Izgovaraju i manjkomenat.
MANJURAA vidi mijurica.
MAOVICE selo u sinjskoj zagori.
MAOVINA vidi mautina.
MARA oujak, (ouljak).
Maranski (oujski, koji pripada
oujku) . Bolje da te ujde zmija, nego
da te ogrije maransko sunce.
Moraju punit bar tri maranske bure
(7, 1 7 i 27. oujka) . Vidi veljati,
zajmenici.
MARAN GUN stolarski majstor,
tiljar. Uvatili ga se 5pliski
maranguni.
MARAS oiljak, brazgotina od
neke rane, udarca. Izdovaraju i
maros.
MARATINA starinska sorta
vinove loze (bijelo groe sitna zrna;
moe biti i crno) . Izgovaraju i
maratina te marotina.
MARENDA jelo izmeu uine i
veare oko 4- 5 sati poslijepodne
(jede se u ljetna doba i samo oni koji
226 MARISATI
rade tee ili vanije poslove). Zovu je
i uinica. Vidi indija. Marenda
moe biti i izmeu ruka i uine
(oko 10 sati , ljeti). Marenda se
poima nositi oko Duje, prestaje
nositi oko Mijovila. Marendati (jesti
marendu).
MARIJA ensko ime. Marija je i
Bogorodica. Marija-Prlija (za Veliku
Gospu je jo uvi jek vrue i kukuruz u
brdskim krajevima podgori). Vidi
Ilija.
Ajmo 5pati, Boga zvati
I Mariju Boju mati.
Bog se die na nebesa,
Nebesa se otvorie,
Ude stvari pobigak
U more se potopie.
Govore i Mara, Marica. Svrila
Mara zavit. Vidi pop.
MARIJA DIVICA Bogorodica.
L
ipo ti je Mario Divice,
Kad L zoru zapivaju tice.
MARIJAN muko ime. Izgovaraju
i Marijan. Tako znaj u zvati Marka
ili Martina. Posprdno Marijantalo.
MARIJA starinski novac (gro).
Bog bogova i 100 marijaa.
MARISA TI tui, ibati. Marisanje
(tua, tunava, ibanje) . Vidi
izmarisati.
MARKO
MARKO muko ime. Govore i
Marki, Markica, Markia,
Markan, Markonja, Marka,
Markaa, Maj(i)k, Marketa,
Marketina, Maka, Mai. Svaki
Marko, naopako.
Svaki Marko 'radi naopako,
A na:, Marko zlo i naopako.
Vidi Luka. Na Svetoga Marka
blagosiva se blago i polje.
MAROS isto to i maras.
MAROT AN bolestan.
MAR vojniki hod, stupanje.
Marirati (stupati).
MARTIN muko ime. Martin u
Zagreb, Martin iz Zagreba. O
Svetomu Martinu poinje suenje
mesa (naroito ovijega). Sveti
Martin, meso na klin. Govori se i
Marin, Marinko, Martinko,
Martenko itd. Vidi Marijan.
MARVA stoka ( u pravom i
prenesenom znaenju).
MASAKR klanje. Star ovik vuku
za masakr.
MASAN u izreci: Je po Masanovu
(nije tako nit moe biti).
MASAN mastan. Vidi mrsan.
MASLA TI govoriti lai uvijeno i
dodvorno (mazati svoje lai
maslom); izbjegavati istinu;
227 MAETA
obeavati brda i doline. Slino
palaruditi.
MASLINA drvo s jestivim plodom
(maslinom), od kojega se proizvodi
maslinovo ulje (dugo jedino jestivo
ulje po zagori). Raste po Zagori (ali
ne svuda), ali plod obino ne zori.
Nosi se za Cvitnicu na blagosov.
Vidi kamenica.
MASLO mlijena masnoa
dobivena metenjem mlijeka, maslac.
Uz loj i salo, najvaniji zain. I
maslo je zaina, oe mu se naina.
Ko je posve debel (debeja) nadiju
mu ime Masle ili Maslo. Vidi tava.
MASLIAN vidi meslian.
MASLIGUZ vrsta lastavice.
MASNICA vrsta ribe u rijekama
imacke zagore.
MAST mot (umaeno groe,
tekui dio i ovastine). Vidi drop,
slava, otoka.
MASTITI gnjeiti, zbijati, stiskati
ili gaziti zrelo groe tako da nastane
mot (mast). Vidi drop, gnjeka,
umastiti.
MAA ensko ime. Vidi gumae.
MA uzvik kojim se doziva
blago. Slino on (za tjeranje).
MAETA vidi steljak.
MAICE
MAICE - puake tipalice (puai
l ule njima stavljaj u eru na lulu), ali i
tipale. Izgovaraju i mae. Vidi
pripanjaa.
MAITI se - uzeti vlastitom rukom.
Kad nude jelo, kau: Mai se malo
(lidi lude kad te !ude, nee unda
kad ne bude). Kad dijete uporno trai
mesa, a nema ga, kau mu: Mai se
za guzicu. Ako govee bode kau da
se maa: Vo me se maia. Tako kau
i kad bak skoi na kravu koja vodi.
Ma.ija je se dva puta.
MAKARIOL ormari opleten
tankom mreom zatien od muha.
Izgovaraju imakadur, makadur,
makariol.
MAKLIN - budak, pijuk. S jedne je
strane otar, a s druge je sjeivo
(pala). Neki kau majkIin, a neki
maIjin te maIin. Maklinati (raditi
maklinom, kriti). Neki maljinom
nazivaju campin. Vidi dikela.
MALJIN - isto to imaklin,
maIin.
MATILO - posuda od drveta, u
novije vrijeme i od lima. Moe biti za
pranje ili za otakanje vina (otaka).
Svaka udavaa donosi matilo za
pranje, a kuni starjeina nabavlj a
matilo koje slui iskljuivo za
228 MATE
otakanje i pretakanje vina. Izgovaraju
imatelo, matalo, matala,
matela. Vidi vidro.
Udala se kera bera,
Tamo doli u Katela,
Dino nema ni mate la.
MATRAPICA isto to i vrJjica.
Matrap je vrljac.
MATULUK dar, nagrada koju
dobiva glasonoa koji donosi radosnu
vijest (dolazak sina, mua, brata,
dragoga iz tuine, vojske, rata, s rae
i sl. ) . Izgovaraj u i mutuluk.
MAUR plehana posuda kojom
cestari prenose ljunak do rupa na
putu, ujedno i mjera za rasuti teret.
Poio je maur gulaa. Izgovaraju i
mour. Nekada je to bila ovea
drvena posuda poput naava.
MA TAD UR - l . j aka karta (u
brikuli a ili trica od igre, utreetu
kmta od batude i sl . ) .
2. jak, vaan ovjek. Na nae selo
niko ne gleda jer nemamo nijednog
matadur.
MA TASE - selo u drnikoj zagori.
Vidi Promina.
MATE muko ime (pripadno
ensko ime je Matija, Maa).
Govore i Matko, Maturica, Mao,
Maeta, Maun, Matelin, Matuka,
MATER
Matuda, Mai i Matej (Matij)
(samo za sveca i evanelista). Po
komu je danas bilo evanele ? Po
Matiju.
MA TER - majka. Izgovaraju i mate.
Najvea zakletva u Zagori je: Matere
mi. Nije lako biti bez matere: Tua
mater tvrdu postelju stere. Daj dite
materi (kau kad je oito da kogot
togot dobro znade). Dala bi jadna
mater da ima ( kau kad nikako ne
mogu komu pomoi, a ele). Udri ga,
nije ti ga mater rodila! (kau kad
odobravaju to se nekoga tue).
Govore i maja, majka, nana.
Kukavica goru razgovara,
Ko e tebe moja majko stara.
MATERICE predzadnja Nedjelja
pred Boi. Zadnji su Oii. U nekim
selima na Materice djeca prijete
materi da e je objesiti ako im ne da
togot slatka (i tako se otkupi). To
isto ine na Oie ai ( Materice i
Oii).
MATERINSTVO - imovina koj u
majka ostavlja svojoj djeci u
nasljee, a donijela j u je iz svoga
roda. Izgovaraju i maternstvo. Vidi
ujevina.
MATICA rijeka (ponegdje). Ia
san na maticu.
229 MAZIJA
MATRAK batina, tapina. Dobit
e matrak po kostima. Vidi palija,
mlata.
MATRIJAL - materijal (graa,
pribor, potreptina, neto to se troi).
Trm}i dok ima matrijala.
MA TRIKULA isprava za
putovanje u inozemstvo, papir,
osobni dokumenti. Vidi pao.
MA TUN - opeka. Tup si ka matun.
Govore i tikula. Vidi cigla.
MAUNA - mautina, maovina.
MAUTINA cra trava to se hvata
za stijene u tekuoj istoj vodi.
Izgovaraju imauna, maovina. Neki
je zovu mulj.
MA VO - vidi vo.
MA(V)ON - mahom. Kad u brdu ima
dosta trave na nekom veem
prostoru, kau: Ima trave mavon.
Krve mogu pasti mavon.
MAZA razmaena, osjetlji va osoba
(obino dijete).
MAZGA krianac pastuha i
magarice. Tvrdoglav je (jaki je) ki
mazga. Muki je mazgun. Vidi
mula. Mazgov (snana, a priglupa
mometina ili ovjek) .
MAZIJA - elik. Kad dijete posve
dere robu, mater mu kae: /zdera bi
gae da su od mazije. Vidi zanaditi.
MAZUL
MAZUL posljednje jelo na piru
(ria, ria na mlijeku). Vidi pirmi.
MAZULITI - mamiti, namamljivati.
MAA - vrea (od jute).
MAITI - padati rijetko u sitnim
pahuljicama (odnosi se na snijeg, ali i
na kiu). Mai (pada sitan snijeg ili
kia) . Vidi laptati, baliti.
MEARNO blago, juno,
omeano (odnosi se na vrijeme).
Izgovaraju imearno.
ME mekoa. Omeati (omekati;
zatopliti). Okrenilo je na me
(vrijeme na jugovinu, zatoplilo je).
Kad zadrt, tvrdoglav ovjek malo
popusti, kau daje omea. Oko sv.
Nikole (6. prosinca) due vremena
bude toplo, juno i kino vrijeme i to
se razdoblje zove Nikoljske meine.
Ako se enica ne posije do Sisveta,
neka se ne sije do Nikole. Meinaje i
svako stanje koje ne zahtijeva velik
napor (primjerice neki lagan posao
koji donosi dobru zaradu). Onaje
mislila da je to meina.
MEENJE kozje glasanje. Zovu
ga i mekotanje. Odatle meiti,
meati, mekati, meketati, mekotati.
Koza mei, mekee (mekoe), drei,
kvei, vei, vekoe, ovca bleji i
blekoe.
230 MEDENITI se
MEITI (se) - navikavati (se) na
neto (u pravilu na neto to nije
dooro ili to nije ba dostupno).
Nemoj ga meit na vino. Vidi
na(o)meiti (se).
ME - kaasta masa od brana i
vode (za svinje i ostale ivotinje).
ME AJA pomagalo za metenje
mlijeka. Vidi stap. Dva jaja i
meaja. Meaja se sastoji od drka
okrugle daice izbuene na sedam
mjesta (est okolo i jedna po sredini I
koju ide drka). Meajom se buka
mlijeko I stapu. Mlijeko se mlati i
zato se zove mlaenica (mlaanica),
metenika ili meanica.
MEANICA - metenika. Vidi
mcaja. Kad se mlijeko ne lIkiseli
kako treba neki kau: Dolo ki
meanica.
MEARNO vidi mearno.
MEATI se - praviti se vaan. On ti
se posve mee (pue se).
MEDEN - slab, slabuan; takoer
sladak (poput meda). Vidi gasta.
MEDENITI se l . biti slab,
nemoan, odnosno tako izgledati
(odnosi se na ljude).
2. biti sladak kao med (odnosi se na
groe kad dobro sazori).
MEDI
MEDI slatki sok na cvijetu (kad
padne rosa), odnosno na vrbovu liu
krajem ljeta, a moe biti i s donje
strane hrastova ili grabova lia. Pa
je medi na vrbe (ose e oti s
groa). Izgovaraju i medika.
MEDIK lijenik, likar.
MEDNA - vrsta bijelog groa.
MEDOVDOLAC - selo u imockoj
zagori.

upno mjesto (Sveti Roko) u

splitsko-makarskoj nadbiskupiji,
imotskom dekanatu.
Nije loa ni jalova ovca,
Kojano je iz Medova Doca.
Ona pase drae kovr!ae,
Slae joj je meso od pogae.
MEDVIDOVIA DRAGA selo u
imockoj zagori . Vidi Imocki.
MEDVID I - drvena zaprena kola
primitivne izrade. Kolo je puno,
izradi se iz rascijepljena hrastova
debla (ili nekog drugog pogodnog
tvrda drveta). Malo napredniji
medvidi imaju kola od gobelja.
Sastoje se od etiri kola (svako kolo
od triju gobelja povezanih drvenim
klinima), est palaca, etiri aksa
(osovine) i etiri trupine. Vidi kar,
vlauga.
MEDA kamen u mrginju koji
oznauje granicu imovine: oranice,
23 1 MEKA
livade, ume i sl. Izgovaraju i meja.
Vidi meja, griblja.
MEDER vidi mier.
MEUSE - izmeu sebe. Podilimo
to meuse.
MEGDAN -
.
vidi mejdan.
MBGDANDIJA - ovjek spretan u
tui, boju. Vidi binjidija.
MEJA isto to i mea.
MEJANA - krma, mehana.
Piu, piu, dokje u sudiu,
Kad nestane, ja u do mejane.
MEJA 1 . isto to i mrginj. Ajde
niz meja. Koliko zadri mea toliko
je irok meja. Kamen meja
(mea).
2. dio dipala na miinu (izmeu
kutlia i dipala).
MEJANIK - osoba s kojom se ima
zemlja sa zajednikom meom,
mejaom. Nikad nismo imali tako
be:obrazna meja("nika. Vidi
dil benik, omejaiti, razmejaiti se.
MEJDAN mjesto gdje je (bio) neki
boj, ujedno sam boj (borba).
Izgovaraju i megdan. Alkarsko
natjecanje esto nazivaju junakim
mejdanom (megdanom).
MEJ O krivonog ovjek.
Izgovaraju i Mejo.

ena je Meja.
MEKA - mamac. Vidi udilo.
MEKETATI
MEKETATI vidi meenje.
MEKINJE ostatak na situ kod
sijanja brana. Vidi kupiklasovi.
MEKI I. rak koji je bacio oklop.
Izgovaraju imeku, mekuljak; neki
ga zovu mutak. Vidi zobao
2. mek bajam ili brah. Suprotno je
kotenjak (tvrdi).
MEKOTATI vidi meenje.
MEKOTITI sijati na njivi
kukuruz, to jest ureivati je sijanjem i
obradom kukuruza. Njivu triba
mekotiti. Poslije mekoenja enica
bolje raa (enica trai mekotu).
MELA vrlo sitno, nerazvijeno ili
usahlo zrnje od itarica i drugih
plodova.
MELIM ljekovita mast za mazanje
rana, krasta, kostiju. Evo smole koga
kosti bole. Izgovaraj u i melem.
MELJ jestivo divlje zelje. Poslije
zime proreste.
MELJA TI prevrtati rukama
(nespetno mijesiti) ili jezikom u
ustima. Slino je merati.
MELJA V slino to i prisan;
meckav.
MEMLA naslaga od vlage na
zidovima u podrumima i ostalim
zatvorenim prostorijama.
MENDULE isto to i kripac.
232 MERTEK
MENON mnom. Smenon (sa
mnom).
Da si iva moja majko stara,
Bili smenon (ti bi s menon) sada
zapivala?
MERAJA prostrano zemljite (u
pravilu ravno). Sl ino je i leaja.
Vidi prostorija.
MERA K elja za neim, udnja,
pik na neto. Meraiti (uivati
troei neto; ponajvie obilno piti).
Meraklija (ovjek koji merai). Vidi
pimi, kerac.
MERA TI preturati rukama (tamo
amo, gore-dolje), slino to imeljati.
MERE moe. Izgovaraju i more.
Slino, nemere, nemore.
MERIT A TI vidi miritati.
MERLA vezeni ukras na enskoj
odjei. Kau imerlica.
MERLANJE nerazumljiv govor,
strani jezik. Merlati (govoriti
nerazumljivo). Merla nikin stranin
jezikom, nita ga ne razumi.
Merlea (ovjek koj i puno i
nerazumljoivo govori). Vidi parlati.
MERLIS miris. Vidi mirIis,
mrluiti.
MERTEK drvo malo tanje od
grede, graevni materijal pogodan za
kune radove (naroito za izradu
MERUNI
krova) . Mertek ide ukoso ispod
ploa, za razliku od grede koja ide
vodoravno. Vidi rog, avrun, panta,
plana, ioka.
MERUNI umrli, krepani (magarac,
konj , vol i sL). Za ovjeka se kae da
je pokojni, a za ivotinju meruni,
meruna. Samo iz zlobe ili bijesa za
pokojnog kau da je meruni. Meruni
Pile.
MESAR mesarska sjekira. Zovu je
isatara.
MESLIAN bosiljak, ljekovita
biljka. Obino su ga sijali upitarin.
Znali su ga zatakniti za uho kao
branu protiv komaraca. Izgovaraju i
meslien, maslian, veslian.
Nazivaju ga i bosiok te murtela.
Ja meslian sijala po rosi,
Doi dragi, uberi pa nosi.
MESOJIA vrijeme mrsa od Tri
kralja do Poklada (mogu biti dua
ili kraa), mesojee. Izgovaraju i
mesoia, mesoija i sl.
MESTI odvajati u stapu maslo od
metenike, stapati. To se izvodi tako
da se u stapu pomijea skorup,
kiselina i varenika te buka
meajom dok ne doe do odvajanja.
Obino se melo srijedom i subotom
233 METlU
(ako bi se imalo to). Vidi izmesti,
izmeaj, metenje, oblivanje.
METAR 1. majstor za obavljanje
nekog posla, naroito pri gradnji
kue. Ko e ti bit metar (majstor) ?
Vidi sumajstorica.
2. uitelj . Ti si mdtre pametan i
ue van
6
ovik.
METRlJATI isto to i
maj storij ati.
MET ANICA dio mlinske
drvenine, daska ispod mlinskog
kamena preko kojeg brano pada u
municu. Neki tako zovu dasku
sidalicu. Vidi ekalua.
METENIKA tek izmeteno
mlijeko. Kau i mlaanica,
meanica. Vidi meaja, belava,
sapidrika.
METENJE postupak pri kojemu se
mlaenjem meajom po mlijeku u
stapu odvaja maslo. Vidi mesti.
METERNIK raspikua. Taj samo
smie, a nita ne namie. Pitae ga
starost, di mu je bila mladost.
METILJ l . nametnik na
preivaima, na jetri preivaa.
Metilj se razvija od puia koji se
privrsti na travu na movarnu tlu.
Bolest koj u izaziva metilj zove se
metiljavost. Blago koje ima metilj je
METITI
metiljavo. I za svako slabuno,
mrljavo, mravno, ugavo eljade,
kau da je metiljavo.
2. trava koja raste na movarnu tlu;
ako je blago jede dobije bolest
metiljavost.
METITI metnuti, staviti. Meti mu
soli na rep (kau za nekoga koji je
uinio neto to ne valja i netragom
nestao).
METLA vidi sirak.
METLICA divlji pelin, gorulja.
Ima jak miris. Od nje su izraivali
metlice za kuu (kad nije bilo
sirine).
METVICA l . mirisna ljekovita
biljka. Ima divlja, pitoma i vodena.
Neki izgovaraju metlica.
2. vrsta zelja, biljka koja raste
ponajvie u brdskim ogredama,
ispod gore u meku, list joj je nisko
kao u ljubice; ima bijeli koreni
plitko u zemlji. Bere se u proljee
(glavni je koreni, a moe i list); ide
u miano zelje.
MEZA hrana (obino slana) koja
se jede uz pie da bi se bolje pilo:
prut, sir, srdela, pogaa. Meziti
(esti polako neku mezu, uz pie i
razgovor). Zameziti (neto malo
234 MIER
pojesti, da bi se moglo piti; slino je
prigristi).
MEDA provalija; teren gdje ima
rupa, provalija; neprohodno podruje.
MICA kapa sa irumom na
prednjoj strani.
Ie bear, nakrivija micu,
Evo ti ga mala uz ulicu.
MICINA vrsta velikog
dobroudnog ira; otok na vratu i sl.
MIA l . isto to i korda ili
tapina; fitilj . Kau i trajina te
kurdela.
2. isto to i muc. Evo mie di si ti je
tuka.
3. nadimak (za Mijovila).
MID tanak komad kovine, lim,
Iata. Guzica mu strie mid (strah ga
je). Vidi bronza.
MIDEN limen, od mida. Mideni su
lonci, kotli i sl. Ima mideno lice
(bolestan je, nezdrave boje lica). Vidi
medeniti se.
MIDENICA zvono za blago
nainjeno od mida (lima), klepka,
brondica. Vidi bronza.
MIDER ali; nasuprot, ujedno rije
kojom se i skazuje iznenaenje.
Mislija san daje to Petar, mier bija
je Pava. Izgovaraj u i meer. Meer,
MIU
ti si velika budala. Slino iuma.
Vidi zapanj.
MIU meu. Triba digot iza
miu Uude.
MIGATI (se) - gibati (se) ; kretati
(se) ; micati (se). Jedva migan sebon .
B
Staru eljadetu kau: Nemoj se
za leat, migaj, migaj.
MIGOLJITI (se) izvijati se i tako
izvlaiti iz neprilika; vrpoljiti se.
MIJ -mijeh. Govori ka iz mija
(govori duboko, kao iz badnja).
Uzeja maka u miju. Mij u vignju
neki zovu miina. Jednako tako sud.
Vidi mii, mijur.
MIJACA selo u vrgorakoj zagori.
Vidi kozlac.
MIJOVIL Mihovil, Mijat.
Miatovi konaci. Govore i Mijovija,
Mijoul, Mijo, Miko, Mie,
Miketa, Miulin, Mikala, Mieta,
Miurica, Mia, Mie, Mio,
Midrak itd. Mijovski, mijoski,
mijoljski (mihovilski). Mijoljsko
lito (topli dani oko Mijovila).
Maka mia ulovila,
Na svetoga Miovila.
Jo bi jednog ulovila,
Da ne bie Jerolima.
235 MILOSTINJA
MIJOVILO dan Svetoga Mijovila
(29. rujna). Izgovaraju Mijovija te
Mijoul.
MIJUR mjehur. Vidi pomijuriti.
Vidi mij.
MIJURICA l plod u obliku
mjehura (koji je ispunjen zrakom i
obino puca pri stiskanju). Vidi
pucavac.
2. asna sestra, vora. Izgovaraju i
manjuraa, manjurica
MIKA TI glasati se kao tele. Vidi
mukanje, pomikivati.
MIKLJATI vrvjeti, izlaziti u
velikim skupinama.
MILE pripjev u starinskoj pjesmi
(mile, mile).
MILEINA selo u splitskoj zagori
(Mala i Velika) sa zaselkon.
Buevii. Vidi Ogorje i Zlopolje.
MILO ao; za plakati . Dolo mi ga
je milo (bilo mi ga je ao, smilila sam
se nad njim). Do:o mi je milo (dolo
mi je da plaem).
Selo Slivno i Grabovo Vrilo,
Ajde mala, avlu te je milo.
MILIJUN - tisuu tisua.
MILOSTINJA - milodar (kupi se za
siromane i ugroene osobe). Kad
nekoj sirotinji krepa krava ili se
MILJEVCI
dogodi kakva druga vea teta, kupi
se milostinja po cijeloj upi, a i ire.
MILJEVCI skupina sela u
Drnikoj zagori. U miljevakoj su
upi Bogeti, Britane, Kaoine,
Karali, Drinovci, Klju i iritovci
(sv. Petra i Pavl

).

upna je crkva
posveena Presvetom Imenu Isusovu.

upa je u ibenskoj biskupiji,

drnikom dekanatu.
MINA mijena (mjeseeva). Vidi
uba.
MIND A isto to i lasa.
MINUE naunice, rinice.
Meni dragi kupijo minue,
Sad mu vitar kroz opanke pue.
MINISTRANT djeak koji
posluuje sveenika dok ovaj govori
misu. Zovu ga i ak.
MINITI proi, mititi. Vidi
odaminiti.
MIOI selo u drikoj zagori sa
zaselcima Draga i U Podu.
MIR dio enidbenog obiaja (doi
na mir).
MIRA l . mjera. Miron miri, einon
cini. Na miru (kako treba). Meso je
na miru osoljeno. Na svu miru
(potpuno, skroz, posve). Zloesta je
nova mlada na svu miru. Nema miru
(onaj koji pretjeruje u neemu).
236 MIRBO

ATI se
Svakomu je drob mira. Tuta mira
(prava mjera). Privr:,ija (svaku)
miru. Vidi zamiriti, tutati, namirati,
namiriti, namiriti se.
2. obrazac po kojemu se mjeri. Tako
je svaka bulana posuda mira,
primjerice mira za vino (u pravilu je
bila izraena od baka i imala deset
ili pedeset litara). I mi smo imali
jednu taku miru za vino, bila je
bulana za pedeset litar. Vidi rabo.
3. radna obaveza na cesti koja se
odmjeri jednoj kui i sl.
4. jedinica koja se dobije nakon
premjeravanja i podjele nekog
zajednikog zemljita. Ne dobije
svaka obitelj jednako mira jer se nije
svaka u prolosti jednako dijelila.
Nakon podjele neki mogu prodavati
svoje mire. Ima dvanest mir.
Vidi gonjal, pa, drib, vrit,
variak, dulum, kvarta, kvartaroI,
perun, paica, podlanica, zastopa,
rogua.
MIRAICA dio kantara
(gvozdena ipka na kojoj se mjeri).
MIRAKUL(A) udo, odnosno
smijena osoba ili osoba koja se
udno ponaa.
MIROA TI se davati mir jedan
drugome.
MIRE
MIRE onaj tko je miran. I mire tri
vraga vire.
MIRINA suhozidina u polju.
MIRITATI pripadati. To ga i
mirita (to ga i pripada, to je i
zasluio). Izgovaraju i meritati. Vidi
tokati.
MIRLIS miris. Izgovaraju i
merlis, mrlis. Vidi mrluiti.
MIRLOVI POLJE selo u
drnikoj zagori.
MIRLOVI ZAGORA selo u
drnikoj zagori. Franjevaka upno
mjesto (Uznesenje Marijino) u
ibenskoj upaniji, drnikom
dekanatu. U upi su i Pokrovnik (sv.
Mijovilo Arkanel), Pakovo selo (sv.
Vrano Asiki), Radoni, Ostrogaica
i Podumce. Govorilo se i samo
MirIovi.
MIR(L)UITI vidi mrluiti.
MIRLUVAN mirisan. Vidi
mri uiti.
MISA misa. Kad e i k misi?
(kad e na misu?) Ako nekome
hoe rei da je nedotupit, ako ele
izraziti sumIju u njegovo znanje,
kau mu: Ti ne zna ni po mise. Vidi
crkva.
MISAR osoba koja je nazona misi
ili koja ide na misu (ie k misi).
237 MISTO
MISEINA naziv za lijek protiv
svih bolesti.
MISIJA velika stijena.
MISIRAA velika sjemenska
tikva.
MISNI koji se tie mise. Misna
roba (odjea u kojoj se ide na misu,
svaka sveana odjea). Misno doba
(doba oko 9-10 sati). Misno vino
(vino koje pije sveenik kad misi, ali
i svako dobro vino, koje bi se
slobodno moglo piti na misi; poj am
dobra vina). Vidi trapac.
MISTO l . selo, mjesto.
Lovre, Cista, to su glavna mista,
A Imocki ostaje za ni.s"ta.
2. ;rostor (obino koji neemu slui ):
misto za kuu (plac), misto di se
krava vee za jasle (krave se spraaj u
uzvikom na misto!), misto za stolom
ili u kui (
C
ini mi se da meni nema
mista u ovoj kui). Vidi nemisto.
3. punta. Pogodija gaje u misto.
Kad je eljade neraspoloeno, moda
bolesno, kad se udno ponaa
(drukije nego inae), kau: Nije mu
trava na mistu (to se kae i za
ivine).
MISTO umjesto. Ja u i misto
tebe. Govore i umisto te umie.
MISTRIJA
MISTRIJA zidarska alatka, slui
za uzimanje japna.
MISUSOVO - u ime Isusovo.
Izgovaraju i Ojmisusovo! Vidi
moca.
MIA A drvena prigoda za
mijeanje pure. Kau i miaja,
purnjak, pura. S miaom se
moe mijeati i kaa (ee s
varjaom). Vidi paljaa.
MIAJA isto to i miaa.
MIAKINJA l . vrsta divljeg zelja
(za blago). To je pitoma miakinja.
Neku jedu i ljudi (ima listie poput
tuta samo su uzdignuti).
2. trava koju blago nee (divlja
miakinja). Za razliku od pitome koja
i ma glatke listove, divlja ima
runjave.
3. dlake koje ponu rasti na licu,
bradi i drugdje mladoj osobi; stidne
dlake. Vidi bruke.
4. miica, enka mia. Kau i
mikinja. Vidi miavac.
MIANICA - razne vrste jestivog
divljeg zelja pomiane skupa. Kau i
mianca, miancija, miano zelje i
sl.
MIARKA vidi blabor.
MIAVAC miji izmet,
brabonjak.
238 MITITI
MII mali mij. Znao je
posluiti kao sud za vino (poput
burae). Reci jon neka potopi mii.
MIINA - koa domae ivotinje,
bekina. Sveta dua, avlija miina.
Oviju nose didine u makarama na
gl2vi. Od janjee i l i jaree miine
izrauje se glazbalo miina (diple na
miinu), kovaki mij, sud za vodu ili
vino miina (ili mij) (a odusi po
miine vina), sud za sir (sir iz miine,
sir iz mija) . Kad dvije osobe ili dvije
grupe ljudi moraju jednako uloiti u
neto (ukljuujui ivot), kau:
Miina za miinu. Mala je miina
miinica. Tela se dobro nadojila
(nabunbila) mlika, svaje ka
miinica. Vidi buraa, mii, krba.
MIJI REPAK - vrsta jestivog
divljeg zelja.
MI TURA TI - mijeati (to ide i
tc ne ide skupa).
MIT ANE - (osoba obino nejaka)
koj u treba posebno paziti, mititi.
Moran ga pazit ka mitane.
MITI umivati. Ruka ruku mije,
obraz obadvije.
MITITI l . mimoii neto ili
nekoga. Mitili smo se na mostu. Vidi
miniti.
MITLO
2. initi; priinjavati. Miti mi se da
emo brzo morat u svate.
3. vidi mito.
MITLO -selo u trogirskoj zagori.
Vidi Blizna.
MITNICA mjesto na cesti gdje se
prolazi, a straa ptovjerava
proputnice (propusnice) i ostale
osobne isprave (za ratnih doba, kuge
i sl. ). Isto blok.
MITO - dar kojim se kupuje neija
naklonost. Mititi (davati mito). Uvik
li trai da je miti (trai da joj se daje
neto iznad uobiajenog).
MIZERIJA jad, nevolja, sirotinja,
oskudica. Mizeran ( jadan, kukavan;
sitan). Kau i mierija, mieran.
MLAANICA isto to imetenika.
Kau i mlaenica.
MLAD koji nije odavno, koji jo
nije gotov, zelen. Mlado lito (nova
godina). Mlado lito i ono je sito,
vodokre kako komu doe. Mlado
vino (novo vino), mlada rana
(svjea rana). Vidi zamladiti se.
Staro ti ne kalje, mlado ti ne plae.
Mlado se drvo savija. Na mladu je
zarest e. Mlado ludo, staro bez
pameti (Mladost, ludost, starost bez
pameti).
239 MLADICA
MLADA - l . skoro dovedena
nevjesta (ona je mlada sve dok ne
doe nova nevjesta).

enidbe bi
obino bile pred Boi (kad je kua
puna). Ako bi bilo pod moranje,
momci bi se enili i u proljee. Tako
doveden u mladu zvali bi prolina
mlada. Prolina mlada, a jesenski
maii. Prolina mlada prvo dite
nosi pet miseci, a drugu dicu po
devet miseci. Mlada u novu kuu
dOl1osi: malo i veliko ue, svezu za
vuiju, sikiru, zastoranj (za
podmetanje pod brime kad se prti),
matilo, dasku peraicu, praknjau
i kovu s darovima za svate. Tu su i
skrinje s robom i novi misni opanci
. Vidi podgrmui, brzo rod.
2. makara obuena kao mlada. Ko
e ove godine bit u makarin za
mlade?
MLADAC vidi mlaz.
MLADI momak, dragan,
mladoenja, enik.
MLADICA - 1 . mlado bukovo lie
koje se u nedostatku druge hrane bere
i daje blagu dok je zeleno (poslije
prestane biti hranjivo jer se sasui, za
razliku od linjaka).
2. Vidi mlaz.
MLADI ICA
MLADIICA mladi izdanak iz
panja.
MLADINA mlada stoka (koja je za
prodaju ili za napridak). Vidi
pripaa, litorest.
MLADIKOV mlad (odnosi se na
drvee). Obino se kae za obanski
tap ili koji drugo predmet od mlada
drveta.
MLADIKOVINA mladikovo
drvo ili podruje obraslo mladim
drveem.
MLADINCI trei dan po Boiu.
MLADOLITAN mlad (koji ima
malo godina). Kau i da je ispod
godina.
MLADOV ANO mlado, novo
(odnosi se na mlijeko od teljenja
krave pa dok joj ne oivi novo tele).
Mladovano je mlijeko silovno, nije
tako ukusno i gusto kao ozimano.
MLAARAC momak za enidbu.
MLAARIJA omladina, mladost.
Stariji ljudi za mlaariju kau: U
njimon vri, tt nami mri.
MLATA mladikovo i savitljivo
drvo (kolac) kojim se mlati kukuruz
ili neka druga itarica. Dri se za
tanj i dio koj i se savija, a deblji m se
udara (sve zvii povi glave). Neki
kau matrak.
240 MLIN
MLATIMUDAN podrugljiv naziv
za izraslog diarca koji jo nije
potpuno odrastao. Neki kau
macimudan. Vidi vrljac,
matrapica, puzdrov.
MLA VITI l . batinati, tui nekoga.
Kau i primlaviti. Nemoj da te
primlavim.
2. brzo neto raditi, jesti (slatko i
dobro) i sl. Vidi smlaviti.
MLAZ -lozina mladica. Govore i
mladac. Vidi brk.
MLIIKA naziv za desetak vrsta
jestivog zelja (jedu ga ljudi ili
blago). Tu je radi, maslaak, bila
mliika, grzdulja itd.
MLINICA kaa skuhana u
mlijeku (ili u pola vode, pola
mlijeka), kaa na mliku.
MLIKAR naziv za prostoriju u
kojoj se dralo mlijeko i mlijeni
proizvodi i u kojoj se radilo o
mlijeku. U mlikaru se dralo i sue
za mlijeko. Vidi diva, kabli,
kaica, stap, kip, tvorilo.
MLIN dio mlin(i)ce. Nekima je
mlin mlinica. Vidi lib,
zapor(njaa), potenica, kaika
(preslica),vrteno, plazina, balota,
senj, grivna, kobila, kamen,
paprica, oklonica, kabli, osnac,
MLINICA
postelja, munica, ko, kobra
(kopanja, opalac), ekalo, bati
(eziak), ingir, klju, drvenina,
branik, metanica, ekalua,
ingiraa, sidalica, tampanja,
branik, poklopac. Pribor uz mlin
ine: soivica, (o)ale, valjuga
(valjak), poluga, podigaa, skale
(skalice), lopatica, zasipa , opalac,
zbija, metlica itd. Vidi dojni,
rvanj, tumbas.
MLINICA kua na vodi sa mlinom
u kojoj se melje ito. Izgovaraju i
mlinca. Kau: Ien samlit brno,
Ien samlit za puru, za kruv, za
prasad. Jadan ti onaj koji ie s
izidenin u mlinicu. U mlinici se
dvaput govori (kau kad kogot trai
da se ponovi to je ve bilo jasno
reeno). Kad kogot posve vie, zjaje,
kau mu:

ta vie, nismo u mlinici ?

Kau i: Ne gusli se u mUnci. Neki
kau mlin (veini je mlin samo
naprava koja melje ili ak samo
mlinski kamen) .
MLITAK njean; osjetljiv; to
lako uvene (odnosi se ponajvie na
biljke, prisade, primjerice na mlad
duhan).
MLIVO ito prireeno za
mljevenje u mlinici, odnosno
241 MODRULJ
samljeveno ito. Ima li puno mliva?
Vidi pomliovac.
MOBA vie ljudi (i ena)
skupljenih radi obavljanja kakvog
posla (kopanja, kosidbe, trganja,
plstenja i sl. ). Naziv nije rairen
svuda. Vidi telento.
MOBILUA pokustvo; dio
pokustva to ga mlada donosi u novi
dom. Kau imobilja.
MOCA u ime oca. Moca i sina i
duva svetoga. Izgovaraju i ujmoca.
Vidi miusovo.
MODAR plav. Modar ki sukno.
kuromodar (tamnoplav) ,
svitlomodar (svjetloplav).
MODERAN udan, na svoju ruku.
On ti je moderan.
MODRA enska suknja od modrog
platna. Vidi brnjica.
MODRNA suknena enska haljina,
do pojasa bez grudnog dijela, obino
bez rukava, ali ne nuno. Ostali dio
slian je kotuli. Obino su je nosile
starije ene. Izgovaraju i modrina.
Vidi bilaa, sadako
MODRULJ. l. vrsta kante,
kalajisni sud za vodu ili vino.
2. naziv za kamen ivac modrikaste
boje i neobine tvrdoe.
MOKRINE
MOKRINE vremena kad su velike
vlage (zbog kia, poplava i sL).
MOLA poputanje, popust. Ne da
jon Dina mole.
MOLAJINA vrijeme juine, bez
bure i vedrine. Zimske su molajine
nepogodne za SLenje mesa. Kau i
molaina.
MOLA TI popustiti; smanjiti (se).
Mola la je bol. Mola la je kia. Mola
je o tomu govoriti. Vidi rastupiti,
odaminiti.
MOLEN rije u izreci Malen ti
tvoj! kojom seesto slue u zagori.
moljica nametnik koji jede vunu,
platno i sl. Isto moljac. Kau i
izdavica. Vidi roga.
MOMAK l . mladi (nije vie
djeak, a nije se oenio), ali i
dragan.
Dok san cura sviju san momaka,
A moj dragi sviju divojaka.
Razdoblje momkovanja (od vremena
kad se netko zamomi pa do enidbe)
esto je bilo vrlo kratko.
K
ad se ene dva brata nejaka,
Ko e biti voa od momaka?
Malo okoprniji momak je
mometina. Stari momak je
odrastao ovjek koji se nije oenio.
242 MORA
Vidi pazdrk, vezir, divac, usidilac,
starosidiovac, neenjen.
2. sudionik alke (koji nije na konju
nego ide pjeice) . Pomaga je alkaru
kopljaniku, vojvodi, vojvodinu
poboniku, barjaktaru ili pratiocu
barjaka, moe biti aranbaa,
aranbain zamjenik, prvar, voditelj
edeka, buzdovandija, titonoa,
namita alke ili zamjenik namitaa
alke. Obuen je u sveanu narodnu
nonju: koulja, jeerma,
kumparan, gae, struka ni pas,
pripanjaa ( s dvije kubure i
jataganom), bive, teriuci, opanci,
crljenkapa, pekir.
3. sluga kod bogate kue. On je bija
momak kod Tripalia. Nie mu ni
momak (na moe se mjeriti s njim).
To moe biti i privremeni pomaga u
nekim poslovima. Kupin momke,
ien po duvan u Ercegovinu.
MONTIKULA vrsta divlje loze
(divljake, divljaice ), naroito
pogodne za tanje zemlje. Kau i
mantikula.
MORA djevojka koja se nou kroz
kljuanicu provlai i tare (mori)
osobe u snu, obino one osobe s
kojima je u prijateljskim odnosima
(morija divojka). Kad bi je uhvatili
MORE
vrsto dok mori i ne otputali ruke do
zore, ujutro bi mogli vidjeti koja je.
Kad se mora uda postaje vitica.
Neki govore da mora pije krv, a da i
ne mora biti u liku djevojke. Neki
nisu vidjeli nikakvu djevojku niti
koga drugoga, ali svejedno kau, kad
su slabo spavali, kad su se u snu jako
muili: Noas je na meni bila mora
ili Noas me je nita tralo.
MORE moe. Ne more se zaepit
dlanon sunce. Mlad umrit more, star
ivit ne more. Vidi mere, mo. Neki
umjesto mogu kau moen, a
umjesto ne mogu, kau ne moen.
MOSE selo u drnikoj zagori.
Vidi Gradac. Mose je i vee br
d
o u
ljutoj zagori po kojemu su razasuta
mnoga zagorska sela. Vidi gonjanje.
MOSKATI (se) misliti mozgom,
mozgati (se). Nemoj se puno moskati.
MOSOR planina na rubu zagore,
prema Omiu, izmeu Cetine i Klisa.
Zlo u Bosni, gore u Kotoru,
A najgore ivit u Mosoru.
MOSUR led koji visi na strehama
kua ili liticama kad vlada studen,
znaju biti do 1.5 metara dugi. Visi mu
mosur iz nosa.
MO moe (more, mere). Ma
li jo kako? Od istine ne ma ute
243 MOTKA
(pobi J. Vidi di, ne, o, ku, ta,
zna.
MONJE isto to i muda, monice
MOUR isto to imaur.
MOT l . znak koji se daje suigrau
u kartama. Motati, motavati (davati
mot). Ima i ire znaenje.
2. sposobnost. Ako kogot togot
nikako ne moe napraviti kau: Nema
ti on mota za to.
MOTIKA l . najvanija alatka u
zagori. Neki izgovaraju mutika.
Sastoji se od eljeznog dijela
(motike) i drvenog: dralice (drala,
draka) i tike. Samo se motika od
rada deblja. Kopali su u pravilu
mukarci, u novije su doba i ene
dobile to pravo.

ta te briga, nisi
kopa za nj. Vidi raliniti, zatigati,
zanaditi, ui.
2. mjera za povrinu (koju moe
kopa motikom obraditi za dan
kopanja). To je odprilike kao i
varak. U vrtliima se nije oral o
nego se sve obraivalo motikom
(sijalo se pod motiku). Vidi plug,
priloina.
MOTI ITI kopati motikom,
prekopavati motikom, obraivati
motikom.
MOTKA vidi prulja.
MOZAK
MOZAK modina iz kostiju.
Jspijukaje i mozak.
MODANI mozak (i modana
opna). Izgovaraj u i moani te
mosak. Kad netko udari glavom sa
stranje strane (timenon) tupo i jako,
kau: Stresa modane.
MRAKATI tjerati podvikujui
(stoku), podvikivanjem pourivati
nekoga da neto uradi. Mrakniti
(potjerati). Vidi jakati, akati,
ukati.
MRAMORAN umoran; bolestan;
mamuran. Danas mi je mramoran
ivot (nemam snage ni za to).
Mramornost (mamurluk,
nevoljkost, umornost).
MRA TOVO selo u drikoj zagori
sa zaselkom Podi. Vidi Promina.
MRAZITI stvarati mrnju. Mraziti
se (mrziti se; svaati se).
MR CI mrtvaci. Vidi mrtac.
MRCENJA veliki orao koji pada
(savija se) na krepaline, a esto i sam
odnese ivine. Kau i mrcinja.
Ptice nosi tiar, a kokoi kokoar.
MRCINA leina, strvina, le
uginule ivotinje ili zvijeri ; krupan
ovjek, lj udeskara.
MRA V ogaravljen ovjek
(izmren mrinom). Kau i mrov
244 MRI

ARICA
MRELA crn ovjek (kao da je
izmren). Kau i Mrika, Garo,
Gareta, Crni, Crnja. Moe biti i
prezime. Nemoj se s menon rugat,
udau se i ja, pa makar za Mrelu iz
Raa.
MRINA cra praina iznad
ognjita, gar.
MRDAINA sitni posao (taj
obino uzme puno vremena, nevidan
je). Vidi potrkuica.
MRDA TI micati, migati; pomalo
raditi. Moe li jo logot mrdat?
MRDBA TI SE nevoljko neto
raditi; libiti se.
. MRALICE enski nakit (vrsta
ogrlice). Kau i mrale.
MRGINJ marginj , meja. Kau i
mrgilj. To je granica izmeu dviju
njiva koju neki zovu griblja. Prije je
rginj bio neuzorani dio izmeu
dviju njiva (svatko bi ostavio po 4
prsta neuzorano ), a poslije je to
uzorano pa je nastala brazda.
MRIARICA otana namrskana
pri dnu. Mrske se priiju (tako da
bude poput mree). Obino su ih
nosile cure. Dok bi hodale, mrske bi
ile lijevo-desno. Mriati, mrskati
(raditi na otani mrske i priivati ih).
MRKANJE
MRKANJE parenje i zmeu ovce i
ovna; tjeranje kod ovaca odnosno
vrijeme parenja ovaca. Mrkati se
(tjerati se; odnosi se na ovcu). Vidi
praz, gala.
MRKA VCI slino to i crnopieci.
Preli su se od jedI0struke bijele
pree naprijed, a nazad od cre
jarine.

enski mrkavci su se vezli

tamom (vuna rudica).
MRKLI tamni; bez svjetla. Mrkla
noi, budi u pomoi.
MRKOSITI se mrgoditi se. Kau i
mrkusiti se. Vidi namrkositi se.
MRLINA l . vidi mrljina.
2. slanina. Je li poteno ubit ovika
za oku mrline ?
MRLIS miris. Izgovaraju imirlis,
merlis.
MRLUITI mirisati. Izgovaraju i
miriuiti, mrlisati, mirIisati,
merlisati. Mrluan, mirluan,
mirIisan, merlisan, mirluvan,
namriuiti se, namirluiti se,
namirIisati se (namirisati se),
namrluan, namirluan, namirlisan
(namirisan), pomrluiti, pomirlisati
(pomirisati), zamrluiti, zamirluati,
zamirIisati (zamirisati).
245 MRS
MRLJA crvi kojega utiskuje
muha u suhi prut. Vidi pregalj,
korovica.
MRLJA N Marjan (brdo ponad
Splita).
MRLJA V slab, nejak, nerazvijen.
Izgovaraju i mrljov. Mrljati (neto
preko volje raditi, jesti i sL) . Vidi
zamrljaiti.
MRLJINA skoro mrtva osoba, koja
e skoro umrijeti ili samo tako
izgleda. Izgovaraju i mrlina.
MRMELJ crv koji jede u zemlji
krumpire, (gomolje). Izgovaraju i
mrmolj. Zovu ga i bubina. Vidi rak.
MRMOLJITI mrmljati, govoriti
neto nerazumljivo i kroz zube.
Slino je mrmositi.
MRNJAUKATI mjaukati. Obino
kau da maak mrnjaue.
MRNJAVCI selo u selu Lovreu.
U Mmjavcin su se, kau, rodili
Vukain, Gojko i Ugljea
(Mmjavevii) i Kraljevi Marko.
Boga molin side kod ovaca,
Da se udan na srid Mmjavaca.
MRS meso svih vrsta; masnoa.
Kau i mrsalina. Kad netko ima
dosta mesa, kae se da ima omrska
ima se ime omrsiti. Koji nemaju
omrska; ti su sotni(za njih vrijedi
MRSALINA
savjet i izreka: kruva grimi, a slanine
limi). Mrsni su dani nedjelja, utorak i
etvrtak. Tada se kuha kiseli kupus i
meso (rednja). Ostalih dana jede se
posna hrana zainjena uljem, ako ga
Ima.
MRSALINA -' mrsna hrana, mrs.
Mrsidnji dan (dan kad se mrsi, kad
se ne posti).
MRSAN mastan. Kau imasan.
Hrana je mrsna, a zamaen ovjek
je masan. Masan je i ovjek koji je
posve debeo (naroito u licu i
trbuhu). Odatle nadimak Masni.
MRSITI se -jesti masno. Ko kosi taj
se i mrsi. Vidi postiti.
MRSKA - nabor. Tako kotula i
otana (bez kurdele) imaju mrske.

enska jaketa ide do mrsaka. Vidi

namrskan, zamrskan.
MRSKANJE boranje, stvaranje
bora (na licu), ali i stvaranje nabora
(mrsaka) na pojedinim vrstama
odjee. Mrskati (praviti mrske) . Vidi
mriarica.
MRSNITI brzo utei, pobjei;
naglo se udaljiti. Vidi murepanje.
MR - uzvik tjeranja, mar!
MRA VAN - mrav i slabaan.
MRNITI otjerati, odnosno grubo
podviknuti s namjerom tjeranja.
246 MUC
MRTAC - mrtvac. Mrtve pita, ivin
daje. Vidi mrc.
MRTAKI 1 . nain zvonjenja
crkvenog zvona.
2. mrtvimice. Uda ria ga je mrtaki.
Izgovaraju i mrtvaki.
MRTVA TI biti u polusnu; jedva
iv biti. Vidi kujati.
MRTVI DAN - Dan mrtvih, Duni
dan (2. studenoga). Vidi Sisvete.
MRTVIMICE - opasno po ivot.
Udarija ga je mrtvimice, dobro da je
OSla iv. Udarija ga je mrtvaki.
MRTVINE sastanak (i sudska
rasprava) rodbine radi ostavtine
(obino kad umre glava kue).
MRTVOUZICE nain vezanja
vora bez kukolja, tako da ga je vrlo
teko drijeiti.
MRVU- malo, zeru. Je si li se
popravija mrvu?
MRZGA VCI sinusi kod ivotinja,
ali i kod ljudi. Ako te trisnen, izletit
e ti mrzgavci. Kau i mravci,
mrgavci i sl.
MUADER iZbjeglica, prognanik,
muhadir. Zovu ga i pobianac.
MVAMET Muhamed, u psovki
zamjena za vraga: Odnijo te muamet.
MUC - kamen tucanik za nasipanje
makadam puta (moe biti pomijean
MUALITE
sa zemljom). Izgovaraju i mu,
mua, mia. Zovu ga isovura,
tuenak.
MUALITE -
MUATI - utjeti, ne govoriti.
Mue se ni misa ne govori. Kau i
muiti. Ko mui,
'
dva ui. Kad kogot
govori to ne treba, kau: Mui, jezik
prigriza ili Mui, zamuka dabogda.
Mualjiv (utljiv, slabo govorljiv).
Vidi primu ati, umuati se.
MUAVAC 1 . vrlo utljiva osoba.
Onje blja oni muavac. Izgovaraju i
muovac.
2. igra livo-tako (lije-tako).
MUON neujno, tajno. Vidi
ispodmua.
MU vidi muc.
MU - selo u splitskoj zagori (Dojni
i Gornji). Dvije su upe: Mu Dojni
(Mala Gospa) i Mu Gornji (Sveti
Petar apotul).
Sveti Petre, oko tebe rasti,

uvaj moju malu od propasti.

upe su u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, kliko m dekanatu.
Sastala se Leevica s Muon,
Ja i mala u otani vruon.
MUAK jaje koje se promukalo,
pokvarilo se pa se muka. Pokvaren
ka mua. Smrdi ka muak. Muak
247 MUJS
esto slui kao polug (polug postane
ml'ak).
MUALICA - korito za japno. Kau
i muanica.
MUDA - monje kod mukaraca,
jaja. Mudo je jedno jaje. Lako je
tuin mudin jee gonat. Koliko
skoi ja, da skoija, muda nee
priskoit. Stariji pitaju kakvog
vrIjca: Ili vie voli! zubin govno vu,
ili mudin jea tu? Kad je netko bio
posve okopran pa se smirio (nakon
enidbe, dobivenih batina i sL), kau:
Zasukala mu mudin. Vidi kesa, bili
bubrizi, una, lisko, puzdra.
MUD LA TI - zavaravati, varati.
Nemoj me mudlati! (ne zavaravaj me,
ne pravi me ludim). Mudlanje
(zavaravanje, potezanje za nos).
MUGATI - namirivati se na lak,
ponajee lupeki nain. Odatle
muganje. Obino se govori
namugati se, to znai i kriomice
troiti zajednika dobra. Namuga se
on prija nego se od brae podi/i ja.
MUJS - uzvik kojim se goni i doziva
maka. Maku nazivaj u i mujsa.
Mujs maco, di si !la?
U Alila.

ta si radila?
Mliko varila.
MUKA
MUKA tegoba, patnja. Od muke ka
i od sile. Muko Isusova (ovako se
esto poinje reenica da bi se
naglasila vanost onoga to se
govori). Muke ti je (nije teko, lako
je). Muke tije to urdit.
MUKA bijelo,
s
itno brano. Ujedno
branasti dio svake itarice.

ito je
puno muke (zro je puno, zdravo,
nUe turo). Mukom zovu i dobro
uraenu zemlju kad u njoj nema
valutica.
MUKAJET grobna tiina. Ni
mukajet.
MUKANJE glasanje goveda. Kad
se krava tel i, onda mie. Mie i za
teletom.
MUKINJA -
MUKTE - bez plaanja, badava,
dabe. Da bi se to istaklo, kau
Mukte ikte, a neki mukte zip te.
Sasuja je na me silnu betimu, a sve
mukte-ikte. Mukteina,
mukteevina (ono to se dobilo
mukte i l i za malu cijenu). Nadimak
Muktija. Vidi nako, alaka,
alamaka.
MULA krianac izmeu magarca i
kobile. Vidi mazga.
MULA i sto to i mulika.
248 MUNITI
MULAC osoba iz vanbranog
odnosa (kopile). Kau i mule. Vidi
kotula.

enska je muliea. Muletiji

(koji pripada mulcu). Vidi odziv,
nakopile.
MULAN meso s dna rebara
(izmeu rebara i buta). Izgovaraj u i
mulam.
MULA RIJA isto to i drina,
drajina.
MULEGIN pregradni (unutarnji)
kuni zid.
MULIKA vrsta tvrde bjelkaste
nepropusne (iloviaste) kamenaste
zemlje. Neki izgovaraj u muljika.
Kau i mula. Vidi prasko, siika.
MULIN ovan bez rogova. Vidi
ule.
MUL TA vidi munta.
MULJA TI nametniti puna usta
hrane, ali i gledati zaobai istinu jer ti
ne odgovara.
MULJIKA vidi mulika.
MUNADA nezgoda, neprijatnost.
MUNITA metalni novac,
kovanice, sitni. Kau i munitva.
Vidi lemuzina.
MUNITI 1 e udariti, jako i naglo.
Muni ga u rebra.
2. ukrasti. Vidi zdipiti.
lUNITI se
IUNITI se pokvariti, kreniti na
loe. Mundo mi se kapula . Vidi
munut.
'IUNITV A vidi munita.
MUNT A globa za uinjenu tetu ili
neki prekraj ( naplauje je poljar,
lugar, sud i sl. ), ali i rasprodaja.
Muntati (globiti, ali i rasprodavati).

aevina se ne munta. Izgovaraju i

multa, multati.
MUNTANJA bjesnilo, mahnitost.
Uvatila ga nika muntanja, stra me s
njin u istu postelu le.
MUNUT pokvaren. Vidi muni ti
se.
MUNJEN udaren (mokrom
arapom po glavi).
MURA 1 . ivotinj ski eludac
(eludac kod svinje). Dava ti odnija
muru, vele li ti se more u njoj
razminit. Od mure se radi sirite.
Pridivci su mura i murea.
2. igra prstima, lamura (2= do, 3=
tre, 4= kvatre, 5= cinkve, 6= ije,
7= ete, 8= oto, 9= nove, 1 0= tuti).
Igraju dva igraa jedan protiv
drugoga (asamaki) bacaj ui od
jedan do pet prsta i u isto vrijeme
izgovarajui brojeve (zogove) na
talijanski nain. Punat dobiva onaj
kod kojega se zbroj prstiju podudari
249 MURATI
sa zogom koj i je on nazvao (a da
protivnik nije zvao isti zog). Iako se
igra priliito brzo igra ne smije brzo
zatvarati aku i tako protivniku
onemoguivati da sagleda broj prsta
koje je bacio. Tko tako radi, kau
mu: Ostavi ji da se mrznu. Igra se
obino do dvanajest i li esnajest (vidi
mala, dobra), a po dogovoru moe i
drukije (u pet punata- pleska, u
pu;)at itd. ). Moe se igrati i u
drugove(dva a dva), rjee u estero
(tri a tri). Poraeni dobivaju ture
(udarce usukanim i namoenim
udariem). Igra se zove se i
ijavica, mura, la mura, lamure, na
mure. Kau: ajmo na mure, ajmo la
mure, jmo ijavice (ije), ajmo na
prste. Vidi odziv, probiti, muro.
MURA igra igre na mure.
Obino se misli na takva dobra
igraa. Kau i ija.
MURAL potporni, glavni zid.
MURA TI gurati kroz vodu,
gnjurati. Murati se (plivati i pri tom
se meusobno gurati i potapati pod
vodu; to se zove muranje).
Promurati odjeu znai povrno je i
nabrzinu oprati. Vidi murlati,
zamuriti.
MURATI
MURA TI - igrati na mure. Isto
ijati.
MUREPANJE - ljutito naputanje
nekog drutva, naprasit odlazak.
Odmurepati ili zamurepati se
(otii inatno). Vidi zamarijati se,
mrsniti.
Murga crno vino sumnjive
kakvoe. Vidi kendra.
MURLjAGA svakakva hrana
pomijeana. Vidi iljaga.
MURLjATI - provlaiti kroz vodu.
Odatle promurIjati. Promurljaj to
malo i ajde kui dok se nisi priladila.
Slino murati, promurati.
MURO ujednaeno, istim tempom;
polako (odnosi se na igru na mure).
MURO V murvin (odnosi se na
drvo). z rakiju je najbolja murova
bava.
MURTELA - bosiljak, meslian.
MURTELINA zidarski eki,
kresa.
MURV A dud (stablo l plod). Od
murova drveta izrauju bave. Plod
jedu ljudi (naroito djeca) i svinje, a
moe se praviti i rakija.
MUS - moranje, bez pogovora
izvravanje nareenja. Odani malo,
nije ti pod mus da zgotovi.
250 MUTERIJA
MUSA - nadimak (obino enske)
osobe koja se musi i ljuti esto i bez
ikakva razloga.
MUSITI se - duriti se i ljutiti (u
pravilu bez razloga). Vidi namusiti
se.
MUSLIM musliman.
MUA - nepodjeljena. tj . komunska
zemlja, opinska i movina
MUAjA nekakva trava po
barama. Vidi muIjaga.
MUALUK travarina.
MUEVEDA - podvala, loe
obavljen posao. Nikome nisan
napravijo nike muevede (nisam
nikome nita naao uinio, nisam
prevario ni podvalio. )
MUKARAA - ena koja se
ponaa kao mukarac; koja po mnogo
emu slii mukarcu; koja se preko
mjere drui s mukarcima.
MUKI muko eljade.
MULjAGA sijeno loe kvalitete s
movarnog tla. Vidi muaja.
MUNICA - pregradak, odnosno
kaeta i spred mlina u koju pada
brano dok mlin melje ito. Kau i
munjak, munjak.
MUNJAK - vidi munica.
MUTERIJA - momak djevojin,
koji joj dolazi na silo i za kojega bi se
MUTRA
trebala udati. Vidi sildija. Na
derneku momak curi obino kupuje
grotulje ili kakve drugo darove.
Vidiemo na svetog Iliju,
Koja cura ima muteriju.
MUTRA l . komadi platna kao
uzorak.
2. vjeba; uvjebavanje.
MUTRA TI vjebati, tjerati u red
(obino se odnosi na vojnike).
Mutranje (vjebanje). Vidi
izmutrati, mutra.
MUTULUK vidi matuluk.
MUTAP pokriva od kostreti
(kozje dlake). Kad bi se napija
donosili su ga kui u mutapu. Moe
biti od mjeavine vune i kostreti, ak
i od same vune (bitno je da su i
potka i osnova pripredene ). Mutap
se ne valja jer se nema iz ega izbiti
vlas (valjanjem se vlas izbija iz potke
, :0 je nepripredena).
25 1 MUZUVIRSTVO
MUT A V nijem, ali i slabe govorne
sposobnosti te nesnalaljiv. Mutaviti
(otezati i nikako neto zapoeti ili
zavriti).
MUTVI mlado stablo, naroito
hrastovo (rasti). Vidi sladun,
crljen, uanj.
MUVENJAK muhin uplj uvak (u
kojemu su crvi); govno od muve.
MUZGA isto to punjeta.
MUZILJA isto to i muzina.
MUZINA l . kutija (posuda) u kojoj
se uva sitan novac (kasica). Govore
i muzilja, bunja. Izraivali su je i od
zemlje (gnjile).
2. nain zidanja. Zidanje na muzinu
jest ukrasno zidanje s zidnicama
nejednaka oblika i veliine. Vidi
pag, greza, usmrs.
MUZUVIR ovjek lisac, uncut,
spletkar, smutljivac, varalica.
MUZUVIRSTVO pokvareno.'t;
uncutluk.
NAALAKATI se vidi alaka.
NABAC isto. tc i urok.
NABACITI I . baciti na neto
(nabacuje kia, muha nabacuje
ispljuvke, balata nabacuje balatu,
nabacuje mura prste itd.).
2. udebljati se (nabaciti teinu). Jesi
li nabacija koje kilo? Kad se krava
iti, nabaci na se novo (mlado) meso.
NABACIVATI 1 . malo jednom
nogom initi luk sa strane pri
hodanju.

ini mi se da ti kobila malo

nabacuje. Kau i zabacivati. Vidi
nabasivati, napobedriti se.
2. u ijavici bacati prste ili zvati zog
poslije (iekivati) ili prije
(zaletavati) protivnika. Vidi
nabaciti.
NABANDU na stranu, na bandu
(sve to nije ispravno, nabandu je).
Nabandu ka votanski Garanja. Ne
gledaj nabandu (na stranu). Ne budi
nabandu (budi ovjek, a ne budi
neovjek).
NABANDURITI se slino to i
naguziti se (stati negdje gdje
252
N
NABIJAA
drugome smeta i ne micati se).
Nabandurija se, ne misli se pomakni!.
NABARJAITI se vidi barjaiti.
NABADAA pribor za pravljenje
rupa na potplatu opanka. Vidi
probadaa, zumba.
NABASATI sl uajno naii na
neto, obino u mraku. Vidi
zabasati.
NABASIV ATI jedva primjetno
epati na jednu nogu. Vidi
nabacivati.
NABAKA posebice. Izgovaraju i
nabako. Svi ste zloesti, a Marta
naba.ko (posve). Vidi obaka.
NABIGUZICA osoba koja radi jela
(radi guzice) ide u goste ili drutvo
(dere mukteine). Vidi
kostogloina.
NABIJAA starinska puka koja
se puni s vrha cijevi. Nosi je alkarski
momak za vrijeme alkarskog
mimohoda. Moe biti kremenjaa
(koja je neto starija) ili na kapi.
Neki nabijaom nazivaj u samo
lovaku puku nabijau na kapi, dok
NABIRATl se
je kremenjaa na kremen. Vidi
arbija, bumbina, stragua.
NABIRATI se birati se prije igre
na balote, na karte i sl. Kau i na
bire. Vidi kraljati.
NABLIDOV A TI nastojati da se
neki posao to prije obavi . Odatle
nablidovanje.
NABOJ gnojni ili vodeni ir na
donjem dijelu noge (tabanu ili peti).
Toga je bilo dosta dok su djeca bosa
hodala. Na naboj se stavljao oblog od
zgrijanog lista blitve ili od rajice da
bi omekao i prije pukao. Vidi
Ivenjdan.
NABRAK vidi brk.
NABRECNITI vidi breeniti.
NABRUSITI se upregniti sve
snage radi neega, naotriti se; biti u
punom raspoloenju za neto. Tko se
nabrusi, taj je nabruen. Vidi staviti
se.
NACICIKATI se napiti se, ali ne
biti ba skroz pijan nego samo
podnapit. Nacicikan (gotovo pijan).
Vidi nacvrcati se, naroljati se.
NACVRCATI se opiti se,
nacicikati se. Kad se kogot dobro
nacvrca kau da j e pijan ka sikira.
Nacvrcan (pijan, ali ne ba do kraja).
253 NADMESTl
Slino je , ali ipak gore naroljan,
naroljati se.
NAINJEN okien, ureen,
ureen na osobit nain. Vidi
dalagan, iinjati.
NAITLJIV koji dobro ita. Nije
on ba.\ naitljiv. Vidi itmen.
NAV ANJE jedna od igara po
zagori .
NAVE drveni sud u kojemu se
kvasa i mijesi kruh. Vidi trpeza.
NAULITI (se) vidi uliti.
NADE GATI natui, namiatiti. Vidi
izcegenati, izdegati, degati.
NADILJA l . drvodjelska alatka,
vrsta noa s dvije ruke. Pogodan je
za dubljenje. Vidi duba, dera.
2. noi koji m je potkiva obrezivao
konj sko kopito pri potkivanju.
NADIMITI se nagutati se dima (to
je naj obinija poj ava u zagori). Ko se
dima ne nadimi, taj se vatre ne
ogrUa.
NADMESTI polako posipati
brano na kljualu hranu i mijeati .
Nadmeteni gra (kumpiri, zelje).
Nadmeti malo zelja. Nadmeu malo
kae (na obinu vodu; ipak se obino
nadmete kad neto ve ima).
Nadmetanjem se hrana zaiti.
NADOI
NADOI poveati se, dii se.
Nadola je velika voda. Nadoe on
ve (kae se za ovjeka za koga se
oekuje da e poeti bolje i vie
raditi, vie misliti na kuu i obitelj,
poeti ozbiljnije shvaati svoje
mjesto meu ljudima itd.).
NADOGULJ vidi udogulj.
NADOMEATI domeati (hranu,
ali i neto drugo).
NADOSTA VITI nastaviti.
Nadostavljeno (nastavljeno).
NADOLICA - l . onaj tko je upravo
naiao i pridruio se nekom drutvu,
pridolica. Neki kau nadoli.
Posprdno doljo.
2. zdravica koja se ispija u ast
nadolice. Vidi putnika.
NADOUNTATI dodati, nabaciti ;
pretjerati pri prianju ili pri
opisivanju neega. Vidi unta.
NADRAPATI vidi nadrljati.
NADRLJA TI stradati; dobiti
batina. Ako vas opazi, nadrlja li ste.
Slino je i nadrapati.
NAD RONJA TI se naspavati se.
Izgovaarju i nadronjiti se. Vidi
dronjati.
NAD RTl se - natui se, dobro se
najesti. Sad si se nadria pa ma i.
Nadra se i ba"ga briga.
254 NAGONITI
NADUBITI (se) vidi dubiti.
NADUTI se - napuhati se, napuniti
se zrakom. Krava se nadme od
diteline, sirka, lobode, ognjice (ako
se nakon jela napije vode). Da ne bi
krepala gonaju je i nedaju joj lei niti
piti. Ako je tei sluaj , probu e
(proue) joj drob kraj libara ne bili
izaao zrak.
NADVOR - vani, vanka. Potra gaje
nadvor.
NADAK alatka zgodna za krenje
i razbijanje panja, s jedne strane
sjekira, a s druge malj.
NAGA nagao, naprian. Suprotno
od biti naga jest biti ladan. Vidi
vla.
NAGAA TI vidi namirati.
NAGARITI navaliti; urno ii , ii
bez zastajkivanja. Vidi gari ti.
Mala moja, kad nagarin tebi,
Svi me vrazi ustavili ne bi.
NAGAZ - urok, a ujedno i
nailaenje na nezgodu izazvanu
urokom. Vidi nabac, promira.
NAGODITI postaviti na mjesto,
namjestiti; nanianiti.
NAGONA prisila; prisilna urba.
Lipo je radit kad nema nagone.
NAGONITI natjeravati; siliti.
:AGONITI (se)
NAGONITI (se) - nameati se (na
drabi i sl.); jesti ili piti vie nego
moe, bez elje (nagoniti se na
hranu) i sl.
NAGORIAN malo gorak,
gorkast.
NAGOVEDATI dobro isprebijati.
Smirija je se otkad su ga ono
nagovedali.
NAGRA(J)ISATI naii na neto
neugodno: na trnje, kamenje, na neku
svau (nagrabusiti). Vidi zagrajisati.
NAGRANSATI slino kao
nabasati, samo to ima namjere. Ko
e znat kad moe oni lude nagransat.
NAGRDITI se -raniti se neim
otrim. Kau i ugrditi se.
NAGREN ruan usljed neke rane.
NAGRUATI vidi grudati.
NAGUZITI se - stati i isturiti
guzice; stajati negdje nekome na
putu; raditi neto mimo drugi svit:
Naguzija se pa sam od Nedilje kupi
piu po polju. Naguen (postavljen
negdje gdje smeta, slino je
nauljen, naprndeen).Vidi guziti,
nabanduriti se, navrljiti se.
NAJATI najaiti, navrnuti na svu
priu, navrati, biti naprian.

ta si
naja, ka pratar u pojetu. Najimati
255 NAKAZA
(najaivati). Ne mo ga se otres t kad
najme. Vidi sjati, uzjati.
NA(J)EREN - nakrivljen. Nadimak
Najerica.
NA(J)ERITI se nakriviti se.
Uspravi se, ta si se tako nejerio?
NAJEUREN - pun jeura po sebi,
modar od hladnoe, nakostrijeenih
dlaica. Vidi jeuriti se.
NAJEURITI se najeiti se. Vidi
jeuriti se.
NAJ(I)SKOLI naroito, osobito.
Svi su na me ljuti, najiskoli Petar (on
naroito). Kau i ajnskoli.
NAJMENIK - najamnik, najmljenik.
Za taku osobu kau da je u najmu.
Materina Milica u najmu,
Vidiu je u Cisti na sajmu.
NAJPOPSLIN najposlije, na
koncu. Vidi poslin.
NAKARADA nakaza, rugoba.
NAKARITI se vidi kar.
NAKAZA osoba s tjelesnom
manom, a naroito u prenesenom
znaenju, osoba udnog i
bezobraznog, drskog ponaanja,
pokvarena osoba.Takva osoba svata
izmilja ili od sebe pravi nakaradu,
ponienje, sramotu. Slino je
pogrda.
NAKECITI se
NAKECITI se namjestiti se za
veliku nudu ili kao za veliku nudu.
Nakecila se (digla suknju i vidi joj se
guzica). Kau i nakeiti se. Nakeila
jon se kosa. Vidi keciti se.
NAKI onakav. Nakije posija i
poeja (kae se za nekoga tko je ve
dugo takav kakav kakav je). Vidi
taki, vako.
NAKIEN ukraen, isto to i
okien, kien. Znai i malo napit
vinom (popdnapit). Nakititi se vina
(napiti se vina tako da bude
podnapit).
NAKIJATI vidi kijati.
NAKINUREN pretjerano i
neukusno ureen.
NAKINURITI se pretjerano i
neukusno se urediti. Nakinurila se,
ista vraka.
NAKLAAJ koliina itarica kad
etelice anj u penicu, jeam, ra,
kukuruz. Sastoji se od nekoliko
ruica. Neki kau naklad, a za njih
vie naklada.
NA KLJUKA TI pripremiti
dovolj no neega kljukajui. Je si li
nakljukala pie? Vidi kljuka,
kljukati.
NAKO onako. Znai i mukte. Naija
se nako (najeo se, a nije platio nita).
256 NAKRESAN
NAKOKOTITI se slino to i
nakostriiti se, postaviti se poput
kokota.
NAKOMICE slino to i
gurimice. Nakomica (opak ovjek;
ovjek koji se lako okomi na druge,
nabodica)
NAKONTATI nabrojiti. Koliko si
ti toga nakonta? Vidi kontati.
NAKOPILE vidi kopile.
NAKORI napamet, bez itanja,
naizust. Pismu je nauija nako ri
(napamet, naizust).
NAKOSTRIITI se naljutiti se i u
isto vrijeme naroguiti se,
nakostruiti se. Vidi kostriiti se,
nakokotiti se.
NAKOSUTRA isto to i
prekosutra, prikosutra.
NAKOVICA konjska potkovica (u
pravilu na slovo U). Vidi rampin,
slipica, ava, obositi, ukovati,
podbiti se, lula.
NAKOVRLJE brzo i veselo.
Odletila sve nekovrIje (otrala brzo i
veselo). Doete volja. Oe sve
nakovrIje (kau nekome tko se
neka) .
NAKRESAN pijan. Nakresati se
(napiti se, nacvrcati se, naljoskati
se).
NAKOSTRUITI se
NAKOSTRUITI se naljutiti se i
namrgoditi se, nakostriiti se.
NAKUATI napraviti dovoljno
kua. Je si li nakua? Vidi kuati.
NALADA prehlada.
NALADITI se prehladiti se.
NaladUa san se, rrin ima tri dana.
NALAEN prehlaen.
NALAGATI naslagati (drva,
praku, kukuruovinu i sl. ). Vidi
lagati, drvarica. Je ji Jaka nalagala.
Nalagano (sloeno, obino i u
dovolj noj koliini) .
NALANDRA TI obuti bilo to na
brzinu. Nalandraj ta bilo i ajde.
Moe znaiti i obui neto na brzinu.
Vidi natravuljati, land rati.
NALIKO dobro, dobrih svojstava,
kvalitetno. Iman malo, ali to iman to
je naliko.
NALIV A TI nalijevati (kad je u
ljetna doba zemlja po Zagori edna
vode pa kad napokon padne kia,
pitaju: Je li nalila?). Krava naliv a
kad puni vime mlijekom (prije nego
e se oteliti). Zelenka naliva, mogla
bi se brzo otelit (krava pome
nalivati oko 1 5 dana prije roka). Reku
da starUa krava bre nalUe. Reku da
starUa krava nalije telei se. Kad
krava pome rano nalivati, a nikako
257 NAMEITI (se)
da se oteli, kau: Nosa mliko. Tada
kravu ak treba malo pomusti da je
ne zaboli vime.
NALOPRIN vidi maloprin.
NALJOSKATI se napiti se posve
vina ili rakije tako da ne moe
koraati, naroljati se.Vidi nacvrcati
se.
NALJUDIKA TI se ugodno se
narazgovarati do mile vole. Vidi
ljudikati.
NAMA namah, odmah (i to bez
oklijevanja ili odgaanja). Ajde odma
nama.
NAMAKARATI se zacrniti se,
zagaraviti po licu (napraviti
makaru od sebe) ; takoer neukusno
i prekomjerno se namazati,
naminkati. Pogledaj kako se
namakarala, nemo je od pogrde
gledat. Namakaran je onaj tko se
namakarao.
NAMASTIR manastir. Znai i
samostan. On je sluija u namastiru.
NAMEITI (se) naviknuti (se) na
neto od ega se teko odviknuti
(nameiti se na pie, na neku igru, na
preljubu; nameiti nekoga da ti dolazi
u kuu i smeta, nameiti magare ne
kruh i sl.) Kad se kuka namei
rvanj lizat ili kuku ubi ili rvanj
NAMICATI
razbi. Kau i naomeiti (se).
Nameen ili naomeen je onaj tko
se nameio na neto (koga su
nameili na neto). Vidi meiti (se).
NAMICA TI bogatiti se
kupovanjem imovine. Sve je namaka
svojin trudin. Suprotno je smicati.
Vidi koJino.
NAMI GUA ena koja se
pretjerano hvata mukaraca,
namiguje na mukarce, oijuka s
njima s nakanom da ih namami.
NAMIRA TI raditi da bi neto
pripalo unaprijed odreenoj osobi.
Namirati curu za nekoga (raditi da bi
ta cura postala neija ena,
nagaati).
NAMIRITI 1 . dati blagu jest
koliko mu treba. Namiriti se (najesti
se do mile volje) .
2. pripremiti dovoljnu koliinu
neega. Vidi napripraviti.
NAMIRITI se naii na nekoga ili
na neto, doi u odreeni poloaj .
Vidi epina.
Namirila se na vraga (kae se kad se
cura uda za barabu).
Puno brae, siromano stanje,
To se majko namirila na me.
258 NANOGE
NAMIE stvari namaknute ili
izgraene u kui ili oko kue. Silno
namie.
NAMIiVATI namjetati karte,
varati pri mijeanju karata, baketati,
macetati.
NAMRKOSITI se slino to i
namrgoditi se. Kau inamrkusiti
se. Namrkoen, namrkuen (mrk,
namrgoen). Vidi mrkositi se,
natutiti se.
NAMRLUITI se namirisati se.
Vidi mrIuiti.
NAMRSKAN naboran; s mrskama
po sebi. Vidi mrska, mrskanje,
zamrskan, mriarica.
NA MURE vidi mure.
NAMUSITI se - napraviti turobno i
ljutito lice zbog nekog
nezadovoljstva. Isto omusiti se.
Namuena osoba obino uti.

ta si
se namusija ?

ta si mrke obisija
brke? Vidi musi ti se, musa.
NANA - mater. Vidi maja.

ta e, mala, rei tvoja nana

Kad nas vidi skupa jednog dana?
NANIKANITI nanianiti. Vidi
nikan, nagoditi.
NANOGE pjeke. Kako e na
dernak? Nanoge.
NANOS
se
NANOS vrsta kopanja nastranjiva
zemljita kad se zemlja zgre
odozdol prema gore. Vidi nosimice.
NAODMET vidi odmet.
NAOJITI se naljutiti se tako da se
to vidi na licu, ic nit se i namrkositi.
NAOKRUGA okolo. Svugdi
naokruga. Vidi okruga.
NOMEEN vidi naomeiti (se).
NAOMEITI (se) vidi nameiti
(se).
NAOPOSLU na o poslu, isto to i
naoposum.
NAOPOSUM suprotno od
naopako, u redu, kako triba, kako
valja, na svom mistu, kako Bog
zapovida. Izgovaraju i naoposlu,
naoposon, naoposa. Naoposum se
igra u kolu, dijele karte, krsti i sl. U
tim je sluajevima oposuma strana
kako sunce ie. Suprotno je kako se
kosi. Vidi rka.
NAOZUB na zub. Uzeja ga
naozub.
NAOZUBITI se uzeti nekoga
naozub. Vidi zaujsti.
NAPANDOVRLJITI se vidi
napovrljiti se.
NAPASAN napastan. Vidi napost.
NAPILJATI skupiti pomalo (ilju
po pilju; unde malo, unde malo).
259 NAPOBEDRITI
NAPIRA TI se slino to i
naimati se.
NAPIRLIT A TI se naminkati se i
na druge naine urediti, ali pretjerati
u tome; neukusno se urediti.
Napirlitana (pretjerano i neukusno
naminkana). Vidi pirlitan.
NAPITURATI (se) obojati (se).
Nu je kako se napiturala, prava
imlija. Napiturana (naminkana).
NAPLA VCI est naziv zemlj ita
gdje se spliva zemlja. Vidi splavak,
dola.
NAPLET 1 . dio noge s vrha prsta
do glenja s gornje strane noge.

2. gornji pleteni dio opanka. Vidi
poplet.
NAPLOV isto to i splavak.
NAPOBEDREN vidi napobedriti
se.
NAPOBEDRITI se 1 . drati tijelo
u poloaju da kuk (bedra) stri na
jednu stranu, a glava na drugu stranu.
Napobedrija se. Oda napobedro.
2. izai iz osnovnog poloaja (drvo u
brimenu koje ode kako ne treba.i
sL).
3. iskriviti se i pritom se okaati na
nekoga (to se naroito odnosi na
kravu kad iskrivi glavu i ne da sebi
pristupiti) .

ta si se napobedrila?
NAPOLICA
NAPOLICA l . mjeavina jeima i
enice, obino pola-pola. Isto
napolac. Napolica se sije da se bolje
plati(jeim je napuniji od enice), a i
zbog neimanjstva. Napolica lipo
ito.
2. odnos izmeu vlasnika zemlje i
onog tko je obrauje i zato daje dio
(polovicu) uroda. ee kau da su
ili na po. Tako zovu i kada netko
nekome dade kravu, ovcu ili kakvu
drugo ivinu. Pri tom glavnica ostaje
vlasniku, a omladak se dijeli. Da mu
je kravu na po.
NAPOLITANA sluaj kad igra u
treetu ima aa, tricu i duju jedne
boje (od istog zoga), jedna od akua
( vrijedi tri punta). Tako postoji
napolitana batuna, pada, dinara i
kupa. Izgovaraju i napulitana. Vidi
dvajespeta.
NAPOMOLJ vidi napovir.
NAPONASE jedan po jedan,
odvojeno.
NAPOPRIKO uprijeko.

ta me
gleda mrko napopriko? Vidi
nasukri.
NAPOR zbijeni oviji ili koziji
gnjoj u prostorijama u kojima lee.
Leat u naporu dobro je za reumu.
260 NAPO VIR
Neki kau kora. Kad emo cipat
koru?
NAPORUI pri ruci. PO/noga bi
ti, ali neman alata naporui. Nemam
vina naporui (nisam naeo bavu).
Izgovaraju i naporu.
NAPOST neastivi, sotona, dava,
vrag, uope neka nezgodna situacija,
napast. Svaki li je ava za napast. T
si velika napast. ladna ti san di me
ugoni u napast. Napostovati
(uvoditi u napast, u zlo u nezgodnu
situaciju, ne dati nekome mira,
napastovati) . Vidi napasan.
NAPOVELJATI l . spopasti
(bolest napovelja i sl. ) .
2. govoriti esto i dugo. Vidi veljati,
nastaviti se.
NAPOVID oglaenje udaje,
odnosno enidbe s oltara. Ako je na
lipe , onda poinje: Po nainu Svete
Matere Crkve misle se u sakramentu
enidbe zdruiti . . . . Ako je na rune,
malo je drukije:

ene se umaklice . . .
Kod umaknua, znali su napovidati
samo jedanput da ne bi izazvali svae
i sukobe.
NAPOVIR napogled. Poi napovir
Medovcu, nee li vidit krave. Neki
govore napomolj .
NAPOVRAT
NAPOVRA T vrsta narodnog kola
po Zagori. Vidi vrate napo vrate.
:APOVRLJITI se slino to i
nastovrljiti se. Napovrljo mu se na
jezik (stalno mu je na jeziku, stalno
ga spominje). Neki govore
napandovrljiti se.'
NAPRAAK bezdimni prah koji
dolazi prvi u punjenju za puku
kremenjau, nabijau, tuc i sl. Za
napraak je sluio prah zvan vicer.
NAPRA V kakav treba; bez mane.
Nije naprav (rodio se s manom).
NAPRAVAN dobra izgleda i
zdravlja (i dranja). Znai i odeblji.
Vidi kako mi je ovi gudini napravan,
a ja san mislila da nee ostat. Vidi
napun.
NAPR(I)DAK napredak. Slino
namicanju, tj . stalno uveavanje
i movine. Tele emo ostaviti za
nap rda k. Vidi mladina.
NAPRIPRA VITI pripraviti u
dovoljnoj mjeri. Vatri i guzici ko e
napripravit. Niko mu ne moe
napripravit mira (kau za nemiro
dijete).
NAPRIAN nagao; brzopiet. Vidi
naga, priao
NAPRKUNJITI se slino to i
oprkunjiti se, omusiti se, namusiti
261 NAPROBIV ATI
se. Naprkunjen (onaj tko se
naprkunjio) . Vidi poklepiti se,
prkunjiti se.
NAPRLITATI se urediti se, okititi,
na;nirisati, namazati . NaprIitan
(uree. , namirisan, namazan).
NAPRNDEITI ostaviti neto
tamo gdje mu nije mjesto, namjestiti
na pogreno mjesto. Naprndeen
(namjeten, nauljen na neko mjesto
gdje ne bi trebalo, slino to i
naguen).
NAPRNDITI se naljutiti se (na
nekoga, ali mu o tome nita otvoreno
ne govoriti) ; podigniti nos, unjku.
Nita se na mene naprndo, nee s
menom ni progovorit. Naprnen
(dignuta nosa i unjke; ljutit i
uvrijeen to se vidi na licu, ali
utljiv). Vidi prnditi se, oprnditi se.
NAPRNITI tvrdoglavo neto
odrediti i u djelo sprovoditi bez
velikog i razboritog promiljanja
(oeniti se, udati). Kud navrne
(napre) picara, ne boji se ni cara.
NAPROCIPATI se dobro se
najesti, natui se. Naprocipa se pure
(naia se do grla).
NAPROBIVATI natui nekoga,
nagovedati. Naprobivalo ga.
NAPROTRESATI se
NAPROTRESA TI se -
narazgovarati se (razglabaj ui o
neemu). Jeste li se naprotresale, je
li ostalo ita neprotre5'eno? Vidi
protresti.
NAPRSTAK - limena navlaka za
prst, zatitnik 2a prst (kod ena koje
ij u iglom runo).
NAPRNJAK l . enski odjevni
predmet od runo opredenog
vunenog konca. Nekada su
naprnjake nosili i muki (polucipele
koje su dolazile na naivae).
Naprnjak dolazi na arapu na prvi
dio stopala (pete ne hvata, bez
zapetine). Pokriva naplet i taban.
Plete se runo na igle kao i arape.
Vidi buzavci.
2. dio konjske opreme (orme),
remenja (grudni remen i dva plena
remena koje spaja jabuka). Kau i
pusat, bilan. Kau i prnjak.
NAPRICA - nagao, estok,
svadljiv, okopran ovjek. Vidi
pre.
NAPUCIKATI - isto to i
natukati.
NAPUITI - poeti pupati ;
propupati. Napuilo. Napuila gor
(poel o je pupati). Vidi zaariti.
NAPULIT ANA vidi napolitana.
262 NARIKTATI
NAPUN debeo, ali ne previe. Vidi
napravan.
NAPUNPATI - vidi punpati.
NAPUNTA TI nagovoriti,
podgovoriti (obino na neto loe ili
sumljivo, na pobunu i sL) . Napuntan
(nagovoren, podgovoren). Vidi
punta ti, podurcikati.
NARAMAK - koliina nekog
materijala kojeg se moe odnijeti,
obuhvatom obadvij u ruku (ili samo
jedne) : naramak drva, kukuruznih
stabljika, ume. Kad netko posve
lae, znaj u rei: Lae naramkon.
NARANIN biljka koja se sije,
naraste visoko i ima rozi cvijet.
NARA VSKI - naravno.
NAREDITI se - ispovjediti se pred
smrt (traiti oprost grijeha), primiti
sveto ulje (sveto pomazanje). Kau i
srediti se.
NARESTI - narasti, postati velik;
odrasti. Nije onjo naresa. Vidi
resti, izresti.
NARIKTA TI namjestiti; urediti,
dovesti u red, postaviti na svoje
mjesto. Slino je uriktati. Nariktan
(namjeten, doveden na svoje
mjesto). Vidi riktati, nagoditi.
NAROGUITI se
NAROGUiTI se izrazom lica
pokazati srditost, spremnost na sukob
i sl.
NAROLJATI se opiti se kao prase,
naljoskati se. Vidi nacicikati se,
nacvrcati se.
NAROZATI napraviti roze, redie
u koje e se posaditi kumpir, kapula
i sl. Vidi rozati.
NASADICE suprotno od
pljotimice, slino to i siimice;
bono. Ua je u kuu nasadice
(bono, na rebra). Izgovaraju i
nasatice. Udarijo gaje lopaton
nasatice. Sidili su nasatice (jedan iza
drugoga na klupi, svatko leima
oslonjen na prsi onoga iza njega;
primjenjuje se naroito kad u malom
prostoru treba sjediti za stolom puno
osoba).
NASADITI - l . staviti jaja pod
koku da se legu pilii. Koka se
znade i sama nasaditi.
2. nabiti dralo na motiku, sikiru,
kosir. Kad je kogot svojeglav kau da
je nakrivo nasaen (Dava ga na
svoje dralo nasadio). Suprotno od
nasaditi je rasaditi. Vidi itigati se.
NASAMARITI 1 . staviti samar na
magarca ili konja. Vidi potpregniti.
263 NASTAVITI se
2. prevariti nekoga, izigrati neije
povjerenje.
NASATICE vidi nasadice.
NASE - natrag; k sebi.
NASIKIRA TI nalj utiti,uzruj ati,
nasekirati. Pravo si ga opet nasikira.
Nasikiran (naljuen, uzrujan,
nasekiran). Vidi sikirati.
NASINITI kad netko ima krvav
natuak i radi te ga nadrauje tada
nasine krv.
NASKROZ posve skroz. On ti je
poludija skroz-naskroz.
NASLOVIITI najaviti; obznaniti.
Ti si mora odma nasloviit zato ti je
to.
NASMOKATI se najesti se (ili
barem malo utoliti glad) s manjom
koliinom mrsa, jedui usto kruh,
puru, krumpir. Vidi smoiti.
NASRiTI se naljutiti se. Nasrijo
se na me, nee s menom ni cre ni
bile.
NASTAVITI se dugo govoriti;
ponekad i zadrati se negdje predugo
uz stalno prianje ili maslanje.
Slino je razvezati te napoveljati.
Kad se netko nastavi, a usto i klasa
mudar sugovornik prekida ga poesto
nekim svoji m upadicama, obino uz
NASTOVRLJITI se
pripomenu: Panti na kojon si. Vidi
dokonati.
NASTOVRLJITI se uporno
nastojati neto to drugima obino ne
odgovara; stajati uporno na mjestu na
kojem ne bi trebao stajati. Kau i
natovrljiti se. Vidi naguziti se,
napovrljiti se. Kad dijete prvi put
stane na noge ili kad starije eljade
uspije stati na noge, kau:
Nastol'rljija se na noge.
NASTRANJIV l . strm. Tamo bi
bilo lipo da nije nako nastranjivo.
Vidi tIevo, plesno, usprsit.
2. tko ide u tetu (tuoj eni ili
muu) . Ja san ula da su oni bili
nastranjivi.
NASUKA TI se - namiriti se neega
vanog. Nasukala se drva, sve sami
graba. Vidi osukati, suko
NASUKRI u kri. Kau i
nasukri. Odatle nasukrian.
NASUPATI se - najesti se supajui
hranu (namakaj ui kruhom) .
NAAKETATI (se) - istui nekoga
akama. Nketali su ga pa nek
nosi. Naaketa ga san se (dobro sam
ga istukao). Vidi aketati.
NAEKETAN nakrivljen. Zid mi
je osta nikako naeketan.
264 NAKODITI
NAEKETITI se l . nakriviti se.

ta se to t naeketilo ?
2. doi nepozvan negdje i dugo
ostati. Naeketija se tu, pravo ne
misli nikad oti. Vidi eketiti se.
NAEPER na leptir, suprotno od
mrtvouzice (odnosi se na vezanje
vora). Vidi kukolj.
NAEPURITI se napuhati se
poput pauna. Naepuren (napul1an,
nadut, iako bez velika razloga). Vidi
epuriti se.
NAEURITI se izdignuti se i
rairiti ili napuhati . Tako se,
primjerice, vrea brana naeuri kad
se nedovoljno napuni, ne zbije se, ali
se rastrese da izgleda kao da je puna.
Ako se neki odjevni predmet na
jednom mjestu izdigne, kau da se
naeurilo itd. Naeuren (izdignut,
rairen ili napuhan, nezbijen). Vidi
raeuriti.
NAIVAE dio vunene obue koji
je zamjenjivao arape (ni arape ni
opanci). Vidi naprnjak, nazuvci,
terluci.
NAKELJITI se nakriviti usta
(vidi nakiljiti se). Nakeljen je onaj
tko se nakelji.
NAKODITI isto to i nauditi.
"ATIMATI (se)
ATIMA TI (se) namjestiti (se) .
J e si li natima uru? (j e si li
namjestio sat?). Natiman
I namjeten, ureen, doveden do
eljena poloaja) . Sad je sve
Ila.timano. Vidi timati.
NATOVRLJITI se vidi
nastovrljiti se.
NAUNJITI se - istakm:ti unjku
(nos i usnice). Vidi unjiti se,
unjka.
NATANDRITI (se) - postaviti na
mjesto gdje ne treba (pritom biti
vidljiv i smetati) .
i;
ta si to tu
natandrija? Mii se, ta si se tu
natandrija!
NA T ARLIATI - vidi tarliati.
NA T A VLJA TI nabacati svega i
svaega (naroito u usta). Na ta vlja je
puna usta (napunio je usta svime to
je bilo na stol u). Kau i natevIjati.
Vidi tevljati.
NATELENTATI - sluajno neto
pogoditi, dobro obaviti, rai neto.
Natelentalo mu ka oravoj koki zro.
NATENTAN - nagovoren. Vidi
tentati.
NATEITI naginjati za neto ili za
nekoga, natezati . f pratar za jednoga
natei. Svak na svoj mlin vodu natei.
Vidi poviditi.
265 NATUKATI
NATIKAE vrsta obue od vune
(muke i enske) .
NA TIMA TI se - vidi tima.
NA TKVIITI se - nadviti se,
nadnijeti se nad neto. Nadkvija mu
se pekir nad oi. Natkvien
(nndnesen, nadvit, oboren) . Vidi
kviiti.
NATRA TI natjerati ; nanijeti,
dopremiti u dovolj ni m koliinama.
Teko abu Ll vodu natrat (kau kad
netko napravi neto to se i
oekivalo). Je si li natra drva ?
NA TRAVULJATI - na brzinu obuti
neku obuu na noge. Vidi
nalandrati.
NATRUDITI - pogorati radei
stanje neke bolesti, rane, natuka i
sl . Vidi pritruditi.
NA TRUNITI - vidi struniti.
NATUAK - ugnjojeno mjesto
(ohino na nozi i obino od
neizvaena trna ili od udarca) ;
podljev. Vidi nasiniti, Ivenjdan.
NATUI se - dobro se najesti. Nisu
to mravi navukli nego zubi natukli.
Vidi odukivati.
NATURCIKATI - slino to i
natukati. Vidi turcikati.
NATUKA TI - nahukati. NatuRa
je na me pasa, svu mi je otanu
NATUTITI se
iskida. Kau inapucikati.
Natukan, napucikan (nahukan).
Ne bi on to sam uinija, on je od
nikoga natukan. Vidi tukati.
NA TUTITI se natmuriti se,
namrkositi se. Natutila se vrime
(naoblailo se; sperilo se).
NAUAN nauen; iskusan. Niko se
nije nauan rodija.
NAUDITI vidi uditi.
NAUMITI odluiti, namisliti;
.
odrediti. Ne ta si naumija. Kau i
zaumiti. Vidi uma.
NAUTO natjeui s, s
angamanom.
NAUZGOR uspravno. Prazna
vria ne more nauzgor stat (kae se
za gladna ovjeka koji je zato
nesposoban za rad, boleljiv i sL).
NAUZGORITI uspraviti, postaviti
nauzgor.
NAUZNA nauznak (i tako
govore), na lea, na leima. Pa je
nauzna. Nekima to znai na bok.
Vidi primice.
NAUZVRI do na sam vrh.
Nametija je do nauzvri pijeta.
NAVA l. dobra, esna, zgodna,
naoita ena.
2. laa.
266 NAVIRLATI
NAVALJIVATI postavlj ati mlin I
leite (suprotno je svaljivati).
NA VEGA TI nekome naii kao
toboe, sluajno, s prikrivenom
namjerom, a u stvari doi s
odreenim ciljem. Svaki dan se
navega kako bi ujo to se govori,
kako bi to ulovijo. Slino
navegavati. Odatle navegavanje.
Navegava se curi.
Nisan mala doa ti na silo,
Svrtija san, usput mi je bilo.
NA VERUGATI nagomilati puno
toga (naroito pri govoru). Koliko li
je ona toga naverugala ? Vidi
veruga.
NA VEZAK isto to i navrzak.
NA VILJAK koliina sijena koj u
mogu nositi dvije osobe na dva, zato
odreena koca (sinski koci). Negdje
znai koliinu sijena koja se moe
podii vilama; to oni prvi nazivaj u
jedne vile. Naviljak drae jest
koliina drae koja stane na j edne
draevile. Vidi ponaviljiti.
Doa dragi prid kuu pa plae,
Dala bi ga za naviljak drae.
NAVILJITI skupljati travu u
naviljke. Neki kau vilati.
NA VIRLATI napiati. Navirla je
punu vrnu. Vidi virIati.
NAVISITI
NAVISITI staviti lonac sa hranom
na vatru da se kuha (objesiti bakru o
komatre). Navien (stavljen na
vatru da se kuha). Je li veara
naviena ? Vidi svisiti, uzvisiti.
N A VITAK prea namotana na
vratilo.
NAVLAJATI navaliti na nekoga;
ljutito nekome neto govoriti. Govore
i navlajisati.

ta si navlajisa na me
ka vlaj kocon? Kau i: Napa na me
ka via s koca. Vidi vlajisati.
NA VOGUNJITI se vidi navunjiti
se.
NAVRATI navaliti, najati. Navra
na vlast ka junac na plast. Navra ka
pratar I pojetu.
NA VRAZAA vidi navrzaa.
NA VRATI navltati, cijepiti
( cipiti).
NA VRIMNIJE na vrijeme,
zavidila, za dana.
NAVRLJITI se slino to i
naguziti se. Vidi nastovrljiti se.
NA VRSTI vidi navrzivanje,
navrzaa, sak.
NAVRTAK pitomi (plemeniti) dio
koji se navre, plemka, cip.
NAVRZAA - oputa ili kajasa za
gradnju opanaka. Kau inavrazaa.
Vidi navrzivanje.
267 NAZUVCI
NA VRZAK dio kajase iza kljuna
na opancima kojom se uvruje
navrzivanje da ne bi dolo do
paranja (dri
navrazau). To je poetni glavni
vor. Kau inavezak.
NA VRZIVANJE ugraivanje
kajase i opute kod gradnje opanaka.
Kajasa je od govee (kao i opanci) a
oputa od ovje ili kozje koe
(miina).
NA VUNJITI se - zacrniti se; navui
se crninom. Nebo se navunjilo (kau
kada se navuku crni gusti oblaci, kad
nebo obuzme tmina). Neki kau da se
nebo navogunjilo. Vidi speriti se,
slembati.
NAZIA TI nazidati. Nazian
(nazidan). Vidi ziati, sazidati,
grudati.
NAZORICE sustopice i da vidi
(nekoga). Ajde za njin nazorice (ne
gubi gaiz vida).
NAZUVCI - vrsta obue od vune.
Idu na bive pa u opanke. Ima vie
vrsta sline obue. Mogu biti sa
zapetinom ili bez. Ako se podmetnu
koom nastaju papue. Poneto se
razlikuj u u izradi i po nazivima. Vidi
buzavci, crnopletke, mrkavci,
NA

IMATI se
naprnjak, naivaa, terluci,
popleti.
NAIMATI se svom silom (cilin
ivoton) provati neto digniti,
pomakniti, uiniti. Slino je napirati
se. Od naimanja na polugu mnogi
B
(nogi) su zagorani dobili kilu. Vidi
uimati se, oimice.
NAVORITI se naljutiti se.
Navoren (ljutit zbog nega). Vidi
voriti se.
NEARAN suprotno od aran.
NEBATATI se izraz koji znai:
nee lako to si naumija, nee to
si zamislio.
NEBESAN otrovan u govoru (lako
vrijea druge, suje i sl. )
NEBO 1 . nebeski svod.

iroko je
i:pod neba. To je i zrani prostor
iznad zemlje. U nebu smrklo, u zemlji
smrzla.
2. gornji dio usne upljine. Tko nema
nebo , taj unjka.
3. kuni strop, odnosno krov. Vidi mu
se nebo kroz ernj.
NEIST izmet, govno. Neist od
djeteta privijali su djeci za ljeenje
naboja na nozi. Ako neko oekuje da
mu kau Svak ti ast, a to ne
zasluuje, narugaj u mu se: Svaka ti
neist od male dice.
268 NEDILJA
NEKA TI se odbijati neto, ali
obino bez velika razloga ili
nedovoljno vrsto. Neka se, a prua
ruku (kae se za onoga koji toboe ne
bi primio ono to mu se nudi, a jedva
eka da dobije). Takvoga nazovu
nekalo, nea, nekalica. Ako nee
nea, oe oa. Ako nee nekalica,
oe okalica.
NEDENJAN vidi enjan.
NEDILJA l . Nedjelja, svetanji
dan. Kau i sveta nedilja. Od Nedilje
se ne posti (Nedilja ne trpi posta),
rade se samo posli koji se ne mogu
ostaviti (skuplja se trava, ito s guvna
prid kiu i sl.). Djeci kau: Ne diljaj
u Nedilju, porizat e se.
Nedilja, Nedilja
Da se drvo ne dilja,
Da se raa ostavla,
Da se Gospa pozdrvlja.
Nedjeljom se neto bolje jelo i u
siromanijim kuama (ak za vrijeme
korizme). Ujutro za ruak pure i
taloge i pure i kiseline. U zimsko
doba navisi se oko 1 0 sati kiseli
kUpus. Kad se ukuani vrate od crkve
(oko l sat), izvadi se malo kupusa i
zaini lojom (tko je bio moniji
metne i malo slanine u kupus) . Oko 2
sata (inija) mee se mrs u kupus.
:EDOKAZAN
To se polako kuha. Jede se za vearu
I. poslije zdravomarije i poslije duge
zajednike molitve).
2. tjedan. Nedi/ja dana (tjedan dana).
Peti misec ima asan (pet) nedilja
I zalihe hrane su potroene, a jo nije
stiglo novo ito).
EDOKAZAN nerazuman;
tvrdoglav (vie zato to je uncut, a
manje zato to ne bi mogao
razumjeti ) . Nedokazan li si, jadna li
sanja s tebon. Nedokazanje pa ajd
kraju.
NEDOTUPIT kratkouman, malo
udaren mokrom bivom. Tko je
nedotupit, teko shvaa. Vidi
dotupitost.
NEDOTUTA TI vidi tutati.
NEIMANJSTVO neimatina,
siromatvo, bijeda. Podnila je ona
tereta i neimanjstva. Izgovaraju i
neimanjtina te neiman.
NEIZGLEDAN runa izgleda.
Vidi izgledan.
NEJAAD sitna djeica, neja. Iza
njega su ostala samajadrta nejaad.
NEKA nevjesta, mlada.
Izgovaraju i Nea.
NEKRST nekrteno eljade;
nekranin. Lino se eljade i nekrstu
269 NEORI
gadi (Ni nekrst ne voli lininu). esto
se kae za ivotinju. Vidi pogan.
NELOO dobro, ali bi moglo biti i
bolje, neloe. Ja san ima neloe
karte.
NEMILA nemila alost, bolest,
nesra, nepogoda (nije l ako ni
izgovori t sve, pa kau samo nemila).
NEMISTO loe mjesto, lo
poloaj.

ta kad je to na nemistu.
Vidi misto.
NENADNJA l . svaki nenadni
dogaaj . Sauvaj te, Boe nenadnje,
ali nije ni svaka nenadnja za zlo.
2. srani udar; svaka nagla smrt.
NENA VIST zavist, ali i nevirnost.
Kau i nenavidnost. Nenavidan
(zavidan, ljubomoran) . Vidi ilozan.
NEODILJEN neodijeljen, skupa.
Oni su unda jo bili neodiljeni. Vidi
suma, korta.
NEOKRESAN neuglaen;
neodgojen; sirova izgleda i
ponaanja. Neokresan lije, mili Boe.
NEO RAN suprotno od oran. Vidi
izneoriti se.
NEORI selo u splitskoj zagori.

upno mjesto (Svi Sveti) u splitsko

makarskoj nadbiskupiji, k1ikom
dekanatu.
NEPOSIEN
NEPOSIEN nepodsjeen (odnosi
se na mlin). Neposien mi je mlin pa
slabo mele
NEPRIVIDAN nepregledan.
NEPROTREEN nepretreen (nije
pregledan, nije razmotren, nije
razglaban). Vi'di protresti,
naprotresati se.
NEREDAN neuredan, aljkav,
zaputen; komu se ne zna reda (nema
ni reda ni zakona). Zemlja koju je
teko obraivati takoer je neredna.
Neredan je svatko tko nije kako
treba. Nosi te ava, neredna. Vidi
neuredinja, redan.
NEREDINJA neurednost. Vidi
neuredinja.
NERO ZA nervoza. To me kota
velike neroze. Nerozan (ivan,
nervozan). Nerozirati se (ivcirati
se).

ta si mi se nerozira brajo,
Prst u uvo nek uje i gluvo.
NE SLADITI malo boljeti. Ne
sladi me (nije mi sve u redu sa
zdravljem). Kau i: Nisan stari.
Slino: Ne sladi ga.
NESLAN slab, mrljav (u kome
nema arice). Njava te odnia
neslana!
270 NESUVI

AN
NESMIRAN zloest (slino
pecigljiv), ali i neskroman.
NESMOTREN nepaljivo
Nesmotren li si, mili Boe!
Nesmotrenost (nepanja).
NESRA nesrea. Izgovaraju i
nezra. Kau i trobula te nesritluk.
Sria te gleda, nesra ti neda.
Mnogima je nesra neko nadnaravno
bie koje donosi nesreu. Vidi
proviati, vrag, apa. Priskoila mu
nesra (dogodilo mu se neko zlo) .
Nesra je i osoba od koje ne moe
oekivati nita dobro. Kad nesrea
pogodi nekoga tko ima dosta nevolje
i bez te nesree, kau: Di e suza,
neg na oko.
NESRUAN nespretan, neuredan
(koji nita dobro ne zna uraditi) . Vidi
sruan, neuredinja.
NESTARA sestrina ker. Vidi
netijak.
NESTIMAN necijenjen (slabo
cijenjen); neprihvaen. Vidi nevidan,
stimavanje, stimadur.
NESUVIAN previe na svoj
nain, neposluan, tvrdoglav. Tko je
nesuvian ne da se uiti, ne prima
svita.
)E
)
E - nee. Ne ti tebe (to misli
da si?). Ne vidit iz guzice pretelja.
Vidi di, ku, o, ta, zna.
EA - vidi neka.
ETIJAK - sestrin sin. Vidi
nestara.
ETO - neton, netom ( tek, upravo
sad).
ETUMAIT - nejasan, ali i
onakav kakav ne bi trebao biti. Neki
izgovaraju netomait. Vidi tomaiti.
NEUPLODAN - nezgrapan,
smlaen. Izgovaraju ineuplotan .
Svaki ovjek udnih shvaanja i
zahtjeva neuplodan je. Nosi te vrag
lleuplodna.
NEUREDINJA - neuredna ena.
Slino je nesruna ena.
NEVALICE - nehotice. To je bilo
nevalice (nije bilo hotimino).
NEVALJAL - nekorisan;
neupotrebljiv. Nevaljale su mi ruke
(ruke su mi slabe i ne mogu s njima
nita). Vidi valjal.
NEVEN - biljka uta lista i crvena
lista, sije se.
NEVERA - nevrijeme. Slino je
salaukovina. Vidi sneverati (se).
NEVESEJA - tuan. Neveseja mi je
kupus, dobro da je na uzgoru po
ovom Boijem zvizdanu.
27 1
NEZAGLA VLJE
NEVEST -selo u drikoj zagori
NEVIDAN - neprimjetan, slabo
vidljiv (i zato slabo cijenjen). Nije
sve ta oi vide. Vidi nestiman.

enski je posa nevidan (nestiman).

NEVID IL O - mrak, suprotno od
vidilo.
NEVIRNOST - nenavist, zavist; ne
dranje do zadane rijei. Slino
nevira. Odatle neviran. Vidi
ilozan.
Da nije bure i nevire
Ne bi bilo Sinja do Misira.
NEVIROV AN - koji se ne da
uvjeriti; koji nikako ne vjeruje
drugome. ladna ti san, majko moja,
nevirovan li si.
NEVIST A - nevjesta. Tako joj se
obraaju stariji ukuani, a i oni iz
blie rodbine, ak iz sela. Kau i
mlada, neka.
Berekine, ta si diga glavu,
Ka nevista kd ugleda zavu.
NEZABILJEN - skroz cm, crven
(bez imalo bjelila) . Krv nezabiljena
(kau za nekoga tko je bez ikakve
milosti za drugoga, tko nikoga ne
ali). Bii od njega, on ti je krv
nezabiljena.
NEZAGLAVLJEN - nezatigan,
raskliman (motika, sikira i sL).
NEZRA
Nezaglavijena osoba je svaka
svojeglava osoba. Nit od majke uen,
niti od oca tuen. Vidi tiga,
zatigati, zasukan, zavorljiv.
NEZRA isto to i nesra.
NEENJEN neoenjen, ledian.
Zapivajte neenjeni momci
Neka pukne srce u divojci.
NIGDI l . nigdje.
Tugo moja, 5iroko ti polje,
A ti nigdi, ve na srce moje.
2. negdje. Nigdi mi se zametija eki.
NIJANCI niti. Nemam nijanei
jedne kapule u kui. Slino je
njanke, njanka. Neman njanke kapi.
Govore i niU)anko, ali obino s
malo drukijim znaenjem. Neman
nijanko za kruv. Vidi anci, anko.
NI(J)ANKO vidi. ni()anci.
NIKI neki. U selo je nikidan doa
niki ovik.
NIKIDAN neki dan; prekjuer;
prije nekoliko dana. Vidi nikuveer,
nikono.
NIKO netko.
Mene niko iza vrata zove,
Ja ga maden, opet pitan ko je.
NIKO nitko. Niko se nije s lai
udavia.
272 NITAVAC
NIKOLA muko ime. Govore i
Niko, Nikica, Nikolica, Nikoleta,
Nie, Nie, Nikela itd. Yidi me.
NIKOLIAK nekoliko, neto
malo (po broj u) .
NIKONO prije neku no. Vidi
nikuveer, nikidan.
NIKAN nian. Nikaniti
(nianiti). Nanikaniti (nanianiti) .
Vidi kremenjaa.
NIKUDA N nikud. Kudan si je
traija? Nikudan. Vidi svakudan.
NIKUVEER prije nekoliko
veeri. Kau i nikoveer. Vidi
nikidan, nikono.
NIMI je nije mi. Nimi je briga,
neka sve ava odnese.
NINA TI ljuljati (dijete u beici).
Mater uspaVljuje dijete:
A ni nini na planini,
Svari pure pa zaini.
NISKO selo u splitskoj zagori. Vidi
Brtanovo.
NIADOR salmijak, sredstvo koje
je sluilo pri aldavanju
(kalajisanju) posua. Vidi alda.
NITA neto. Kau i nito. Stani,
iman ti nita re.
NIT A V AC nita. Kau i nitovac.
Kad dijete stalno pita to e mu se
NITO
dati, kau mu: Dobid" punu aku
11l!tavaca.
NITO - dio tkalakog stana.
NIZAK nanizani spui, abe,
kupine i sl. na neki tap (praljak) ili
to drugo.
NIZDOL - nizbr.o. Kau i
nizastranu. Vidi uzdol.
NIZOKO - nisko.
NO - ono. U no doba ovdika nije
bilo nikoga.
NOARITI - ne ii na vrijeme
spavati, nego se (bez velike potrebe)
skupljati nou, l utati po noi, a esto
i kartati se, opijati ili krasti.
NOEVATI noivati.
Cure male, sve se moje zvale,
S majkon stale, s menon noevale.
NOOS - noas.
I noas san, moja eljo iva,
Uzdisao priko rosni njiva.
NOGETATI (se) tui (se) nogama.
Izgovaraju i nogatati se, nogacati se.
Slino je durakati se.
NOKAT dio konjskog kopita. Vidi
notak.
NOLIKO - onoliko. Naliko svita
nikad nisan vidija.
NOLINI onolini (onoliki);
malen. Vidi kolini, tolini, volini.
273 NOVE
NOMADNE nikidan. Kau i
nomande.
NORAK vidi ronak.
NORITI roniti. Zanoriti
(zaroniti). Prinoriti (preroniti).
NOSAC 1 . vrh svijee petrouljke.
Kau i nosa, nose, nosi. Kroz
nosac prolazi tinj.
2. posebno izraeni dio suda za lake
lijevanje tekuine.
NOSILA prigoda za noenje mrca
u amatorje. Nose ih etvorica (stoje
o dva koca, cipca obino uetom
ispriana). Vidi pokrov, klanje,
poivala.
NOSIMICE na nos, s nosom prema
zemlji . Pa je nosimice (zaora je
nosa n po ledini). Vidi nanos.
NOSITI se oblaiti se. Lipo se nosi
(dobro i lijepo se oblai) .
NOS-KALIK -selo u drikoj
zagorI .
NOSORA - vidi oro.
NOTAK nokat (nek govore). uje
se i baviti (vabiti), nemon (menon), i
sl.
NOVA SELA selo u sinjskoj
zagori. Vidi Ugljane.
NOVE devet u igri na mure.
Izgovaraju i novo. Taj se zog
zove uz bacanje etiriju ili pet prsta.
NOVOKLEPOST
NOVOKLEPOST tek klepana
neka alatka (kosa, sjekira, kosir).
Novoklep (tek klepan). Kosaje
novoklepa. Isto sjekira, pica, kresa
i sl.
NOZDRVA ivotinjska nosnica, a
nekada i ljudska. Namirit e se ti na
runjavu nozdrvu (ve e dobiti
svoje, to si zasluio - tako stariji
opominju kakva neobuzdana,
okoprna mlaarea ili vrijea). Vidi
kljen.
NOANJ vrsta trave u polju
(ostatak nakon konje znade biti otar
poput noa). Svaki tvrd i otar
ostatak stabljike neke biljke nakon
konje, naziva se noanj .
NOICA dio miine (noga) na koji
se toi. Kad posve pada kia, kau:
274 NUTRANJI
Pada (liva) ka iz noice. Na noicu se
i dipli (na miini). Vidi vratua.
NOICE isto to i kare, makaze.
NU vidi, pogledaj . Kau i nuder.
NUGA nugao, ugao, zemljite koje
ini odreeni kut. Vidi oku, Babin
nuga.
NUKA TI poticati, nagovarati.
NULA nitica (u pravom i
prenesenom znaenju).
NUNDE ondje. Izgovaraju i
nudan, nundan, unde, undan. Vidi
tudan.
NUA vidi Ana.
NUTAR stidljiv, povuen, potiten.
Vidi osoban.
NUTRANJI - nutarnji.
NJADAR vidi njag.
NJAG sotona, v
:
ag ili avao
(obino izgovaraju oni koji se klone
betime). Kau i njava, njadar,
njatar, trag.
NJAN CI vidi nijanei.
NJANKA vidi nijanci.
NJANJE vidi janje.
NJA V A isto to i njag.
NJIZI njih. Njizin (njima) .
275
NJ
NJUVERICA
NJOKALICA usta, gubica. Sve mi
se ini da e dobit po njokalici.
NJ ON joj, njoj .
NJUNJATI (se) ljuljati (se), ninati
(se). Vidi gingati (se), culjati se.
NJUNJKALO isto to i unjkalo.
Vidi unjkati.
NJUVERICA nevina djevojka.
Vidi polovnjaa.
OBABITI poroditi ili pomagati pri
porodu.
OBAI obii. 'Oblaziti (obilaziti).
Selo moje, nigdi mi te nema.
Sve obada, nigdi te ne nado.
OBAD dosadan kukac slian muhi
koji napada goveda, konje, a
neugodan je i za ljude.
Koliko je srce u obada,
Istra moga Bietu iz lada.
OBADANJE trka goveeta kada ga
ubode obad ili oko njega zuji .
Obadati se (trati bjeei od obada).
Krave se pomu obadati kad dobro
zavrui (oko sv. Ante) pa sve dok ne
zahladi (oko Velike Gospe).
Obadati (obraati pozorost na
neto, uzimati u obzir neto). Vidi
abadati. Ne obada on ta ti govoris
(ne trza na bockanje) . Vidi zaobadati
se.
OBADITI preorati zemlj u nakon
jedne berbe.
OBADNJA GODINA godina
nakon neije smrti. Ima est obadnji
godina od toga. Vidi izadnji.
276
o
OBARAA
OBAJA TITI otei, nabubriti
(primjerice, kravlje vime).
OBAKOVITI l . otvrdnuti od
starosti (kao koa na baku);
zastarjeti.
2. isto to i pribuiti. Vidi bako vit.
OBALINE jelo koje je ostalo iza
neijeg obroka, ostatak neijeg jela,
ogrizine. Neu ja niiji obalina. Vidi
oglobine.
OBALITI oboriti, svaliti.
OBAMESTI izmesti okolo.
Obareti malo oko mlina. Vidi
samesti, okoli, obamliti.
OBAMETNITI obrubiti, porubiti,
napraviti porub. Kau i obumati te
optoiti.
OBAMLITI izmliti manju koliinu
ista ita da bi mlin bio istiji .
Obamliva se ako se eli dobiti isto
brano (za puru ili kruv), ako je
prije mliven kukuruz, a sada se eli
mliti enicu i sl. Prije obamlivanja
obino se mlin obamete tako da se
stvori novi okoli
OBARAA obara. Vidi
kremenjaa.
OBARINE
OBARINE voda u kojoj su se
urgale ili obarivale iznutrice:
prasea crijeva i eludac (da bi se
potom sadile divenice ili kulen).
OBARITI kuhati malo i na laganoj
vatri. Obaren (malko kuhan na
laganoj vatri) . Vidi obarine,
oburdati.
OBASTATI opstati. Nema ji niti
bi tu mogli obastat.
OBAKA posebice, ponaosob. Isto
je baka, nabaka, pobaka
(obako, bako, nabako, pobako).
Stavi obaka zdrave, a obaka
nasiene kumpire. Vidi lopar.
OBATALITI (se) istroiti (se),
iskriviti (se) (alat ili to slino).
Obataljen (istroen, koritenjem
djelomice uniten). Vidi bataliti.
OBDANICA dan od izlaska do
zalaska sunca. U zimsko je doba dan
kratak pa se ovce i koze izgone na
pau cijeli dan, na obdanicu.
Obdanica je i putovanje bez noenja.
Vidi popas, vazdan.
OB DULJA konjska trka.
Izgovaraju i ovdulja. Tako se zove i
nagrada na konjskim trkama,
odnosno zalog dan radi oklade
(najee pri konjskim trkama). Vidi
alaa.
277 OBlAATI
OBENDITI se slino to i orusiti
se. Ajde, ajde, ta ste se obendili, eto
mene odma nazad.
OBESELITI se razveseliti se,
obveseliti se.
OBETA TI obeati. Obetan
(obean). Ne mogu ti do radit jer
san se obetala drugomu. Ona je ve
obetana (prihvatila je enidbene
ponude nekog momka).
OBIAJNIK skup pravila, obiaja
(primjerice u crkvenom ivotu). Vidi
regliman.
OBIGRATI obtrati, urno i brzo
obai. Sve san obig rla, nisan je
nala.
OBIJATI KRAJ OVE istiti
rubove zemljita (gdje dopiru
korijenja okolnog drvea, bunja).
Vidi okrajak, oblog.
OBIKNITI se naviknuti se na
odreeni nain ivota, u odreenoj
sredini i prostoru. Di ko nika, tu se i
obika. Vidi obniti se.
Udala se, obikla se nisan,
Majko moja, doi vidi di san.
OBIENJAK una. Obisija se ki
nika stvar. Vidi obosti.
OBJA A TI ojaati. Kad on malo
objaa vidiemo ko e koga tu.
OBJANJICA
OBJANJICA - ovca s janjetom
(koja doji janje). Kau i objanjka.
Ovca koja nosi janje je sjajnjna
(sjajna). Vidi otelka.
OBJUTRITI se - ui duboko u jutro
(kad se sunce malo podigne). Vidi
odaniti se.
OBLAC - oblo drvo (obino
oguljeno). Vidi skruglac, cok,
ciplja.
OBLAINA - naoblaka (suprotno
od vedrina). Ne viruj litnoj oblaini
ni zimskoj vedrini.
OBLAGDARITI se proljepati se,
poboljati se (misli se na vrijeme).
Vrime se oblagdarilo (postalo je
sunanije, toplije, ljepe) .
Oblagdaren (proljepan).
Oblagdarenost (proljepanje). Vidi
arica.
OBLAGUZAN isto to i
obloguzan.
OBLAMANJE - slino to i
navegavanje, ali i oklajavanje.
Oblamati (toboe sluajno se negdje
nai gdje se moe izvui neka korist).
Vidi oblavati se.
OBLAMALO - onaj koji oblama,
oklamar.
OBLAPORAN - slino to i
obloguzan.
278 OBUVANJE
OBLA VA TI se - vrtjeti glavom
okolo; ogledati se okolo (sve s
namjerom da neto zaradi, dobije).
Vidi oblamanje.
OBLEJA TI se opiti se tako da ne
moe vladati sobom. Vidi naroljati
se, oblokati se.
OBLETAN brz; koji brzo obleti
okolo.
OBLIATI - l .oblijetati, obilaziti
oko nekoga i nagovarati ga na neto.
Cura je esna pa oko nje stalno
momci obliu. Obli e ka maak oko
vrue kae. Vidi sali ati.
2. obavljati razne poslove biti stalno
u poslu.
OBLIGAN zaduen; s obavezom.
Tko je siromaan, lako postaje
obligan pa svoji m radom mora
vraati obavezu (Ni govno se ne
privre, a da njega ne pozovu). Kad
od nekoga primi dar, odmah
postaje obligan da mu se na neki
nain odui , da uzvrati darom ili
kakvom drugo protuuslugom. Oi ti
goru da i ti njemu togot da.
Obligacija je moralna obaveza.
Obligati (zaduiti; obavezati).
OBLIVANJE postupak pri
metenju mlijeka radi boljeg
izdvajanja masla (kad nije postignuta
OBLIZAK
prava toplina). Neki oblivaju
mlijekom, neki vodom. Kau i
oblivati stap.
OBLIZAK malo hrane. Nema
oblizak (ima vrlo malo).
OBLIZEKA birano jelo, rijetko
jelo. Tza bi oblize
k
. Vidi izmine.
OBLIZNIK vidi bliznac.
OBLIZNITI se roditi (oteliti)
dvojke. Vidi otronjiti se.
OBLOG 1 . ravno zemljite oko
brdske njive koje se ne moe orati (ili
se ne ore), ali po kojemu nije visoko
drvee ve kamenje, trava, nisko
raslinje i sl. Moe znaiti i zemljite
koje je obloeno tuim pa njemu nije
potpuno slobodan pristup.
2. naziv ogrede u kojoj uz njivu ili
njive prevladavaju okrajci i oblog.
Vidi uzglavak, obijati kraj ove,
uvrat.
OBLOGUZ prodrljivac (ima oble
guzice, ka tarine). Govore i
obloguzonja, oblaguzonja,
obloguzan.
OBLOGUZAN postrvan na jelo.
Tko je obloguzan ne moe se
uzdrati od jela. Govore i oblaguzan,
obliguzan te oblaporan. Vidi
slatkoran, prasetan.
279 OBNITI se
OBLO KA TI se napiti se preko
mjere, dobro se opiti. Ko vino loe,
taj se i oblae. Vidi naroljati se,
oblejati se.
OBLUK 1 . drveni obru (obino od
sita ili raeta) iznad glave dojeneta
u beici. Stavlja se da pokriva ne
pada djetetu na glavu i da ga ne
ugui.
2. luk od mlada savit1jiva drveta,
elipsasta oblika koji slui za izradu
krtola, dio krtola. Postoje dva
obluka. Vidi prlj.
3. drveni luk koji povezuje koplje
(drak) grabalja i grabljite. Govore
i obluac, teuljac.
4. drven luk koji slui kao naslon na
stocu. Vidi prlj, tronoac.
5. Vidi tvorilo.
6. isto to i unka.
7. svaki obru od drveta (na bukari
primjerice).
8. enski odjevni predmet koji se
mee na glavu (podmetak na koji ide
marama). Vidi kovrljak.
Izgovaraju i oblug.
OB NITI se - obikniti se, prilagoditi
se. Odnosi se i na bilje, a ne samo na
ljude i ivotinje (za razliku od
obikniti se). Kako se kupus obnija?
(e li se dobro primio, kako je podnio
OBNO
vruinu, suu i sL). Groe se nije jo
obnilo (jo je ranjivo, osjetljivo,
svata mu moe nakoditi).
OBNO po noi.
(O)BOINA meki dio (iznad
boka).
OBOJAK sukneni uloak koji se
stavlja u opanak. Preko noi obojci
se sue kraj ognjita ili na trklji
iznad ognjita. Ko poslidnji ustaje
obojaka nestaje. Nisi ti meni ni
obojak (puno si loiji od mene).
/gulija bi ti obojak ispod pete
(samoiv i neobziran).
OB OR l . pritorak, predvorje za
sastavljanje sitne stoke.
2. slobodan prostor u zaselku na
kojemu se ljudi sastaju. Vidi
kolarite.
3. podruje oko kua jedne obitelji.
Lovria abar.
OBORIT strm, strmenit. Vidi
nastranjiv, usprsit.
OBOSITI ostati bez obue, ali i
bez potkove ili ploe (takav je konj
bos).
Moj dragane, nemoj se ponosit,
Konj potkovan, moe i obosit.
OB OSTI ubosti (odluno), malo
jae badniti. Triba ga obost u
obienjak.
280 OBRZDATI
OBRECNITI se obratiti se nekome
srdito. Kau i zbrecniti se.
OBREDITI obaviti (poslove). Sve
san obredija prija mraka. Obreeno
(obavljeno, uinjeno) . Sadje sve
obreeno.
OBRENJITI se rastuiti se,
objesiti mrke brke, nezadovoljan i
potiten biti. Obrenjen je onaj tko se
obrenjio. Vidi okljuniti se.
OBRICATI se izgubiti dlaku;
ostati bez dlake. Obrican (bez dlake,
osav). Vidi bricanje.
OBRKUS komad robe koji se
zgodno moe prebaciti preko lea.
Ponesider taj obrkus, ini mi se da bi
moglo bit kie.
OBRLATITI obratiti ; smekati i
opustiti (nekoga), nekoga skrenuti s
odreenog cilja. Marko se posve
nalutijo, jedvo smo ga obr/atili.
Obrlatijo se i Petar i miro otia
kui.
OBROVAC selo u sinjskoj zagori.
Vidi Bajagi.
OBRITI zavriti; proi. Kako je
radijo, dobro je i obrio.
OBRTANJ dio starinske kue
(iznad ognjita).
OB RZ DA TI l . staviti valje na
konja. Obrzdati nekoga znai i smiriti
OBIEN
ga, srediti ga, nametnuti mu neto to
je izbjegavao. Obrzdan (sa valama
u ustima; sreen, smiren) .Vidi brzde,
brzdav.
2. ml atnuti po unjci. Slino je
opatrniti.
OBIEN ograen mladicama,
pleterom. Vidi kotoraa.
OBUENA karta koja nosi punte
u brikuli (obuena brikula).
Suprotno je liina, golica. Vidi viga.
OBUI se postati sveenikom
redovnikom (pratrom). Vidi svui
se, pratri.
OBUMATI porubiti, obametniti,
optoiti.
OBURDA TI prokuhati (travinu za
prasad), obariti neto to e jesti
domae ivotinje.
OBURDATI se postati derutan,
troan. Kua se oburdala (mogla bi
se sama sruiti).
OBUV AA - oputa kojom se veu
opanci pri obuvanju. Vidi pigeta,
remen.
OB ZINITI zapanjiti i iznenaditi
nekoga da ne moe progovoriti, da se
ne moe snai; omaijati, oparati.
Obzinila me, nisan znala rii
progovorit. Vidi skameniti se.
Obzinut je onaj koga su obzinili.
281 OAGLJATI
OCID INE loe vino, vino s dna
bave. Vidi murga, kendra.
OCIDIT - mravan i i spijen (u
glavi).
OCIDITO ocjedito, s ega se lako
cijedi (takvo je nakoeno zemljite s
kojeg voda lako odlazi; neka glavica
i sl. ).
OCIR vrlo mala pukotina (na
staklu, dasci, zidu). Vidi uba,
bunja, bua.
OCVILITI rasplakati
(zadirkivanjem, draenjem, udarcem
i sl. ). Vidi cviliti.
OCVRTATI nagnjeiti; ozlijediti
gnjeenjem. Ocvrta je nos oseknjuju
se stalno.
O izraz kojim se vologonci
obraaju volovima u zaprezi, a znai:
ovamo se ( na stranu vologonca). O
Milonja, o (ovamo se, Milonja).
Suprotno od o je stu (tamo se, na
suprotnu stranu tj. desno).
Vologonac uvijek stoji s lijeve strane
zaprege. Izgovaraju i jo!
OAGLJATI skroz obrati,
operuati, oemuati, obrati s reda
(kupusne listove, plodove, grm i sl. ).
Oagljano (potpuno obrano; nita
nij ostavljeno). Sve je oagljano,
nije ostalo avlu zere. Vidi pipati.
OEMUAN
OEMUAN - operuan;
emuanjem (peruanjem) oien od
neega (perja, lia, peruine),
oerupan.
OEMUA TI - operuati, ali i
emuanjem skinuti, oerupati.
OEPA TI - izgazati, izgaziti. Prili
su mi priko vrtla niki alajini, vas su
mi teg oepali. Slino je uepati,
iepati. Oepan (izgaen, izgazan).
OEPITI otepiti, otvoriti . Kad
kia pada ka iz kabla , kad pada iz
neba i iz zemle kau da je oepila.
Nebo se oepi/o.
OEPITI - pritisnuti, stati na neto.
OepIjen (pritisnut) .
OEPRLJATI (se) ogrebati (se)
noktima ili neim otrim. Penja san
se na zerdaliju pa san se oeprla.
Oeprljan (ogreben noktima ili
neim otrim). Vidi eprJjanje,
ieprJjati (se).
OEVINA - aevina, didovina,
imovina naslijeena od oca. Imovina
naslijeena od matere je
mater(i)nstvo, ujovina. Vidi
oinstvo, vunda.
OICA jedna rupica, odnosno
predivo koje ini tu rupu pri pletenju.
N eki kau ica.
282 OELIMO
OII - Nedjelja pred Boi. Oci i
svidoci. Vidi materice.
OIGLED sve to se oima vidi.
Na oigled cilog sela, svukla se gola
golcata.
OIKA TI - ekati koga da doe ili
to da se dogodi. Vidi iikati.
OINA oena (govore i tako).
To je molitva, a brojanice zovu
oenai ili oinai. Vidi kruniati.
OINSTVO - l . isto to i oevina.
Izgovaraju i oinjstvo.
2. utvrivanje tko je pravi otac
djetetu. Teko se priznaje oinstvo
vanbranog djeteta (zato se teko
utvruje).
OITATI BUKVICU zaprijetiti,
upozoriti . Oita san mu bukvicu.
Slino: oitati pi5'tulu, oitati bever.
OITOVATI se - odati se, izjasniti
se, otkriti istinu, neku tajnu odati
(svoju ili tuu), prokazati nekoga.
OALE naoale. Izgovaraju i aIe.
Oalinko (nadimak, alinko,
alin). Vidi mlin.
OALIN - oale s jednim staklom.
OELIMO hoemo li .
Mala moja, oelimo k misi,
Da gledamo kako zvono visi.
OETA
OET A britvela, naprava, odnosno
nosa za vrata, kure, telere. Neki
izgovaraju voeta.
OIORITI se oivjeti, ivnuti
(lj udi nakon bolesti, kukuruz ili
kupus kad nakon sue padne kia i
sL). Kako muje? Malo je se
oiorija. Vidi ugledati se,
pokejariti.
OORITI oslijepiti, odnosno
izgubiti jedno ili dva oka. Vidi
orav, oro.
OUK ouh. Kada se udovica ili
rastavljena ena preuda i u kuu
novog mua dovede djecu iz prvog
braka, njezin novi mu postaje ouk
dovedenoj djeci, a ta djeca su njegovi
pastorci. Pastorci mogu biti i po eni
koja postaje ma a muevoj djeci iz
ranijeg braka.
OUTITI uti; osjetiti. Ne vii,
outiete strina.
OD o. Igrali smo od novce.
ODADIRATI glasno i uestalo
prditi.
ODADNITI skinuti dno s bave.
Suprotno je zadniti.
ODAMINITI otii; proi; smiriti
se. Daleko je adaminija. Da pot malo
adamine. Odaminilo muje (bol se
283 ODGOVARATI
smirila, bolest prola). Vidi miniti,
molati, rastu piti.
ODBANDITI otii i ne vratiti se
skoro. Vidi zamarijati se,
odmurepati.
ODALAMITI udariti nekoga iz sve
snage.
ODALEITI (se) udaljiti (se).
ODANITI se razdaniti se, ali ne
skroz. Vidi objutriti se.
ODANJA hodanja; hodanje i
putovanje (obino bez velika razloga
i koristi). Vidi odovica, priodoviea,
oditi, poditi.
ODATI se prepustiti se neemu
loemu da te svlada, predati se. Oda
se piu, krai i sl. Vidi dati se.
ODAZV ATI se vidi odziv.
ODA V AC vidi etka.
ODAVICA vidi odovica.
ODEVILJITI otkinuti neto tanje
od neega debljega (slabije od jaega
i sl.) kao kad se otkida evulja. Vidi
raeviljiti.
ODIRATI prestati dirati, sjaiti,
ali i otii diraj ui.
ODGOVARA TI reagirati na neto.
Tako reuma u starosti odgovara na
promrzivanja, prokinjavanja i
propuhivanja u mladosti. Ali san
ODILA
jedanput prokisa kod ovaca, pa mi
sad odgovar L kostimon.
ODILA - od dijela. Ja iman tricu
odila (dobio sam je u dijeljenju, a
nisamje pekao).
ODILJE - odijelo (odilo). Vidi
anjeuk, vetit.
ODITI - hoditi; ii . Pogledaj mu
obuu pa mu odi u kuu. Vidi
odovica, priodovica, odanja, poditi.
ODIVA djevojka nakon udaje (tako
je zovu u njenom rodu, tamo gdje se
udala zovu je mlada ili nevista).
ODLITO vidi dlito.
ODMET - gubitak; ono 3to je za
baciti, od ega nema koristi. Na
odmet je neto to je suvino, bez
ega se moe. Imanja toga na odmet
(imam vie nego mi treba). Ne bi bilo
na odmet jo jedanput polit lozu. Vidi
pri tek.
ODMUREPATI - vidi murepanje.
ODOLIBATI - najtee svriti i
savladati; svesti na manje (tekoe),
umanjiti.
ODOLITO poput dole.
ODONLEN - odande. Izgovaraju i
ondolen.
ODOVICA - onaj tko stalno hoda (i
bez veeg razloga i korisi), tko ne
moe puno stajati na jednom mjestu.
284 ODSLIN
Izgovaraju i odavica. Kia odovica
(kia koja se pomie). Vidi
priodovica, odanja.
ODOZDAL odozdo. Izgovaraju i
odozda.
ODOZGAR - odozgo.
ODREDITI - odluiti. Kai ta si
odredija? (kai to si odluio?).
Slino je naumiti, zaumiti.
ODRENITI se ostaviti se neega
(rava drutva, pia, ena). Odreni se
dok tije vrime. Odreni se avle od
mene. Isto to i okaniti i parjati.
Odreniti (odmaknuti). Vidi doreniti,
poreniti, kotula.
ODRNA loza podignuta na koce,
pergola. Izgovaraju i odrina.
ODRU GA od ruga (od pogrde, od
sramote, ali i lako, bez teke muke).
Gadi, ne ma ga odrLga sluat. To
u ja odruga (to u j a lako).
ODRUKAA - balota koja dobro
odgovara ruci (ni mala ni velika).
ODRA TI voditi kravu pod baka
kad vodi. Ako nakon odravanja
krava vie ne vodi, kau da je ostala
(da joj se primilo). Takva je krava
odrana inae povodi. Vidi maiti
se.
ODSLIN - od sada. Izgovaraju i
o(d)sJen, oslin. Vidi poslin.
ODSURLJATI
ODSURLJA TI otii, odlutati
nekamo, usput pijui, lolajui, esto
sa sumIjivim drutvom. Vidi
surljati.
ODKARTATI odbaciti,
osloboditi se neega suvinog.
Odkartan (odban). Vidi kart,
kartati.
ODKARTATI se osloboditi se
suvine karte (u treetu). Vidi kart.
ODKURITI malko otvoriti kuru
ili skinuti zastor koji je zakurivao.
ODUKIVATI teko putati zrak
kroz usta. Natuka se pure i mara pa
odukuje brez pristanka. Vidi ukati,
podukivati.
ODUiTI 1. otpustiti zrak. Vidi
oduva.
2. bezglasno pustiti zrak (puniti).
Vidi prditi.
ODUKA odjedanput, bez
oduivanj a (od duka). Popijaje si
vode oduka (da nie pridua). Neki
kau uduak, neki iz duke.
ODUV A oduak, odputanje zraka.
Ako je oduva, pokvari se. Vidi
oduiti, zaduva.
ODVIDA TI skinuti vidu (odviti je
s navoja) . Odvidan (skinut s navoja,
odvrnut). Vidi zavidati.
285 ODZIV
ODVI K A suprotno od navika.
Navika, jedna muka, a odvika, sto
muka.
ODZIV rije kojim igra u igri na
mure daje na znanje da je punat
njegov. Odziv se uzvikuje da bi se
zadrao ritam igre, a ima i psiholoko
znaenje. Najei odzivi jesu: moj,
moje, moja, moj si, taje, tae,
tau, taj, tau, ostaj, ostani, ajde,
aja, oe, oemo, oega, ojde ga,
lezi, doli, miruj, ete, etau, etaj,
ota, oto, uta, ujta, ojta, uje, ujs.
Odziva se i s mr, umri, mrtav si,
ak i s posran si, govno si i sl. , ali
takvi odzivi lako dovedu do smutnje,
zatim s uti (taj se odziv obino
govori kad se punat dobije na zvanje
tuti) i sa mnogim drugim teko
opisivim uzvicima. Kad se netko
odzove, a protivnik je zvao isti zog
(pa punat nije niiji), ovaj mu
odvraa: Nije ni moj mulac! Kad se
netko pri istom sluaj u odzove s
moj!, moje!, odgovaraju mu: I moj!, I
moje!. Ako se netko uestalo
nekorektno odziva i tako remeti ritam
igre, protivnik mu ljutito kae: Nemoj
me prikidat! Uz odziv se u pravi lu
udara otvorenom akom u pod (po
stolu) ime se zadrava ritam bacanja
OD

A
ruke. Neko se odziva samo takvim
udarcem po stolu (kad takav igra
udari u stol nakon nazivanja zoga
ije, a protivnik je zvao isti zog, ovaj
mu odgovara a ije, uz esto jo jai i
ljutitiji udarac dlana po stolu, da bi
dao da znanja da nije niiji punat;
slino je kod nazivanja drugih
zogova). Neki igraju bez odzivanja,
ali to je rijetkost. Vidi zvanje.
ODA hoda.
ODAK dimnjak (dimijak). Vidi
lebarda, bada.
OURUTITI oronuti; ostarjeti, a
i zapustiti se. Je si li vidija kako je
aurutija? Slino je otromboljiti
se. Vidi opaenost, okarakusiti,
outurumiti.
OUTURUMITI - ostarjeti, postati
uturum. Isto je outuriti.
OGADITI - vidi gada.
OGANJ otponac na starinskoj
puki. Zovu ga i vuk te tetik.
OGLADNO slino to i kito,
ipo. Ogl
a
dno pet (malo manje od
pet, primjerice kad u treetu netko
ima 4 punta i 2 bele).
OGLAV l . dio uzde (remenja to
idu oko konj ske glave) , odnosno
slina prigoda to ide oko glave
286 OGNJILO
magaretu, teletu i sl. Izgovaraju i
oglavi. Vidi vale, ljuta uzda, lis.
2. vidi ular.
OGLA V AK - jastuk s navlakom.
Vidi uzglava.
OGLA VI - l . prednji dio samara.
Izgovaraj u i glavi.
2. isto to i oglav.
OGLAVINA l . koa s glave neke
ivotinje. Vidi zavratina.
2. preostali gornji dio debla kada se
drvo okree. Vidi okresina.
OGLA VLJE dio pokrivaa za
glavu udane ene. Vidi povezaa,
kovrljak.
OGLOBINE ogrizine, hrana koja
je ostala nepojedena. Vidi obaline.
OGLUNITI - ogluiti, ogluviti
(ponajvie od starosti ; vie se radi o
gubljenju volje nego o stvarnoj
gluhoi). Oglunija pa ne aje. Vidi
gluvo.
OGNJICA l . polj ska goruica, jede
se kuhana. To je korov, ali se lako
moe istrijebiti.
2. vruica.
OGNJILO - l . kresivo, komadi
elika koji je zgodno ide u ruku i
kojim se kree o kremen da se
izazove iskra i upali leka, a ova se
pritisne na lulu. Svaki pua lule
OGNJIE
imao je ognjilo, kremen i leku i
obino je to drao u pripanjai.
Upaljenom lekom mogla se naloiti
i vatra. ibice (uverini) bile su
skupe.
2. dio rala. U obliku je uplje
eljezne ploice i mee se izmeu
ojice i pice (ila).
OGNJIE isto to i komin (rjee
tako govore). Tu gori vatra. Sprida
izgori, strga otpade. Izgovaraju i
ognjite. Ognjie je u siditoj kui,
znalo je biti i na tavanu, ne nuno na
zemlji. Vidi komatre, kotianica,
eran, kut, priklad, oeg, tipale.
OGNJOJINA zemlja na koju se
sliva gnjoj (koja je blizu rpe, na
kojoj i oko koje se zadrava blago,
na kojoj su se torile ovce i sl. ). To je
dobra zemlja. Izgovaraju i
ognjojtina. Vidi splava k.
OGOLIITI ogoliti; opljakati.
Tili bi ga skroz ogoliit.
OGORINA ostatak drveta koji je
gorio, ali nije izgorio, ugarak,
ogorjelina. Vidi glavnja.
OGORJE selo u splitskoj zagori sa
zaselka m Svilaja. Franjevaka upno
mjesto (sv. Jure muenik) u ibenskoj
biskupiji, drnikom dekanatu. U upi
su i Raduni i Mala Mileina.
287 OGREDA
Ogorski (koji je iz Ogorja, koji
pripada Ogorju).

udila se i ogorska dica

Kako prku grize magarica.
OGRA dio ua kod uprene ene,
stoji oko vrata. Svako ue oko vrata
ivotinje (teleta, magareta itd. ). Vidi
priuza, ogrica.
Na mom momku lipi opanaka,
Gori ogra, doli bosa noga.
OGR(I)CA ovratnik na koulji,
ogrica.
Ovce moje mirujte u doli,
Dok raijen ogricu loli.
OGRATI vidi zagrati.
OGREDA l . ograena uma, njiva
ili panjak, ograda. Moe imati i
posebno ime: ako je u njoj njiva ili
vie njiva u udolini zovu je dolac,
doci, doi, doii, ako je njiva s
okrajkom zovu je oblog, ako je
samo drvee ili uglavnom drvee
kau samo ogreda, ako su se u njoj
torile ovce znaj u je zvati torina,
torine, zovu je kaela ili klaina ako
je : njoj bila kaela ili ako se u njoj
palila klaina, esto je zovu po
vlasniku (to ne mora biti sadanji
vlasnik, dapae ee je obratno) itd.
Vidi selina, paska, vlaka, lastve.
OGROZDINA
2. zid, ica ili to drugo ime je
ograen neki prostor (uma, livada,
vonjak, vrt i sl.), ograda. Vidi
kotoraa.
OGROZDINA - isto to i ovastina.
OGRUATI - skuhati meko, da se
zgrua (prventveno se odnosi na
jaje), sorbulati. Ogruan (skuhan na
meko, sorbulan). Vidi grualina.
OGUZINA - zadnji dio gaa (iza
guzice). Uvatiu te za oguzinu i bacit
u drau. Naroito veliku oguzinu
imaju gae od sukna. Vidi otluk,
kabli.
OJ - uzvik kojim se odaziva (slino
oje), a nekada i doziva. Oj, Ivane!
Oje? Izgovaraju i oja (naroito na
svretku pjesme).
Pivaj seko i uini oja,
ue lola i moja i tvoja.
OJA TI se - omeiti se o neto. Vidi
ostrviti se.
OJICA - dio rala (povezuje ralicu i
jaram). Neki izgovaraju oji. Oje je
dio volovskog lisa (oje ide sa
agrama). Vidi ognjilo.
OJKAVICA - nain pjevanja po
zagori. Zovu je i ojkanje, vojkanje,
vojkavica te oja-noja. Vidi
treskavica, oj.
Oja noja, gaj se mala moja,
288 OKARAKUSITI
Pure ima kupit emo loja.
OJKA TI - pjevati ojkavicu.
OKA - mjera za teinu (1,25 kg ili
l ,5kg) i tekuinu (3/4 litre), ujedno
takav sud. Nije ni u tom krstu sto
oka.
OKALITI - isto to i otangati. Vidi
kaliti.
OKAMENITI se - zastati u rastu,
razvoju (plod nikako da krene,
groe se povije, zrno ostane malo i
tvrdo itd.); postati slian kamenu.
Okamenjeno je ono to se
okamenilo.
OKANITI se - ostaviti se neega.
Okanio se pia, duhana, ludosti. I me
eni il me se okani. Slino je parjati
se, proi se. Vidi kaniti se, odreniti
se.
OKAPINA - mjesto na koje kapi ili
je kapila kia (trava na vrh plasta,
daska ili greda na koju je
prokapJjivalo i sl.). To je ujedno i
kua na brzinu sklepana (samo da se
svri kia). Vidi kapavica.
OKAPITI - nestati kap po kap.
Moga bi okapit dok on doe (kad
nekog uzalud ekaju).
OKARAKUSITI - l. dobiti bolest
karakus (odnosi se na konje).
OKARNJAKA TI
2. tjelesno oslabiti, oronuti, ostarjeti
(esto prije vremena, zbog bolesti),
postati invalid, kra. Vidi
outurumiti.
OKARNJAKATI otegnuti
obavljanje nekog posla.
Okarnjakavati (otezati, odlagati) .
Okarnjakavanje je otezanje
izvrenja neega. Vidi otaljavati,
kanjerkati.
OKASTITI odluiti. Okastija da
se opet oeni. ee govore skastiti.
OKAATI se vidi okositi se.
OKATICA - vrsta kiselog bijelog
groa (dodaju kilo okatice na sto
kila kujundue da poprave
kiselost). Postoji i crna okatica.
OKERESITI brzo poi, pouriti.
Okeresile cure na derek.
OKIEN - ukraen, isto to i
nakien, kien.
OKILAVITI isto to imaganjati
se. Vidi kila.
OKIITI se biti kino due
vremena, u pravilu onda kada kii
nije vrijeme ili kad nije potrebna.
OKITITI se vidi jeim.
OKLAJ - selo u drikoj zagori sa
zaselkom Podi. Vidi Promina.
OKLAJA V ATI vidi oklamar.
289 OKOENITI se
OKLAMAR - obloguzonja koji
gleda u svakoj prigodi neto oklaj ati
(pojesti i popiti mukte). Oklajati,
oklajavati (pojesti i popiti mukte).
Oklajavanje (nastojanje mukte
pojesti ili popiti neto).
OKLAPITI udariti (u pravilu po
glavi ili oko glave). Oklapiu te. Vidi
klapiti.
OKLEPITI se - pasti u bezvoljnost i
pritom pognuti glavu, ramena i sl.
Oklepljen je onaj tko se oklepio.
Izraz se odnosi i na biljke. Slino je
omrditi se. Vidi okljuniti se.
OKLIPATI se dobiti klip (odnosi
se na kukuruz). Slino je zaklipati
se. Oklipan, zaklipan (s izraslim
klipovima). Vidi klipati se, svilati
se, tigati se.
OKLONICA drveni dio u sredini
mlinskog kotaa (napravljen od
rastove crljeni). Neki izgovaraju
oklenica. Vidi paprica, mlin.
OKLOP l .visoke stranice
(stramice) na karu, pogodne za
rasuti teret.
2. vidi drvenina.
OKLJUNITI se isto to i obrenjiti
se. Slino je i omusiti se, oklepiti se.
OKOENITI se - vidi ukoeniti se.
OKOK
OKOK - uzvik podrugivanja i
naslaivanja. Okokjunae! (kau kad
djete padne i lagano se natue nakon
to je dugo grajisa). Vidi tara, ki.
OKOLI brano koje mlin razaspe
oko sebe (u mlinici). Vidi obamesti,
samesti, obam1iti.
OKOLO KOLE otprilike;
podjednako; oklijevajui zbog
opreznosti. Govore i okolo kva, li-la,
tale-kvale. Jeli i tvoj kupus vako
visoko izresta ? Pa okolo kva
(otprilike je toliki). Koji od vas
dvojice bolje svaa? Okolo kole
(podjednako). Okolo kole pa na mala
vrata. Vidi otamine.
OKOLOVITI - opkoliti.
Okoiovijen (opkoljen). Vidi
kolovina.
OKOMINA vidi turina.
OKOMORATI se prizdraviti,
ojaati , dobiti snagu, oivjeti, izvui
se iz bijede, j ada, siromatva. Je si li
se ta okomora? (Je si li prizdravio,
je si l i bolje?). Kad neki dugo gube u
nekoj igri, ali napokon dobij u neku
partiju, kau: Zerku smo se
okomorli. Okomoran (ojaan,
prizdravljen, izvuen iz jada i bijede).
Izgovaraju i okomerati se,
okomeran. Poneki izgovaraj u
290 OKORAN
okomrijati se. Slino je okopertati
se.
OKOMOTATI (se) omotati (se),
obmotati (se) (obino se odnosi na
ue, biljku penjaicu ili to slino) .
Dobro okomotaj (dobro obmotaj
okolo). Okomotala gaje oko malog
prsta (opinila ga je pa s njim radi
tc god eli) . Slino je
zakomotati(se). Okomotan,
zakomotan (obmotan, zamotan).
OKOMRLJA TI se vidi
okom orati se.
OKOPERTATI se vidi okomorati
se.
OKOPNITI smrati , ocijediti se.
Posve je okopnija. Vidi kopno.
OKOPNO okopnjeno. Vidi
kopno.
OKOPOLJAC vidi poljac.
OKOPRAN vrlo ustar, spretan,
pokretljiv i sposoban u
prilagoavanju u svakoj prigodi
(ujedno i svojeglav). Isto je i
okoprcan.
OKORAK isto to i turina. Svako
e dobiti svoj okorak (ponegdje
mrtvacima zaipaj u guzicu turinom).
OKORAN tvrd; grub. Okoran je
kruh kada se osui i stvrdne.
OKOSITI se
OKOSITI se ljutnuti se; ljutito
odgovoriti; ljutito se obratiti. Okaati
se na nekoga (prigovarati; drsko se
ponaati) .
OKOT tvrd, kotunjav; mrav ali
jaki h kostiju (ovjek, ivotinja).
Kote, koe, gloe (nadimak
okotu ovjeku).
OKOV vidi kar.
OKRAJAK l . dio (brdske) njive
koji se ne ore pa po njoj raste trava.
2. trava s brdskih njiva. Ki okrajak
(kau za slatku travu koja i nije iz
brda).
3. rub polja.
Rjee okrajkom zovu krajac, kruh s
kraja. Vidi oblog, livoda, uvrat.
OKRAJINA vidi okromina.
OKRENITI l . poeti jako padati
(odnosi se na kiu). Pouri, svaki as
moe okrenit kia.
2. pustiti da se kene; pustiti u
promet; obrnuti. Oelimo okrenit
janjca?
OKRIINA ostatak krike
krumpira prilikom rezanja
sjemenskog krumpira, krika bez
klica. Kau i krialina.
OKRESINA grana ili ogranak
okresanog stabla. Vidi oglavina.
291 OKVITITI se
OKRIPITI se ojaati se, povratiti
snagu (zalogajem kripne hrane,
gucaljom vode itd. ), okrijepiti se.
Govore i pokripiti se. Vidi
potkuvetiti se.
OKROMINA ostatak koe iza
krojenja i obrezivanja koe za
opanke. Od okromine se pravi
prika. Zovu je i okrajina.
OKRPINA okrpIjeno mjesto na
odjei. Vidi krpe, jaki.
OKRPITI udariti, oiniti. Okrpiu
te. Vidi prikrpiti, obrzdati.
OKRUGA l . bijela marama koju
nose udane ene (u dijelu Zagore) .
2. vrh udara.
OKRUGA okrugao. Vidi
naokruga.
OKRUT vrh vuka koji udara u
auru.
OKU okuka. Vidi bogno, lakat,
osuka, zasuka, guvno, kolino, nuga.
OKUNJITI se slino to i
pokunjiti se.
OKUPITI tjerati, potjerati (obino
vie ljudi neku ivotinju ili eljade) .
Okupili su ji stinon. Kau i
zaokupiti. Zokupili te cri vrazi.
OKVITITI se vratiti dug, oduiti
se. Izgovaraj u i okvitati se, iskvitati
se. Vidi kvit.
OL
OL - ohol. Ola glava gladna guzica.
Vidi olost.
OLDEA - voa neke grupe (obino
mlaarije koja noari, krade voe i
sL).
OLOST - oholost. Vidi 01.
Ovce pazi materina mila,
Od olosti torbe ne ponila,
z njon mater uinu imita:
etri stapa mlika mlaenice,
Osan oka kruva koprjice,
Ma ni to jon nije dosta bilo.
OLJUPTINA - vidi ljuptina.
OLJUTITO - na ljut nain, s
ljutnjom. Slino je osrdito. A on e ti
meni nikako oljutito ...
OMARITI - mlatnuti, opatrniti,
opusti. Slino je omarisati. Vidi
marisati.
OMARJE - gusta uma (u koju se za
velikih ega sklanja blago od vruine
i muha, ponajvie obada). Izgovaraju
i omar.
OMAIT - rijedak; rijetko posaen;
rijetko iznikao (odnosi se na sadnice,
drvee i sl.). Tribali smo gaposadit
omaito. Vidi zamait.
OMEATI - vidi me.
OMEN DULA - isto to i bajam. Bili
omendula?
292 OMRSAK
OMEJAiTI - omeiti (obiljeiti
meama ili mejaom). Omejaen
(omeen meama ili mejaom). Vidi
razmejaiti se.
OMICA - ensko drijebe od 1-2
godine.
OMICATI (se) - brzo ii (kao da je
podmazano). Kae da ne moe, ma
mu se dobro omie vino niz grlo.
OMINJATI (se) - oklijevati, nekati
se. Nekima znai upravo suprotno
(nastojati).
OMIRA TI - gaati, ciljati; htjeti
(neto uiniti, imati). Ko zna ta on
sad omira?
OMLADAK - pomladak (ljudski i
ivotinjski). Ima li ta od omlatka?
Omladiti stado (starije smaknuti,
mlae ostaviti). Vidi napridak,
napoliea.
OMRAZA - mrnja, svaa.
OMRA TI - vidi omrkniti.
OMRDITI se - slino to i oklepiti
se. Trava se omrdila (od sue).
OMRKNITI - doekati no,
zanoati. Zdrv omrknija, bolesan se
probudija. Omrknia ne osvanija.
Izgovaraju i omrati naroito kad se
podruguju. Vidi zamrkniti.
OMRSAK - suho meso rasporeeno
za cijelu godinu, osobito za Boi,
OMRVITI se
Uskrs, Novu godinu, poklade.
Izgovaraj u i omraj, omrsaj. Napose
se ostavlj ao omrsak za rau: oranje,
etvu, kosidbu. Rednja za orsak je
nedjelj a, utorak i etvrtak (ako nije
korizma). Stareina namiri va
(odreuje) koliinu omrska. I mlijeko
je omrsak. Omrsiti se (pojesti neto
mrs na; ima i drugih znaenja). Vidi
mrs, sotan.
OMRVITI se - pretvoriti se u mrve;
smanjiti se mrVljenjem. Vidi prpa.
OMUDINA - kesa u kojoj su muda.
Kad te uvatin za omudinu revat e
na vas glas. Vidi otluk, oguzina.
OMUNA - ljuptina od groa,
mahune (maune) i sl.
OMUSITI se - vidi namusiti se.
ONDOLEN sa onog mjesta. Vidi li
se ondolen Trilj? Izgovaraju i
ondalen, odonlen.
OPAiCA - voda koja zna tei u
dva razliita smjera (ovisno o
vremenskom razdoblju ili uvijek). To
j e i naziv zemlje oko koje tako tee
voda. Opaac, opaak izvor koj i
tee kao opaica, koji tee naopako.
OPAEN - oronuo; ostario; dotrajao
(ovjek je oronuo, ostario, kua je
dotraj ala, oronula, opatile se grede i
293 OPANAK
daske i sL). Opaenost je oronulost,
dotrajalost i sl.
OPALAC - 1 . drven sud za uzimanje
brana za kruh, za uzimanje i sipanje
kad se vari pura. Opalcem se vadi
(piljka) i voda iz lae. Neki kau
eula, a neki palj. Vidi lopatica,
zasipa.
2. dio mlina kroz koj i ito pada iz
koa. Govore i kopanja, kobra.
OPALITI vidi ouriti.
OPANAK vrsta obue, muke i
enske. Komu obojci, komu opanci.
Nisi ti meni ni do opanka. Tvrdo ki
opanak. emi se ki opanak. Suva
kurca, mokri opanaka. Mlada je
znala donijeti i nove opanke. Opanci
pod veliku grau (dobri, kvalitetni
opanci).
Donji dio opanaka pravi se od
govee ili prasee koe (rijetko od
gume), a gorj i od ovije ili kozije
(rijetko od prasee) .
Oj divojko iz Mojanke,
Bi li dala za opanke?
Ne bi bome ni za troje.
Vidi opanarica, deenj, kruenje,
graenje, kajasa, prika, prialina,
zaloina, navezak, navrzaa,
obuva a, okromina, priplet, naplet,
kalup, dlitace (dlito), praljak, igla,
OPANARICA
zum ba, probadaa, probojac,
nabodaa, oputa, oputar, vito,
popriati, kljun, vaa, konanje,
ispole, bililo, ubiliti, Zmijavci,
obojak, mikati, nazuvci, buzavci,
crnopletke, naivae, bakande,
kundure.
OPANCI -selo u imockoj zagori sa
zaselci ma aljkuii, Kula, Privorac,
imundii, Kuetine, Kusia Rupe,
N a Glavici, Pod Gredon, Pod
Stranon, Pod Kravljon Glavon i
Raljevine. Vidi Lovre.
OPANARICA 1 . daska na kojoj
se kruenjem po deenju od karte
kroji donji dio opanka.
2. ena koja izrauje opanke.
Izraivanje jednostavnih opanaka
obino je enski posao.
OPARITE snaga, mo. Nema u
njemu oparita (kau za glotnu
hranu, za mrljavo eljade i sL).
OPARITI se saei se vruom
hranom, vrelom tekuinom, parom i
sl. Oparen je onaj tko se opario. Ode
ka oparen (kau za koga tko naglo i
uro ode). Govore i paren. Paren
kau ladi.
OPANJAA vidi pripanjaa.
OPA TITI se dotraj ati od starosti,
oronuti. Vidi opaen.
294 OPIJAVEN
OPA TRNITI mlatniti (obino po
nosu). Nemoj mi se mi:,'at u razgovor
jer u te opatrit. Izgovaraju i
opatrljiti. Opatrlila ga grana. Vidi
obrzdati, opusti, omariti.
OPAUITI mlatniti; zvizniti.
Opauiu te, upantie.
OPAZ - paljivo troenje neega:
brana, novca i sl . Valja imat opaza
da se ne troi udo. Govore i opip.
OPEK - vidi paprinjak.
OPELITI - dobiti bar neto, postii
bar neto. Ne moemo ni opeliti (ne
moemo dobiti ni pilja).
OPERUAN bez perja, peruine
(bilo je pa je operuano). Slino
oemuan.
OPERUA TI - peruanjem skinuti
perje, peruinu. Slino oemuati.
OPETA opet.
OPETOVANJE vraanje konja u
suprotnom smjeru kod vridbe ita na
gumnu. Konju se podvikne opet! i on
se vraa suprotno. Vidi apertati.
OPI ITI l . udariti, mlatnuti,
opauiti.
2. naglo i uro (poeti) hodati. Kud
si to opiia ? Vidi pi iti, gariti,
nagariti.
OPIJA VEN ukraen (porubljen)
pijavicom. Vidi obumati.
OPIJAVITI
OPIJAVITI porubiti ukrasnim
porubom, pijavicom.

enska je
odjea bila ukraena, ako nita bila je
opijavena. Izgovaraju i opijoviti,
opauiti. Opijave se sukanac,
biljac i sl. Vidi velud, obumati.
OPIP umjerenost (u troenj u);
skromnost. Kad ja moran troit s
opipon pa opet jedva izaen na kraj.
Govore i opaz. Opipo (umjereno, s
opazom, s velikom pomnjom).
OPITI se - okrenuti se pri mjeanju
suprotno od ostalih karata u macu.
Opila ti se jedna, okreni je.
OPITURATI - obojati, ovarbati.
Opituran (oboj an, ovarban).
OPIV ATI zajaukati, zaplakati.
Kapac da opiva. Opivad. Moga bi
lako opivat (obino kad kakav vrljac
dosauje starijem elj adetu u poslu) .
OPLAZA - zaorak (onaj dio oranice
koji se ne moe uhvatiti plugom u
kutovima njive). To se poslije runo
uskopa. Vidi uvrat.
OPLAZIT ravan; sklizak.
OPLEAK vuneni enski odjevni
predmet (od sukna) za gornji dio
tijela (nosi se u zimsko doba). Ima i
rukave. Obino se tanga u modro.
Izgovaraju i opliak. Nekima je to
295 OPRKATI se
gornji dio kotule ili modrne
(korpet). Vidi gua.
OPLOINA - krupna glomazna
ljudeskara (velika droba i krupni
criva). Ko e naranit nolike
oploine?
OPOMENITI se opet ojaati;
ivnuti. Bija je se oklepija pa kad je
pala kia, vidi kako se opomenIa.
Vidi oioriti se.
OPOSUM vidi naoposum.
OPOTITI se - oznojiti se. Opoen
(oznojen). Vidi pot.
OPRATI vodom skinuti neistou.
Opran (ist, uredan, ujedno poten,
ugodan, razumna ophoenja). Opran
ovik (razuman, poten i uglaen).
Oprati koga (srediti koga, postaviti
ga na mjesto koje mu pripada, kazat
mu to ga mirita):
Oprat u te dragi brez sapuna,
Sjajit e! se ka u gori kuna.
OPRAVITI vidi raspraviti.
OPRDOGLUVITI - postati
prdogluvest, prdogluvesto se
ponaati.
OPRKNA TI se - odnijeti se
ojedinom izmeu guzica, nogu, ispod
pazuha (ene i meu dojkama). Vidi
sadno.
OPRKUNJITI se
OPRKUNJITI se slino to i
oprnjiti se, pokunjiti se,
naprkunjiti se.
OPRLJA TI (se) oei se na eri.
Vidi ouriti, prIjati.
OPRNDITI se slino to i oprnjiti
se (objesiti bembule); objesiti se,
pasti prema dolje. Oprdili mu se
opanci (pokljusili se, objesili se
prema dolje, stoje nezgrapno).
OPRNJITI se objesiti prnjku
(slino to i orusiti se, oprkunjiti
se, naprkunjiti se, oprnditi se).
Oprnjen je onaj tko se oprnjio.
OPROSTITI se odvojiti se od
teleta pri teljenju. Poela je truat u
pet sati i tek se u asan oprostila od
teleta. Isto govore i za druge domae
ivotinje. Dok je krava stejena, a nije
se jo otelila, kau da je u komadu.
OPRSINA slanina od prsiju.
OPTOITI obrubiti, obaretniti,
obumati.
OPULJATI operuati (pokupiti
novce). Vidi populjati, puljati,
plindrati.
OPURNJAK mali krui dobiven
zapretanjem (preanjem) malo
tijesta u lug. Vidi potkrunjak.
OPUSTI udariti. Nemoj da te
ojuzem po guzici. Vidi opatrniti.
296 ORAN
OPUT A vrpca izrezana od ovije
ili kozije koe (rijetko i od prasee) .
Od oputa se prave opanci. Uzeu ti
kou na oputu. Grize oputu. Govore i
oputina, to znai i privremen put
(obino ga napravi blago). Vidi
kajasa, vaa, navrzaa, navrzak,
priplet, vito, preica.
OPUT AR l . ovjek koj i pravi i
prodaj u oputu (za dobre opanke
treba dvadesetak seanja opute).
Ljudi su za obine opanke sami
pripremali oputu. Vidi vaa.
2. naziv za opanak na opute. Opanak
oputar. Izgovaraju i oputa.
OPUTINA vidi oputa, putac.
ORA pogodno vrijeme za
obavljanje nekog posla. Vidi vakat.
ORA l . orao (ptica).
2. orah. Izgovaraju i oraj. Ne bi mu iz
ruke ni oraja uze. Neki umjesto oraji
kau orli. Morn posaditi orle. Plod
nazivaju i oraak. Ko neda od orja,
ne bi da ni od tovara. Neki govore da
se u oraju vitice skupljaju.
ORAJ selo u vrgorakoj zagori.

upno mjesto (Sv. Marko evanelist)

u splitsko-makarskoj nadbiskupiji .
ORAN odmoran, l agan, ija, zdrav
kao riba. Zdrav ka lav, vrst ka zec,
jebac ka vrebac.
ORDUA
ORDIJA - mnotvo eljadi.
ORGIJANJE - divlje ponaanje
prilikom neke gozbe, pijanke,
proslave.
ORIAK - vidi riak.
ORITI - ruiti. Pripazider malo na
svoje koze, vidi da mi ore zidove.
Vidi soriti. Kad kogot hoe potvrditi
da e sigurno doi na ugovoreno
mjesto, kae: Ja u do pa makar
orilo-gorilo.
ORLITI se siliti se, posiliti se,
dizati ui, osiliti se i sl. Poslovica: Ko
visoko leti, nisko pada. Slino
uzorIiti se.
ORLJA VINA ruenje, buka.
Kakvaje to orljavina?
ORMA - oprema za konja ili
magarca. Po magareoj se ormi
poznaje kuni gospodar (drukija je
nego kod drugih ukuana). Vidi lis,
ajam.
ORTAK - poslovni suradnik (u
mlinu, oranju i sL), partner,
kunpanjun. Naroito su bili vani
ortaci u miniranju. Dvojica takvih
napunili bi torbe trapnjima i
macama i krenuli okolo na zarade
(najee u Bosnu ili Liku, gdje su
se gradile ceste). Vrtili su rupe za
miniranje (edan dri trapanj i okree
297 OSITITI se
ga, a drugi udara macom; zati m se
zamijene i tako po cijeli dan).
ORTATI okrenuti u neto, poeti
neto naglo, iznenada; navaliti. Orta
je pit, odnit e ga avao Ako se neete
toga ostaviti, i ja u u to ortati. Vidi
ovarisati, urtati.
ORZO - stupani (uljani) jeim.
OSAKA TITI uiniti sakatim,
klastim. Osakaen (uinjen sakatim,
kljastim).
OSAMAKI vidi asamaki.
OSEKNITI (se) usekniti (se) .
Osekniti sviu (poistiti goru s vrha
tinja da bolje gori i da manje dimi).
Vidi petreuljka.
OSEPEEN - okien (okovan) sjajnom
kovinom (lula, puka, drka noa i sl).
Vidi sepetlija.
OSIAK dio drveta na kojem se
sjeklo, gdje je sjekla sjekira
(odsjeak). Vidi drvarica.
OSIK pregradak u pojati, obino
za slamu, grm i sl.
OSILO vidi silo.
OSIN sjena (izgovaraj u i osinj).
OS ITITI se - predosjetiti, na vrijeme
se sjetiti. Lako mu je bilo dok se ja
nisan ositija di to ie. Vidi oervati
se.
OSKOAN
OSKOAN - ivahan; lagan na
nogama; brz; vrst (ne puza ka
glistina).
OSKORUA plod kojega nema po
Zagori, ali su ga donosili Primorci za
Boi. Kad kogot jadi da je gladan, a
nee ono to ima,.kau: Da je gladnu
i oskorwa.
OSLA ATI - osladiti. Kad mu vlast
malo oslaa.
OSMAK - mjera za ito (7,5 kg),
odnosno takav sud.
OSMINA - osmi dan iza nekog
sveca ili blagdana, odnosno prva
Nedjelja poslije tog sveca. Osmina
Boia, Osmina Velike Gospe
(dernak na Gazu, upa Grab).
OSMO LITI - zamutiti oima (od
bolesti). Vidi je kako je osmolila, da
nije ne daj Boe, bolesna.
OSMRDINA - pogrdan naziv za
neulj udnu ili neovjenu osobu. Di je
ona stara osmrdina?
OSNAC l . mlado, tek izniklo ito.
2. dio mlina (s jedne strane ide u
senj na baloti, a s druge u tulac).
Vidi vrljiti.
OSNE l 4 iljci koji se teletu
privruj u iznad njuke da se
sprijei dojenje krave pri odbijanju
od sise.
298 OSTAN
2. pribor za lov ribe. Drveni dio je
drak, koplje itd. Otri eljezni dio
su paroci.
OSNOVA - pripredeni dio platna
(niti koje idu uzduna pri tkanju).
Vidi snovati, potka.
OSOBAN koji je sam; koji je
osobenjak. Ona je uvik bila nika
osobna. Vidi nutar, sveseban.
OSOJE - l . zemljite (brdo)
okrenuto prema sjeveru (od sunca).
Osojan (okrenut od sunca, sjenovit,
hladan). Podosoje jest zemljite
smjeteno ispod asaja.
2. selo u sinj skoj zagori s zaselcima
Butige,
OSOKA - l . biljni sok ispod kore
drvea u proljee. Izgovaraju i osok.
Puno osoke. Vidi soiti.
2. tekui dio gnjoja ispod blaga.
Tako nazivaju i konj sku piaku. Vidi
pilo.
OSRDITO - sa srdbom, na srditi
nain, osoro. On ti uvik odgovara
nikako osrdito. Vidi oljutito.
OSTAN - dugaak tap, prut kojim
vologonci tjeraju volove u zapregi . U
ruku more, u kuu ne more. Po danu
ivo meso boda, po noi zvizde broji
(nasloni se prid vratin ili zabije u
posebno mjesto na karu). To je i
OSTATI
priruna mira za mjerenje njiva. Na
ostan su znali privrstiti otik.
OSTATI - vidi odrati.
OSTOJE stojei. Kau i
ostojeke.
OSTROGAICA - selo u drnikoj
zagori. Vidi Mirlovi Zagora.
OSTRVITI se - nameiti se na neto
(i to nasilno htjeti postii); postati
ovisan od neega ega se teko
odviknuti (alkohol, duhan, kraa) ;
napasti na nekoga. Ostrvija se na me,
a za nita. Vidi postrvan.
OSTUPAN l . opran i istuen u
stupi (odnosi se na sukno i sl.).
Ostupati (oprati i istui u stupi) .
2. stupanjem izvaen i z kouljice
(odnosi se na jeim). Vidi ouljan.
Ostupati (stupanjem odstraniti
kouljicu).
OSTUPITI odstupiti. Ostupi avle
od mene.
OSUIJAN - vidi suijan.
OSUIJATI se - vidi suijati se.
OSUDITI se - usuditi se. Ajde, skoi
ako se osudiI
OSUK sredite vrtloga vjetra;
kovitlac, mjesto glavnog udara
vijara. Di je nai.a oni osuk.
Izgovaraju i usok. Vidi trzla.
OSUKA isto to i zasuka, oku.
299 OAKNITI
OSUKA TI odmotati. Osui mi
malo konca (s klupka ili kola
nekoliko puta od palca do lakta).
OSUKATI se - ii u jednom pravcu.
Vidi kako su se osukale (krave jedna
za drugom). Vidi suk, posukan.
OSUNICA slabo rodna zemlja
(er slabo podnosi suu). Kau i
prea zemlja. Vidi crljenica,
pdnjavica.
OSUTA K - suton. Ve se uvatia
osutak.
OSUVOGUZITI - smrati (kae se
za onoga tko je bio posve debeja pa
je smrao).
OSUVOPLEITI - vidi
suvopleost.
OSVETA N osvetoljubiv (voli se
svetiti, lako se osveuje).
OSVIST doba izmeu ponoi i
zore. Miluka se otelila na osvist
subote. Vidi pamik, gluvo doba,
jacija, indija, puina.
O hoe. Oli (hoe li). Vidi
kolko, .di, ku, ne, ta, zna.
OAC dio naprave za lov ptica i sl.
Vidi plenica, smrsak.
OAKNITI otjerati od sebe
(naroito se odnosi na tjeranje i
smirivanje psa kad na nekoga
nasrne).
OINITI
OINITI utipnuti. Izgovaraju i
otiniti. Neu ekat lita bez diteta
(kae mlada nevista; kad treba poi u
polje na rad, a dijete sluajno ne
plae, ona ga oine). Vidi ipniti.
OERV A TI se isto to i osititi se.
OINITI udariti rukom, tapom;
otro pogledati.
OKIT vidi kit.
OKOPICA jako proveuran
(promuuran) ovjek, prokopica.
Poslovica: Baci ga na glavu on e
past na noge.
OKOPRCAN brz, spretan,
okretan; snalaljiv. Vidi okopran.
OPICE ospice (zarazna djeja
bolest). Vidi kozomak.
OTARIJA krma, birtija,
odnosno trgovina.
OTIJA hostija, kolai od
nekvasana tijesta kojim se prieuje.
Kau ipriestalo.
OTINITI utipnuti. Vidi oiniti.
OTRA C otar kamen. Govore i
kamen otrac, otrac kamen. Pala
san na otrac kamen. Vidi
poravnanac, rs.
OTRULJA vrsta ribe koja
najee obitava u stajaim vodama.
Prije je te ribe bilo dosta po Cetini.
300 OTA
OTRULJICA vrsta starinske
muke kape (bila je visoka i suavala
se prema vrhu). Vidi ravnjaa.
OUGATI se dobiti ugu. Vidi
zaugati se.
OULJAN bez kouljice (odnosi se
na ito); malo nagrien po povrini;
ostupan. Ouljati (skinuti kouljicu;
nagristi ). To je mi malo oulja.
OULJAK- ostatak pri raiavanju
(reetanju, skruenju) ita, a i nakon
vijanja (ito u kouljici). Ouljcima
se hrane konji i magarad. Izgovaraju i
ouljine. Prase iz koaka, od malo
ouljaka? (djeja rugalica).
OURITI malko staviti u vrelu
vodu. Govore i ourgati. Neki tu
rije koriste i u znaenj u opaliti,
oprljati (malko ispei na nagloj vatri
ili samo na plamenu). Slino je
pouriti. Ouren (malko stavljen u
vrlu vodu ili malko peen na
plamenu).
OUNJAVITI postati (doi) kao
uanj, postati unjevat. Slino je
zaunjaviti se. Vidi ovrljiti.
OV A ukrasni dio na odjei (ispod
vrata na koulji). Izgovaraju i ovica.
Vidi jaica.
OTA vidi oto.
OTA ta. Kau itoja.
OTAKA
OTAKA vrsta suda, plitko
matilo za otakanje vina.
OT ALEN isto to i otolen.
OTALJATI povrno (a esto i
sporo) obaviti neki posao. Nakupilo
mi se puno posala pa moran
otalavat. Vidi okarnjakavati,
potrmati.
OTAMINE odprilike. Ima otamine
jo tretina bave. Vidi okolo kole,
tale-kvale.
OTAN hotan ( marljiv, maran,
radin ili radian). Otno je to, moj
brate.
OTANGATI obojati (u pravilu
sukno ili platno). Govore i okaliti.
Otangan (obojan). Vidi tanganje,
kaliti.
OT AR - oltar. Gleda enu ka u atar.
Privari se i pop na otaru (kae netko
kad mu prigovaraju da se prevario).
Umjesto oltara pri misi je esto
posluio kakav ovei kamen i spred
crkve (steak, steljak). Naime
upljani obino ne bi mogli svi stati u
crkvu, koja je u pravilu bila vrlo mala
i evarata. Je si li bija kod crkve Ue
si li bio na misi; govore oni iji su
preci imali misu kod crkve, a ne u
crkvi ).
301 OTO
OTARASITI se - osloboditi se,
rijeiti se (nekoga ili neega). Jedva
san ga se otarasija.
OTAVICE selo u drikoj zagori
sa zaselkom Brdi . Vidi Gradac.
OTAVITI se zazelenjivati se.
Izgovaraju i otoviti se.
OTEGNITI - umrijeti (pogrdno).
Otee se, pojaje svoj kruv. Otegaje
papke (Otega se odnese ga dava).
Otegniti se znai i oduiti se,
produiti. Otega se ka rkaka
korizma.
OTELKA - krava s teletom. Vidi
objanjica, prvoteljka.
OTIK naprava (drka s metalnim
nastavkom) za ienje zemlje s
pluga. Nekad ga dre na ostanu.
Zovu ga i greba, griba.
OTII selo u sinj skoj zagori.
OTKUPITI se - poastiti prigodom
nekog svog slavlja (imendana,
roendana, roenja djeteta i sl. )
rodbinu ili prijatelje.
OTMICA vidi umicanje.
OTO osam u igri na mure. Neki
kau ota, a neki uta. To je ujedno i
est odziv. Taj se zog zove uz
bacanje triju, etiriju ili pet prstiju.
OTOITI
OTOITI odliti vino iz masta.
Vidi otaka. Kad kia posve pada,
kau: Otoila se.
OTOK selo u sinjskoj zagori s
zaselcima Glaviica, ivini,
Strana, Ovrlja, Jelace, Priblae,
Buljug a srid
a
sela je Roknjaa.
Franjevako upno mjesto (sv. Luka
Evanelist) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji . U Otoku je i crkva
Gospe Lurdske.

upi pripadaj u i
Doviii (sv. Roko).
Sedan sela jedno do drugoga,
Nema meni do Otoka moga.
OTOKA dio masta koji se otoi.
Vidi slava.
OTOLEN odatle, s tog mjesta.
Makni se otolen! Neki kau otalen.
OTON malo prije, netom. Vidi
iton.
OTORNOST razvijenost; tjelesna
sprema, snaga. Otoran je onaj tko je
snaan, razvijen, spreman na napore.
OTOVITI se isto to i otaviti se.
OTPADA TI odlaziti, oduzimati se
(od nekoga). Od njega stalno otpada
(on stalno nekome neto daje, stalno
ima nekakve izdatke). Od koga
stalno otpada, brzo (pomalo)
propada.
302 OTRAGUA
OTPARTITI otii, otputovati. Vidi
partiti.
OTPASTI nastati, stvoriti se.
Dobar je od koga je otpa (tko su mu
roditelji). Od ovika moe otpast
vrag, a od vraga ovik nikad.
OTPIV ATI pjevati na misi
(otpivat misu).
OTPRDIVATI prditi (uestalo) i
na taj nain odgovarati na neije
postupke. Kau i otprivati. Sit
podriguje, a gladan (mu) otpruje.
OTPRI ITI izvaditi prinicu i
tako otvoriti vrata ili omoguiti da se
vrata mogu otvoriti. Otprien
(otvoren ili ostavljen tako da se moe
otvoriti). Vidi zapri iti.
Legla mala, G05pU pozdravila,
Otpriena vrata ostavila.
OTPRKLJA TI otii, otputovati
(nosei neke ili sve svoje stvari i
imovinu sa sobom). Najee govore
pri selidbama i privremenim
selidbama. Otprklja je u planinu
(otiao je u planinu, poveo je blago
sa sobom i svoje potreptine).
Izgovaraju i otprtljati. Vidi prtljati,
prkljati, doprkljati.
OTPUITI otpustiti; odvezati.
OTRAGUA isto to istragua.
OTRATI
OTRA TI 1 . otjerati; odvesti
(otpremiti) negdje. Tribalo bi otrat
krave. Je si li otra gnjoj na polje?
Otrau obiaj (uint u neto radi
obiaja iako nisam od volje to
uiniti). Otran (otjeran; odveden).
Ko no je unda bija otran u prun?
2. obrisati. Otari nos. Otran
(obrisan).
OTRBUV A usput i bezbrino;
preko volje.
OTRESINA neto to je ostalo
nakon treenja. Vidi ilj.
OTROMBOLJITI se objesiti se;
ocijediti se; ourutiti. Otromboljijo
se, obisijo mu se podvoljak.
OTRONJITI se roditi (oteliti)
trojke. Vidi oblizniti se.
OTRUMITI otromiti.
OTRITO isto to i otresito (vrlo
odrjeito). On e na to otrito.
OTUI mlaenjem odvoj iti zrno od
klasa.
OTVORA TI otvarati.
OVALJINA vidi turina.
OVAN CATI dobiti batine, ali i
dobiti neku nagradu, avans,
predujam. Slino je ovancirati
(napredovati, dobiti vii poloaj ili
vii in). Vidi ovarisati.
303 OVCA
OV ARBATI ofarbati, obojati
(opiturati, otangati).
OV ARISATI najee isto to i
ortati, ali ima i neto drukije
znaenje: uputiti se u neki posao koji
ranije nije iao od ruke (k ruci) .
Ovarisa je zaraivat. Ponegdje znai
i nadrljati, dobiti svoje. Vidi
ovancati. Kau i ovarcati.
OVASTINA grozd bez zrja. Zovu
ga i brstina, ogrozdina, ozobina.
Vidi e(v)ulja.
OVCA domaa ivotinja, dugo je
bila najvanija ivotinja I zagori.
Imala san po pedeset ovce. Ovca oe
slugu, a ne gospodara. Nee ovca
vrua stoca.

to ovca vidi lee, nije

daleko (kau kad je neto oito,
jasno, vidljivo).

ije su ovce njegova

je i planina. Prema boji ili nekim
drugim svojstvima moe biti gala,
lisa, una, roga (s malim
roiima), mrka (mrkesta u glavi),
jaba (malo utkesta oko oij u i
unjke), kudra (kudresta; vuna jon
nie ni cra ni bila), griva (duge
vune) bika, ara, ula, vranoka
(crkesta oko oij u), zrna (cre
pigice po biloj glavi), bolouva itd., a
ovan galin, bikan, zrnin, mrkan,
arin, lisan, unin, mulin, (mulan),
OVDALEN
ulin, veskan (vila) itd. Zaiti ovna
(podstaviti ga da ne moe mrkati) .
Zaij ovna (posve je zloest; skae na
ovce). Kad dolaze po mladu, svati je
zovu ovca (ili iljegica).
Plaaj brate, ti ne ali novca,
Tu je na zatvorena ovca.
Vidi objanjica, podojnica, prvenka,
sjanjna, mrkanje, janje, prlu,
praz, sasniti, vunja, bolouv,
manjkati, pramenka, ruda, vuna,
brabonjak, napor.
OVDALEN isto to i ovdolen.
OVDAN ovuda. Prvi put prolazin
ovdan. Neki kau i vodan, ak
vudan.
OVDEN ovdje. Izgovaraj u i ovde,
vode, voden.
OVDIKA ovdje. Izgovaraju i
ovden te voden.
OVDOLEN odavde, s ovog mjesta.
Ne mien se ovdolen dok mi ne vrti
ta si duan. Izgovaraju i ovdalen.
OVDULJA Vidi obdulja.
OVICIR oficir. Tako su poeli
nazivati serdare za francuske uprave.
OVLAE ovlast. On inje da
ovlae.
OVLIKO ovoliko. Izgovaraju i
voliko, vliko.
304 OZGODNITI
OVLINI ovoliki, odnosno ovoliko
malen. On ti je jo uvik ovlini.
Izgovaraju i volini. Vidi tolini,
nolini, onlini, kolini.
OVRANCATI se dobiti
vrancusku bolest (sifilis).
Ovrancan je onaj tko se ovrancao.
Vidi vranca.
OVRA TINA koni ukras na vratu
osedlana konja. Obavezno je ima
edek na alci.
OVRLJA selo u sinjskoj zagori s
zase1cima Mala i Velika Ovrlja.
OVRLJE povrno; na brzinu. On ti
sve to uradi nako ovrlje. Slino je
eprkoko.
OVRLJITI postati vrljast. Odnosi
se na kravu koja ostane bez roga, a i
na stablo, trn ili neto slino kad
zastari pa se vie ne zamlauje. Vidi
ounjaviti.
OZEPSTI biti proet hladnoom.
Ozeba (ozebao, proet hladnoom).

eljan ka ozeba sunca.

OZBOJ pregrada rijeci, potoku i
sl., priboj, jaa.
OZGODNITI postati zgodno;
popraviti se u raznom smislu. Sad je
njemu malo ozgodnilo. Vidi zgoda,
zgoditi.
OZIMANA
OZIMANA koja je bez mlijeka
(odnosi se na kravu), koja je
zasuila, suprotno od smlina,
mlina. Kad ima dosta mlijeka kau
da je mlikata. Ozimano mliko jest
mlijeko koje daje krava kojoj je
oivjelo tele pa dok' zasui (ima ga
manje, ali je gusto i ukusno). Moe
biti i kada krava ne ostane stej ena, a
i ma mlijeka. Vidi mladovano.
OZIMICA vidi zimica.
OZIMUS prole zime, zimus.
OZOBINA ono to ostane nakon
zobanja. Vidi ovastina.
OZOVNITI se odazvati se (na
povik).
305 O

ULJAK
OZVINITI se javiti se
zvidanjem. Ozvini se na Kosma5U.
OEG ara, vatralj. Baci oeg
vanka, ne bi li pristala krupa.
Moje male prve igra(k)ice
Puvaljika, oeg i maice.
OENITI spojiti dvoje u par. Kad
u brikuli ubiju aom tricu, kau:
Oenili suje.
OIMICE posve, jako. Udarija ga
je oimice. Vidi naimati se, uimati
se.
OIT AK itna, krunena hrana.
OITITI se pojesti to got itna.
Nisan se oitila od Boia.
OMARA TI vidi maravanje.
OULJAK oujak, mara.
PAA - glava, tintara, iverica.
PAATI se - mijeati se u svata,
.
zabadati svoj nos, gdje treba i gdje ne
treba, biti svakom govnu baba
(nadimak Paina). Ne paaj se u tue
posle. Neki kau inpaavati se.
Slino je upaavati se.
PAICA - desetak ureenih listova
duhana (poravnatih i stavljenih jedan
do drugoga).
PAITI - spremati duhan u paice.
Govore i patkati.
PAALICA - isto to i turina.
Izgovaraju i apaJiea.
PA URA - isto to i paalica,
turina.
PADIPANJ - kola od brana, jaja i
cukra (obiaj je bio da se pee za
svate).
PAGATI - stradati, dobiti batine.
Ako te uvatin paga e (istui u te,
dobit e batine, platit e svoje
grijehe). Znai i oslabiti, ne imati
onakvu snagu ili mo koju si prije
imao. Pagae i ti, kad-tad. Vidi
kalati.
306
p
PALA
PAJA - pa hajde a, rije kojom se
pojaava dojam prije izreenog .
Slabo paja.
PAJDA - drug, prijatelj, kolega.
Izgovaraju i pajdo. Pajdo je j
odvana, slobodna osoba, ali i
neodgovorna, bezbrina osoba. Vidi
zadisati.
PAJDA IJA - drutvo (obino ne
ba dobro).
PAJV AN - ue ili konop kojim se pri
tovarenju konja ili magarca
privruju bale sijena ili slame za
samar s desne ili lijeva strane (dva
pajvana). Isto palamar. Vidi
zapajvaniti, imbra gati.
PAKLI - smotak (pak) duvana za
lulu. Vidi paica, paiti, pakliti.
PAKLINA - isto to i katran. Seljaci
je upotrebljavaju za zavarivanje
pukotina na posudama od drveta
(vuije za vodu, badnja za kupus i
sL). Vidi zapakliniti.
PAKLITI - isto to ipaiti.
PAKOVO SELO - selo u drnikoj
zagori. Vidi Miriovi Zagora.
PALA - izgovaraju i pala.
PALAC
l . iroka strana krampa (maklina)
ili ekia. Vidi telut.
2. vrsta starinskog hladnog oruja,
dugaak bode (ala okovata).
3. iri dio oega (kojim se zgre lug)
i sl.
PALAC - dio koTa u karo, dio
tum basa i sl.
PALAC - suhi vjetar. Zovu ga i
palina. Pue s juga (suho jugo) i
pali intradu. Sauvaj nas Boe, suva
juga i vlane bure.
PALA C - palaa.

ta e meni
njegovi palaci.
PALAMAR - isto to i pajvan.
PALA MUDA - vidi litovac.
PALAMUDITI - govoriti
izbjegavajui istinu; izvrdavati.
Slino maslati.
PALANGAR - pribor za lovljenje
ribe. Izgovaraju i palengar i
paran gal.
PALA VRITI - govoriti puno i
bezvezno. Odatle palavrenje. Dosta
je meni tvoga palavrenja. Vidi baliti,
baljezgati, brndati.
PALINA - isto to i palac.
PALDUM - vidi pove.
PALETAK - klipi kukuruza
(obino onaj koji se kasno zaklipao).
Izgovaraju i paljitak. Kad sua
307 PALlA
uhvati kukuruz kad je vrijeme od
klipanja, onda se mnogi i ne
isklipaju, nego se isklipaju naknadno
kad padne kia. To je paletak. Paletak
moe izrasti i uz pravi klip. Paletak
je i svaki ostatak ploda nakon berbe
(paljicka, paljitka). Vidi
paletkovati, zelenjak.
PALETKOV ATI - paljetkovati,
poslije berbe traiti ostatke groa,
voa, kukuruza, oraja i sl. Neki
izgovaraju paljickovati, neki
paljitkovati. Znai i brati prije
vremena kad je rod tako slab da se ne
isplati ekati da sazori. Ja u svoj
kukuruz paletkovati (brat u ga u
zelenu, jer su i onako sami paletci).
Paletkovanje, paljetkovanje,
paljickovanje, paljitkovanje
(slobodno ubiranje plodova nakon
prave berbe). Vidi paljicka, paletak.
PALIJA - tapina, batina, toljaga.
Vidi matrak.
PALIKUA - osoba sklona paljenju
vatre pri emu znade stradati i kua,
pIroman.
PALJ - l . stup.
2. vidi opalac.
PALJA - mali komadi drveta,
triska. Nemam ni pale za vatru. Vidi
paoljak.
PALJA

A
PALJAA - drveno pomagalo za
vaenje pure iz bakre. Izgovaraju i
paljak. Pura se moe vaditi i
miajom.
PALJICKOVATI - isto to i
paietkovati.
PALJICKA - pl6dovi koji su
dobiveni paljickovanjem,
paljitkovanjem. Izgovaraju i
paljitka. Vidi paletak.
p ALJITK O VA TI - isto to i
paletkovati.
PALJITKA - vidi paletak.
PAMET - sposobnost rasuivanja,
miljenja. Nije svaija pamet jednaka
(svaije oi jednako ne vide). Pamet
u glavu! Di ti je pamet bila. Kratka
pamet. Ima tuu pamet. Pamet mu je
gusta ka u make brkovi. Pametnom i
jedanput dosta. Oj pameti, lipo
blago. Bi li ovo avlu palo na pamet!

ini se da malo tko misli da mu

manjka pameti. Kau da je bilo
pustiti pameti niz polje, svaki bi se
opet maija svoje.
PAMIK - poetak (zore). U pamik
zore (kad zora zarudi). To je oko prvi
pivaca. Vidi osvist.
PAMRA V - l . vrlo tvrd ljudski
izmet sitan kao brabonjak. To je kod
ljudi koji imaju slabu probavu kao i
308 PANJ
kod onih koji jedu prosen kruh. Za
masnu hranu kau: Di to doe nee
pamravi. Neki izgovaraju pomrav.
2. crv nametnik u konjskoj guzici.
PANCETA - l . mlada slanina od tek
zaklane svinje.
2. suha slanina dobro proarana
mesom (obino od potrbuine).
PANCIR - lanac, sindir.
PANDUR - policajac. Vidi bandur,
arambaa.
PANIBROD - juha s kruhom
umjesto tjestenine (manistre). Vidi
panjada.
PANITI (se) - malo (se) ohladiti. Ne
jidi vrue, pWli neka (se) malo pane.
PANT A - raspor meu mertecima
(postavljaju se radi vrstoe krova).
Puti pivca na grede, on e na pante.
Neki kau samo raspor. Vidi plana.
PANTANJE - izlaenje vodene pare
iz vrela lonca. Pantati (uz zvuke
izlaziti iz vrela lonca; odnosi se na
paru). Nu kako panta. Vidi purnjati.
PANTLJIV - sklon pamenju i
najmanjih sitnica koje se njega tiu.
Pantljiv je i onaj koji lako i dobro
pamti .
PANJ - l . ostatak odsjeena drveta.
Tup ki panj(ina). Govore itapina,
taptina, krei. Vidi avor, ekijun,
PANJADA
patrlj, pripanjak. Panje su krili iz
zemlje radi ogrjeva ili da bi se
stvarala krevina.
2. trs loze, okot.
PANJADA - okrepljujua juha za
rodiiju da ima bolje mlijeka za bebu.
Vidi popara, panirod. Panjada se
pravi odprilike ovako:
l . uzvrije se voda i malo zasoli.
2. doda se maslo, mast ili ulje.
3. udrobi se kola ili kruh.
4. kad se skine s vatre moe se dodati
razmueno jaje.
PAOITI - koriti, prekoravati ;
svaati. Ovde me niko s tebon paoi.
PAOLJAK - neka sitnica; malo
neega. Nee za njimon ostat ni
paoljka. Izgovaraju ipavoljak.
Slino je makul, malica. Vidi palja.
PAPAGALA - papiga. Tako esto
nazivaju brbljavu enu.
PAPRICA - dio (donjeg) mlina,
eljezo koje povezuje mlinski kamen
sokIonicom.
PAPRINJAK - peena janjea
potkoljenica. Paprinjacima se pri
peenju na ranju zatvara trbuna
upljina. Vrlo su slani. Izgovaraju i
paprnjak, papriak, paprak te
opeko Nekima je paprinjak
309 PARA

A
nepeena, a ope k peena janjea
potkoljenica.
PAPT A - ukras na elu (ploica,
zlatnik i sl.).
PAPUE - lagana suknena, platnena
ili gumena obua. Vidi popleti,
nazuvci.
PAR - vidi parac.
PARA - dah; zadah. Smrdi mu para.
Kad netko nekoga udari akom ili
ingot drugim u drob tako da ovaj
iZtubi zrak, kau: Izbija mu paru.
Vidi oparite.
PARA - novac. Zora pare dili. Kad
je neka osoba (konj , vol i sl.) dobra,
korisna, vrijedna, nezamjenjiva kau:
Nema joj para. Vidi burija.
PARAC - onaj koji dolazi u paru
(drug I igri, drugi vol u jarmu, konj
u zaprezi). Uglavnom znai i vie
(onaj tko je priblino jednakih
svojstava po neemu). Oni su parci
(otprilike su jednako jaki, jednako su
sposobni ili spretni u kartanju,
ijavici i sl.). Kau i par. Iman dobra
konja, samo ko e mu na para
(purca). Vidi supa riti se, pariti se.
PARA A - vrsta jestivog divljeg
zelja s liem blizu zemlje. Neki
izgovaraju pari.
PARADIOT
PARADIOT - jelo od cukra,
baenog umanjca i biJanjca,
skuhanog u mlijeku (obino se
dodaje i kola ili keks).
PARADIK - vidi rapadik.
PARAMENTA - misnica.
PARAMINA' - poluga za buenje
rupa za miniranje u mulici (ednoliko
se udara, dodaje voda, a nastala itka
masa piJjka se rascijepljenim
drvetom obmotanim krpom). Vidi
trapanj.
PARANGAL - isto to ipalangar.
PARAPET(A) - neka pregrada,
prepreka; ograda; branik na cestama i
sl.
PARA T - vidi particela.
PARATI - l . kidati; rai vati; rezati.
Kad rezultat igre ovisi o jednom
puntu ili o jednoj partiji, kau: Ovaj
(ova) gae para.
2. brati divlje zele (naroito ono
kojemu je lie pri zemlji). Oelima
i upart zelja? Vidi pari.
PARCIJUN - dio imovine pri
nasljeivanju. Vidi particela, dilka.
PARE - mali dio, komadiak.
PARI - selo u drnikoj zagori sa
zaselkom Zidi. Vidi Kadina
Glavica.
3 1 0 PARJATI se
PAREN - neim vruim oeen,
sparen, oparen. Vidi opa riti se.
PARI - rije koj a se koristi
primjerice ovako: U jedne pari nije
mi ga ni a (na jedan nain, iz nekih
razloga, u jednu ruku ne alim ga).
PARI - vrsta divljeg zelja. Nekima
je to naziv za svako divlje zelje koje
ide u mianciju. Vidi paraa.
PARIATI - kuhati neto na brzinu,
naroito zelje. Vidi spariati,
spuriti.
PARIP - konj. Za malo stariju, ali jo
snanu, dreu, usto i okoprnu
osobu, pogrdno kau: Ona paripina.
PA RIP A NJE - pogrdni izraz za
pretjerano orgijanje neke ene,
obino s mukarcem koji joj nije
mu. Isparipati se (izorgijati se).
Otila je u grad da se isparipa (kao
kobila). Isparipati esto znai i
istui kao konja.
PARITI se - initi se, priinj avati se.
Pari mi-se da je to on.
PARITI se - druiti se. Vidi par,
supariti se.
PARJATI se - 1 . pustiti nekoga na
miru. Ajde, parjaj me se! Vidi
odreniti se.
2. ostaviti se neke (loe) navike.
Parjaj se ludosti.
PARLATI
PARLATI - govoriti brzo,
nerazumljivo i nerazgovijetno (kao
Talijan ili koji drugi stranac). Takav
se govor zove parlanje.
PARLOG - zemlja koji lei,
parloina. Vidi priloina,
zaparloiti se.
PARNITI - badniti (noem ili neim
drugim otrim), ubosti. Vidi barkati.
PARON - gospodin. Gospoa je
parona.
PAROAK - vrak na drvenim
vilama. Paroak je i mali rog, a i
preostala okljatrena grana na drvetu.
PAROITI se - svaati se s nekim
(vidi paroak); boriti se s neim. Isto
je baroiti se.
PART A TI se - ulaziti u dio, u neko
drutvo (koristi se obino kad netko
to radi usilno). Parta se u vrta. Vidi
upartati se, ispartati.
PARTICELA - dio zemljita u
zemljinim knjigama. Izgovaraju i
partiela, parta, parat. Vidi
parcijun, dilka, partati se, upartati
se, ispartati se.
PARTIJA - l . stranka (politika)
2. baza (u igri). Vidi mala, dobra,
tik,pilj.
3. klapa, drutvo. Vdi Bagu
partija
3 1 1 PAS ATI
PARTITI - ii, putovati; otii;
otputovati. Sutra partin u Zgreb i ne
vraan se skoron (kad me vidi! unda
mi se nadaj). Vidi otpartiti.
PA(R)TNER - suradnik; drug;
prijatelj, ortak, kunpanjun,
sut'eznik.
PAS - domaa ivotinja. Za pason
ne ostaje. Ja pasu, pas repu, rep
neu. Za ljutita i nemilosrdna
ovjeka kau da je pas ili pae. Vidi
torni pas, lovetiji, straetiji, vile,
paetan, kuka.
P AS - L dugaak opasa od jedne
vrste crvena platna irine 30-35 cm.
To su ljudi omotavali oko krsta i
lanih rebara radi zatite bubrega od
prehlade. Pas se znao i nekoliko puta
opasati. Opasati se snagom (odrasti i
biti snaan). Strukani pas nose
alkarski momci, a arambaa i pas
povrh strukanog pasa (pas traboloz).
Jedna vrsta crvenog pasa vezala se
oko pokrova. Vidi pripanjaa,
kordun, krmez.
2. curski odjevni predmet (simbol
nevinosti, slino kao i kapa). Vidi
tkanica.
PASANCIJA - vidi aluk.
PASATI - proi, otii. Pasala je
zima.
PASAT!
PASATI - odgovarati ; dobro stajati.
Pae mi ovakva odjea (hrna,
drutvo).
PASICA - l . steznik za kilu. Postoje
lijeva i desna pasica.
2. enska pripanjaa.
PASIKA - vici paska.
PASIVAN - povuen; neaktivan.
Pasivan je onaj tko ostaje po strani,
tko se ne mijea u nita (u neto).
PASKA - kaljikova njiva poput
lastve. Izgovaraju ipasika. Pulijina
paska.
PASTI - l . biti na pai ili jesti na
pai. Svak za se travu pase. Ne pase
trave (od toga nee biti nita). Slino
je: Ne pije vode.
2. troiti; goniti. Pasen osandesetu
godinicu.
PASTORAD - djeca iz ranijeg
braka (pastorci i pastorke) koju
mlada zatekne u kui mua udovca
(ene su esto umirale pri porodu).
Pastorad su i diverova djeca, ako su
bez matere. Djeca su njoj pastorad,
a ona je njima maa ili mauja.
PASTRVA - najomiljenija riba iz
rijeka po zagori. Ima ih vie vrsta, a
najslae su domaa i solinska.
PA - mjera za duinu. Neki kau da
je to lakat. Vidi mira, pakula.
312 PA

TA
PA - pa e. Vidi ta, di, ku.
PAA - silan Turin, vojni
zapovjednik. Naroito se znade za
serasker pau koga su Sinjani potukli
1715. g. Paa je i bilo koji silan
neobuzdan ovjek. Vidi aga, beg.
PAABROD - isto to i upljaa.
PAAJICA - isto to ividun.
PAAMAN - rukohvat (to se moe
rukom zapasati).
PAARINA - travarina, plaanje za
ispau stoke.
PAETAN - estok, zao,
osvetoljubiv i nemilosrdan (tko je
takav kau da je paetina).
Paetan je, a ima i na koga hit.
PAKAL - muko ime, Pako. Od
PQkala do Ante (vrijeme proljetnih
radova):
PAKULA - livada koju je drava
davala pojedincima za ispau. Vidi
pao
PANJAA - vidi pripanjaa.
PAO - putovnica, paso. Vidi
matrikula, buruntija.
PATA - tjestenina, manistra,
makaruni. Neki izgovaraju patra.
Patavaol (grah s tjesteninom) .
Patauta (tjestenina prelivena
toom, manistra na suvo). Vidi
lazanje.
PA

TAR
PATAR - malo mutan; ne ba iste
boje; aren poput domae pastrve
(odnosi se na boju vode, ali moe i na
boj u lica i sL).

ta ti se ini od
mlade? Nika je patra (nije svjee
boje u licu, loe je ceri, zla je u licu).
PATRITI se - nastojati.
PA T - nitko nikome nita. Izgovaraju
i pato. Sad smo pato. Slino je kvito.
PATAGAN - praak protiv
krumpirove zlatice. Vidi buva.
PATAKLJUN - djetli. Izgovaraju i
batakljun.
PA T AKUN - stari sitni novac.
PA TIMENA T - suprotno od
godimenat, loe ivljenje, muenje.
PATINA - krema za postole.
Patinati (istiti postole patinom).
PA TKAR - konj kojemu stranji dio
kopita pada k zemlji pri hodu. To nije
dobar konj jer se lako umara. Kad
san vidija da je patkar, ne bi ga uzeja
da mi ga daje mukte.
PA TKA TI - isto to i pa iti.
PATNER - vidi partner.
P A TRITI - pripadati. Dobio je to
ga patri (to ga pripada, to mu
mirita, to ga ie, to je zaslui ja, to
je traija).
PA TRLJ - svaki komadi drveta koji
viri iz zemlje, najee tanki i suhi
3 1 3 PAZDRK
panji, ila od stabla koja stri iz
zemlje ili granica iz debla, patrljak,
ekijun. Vidi avor.
PA TRULA - izvidnica, patrola.
Patrulirati (patrolirati, obilaziti,
izviati). Patrulirju endari, ava ji
odnija s onin ko ji je posla.
PATRUNA - l . ahura, patrona.
2. naboj za lovaku puku.
PAUZA - pazuho

ta mi je ovo pod
pauzon? Izgovaraju i pavuza te
pazuva.
PA VA - muko ime, Pavao. Govore i
Pave, Pavlina.

ensko je ime Pava.

Govore i Pavica, Pavka, Pavetina.
Vidi Petar.
PAVITI - pokazivati prstom.
Izgovaraju i paiti. Vidi upaviti,
upraniti, potpaviti, potpava.
PAVER - stijenj u svijei petrolej ci.
Vidi tinj.
PAVOLJAK - isto to i paoljak.
PA VUZA - vidi pauza.
PAZAR - sajam, vaar.

ta zjajd,
nisi na pazaru? Pazariti (trgovati;
kupovati; prodavati). Je si li ta
pazarija?
PAZDRK - neenja, stari momak,
stara mometina. Govore i
pazdrkan, pazdrkov, usidilac,
starosidiovac, vezir, divac.
PAZUVA
PAZUV A - vidi pauza.
PAOL - balkon (balkun) na
drugom katu.
PECA - isto to i veca.
PECEKLJUN - bilo koji kljunasti
predmet ili dio zemljita u obliku
kljuna, ujedno t osoba kojoj je
kljunast neki dio tijela, ponajvie nos.
Oni peceklun.
PECEKLJUNEST - iljast
(kljunast) na vrhu. Ima pecek/junest
nos, on je svoj, on je krtiina.
PECIGATI - zadirkivati, dirati,
izazivati, peckati, bockati. Ne pecigaj
(budi miran, nemoj izazivati ni
zadirkivati; obino kau djeci).
PECIGLJIV - sklon peciganju,
zadirkivanju, izazivanju.
PEA - l. komad svjeeg mesa od
tek zaklane svinje. Pea se obino
davala djeci ili siromanim obiteljima
koje nisu imale prase za klanje.
2. smotak tkanine, platna.
3. komad neega.
PEENICA - l . dimljeno i sueno
svinjsko meso uz jednu stranu
kraljenice. To je poslastica. Dokje
tek malo prodimijena, jede se prena
na tavi (moe i s jajima i sa
sudukom) ili nabijena na praljak i
propeena na eri s ognjita, a suha
3 1 4 PEGLA
se naree i bez daljnje pripreme
blaguje. Kuha se i u kiselom kupusu,
naroito na boinjem ruku. Neki je
vade iz kraljenih kostiju i tako dime
(praa ili korak peenice), a neki je
ostavljaju skupa s kostima. Za
razliku od pruta koji se uva i po
nekoliko godina, peenica se obino
pojede prije ljetnih vruina. Svi ica
je mala peenica (ribica). To je
duguljast komad vrlo kvalitetna mesa
veliine oveeg pedlja, a nalazi se uz
donji dio kraljenice. Malu peenicu
neki sue, a neki meu u suduke.
Vidi brola.
2. dio potkroja na samaru. Radi se o
pomljivije izraenom
(potkrojenom) dijelu krova i
potkroja koji dolazi na magaree ili
konjske pleke kad se nasamari (tako
da ivotinji bude meke). Dvije su
peenice. Kad su peenice nejednake,
kau da je samar livoper.
PEET - peat, ig, timbar,
templo. Peetirati (peatirati).
PEEVENA - bolest kod koje boli
oko peenica (od vrata do prkna).
Vidi leobolja, sinirlija.
PEDANA - podvratak na dnu enske
haljine, kotule, otane, travere.
PEGLA - glaalo, sumpre.
PE GULA
PE GULA - baksuz, nesrea, nevolja
koja snalazi nekoga. Pegula je i
osoba koja esto ima pegulu.
PEKA - zemljani (od crljene gnjile)
ili eljezni predmet u obliku
spljotena zvona ispod kojega se pee
.
kruh na ognjitu (kruv ispod peke),
a moe se pripremati i razna druga
hrana. Zemljanu peku zovu i
crip(u)lja. Neki kau sa, sa,
saura, a neki da je peka od zemlje,
a sa da je od eljeza. Vidi podloiti,
podgoriti.
PEKA - 1. telea lijezda s vrata,
prizl. To je cijenjena poslastica. Peku
ima i janje, ali je puno manja.
2. kladnjica drva za prljanje
kukuruza u polju. Vidi posunanac.
PEKLJA - l . uica na hlaama kroz
koju se provlai kaji (remen), petlja
(neki i tako govore). Govore i gajka.
Vidi punjka.
2. uica na vunenim vreama kroz
koji se provlai uzica radi zatvaranja
vree, petlja (neki i tako govore).
Triha .I-tediti iz pekalja (kad je Hl'Ca
puna), a Ile i: rogalja (kad u vrei
ima jo samo malo). Ko ne utedi iz
peka(ja nee iz rogalja.
315 PELIVAN
PEKLJADUR - ovjek uncut, koji
je sklon smutnji , koji je spreman
pekljaniti i sl.
PEKLJANITI - spletkariti ; izazivati
smutnju.
PEKLJATI - priati nerazumno, a
moda i nerazgovijetno, slino to i
prkljati. Ujedno i govoriti kao da je
istina neto to nije istina. Ne
pekljaj? (ne govori bez veze, ne lai
vie). Vidi spekljati, zapekljati.
PELA - glava bez kose. Oia se na
pelu (pri glavi).
PELEMIITI se - siliti se, kicoiti
se, uznositi se kao da ti nitko do
koljena nije. Izgovaraju i pelemiiti
se.
PELICA - kratki muki kaputi s
krznenim ovratnikom.
PELIM - ljekovita biljka, pelin.
Grko ki pelim.
PELI - riga ili crta na tanjuru ili
drugom posuu, rub posude, obod.
Nametni mi do pe/ia.
PELITI - dobro nekome neto
utuvljivati (usaivati) II glavu. da to
uvijek ima na umu, da ne zaboravi.
Vidi Ilripeliti, upeliti, zapeliti. Sve
'IIII d! or/nijn. {Il'ik li 11111 l11or.1
jlclit.
PELVAN -l1aan ovjek, rva.
PELIVANITI
Dobr rana ini pelivana,
A odia ini gospodia.
PELIVANITI - gizdati se; isticati
sebe.
PENA - globa; kazna. Vidi prase.
PEND RATI se - pentrati se, penjati
.
se po stablima, kru, liticama, verati
se po bespuu i opasnim mjestima.
PENDERA - otvor u kunom zidu,
prozor, ponistra (govore i okno).
Penderica (mala pendera).
Penderica je i svaka rupa u zidu
zgodna za ostavu (mrtva pendera).
Izgovaraju i pendera, penderak,
penerak. Vidi boketa, purtela,
zub.
PENGA - sHe na ena, ena koja se
voli ureivati. Vidi perla, upengati
se.
PENTATI - govoriti uz pomo ruku,
zamuckivati. Vidi detati.
PENJALO - kamena ploa, zamka
za ptice. Vidi tulac, smrsak, prlj,
boket.
PEPEJA - pepeo, pepel.

ee
govore lug.
PER - uzvik kojim vologonac mraka
vola (i katkad ga obode ostanon). To
je i ime od milja za perastog vola,
Peronju.
PERA - vi Petar.
3 16 PER

IN
PERAA - l . trava (raste u obliku
busa, zbuka) kojom se dobro peru
bave iznutra. Neki izgovaraju
perulja. Zovu je i pokus. Slatko gori
i kad je posve zelena pa je koriste za
upiri vanje vatre. Vidi bukovac,
gorulja, metlika, zvonika.
2. kosaki pribor kojim se kvasi kosa
pri otrenju, pera. Vidi vodir.
3. epina na vuiji (rijetko se
govori).
4. krpa za pranje, kanavaa.
5. krpa kojom se glanjca zemljano
posue neposredno po graenju.
6. metlica za lug.
PERAICA - daska za pranje (tako
zovu i enu koja pere robu). Neki
kau samo daska. Inae, malo se
razlikuje od obine daske jer ima
mjesto za stavljanje sapuna i zgodna
je za postavljanje na matilo. Mlada
je donosi sa sobom iz svoje kue.
PERAJICA - vidi prejica.
PERAST - vidi perest.
PERIN - pramen kose otpozadi
glave, svezan u rep. Mukarci su
brijali glavu, a ostavljali perin. Znali
su plesti i pletenice. Taj se obiaj
pometnio. Perinota (nadimak
ovjeku koji nosi perin). Vidi
uplitnjak, kika.
PERDA
PERDA - pregrada u kui s
ognjitem. Visina perde (pregrade) je
1 . 1 0 - 1. 30 m. Perda zaustavlja hladni
zrak s vrata. Nainjena je od plota ili
od dasaka. Iznad perde izlazi dim.
Perdom nazivaju i pregradu u mlinici
i sl.
PEREST - aren, viebojan.
Izgovaraju i perast. Nadimak
Pereko, Perko, vol Peronja, Per.

areno priko naina je akarasto.

PERINA - pokriva napravljen od
perja.
PERIODA - mjeseno pranje kod
ena, mjesenica. Govore i vrime.
PERJAICA - zvijezda repatica
(zvizda perjaica).
PERKA TI se - prati se uestalo i bez
stvarne potrebe.

ta se stalno perka,
nisi govnova!
PERKOVI - selo u ibenskoj
zagori. Franjevako upno mjesto
(sv. Nikola Taveli) u ibenskoj
biskupiji. U upi je i Sitno (sv. Jure) i
Bogdanovii, prije Sratok (sv. Nikola
putnik).
PERLA - biser. Uredila se ka perla
(kau za silenu enu). Vidi penga.
PERO - l. dio brane (perje brane
ine grabove ili bristove grane koje
se navlae na kolac).
3 1 7 PE

KA
2. zeleni dio kapule, ljutike. Poijo
san samo dva pera kapule i malo
kruva.
PERUN - mjera za irinu kreveta,
sukanca, lancuna i sl. To je irina za
jednu osobu. Izgovaraju i peron.
PERULJA - vidi peraa.
PERUA TI - emuati, skidati
listove (peruinu) s klipova
kukuruza (negdje kau komiati,
negdje lepuati), skidati perje s
kokoiju, itd. Znai i puljati.
Peruanje (skidanje perja,
peruine), slino je i emuanje.
Vidi operuan, operuati, praljak.
PERUINA - isto to ilepuina.
Zovu je ikapuina.
PERUTAA - peraja.
PERV AZ - streha, nakapnica, ali i
rub ceste. Vidi tiac, kordun,
gronda, strija, bankina, ceca.
PESINJA V - neist.
PESTA - luda, budala; kratko
eljade.
PESTATI - slino to i budalekati.
PEKA - ono to se dobije
pekanjem. Ajmo u peku (ubijmo i
pekajmo; obino se govori na
ultimi).
Igrn karte, al me nee peka,
Sirotinjo i Bogu si teka.
PE

KATI
PEKA TI - 1. uzimati karte iz maca
izmeu dvaju bacanja karata. Vidi
brikula.
2. uzeti neto tajno, ukrasti. To je on
upeka (nije njegovo).
PEKIR - odjevni predmet za
pokrivanje glate. Obmata se oko
kape (crJjenkape). Stari su ga ljudi
nosili do poetka 20. stoljea.
Pekira (podrugljivnaziv za ovjeka
koji nosi pekir na glavi; nastao je u
doba kad je taj odjevni predmet
poeo izlaziti iz uporabe). Svilen
pekir nose alkarski momci. Krmez
pekir je naziv za vrstu crvene
(grimizne) rubenine kojim su
pokrivali mukog mrca na nosilima.
Vidi povezaa, zapekiren,
zasuruen.
PENJA - donja konjska gUbica.
Obisila penje, nema nita iz nje. To
je inae podrugljiv naziv za bilo ije
usne. Vidi bembule.
PENJEA - podrugljiv naziv za
nekoga tko ima velike usne (naroito
donju).
PET - dodatak jelu da bude
ukusnije. Pet se dobije tako da se u
komad suhe nekuhane slanine
usjecka nekoliko eanja luka
enjaka. Sjecka se na daski dok ne
3 18 PETAR
nastane jednolika smjesa. Pet je i
zapetavanje. Vidi zapetati.
PETA - 1. donji zaobljeni dio kose.
Vidi kljun.
2. dio bive gdje doe peta. Plete se
na poseban nain.
3. karta petica u talijanskim
kartama. Kau i petina.
PETAK - dan u tjednu. Petkom se u
pravilu postilo. Petak, slab poetak.
Ne !premaj se u Petak na put .. Ne
eni se u Petak. Petak, turski svetac.
PETAR - muko ime. Govore i
Pero, Perija, Perko, Perac,
Perajica, Perinko, Peo, Pean,
Peera, Peo, Pea, Peko, Petarac,
Petrol, Petri, Petrica, Petretina
itd. Petar plete Petru peklju. Petar,
metar, kokoar, mee mi!.'a na lopar.
Sveti Petar, ili zori ili gori (misle na
penicu). Petrovdan je 29. lipnja
kada i Sveti Pava . Vidi Mu. Neki
kau da je Petar prije podne a Pava
podne. Vidi Ilija, PrIija.
Sveti Petre i Pavle,
Goni (sapni) zmije i avle,
Da po putu ne lizu,
Da me iva ne grizu.
Petar ili Sveti Petar est je naziv za
klju (onaj glavni).

uvan je on, ne
PETATI
puta Petr iz ruku.

ena je Pera,
Pera, Perica, Perka, Pereza.
PETA TI - l . rukom baciti neki
predmet to blie postavljenom cilju:
u igri balotama, metalnim
noviima, pucama, grakom itd.
Kad dva alkara imju jednak broj
punata, oni se ponovo nadmeu u
gaanju alke (pripetavaju se). Vidi
bakva.
2. pruati roge komu. Pruanje roga
smatra se uvredom i sramotom. Evo
ti (na ti) rozi pa se vozi.
PETECIJUN - alba (viem sudu da
poniti odluku nieg suda).
PETICA - pet snopova ita
postavljenih na njivi (etIri u kri, a
peti snop na vrh). Vidi devetica,
granica.
PETINA - vidi peta.
PETRADA - kamenolom ili misto di
ima puno stina. Slino je kava.
PETRO(U)LJA - kameno ulje na
koje je gorila svia (petro(u)ljka,
petruljaa). Izgovaraju i petreulja,
petrolje.
PETRO(U)LJKA - svijea na
petro(u)lju. Izgovaraju i petruljaa.
Neki kau samo svia. Govore i
lumaca.
319 PIJAVICA
PETRUSIM(EN) - perin. Vidi
selen.
PETURIN - prsa muke koulje.
Stavlja ga na se alkar kao zamjenu
z
a
koulju (prije su alkari nosili
pravu koulju).
PEURA - plitka zemljana iroka
posuda s izljevom.
PICUKARA - l . naroito pobona
usidjelica. Nadotegni, ka Picukarii
gredu.
2. asna sestra, vora.
PIITI - uro ii. Piil (bjei; mii
se, to prije to bolje). Vidi opiiti,
gaciti, okeresiti.
PIKARA TI - bezobrazno govoriti,
psovati .
PIA - suho sijeno (im se trava
osui na livadi, ve je pia). Do
Boia je topla (ma leat u njan),
poslin je ladna. Kad emo po piu?
Najneistiji seljaki posao je oko
pie.
PIJA GAT - 1. inovnik. Izgovaraju i
pijegat, pjegat, impjegat.
2. ministar. Kad je kogot posve
pametan, kau: Pametan ka pijagat.
PIJAVITI - vidi opijaviti.
PIJAVICA - l . crv iz vode kojeg su
stavljali na kou bolesna eljadeta da
PIJA

ATI (se)
mu ispije neist krv (ili viak krvi).
Izgovaraju i pijovica.
2. isto to i vijor, vijar, usok.
3. ukrasni porub od crna platna na
enskoj odjei (eermi, kotuIi i sl. ).
Vidi opijaviti, opijaveno.
PIJAATI (e) - odgovarati ; initi
se. Kako ti se pijaa? (kako ti se ini,
kako ti odgovara?)
PIJEGAT - vidi pijagat.
PljEN - pijan (i tako govore). Ne
prilii eni i sveeniku da budu
pijeni. Kad ti dva kau da si pijen,
lei. Vidi pjan.
PIJE T - tanjur. Izgovaraju i pijat.
Pijatela (vei pijet). Kad netko jede
brzo i halapljivo, kau mu: Ka da e
ti ko otet iz pijeta (usta). Vidi
anjak, zdila.
PIJUKATI - izvlaiti hranu
potezanjem zraka (pijue se sadraj
bobice groa, modina iz kosti,
slatki sadraj iz medonosna cvijeta i
sl. ). Taj nain uzimanja hrane zove se
pijukanje. Pijukovac je naziv za
travu slatka soka (odlomi se pa se sok
ispijue ). Vidi ispijukati.
PIK - l . vrijeme (u djejoj igri) kad
igra moe odahnuti, odmoriti se,
odnosno uzvik mkojim se to pravo
dobije. Tada igra protivnik nema
320 PILITI
pravo da ga napadne. Pik mene i
moje kue.
2. velika elja na neto, pimi,
kerac. Pik na nekog imati (imati
nekoga na zubu). Slino: imati pik
na neto. Pikirati (eljeti uiniti
neto i smjerati to izvesti).
PIKET - oznaeno mjesto (oznaka
za nasad, za neku gradnju, za
izvoenje neke radnje). Vidi
zapiketiti.
PIKUA - igra klisa i saraa.
PIK-VlK - zadnje to je preostalo ili
to se daje ili doputa. To ti je pik-vik
(to ti je i vie nema, vie ne dam).
Vidi kanata.
PILECE - malo, siuno pile.

ta je
na nas onliko jedno pilece?
PILE - vidi pilo.
PILICA - mlada koko koja je
poela ili tek to nije poela nositi
jaja, kokica. Neki izgovaraju piplica.
Vidi pulestar.
PILIP - Filip. Govore i Pile, Pilko,
Pilipi, Pili, Pilipac, Pilipina,
Pilipetina, Pilatan, Piladan.
Ne moe se moj Pilipe,
Ni uz gusle ni uz diple,
Ni uz guduk, ni uz duduk.
PILITI - gledati u nekog (tko jede ili
radi to drugo). To se smatra
PILO
sramotnim. Izgovaraju i piljiti,
piljiti. Vidi kelj iti.
PILO - l . pie. Nee ora pilo (nije
dobro zalijevati orah, orah ne voli
previe vode). Kau i pile.
2. otpadna voda koja ostane u nekoj
rupi (ne proguca je.zemlja).
3. osoka od gnjoja ispod krava.
PILUN - kamena pregrada mosta na
kojoj poiva luk mosta. Vidi
ramena.
2. prigoda na rijeci koja omoguuje
postavljanje ustave. Govore i kova.
PILJ - isto to i tik. Vidi opeliti,
kriljka.
PILJA - komadi. Izgovaraju i
piljka, pinjka.
PILJAK - l . sitni kameni. Jo
manji je pilji. Upa mi je pilji u
gumae. To je i naziv sitnu djetetu ili
ovjeku. Vidi pitonjak.
2. vrsta l astavice. Vidi kosiri,
masliguz.
PILJATI - dobiti piIj (ima i
preneseno znaenje).
PILJATI - vidi napiJjati.
PILJITI - vidi piliti.
PILJKA - isto to i pilja.
PILJKANJE - vidi piljkati.
321 PIPATI
PILJKA TI - 1. uzimati iz hrane
samo orbasti dio (primjerice, kad se
jede pura s mlijekom).
2. izbacivati vodu u malim
koliinama (primjerice, izbacivati
vodu iz lae koja proputa). Neki
izgovaraju pulj kati. Vidi opalac,
ispiljkati.
PINGAV - pjegav. Izgovaraju i
pingov, pigov. Vidi roa.
PINJATA - veliki lonac s dva uva.
Izgovaraju i pinjatin.
PINJKA - mrvica, malo jela. Ne dan
ti ni pinjke, pa makar crka. Slino je
pilja, piljka.
PINJUR - viljuka. Prije je bio drven
i velik. Njime su vadili krupnije
komade iz bakre, bronzina. Tako se
zovu i vile kojima se tiha (tihaa sa
zupcima, vile pinjurae). Pinjurati
(tihati, prekopavati vilama
pinjuraama).
PIPA - slavina, pipa. Vidi kanela.
PIPA TI - peruati sitno perje, s
ubijene kokoi skidati sitno perje
(koko se ubija tako da joj se odsijee
glava pri panju). Inae znai kupiti
samo s vrha (cvijet ili slino).
Popipati (operuati i ono najsitnije
perje; pokupiti s vrha, po povrini).
Vidi oagljati.
PIPINA
PIPINA - izraslina (bjelkasta koica)
to i zraste kokoi na vrhu jezika (nije
esta pojava). Poduhvati se iglicom i
skine se. Na krv to se pojavi ispod
pipine neki stave malo ulja. Dok se
pipina ne skine, koko izgleda
bolesna, pomo
.
dri joj uvor i ne nosi
jaja. Znade i krepati. Da ti nije
naresla pipina? (kau kad se netko
udno ponaa). Skiniu ja tebi ve
pipinu (kad netko dosadi svojim
ponaanjem; dou ti na kraj; stau ti
na rep; zavriu ti mudin). Neki kau
pipita.
PIPLICA - vidi pilica.
PIR - vrsta penice koja se nekad
sijala po zagori, krupnik.
PIR - l . dio svadbe kad se veseli i
jede kod mladoenje. Vidi priek,
pirov aa. Kad se eni umicanjem,
obino nema pira.

ir, bir, bija pir,

Nit ko uja nit vidi,
Po noi se dogodi.
2. veselje i gozba zbog roenja
djeteta (Muki ili Veliki pir za
muko, a enski ili Mali pir za
ensko dijete).
PIRGA - vidi debit.
PIRIjA - Iivak (lijevak), tratur(a).
Izgovaraju i pirja.
322 PISKOVINA
PIRIKA - trava koja naglo izraste
poslije kia pri kraju ljeta. Ima je vie
vrsta. Zovu je i rdobrad te robrda.
Blago je voli. Piriku djeca znaju
koristiti za nizak kupina. Vidi
iculja, klasulja.
PIRJA - vidi pirija.
PIRLIT AN - pretjerano ureen.
Pirlitati se (pretjerano se ureivati).
Vidi napirlitati se.
PIRMI - pirina, ria. Vidi mazul.
PIROV AA - domain pira,
obino mladoenjin otac.
PIROVATI - provoditi se na piru.
Pirovanje je provoenje na piru.
PIRULA - pilula.
PISAN - oslikan; s crteima po sebi.
Pisane tegare, Pisani lopar (tegare,
odnosno lopar s ucrtanim arama po
sebi) itd.
PISKA - l . tanko uplje drvo kojim
se moe potegniti voda iz dublje
stubline.
2. dio dipala koji proizvodi zvuk.
Vidi pitac, piskovina.
3. jednostavna svirala nainjena samo
od kore mlada jasenova drveta. Kora
se svrne i malko se stanji na kraj u na
kOJi e se puhati. Vidi pitac.
PISKOVINA - orlovac, biljka koja
raste uz rijeke Uestiva je, ali je po
PISMA
Zagori ne jedu). Od stabljike djeca
prave piske. Slina, malo tanja biljka
raste i u brdu. Nazivaju je Boja
Gora (Gorica).
PISMA - pjesma. Ispiva san mu
pismu. Zapiva san mu pismu. Ista ti
je pisma. To je dru.a pisma. Pisma
.\are Jablanove.
Pisme moje u rukavu stoje,
Kad ja ou same mi se broje.
PIA KA - mokraa. Izgovaraju i
piaa. Vidi pilo.
PIAK - isto to i pitac. Tako
zovu i krajnji dio cijevi makinje za
polivalje loze.
PIET - vidi pitet.
PIKOM - curkom (ak malo jae).
PIMAN - mijenjanje neke odluke,
odustajanje od neega. Pimaniti se
(lako mijenjati odluku, kriti zadanu
rije, biti neviran). Popimaniti se
(ne izvriti obeanje, odustati (od
enidbe i sl)). Vidi polebediti se.
PIMI - velika elja na neto, pik,
kerac. Pimi mi je na dobra vola.
PITA e - l . sviraljka od jasenovine
ili vrbovine. Kora se svrne, drvo
obradi pa se kora vrati nazad. Vidi
piska. Isto pita, pia, pitaljka,
pitavac. Izgovaraju i piak, piac.
323 PI

TOLA
Kau i zvidavac, slavi te svirak.
Dok radi (svre) pitac oban ara:
Posko kora od javora,
Ako nee poskoiti,
Drvo u ti salomiti.
Neki zavravaju stihom:
Odsiu ti glavu,
Na vrbovu panju .
Neki zapoinju stihom:
Osko kora od javora,
Kano koza (koa, mii) od jareta.
Moe i ovako:
Posko kora od javora,
Meni pupa tebi kora,
I voli sviriti,
Ili iz pakla viriti?
Vie volin sviriti,
Neg iz pakla viriti.
A moe i ovako:
Posko kora od javora,
Kano mijo (mii) od jareta,
Pusti babi sok,
Pomoe te dragi Bog.
2. zemljana sviraljka. Izraivali su ga
domai majstori.
PITET - naziv za mnoga vrila gdje
piti voda; takoer naziv za mnoge
bunare koji ne presuuju. Izgovaraju
i piet.
PITOLA - pitolj, samokres. Vidi
kola, kubura, livora.
PI

TULA
PITULA - epistula. Oitat u ti ja
pitulu. Vidi bever.
PITAR - vrsta zemljane posude (za
cvijee, a i za neko povre).
PITATI - hraniti nekoga stavljajui
mu hranu u usta. Toliki momak, moga
bi se za muu enit, a triba ga pitat.
PITONJAK - piljak kojim se igra
igra pitonjanja. Zovu ga i tak.
PITONJANJE - igra s kameniima
(pitonjcima), isto to i tikanje (igra
na take). Pitonjati se (igrati na take).
Djelovi igre imaju razne nazive:
jednonje, dvonje, tronje, podlanica,
promealjka, ume itd.
PITOVAN - pitom, pogodan za rast
bilja, drvea i sl. , pitoma n (odnosi se
nazemlj u); takoer bilje koje dobro
raste (dobro se goji).
PITURA - l . boja, tanga, kolura.
Pituranje (bojanje), pituran (bojan).
Vidi opiturati, napiturati se.
2. minka, pomada.
PIVAC - pijevac. Sva ni e se i bez
pivca. Kad se dva vrIjea
poemuaju, kau: Pogledaj ji, ka
dva pivca. Piviti se (uznositi se,
oholiti se; izazivati). Okoprnu
eljadetu znaju nadit ime Pivac.
Pokisa ka pivac. Zacrvenia se ka
pivac. Pivac je i ono kukuruzno zro
324 PIZATI
koje se pri bulanju pretvori u pucak
i skoi. Koka je zrno koje nije pivac.
Pivova jaja jesu jaja iz kojih se
mogu izlei pilii, koja su dobra za
nasad. Vidi uspiviti se.
PIVATANJA - uporno pjevanje (u
pravilu obijesno). Izgovaraju i
pivanja. Kakva je to tamo pivanja
(pivatanja).
PIVA TI - l. pjevati.

ta velika tica
piva, mala prima. Piva mi u uvu
(zvoni mi u uhu). Najee se pjeva u
grupi. Jedan goni (on potra pismu),
ostali privaaju, pomau, odnosno
reraju, gangaju, ojkaju,
ustreskivaju. Vidi asamaki, ganga,
rera, oj kavica, treskavica,
vuarski.
Ja pivala jako il polako,
Moj me dragi ne uje nikako.
2. uzaludno govoriti. Pivaj ti koliko
oe.
PIVITI se - posve se praviti vaan
i moan, ak se htjeti potui. Neto je
blae konjuiti se i kokoi ti se.
PIZ - l . uteg, vidi teg. ava ti odnija
piz (osobnu teinu).
2. teret. Je si li stavija pr",'ute pod
piz? Vidi kontarpiz.
PIZA TI - teiti.

ta misli koliko
pizaju ovi gudinii?
PIZDICE
PIZDICE - kartaka igra, otvorena
brikula.
PI ZET AN - teak.
PIZMA - omraza; elja za osvetom.
PIDRAV - slino to i vidrav.
Pidrava osoba zuri, zagleda.
PJAN - pijan, pijen. Govori se samo
u pJesmI.
Lako ti je pjanu zap iva ti
i alosnoj majci zakukati.
PJEGA T - inovnik. Vidi pijagat.
PJEGA TI - neto povjerljivo kazati.
Izgovaraju i pjegati, inpjegti.
P JUMBE - isto to i vijumbe.
PJUMBIN - isto to i vijumbin,
visak.
PLA C - gradilite, graevinsko
zemljite za kuu. Obino kau
misto.
PLACAKA TI - vidi placati.
PLA CATI - l . sijevati ili svijetliti u
daljini (as jae, as slabije). Neki
kau laskati.

esto je placanje
(laskanje) svijee petrouljke.
2. uvlaiti i izvlaiti jezik (zmija).
Kau i placakati. Placa jezikom i
zla, jeziava ena. Neki kau da
zmija latra ili latri.
PLAKO - osoba (obino dijete)
koje puno i bez razloga plae.
Plae plako na brdu,
325 PLANDOV ANJE
Da mu govno u grlu.
Zovite ga amo,
Da mu govno damo.
PLADANJ - drveni tanjur (vei i
plii). Izgovaraju i pladnja. Jelo koje
se jede kaikom ide u anjak, krutija
se jela stavljaju na pladanj, a komadi
kruva ili grumenja pure na siniju
oko anjka. U bogatijim kuama
mogao se nai i pladanj od bakra
(znao je imati i poklopac).
PLAMENIT AN - vrsta drveta koja
rate blizu kua, zidova, atrnja.
Korijenje mu prodire daleko, listove
mu koriste za pranje sua.
PLAMENJAA - bolest na bilju,
naroito duhanu (napada lie).
Izgovaraju i plemenjaa. Na lozi to
je perenospora. Vidi knjat.
PLANA - 1 . drvo na kunom krovu.
Svaki krov mora imati bar dvije
plane (sa svake strane krova po
jednu). Izmeu plana se stavljaju
raspori koji osiguravaju da se ne
nagibaju merteci i ostala krovna
konstrukcija. Vidi pante.
2. vidi plava.
PLANDITE - mjesto gdje stoka
planduje.
PLANDOV ANJE - odmaranje u
hladu stoke, za vrijeme ljetne
PLANJANE
vruine, kad sunce pripee. Ovce
znaju plandovati i na ravnici, bez
hlada, tako da se zbiju (glavu o
glavu) i tako zatite od sunca.
Plandovati (odmarati se u hladu;
govori se za stoku, ali i za ljude koji
se odmaraju be velike potrebe ili
koji ljenare, a imali bi to raditi).
Samo da ti je plandovat.
PLANJANE - selo u drnikoj zagori
(Daj ne i Gornje) sa zaselka m Parati .
Vidi Unei.
PLANjIVO - to Iako plane. Nije
bilo nita planjiva.
PLAO - naglo, urno, plaho. Poija to
plao. Izgovaraju i plavo.
PLAS TITI - me ati piu u plast
(kupiti, grabiti i stavljati u plast).
PLAILO - neto to plai, strailo.
Ja na silo, plailo me srilo,
Majko moja, stra ti me je bilo.
PLATICA - drvena letva (zgodno
otesan ili rascijepljen komad drveta)
za lisu, iglu za samar, za bavu ili
za kakvu drugo namjenu. Vidi duga.
PLA TITI - I. dati novac ili naknadu
za neto to si duan. Plati pa se
rugaj. Bog e ti platiti. I plati ili
vrati. Ko nezna igrat, zna platit. Ko
ga ne zna, skupo bi ga platija (ko ga
zna avlu bi ga da).
326 PLA(V)UT
2. podnijeti loe posljedice zbog
neega. Plati e ti meni za ovo.
3. odgovarati (pasati). Ova mi daska
taman plati.
PLA TITI se - is
p
latiti se, dobro
roditi. Je li se enica dobro platila?
(je Ii penica dobro rodila?).
PLAULjA - isto to i smuculja.
Izgovaraju i plauka.
PLA VINA plavac (i tako
izgovaraju), vrsta vinove loze i
groa. Vidi crljenak.
PLA VITI - obirati plavut s
povrine vode; uzimati masniju hranu
s povrine, s vrha lonca ili bakre.
Vidi poplaviti.
PLA VO brzo, plaho. Voda tee
plavo. Vidi plao.
PLA VA I . maa na licu zbabne
ene (neki samo kau da je poplavilo
ili da je pomodrilo), a moe biti i
neka druga maa.
2. dio njive gdje nije nikao kukuruz
pa je ostalo prazno. Kau i plana.
Ostala je sama plana. Vidi pulija,
bul.
PLA VUN - plafon, nebo od japna u
prostorijama.
PLA(V)UT. 1. ono to se nakupi na
vrh vode kad se to kuha, plavutina.
Vidi plaviti, poplaviti.
PLAZ
2. zelena trava ili to drugo
t
o se
nakupi na vodi od neistoe, od aba
i sl. Vidi kraina.
PLAZ - dio starog drvenog pluga (a
i rala). Vidi puza, plazin.
PLAZA TI - plaziti, micat e polako
dotiui itavim tijelom ppdlogu.
PLAZILO - srednji dio jezika. Vidi
lazalo.
PLAZIMICE - plazajuil (da
plazimice (hoda plazajui na etiri
noge). Slino je puzimice.
PLAZINA - dio mlina ii stupe (drvo
to je u vodi i na njemu Se poiva).
Vidi plaz.
PLEA - lea. Izgovaraju i plee.
Pleat je onaj tko je iro
k
ih lea.
PLEANICA - dio sedla.
PLEE - 1 . isto to i plea.
2. nakoena, ali prilii
l
o ravno i golo
tlo. Slino je i plesno
PLEKA - prut od prednje noge.
Neki kau da to i nije prut nego
samo pleka. Govqre i paleta.
Pleka je i meso dr prednje noge, od
lopatice. Vidi kduti.
PLEMA - zadnja tekuina koja izlazi
iz kotla pri peni u rakije, bez
jaine, slaba rakiia. Izgovaraju i
plemka. Vidi prvine.
327 PLET
PLEME - skupina ljudi na nekom
podruju koji su rodbinski ue
vezani. Sadi lozu iz temelja, eni sina
iz plemena. Vidi bratstvo, ered,
korta, kukolj, zadrutvo.
PLEMENJAA - isto to i
plamenjaa.
PLENICA - zamka za divlje patke i
druge ptice. Dijelovi su: ap koji se
udije u zemlju i oac (oma) od
konjske dlake.
PLENITI - bilo gdje sjesti.

ta si tu
plenija?
PLENKA - navrtak, plemka, cip (za
lozu). Izgovaraju i plenkinja. Tako
zovu i ponositu, oholu djevojku. Vidi
plema, divljaica.
PLES KA - ispruen dlan s prstima.
Dobit e!' plesku (dobit e udarac
pleskom, amar; daje se obino djeci
po licu, kad se dade odrasloj osobi to
je velika uvreda). Upantie petero
brae. Plesniti (oamariti, dati
plesku). Pleskaa (aba veliine
pleske ili neto slino).Vidi triska,
pripleska.
PLESNO - kosa gola ravnica (obino
u pristranku). Kau i plee.
PLET - enski zimski pokriva
(raznih boja). Prebaci se preko
ramena tako da pokrije plea. Obino
PLETA
na dnu ima kite. Crn pIet nose
oaloene ene kao znak tuge i
alosti za pokojnikom.
PLETA - starinski novac (srebrna
kovanica, 66 viHra). Bila je mala i
velika pIeta.
PLETENKA -' isto to idemejana.
PLETER - sve to je pleteno od
drvenih mladica (krto, koya, plot,
lisa i sl. ).
PLETITKA - vrsta igle za pletenje.
Vidi vezitka.
PLINDRATI - peruati, derti koga,
puljati.
PLIS - plijesan.
PLISIRKA - naborana enska
suknja, kotula.
PLISKULJA - plisnava (neista)
ena. Mukarac je plisko
plisnonja . .
PLISNAV - neist, prljav. Ne bi mu
iz ruke ni o raja jia. Izgovaraju i
plisnov. Otari se vidi kako si
plisnov ? Plisnavost (velika
neistoa). Izgovaraju i plisnavoa.
Ne ma od plisnavoe ivit.
PL ITI - istiti lozu od suvina lia
(povre od korova i sl.), plijeviti.
Ono to se skida je plivei. Vidi
zapliti.
PLITICA - drven tanjur. Vidi sud.
328 PLOVA
PLITVINA - dio zemljita u koje se
spli va voda. Vidi splavak, naplavci.
PLIVA - pljeva kod vridbe ita
(najsitniji dio slame). Podigla se
pliva i mrv. Baca mu plivu u oi.
Poslije vijanja vjetar plivu raznosi na
sve strane. Pune su mi oi plive.
PLIVE - vidi pUti.
PLOA - l . plosnat kamen. Ploama
su pokrivane kue. Ploatica (kua
pokrivena ploama). Otii pod plou
(umrijeti). Kad je zemlja posve tvrda
i teka kopati kau da je ka ploa.
2. puna konjska potkova. Zovu je i
slipica.
3. naprava za lov ptica. Je si li
zapeja plou? Vidi penjalo, prlj,
smrsak, tulac.
PLOA VICA - zemlja puna
ploastog kamenja u sebi. Vidi
alikovina, crljenica.
PLOT - ograda od isprepletenih
drvenih mladica (obino pomijeana
s gnjilom bila je pregrada u kui).
Vidi eran, pleter, lisa, perda.
PLOTICA - vrsta sitne ribe. Slii
arenu, ali je manja (naraste oko 1 5
centimetara) .
PLOVA - tanak plosnat kamen
pogodan za bacanje po vodi. Zovu je
i krilja te abica. Plova je i takav
PLOVANJE
malo deblji kamen pogodan za igru
plovanja.
PLOV ANJE - jedna od igara
blianja (blike). Naguzi se kamen pa
se njemu peta. Vidi bakva.
PLUG - ratilo za oranje. Plug i
brana, seljaku su rana. Djelovi
starinskog pluga jesu: lemi , puza,
daska, kola (kolca). Sve je bilo
drveno osim lemia. Ujesen se
obino orala ralom plitku brazdu, a u
proljee plugom duboku brazdu
(katkad i sa 4 vola). Deveti u plugu.
Pod plug, pod ralicu (kad se ore
ujesen za enicu baci se najprije malo
po njivi i zaore se). Vidi ralo, crtalo,
pluica, motika.
PLUTVA - ep od pluta. Kau i ur.
PLUICA - dio pluga. Vidi
supluica.
PLJU V AKA - pljuvaka.
PO - pola. Doi na po puta ti, a na
po puta u ja.
POARITI - vidi ariti.
POBACITI se - zaboraviti, ne drati
vie. Pobacilo se davat ture. Pobacili
su se stari obiaji. Pobaen
(zaboravljen, do kojega se vie ne
dri).
POBAKA - vidi obaka.
329 PO

EPU

ATI se
POBIANAC - izbjeglica;
prognanik. Vidi muader.
POBLJUV A TI se - vidi bljuvati.
POBONIK - vojvodin pomonik
u alki. Vidi autant.
POBRO - pobratim, prijatelj . Tom
rjeju esto u zagori zapoinju
razgovor i l i priu, ali i zavravaju.
Tako ti je to bilo, pobro moj. Pobro
je i nadimak samosvojnu,
samouvjerenu, slobodnu djeaku,
mlaarcu ili mukarcu. Vidi
uprtnjaa.
POBULOGA - pobuna. U selu je
nastala pobuloga radi puta.
POBUMBITI - vidi bum biti.
POBURICA - vidi bura.
POELICA - vrsta enske starinske
kape.
POEMUA TI se - potui se, ali ne
nikakvim predmetima ili akama,
nego vie gurajui se i povlaei se
(naroito za ui). Kad se dva pivca
potuku
;
kau: Poemuali se. Isto
poepuati se. Vidi em u ati ,
oemuati.
POEN - prilog u znaenju
prisjeanja. Poen moran ja sutro u
Split.
POEPUATI se - isto to i
poem u ati se.
PO

INITI
POINITI - odmoriti (obino
sjedajui ili leei). Izgovaraju i
upoiniti. Poinit u kad oden pod
plou. Poivate vi (kau kad naiu na
na one koji odmaraju od hodanja ili
nekog rada kojeg su malo prije radili
i nastaviti e gaj, odmarate vi (kau
kad naiu na neke koji st.: radili neto
prije toga ili koji su radili preko
tjedna, a Nedjeljom odmaraju) ,
ladu jete vi (kau onima koji sjede u
hladovini, a da moda nisu nita
radili). Ko voli ladovat, taj mora i
gladovat.
Poiva i zemlja kad se ne sije ili kad
se na nju posije djetelina i sl. Vidi
poivala, priloina.
POITAK - poinak. Nema meni do
smrti poitka.
POIVALA - mjesto, obino s
oklesanim kamenom i kriom na
njemu, na kojemu su poivali mrtvi
tj. sudionici sprovoda. Tu su poivale
i drvarice i prakarice (ili na nekom
drugom zgodnom mjestu s kojega se
moe zgodno ustati i poi, obino na
nekom kamenu; inae nisu sjedale,
ve su stajale dok se odmore).
Izgovaraj u i poivalo, poivaljke,
poivaljci i sl .
330 PODBABLJE
POD - pohod. Kau i pokod te pood.
Mater eri koja se udala dolazi u
pode. Vidi poditi.
PODAI - doi ispod (i podignuti
se). Kad krasta sazori, pone se
suiti, kad e skoro otpasti kau:
Krasta je podala. NUe ovca poda.la
(nije spremna za ianje; slabija ovca
tee podae). Slino je podgristi.
Vidi sirina.
PODADRITI - zahvatiti i probiti.
Zatvori vrata, podadrit e te vuac
(zahvatit e te hladan vjetar, probit e
te). Vidi odadriti.
PODANAK - l . njiva od pola dana
oranja.
2. donji dio stopala, odnosno bilo
koje dno. POda'ak od vuije. Vidi
vro, podina.
PODANCI - noge (stopala). Operi
te podanke, smrde ka kuga.
PODATAN - dareljiv, koji je dobre
ruke.
PODAZIA TI - napraviti pozidu,
podziati . Sorija mi se zid. moran ga
podaziat. Vidi prizida, zidati.
PODBABLJE - selo u imockoj
zagori (Dojne i Gorje). Franjevako
upno mjesto u splitsko-makarskoj
nadbi skupiji . U upi su i sela
Kamenmost, Grubine, Drum i
PODBIR
Revane.

upnaje crkva (sv. Luka

Evanelist) na Kamenmostu, a
podruna (sv. Petar) u Donjem
Podbablju.
PODBIR - duvan dobiven
podbiranjem.
PODBIRANJE - postupak skidanja
zaperaka s lozinih mladica, a i iz
panja. Tako se zove i postupak
skidanja donjih listova duvana.
Podbi rati (skidati zaperke ili donje
manje listove). Vidi podbir, slipe.
PODBITI (se) - natui stopala ili to
je jo ee natui kopita (to se
dogodi nepotkovanu ili slabo
potkovanu konju).
PODBOJ - drvo (ili to drugo) koje
se postavi tako da neto pridrava,
potpriuje. Vidi poprianica,
potkoa, potpava.
PODE - pohodi (podi). Podani
(gosti koji dolaze u pode). Vidi
poditi.
PODERINE - rabljena odjea. Neu
ja nosati tue poderine (tui
poderina). Izgovaraj u i poderotine.
PODGORITI - izgoriti ili osuiti se
odozdo. U Zagori malo koje godine
ne podgori kukuruz. Kukuruz je
podgorija, vidi kako je neveseja. Ako
pane kia, kukuruz se malo popravi.
331 PODLANICA
Tada kau da je kukuruz ivnija,
oivija. Ako je komin slab ili ako je
era nejednoliko rasporeena po
peki dogodi se da kruv podgori.
PODGOVORITI - nagovoriti
(obino na neto loe). Mora bit da
ga je kogot podgovorija.
Podgovoren (nagovoren). Vidi
napuntati, podurcikati.
PODI - selo I sinjskoj zagori. Vidi
Grab.
PODIGAA - dio mlinarskog
pribora (zakrivljeno drvo, kolac)
kojim se podie mlin prije nego
pone mljeti.
PODINA - l. donji dio (dno) plasta
sijena, slame, kupa drva. Vidi
podanak
2. ono to je na njivi, ledini (trava,
ito i sl.) kad tek iznikne iz zemlje.
Po podini nee bit trave tretina od
lani.
PODIVATI - podijevati, zadijevati.
Sutra moramo i podivat takije.
PODITI - pohoditi. Kad je ena
zbabna , onda joj mater ili tko drugi
iz roda dolazi u pode (pohode).
PODKOLINAA - biva koja ide
ispod koljena.
PODLANICA - 1. mjera za duinu
(ono to je iroko kao dlan, tj. kao
PODLEDERITI
etiri prsta otprilike). Dovatija se
boce rakije pa otpija jednu
podlanicu. Vidi rogua, zastopa.
2. vrsta ljekovite trave. Obino je u
itu (para se za blago). U itu sama
podlanica.
3. naziv za dio igre na take. Vidi
pitonjanje.
PODLEDERITI - staviti leder na
postole.
PODLOMITI se - smanjiti se;
ponestati. Podlomili se mdtri (nema
vie majstora kao prije, ni po broju
ni po znanju svoga posla).
PODLOITI - ponovno naloiti
ispod peke. Prije nego e se pei
kruh naloi se vatra da se ugrije
komin i peka (koja se objesi iznad
vatre). Ako su drva loija, loije gore
ili loiji komin, vatra se jo jedanput
naloi tj. podloi.
PODMESTI - oistiti, izmesti
(iskidati) ispod krava i vratiti
prostor, koji se rasturio, pod krave.
Podmeteno (oieno, izmeteno,
iskidano ispod krava). Vidi
potkidati, kidati, zamesti.
PODNAPIT - malo, ali ne sasvim
malo napit.
332 PODREPALO
PODNAA TI se - ponaati se (tako
govore samo neki). Podnaanje
(ponaanje).
PODNE - l . sredina dana. Vidi
puina. U podne zvone crkovna
zvona i sramota je da se ruak na
njivu donese poslije zvona (ponegdje
to je oko I . sat poslije podne). Podne,
vadi ruak iz torbe. Kad netko bez
velika razloga pita koliko je sati,
kau mu: Podne na Dicmu.
2. stari naziv za jug. Vidi bura.
PODNONICA - I . daska na
krevetu (gdje dou noge). Vidi
uzglavnica.
2. dio greba gdje dou noge (okrenut
prema istoku).
PODOJNICA - ovca koja nema
janje, ali doji tue janje (podaje mu
se da je doji) .
PODOSOJE - selo u imockoj zagori .
Vidi Runovii.
PODOSOJE - selo u sinjskoj zagori
s zaselkom Zdu. Vidi Vrlika.
PODRE P - I . isto to i ugovornik.
2. Isto to i podrepalo, pove.
PODREPALO - dio samara to ide
magaretu pod rep, pove. Izgovaraju i
podrep, podrepac, podrepnik,
podrepnjak te paldum.
PODREPAVANJE
PODREPAVANJE - ianje ovaca
oko repa, po trbuhu i dijelovima
bedara. Podrepati (oiati repe s
ovce; to je vuna za kune stvari).
Podrepavanje se vri kad nastanu
vruine da se malo olaka ovcama.
Vidi Ante.
PODRUAK - koliina neega to
moe stati ispod jedne ruke.
PODRUGUA - podrugljivo eljade
(podrugljivac ili podrugljivica).
PODSUKAN - podmotan, zasukan s
donje strane. Podsukane stine.
Podsukati se (podmotati se, zasukati
se s donje strane). Vidi posukan.
PODU KIVATI - vikati tako da se
uje na daleko. U zagori su esto
morali razgovarati s jednog brda na
drugo. Vidi ukati, odukivati.
PODUKRAJAN - dobro napunjen,
ali ne pun. Podukrajna bava
(bava napunjena vinom, ali ne do
vrha). Slino je: podukrajna vria,
podukrajna bakra i sl.
PODUMCI - selo u drnikoj zagori.
Vidi MirIovi Zagora.
PODUMINTA - kuni temelj,
odnosno temeljni kamen. Izgovaraju i
podumenta, pundamenat,
vundamenat, vunda i sl.
333 PODVEZATI se
PODUPLAN - podvostruen,
udvostruen. Kau u uduplan,
udvojstruen. Poduplati (vidi
uduplati).
PODURCIKA TI - nahukati,
nagovoriti nekoga na neto.
Podurcikan (nahukan, nagovoren
na neto). Vidi podgovoriti,
napuntati, urcikati, tukati,
pucikati.
PODUITI - pozbiti u vodu ili neku
tekuinu, zbijanjem natopiti
tekuinom. Vidi duiti se.
PODUVATITI - pod(u)hvatiti,
uhvatiti ispod (s donje strane).
Poduvati ovde da ne pane.
Poduvaanje je jedan od naina
krpanja (zakrpljivanja).
PODVALJIV ANJE - jedan od
na1ina oranja. Sad smo je podvaliti
pa nek eka.
PODVEZA - dio bive (vunena
uzica kojom se biva podvezuje
ispod koljena).
PODVEZAA - krpa koja se vee
na glavi ispod brade i tako uvruje
pokrivalo za glavu (kapu, vindelj,
privezau). Ponekad je zovu i
podvezica.
PODVEZATI se - podignuti i
svezati udar odpozadi tako da vrat i
PODVORNICA
dio glave bude slobodni. Vidi
zabraditi se, zamotati se.
PODVORNICA - zemlja (njiva)
kojaje u blizini kue (koja udara u
dvor). Lako je udovici na irokoj
podvorici. Vidi dvornica.
PODVRNIT. se - oduiti se,
uznastojati (podvrila se kia,
podvrila se sua). Vidi ma. Kad se
to podvre (kau kad neto uvati ma,
kad neto krene kako ne treba i sL).
POGAA - prijesni kuh (to tanja, to
slaa pogaa). Zovu je i prisnica te
poga. Tija bi kruva svr pogae
(dobro mu je, a nije zadovoljan, htjeo
bi jo vie; dobro mu je a ne zna da
mu je dobro). Lakome su oi pri
pogai.
POGAN - ovjek koji smatra da
nita nije grijeh (a i zloban je; ini
zlo). Pogani jedna!. Vidi nekrst.
POGANAC - opasan ir, zatrovanje
neke rane. Natra poganac (Naskoijo
ga poganac). Neki izgovaraju
poganica. Oboljelom ivinetu
uvlai se trava spre ispod koe i na
tom mjestu jako natee, ugnjoji se, a
kad se proree, s gnjojem, smatraju,
izie sva bolest iz oboljelog ivineta
(u blaim sluajevima, spre se daje
u branu). Poganac lijee i tako da
334 POGLEDAN
ivinu pare erom koju mu stave pod
drob u peki, dan i no. Vidi
bedrenica, vrbanac.
POGANICA - izraslina poput
jamaka, samo je iznutra. Vidi
poganac.
POGAZ - zemljite ugroeno
gaenjem (stvaranjem privremena
puta), potarluk. Na pogazu (na
prolaznom mjestu, gdje mnogi
slobodno prolaze kao da je njihovo, a
nije).

ta5' kad je to pogaz. Svakomu

li smo i mi na pogazu (svak li vre po
nami). Vidi progaz, progon.
POGIBELJ - svaki opasan i rizian
posao ili postupak: prelazak preko
zaleene rijeke, hodanje po rubu
kunog krova i sl.
POGINUE - slino kao i pogibelj,
ali ponekad ima i drukije znaenje.
Poginue je velika studen, hodanje
kroz snjenu meavu, jurianje u ratu
i sl.
POGLA VON - po glavama,
svakome jednako. Ako neki raun
plaaju svi jednako, kau: Po glavon.
Vidi revenile.
POGLEDAN - dobra pogleda; jasan;
vidljiv. Lipo je tamo, ravno, a
pogledno. Vidi neplividan, zamo.
POGRDA
POGRDA - bezobrazno eljade,
rugo, bezono eljade koje ne zna za
sram. Srami se, pogrdo jedna!. Kau
i pogrdusina. Vidi pogan, nakaza.
POGRIJA - podgrijani kupus
(obino kiseli), ali i neko drugo
podgrijano jelo.
POGRMUI - dijete koje se rodi
prije nego proe devet mjeseci od
vjenanja roditelja (napravili su ga u
grmu), brzorod. I ona je pogrmui.
POGUMBA TI se - pogonati se.
Gadno su se cari pogumbali. Slino
je zagumbati se. Vidi gumbanje.
POJ - napoj .
POJAATI - 1 . uiniti vino jaim
dodavanjem motu eera. Slino je s
dodavanjem hrani masnoe i sl.
2. u brikuli baciti malo jau kartu od
protivnikove. Pojaaj zericu.
POJAS - vidi pripanjaa.
POJATI se - pojmiti se, ali i
glacniti se i ivnuti u isto vrijeme,
oioriti se, uniti se. Niko se od
rada nije poja. Mlad, a posve se
poja, ta e njin bit pod stare dane.
POJET A - isto to i pojta.
POJILO - mjesto na rijeci ili lokvi
gdje se poj i blago. Navalija ka tele
na pojilo. Takoer kamenica ili
335 POKIVATI
korito uz bunar ili atrnju iz koje
blago pije.
POJMITI se - udebljati se, dobiti na
teini i zaokuiti se. Vidi pojati se.
POJ S - uzvik kojim se tele potie na
vodopoj. Pojs tela. Vidi vo.
POJTA - prostor u kojem se dri
stona hrana. Izgovaraju i pojata,
pojeta. Vidi izba.
POKAJA TI se - vidi kajanje.
POKALA TI - posustati; poeti se
smanjivati; poeti gubiti na teini i sl.
Pokala je i on, a mislija je da nikad
nele. Vidi kalati, kalo.
POKALDRMAN - vidi kaldrma.
POKALDRMA TI - vidi kaldrma.
POKARANIJA - prokletstvo.
Izgovaraju i pokoranija. Vidi kar.
POKAZATI - gora pokae (zauti
se).
POKEJARITI - raspiriti vatru,
razljutiti nekoga, ojaati nekoga da se
izvue iz bijede, bolesti. Pokejariti
se (popraviti se, ojaati, slino to i
oioriti se).
POKISATI - pomoiti. Je si li
pokisala robu? Vidi kisati (se).
POKIV A TI - uporo neto
spominjati. Nemoj mi to stalno
pokivati.
POKLADE
POKLADE - utorak uoi iste
srijede kada poinje korizma
(pokladni utorak). Poklade su zadnji
dan makara i mrsa. Da ti se najist
na Poklade ka meni na

istu sridu.
Meso se die na eran i ne dira se do
Uskrsa.
Kada dou Pokladi, s guzicom se
okladi.
Nema guze mrsa do Uskrsa.
N a poklade se sprema dobra veara i
peku utipci. Tada se spaljuje
karneval (krnje ili krnjeval). Neki
pokladama ispravno zovu cijeli
tjedan dana prije pokladnog utorka
(Velike poklade). Male poklade su
jo jedan tjedan prije). Vidi
krnjevali.
POKLAPA - igra kartama za novac,
bankuca.
POKLAPAA - vrsta drvene
posude s poklopcem. Obino slui za
kiselo mlijeko. Slina je vuiji, ali
znatno manja. Zovu je izaklopaa.
Rije ima i drugo znaenje. Vidi
kabli.
POKLEPITI se - pokunjiti se;
osramoeno se povui. Pokleponja
(nadimak). Vidi oklepiti se.
336 POKR

ENIK
POKLEPUSITI - pritisnuti. U
prenesenom znaenjU lina vie
razliitih znaenja.
POKOD - pohod. Vidi pod.
POKOPITE - mjesto pokopa, ali
jo ee mjesto stradanja (na bilo
koji nain). Ova e ti ledina bit
pokop ite.
POKORICA - vidi kora.
POKOVINA - plaa kovau za
kovake usluge. Kupilo se obino
oko variak ita godinjo. Kad bi
netko traio kakvu uslugu od kovaa
(klepanje, zanaivanje i sl. ) donosio
je i malo ugljevlja. Vidi ugljevaa.
POKRIPITI se - isto to i okripiti
se.
POKROV - I . bijelo platno kojim se
pOKrivao mrtvac kad bi ga na
nosilima nosili u amatorje. Kau i
lancun. Vidi klanja. Od povoja do
pokrova ( od roenja do smrti).
2. slamnati kuni krov.
POKROVNIK - selo u drikoj
zagori. Vidi Mirlovi Zagora.
POKRENIK - osoba koja je
promijenila vjeru (prela s islama na
kranstvo, s pravoslavlja na
katolicizam ili obratno), pokrtenik.
Pokrstiti se (promijeniti vjeru). Vidi
priviriti, poturica.
POKRUTITI se
POKRUTITI se - vrlo vrsto se
uhvatiti neega, vrsto poeti neto
raditi. Pokrutija se radit vrtle.
POKUARICA - zmija koja ivi u
kui i oko kue, zavlai se u kuni
zid. Pokuar (muka osoba koja je
stalno u kui). vi
d
i blabor.
POKUNJITI se - slino to i
poklepiti se, ali i izrazom lica dati do
znanja da si u alosnu stanju, snuditi
se.

ta si se tako pokunjija, mje svit

propa? Pokunjen je onaj tko se
pokunjio. Slino je okunjiti se,
okunjen. Govore i oprkunjiti se,
oprkunjen.
POKUSURA TI se - uiniti raun.
Kad se nas desetak pokusu ramo. Vidi
kusur. Vidi porevenati se,
poglavon.
POLA - l . polovica neega (pola
krumpira, naroito peena;
izgovaraju i polica). Komad sukna
otkan za sukanac ili biljac takoer je
pola. Sukanac je u pravilu od tri pole.
Vidi klanja, trubnja.
2. vrsta pauka. Pola je i pridivak.
POLA - litica kamena.
POLABRCATI - povrno obaviti
neki posao. Polabrcaj malo, nemoj
mu gledat u oi. Vidi potrmati.
337 POLU

AK
POLAjATI OIMA - gledati
upriko, poprijeko, mrko; zabjeljivati
oima. Polaje oimon.
POLANJE - polake. Vidi lanje.
POLEBEDITI se - poeljeti neto
tue, ali i odustati od onoga to si
obeao radi tvrdiluka ili straha od
nekog gubitka (polebedati se). Vidi
lebediti se.
POLEGUiCA - potleuica.
POLEGUTITI se - poguriti se,
ponatiti se.
POLETITI - vidi letiti.
POLISTI - poeti listi. Vidi Jozip.
POLO - pola. Vidi po.
POLOG - vidi polug.
POLOSUV - na pola suh, na pola
zelen (odnosi se na drvo koje nije
skroz suho ali se kroz cijelo stablo
djelomice osuilo). Osicima ovo to
je palasuvo.
POLOIT - nizak; prizeman
(ponajvie se odnosi na kUU). Vidi
poskoit.
POLOVNJAA - neudana djevojka,
koja je imala iskustva s mukarcima.
Kad starom momku nami raju curu
kau da e mu nai togot polovnjae
(ta e njemu bolje).
POLUAK - drvena posuda,
odnosn
o
mjera za ito (oko 5 kg, ali
POLUG
ima i drugih mjera). Valjkasti dio
poluaka je od komada drveta, a dno
se priije brokvicama. Obru se
stavlja da valjkasti dio ne pUkne.
Ima glavu ka po!ua (ima oveu
glavu). Pria u polu ak. Posra se u
poluak (strada je, ali u pravilu sam
je kriv; umro je; razbolio se). Vidi
varak.
POLUG - jaje koje je stalno na
gnjizdu (gnijezdu) gdje koko nosi
jaja. Izgovaraju i polog. Obino je
polug muak, ali ga znaju napraviti i
od mulike i sl.
POLJAC - stanovnik pripoljskog
sela, pripoljan, okopoljac. Poljac e
u te noon ka u puru (to govore
brani).
POLJARINA - plaa poljaru za
uvanje polja. Kupila se jednom
godinje, obino u itu. Vidi
bakrarina, lugarina, pokovina,
POLJICA - selo u imockoj zagori sa
zaselci ma Dubrava i

umet. Govori
se i Poljica Imocka.

upno mjesto
(Sv. Ana) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji , imotskom dekanatu.
POLJICA KOZIKA - selo u
vrgorakoj zagori.

upno mjesto
(Gospa od zdravlja) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji.
338 POMIDORA
POLJUDIKA TI - porazgovarati
(ugodno, bez svae i ljutnje). Vidi
ljudikati.
POMA - vidi pomidora.
POMADA - sredstvo kojim se
minkaju ene. Kau i pitura.
POMALAKO - polako.
POMANIT A TI - pomahnitati
(pobjenjeti, poludjeti). Pusti ga,
vidi da je pomanita. Vidi manit.
POMA TU ITI - poeti zaboravljati,
smetniti. Pravo si pomatuija.
POMESTI - zasmetati, zasmesti;
zbuniti. Pomelo me vrime pa nisan
uskopa lozu. Ako me vrime ne
pomete, dotrat u koje brime drva .
Pomeli su me oni zagaduri pa mi se
prikvasa kruv.
POMESTI se - zbuniti se. Pomela
san se pa moran sve isponova.
Pometen (zbunjen; nesiguran; slabe
pameti).
POMETINA - posteljica koja
ispadne poslije donoenja na svijet
mladuneta domae ivotinje. Vue
se ka pometina.
POMETNITI - roditi (pogrdno).
POMIDORA - rajica. Izgovaraju i
poma. Kau i kavada. Obino su je
uzgajali u pitaru.
POMIJURITI
POMIJURITI - dobiti mjehure
(mijure) po koi, pomjehuriti (od
vruine, alergije, kakve upale).
POMILANCIJA - l . neka naroita,
rijetka hrana.
2. izvanredan popust nekom lanu
obitelji ili bilo komll drugomu. Ne
mogu ja davati nikomu pomilancije.
POMIKIV A TI - povremeno
mikati, odnosno slabano mukati.
Priivlje i pomikuje.
POMISTITI - pomaknuti .
POMLIOVAC - ovjek koji koristi
usluge odreenog mlinara, odnosno
onaj koji gone ito u mlinicu da ga
mlinar samelje. Izgovaraju i pomlioc.
Ako ljudi kod nekoga mlinara vie na
mliju jer je neesan, nepoten ili
kradljiv, kau: Izgubija je pomliovce.
POMLJA - pomnja, velika panja,
pozornost. Rava pomija, gotova
teta. S pomljom se troi mrs, ito,
sijeku drva. Ni sva drva posici, ni bez
nji kui doi. Pomljiv (pomnjiv,
paljiv, pozoran) .
POMODRITI - dobiti od hladnoe
ili bolesti na osjetljivim dijelovima
tijela modru boj u, pomodreti,
poplavjeti. Pomodri ja oko usta.
Pomodrija ki modro sukno. Vidi
p)ava.
339 PONJAVA
POMRA V - l . vidi pamrav.
2. bolest na konjskom anusu.
POMRLUITI - pomirisati. Vidi
mrluiti.
PONAEN - poguren; koji ima
manju gobu na kostima. Kau i da je
povijen. Izgovaraju i poneen. Vidi
ponatiti se, tankovijast.
PONARA - mala ponistra,
pendetica.
PONATITI se - poguriti se,
po)egutiti se. Izgovaraju i ponetiti se
Vidi ponaen.
PONA VILJITI - pripremiti
pokoenu i prosuenu travu u
naviljke. Najprije se ponavilji pa se
nosi na kacin na jedno misto. Vidi
naviIjiti.
PONEEN - vidi ponaen.
PONETITI se - vidi ponatiti se.
PONISTRA - prozor. Vidi
pendera.
PONJAVA - vrsta vunenog sivog
pokrivaa (za u kuu) od sijede vune
(guljovine, bilo koje slabije vune).
Moe i od mrke (kudreste) vune, a
vlas moe biti dobra (vuna moe biti
vlasnija nego u sukanca, ali je ipak
za ponjavu). To nije za dara, niti cure
to nose kad se udaju (ta je cro
cro, ta je bilo bilo). Obino se i
POOD
tkala na osobit nain (na dvi niti),
razliito od sukna. Ponjava se u
pravilu stavlja poda se, ali su s njom
znali i pokrivati. Vidi prostor.
PO OD - pohod. Vidi pode.
POORINA - kraljenica, hrbat
(gorni dio). Gvore i povorina,
povor te poorna ili poverna kost.
Ne tui govee po poorini! Vidi
poverac.
POP - cra baja, kukac, tetoina u
polju. Pop je i sveenik (koji nije
pratar). Po.l:ten ki popove u5i. U
nesritna popa, nesritna i misa.
Oj Maria popova,
Ima kruva gotova?
Iman jednu koricu,
Za popovu guzicu.
POPARA - jelo slino panjadi,
samo je jo zapreno.
POPAS - popodnevni ispust ovaca i
janjaca skupa na pau. Izgovaraju i
popasak. Neki tako zovu i malu pau
izjutra nakon kojega se blago vraalo
kui na muu, a tek poslije na pravu
pau. lu u popas. Popasno doba
(predveer). Popas je od Jure do
jeseni (janjci ujutro ne iu u popas).
Vidi obdanica, vazdan.
POPEAK - meso peeno na eri,
na gradeIon (gradelama).
340 POPRI

ANICA
POPIPA TI - vidi pipati.
POPIMANITI se - vidi piman.
POPLA VITI - skinuti plavu t (ono s
vrha) , skupiti s povrine (naroito
masniju hranu s vrha lonca, to se u
zagori smatralo boljom hranom). Je
si li poplavija ono ta valja? Vidi
plaviti.
POPLET - l . donji dio arape (od
nonih prstiju do glenja) , takoer i
pripadni gornji dio. Vidi naplet.
Popleti su i vrste pletenih papua.
Zora zori, ajde dragi vanka,
U popletin da ne uje majka.
POPLINITI - poplaviti. PopUnjuje
mi njiva, ne mogu sijat nita vanko
sirak.
POPRA V AK - u izreci : izija bi i
popravak.
POPRDA - osoba koja vrlo esto
prdi (prde i li prda).
POPRDAN - maminjorga.
POPRDITI se - dobro prniti (obino
i usmrditi se).

ta ovo smrdi, pravo

se niko poprdia?
POPRDLJIV - sklon prenju. Od
poprdljiva (sita) oca, poprdliva dica.
POPRIANICA - drvo kojim s
potpriuj u vrata. Vidi prinica,
podboj. Stoji tamo ka poprianica
(stoji, a nita ne radi, nema od tebe
POPRI

AC
velike koristi; kae se obino kad
netko prihvati ili se sam ponudi da
neto radi, pridrava, gura i sl. , a
onda se ikinjava).
POPRIAC - preac.
POPRIA TI - okpiti uzdu i
poprijeko (nasukrino,
presukrino). Tako se priaju
opanci (vidi prialina), bive itd. Za
takav predmet kau da je poprian,
da je rupa popriana i sl. Neki
umjesto popriati nekada kau
ispriati. Neki kau potkivati
opanke. Vidi topati, protopati,
zaloina.
POPRUG - kolan, steznik na
samaru, a vee se konju ili magarcu
ispod trbuha kraj prednjih nogu i
privruje za samar. Zovu ga i
potpregalo, potpreganj, popruina.
Poprug se promee na ruke (runo
tkanje). Vidi pove.
POPRUITI se - i spruiti se; lei (u
pravilu na prsi). Izgovaraju ispruiti
se.
POPRITI - ispriti (kukuruz,
krumpire i sl.). Vidi prljati, isprljati,
bulanje. Popren (isprn) .
NajradUe bi popreni kumpira.
341 PORTIK
POPULJATI - pokupiti (novce, ui
i l i to drugo). Sve in je novce
popu/ja. Vidi puljati.
POPUZA TI se - pokliznuti se. Vidi
puza.
PORAN - u izreci: Porane BoUi.
PORAVNANAC - ravan uglaan
kamen. Vidi otrac.
PORAZA TI - poravnati. Porazan
(poravnan) . Vidi raza ti.
PORCIJA - l . sud u kojemu vojnici
primaju hranu.
2. dio (koliina hrane za jedan obrok
jednoj osobi, koliina zemlje koju
jedna osoba mora obraditi i sl. ).
Dobija si porciju (dobio si batine,
dobio si to zasluuje i sl. ).
PORENITI - potjerati. Porenider
magarad od kue. Vidi odreniti,
doreniti.
POREVENATI - ujednaiti,
uravnoteiti (troak ili neto drugo).
Vidi revenati.
PORIZ - (izgovaraju i po riza)
suenje zida gdje se naslanjaju grede.
Za neke je to rupa ili izboina u zidu
gdje se neto ostavlja, a za neke je to
emernica. Klu je u porizi.
PORTELA - vidi purtela.
PORTIK - prolaz, natkriven prolaz u
kuu, obino izmeu kua. Nekima je
PORTUN
portik i predsoblje, hodnik. Govore i
porta, portun.
PORTUN - isto to i portik.
PORUB - podvratak na odijevnom ili
drugom platnenom predmetu (odjea,
posteljina, vree i sL). Vidi pedana,
obumati, opijaviti.
PORUITI -javiti o spremnosti za
neto (primjerice da je cura spremna
za udaju). Vidi doi.
Teko kui koja prokinjava
I divojci koja poruva.
POSALIDA TI - poploati, isto to
i pokaldrmati (postaviti ploe,
salid, kaldrmu). Posalidan
(poploan, pokaldrman).
POSAMI - na osami. Ona kua na
posami.
POSAN - postan, nemrsan. Vidi
post, suiti, mrs.
POSANITI - posahnuti, posuiti se,
osuiti se. Posanie bajami.
POSEDLICA - vanjski, povrinski
dio sedla (od koe i oje).
POSICATI - podsijecati
(nazubljivati mlinski kamen kad se
istupi). Taj se postupak zove
posicanje. Posien (podsjeen). Vidi
neposien, soi vica.
POSILA - neudana, a ve ima
tridesetak godina (odnosi se na
342 POSRIDNJOVICE
curu). Bog te sauva vedra juga,
oblane bure i posile cure. Vidi
usidilica.
POSKOIT - visok; dobro izrastao
(odnosi se na ljude, kue, biljke). Za
poskoi tu kuu kau i da je uzbrdita.
Vidi poloit.
POSKOK - najea zmija
otrovnica u zagori (ljuti ljutae). Budi
se u proljee, a koncem ljeta penje se
u kronje drvea naroito hrasta i
jasena. Neki priaju da i hje poskok
progonio (da je skakao za njima).
Vidi crnostrig.
POSKORUPITI - I . dobiti malo
skorupa po povrini (odnosi se na
vrelo mlijeko s kojega je skorup ve
skinut).
2. smrznuti se malo po povrini
(odnosi se na zemlju, vodu i sl. ).
POSLIN - poslije. Izgovaraju i potIi,
potle, potlje. Vidi najposlin, odslin.
POSLUNITI - osluhnuti. Govore i
sluniti. Poslunider, uju li se
krave.
POSMRDA - smrdlj iva osoba
(obino uvreda). Posmrdo jedna.
POSOBA - skup seoskih glavara,
vicinija. Vidi sul.
POSRIDNJOVICE - ne i2utra, ne
pred mrak, nego sredinom dana. Kad
POSRO
emo i? Iemo posridnjovice. Vidi
puina.
POSRO - isto to i usro. Da je
pos ranu i do potok.
POSRPITI se - vidi srp.
POSRPLJEN - vidi srp.
POST - uzdravanje od masne
hrane. Obino ga ne razlikuju od
nemrsa. Postiti (uzdravati se od
masne hrane). Vidi suiti. Post ti
ljubin (potapalica).
POSTAT A - vidi postota.
POSTAV - osnova, temelj; postava;
graa. Krava ima dobar postav
(graena je tako da bi mogla imati
dosta mlijeka i dobru tejae). Govore i
za ovjeka. Izgovaraju i postava.
Vidi podina.
POSTELJA - l . krevet. Vidi greb,
mater.
2. navlaka na krevetu skupa s
lepuinom u njoj . Vidi stelja.
3. talog koji se skuplja na dnu bave
s vinom, veca, peca.
4. dio mlina, kameno leite u
kojemu lei mlinski kamen (dojni
mlin i ramena).
POSTIDAN - stidljiv, srameljiv.
Postidan li je, mili Boe.
POSTINJE - selo u splitskoj zagori
(Donje i Gornje) sa zase1cima
343 POSUKATI
Makovac, Mose Postinjski i
Zamovran. Vidi Zlopolje.
POSTO - postola, cipela. Vidi
kaliger, bakanda, cavatina,
opanak, gumae.
U beara kripaju postoli,
A u kui nema zra soli.
POSTOTA - dio (porcija) zemlje
koji se odjednom kopa. Moe biti
popreno po njivi, a moe biti uzdu
njive. Nakon obraene postote moe
se malo odmoriti. Izgovaraju i
postata. Vidi uvrat.
POSTOV - platno. Di si kupila
postov?
POSTRV AN - posve name e n na
neto, spreman na sve radi neega.
Postrvan je onaj tko se ostrvio
(postrvio). Postrvnost je svojstvo
postrvne osobe. Vidi strvan.
POSUBIT A TI se - biti siguran u
neto; pouzdati se u neto ili u
nekoga. Ja ti se nebi posubita to
napravit (nisam siguran da u ja to
moi uraditi).
POSUKAN - u pravcu. Posukane
stine ( stijene prirodno poredane u
pravac). Vidi su k, podsukan.
POSU KAT I - staviti u red, uredati.
Posukati zid (staviti pravce: kamene
na oe). Vidi osukati se.
POSULACATI se
POSULA CA TI se - vidi sulacati se.
POSUNANAC - vjetar po komu se
vije ito, sunar, posunar. Pue
ispod sunca.

ekaj u ga i obani
(varaju posunanac). Kad emo
prlat kukuruz? Priekaemo vitar.
Vidi vija, peka.
POSVEANICA - uskrsni kruh
preliven jajima, sirnica. Izgovaraju i
posvetnjaa te posveenica. Neki je
zovu buktenica. Vidi posvetalita.
POSVETALITA - hrana (aja i
uskrsni kruh) koja se nosi na
blagosov (posvetu) na Vskrs. Neki je
zovu blagosov.
POSVETICA - svetac; svetanji
dan. To je isto nika posvetica. Vidi
brgulja.
POSVETNJAA - vidi
posveanica.
POA - muki al domae izrade.
Tako neki nazivaj u i tolu. Vidi
alpa, kularina.
POADA - vrsta noa koji ide uz
licu i viljuku kao pribor za jelo.
POAKET A TI se - potui se
akama. Vidi ake tati.
POALINA - vidi poliina.
POANDRCATI - skreniti (s
pameti), poluditi, poemeriti.
344 PO

LICA
PO AA VITI - postati aav,
postati malo luckast.

ta ti je, pravo
si poaavija?
POETAN - isto to i potetan.
POEMERITI - isto to i
poandrcati.
POESTAN - uredan , esan.
POESTAN - ureen (doveden u
est). Vidi uesan.
POESTITI - popraviti, urediti,
dotjerati. Vidi est.
POEATI - uzeti (prisvojiti) to
tue. Vidi aain, aati, aeinjati.
POIJAN - i skrivljen i poundran.
Kad se sve pomakne, drvlje na kui,
razni zidovi, kad se i skrive, kau da
se poijalo.
POIVA A - letva kojom se
privruje evarati krov na
evaratim kuama. I svaka se podua
i povea tapina naziva poivaom .
Dobit e poivaom po kostim on.
Neki izgovarqu priivaa. Vidi vez,
avalduna.
POKUREN - potamnjen. Vidi
zakuren.
POKURITI - potamniti;
potamnjeti. Vidi zakuriti.
POLICA - l . isto to i poliina.
2. neki obiaj koji tek nastaje;
pomodarstvo.
PO

LI

INA
POLIiNA - bolest koja poe s
jednog mjesta i naglo se iri: viroza,
gripa, kuga i sl. Izgovaraju i polica,
poalina.
POTETAN - sklon injenju tete,
koji ulazi u tetu. Morau smaknit
magarca, posve je poitetan.
Izgovaraju i poetan. Nosi te vrag
poetna iprid moje kue (iprid
moji vrata).
PO TRCA TI - politi tankom
mlazom. Poitrcala ga kobila pa se
sad brik Izgovararju i porcati.
POUNDRA TI (se) - poremetiti
(se), djelomino (se) pokliznuti (zid,
cigla, drvlje na kui i sl.). Kad se zid
poundra sorit e se (prije ili
kasnije). Poiundrale su mi se ploe
na kui. Poundran (poremeen,
razbucan). Niita nije na svomu mistu,
sve je poi/undrano. Vidi undranje.
POURITI - vidi ouriti.
POT - znoj. Potan (znojan), potiti se
(znojiti se). Vidi opotiti se.
POT(A) - manja eljezna posuda s
ruicom, loni. Poti (sudi s
poklopcem, za u polje).
POTAJATI se - pritajiti se. Vidi
tajati.
POTAKLJATI - slino to i
zatakljati.
345 POTKA
POTAKMIRITI - primiriti.
Potakmirila se vatra (triba je
podjariti, potpiriti, potakniti) .
Potakmirila se svaa. Izgovaraju i
potmiriti.
POTARLUK - isto to i pogaz.
POT AKA TI - pokriti neto
odozgor, potapati.
POTA V ANA TI - postaviti tavan.
Izgovaraju i potavaniti. Potavanan,
potavan (s postavljenim tavanom).
POTEPLA TI - pokriti i tako sakriti
ili zatititi (da se dijete ne prehladi,
da krumpiri ne smrznu i sl.). Vidi
potrpati se.
POTEZATI se - nalaziti se; bivati.
Tu se toga dugo znalo potezati (tu je
toga bilo).
POTENICA - drven kolac
povezan s zapornjaom, prolazi kroz
pendericu i ulazi u mlincu blizu
mlina. Pomou potenice moe se
bez izlaenja iz mlinice pustiti ili
svrniti voda i time pokrenuti ili
zaustaviti mlin.
POTIPARI - poput, kao, na isti
nain, jednako. Srp je potipari pila,
ali je zakrivljen. Izgovaraju i
potipar.
POTKA - poprene niti koje se pri
tkanju utkivaju u osnovu. Potka se
POTKAPICA
pripreda za torbe i mutape, a ne
pripreda se za sukno (biljce), da bi se
izbilo vlas u stupi.
POTKAPICA - igra u zagori pri
kojoj igrai imaju kape na glavi, a
jedan ispod kape ima jaje. Zna se
dogoditi da se fekome pri igri jaje
razbije u ruci.
POTKIDA TI - poistiti ispod
krava lopatom samo ono to je jako
mokro ili to su krave tek oneistile.
Kad tako naprave kau da je
potkidano. Vidi podmesti, iskidati.
POTKOA - drvo kojim se neto
potkouje (potpriuje). Vidi
potpava, podboj.
POTKOLICA - vol uz kola (kad su
4 vola).
POTKROJ - sukleni dio samara.
POTKROJITI - obloiti stelju
(krov) samara suknom i sve to
urediti (na kraj u se proije pagom
iglom samaraom). Ne znan ko bi mi
moga potkrjiti samar. Sukno za
potkrajanje obino je od starog
sukanca, moe i od mutapa, ali
samo na gorjem dijelu koji ne ide do
koe Vidi peenica.
POTKRUNJAK - kola ili manji
kruh ispeen od ostatka tijesta za
kruh. Izgovaraju i potkrui.
346 POTPAV

ITI
Potkrunjak se u pravilu pee pod
pekom nakon peenja kruha. Ako se
odvoji malo tijesta pa se ispee u
lugu pokraj peke dobije se
opurnjak.
POTKUVETITI se - malo utaiti
glad. Je si li se potkuvetija? Neki
kau privatiti se. Ajde, sad more
stat, privatija san se malo. Vidi
okripititi se.
POTLAPODNE - poslijepodne,
popodne. Neki izgovaraju
potlaponde.
POTLJE - poslije. Izgovaraju i
poslin, potli, potle, potIa.
POTMIRITI - vidi potakmiriti.
POTO - poetak, uzrok.
POTONIK - onaj od koga je neto
poeklo, poelo (svaa, na pr. ). Ti si
potonik svemu zlu.
POTPASAN - slaba droba (kad je
drob visoko, nije objeen). Odnosi se
na kravu, prase i sl. Ja san odma
vidila da je on potpasan. Vidi
prostran.
POTPAVA - drvo ili neka drugo
prigoda kojo se neto potpavuje.
Slino je potkoa. Vidi podboj.
POTPAVITI - poduprijeti (kad se
na magare tovari druga strana, onu
prvu, ve natovarenu treba
POTPAV

ITI se
potpaviti; potpavuje pomaga u
tovarenju ili zgodan kolac, soraa).
Izgovaraju i potpaiti. Vidi paviti.
POTPAVITI se - podboiti se
(postaviti se u stojei poloaj drei
se rukama iznad bokova; ponajvie
se odnosi na en
e
). Potpaven
(podboen). Izgovaraju i potpaiti
se, potpaen.
POTPIRITI - potpaliti, zapaliti
(vatru). Kau i upiriti.
POTPORA - novana naknada koja
se daje vojnikovoj obitelji dok se
nalazi na odsluenju vojnog roka.
POTPUNITI - puhnuti ispod, puhati
ispod (odnosi se na vatru koju treba
razgoriti). Odnosi se i na vjetar koji
puhne povremeno (obino na hladan i
neugodan). Potpunila bura.
PODPUNTATI - podmetnuti (nogu
komu). Vidi punta, puntati,
napuntati, zapuntati (se).
POTPRE GALO - vidi poprug.
POTPREGANJ - vidi poprug.
POTPREGNITI - uvrstiti samar
na konju ili magaretu. Prije
tovarenja magare mora biti
potpregnuto.
POTPRIiTI - podprijeiti. Vidi
poprianica.
347 POTREVITI
POTPROLOG - selo u vrgorakoj
zagori s zaselcima Dropulii, Ercezi,
Jelavii i Marinovi.
POTRATI - 1 . potjerati. Vratija se
kui, potralo ga.
2. povesti sa sobom. Bi li tija potrat
ovu moju vriicu?
3. zapoeti (pjesmu, kolo). Oe li ti
potrat?
POTRA TI se - pogonati se; zapoeti
svau, gumjavu, tuu. Potra lo se.
POTRA VLJE - selo u sinjskoj
zagori. Franjevako upno mjesto
(sv. Pilip i Jakov Apotuli) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji. U
upi su i Satri i Maljkovo (Ime
Isusovo te sv. Josip).
Ako mala misli na Potravlje,
Moli Boga magarcu za zdravlje.
POTRBA - potreba, u ali tako zovu
unu. Izgovaraju i potriba. Kad je
komu otvoren raspor na gaama
(hlaama), kau: Pokrij ono (to)
potrbe. Potrbica, potribica (neto
malo to treba za svakidanji ivot).
Vidi sluba.
POTRMA TI - na brzinu i
djelomice, a ne potpuno neto
napraviti. Izgovaraju i potrcmati.
Slino je polabrcati.
POTREVITI - vidi treviti.
POTRIN
POTRIN - slino to i teza
(etvrtasta kuica-sobica uz pravu
kuu, na jednu vodu, bez skalina).
Moe biti i evarat. Vidi kua,
kuara.
POTRKUiCA - l . malo pokustva,
alata i sl. Odnilo mu ono jadne
potrkuice.
2. sitan, neznatan, svakodnevan
posao, mrdaina.
PO TRPA TI se - nabacati na sebe
neto (obino pokrivae, tako se
pokriti i ugrijati kad su velike
hladnoe ili kad si bolestan). Dobro
se potrpaj sukancin i ne boj se.
Potrpan (dobro pokriven, obino po
glavi). Vidi poteplati.
POTULITI se - poguriti se,
ponatiti se (u pravilu zbog ivotnog
tereta, zabrinutosti). Ako je netko
stalno potuljen, nadiju mu ime
Tulija. Vidi tuliti se, stuliti se.
POTURICA - ovjek koji posve
promijeni navike, obiaje, ponaanje,
miljenje. Izgovaraju i potur. Ne
vole ih po Zagori. Poturica gori od
Turina. Znaju da je poturica i onaj
koji je pria na tursku viru (koji se
poturija). Kad je posve slaba
godina, kad kuu napanu velike
potekoe, kad dojadi vie tako
348 POVIDITI
ivjeti, kuni bi gospodar jadio:
Poturija bi se ovik! Da se ovik
ne bi poturia! Vidi pokrenik.
POTVRDITI - udarcem po macu
karata dati doputenje da igra koji
mijea karte moe poeti dijeliti.
Kau i tukniti.
POUZ - vidi povuz.
POVALITI - vidi valiti.
POVARETA - sirotica.
POVE - steznik na samaru, a ide
nasamarenu konju ili magarcu ispod
repa. Sami dio koji ide ispod repa
moe biti malo pojaan ili ak od
drveta. Zovu ga ipodrepalo,
podrep, podrepac, podrepnik,
podrepnjak, a neki paldum. Vidi
poprug.
POVERAC - slanina s poorne
(poverne ) kosti (od oglavine do
repa), poveraa. To je debela slanina
(bez crvenog dijela). Poverno meso
(meso uz povernu kost).
POVEZAA - marama kojom ene
povezuju kapu ili glavu. Vidi
oglavlje, -pekir, vindelj.
POVIDITI - nekome neto dobro
initi, bolje nego drugome. Kad
mater nekom djetetu (obino
l;rijamice) daje neto vie ili bolje
nego drugoj djeci, kau da mu
POVILENITI
povia. Povidi malo tetici (primakni
joj hrane, poee joj daj neto
tuno, kripno, da bolje napreduje).
Moran mu povidit (moram mu kad se
ukae prilika neto dati, uiniti,
nekakav dar, pomoi mu u neemu i
sL). Vidi nateiti;proviati.
POVILENITI - postati vilenjak;
poeti se ponaati udno i
nepredvidljivo. Pravo si povilenija.
POVISLO - vidi provislo.
POVISMA - slanina sa svinjskog
trbuha. Kau i visme(n), rjee
povisina. Povisma je slanina od
ispod vrata (ezik) pa dalje. Gornji je
dio ukusan, donji se dio vee uz salo
i obino se topi.
POVI - povrh, iznad.
POVLASTICA - sloboda
ponaanja, odluivanja i sl. Ako ti
ditetu da povlasticu nee nikoga
sluat.
POVODANJ - velika kia, prolom
oblaka.
POVODITI - vidi voditi.
POVOJ - platno za povijanje
novoroeneta. Vidi pokrov,
pripoviti.
POVOR - isto to i poorina.
POVORINA - vidi poorina.
349 POVUZ
POVRA TITI se - ohladiti se, a ostati
na ognjiu ispod peke (odnosi se na
kruh).
POVRAZ - vidi provislo.
POVRIGAN - vidi vrigati.
POVRIGA TI - vidi vrigati.
POVRISLO - isto to i provislo.
POVRNITI - povratiti, vratiti
nazad . .
POVRSTI - zapoeti, isto to i
zavrsti. Guslai znaju pjevanje
zapoeti ovako:
Sve povrzi (zavrzi) uz (za) Boga
prijan i,
Ne bi ti nas i Bog pomogao,
Zravlje dao voku i teaku,
Sirotinju s okon pogledao.
POVRiTI - 1 . zavriti po povrini.
Povriti kuu (pokriti je); Povrit
cropletke (okoloviti iglom) i sl.
2. uzjaiti. On povri debela ogina.
POVRNICA - zavrni kamen na
zidu (suhozidu). Povrnica je i kupa
na krovu.
POVU Z - kaji za vunu na kudilji
(prelici). Privruje se iglom
(obino od prasee kosti). Izgovaraju
i pouz. Neki kau uzica. Povuz je i
neka druga slina prigoda kojom se
neto privruje. Za usku njivu
POZA
podruguju se da je ka povuz. Vidi
ue.
POZA - iza; poslije. Dabogda poza
menon sunce ne grijalo.
POZABORA VLJA TI - zaboraviti
puno toga, ne sjeati se vie gotovo
niega. On ti ni5fa ne zna, on je sve
pozaboravla.
PO ZBITI - malo zbiti, malko
poepati. Vidi epanje, uzbiti.
POZDRAVLJENJE - veerje
zvono, Zdravomarija.
POZEMLJUV A - vrsta ptice koja
vije gnijezdo u zemlji. Vidi
belenguza.
POZIDA - podzida, zid kojim su
odijeljene dvije njive (dvije ograde,
dva vrtla i sl. ), tako da je jedna njiva
na viemu, a druga na niemu tlu.
Pozida je i zid koji uva cestu. Vidi
ziati, podaziati, prizida, lastve.
POZURATI - postati zurav,
oboljeti od zuravosti (odnosi se na
ovce). Kad se ele narugati koriste ga
i za ljude. Pravo si pozura.
POALOV ANJE - alovanje u
kui oa]oenih (nakon pokopa),
odnosno odlazak kui na alovanje.
POMARITI - isto to i vrkniti.
PRA - fra, vra. Pra Luk (fra Luka).
350 PRAGRGAN
PRAUDITI se - posve se uditi. Ja
se udin i prudin . . .
PRAA - dio konopa na samaru, dio
pribora za tovarenje konja ili
magarca. Nije dobro s njim voditi
(plesti) prau (nije s njim dobro
imati poslovne veze, niti s njim
sklapati prijateljstvo). Prae mi.
Prau zovu itovarnica. Praa
peenice jest peenica izvaena s
jedne strane prasee kraljenice.
Prae su i izdanci koji niknu iz
sjemena (praa kapule, luka i sl.).
Vidi diraka.
PRAKA - djeja naprava za
bacanje kamena. Vidi latrk, praa.
PRAG - kamen koji ispod ili iznad
kunih vrata (dojni i gorji prag).
Gorji prag moe biti semeren od
vie kamenja. oe su isto prag, a
nekima su pragovi i sa strane Vidi
vratnik, ramena, emernica,
toprag.
PRAGATORJE - istilite,
purgatorij, limb; pokora.
PRAGRGAN - ope ime za pticu
kojoj ne znaju ime. Izgovaraju i
progrgan.

ta si ulovija? Prog rgana

(ulovija san, ali ni sam neznan ta;
ava bi ga zna ta je).
PRAKNJE

A
PRAKNJEA - drvena naprava
kojom pralje udaraju po platnu da iz
njega prilikom pranja istjeraju
neistou. Izgovaraju ipraknjaa,
prakljaa i sl. Praknjeati,
prakljeati, praknjaiti, p rakIj aiti
(udarati praknjeom). Udavaa je
donosi sa sobom iz svoje kue. Vidi
peraica, matilo, ispraknjaiti.
PRAKTIKA TI - vidi upraktiiti.
PRALO - odjea ili platno koje je
tek oprano ili koje se jo ima oprati i
za pranje je pripravljeno.
PRALJAK - zailjeno uspravno drvo
koje moe sluiti:
1 . kao pomagalo pri graenju
opanaka.
2. kao pomagalo za peruanje
(eruanje) i manjanje kukuruza
(u tom sluaju vrh moe biti i od
goa, a ima i konu vrpcu koja
omoguuje da stalno bude na ruci).
3. kao pomaganje za zatezanje vree
brana ( sa zastornjem). Ponegdje su
na njemu mlinari biljeili teinu ita
dovezenog u mlin.
4. kao pomagalo za zatezanje
smotaka sukna pri valjanju u stupi.
5. kao raanj na kojem se pee meso.
6. kao raanj na kojem se niu puevi
(spui), a mogu se na njemu i pei.
351 PRAPORAC
Na praljak se niu i abe. Vidi nizak,
duzina.
7. kao pomagalo pri sadnji kupusa.
Vidi sada.
Kad je eljade posve mravo (suho i
tanko), kau: Suv ka pralak. Zato je
praljak i pridivak. U nekim
sluajevima kau i praljka.
PRAMANJA - vidi promaja.
PRAMENKA - vrsta ovce duge
tvrde vune. Vidi ruda.
PRANIJOK - svako mjesto
okrenuto prema suncu, prasunce.
Izgovaraju i praniok. Vidi
upraniti, elopek, uman.
PRANDID - pradid, pradjed.
Pranbaba (prababa). Izgovaraju i
pramdid, prambaba. Vidi
prasvekar.
PRANGIJA - isto to i makula.
PRAPATNICA - selo u trogirskoj
zagori. Vidi Prgomet.
PRAPATNICA - selo u vrgorakoj
zagori. Vidi Stilje.
PRAPORAC - vrlo malo zvonce. Na
konjske komae privrsti se nekoliko
praporaca pa kad konj ide kasom,
praporci vrlo skladno zveckaju i
ugodno ih je uti.
PRASE
PRASE - l . svinja. Muki je prasac,
enska prasica. Prasica se gudi ili
prasi. Vidi litorest.
Lipu curu i debelo prase,
To bi majko odabrao za se.
2. baja s puno nogu i s crim
oklopom. Kad ga diraju smota se u
klupko, pa bude kao loptica.
3. kugla za udlanje, udla. Kau i
prasac.
Pet vijorina pene,
Ko u moga prasca krene.
PRASEA BLITVA - list od ripe.
PRASENJA - prasad. Vidi
magarenja, blago.
PRASETAN - pohlepan na hranu,
prodrljiv, oblaguzan (Sve bi
privrija da nae ranu). Moj prasetni
Nede (odnija mu ava crivo; odnija
mu ava muru).
PRASETNJAA - tikva koju jedu
sVllJe.
PRASETNJAK - svinjac, krnar,
kuar, kuerak za prasad. Neki
kau svinjak, neki praak, neki
kotac, a neki ko ak. Pravi
prasetnjak (kau za neurednu
prostoriju).
PRAS ITI se - donositi mlado prase
na svijet. Kau i guditi se.
PRASKA - breskva.
352 PRATAR
PRASKO - vrsta kamena, poput
mulike, ali vri. Lako se obrauje
pa su njime zidali kue. Jo uvijek
ima kua koje su potpuno
napravljene od praskoa. Praskoan
(poput praskoa).
PRASUNCE - isto to i praniok,
prisoje.
PRASVEKAR - svekrov aa. Vidi
prandid.
PRAAK - isto to iprasetnjak.
PRAKA - tanka slaba drva, grane
za loenje na kominu (ognjitu).
Neki za slina drva govore kukrika
neki ua. Vidi andrlja, uma.
PRAKARICA - drvarica koja ide
u praku.
PRATAR - fratar. Zbori k pratar
(lijepo i pametno govori). Moga bi
za pratra ( jako pametan). Pametan
k prtar. Da je toliko pratara valija
bi jedan (nasika bi jednoga) ; kau
kad vade kumpire, pa neki budu
izjedeni, gnjili ili na drugi nain
propali (za bacit) ili ih nasijeku
motikom. Kad netko esto bane u
tuu kuu dok ukuani jedu, kau:
Ka da ga je pratar napravla. z
inat (u drutvu) se i pratar oenlo.
Nek se nae, ka pratru kurac.
PRATloe
Navalija ka pratar u pojetu. Pra trski
posli. Vidi pratri, abit.
Svako kae, prtre lako ti je,
Srce moje znade kako mi je.
PRA TIOC - 1. osoba iz mladina
roda koja prate nevjestu od njene do
mladoenji ne kue. Ima nekoliko
pratioca. Oni nisu svati i ne mogu
biti na piru. Obiaj je da im se za
dara dade prut (nakon ega se oni
vraaju svojoj kui). Ako ih se hoe
poniziti, a to nije rijedak sluaj, daju
im neku paletak, ak pruti od
ovce, kouti.
2. alkar pratitelj barjaka u alci (ima
ih tri).
PRATRI - franjevaki
sjemenitarac prije oblaenja.
PRAV - uspravan (prav ka svia);
pravedan (prv-pravcat); dobar. Vidi
naprav.

aa ti je prvi ovik, ma ti
si magarac od magarca (stariji se
podruguju djeci). Kad kogot govori
da je prav iako nije ba tako, kau:
Nako mu Bog pomaga. Ko e pravo,
kui ne doa; ma ne triba se bojat,
svi e do kui. Ispravnost esto
povezuju sa zdravljem. Ja san u tomu
prav-zdrav. Mnogi su u Zagori otili
u prun, a da nisu bili krivi. Kad su
odvoeni znali su govoriti:
353 PR

IMRAV
Ako san kriv, ne izaa iv,
Ako san prav nek se vratin zdrv.
PRAVDATI se - prepirati se, svaati
se; suditi se. Pravdani (sudski).
PRAZ - ovan za rasplod (neuvrnut
ovan). Vidi ovca.
PRCANJE - naziv za spolni in
(naroito ivotinja). Vidi mrkanje,
ki, tara.
PRCOV - poderan, neuredan.
PR - 1. jarac za rasplod (nije
utuen). Rodijaci ka pr i koza (kau
za one koji se roaju, a nisu u
svojti).
2. previt ovjek. Kau i prina.
N adimak pre.
PREVIT - estok, naga ovjek
(misli da sve moe i da mu niko nije
rvan).
PRETINA - jaree meso (ako je
jare neukopljena ili slabo
ukopljeno, teko ga je jest). Naija se
pretine pa misli da mu niko nije do
kolina. Kau i previna.
PREVINA - l . pretina, odnosno
miris preva mesa.
2. isto to i prija.
PRIMICE - potrbuke (nain
leanja). Vidi nauzna.
PRIMRA V - ut malen mrav, jako
pee kad ujde (ugrize). Kad se kogot
PR

INA
posve vrpolji, kau: Vrti se ka da su
mu primravi u guzici. To je nadimak
ma1enu, ali okoprnu ovjeku
(priguz). Vidi pamrav.
PRINA - vidi pr.
PRITI se - biti nasilan, previt,
izazivati sve oRo sebe.
PRAKATI - trgovati na malo.
PRAVAC - kokoiji eludac.
Govore i prtavac i pravac te
eljak.
PRUA - l . dota, miraz, imovina
koju udavaa donosi muu prilikom
udaje. Govore i previna.

uvan ovce, sve su mi na broju

I ostavljan za priju svoju.
2. sve ono do ega se dolo bez
velike muke.
PROKA - malenkost, sitnica;
bijeda. Skupija san kopae, sve sama
proka. Vidi prakati.
PRDA VICA - vrsta ptice.
PRDE - pogrdni naziv za ovjeka
koji puno prdi, ali jo vie za onoga
koj i je bez obraza, koji svata govori.
Takvomu (priprdastu) ovjeku
kau: Ne prdi!

to prdi na usta kad

ima guzicu.
PRDEC - vidi prndec.
PRDEKANA - podrugljiv naziv za
zatvor, prun. Blauia prdekana.
354 PRDITI
PRDELAU - ie

nue, nitavilo;
smrt. Oti5a je u prdelau (nema ga
vie).
PRDELJ - isto to i duduk,
kurendek. Od po velje, ode zelje u
prdele. Prdeljenje (proces stvaranja
prdelja). Isprdeljati, proprdeljati se
(iso to i prokurendeiti,
produduiti se). Izgovaraju i
prndelj, prndeljenje itd.
PRDE - podrugljiv naziv za grah
jer izaziva prdijavinu.
PRDITI - putati zrak na prkno
glasno (odadirati) ili bezglasno
(puvati, oduivati). Kad je kogot
posve zavrut, kad ne prima svita,
kau: Ja ga krstin, a on prdi. Jedno
je govorit, drugo prdit. Polako se u
crkvi prdi. Nako ti prijo (vidi
mrtac). Kad kakav vrIj ac u starijem
drutvu prne, kau mu: Nosi to kui
ai!

i mi, namigi5, prija si pa

smrdi. Ko prde da prde, ko uje da
mu je. Ko ga uvati eno mu ga.
Ta ti trka ispod brka,
Ta ti rosa ispod nosa,
Ta ti strila brk odnila.
Kad netko smrdljivo prdne kau da
se sasra, posra. Tijo prit pa se
posr. Vidi otprdivati, poprditi se,
usmrditi se, prde.
PRDOGLUVEST
PRDOGLUVEST - dobra sluha, ali
ponaanja poput gluha ovjeka (uje,
ali se pravi gluh). Izgovaraju i
prdogluvast. Vidi oprdogluviti.
PRDOSIJA - neto isprazno
(iskonica, bacanija, lakrdija).
PREATI - 1 . pokrivati lugom.
Najei su sluajevi preanja:
1 . pokrivanje peke vruim pepelom i
arom kad se ukuhano tijesto za kruh
stavi pei.
2. pokrivanje krumpira vruim
pepelom i arom na kominu kad se
stave pei.
3. pokrivanje ugaraka lugom da se
sauva vatra za sutranji dan.
Pree uza stranu (uri, tri, bjei).
Vidi zapreati, raspreati, spreati.
2. brzo i urno ii, putiti. Pree .
uzastaru. Vidi grabiti, gariti, letiti.
PREDIKA - prianje, govor.
Predikati (priati, govoriti, drati
govor), predikanje (prianje, dranje
govora). Ovi ovik lipo predika
(znade lijepo pripovijedati,
sl atkorjeiv je). Sveenik u sklopu
mise dri i prediku svojim
vjernicima. Vidi predikatur. Govore
i prodika, pridika, prodikati,
pridikati, prodikanje, pridikanje.
355 PRELO
PREDIKA TUR - propovijednik.
Vidi predika.
PREDLJIV - plaljiv (naroito se
odnosi na konja koji lako prene).
PREA - ispredena vuna; predivo.
PREICA - vrsta opute.
PREGALJ - crv u prutu, bijel i
tanak, skae kao skakavac kad se
prut ree. Moe biti i u nekom
drugom mesu ili u siru. Vidi runja,
korovica.
PREGLJAA - odjevni predmet od
sukna otkanog na tkakom stanu,
pregaa. Pokriva samo prednju
stranu od pasa do ispod koljena Uma
ih razliitih duina). Vidi resa,
travera, zapregniti se.
Daj me nane di me oi mame,
Pa ti ne daj ni pregljae na me.
PREGRET - pregrt (i tako
govore). Izgovaraju i pregrit.
PREJICA - dio kajia, zasponja,
preica. Uda rija ga je prejicon. Kako
mali?

uti za prejicu. Izgovaraju i

perajiea. Neki kau vjuba.
PRELO - 1 . stariji naziv za silo.
Ja na prelo, cure predu.
Ja upita jednu dlaku,
Dadoe mi punu aku.
2. obilazak na koji su dolazili
mladoenja i njegovi k mladinima.
PRELJA
PRELJA - enska osoba koja prede
vunu na kudiIju. Sitila se prela
kudilje uoi nedilje.
PRENITI - prepasti se od neega
iznenadna i nakon toga krae ili due
vrijeme ne biti normalan. Otkako mi
je konj prenija, ne da vie sebi. Kau
i preniti se. Vidi predljiv.
PRESLICA - l . vidi kudilja. Neki
kau preliea.
2. dio mlina. U preslice udara voda i
kolo se okree; preko vrtena vrtna
se prenosi na mlinski kamen. Zovu je
i kaika.
PRETELJ - prijatelj. Dr se novog
puta i starog pretelja. Od starog
neprijatelja nema novog pretelja.
Vidi ne.
PREZ - bez. Prez zbora nema ni
dogovora. Izgovaraju i brez.
PREZUMITI se - isto to i bezumiti
se.
PRGA - l . prena kava od sirka,
jeima ili od ozimice. Kad je neto
posve suho kau: Suvo ki prga (ono
to je ispreno).
2. jelo napravljeno poput pure od
otrgnuta nedozrela jeima, osuena
ispod peke i samljevena. Slii ga ka
prga Boiu. Takoer i slino jelo
spraVljeno od sirena brana.
356 PRI

ALINA
PRGOMET - selo u splitskoj zagori.
Franjevako upno mjesto (sv. Stipan
prvomuenik) skupa s Labinom (sv.
Salivetar papa) u ibenskoj
biskupiji. U upi su i Prapatnica (sv.
Toma apostol) i Opor (Labin) (sv.
Ante Paduvanski).
PRIALA TI - vidi aov.
PRIBADAA - pijoda, ioda.
Moe biti ukraena. Vidi punta pet.
PRIBIVA TI - ivjeti ; biti. Kudan si
ti pribiva? (gdje si bio, kuda si
hodao).
PRIBOJ - prepreka (obino zgodno
postavljen zid) koja spreava da voda
odnosi zemlj u i daljnje uruavanje.
Vidi ozboj, jaa.
PRIBRAK - rodni dio loze s
jednim pupom (ili moda s dva),
mala mladica. Vie vridi grozd s
pribrka, nego tri s brka (rodnice).
PRIBROJITI se - krivo izbrojiti
(punte pri kartanju ili to slino).
PRIBUCITI - ne biti due vremena s
osobom suprotna spola, obakoviti,
zagoriti.
PRIBUDE - selo u splitskoj zagori.
Vidi Zlopolje.
PRIALINA - l . vidi prika,
kajasa, zaloina.
PRI

ANCI
TI
2. opanci kojima se poplat izderao
pa je okrpijen (poprian) manjim
konim vrpcama (prialinom),
popriani opanci, opanci na prike.
Zovu ih i prianci.
PRIANCI - popri
,
ani opanci.
Vidi prialina.
PRIA TI - krpiti nasukrino. Vidi
popriati, topati, protopati.
PRIA VLATI - dobro privrstiti
avlima. PriavIan (privren
avlima). Slino je zabrokvati,
zabrokvan.
PRIEK - ekanje svata kod
mladine kue. Svati se priikaju
rakijom, vinom, prutom, sirom,
kruhom i kolaima, a moe biti i
bogatije.
PRIEPITI - vidi oepati.
PRIESTALO - hostija. Vidi otija.
Tako nazivaju i jelo u vrlo malim
koliinama. Nisam dobija koliko
priestalo. Znai i neto vrlo tanko.
Tanko ki priestalo. Za tanak komad
kruha ili pruta kau: Vide se krozanj
troja (devetera) nebesa. Vidi
belegija, telut.
PRIKA - konata vrpca, kajasa
kojom se krpe rupe na opancima
(opanci na prike). Otpala jon
prika, a ona i dalje skae.
357
PRIDVOJSTRU

I
Izgovaraju i prialina. Ki prialina
(posve tvrdo). Vidi zaloina.
PRINICA - l . drvo za zatvaranje
vrata ili kura, poprianica,
razaporanj. Kau i mandalica.
2. dio ekrka (lonarskog kola),
klin. Kau i kal ac te klinovac.
PRIVRLJITI - prignjeiti,
pritisnuti, otinuti i sl. Vidi vrljiti,
vrljak.
PRIDA V A TI - davati koga ili to
komu ili emu. Kad komu netko ili
neto dosadi, kae: Najradije bi ga
prida avlu. Kad brane koga od
neopravdana kuenja, kau: Nemoj
ga pridavati avlu, nije on kriv.
PRIDII - opet podii; dignuti neto
to je bilo u rukama pa baeno i sl.
PRIDIKA - vidi predika.
PRIDITI - dati novo ime.
Oj

iroki pridie ti ime,

Pa se neman ponositi ime.
PRIDIV AK - nadimak, novo ime.
PRIDURATI - izdrati jedno
vrijeme neku potekou ili to drugo.
Pridu rj jo malo. Vidi durati,
izdurati.
PRIDVOJSTRUITI -
podvostruiti, poduplati.
Pridvojstruen (podvostruen,
PRIDVRA

E
poduplan). Vidi dvojstruk,
prisumititi se.
PRIDVRAE - prostor ispred kue
uz vrata, predvorje.

ta ti vridi kua
bez pridvraa? Vidi pritkua, obor.
PRIG - frig, isto to i vrig. Vidi
pet.
PRIGATI - frigati , isto to i vrigati.
PRIGETI - ozbiljno neto zapoeti.
Prigeja radit.
PRIGLAVCI - vrsta obue od vune.
PRIGODA - l . svaki predmet koji je
na dohvat ruke i moe lako posluiti
za neto to upravo u tom trenutku
treba. Dodajder mi tu prigodu.
2. dobra zgoda. Prigode beru jagode.
Vidi prilika.
PRIIGRA TI - dobiti punat u igri
na mure, ali to ne uoiti (ne
odazvati se ili na neki drugi nain
dati do znanja o svijesti o dobivanju
punta) nego nastaviti igrati (zvati
novi zog ili baciti prste). Takav se
punat ne priznaje. Poteniji igrai
sami staju (ili lagano zastanu) kad
izgube punat i tako smanjuju
mogunost protivnikova
priigravanja. Vidi razigravanje.
PRIJA - prije. Vidi prvo.
PRIJANITI - prilijepiti se. Opotija
san se pa mi je prijanila koulja za
358 PRIKLAD
drob. Makni se vie, 5ta si prianija
za me (kad netko dosadi). Prijanija
k krpua.
PRIJUPEN - pristupaan, susretljiv;
privlaan.
PRIKALA - slana (i tako zovu).
Vidi sola.
PRIKARDAITI - pretjerati,
privriti miru.
PRIKELJITI - prilijepiti (prilipiti).
Obino se koristi kad se ljepljenje
izvede neesno, kad se prilijepe dvije
stvari koje ne smiljaju. Prikeljen
(nepravilno i nespretno zalijepljen).
PRIKILJATI - kiljanjem prekinuti.
PRIKINITI - l . ubiti; rastaviti od
ivota. Prikinilo ga (umro je).
2. rukom presjei po sklopljenim
rukama dvojice koji se klade ili neto
ugovaraju. Kae se Prikini !. S
prikidanjem oklada ili ugovor
postaju punovani.
PRIKLAD - l . naprava s nogarima
na koja se na ognjiu naslanjaju
drva kad se loi vatra. Izgovaraju i
prikled. Napravljen je od eljeza i
obino ukraen. Neki tako zovu
sopicu ukresanu od kamena koja
stoji uz kut od komina. Mogu biti
dva takva priklad a, a preko njih se
postavi Juna daska koja ide preko
PRIKLADAN
lunjaka. Na lunoj dasci sjede
djeca, a kad se skine (da ne izgori ili
da se pokupi lug) moe se sjediti i na
prikladima. Vidi valutica.
2. pregraeni dio kue za blago.
3. primjer. Uzmimo na priklad.
PRIKLADAN - pogodan; zgodan,
lijep. Prikladno je ovo ivine. Ajde
k vragu prikladan (hajde k vragu
neuredan).
PRIKNAATI - svaati i inatiti se,
prepirati se.
PRIKOBACITI se - prebaciti
(privrniti) se preko glave. Govore i
prikolecniti se.
PRIKOCA TI - kocati i prestati
kocati, a ne nasaditi se. Kad netko
ue u godine, a ne oeni se, kau da
je prikocao (slino je za enu). Vidi
pazdrk, vezir.
PRIKONJA TI - prespavati (neto),
pridrijemati; provesti neko vrijeme u
polusnu. Izgovaraju iprikunjati,
Vidi konjati.
PRIKORAMENICE - dio jeerme.
Vidi prikovratnice.
PRIKOVIE - previe. Ne valja
prikovie ni Boga molit.
PRIKOVRA TNICE - dio jeerme
koji je iao preko vrata i tako drao
359 PRILIKA
jeermu. Jeerma ima
prikoramenice ili prikovratnice.
PRIKOVRCNITI - pasti preko
neega visoka (ograde, zida i sl.).
Izgovaraju i prikovrciti.

uvaj se da
ne bi prikovrcija. Vidi vrcniti,
privrcniti.
PRIKOVRNITI se - prevrnuti se (u
pravilu preko glave).
PRIKRITI - duboko prekopati
neko zemljite, opet iskriti. Kad se
sadi loza najbolje je zemlju prikri ti.
Vidi kriti.
PRIKRPITI - oiniti, udariti. Slino
je oklapiti.
PRIKRSTITI se - vidi krst, koka.
PRIKUITI - pritvoriti. Prikuider
vrata, ne moe se opstat od propuva.
PRIKUPELJATI - skupiti i
prinijeti od svuda. Vidi skonatoriti,
skleptati se, skloniti, skupusiti.
PRIKUV ATI - premijesiti kruh
nakon kvasanja. Sad prikuvan
(prikuvajen) kruv.
PRILIKA - 1. ukazani sluaj. Kad ti
se uke prilika, doi. U ovakvu
sluaju obino se koristi rije zgoda,
prigoda.
2. neto lijepo. Cura je ka prilika,
lipa je ka slika.
PRILIPA

A
3. momak koji odgovara curi za
enidbu (ili obratno).
Kae lolo da me nije tija,
Nije moja prilika ni bija.
4. slika. Prilika Majke Boije od
milosti . . .
PRILIPA A - trava ljubiasta
cvijeta (tako se naziva jer joj list
prijane kad se stavi na kou). Neki
je zovu sapinjaa. Blago je jede.
Moe i u mianciju.
PRILIPA K - l . priljepak eksploziva
(delamita) na stiJeni radi povrinske
eksplozije (za razliku od dubinskog
miniranja kad se kopa rupa itapin
se mee u rupu).
2. branen dio koji ostane u tijestu.
Nastaje od posipanju tijesta pri
prikuvanju. Vidi gljiza.
3. list u librima u krave.
PRILIVODA - ovjek kome se ne
moe vjerovati jer esto mijenja
svoje stavove, svoje miljenje i svoje
odluke. Za takve ljude narod kae:
Ne virujte mu, taj se ne moe obut na
jednoj. Vidi kabanica.
PRILOINA - njiva koja se dugo
(bar godinu dana) nije orala, parlo g,
parloina. Obino je puna stina pa se
lako moe slomiti plug i ako se
360 PRIMET
obrauje, obrauje se runo,
motikama.
Neboj mi se mala pri!oine,
Ja je oren ima dvi godine.
PRIMAK - dio zemljita (njive,
vrtla, ograde) dobiven izmicanjem.
Primak je bilo to to se doda,
primakne, naroito dodatna hrana
koja se uz uobiajenu hranu (ili uz
uobiajenu koliinu hrane) daje blagu
da bolje napriduje.
PRIMAKNITI - l . pribliiti.
Primaknider tu stolicu.
2. dodati, dometniti, uveliati. Kad
kogot posve lae, uveliaj e (primie)
kau mu: Ajde, rei poteno, koliko si
primaka? Primakniti rane (dodati,
davati vie hrane). Vidi poviditi.
Prlmakniti (primai) je isto to i
izmakniti. Vidi primak.
3. doi koncu, svretku. Primaklo je
sunce (brzo e zai). Kad je netko bio
dugo bolestan pa se poeo
oporavljati, kau da je primaka i sl.
PRIMES TI - propuhati hladnim
vjetrom (odnosi se na ljude koj i
prozebu za hladna vjetrovita
vremena). Ne ajde go, primee te.
PRIMET - drven kolac obino
zabijen u zid ili u dvije grede na koji
PRIMETA

A
se vjeaj u biljci, sukanci, mutapi i
sl. Zovu ga iprivialo, priviaj.
PRIMETAA - l . dio enske odjee
(krpa poprsnica) koji pokriva samo
grudi, ima ukras na grudima od
bijelog platna, naroito pod grlom.
2. torba ili torbica koja se nosi preko
vrata, ramena, o nekoj uzici i sl.
Moe biti razliite izrade. Izgovaraju
i prmetaa.
PRIMISLITI - malo skrenuti s
pameti. Vidi primudriti, smetniti,
prisumititi.
PRIMLA VITI - vidi mlaviti.
PRIMOLITI - previe moliti,
previe izmoliti.
Niti moe Boga primoliti,
Niti moe lova izloviti.
Neki govore:
Nit se Bog primali,
Niti se lov dovi.
Neki pak govore:
Niti moe Boga primoliti,
Niti moe!
njivu prignjojiti.
PRIMORSKI DOLAC selo u
splitskoj zagori. Franjevako upno
mjesto (sv. Ante Padovanski) u
ibenskoj biskupiji. U upi su i
Trolokve (sv. Stipan prvomuenik) i
Mravnica (sv. Petar). Selo se prije
zvalo Suvi Dolac.
361 PRIOBUKA
PRIMU ATI - preutjeti ; pridurati
pa ne odgovoriti. Tribala san
primuat, ma mi nije vrag da. Vidi
muati.
PRIMUDRITI - skrenuti malo s
pameti od velika znanja ili uenja.
Vidi primisliti, prisumititi.
PRINAJIDATI se - prejedati se,
prederavati se.
PRINEVELA TI - preurediti;
ponovo isti posao uraditi. Prinevelan
(preureen; opet uraen). Ovo je
prinevelana.
PRINITI - l . zakasniti s
donoenjem mladih (odnosi se na
domae ivotinje); na primjer kad
ovca nosi 1 50 umjesto 1 48 dana
(krava moe prinit i do dva tjedna).
2. zaboraviti na neto, smetniti.
Prinija san.
PRINORITI - preroniti. Ma li
prinorit priko dubokoga? Vidi noriti.
PRINOS - obiaj prijenosa Gospina
kipa ili slike iz glavne upne crkve u
neku drugu crkvu te upe ili na neko
drugo, sigurije mjesto u toj upi.
Provodi se na Veliku Gospu u nekim
selima zagore.
PRIOBUKA - preobuka; prisvlak.
Vidi prominiti se, prominica.
PRIODOVICA
PRIODOVICA - osoba koja se ne
moe smiriti na jednom mjestu, malo
postane pa odmah ide dalje; ujedno i
ivotinja slinih navika ili neto
drugo slino. I reuma je priodovica.
Kia priodovica.
PRIPANJAK - dio debla koji se
povue za odbijenom mladicom
izraslom iz panja.
PRIPARIT - estok; premrsan
(odnosi se na hranu, malo ueglu
slaninu, salo od dvije godine i sL). Je
priparito.
PRIPAA - mlado blago (mladina)
koje je dolo na svijet u proljee.
Vidi litorest.
PRIPAAJ - vidi pripanjaa.
PRIPALJIVA - dobra u pai,
sklona pasenju. Krva koja dobro
pase je pripa5ljiva.
PRIPANJAA - pojas s vie
listova i pregrada nainjen od debela
platna ili od koe koju mukarci
pripasuju oko struka da bi u nj
zataknili oruje, pribor za puenje,
neko glazbalo. Pripanjaa je esto
ukraena. Zovu je i panjaa,
zapanjaa, pripaaj, pojas, emer,
neki je zovu opanaa. Vidi pasica,
deparica, kubura, arga, jatagan,
362 PRIPIVATI
ognjilo, kremen, leka, lula,
maice, svirale.
PRIPELITI - upozoriti; priprijetiti.
Pripeli mu da se nigdi ne svraa.
Pripeljeno (upozoreno; priprijeeno ).
Bilo mu je pripeljeno. Vidi peli ti ,
upeliti, zapeliti.
PRIPETA VA TI - ponovo petati,
opet neto izvoditi. Najpoznatije je
pripetavanje u alci (kad nakon triju
trka dva ili vie alkara imaju jednak
broj punata, oni nastavljaju megdan
do pobjede jednog od njih; to je
pripetavanje). Vidi razigravanje.
PRIPETI - l . zavezati na oduem
konopcu konja, magare ili kravu tako
da moe pasti okolo, ali da ne moe
u u tetu. Vidi ukoliniti.
2. privrstiti iglicom, pijedom i sl.
PRIPIAJ - duljina koja se dosegne
pianjem.
PRIPIALO - mjesto (obino
kamen) preko kojega voda jedva lize.
Vidi pitet.
PRIPIVA TI - pripjevati, odgovarati
na neije pjevanje svojim pjevanjem.
Kau ipripivavati. Pripivaju momci
curama i obratno, djevojke iz
mladina komiluka svatima,
naroito jengama i sl. Pripivanje
(pripivavanje) je esto podrugljivo.
PRIPLESKA

ta mi ova pripivava sida

Ja je ne bi ni za svoga dida.
PRIPLESKA - glupan. Vidi pleska.
PRIPLET - isprepleteni dio opanka
(opanci na priplet, odnosno opanci
pripleta). Obino su tri pri pl eta
.
(jedan po sredini, dva sa strane).
Neki grade dvojstruko (dva pripleta
po sredini, etiri sa strane).
PRIPOLJAN - stanovnik
pripoljskog sela, poljac, pripoljac,
okopoljac.
PRIPOVITI - skinuti neiste
pelenice i povoj te staviti nove.
PRIPRATI -jo jednom oprati.
PRIPREDALO - vrteno skupa s
preom dok se pripreda. Za
pripredanje je obino bilo vreteno
malo vee od onoga za predenje.
Znalo je biti ukraeno i izraeno ne
samo od drveta nego od metala
(naroito za pripredanje svile).
PRIPREDA TI - sastavljati pri
predenju dvije ice skupa. Za uad se
pripreda na jedan nain (na vri
vrteneta), a za ostalo na suprotan
nain (na sri vrteneta). Pripredeno
(ispredeno s dvostrukim icama).
Vidi potka, zakoroiti se.
PRIPUN - prepun, napunjen do
kraja. Vidi podukrajan.
363 PRISMRDITI
PRIRANJAK - kupusna sjemenjaa.
Neki tako zovu svaku vrstu rasoda.
Izgovaraju i priranak. Vidi prisada.
PRIRIITI se - posvaati se malo s
nekim. Kate moja, sele moja, ti
oprosti sele moja, ako smo se
pririili. Vidi protenje.
PRISADA - sadnica. Vidi rasod,
priranjak.
PRIS - vidi kruv.
PRISAN - l . prijesan, sirov, slabo
peen (kuhan).
2. nekvasan, beskvasan. Prisnica
(prisan kruv, pogaa).
PRISISTI - prisjesti (znai zastati u
grlu, ne ii u tek, ali i zlo zavriti).
Prisie ti peenje. Znai i dosaditi,
dozlogrditi. Prisija si mi vie
(dosadio si mi, dozlogrdio si mi i ti i
tvoje ponaanje).
PRISLON - kuica raena obino u
suhozidu, prislonjena uz ve
izgraenu kuu, prislonjak. Vidi
kua.
PRISMOITI - pojesti kruva ili
pure s malo mrsa, ali i s malo
kapule, ljntike, smokava i sl. Vidi
jamna, smoiti.
PRISMRDITI - 1 . odati neto,
prenijeti neku neistinu kao da je
istina i sl. Vidi smrde, prientati.
PRISNICA
2. doi negdje nepozvan, gledati to
se dogaa, oslukivati to se govori.
3. dati malko do znanja da si tu
(pustiti malo smrada), malko
poremetiti neije planove i sl. U igri
brikule, kad igra zove svoga
druga da bac malu brikulu
(malicu), esto kae: Samo malo
prismrdi.
PRISNICA - pogaa. Kau i kruva
u pris. Vidi prisan.
PRISOJE - selo u sinjskoj zagori s
zaselcima Klanac, Mojanka,
PRISPIITI - l . dogustiti.
2. ubrzati. Izgovaraju i pripiiti.
Prdpiija je i uteka kroz kukuruze.
PRIS PITI - l . doi na red, dospjeti,
prispjeti. Prispilo je puno poslova.
Evo van ovo vina i nema van vie dok
ne prispije novo.
2. stii na vrijeme, imati vremena.
Zabavila san se oko krava pa nisan
prispila na misu. Ako prispijd, uberi
mi zeru biloga sliza.
3. dogustiti, prispiiti.
PRISTA VA - vidi lastva.
PRISTRANA K - ukoeno zemljite
u donjem dijelu strane. Vidi plesno,
plee.
PRISTUP - dio atrnje iznad zemlje
oko kube (za neke skupa s kubom).
364 PRI

A
PRISUMITITI (se) -
pridvojstruiti (se); staviti jednu
stvar djelomino na drugu; postaviti
se jedno preko drugoga (crijep na
kui, daske na baraci, koa kad se
kidaju cipele). To se odnosi i na
sluaj kada se neki dijelovi jedne
biljke spoje s drugom biljkom ili
ime drugo (kad se zaveljaju), kad se
loza ob mota oko koca i privije se
uzanj i sl. Prisumitan
(pridvojstruen; iskrivljen; obavijen
oko neega; savij'en skupa s neim i
sl.). Za neke prisumititi znai
primisliti, primudriti. Vidi
sumitati.
PRISUPIT A TI - navaliti, pretjerati u
neemu. Posve je prisupita s poslan,
pa se umaria.
PRISVEDITI - lagano nagorjeti
(odnosi se na materijal koji lako
plane ili lako nagori). Prisvedi platno
kad je blizo vatre, tanka guma,
koica i sl. Prisvedila mi je travea.
Vidi sved.
PRISVLAK - vidi priobuka.
PRIA - urba, prea. Vrag ti pri.u
odnija. Ako je pria umrit, nie
zakopat. Otia je na svu priu (otiao
je vrlo uro). Boe kiu, na svu
priu. Kad mater pouruje dijete da
PRI

APOKO
negdje brzo otie, kae: Ajde na svu
p riu. Priiti (uriti, nagliti). Ko
prii, vrat lomi. Priac (onaj tko
prii). Vidi naprian.
PRIAPOKO - preko volje,
otrbuva.
PRIENDERITI : nekoga grubo
udariti, oamariti . Prienderilo mu je
iza u!iju (po kostimon). Izgovaraju i
priandariti. Vidi priiti, privrsti,
opatrniti.
PRIIBENTO - zalizanko; danguba;
preuglaeni ovjek; ovjek koji je
svakom govnu baba.
PRIITI - privrstiti ivanjem, ali i
udariti, prienderiti. Vidi privrsti.
Priit u ti jednu iza uiju! Kad netko
bude nepravedno osuen, kau: Nije
on taki, nego mu je priilo (da je
lupe, pijanac i sL).
PRIITI - vidi priao
PRIKARTA TI se - loe se
odkartati; prevariti se pri
kartavanju, uzeti kartu za kartu.
PRIPIITI - vidi prispiiti.
PRIT - mjehuri koji se stvara na
kruhu za vrijeme kuvanja,
prikuvanja. Ako se pojavi dok se
stavlja peka, onda kruh popriti
(pomijuri) pa se takav peeni mjehur
zove prit.
365 PRITKU

A
PRIUNJATI se - priuljati se.
Znai i upartati se nepozvan
nekome, prikrpiti se nekome. Vidi
unj.
PRIUITI - presuiti. Voda (izvor)
priuuje, a kava zauuje.
PRITEK - ono to pretee, to
pritie, ostatak, preostatak. Baca
kruv, k da ima od priteka. Ima ga i
na pritek (ima ga vie nego je
potrebno). Pritei (pretei, ostati u
dovoljnoj mjeri). Vidi odmet.
PRITENDITI - l . pripaziti. Niko ga
ne bi pritendija. Pritendi mi maloga.
2. pridobiti; primoliti nekoga za
neto.
3. prisvojiti (zemlju, neto drugo
materijalno i sl. ). Pritendija sve za se.
Vidi tenditi.
PRITEPLJIV A TI - pomalo tepati
(slabo izgovarati pojedine rijei zbog
ispalih zuba i sl.).
PRITE ZA TI se - prenemagati se;
nita ne raditi. Ali je lipo i onomu ko
se stalno pritee? Takvima se
narugaju: Potri sidi, potri lei.Vidi
ikinjavati se.
PRITKUA - prostor ispred kue,
pridvrae. Ajde od moje pritkue.
Vidi obor.
PRITOP
PRITOP - pritopijen, a zatim u
posudi ohlaen ovji ili kozji loj koji
ima oblik posude u kojoj je otopljen,
odnosno ohlaen. Da se moe lake
izvaditi, na dnu se posude najprije
stavi malo vode. Pritop se objesi na
hladno mjesto.
PRITORAK - tor pred ulazom u
talu, ograeno pridvrae ili tor
napravljen daleko od kue da bi se u
njega skl onilo blago, a da ga se ne
mora vraati kui (naroito za ega
ili vua rna doba). U pritarku pred
talom se za ljepeg vremena
zadrava blago.
PRITRATI - pretjerati (neto,
nekoga); prevesti. Pritraj ji na ovu
strnu. Je si li pritra piu? Kau i
pritirati. Pritira si priko svake mire.
PRITRESTI - pregledati (prividiti);
preurediti, popraviti. Pritresti
kum pire (odvojiti dobre krumpire o
l oih, vee od manjih i sl.). Pritresti
zid (utvrditi zid koji se poundrao,
djelomice poruiti i opet oziati).
Pritresti slamu (prvo i drugo
pritresanje u vraju).
PRITRUDITI - previe raditi (i od
toga se razboljeti, oslabiti, natra ti
puntu). Pritrudija nogu. Vidi
natruditi, skrviti.
366 PRIVIRITI
PRITUTA TI - vidi tutati.
PRIUDARITI - opet udariti, opet
uiniti neto isto ili slino. Prvi put
nije posve trenilo, gadno je bilo kad
je priudariio.
PRIUZA - lanac (ili ue) kojim se
veu goveda za jasle, sindir.
Nekima je to uzica. Izgovaraju i
privuza. Dio priuze to ide oko vrata
zove se ogra.
PRIVEZA - enski odjevni
predmet, pokrivalo za glavu.
Izgovaraju i privezaa. Dolazi preko
viHdeija, a u cura preko kape.
Obino je bijele boje i vezen. Vidi
podvezaa.
PRIVEZA TI - razvazati pa opet
zavezati (jer je bilo slabo zavezana ili
zbog nekog drugog razloga). Stani,
privezau je.
PRIVEANJ - isto to i seanj,
sve

ja.
PRIVIDITI - 1. pregledati
(prigledati). Je si li prividia prute?
2. previdjeti (ne vidjeti, ne uoiti).
PRIVUA - prijevoj .
PRIVINATI se - vidi uvinati se.
PRIVIRITI - prevesti na drugu
vj6ru; prijei na drugu vjeru. Vidi
pokrenik.
PRIVI

ALO
PRIVIALO - prigoda za vjeanje.
Izgovaraju i priviaj. Vidi primet.
PRIVRATITI - ponoviti neki
postupak jo jednom ili nekoliko
puta. Ne valja ako se ne privrati.
PRIVRCNITI - prevaliti se preko
neega (zida, magmeta i sl.).
Izgovaraju i privrciti. Vidi vrcniti,
prikovrcniti.
PRIVRGNITI - premetniti;
pretresti. Sve san privrgnila, a ne
mogu na. Vidi vrgniti.
PRIVRNITI - naglo se promijeniti
(najee se misli na vrijeme).
Moramo to obavit dok nije privrilo
(dok se nije vrijeme promijenilo na
gore).
PRIVRSTI - udariti, oamariti. Ako
te privrzen, upatie dananji dan.
Vidi priiti, prienderiti, obrzdati,
opatrniti.
PRIVRTA - vrsta jela od nekvasana
tijesta (samo se privrne na tavi). Vidi
utip ak.
PRIVUZA - isto to ipriuza.
PRIZADNJA - predzadnja peka u
brikuli. Vidi zadnja.
PRIZDRITI se - priiniti se.
Prizdrilo mu se da vidi vuka
(priinilo mu se, a u stvari vuka nije
ni bilo). Izgovaraju i prizriti se.
367 PRKLJATI
PRIZIDA - zid kojim se neko
zemljite odvaja na dva dijela, kojim
se razdijeljuje neka prostorija i sl.
Priziati (napraviti prizidu),
prizian (razdijeljen prizidom). Vidi
podaziati, pozida, ziati.
PRIZRITI se - vidi prizdriti se.
PRIENTATI - nekoga prituiti,
odati, rei na nekoga neto,
prokazati, otkriti. To se moe
otvoreno, ali najee tajno i u
povjerenju. Zna li ko te je prienta?
Ne znan siguro, ali sumljan na
jednu osobu iz komiluka (to je
smrde jer je prismrdio nekome
neto).
PRIENTA TI se - prilijepiti se uz
nekoga, pridruiti se nekome i ostati
iako si nepoeljan. Nisan moga nita
od njega, prienta se uza me.
PRIiV A TI - ponovo vakati
pojedenu hranu, preivati. To rade
goveda, ovce i koze, a ne rade
prasad. Vidi grizina. Kad netko dugo
i polako vae, kau da priivlje.
Nadimci su Priivalo iPriiva.
PRKLJALO - osoba koja prklja.
Neki izgovaraju prkjalo.
PRKLJATI - l . trabunjati, govoriti
bez veze. Ne prkljaj! Slino je
prkeljati, prkijaiti, prkijaniti.
PRKLJE

IN
Neki izgovaraju prkjati itd.
Prkijanje, prkeljanje (prkjanje)
jest govorenje bez veze. Nadimci:
Prkljalo, Prkelja. Vidi Trkelja.
2. kupiti svoje stvari i spremati se za
odlazak, prtljati. Vidi doprkljati,
otprkljati, pltiti.
PRKLJEIN - djearac tek pri
poetku puberteta ili malo prije. Ne
mo nita od ovi prkleina (motaju
se oko cura pa ne mogu k njima doi
pravi momci). Vidi mlatimudan,
matrap, vrljac.
PRKNO - guzica, zadnjica. Nije oko
prkno. Baciti u prkno (pojesti). U
vola bodaa ra5parano prkno. Vidi
oprknati se.
PRKUNJITI se - podizati i udno
drati usne (esto tako pokazujui
ljutnju). Prkunjaa (ena koja se
prkunji, koja se pravi vana
prkunjui usne). Vidi naprkunjiti se,
oprkunjiti se.
PRLA - suha, sprena (odnosi se na
zemlju, kukuruovinu i sL). Je li
prla?
PRLA TI - pokuavati letjeti, ali ne
moi (zbog slomljenih krila, nejakih
krila, podrezanih krila ili neeg
drugog). Vidi leprljati.
PRLUA - vidi Ilija, Marija.
368 PRNDEC
PRLU - uzvik kojim se lue
(razluuju, odluuju) ovce.
Izgovaraju i ptrlu. Vidi kozlu.
PRLJ - l . drvo koje se uplie u krto,
koaru (rebro u krtolu ili koari). Ima
ih vie. Vidi obluk.
2. drvo koje se mee na stog pie da
bude vri.
3. drvo (tap) na koje se staVljaju
meke za lov raka. Vidi udilo.
4. kolac koji se koristi kod saenja,
sada (rijetko se govori). Vidi
praljak.
5. tanko okomito drvo na naslonu
stoca. Vidi obluk.
6. bilo kakav kolac. Rasprljiti
(razapeti).
Neki izgovaraju i prlja, na primjer za
napravu za lov ptica (tap i ploa).
PRLJATI -. priti na vatri ili eri.
Naroito je poznato prljanje
kukuruza. Vidi isprljati, popriti,
oprljati se.
PRLJUGA - tanka zemlja kojoj bi
trebala kia vrlo esto jer se na suncu
odmah osui kao da je isprena (sve
se u njoj sprlja).
PRMETAA - vidi primetaa.
PRNBAJA - vidi prnibaka.
PRNDEC - l . uzvik kojim se tjeraju
ivotinje na prndecanje.
PRNDECANJE
2. in prndecanja. Izgovaraju i
prdec. Vidi proprndecati se.
PRNDECANJE - vragolasta, vesela
igra domaih ivotinja (osobito
janj aca, ovaca, magaradi), ali i
ovjeka kad od veselja poskakuje kao
ivotinja. Prndecati se (poskakivati
od veselja i ivotnosti). Vidi
isprndecati se, proprndecati se,
usprndecati se.
PRNDITI se - musiti se, dizati
prnjku, objesiti gubice. Vidi
naprnditi se, oprnditi se.
PRNIBAKA - bubamara. Izgovaraju
i prnbaka, prnibaja, prnbaja.
Pribaja vi5tica, di je moja sriica?
Sriica je tamo gdje bubamara poleti
(tamo e se cura udati).
PRNITI - prhnuti, poletjeti.
Izgovaraju i prnuti. Kad slana opari
(odnese) groe dokje jo mlado
(nejako), kau: Prulo! U igri
ispadanja djeca govore:
Oko, boko pri koko,
Pita maja kolko triba jaja.
Vidi prvati.
PRNITI - prdnuti. I mrtav pre ako
mu stisne drob. Vidi variak.
PRNJ KA - usta; usnice. Isto unjka.

ovjek runih usnica zove se prnjko

(unjko ili unjkea).
369 PROBURLJA TI
PRNJKE - prsti. Prjke sebi, odbit
u ti ji. Jedan prst je prnjatak. Te su
rijei pogrdne.
PROBADAA - alatka (iskrivljeno
ilo) za graenje opanaka izpole.
Tako se zove i sliana prigoda za
kalj kanj e lule i sl. Vidi zumba,
nabadaa, probojac.
PROBITI - zapoeti igru na mure.
Probij! Ko e probit? Poni!
Zaponi! Ko e zapoet?
PROBOJAC - alatka za probijanje
lima, obrua za bave i sl. Moe biti
i za opanke. Vidi zumba.
PROBORTATI - probolovati,
provesti neko vrijeme bolujui. Vidi
bortanje.
PROBRA TI - biranjem izdvojiti,
izabrati: Doi, probrat u ti lipi
kumpira. Probira (osoba koja teko
nalazi ono to mu treba, jer puno
bira, svemu i svakomu nalazi mane).
Probir nae otira.
PROBU KATI se - uznijeti se,
posiliti se, uzoholiti se. Vidi buka.
PROBURITI - propuhati burom,
drati na buri.
PROBURLJATI - samo malo
promijeati (na primjer, kad netko
slabo jede; samo proburIja po zdili,
PROBU

ATI
kopanju, koritu pa ostavi). Slino je
promurIjati. Vidi burIjati.
PROBUATI - probuiti (moda na
vie mjesta). Kau i proubiti,
prouiti. Probuan (probuen; kau
i proubljen, prouen). Vidi buati.
PROCAK - ruIsak. Izgovaraju i
brocak. Kau i rusak.
PROCESIJA - hod vjerika iza
kria za vanijih crkvenih blagdana.
Procesija mora biti po odreenom
redu: kri, svijee, djeca itd. Znalo je
biti po vie od dvajest procesija
godinja.
PROCIP - rudo volovskih kola, rudo
kola koje vuku konji , zove se timun
(upravlja). Procip je na vrhu
rascijepljen. Procip je i svako
rascijepljena drvo (takvima se
hvataju zmije ljutice). Piti ka zmija
u procipu.
PROCVIT - krijes. Vidi svitnjak.
PROI (se) - l . provesti se. Kako si
pro5a u svatin ? (Kako ti je bilo u
svatovima?). Proa ka

iko na
Prisici (loe je proao; nabubalo ga,
nadavalo mu, na meko se naslonija).
Vidi obriti.
2. odreniti se, parjati se, ostaviti na
miru. Kad je netko posve dosadan,
370 PROJA
kau mu: Proi me se, ove Babji
(malin te Bagan, ako Boga zna.n.
PRO UKA TI se - vidi Ukanje.
PRODIKA - vidi predika.
PRODUDUITI se - isto to i
prokurendeiti se, promukarati
se. Vidi duduk, kurendek,
proprndecati se.
PROGAZ - trag u travi to se
progazi izmeu razliitih livada prije
konje. Vidi pogaz.
PROGON - put ili oputina kojim se
izgoni blago (izmeu niva, ograda
ili ak preko neijeg posjeda).
Izgovaraju i progon. Vidi protor,
ispust, pogaz.
PROGOVNITI - nespretnim
vaenjem droba probiti crijeva tako
da izmet pone istjecati. Svaki put ga
progavni. Vidi govnov.
PROGUCA TI - progutati. Vidi
gucati.
PROJA - l . proso, odnosno kruv,
kaa ili pura od prosena brana;
prosena varica.
Razboli se kupus na slanini,
K njemu zovu proju bajalicu,
Proja baje, kupusa nestaje.
2. pogaa od kukuruzna brana.
PROJEDRITI
PROJEDRITI - izrasti, postati jedar,
ovrsniti i sl. Da je malo prostora
okolo, unda bi koje stablo projedrila.
PROKINITI - udariti (naglo i jako
na jedno mjesto). Prokinija ga je u
rebra.
PROKOCA TI - poeti kvocati
(kocati). Vidi prikocati.
PROKOMIAN - spretan i
snalaljiv (tko je prokopica).
Izgovaraju i prokomian. Vidi
uiperan.
PROKOP - 1. kanal u polju. Zovu
ga i kopanica.
2. isto to i prokopica.
PROKOPICA - spretan, snalaljiv
(prokomiamn, proveuran)
ovjek. Neki ga zovu prokop.
PROKORITI - vidi kora.
PROKURA - ovlatenje, odnosno
punomo za voenje odreenih
poslova u ime onoga tko je to
ovlatenje, tj. prokuru dao. Onaj tko
je dobio prokuru, zove se
prokurator. Prokura se davala
najee za voenje imanja (obradu
zemlje), zatim za zastupanje u
prodaji imovine, a rjee za
zastupanje na sudu.
PROKURENDEITI se - isto to i
produduiti se, promukarati se,
371 PROLO

AC
proprndeljati se. Vidi duduk,
kurendek.
PROKURITI - proi, posluiti (za
muku, u nedostatku neega boljega).
Ako divojke nema prokurit e i baka.
Vidi kuriti.
PROLEI - isto to i prosisti,
proundati se.
PROLITI se - dobiti proliv
(proljev), litavicu, sraku. Pralija mi
se gudini, ne znan ta u. Proliv kod
blaga lijei se pomou tavolja. Kad
neto nije dobro, kad nita ne valja,
kau:

U, mu, pa prolij. Vidi

protrati.
PROLONGA - davanje vremena
nekome za neto, produenje roka.
Kad proe neko nevrijeme i smiri se,
ljudi kau da je nevrijeme
prolongalo (prolo) i da se
oblagodarilo.
PROLOAC - selo u imockoj zagori
(Dojni i Gornji). Franjevako upno
mjesto (sv. Mijovii Arkanel) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Ima
i crkva Gospe na Luici (Uznesenje
Marijino). K njoj se hodoasti na
Veliku Gospu.
Proloka bi priplivala Blato,
Da me oe ljubit moje zlato.
PROLO

INA
PROLOiNA - mjesto, odnosno
podruje gdje se zemlja prolegla,
gdje je prosila.
PROMA - razgala, vedri dio neba
meu oblacima.
PROMAJA - otvor na suknenim
gaama domae izrade. Obino su
bile dvije promaje, ali ih je moglo
biti i vie: gae na promaje, gae na
klitaca, gae na krike. Izgovaraju
i pramanja.
PROMANJIVANJE - postupak
laganog pljevljenja loze da bi groe
imalo vie zraka. Promanjivati lozu
(pIj eviti je da groe dobije zraka).
Promane se i zemlja, pia i sve to
se ostavi da uhvati zraka.
PROMEALJKA - vidi
pitonjanje.
PROMEA TI se - snalaziti se u
ivotu. Promeanje (snalaenje, ali i
jedna dio igre u igri tikanja,
pitonjanja).
PROMET - vidi proskok.
PROMETAiNA - pretres,
pretresanje. Naroito je esta bila
prometaina zbog duvana. Vidi
prometniti.
PROMETALO - unjak na
tkalakom stanu.
372 PROMINITI se
PROMETA - kupus koji nastane
od kupusa glavaa (izgubi glavu).
Kupus se prometne sam od sebe ili
ako je u blizini simenjaa od
verzaa, raike ili kojeg drugo
kupusa koji je bez glave.
PROMETNITI - pretraiti; pretresti.
Oni ji na putu zaustave i prometnu i
u "olin in nau puke. Vidi
propremiti, prometaina.
PROMETNITI se - pretvoriti se,
postati neto drugo. Prometnila se u
vraga.
PROMINA - skup sela u drnikoj
zagori oko planine Promine.
Prominsku upu ine sela Oklaj,
Razvoe (svi Sveti), Lukar (Gospa
atrjska, Poroenje Marijino-Mala
Gospa), Suknovci, Matasi (Duv
Sveti), Ljuboti, Puljani,

itluk,
Mratovo (sv. Martin) i Bogati.

upna je crkva u Oklaju (sv.

Mijovilo Arkanel).
PROMINITI se - l . preobui se. Ta
se nova odjea naziva priobuka,
prominica.
2. prestati nositi odjeu domae
izrade i poeti se oblaiti u gradsku
odjeu.
PROMIRA
PROMIRA - urok, nabac. Promi riti
(urei).

ta mu je, da ga nije
promiriio?
PROMURATI - vidi murati,
murljati.
PROMURLJATI - vidi murljati,
muranje.
PROMUKARATI se - isto to i
prokurendeiti se, produduiti se.
Vidi duduk, kurendek.
PRONIKNITI - opet niknuti
(kapula koja je neizvaena ostala u
zemlji, kumpir i sL).
PROPAJI - propast. Sve to je
staro, nemono, dotraj alo, kau da je
za propaji.
PROPETI - razapeti. Isusa su
prope/i na kri.
PROPIT O - gotovo siguro. Propito
nee do (gotovo sigurno nee doi).
Propito je bija pijen. Umjesto propito
obino govore pravo.
PROPREMA TI - pretraivati po
tuim stvarima.

in je ula, odma je
poela propremat.
PROPREMITI - dobro pretraiti.
Vidi prometniti.
PROPRNDECATI se - proresti,
prosjemeniti se (otii u prndec). Kad
kakav vrljac ili vrlj ica naglo izraste
373 PROSENINA
(istegne se), kau: Proprndecao se,
proprndecala se.
PROPRNDELJITI se - isto to i
prokurendeiti se.
PROPRVA TI - vidi prvati.
PROPUNTA - rupa u zemlji, stijeni
ili tijesan prolaz izmeu dvij u stijena
ili ega slina. Vidi protor,
prounda.
PROPUNTATI - proundati, uruiti;
propasti; napraviti uski prolaz.
Propuntaemo (proi emo kroz
usko, kroz ikaru i sL). Jedvo san se
propunta. Vidi prosisti.
PRORESTI - isimeniti (isjemeniti)
se, prosimeniti se, otii u prorest.
Vidi duduk, kurendek, prdelj.
PROREETATI - protresti u reetu
(odnosi se na ito koje se proreeta
da bi ispala iz njega praina). Vidi
kruenje.
PROSAKINJA - prosjakinja. Mlada
kurva stara prosakinja. Vidi
prosijak.
PROSA TI - prosj aiti. Slino je
prosakati samo to taj izraz malo
podrugljiv prizvuk. Vidi kandarica.
PROSENINA - vrsta trave (slina je
prosenoj stabljici, al i nema ploda).
Vidi zobina.
!
PROSIJAK
PROSIJAK - osoba koja prosi,
osoba koja trai milostinju, milodar.

enska je prosakinja. Prosijaci su

obino nosili tap u ruci Ger su puno
pjeaili) i torbu o ramenu u koju su
stavljali ono to upro se (najee se
davalo pregrt brana, grumen pure,
komad kruha i sL). Prosijak doe na
vrata, glasno se krsti (kria) i moli
oena, zdravomariju i slavaocu i
moda jo koju molitvicu; molitva je
namijenjena osobama iz te kue.
Svaki siromaan ovjek je prosjak u
irem smislu te rijei.

to ne da
prosijaku, u belesti e izist. Ko puno
dili brzo prosi.
PROS KO K - l . rupa iznad blaga u
pojti kroz koju se gura pia. Govore i
promet, lebarda, ba()in, purtela
(portela), dok je za veinu purtela
daska (vrata) koja zatvara proskok.
2. rupa na stropu kroz koju se ulazi u
potkrovlje (uvit).
PROSO - jedna od itarica koja se
sijala po zagori. U pravilu su ga
upali. Od toga su ruke znale bit sve
krvave. Vidi proja, tica.
PROS RATI se - dobiti sraku,
Jitavicu; morati neodgodivo srati.
Vidi protrati, proliti se. Ne pij vode
374 PROSUTINA
poza zerdalijon (smokvon), prosrat
dse.
PROST - l . slobodan; nezauzet.
Proste ruke (ruke u kojima se ne nosi
nita).
2. grub, jednostavan.
PROSTATI - prostajati. Prosta san
na nogan cilu alku.
PROSTOR - uanj,
kukuruovina, slama ili togot
slino, to se mee pod blago da bi
mu bilo toplije i da bi se stvarao
gnjoj. Ovo krave nee, to emo za
prstora. Izgovaraju i prostir. Moe
znaiti i prostira.
PROSTORIJA - l . prostorija, soba.
2. velik prostor, neto prostrano. Na
onan bi prostoriji bilo lipo sazidat
kuu. Vidi meraja.
PROSTRAN - velike trbune
upljine. Vidi prolobina, potpasan.
PROSUITI se - prosuruiti se
(kad se mlijeko ne ukiseli nego samo
provodni, bude sama surutka).
PROSUMATI (se) - promisliti.
Mor bi se prosurat. Vidi sumati.
PROSUNAR - suncokret.
PROSUTINA - zgubidan. Vidi
zalina.
PROSVIRALITI
PROSVIRALITI - propuhati.
Prosvirali}o me vitar. Vidi sviralati,
ukati.
PROTENJE - oprost. Pita se
proten}e. Vidi pririiti se.
PROTOPATI - topanjem
okrpiti. Vidi popriati.
PROUBITI - probuiti. prouiti,
probuati. Izgovaraju i proubljiti.
Vidi uba, bua.
PROUBLJEN - probuen,
prouen, probuan. Vidi uba.
PROUKA TI - isto to i protresti
slavnicu (ispunjenu lepuinom).
Vidi zaukati.
PROTISKNITI - protisnuti.
Protisklo me ispod rebara ( probada
me ispod rebara, boli me). Vidi
zapaviti.
PROTOR - neki tjesnac, uski
prolaz. Vidi progon, propunta.
PROTRAJBA TI - potroiti bez
razloga i bez koristi ; potroiti uludo.
Protrajbano (potroeno bez razloga
i koristi). Vidi traj bati.
PROTRATI - 1. protjerati (neto ili
kroz neto), provui ; provesti. Je li
Ana protrala krave? Pratra} to kroz
ovu buu. Je li iko ovdan protra
brano iz mlinice?
375 PROU

EN
2. protjerati (dovesti u stanje da
neodgodivo ide na stranu). Protralo
ga (dobio je sraku, lita vicu). Vidi
prosrati se, proliti se.
PROTRESTI - 1. trenjom dovesti u
eljeno stanje. Spavalo se na
navlakama napunjenim lepuinom
koje je svako malo trebalo
protresati. Govore i proukati.
Protresala se i slama na guvnu nakon
vrenja, da bi ispala zaostala zrnja.
2. potanko raspraviti. Protresati
(raspravljati). Vidi naprotresati se,
neprotreen, pritresti.
PROTRTl - vidi sadno.
PROUNDA - ponor, ambis, rupa bez
dna. Izgovaraju i provunda. Vidi
proloina, propunta.
PROUNDATI (se) - propasti (u
proundu), proruiti se. Izgovaraju i
provundati se. Slino propuntati,
prosisti, prolei.
PROU ITI - l . probuiti,
promaknuti neku rupicu, proubljiti,
proubiti.
2. pronijeti neki glas.
PROUITI se - probuiti se, ali l na
neki drugi nain se iskvariti,
promijeniti se na gore. Iglica se
prouila (pukle jopj ui).
PROU E N - probuen, proubljen.
PROVA
PRO V A - proba. Provati (probati,
kuati), provanje (probanje, kuanje).
Panti mala stotinu vikova,
Nisi vino da se svako prava.
Vidi bara, oja, isprovati.
PROVALJENICA - vrsta tkane
(tkavene) sukhje. Nose ga i ene i
cure.
PROVEURAN - snalaljiv,
promuuran. Vidi sneian,
prokopica, uiperan.
PROVEDRITI se - vidi vedriti se.
PROVEZATI - vidi razvezati.
PROVIDUR - mletaki namjesnik
za vee upravno podruje. Za
podruje zagore providur je bio u
Zadru.
PROVIATI - gledati dobro sebi ili
drugome; smiljati korist sebi ili
drugome. Bog joj provia, ali joj
vrag ne da. Slino je providiti.
Sve u postit, neu ponediljka,
Da mi Gospa providi jedinka.
Vidi nesra, poviditi, vrag.
PROVISLO - ruka sia,
bronzina, vaa i sl. Priko svega
polja, spruila se kupina. Moe biti i
na tovariji. Izgovaraju i povrislo,
provrislo, povrslo, povrsalo,
povisIo, poneki i povraz.
376 PRPATI
PROVIATI se - uzljutiti se
(odnosi se na mlijeko), pokvariti se,
uskvasiti se (vidi virIijan). Da ga je
vuku turit u guzicu, ne bi se za tri
dana smirija. Kad ga promia ka da
su zmie u njemu. Zmije iz njega
placaju. Govore i uzviati se. Vidi
vitanje.
PROVITATI - izvesti vjetiji in.
Provitalo ga.
PROETI - eti, ali ne sve ve
samo ono to je nepotrebno (u
pravilu mladi kukuruz). Slino
proinjati. Dali su mu Vraboani da
proinje.
PROLOBINA - osoba koja moe
puno pojest, koja je prostrana. Vidi
izit.
PROUKNITI - malo (djelomino)
ukniti. Praukuje kupus (vidi se i po
tome to pocrveni kad se skuha).
PRPA - isto to i prpoka. To je i
vrlo sitan duhan (duhan koji se otruni
iz vee koliine duhana). Tako i
nazivaju sitni trveni sir (sir koji se
omrvi u miini), sitni suhi snijeg,
oviji gnjoj.
Nema sira do rki tske prpe,
Niti momka do imockog drpe.
PRPA TI - prebirati po praini, prpi.
PRPLAV
PRPLA V - suh i usitnjen u isto
vrijeme (prplava pura i sL).
PRPORINA - vidi prpoka.
PRPOKA - zemljana praina (na
putu makadamu i sL), prpa.
Izgovaraju i prporina. Prporina
obino nastaje i na onim mjestima
gdje se valjaju magarad. Zato se i to
izvaljano mjesto naziva prporina.
Prpa je i vru pepeo ili sitna era na
ognjiu.
PRRI - uzvik kojim se vabi ovca
(da ide za janjetom, da doe na sol i
sL). Ova teko zapisiva rije izgovara
se i kao: Ptrri, Tprri, prsii ili tako
nekako.
PRRVO - vidi ptrvo.
PRSTEN - naziv dijela enidbenog
obiaja (kada momak dolazi buduoj
eni s prstenom), amanet. Vidi
roinstvo.
PRSTENAK - 1. vrsta igre po
Zagori. Govore i prstenjak. Jedan od
igraa sakrije neto pod jedan prst, a
drugi pogaa pod kojim je. Ima vie
inaica ove igre.
2. slino to i bruket.
PRAVAC - isto to i pravac.
PRNJAK - vidi naprnjak.
PRUT - dimljen i suen svinjski but
(zadnja noga). Prednje su noge
377 PRUGOVO
pleke. Vidi paleta, puca, ljuk,
kraljupina, pregalj.
PRUTAR - ovjek koji po selima
kupuje prute. Iako je veina obitelji
obino imala samo jedno prase, prut
se rijetko pojeo u kui, nego je davan
za dara ili prodavan.
PRTEN - proizveden na tvornikim
tkalaki m strojevima, a ne na
tkalakom stanu (odnosi se na
platno); od lana ili od konoplje. Vidi
suklen.
PRTENJAE - prtene donje gae.
PRTITI - ii. Vidi prtljati.
PRTITI se - tovariti na lea neki
tovar. U pravilu se prte ene. Svaka
udavaa iz svog roda donosi ue,
sikiru, kosir, praknjau i matilo.
Jo se prti (dobro se dri). Vidi
uprtiti, naprtiti, sprtiti, rasprtiti.
PRTKO - lomljivo, to se lako kri.
PRTLJA TI - prtiti, kupiti svoje
stvari i ii. Prtljaj (prti) iz moje kue
(uprti to ima svoga i idi, da te moje
oi vie ne gledaju). Izgovaraju i
prkljati. Vidi otprkljati, doprkljati,
prkljati.
PRUGOVO - selo u splitskoj zagori.
Franjevako upno njesto (sv. Ante
Padovanski) u ibenskoj biskupiji. U
upi je i Braanac (sv. Vrana Asiki).
PR ULJA
PRULJA - duga. Neki izgovaraju
pruja. Vidi prulja.
PRUSNICA - skitnica. Izgovaraju i
prunjaa. Dola mi ona prunjaa.
PRVAITI (se) - htjeti biti voa,
isticati sebe; stareiti se. Naa se ko
e se prvait. .
PRY AR - svatko tko je prvi u
neemu: igra koji je prvi u
balotanju, tj. koji vodi igru, momak
u alci koji u alkarskoj povorci ide
prvi (ima ih dva; izmeu njih ide
aranbaa), ovan predvodnik i sl.
Vidi vojvoda, zvonarica.
PRVA TI - letjeti. Rani tii prvaju.
Proprvati (proletjeti). Proprvale su
mi pilice pa ulaze u tetu. Vidi
prniti, prlati.
PRVENAC - svat koji ide ispred
ostalih svata. Ima vie prvenaca,
obino su mlai (djeca) iz
mladoenjina blieg roda. Prvenci
znaju nositi ekie i njima tui po
pragu dok ne dobiju odgovarajui
dar. Izgovaraju i prvinac te prvo.
Vidi zaionik, barjaktar.
PRVENKA - mlada ovca koja se
prvi put ojanjila.
PRVINAC - isto to i prvenac.
PRVINE - rakija koja prva potee iz
kotla (vidi plema). Neki govore cvit,
378 PTRLU

a neki pirit. U maloj se boci !irit
dri. Kad je neto posve estoko, kad
se jedva dri u ustima, kau: Uu, ka
pirit! Rakija od prvina je vrlo jaka i
obino se koristi kao lijek.
PRVO - prije, prija; isprije;
najprije. Kau i prvimice, isprvice.
Prvo u namirit prasad pa u tek
unda kuvat uinu. Neki kau prvo.
PRVO - vidi prvenac.
PRVOTELJKA - krava koja se prvi
put otelila. Izgovaraju i prvotelka.
Vidi kopile, otelka.
PRANJ - naprava za prenje kave,
jeima i sl. Vidi brutulin, i.
PRE - nadimak za estoka,
okoprna ovjeka. Zovu ga i
naprica.
PRINA - pijesak, posve sitan
kamen. On ti je dobriina, moga bi s
njin (na njemu) prinu gonat. Neki je
zovu salbun. Vidi vrsta, gnjila.
PRNJAVICA - prinasta zemlja, a
i zemlja koja slabo podnosi vruinu,
osunica. Vidi crljenica.
PRUN - zatvor, tamnica, bajbuk.
Kau i prdekana, aps. Vidi tutija.
PTRRI - vidi prri.
PTRLU - vidi prlu.
PTRVO

PTRVO - uzvik kojim se ovce
potiu na vodopoj. Kau i prrvo ili
jednostavno vo.
PUCA - 1 . dugme. Vidi punjka,
sponja, utina. Igra na puce zove se
puice. Ajmo puice (ajmo na puce).
2. jabuica na kosti'u prutu. Neki
kau puce, a neki puc. Oko puce
prut je osjetljiv, muha moe
nabaciti (napijuvati) crve. Boli me u
puci.
PUCAK - ispucano zro kod prenja
kukuruza. Zrna koja ne ispucaju,
zovu se koke. Neki govore pucaljak
, neki bula, bulj ak. To je i tm koji
puca u vatri. Vidi purkovac,
bulanje, cikvantin, slatki trn.
PUCAR - osoba koja puca vunu
(tue vlas tapiem dok se ne
raspukne i tako postane meka i
pogodna za finije tkanje).
PUCAVAC - biljka. s mijuricama
(plodovima koji pucaju).
PU CIKA TI - isto to i tukati
(draiti psa; natjeravati psa na nekoga
ili neto). Puci ga! (uzvik kojim se
drai pas). Vidi napucikati.
PUINA - razdoblje oko 1 1 - 1 3 sati
u ljetno vrue doba kad se sve umiri.
Sunce pee s visoke puine. Kau i
puina podne te puino podne.
379 PULIJA

emuali smo u sri puine podne.

Kud e sad u tu (u vu) puinu?
(kau kad se netko ljeti oko podne
uputi negdje). Puina (puina) lita
(sredina ljeta). Vidi posridnjovice.
PUDAR - uvar vinograda. Vidi
ujati se.
PUJS - uzvik kojim se goni magare.
Pujs pula!. Vidi ukati, mauka.
PULE - mlado tek okoeno ili nejako
magare. Pulac ili pulin je malo
porasliji mladi magari, a
magari ica je pulica.
PULAN - vidi maminjorga.
PULESTAR - pile, kad poraste, a jo
nije pijevac, pivi. Izgovaraju i
pulastar. Znaju tako nazvati i
mlado, nedoraslo mome, a za
curetak kau pulestrica. Vidi pilica.
PULICA - vidi pule.
PULI CIJA - policija. To je i
nadimak ovjeka koji je bio pulicija.
PULI-ABAJA - abaja kojom je
prekriven vojvodin konj na alci.
PULIJA - 1 . puca, kopa, ujedno i
okruglast ukras. Pulija, pulijaica
(predmet ukraen pulijama).
2. masan koluti na juhi, u orbi.
3. drukiji dio od okolnog (na
ovjeku. ili ivotinji). To je ujedno i
PULIJA

ICA
naziv za takva ovjeka ili ivotinju.
Vidi plava, bul.
PULUAICA . ustra, britva ili
sablja s rukom ukraenom
pulijama.
PULIN - vidi pule.
PULITIAR - politiar; ujedno
spretan govorljiv ovjek koji zna
stvari prikazati u svoju korist. Koji si
ti pulitiar.
PULITIITI - politiiti; ujedno
navlaiti vodu na svoj mlin.
PULITIKA - politika.
PULJANE - selo u dmikoj zagori
sa zaselcima Brljan, Neven i Seline.
Vidi Promina.
PULJANJE - 1. kupljenje uiju iz
kose u glavi.
2. kupljenje, uzimanje sebi (novaca).
Isto je plindranje.
3. postupak pri krenju (trapljenju)
zemljita.
PULJA TI - 1. traiti ui u kosi na
glavi. Kad se netko stalno dira i ee
po glavi, kau mu:

ta se pulja, ka
da si pun uiju.
2. kupiti, uzimati sebi. Isto je
plindrati. Vidi peruati.
PULJKA TI - vidi piljkati.
PUNAT - l . bod u kartama (karton),
balotama (baloton), igri na mure, u
380 PUNPATI
alci itd . . Odpunta (odjedanput). Vidi
puntati, put.
2. odeblja odulja daska. Tanja je
puntieJa. Vidi sarati.
3. bod, ubod pri ivanju. Ima lip
punat (kae se za enu koja skladno
ije). Vidi skesan. Razbija je glavu,
uilo mu je !est punata.
4. nain rada prstiju pri guslenju,
diplenju i sl. Minjaj Mate punte. Ima
dobre punte (dobro radi prstima pri
sviranju). Zog i punti.
PUNCAT - rije kojim se pojaava
znaenje rijei pun. Pun-puncat (pun
da puniji ne moe biti). Izgovaraju i
puncet.
PUNA - pa onda. Vidi unda.
PUNAMENA T - isto to i
vundamenat i pudominta.
PUNPA - 1 . crpka, pumpa.
2. zranica, pumpa.
PUNPATI - puniti zrakom
(gumenog kotaa i sl), ujedno crpiti.
Znai i derati preko mjere te
nagovarati (napuntavati) nekoga na
neto. Napunpa se (najeo se),
napunpalo ga (nagovorilo ga,
napuntalo ga), napunpalo enu
(nosea je), napu np an (napunjen
zrakom; prederan, prejeden;
nagovoren, napuntan).
PUNPARICE
PUNPARICE - gae s uvuenom
gumom na dnu nogavica tako da su
stegnute. Kau i punperice.
PUNTA - nagla iznenadna bolest
(nagla upala plua) koja u pravilu
zavrava smru. Obino je dobivaju
mlai mukarci kad nakon jaega
napora popiju hladnu (ubojitu) vodu,
ostanu na propuhu i sl. Ne pij vru
ladnu vodu, natrat e. puntu. Govore
i puntura, sandia. Kau i puntalo
ga. Skidivat puntu (lijeiti se protiv
punte; na primjer masiranjem
rakijom i bjelanjkom, uzimanjem
mjeavine vina i maslinova ulja itd.).
PUNTAPET - enski ukras pod
vratom na prsima, bro koji je mogao
sluiti i kao pribadaa.
PUNTAROL - manja pica.
PUNTATI - 1. nagovarati, ali i
tentati; zavrzivati. Vidi potpuntati,
napuntati, zapuntati (se).
2. igrati (bacati) punte u brikuli.
Samo puntaj. Suprotno je Iiati.
3. vidi punta.
PUNTINA - pribada, zabada
(avli s irom glavom koji se obino
zabada pritiskom prstom).
PUNTIELA - zgodna tanj a daska.
Vidi punat.
381 PURA
PUNJET A - isto to i muzga.
Punjetati (isto to i drkati).
PUNjKA - rupica za dugmad (za
zakopavanje). Vid puca, peklja,
sponja.
PUPAVAC - smrdljiva tica slina
kukavici. Smrdi ka pupavac.
Izgovaraju i pupovac.
PURA - jelo od kukuruzna brana,
palenta, ganci. Neki izgovaraju
pura. Tdko puri iz sela zaina
ekajui. Privarit puru (kad se polije
surutkom).
Sinjanine, purin dumanin e,
Teko puri kad je u se turi.
Pu zagori je pura bila obavezno jelo
za ruak (tko je imao brana). Vidi
zeman.
Puro moja nemoj mi zagorit,
Ja u tebe niz grlo oborit.
Pura je i kukuruzno brano
samljeveno i prosijano za spremanje
pure. Ima pure do pure . Vidi jure.
Sipa se u bakru u zasoljenu
prokljualu vodu, probije se u sredini
miajom i ostavi da purnja oko
jedan sat (kako je ko ulijo vode). Kad
voda uvrije, zamia se. Vidi kaa,
rka, gobelja, vla. Neki dodaju puri
i pokoji krumpir (vidi kumpiraa).
Glavna su jela s purom: Pure i
PURA

kisaline, Pure i taloge, Pure i
varenike (Pure ladne, varenike vrue
ili Pure vrue, varenike ladne), Pure
i metenike, Pure i mara (vrljaka)
(rastope se mare i s tim se pura
zaini), Pure i kapule (uzme se
komad hladne (re, glavica kapule i
jede se; to je bio est obanski
objed), Pure i lunice, Zainjene
pure i kapule, Pure i zelja (skuva se
zelje, a pura se smoi), Pure i kisela
kupusa, Pure i ale ( i to je dobro),
Pure i ladne slanine (slanina koja se
skuha u kiselu kupusu ne pojede se
odmah, nego se poslije kad se ohladi
pojede s komadom vrue pure; to je
itav obrok), Pure i digarice, Pure
i ribe (kuhane), Pure i orbe (riblje),
Pure i raka, Pure i aba, Pure i
smokava (kad dozriju smokve uberu
se ujutro za rose i jedu se s vruom
purom; na siniju se naslae po
grumen pure pred svakoga, a smokve
se stave u anjak), Pure i groa,
Pure i murava (utrese se u mutap
murava i jede se s vruom purom) i
sl. Naroito je slatka pura koja se
zamijea u vodi u kojoj je kuhano
meso (telee, janjee, kokoije i sl.)
ili u ribljoj orbi. Vrlo esto jelo u
zagori znalo je biti i Suve pure
382 PURNJATI
(uzme se u ruku grumen pure i
pojede se). Da je gladnu i suve pure.
Pure ka iz vode (dobro zainjene).
Ponekad bi puru znali zaliti kaom
(pure i odlivene kae) koja se od nje
odlila za vrijeme purnjanja. Zato se
ulije malo vie vode; kaa se malo
zaini (Pomuzi puru pa ulij u puru).
Kau i : Pure polit kaon. Moe i
ovako: na ulju se uute pera od
ljutike s komadiima slane srdele; to
skupa s odlivenom kom polije po
puri. Neki kau odliven u iz pure zovu
purina krv.
Da je pure i purine krvi,
U bronzvinu ja bi bija prvi.
Bila pura (pura od penina brana).
Puri no drvo (kukuruovina). Vidi
proja, prga, doa, poljac.
PURA - i3to to i miaja.
PURITI (se) - grijati (se); priti (se).
Dodijalo mi je vie purit se krj
ognjita. Puriti znai i oblijevati
vrelom vodom. Vidi spuriti, uriti.
PURKOV AC - kukuruz koji pri
prenju daje pucke (koji se dobro
bula). Govore i brzovod, brzovac.
Vidi cikvantin.
PURNJAK - isto to i miaja.
PURNJA TI - krkati (kao pura i
voda u bakri). Vidi pantnje.
PURTELA
PURTELA - isto to i porteia, a
moe biti:
1 . otvor u (velikoj) bavi u obliku
vrata.
2. prednja i stranja daska na kou od
kara. U starijim kolima umjesto
purtela bile su ispletene lise. Vidi
stramica.
3. vrata koja zatvaraju proskok. Neki
i sam proskok nazivaju purteiom.
4. otvor (i vrata) kroz koji se salazi u
bunar kad se isti (nema ga svaki
bunar) itd.
5. prostor u zidu u kui za ostavljanje
stvari (penderica, boketa).
PUSA T - l . vidi naprnjak.
2. ukupno oruje kojim se oruava
jedna osoba. Uoe u kuu pod
pusatom.
PUSTIJAKANJE - obanska vika
(obino za vukovima kad se priblie
blagu). Pustijakati (vikati pustija!,
akati). Vidi apustija.
PUSTO - puno, mnogo, silno. Po
livadi je izbila pusta vilinska kosa.
On se uozbi, a ja u pusti smij.

ta
e te on uit, pusto je pametan (nije
ba pametan).
PUSTOLEINA - zemlja to lei (to
je u pravilu loa zemlja). Vidi
priloina.
383 PUKA
PUSTOLONINA - slaba zemlja,
nerodna zemlja.
PUSTOLOVINA - pust, neplodan,
naputen predio; kraj gdje ne dolazi
ljudska ruka.
PUSTOPAICA - stado bez
obana, bez gospodara koje pase
pustopaice (kud nagazi).
PUSTOPAICE - bez uvanja,
slobodno (odnosi se u pravilu na
blago u pai). Dri krave pustopQ,ice
(ne uva ih, nego krave pasu gdje
stignu). Kau i pustopano.Vidi
putimice.
PUANIJA - vjetar sa snijegom
(donosi snijeg s planina). Vidi kora.
Kad snijeg posve pada, kae se da
pui, pa se i to zove puanija.
Izgovaraju i puavica, puovica,
puancija.
PUA TI - vidi putati.
PUE - gue, malo prase, prai.
PUIKA TI - povremeno lagano
puhati.

ini mi se ka da ovde zeru

puika.
PUKA - l . oruje koje je za
zemana bilo u svakoj kui po zagori.
Puca iz prazne (puke). Stoji
(spreman) ka napeta puka. Pune se
puke boji jedan, a prazne dvojica.
Skini tavu da obisin puku (tako je
PUKARAC
nekad govorio Turin kad ue u
kuu, a sada lugar). Nadimak
Puketa. Vidi kremenjaa,
nabijaa, samarica, tuc, stragua,
karanvilka, sindiraa, raak, roga,
sepetlija, eana, gevera, granalija,
ara, deparica; diljka, dugalija,
danickinja, brea, momak,
arambaa, trombiun, kubura, rog,
kanazle, bunbina, kapi, kremen.
2. dio kara.
3. sve to stoji napeto, to stri.
PUKARAC - isto to i kurendek,
duduk.
PUKARATI - glasno i jako prditi.
Vidi ispukarati se, propukarati
se.
PUKARICA - dio stabljike
kukuruza koji ostane u zemlji nakon
to se poenje kukuruovina. Zove
se i trtorina. U nedostatku drva
vadili su je iz zemlje i loili.
PUTATI - prestati zadravati,
ostaviti, osloboditi, uiniti da tee.
Puti stat (ostavi na miru). Puti vodu
niz livadu (ne brigaj se, puti brigu
na veselje). Izgovaraju i puati, ali i
pustati.
PUTIMICE - l . izbacujui ispod
ruke. Isto titimice.
384 PUTNI

KO
2. kad se blago pusti da pase negdje
po volji, kad ga se ne svre, kad
nema obana uzanj , neki kau: Pasu
pu.Wmice (pustimice). Isto je
pustopaice.
PUTUK - vidi kar.
PUT - prigoda. Ovog puta (ove
prigode). Neki umjesto odjedanput
kau odputa. Kau i odpunta. Vidi
bota.
PUTAC - put, obino ui,
neprimjetniji (puti, oputina). Neki
kau putaa.
PUTALJ - naziv za konja bijelim
znakom na sebi. Zovu ga i Cvitko,
naroito ako je taj znak posebne
vrste. Izgovaraju i Putaj. Kobila je
Putka.
PUTITI - 1 . vezati konju prednje
noge da ne moe pobjei (ponekad
spute i kravu kad se kobaca pri
mui). Vidi ukoliniti.
2. brzo ii ; bjeati glavom bez obzira.
Vidi preati.
PUTNIKO - 1 . naziv za vrstu
pivanja. Tako pjeva pojedinac kad
putuje sam, obino nou. Pri pjevanju
glas treska. Moe se dogoditi da u
pjevanju jedno vrijeme sudjeluju
dvojica kojima se na jednom mjestu
putevi razilaze. Oni se izmjenjuju u
PUV
pjevanju sve dok jedan drugomu uju
glas. Vidi asamaki.
2. naziv za pie koje drutvo popije
prije rastanka. Ajmo jo putniko.'
Vidi nadolica.
PUV - puh. Govore i puvar mi,
puv(i) mi. Puv mi, pria si pa
smrdi.
PUVALJ(I)KA - l . cijev (obino
drvena, ali moe biti i eljezna) kroz
koju se pue u vatru da se razgori.
Neki govore kami. Vidi oeg.
2. naprava za zadimljavanje konice i
pela. Obino je od miine. Vidi mij.
PUVA TI (se) - praviti se vaan,
meati se. Nadimci: Puvalo,
Puvara, Puvac.
PUVLJA VINA - jako pUhanje.
Izgovaraju i puvljovina. Ja se
okrenen, kad tamo ljuta ljutica, stoji
je puvljovina. Vidi zapuniti.
PUVNITI - bubnuti neto, obino la
(kao iz vedra neba pa u rebra).
PUVOLJICA - priti (obino na
licu), bubuljica, vrkica. Govore i
385 PU

ALINA
vrka, vilja, viljica. Kad se pojave
vrlo male puvoljice, malo vei osip (i
tako govore), kau izasip.
PUZA - 1 . smrznuti utabani snijeg
po kojemu se moe klizati (puzati),
po kojemu se moe lako popuzati.
Zovu je i kliza.
2. dio starinskog pluga, a i rala.
Zovu ga i plaz. Puza je i dio kara.
PUZDEKA TI - mlatiti, nekoga,
ibati (obino dijete, ali i odraslo
eljade). Vidi ispuzdekati.
PU ZDRA - svinjsko spolovilo,
ujedno spolovilo svake etveronone
ivotinje, posprdno i ovjeka (una).
Jo mu puzdra zapovida. Puzdrom se
mau postole da ne propuaju vodu
i da due traju (duraju). Podmai
puzdron pa e i.
PUZDROV - podrugljiv naziv za
tek izrasla mlaarca. Vidi
mlatimudan.
PUZIMICE - slino to i plazimice.
PUALINA - isto to ispualina.
RABA C - vidi vrebac.
RABADIJA - koija. To je est
nadimak. Vidi kiridija, kar.
RABA TIN - zaglavak za vrsto
spajanje koe, lima i dr. Izgovaraju i
rebatin.
RABITNI - rabotni, radni. Rabitni
dan (radni dan, dan od rabote).
RABO - rova, mjera, tap sa
oznaenim mjerama. Pria si Boiji
rabo. To je i bilo kakav tap kojim
se mjeri pri balotanju. Govore i mira.
RABOTA - raa, posao. Ode ti na
rabotu. Kad emo na rabotu?
Rabotati (raditi). ta dobra rabota?
Rabotni, rabitni (radni).
RACA - pasmina (za ivotine ali i
za ljude). Kad se kod koga uoi
kakva loa osobina (manitost,
berlavost, zbi anu tost, oblaguznost i
sl. ) koj u mu je imao i aa, did ili
netko drugi iz njegova ereda, kau:
Nee raca valit. Ne valjiva raca. Ne
valjiva rca lako, moj brte. Dav/ija
rca. Dava ti odnia reu. I krva se
od race trai. Vidi bagra.
386
R
RADOVANJE
RAVA - potkova u obliku slova U
(rampin, nakovica).
RAVALJ - nadimak za onoga tko
je krupan (a naroito su mu noge
duge i krupne).
RADA - voljan, sklon; rado. Ne bi
ga rada privarit.
RADI - jestivo zelje (vrsta
mliike). Jedu ga uglavnom kuhana s
drugim zeljem, ali i na salatu. Ima i
planinski (list mu je meki). Vidi
grzdulja.
RADONI - selo u dmikoj zagori
sa zaselkom Kameno. Vidi MirIovi
Zagora.
RADOI - 1 . selo u sinjskoj
zagori. Vidi Sinj.
2. selo u katelanskoj zagori s
zaselcima Bajii , Bralii, irIii,
Gagii, Galii, Kapitanovii, Kozlice,
Rajii, kopljanci, Vlastelice, Pod
Malokon, Pod Oporon i Pod
Prisojon.
Da mi je se udat na Radoi,
Mislila bi da je vavik Boi.
RADOVANJE - iskazivanje nekome
radosti zbog kakva sretna dogaaja:
RADOVATI se
roenja djeteta, enidbe, udaje i sl.
Na radovanje se obino ide u kuu,
ali se moe provesti i za sluajna
susreta. Onaj tko izraava radovanje
prua ruku i kae: Radujen ti se to si
dobila nevistu itd. Suprotno od
radovanja je alovanje.
RADOVA TI se - izraavati
radovanje. Suprotno je alovati se.
Vidi radovanje.
RADOELJAN - znatieljan.
RADUNI - selo u splitskoj zagori.
Vidi Ogorje.
RAJAN - rajski. Dico rajna. Duo
rajna. Smrt je rajna (kau za onoga
tko je ljuto obolio pa je dobro da ga
Bog primi k sebi) .
RAJC - plui koji j e zgodan za
ogranje kukuruza s konjima.
RAJCOV ATI - ograti kukuruz
spomou raj ea.
RAJTOZE - vrsta hlaa (ako uske
ispod koljena). Govore i rajterice.
RAK - crv u oklopu koji nagriza
kumpir. Nakon toga se rana sui pa
kumpir ne gnjije (nema velika zla).
Vidi mrmelj.
RAKAN - ukrasni vez na enskom
donjem rublju. Moe biti pod vratom,
na rukavima, na donjem dijelu.
387 RALO
Izgovaraju rakam i slino. Vidi
endar.
Ja oboli govorei lo li,
Da ne kree u rakane doli.
RAKA TI - hrakati, izbacivati
ispljuvak, odnosno iskaljani sadraj .
Rakotina (ispljuvak).
RAKITA - vrbova mladica.
Izgovaraju i raketa. Od rakite se
pletu krtoli, koevi, kove i sl.
Rakitom se moe i vezati. Vidi vez,
kula tast, konopljika.
RAKLITI - veselo se glasati (odnosi
se na koko). Izgovaraju irakoliti,
rakoljiti. Koke rakle kada su ile,
zadovQljne, zdrave, raspoloene,
pune snage. Kad koko rakli brzo e
snijeti jaje. Ako koko zakukurijee
kao pijetao to je predznak nesree
koja se moe sprijeiti, ako se toj
koki odmah odsijee glava na
kunom pragu. Kad snese j aje koko
kokodae. Vidi uzrakliti se.
RALICA - dio rala (to je vrgelj i
plaz, u pravilu od jednog komada pa
neki kau samo vrgelj). Za neke je
ralica drveni plug s jednom ruicom.
RALO - drvena starinska alatka za
oranje. Sastoji se od ojice, vrgelja,
plaza iraonjaka. Raonjak ore, plaz
RAMADATI
je pri zemlji, za ojicu vuku voli, a u
ruci je vrgelj . Vidi plug, ralica.
RAMADA TI - brojiti (ugati).
Ljube moja, i ja ti ramadan, a bilo bi
bolje da nisan.
RAMANDALO - isto to i
mandalo.
RAMAZAN - muslimanski post.
Lj udi iz Zagore odlazili su esto u
Bosnu na rau pa su znali da je za
muslimane Ramazan vaan i da ih
nije uputno za Ramazana nuditi
hranom.
Udala se bula za Maar,
Da ne posti turskog Ramazana.
RAMENA - l . rubna kamenj a svoda
(emera), na primjer dV0ja ramena
iznad gorjeg praga. Na njih se
naslanja emer. Ramena mogu biti i
dio praga (kada prag nije od jednog
kamena, nego je semeren). Slino
je za ramena atrnje koja obrubljuju
i dre svod atrje. Utrditi ramena
(da ne propane emer). Kod mosta
ramena su stijena na pilunu od koje
poinj u svodovi i sl. Vidi
emernica.
2. rubovi postelje mlina koji
spreavaju da se brano rasipa na sve
strane.
388 RANA
RAMENINA - vrsta trave, divlja
kamilica, titrica, tratinica.
Izgovaraju i ramina. Vidi
bedrenina, kamomela.
RAMINA - limena kanta (obino
bakrena), brema. U njoj se obino
dri petro(u)lja, a samo imunije
obitelji imale su mogunosti drati
vee koliine ulja u ramini. Ramine
su obino sadravale 3,5 ili 1 0 litara.
Vidi vepleka.
RAMLJANE - selo u splitskoj
zagori s zaseIcima Kvartiri i Sedlari.
Franjevako upno mjesto (sv. Ivan
Krstitelj) u ibenskoj upaniji.
Stanovnici su Romijanci
(Romanjci) iRomijanke
(Romanjke).
RAMPIN - 1 . vrsta potkove
(nakovice) za krupne teglee konje.
Mee se na prednje noge, a na
stranje dolaze ploe. Izgovaraju i
ranpin. Vidi rava.
2. isto to igranik.
RANA - hrana. estaje potapalica
kod enske eljadi: Rano moja.
Raniti (hraniti). Ako ne ranit maku,
ranie mie. Slu5aj onoga ko te rani.
Kad mater dite rni, niko na zna, kad
ditq mater rani, cilo selo zna. Odbija
RANAK
se od rane (tako neki kau za onoga
tko je bolestan). Vidi kaika.
RANAK - uranak. Vie vridi ranak,
nego cili danak. Vidi vazdanak.
RANE - prvoroeno dijete,
prvoojanjeno janje i sl. Vidi ispore,
trzle.
RANPIN - vidi rampin.
RAONJAK - dio rala koji para
zemlju. Neki kau lemi, a nekima je
lemi na plugu. Za razliku od lemia
na plugu koji zemlj u ree, raonj ak je
srcolika, simetrina oblika pa zemlju
razgre (kau da ralo ne ore nego
pie).
RAPADIK - sjemenska sitna
kapulica proizvedena od sjemena
zvanog kukolj. Izgovaraju i
rapadek, rapaduk, paradik.
RASAD - vidi rasod.
RASARA TI se - vidi arica.
RASED - vidi rasod.
RASCICVARITI se - postati poput
cicvare, odnosno poput kruha kad se
udrobi u vrelo mlijeko.
RASKARLOVITI se - posve se
udebljati, rairiti se, naroito oko
bedara. Najee se kae za ene.
Raskarlovila se (guzice joj dole ka
karlove). Vidi raskronjiti se.
389 RASOD
RASKOKODAKATI se - raspriati
se, razbrbljati se, razbrbloati se.
Kau i raskokotati se.
RASKOPITITI se - razmnoiti se i
razii (neija djeca po svijetu, neka
trava po nekom podruju i sL). Vidi
zakopititi se, razumriti.
RASKRABITI - rastopiti (na
toplini). Raskrabljen (rastopljen).
Vidi krabiti.
RASKRITI - otkriti to je bilo
pokriveno (odnosi se na krov kue).
Odatle raskriven,'neraskriven (nije
raskriven; trebao je biti raskriven, ali
nije).
RASKRIVITI se - glasno zakukati ,
zajaukati, zaplakati. Vidi kriviti se.
RASKRONJITI se - rairiti se
(vie u gornjem dijelu). Vidi
raskarloviti se.
RASMULJINA - stara iznoena
roba, bezvrijedna i nepotrebna stvar.
Ne mogu vie gledat ove rasmuljine
po kui, Malin te ka Boga, skini te
rasmuljine sa sebe. Slino su
remudine, repi, trace. Vidi
aradina.
RASOD - kupusna sadnica (kupusne
sadnice) . Izgovaraju i rasad, rased.
Vidi priranak, Grgo.
RASPADAN
RASPADAN - koji se brine; kome
sve to nije savreno smeta. Nije
raspadan (nije ga briga ni za ljude ni
za intradu).
RASPARAA - vidi koulja.
RASPERMA ITI - raskomadati
meso zaklane ivltinje (ili neto
drugo). Slino je razbikariti. Vidi
perraiti, uditi.
RASPIKUA - onaj tko rasipa kuu,
raznosi, daje drugome. Ko puno dili,
brzo prosi. Vidi skuan, uvan.
RASPONJEN - nezakopan,
nezasponjen. Rasponjene su ti gae.
Vidi zasponjiti, sponja.
RASPONJITI (se) - raskopati (se).
Vidi ga kako je rasponjija koulju, ki
daje vrue. Vidi zasponjiti, sponja.
RASPOR - irok. Dno na badnju mi
je postalo rasporo, tribat e ga
izminit. Vidi kit.
RASPOR - 1 . drvo za dranje
otvorenih kura.
2. drvena prigoda koja neto
uvruje. Izgovaraju irasporanj,
razaporanj. Vidi panta, plana,
kaletar.
RASPRA VITI - odijeliti crijeva
ubijene ivotinje skidajui loj s njih.
Neki kau: opraviti drob, a neki
rastaviti drob. Openito znai
390 RASTOV ARITI
razmrsiti, rasplesti, raspekljati
(raspraviti (raspekljati) preu koja se
zapeklja, raspraviti (razmrsiti,
rasplesti) kosu koja se zamrsi ,
zaplete). Vidi rainjati.
RASPREA TI - oistiti ugrijani
komin od ere i luga da bi se na nj
moglo staviti tijesto i peka. Vidi
zapreati.
RASPRLJITI - vidi prlj.
RASPRTITI se - skinuti brime sa
sebe. Vidi prtiti se, uprtiti se.
RASTEGALJ - mjera za duinu
(dvije rairene ruke). Kau i seanj.
RASTOMAITI - rastumaiti,
objasniti. Vidi razoputiti, tomaiti.
Rastomaeno (rastumaeno,
objanjeno). Sad ti je sve
rstomaeno.
RASTOVAC - cvijee to se sadi, a
prispijeva za Mrtvi Dan i nosi se na
groblje (mrtvako cvie), ima ute
ili crvene cvitove.
RASTOVAC - selo u trogirskoj
. zagori sa zaselcima Stari Rastovac,
Podbobovac i Stare Kue. Vidi
BIizna.
RASTOVARITI - skinuti tovar (s
konja, magareta i sl.). Pomai mi
rstovarit magare. Vidi rasprtiti se,
istovariti se.
RASTRATI
RASTRATI - rastjerati; raznijeti.
Donija ga ava pijana, rstra mi je
sve muterije. Tribalo bi rastrat
gnjoj.
RASTREENA - zrela za telj enje
(odnosi se na kravu).
RASTUPITI se - poboljati se;
rolati; razbistriti se (odnosi se u
pravilu na bol, bolest, neku slabost i
sL). Kako tije sad? Malo mije se
rastupilo (bolje mi je, mola lo mi je).
RASVED ITI se - l . razboljeti se
(odnosi se na ivine).
2. dobro se razgorjeti, razjariti se
(odnosi se na vatru). Vidi sved.
RAA - vrsta sukna. Od rae se
prave jeerre, kroeti i sl. Neki
izgovaraju rea.
RAAK - vrsta starinske puke
(prema kundaku, kasi). Vidi roga,
karanvilka.
RAEVILJITI - razglobiti
(razvratiti trgajui zglobove), zgrabiti
za noge i rastrgnuti; raereiti. Ne
viaj se po gredon, raeviljit e se
(razvratie ti se noge). A on vikon za
njin, da mu, Boe prosti, onu veliku
betimu, ako te uvatin raeviljit u
te. Izgovaraju i reeviljiti. Vidi
odeviljiti, ieviljiti.
391 RAEURITI
RAINJATI - odijeljivati,
odvajati (ito, ulje i sL). Vidi
raspraviti, iinjati, kruenje, tava.
RALANITI - vidi itigati se.
RAANE (Gornje) - selo u
imockoj zagori.
RAANE - selo u vrgorakoj
zagori (Dojne i Gornje). upno
mjesto (Sv. Mijovii arkanel) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
RAIKA - vrsta domaeg crog
kupusa po zagori (nije glava).
Srodnik je divljeg kupusa i obino
visoko izraste. Dvogodinja je biljka.
Neki izgovaraju ratika. Vidi
kotradina.
Neu perke raikon se uje,
Ni Bosanke gadno odukuje.
RAELJKA - vrsta drveta, esta po
Zagori. Od raeljkova se drva obino
rade karii. N a raeljku se moe
navrniti trinja ili vinja. Donesite
reljke pa naloite, da van matere
ne odu u vitice (govore djeci na
Poklade). Lie i plodovi raeljke
neukusni su. Ipak dok su mladi ovce
ih rado jedu. Vidi boket, uina.
RAEURITI - rairiti na umjetan
nain (lepuinu u postelji, brano u
vrei, slamu i sL). Vidi naeuriti se.
RAETO
RAETO - pomagalo za
raiavanje ita ili grubo
prosijavanje brana. Izgovaraju i
reeto. Nazivaju ga i sitnica.
Starinsko raeto u potpunosti je
spleten o od slame, vremenom se
pojavljuj u ra?eta s drvenim obluk om
i ianim okicama. ienje ita od
zemlje, pljeve, plodova korova i sl.
zove se reenje, tresenje ili
kruenje ita. Je si li utresla ito?
Raetati (reetati) znai raditi s
raetom. Vidi proreetati, sito.
RALJA - ravasto drvo, mjesto
gdje se deblo rava, a i svaka grana
ima vie manjih raalja. Takvo
raIj asto drvo za latrk zovu ralje.
RAPA - vrsta turpije (za drvo).
RATELA - reetkasta vrata na
talama, tavanima, prozorima,
ostavama, na ulazima u dvorite.
Neki izgovaraju ratele. Vidi lotre,
lisa, plot, vrIj ika.
RATIKA - vidi raika.
RAUNDRA TI se - poremetiti se;
rasklimati se. Kar se vas rundr,
skoro se raspa. Raundran
(raskliman; poremeen). To je sve
raundrano. Vidi undranje,
poundrati se.
392 RAZAPORANJ
RATILO - pribor za rad, alat (za
onmje, kovanje i sl. ).
RA V AN - jednako vrijedan. Misli
da mu niko nije ravan. Vidi dret.
RA VA - selo u vrgorakoj zagori s
zaselci ma Jelavii, Ledina,
Matkovii, Nikolii, Pranii,
Radomiljci i Trlini. upno mjesto
(Sv. Mijovii arkanel) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji.
RAVNJA A - vrsta starinske kape
koja je ravna odozgor, a okolo
svugdje jednaka, za razliku od
otruljice. U pravilu su je pleli od
crne vune (sveana je bila u bojama),
a imala je kartonski ili neki drugo
pod metak da ravno stoji (da ne bi
urila).
RAZABRA TI - dobro urediti
(odnosi se u pravilu na kruh, ali moe
i na zemlju i sl. ). Razabran kruv jest
uredan kruh, mekan kruh; kad se
ispee u njemu su rupice, pupa je
spuvasta. Nerazabran kruh je tvrd,
zbelegijan, splejan. Vidi splejati.
RAZAPIRA TI - upirati, odnosno
pritiskati na dva kraja (poput grede).
Vidi razupirati.
RAZAPORANJ - isto to i raspor.
To je i prinica (drvo kojim se
RAZATI
potpriuju vrata, naroito
dvostruka) . Vidi mandalo.
RAZATI - ravnati. Vidi porazati.
Razanje je zavrni postupak
poravnavanja zemlje nakon saenja
ili sijanja.
RAZAVELJA T se - proiriti se
vremenom ili upotrebom (odnosi se
na punjku ili neku drugu rupu, gdje
se neto okree i sl. ). Izgovaraju i
raveljati se. Raveljala se.
Razavelano, raveljano (proireno
vremenom i upotrebom).
RAZBAC - vidi sklad.
RAZBARA T A TI - razmijeniti
(krupan novac u sitni i sl. ). Kau i
razbiti. Platit u ti kad razbaretan
(razbijen) krupne gaste. Vidi
baradija.
RAZBAiTI se - vidi baiti se.
RAZBIKARITI - vidi bikariti,
raspermaiti.
RAZBRBLOA TI se - raspriati se,
razbrbljati se, raskokodakati se
(kao kokoi ili druga perad) .
RAZBREKNITI se - rairiti se (od
tekuine, od vlage, pucanja i sl. ).
Razbreknila se vrata.
RAZBUCATI - razbacati; razgurati.
Vidi bucati. Ko je razbuca robu po
kui ? Razbuca jon je kosu.
393 RAZJANJATI se
RAZBUMBATI (se) - rairiti se,
nabrei (kruh u mlijeku, juhi i sl. ).
Vidi bum bati, bumbiti.
RAZBURETA TI - rastaviti,
odijeliti. Vidi buret.
RAZDELIJA - vidi zerdalija.
RAZDROKA TI se - postati
drokav, meckav, omekati na ruan
nain (primjerice kao zrele smokve
za jesenskih kia). Vidi razjanjati se.
RAZGOVARATI - zabavljati
nekog razgovorom. Vidi mater,
davora,
RAZGRNITI - razastrijeti (rublje da
se sui), suprotno od zgrnuti. Je si li
razgrila robu?
RAZIGRA V ANJE - dodatno igranje
(izvodi se kada je u nekoj igri rezultat
nerijeen pa se igra dodatna partija
da se odlui tko je pobjednik). Ako je
nakon jedne partije brikule i treeta
(dviju malih), rezultat nerijeen,
onda se razigraje u treoj partiji i tko
je dobije, ima jednu dobru. Kad
dvojica nakon zavrene igre moraju
platiti odreeni raun, mogu se
dogovoriti da razigraj u pa onaj tko
izgubi plaa sve. Vidi pripetavati,
priigrati.
RAZJANJATI se - razmekati se u
hrani, razdrokati se. Mee one
RAZLEPURITI se
maretine u kupus da se u njemu
razanjaju. Razjanjano (razjanjalo
se). Vidi ujanjati se.
RAZLEPURITI se - natei i tako se
rairiti; neprirodno nabubriti. Kad
kog ot dobije malo jae po nosu, nos
mu se razlepuri; Neki tada kau da se
nos slipija.
RAZLIZA TI - lizanjem prokrviti
(ruvinjati kou). Kad dijete ima
kakvu ranicu, a ali kao da se radi o
tekoj rani, kau mu: Nije lisica
imala rane, pa rzlizala guzicu.
Razlizano (lizanjem prokrvljeno,
oderano, ruvinjano).
RAZLOEN -razdijeljen na dijelove
po nekom pravilu. Suprotno
nerazloen.
RAZLOITI - razdijeliti na dijelove
po nekom pravilu. Nasikli smo drva i
razloili za magarad (razdijelili na
tovare) .
RAZMEJAITI se - odrediti tono
mee, da se zna to je ije (naroito u
brdskim njivama). Vidi omejaiti.
RAZMIRAK - manji dio neega,
naroito pri mjerenju (ita, vune ili
neega drugog za prodaj u) . Neu je
prodavat na razmirke.
394 RAZVEZATI
RAZMIRA TI - bucati, rasturati
neto ili pregledavati po neemu. ta
razmira po tin rasmulinon?
RAZOPUTITI - razabrati, shvatiti ;
objasniti, rastumaiti (rastomaiti);
proniknuti. Dm san ako bi mi moga
kogot ovo razoputit.
RAZUMITI se - dogovoriti se (ako
je mogue), sporazumjeti se. Ja u se
s njan razumit.
RAZUMRITI - izumrijeti i na
kuitu i po svijetu. Oni su razumrli
( nema ih vie ni ovdje ni tamo gdje
su odselili; umeja in se ered). Vidi
raskopititi se.
RAZUPIRA TI - rastrgavati iz
unutranjosti; nadimati i boljeti u isto
vrijeme (kae se pri bolovima u
cijeloj trbunoj upljini i sL). Vidi
razapirati.
RAZV ALITI se - razverugati se;
prestati biti upotreblj iv (razvalia se
kar, rzvalile se noge, rzvalila se
motika).
RAZVERUGA TI - rastaviti na
sastavne dijelove (malo podrugljivo).
Vidi veruga.
RAZVEZA TI - l . dugo i nepotrebno
govoriti. Razveza priu od Markovih
konaka . Slino je nastaviti se
(nastavila se, nemosYje doekat).
RAZVID ITI
2. odrijeiti. to Bog sveza ovik ne
razveza.
3. kamenom ili kakvim drugim
otrim predmetom napraviti kome
posjekotinu na glavi. Razveza mu je
glavu na dva mista.
RAZVIDITI - vidjeti i prosuditi. Ti
razvidi pa mi doi re.
RAZVOE -selo u drnikoj zagori
sa zaselkom Draevine. Vidi
Promina.
RAENTAVANJE - odapiranje,
isplakivanje, zadnje pranje. Rublje
koje se pere, najprije se nakvasi,
potom se dobro nasapuna, a poslije
odapire (raentaje). Raentan
(odapran).
RAVELJATI se - vidi razaveljti
se.
RBINA - bilo to staro, istroeno,
polupano, pohabano (bakra, bava,
a moe i ivina}. Vidi utrglina,
rdoroga.
RDOBRAD - vrsta trave, pirika.
Izgovaraju i robrda.
RDOROGA - neto staro, islueno
(krava, koza, neki predmet i sl. ).
Same rdoroge. Vidi rbina.
RA - prevlaka koj a nastaje na
eljezu naroito pod utjecajem vlage;
ujedno jad, bijeda; ujedno jadna,
395 REENI
bijedna nevaljala osoba. Ne daj se ri
u ruke. Ne daj ri na se. Na ru se
dili (kau pri kartanju; onaj tko je
izgubio partiju u sljedeoj partiji prvi
dobiva karte). Ro i kukavice. ista
zlata ra se ne vata. Udarijo ron
ozemlju (odluio se na troak; bez
obzira na siromatvo neto lijepo
pojesti, skuhati i sl. ). Vidi strai v,
srati.
Od junaka pisma i popivka,
A od re nema ni !pominka.
RAV - lo, zao. Kad nema, ravo
se sprema (kad je neimatina, loe se
kuha). Dobru konju sto mana, a
ravu samo jedna. Neki dodaju: Ne
valja.
ROBRDA - isto to i rdobrad,
pirika.
ROVKA - riovka. Neki kau
arka. Vidi rioka.
REBAC - vidi vrebac.
REJA TIN - isto to irabatin.
RECEVUDA - pismena potvrda o
poslanom novcu i sl. Srion san ja
sauva recevude.
REENI - nazvani; prozvani.
Danas Petak reeni,
z nas Isus mueni,
Danas sveta muka tvoja,
Spaena je dua moja.
REINA
REINA - naunica, minua.
REDAN - uredan; kakav treba biti
(od reda i zakona). Nije u kui redno
( nema dogovora; nije u isto vrime
ta triba bit; jedan ide ribu drugi
kupus).Suprotno je neredan. Vidi
neuredinja, renja, sredan.
REDA TI - praviti redove (obino
motikom) za sadnju kumpira,
kukuruza i sl. Vidi rozati.
REDA TI se - raditi neki posao skupa
sa vie obitelji po nekom redu.
Najee je redanje pri uvanju
ovaca ili drugog blaga, uvanju
kukuruza od jazavca, pri mljevenju
ljeti kad je pomanjkanje vode i sl.
REDINE - konati upravlja za
upregnute konje u karu. Izgovaraju i
redne, rednje, redina, rednja.
REDITI - ureivati; dovoditi u red.
Ja u te redit. Rediti ito (vidi
reeto). Vidi regulati.
Moj dragane, ko ti kosu redi,
Na njoj moji ostae pogledi.
REDNJA - mesni dan (nedjelja,
utorak i etvrtak). Od rednje, kuni
stareina penje se na grede i ree
meso i slaninu za kuhanje toga dana.
To daje stopanjici. Rednja je od
Boia do poklada. Od korizme do
Boia nema rednje (u bogatijim
396 REMEN
kuama se i tada kuhalo mrsno
nedjeljom, a i etvrtkom).
REIJA - zgrada u koj u se dogo ni
duhan na otkup (samo je drava
imala pravo prodavati duhan),
dogana. Reija je i samo prodavanje
duhana u otkupnoj stanici. Izgovaraj u
reija.
REIPET - enski odjevni predmet,
prsluk koji pridrava dojke, grudnj ak,
nasisnjak. Izgovaraj u riipet.
REGLIMAN - pravilnik, uredba,
skup pravila, obiajnik. Po pravom
reglimanu triba potivat stare ljude.
REGULA - pravilo, mjerilo, strogo
pridravanje nekog pravila,
propisa. Regula u jelu, piu i sl.
REGULA TI - dovoditi u red;
privoditi k pravu. Vidi uregulati,
rediti.
REKLA - enska suknj a, otana. Oj
curice u arenoj rekli, . .
REKUPERA TI se - vidi kuperati
se.
RELOJ - sat. Izgovaraj u i relo te
leroj. Koliko ima rela? (Koliko je
sati?).
REMEN - konata njura, vezica za
visoke postole. Vidi pigeta.
REMETA
REMETA - crkveni zvonar (vidi
sakritan, vrabacijer). Zvonar ima
dunost:
1 . Tijekom dana tri puta zvoniti a)
izjutra neposredno pred svanue
(utarnja Zdravomarija) , b) na
podne (zvoni podne) , c) uveer u
sumrak zvoni veernju Zdravomariju.
Kad zazvoni Zdravomarija uveer,
kuni stareina skida kapu i kae:
Slava ti glasu nebeski , krsti se i
poinje veerja molitva. Zato do
Zdravomarije sva eljad moraju biti
kod kue.
2. Od Nedjelje remeta zvoni tri puta
prije mise: u 8, u 9 i u 1 0 (prvi,
drugi, trei). Tijekom mise zvoni
kad treba i posluuje sveenika.
3. Kad umre bilo tko iz crkvene upe,
remeta breca (mukarcu Velikim, a
enama i djeci Malim zvonom) .
4. Kad je Mrtvi dan, remeta izvri
pripreme za brecanje 24 sata bez
prekida.
5 . Kad god mu sveenik naredi: Put
Kria, ispovijed, vjeronauk i sl.
Remeta moe imati i vie drugih
obaveza. Prije je morao znati misu
(latinsku) ili je to morao znati netko
iz njegove obitelji.
397 RERA
REMET ARINA - plaa remeti za
usluge zvonom. Izgovaraju i
remetiuk. Plaa se obino u naturi
po variak ita ( 1 0 kg.) po
domainstvu.
REMUDINE - dotrajal a odjea
(najee neista). Kau i repi,
rasmuljine, trace.
RENDITI - vidi konat.
RENIRATI - istui, izmlatiti.
Poklapanje van vae renirau vas.
Vidi landati.
RENJ - mrijest. Na renju ( gdje se
mrijesti). Ulovija ribu na renju (dok
se mrijesti). Renjiti se (mrijestiti se).
Izrenjiti se (izmrijestiti se).
REPI - l . stara odjea; bilo to
staro.
2. djelovi vune na ovcama to vise
(naroito po trbuhu). Vidi
podrepavanje.
REPOVAC - trava koja se izvrgne
iz ita (enice ili jeima) kad se dva
ili tri puta zaredom sije na istoj njivi.
Nema klasa i dobra je samo za blago.
RERA - l . domae narodno pjevanje
u zagori koje se zove jo i reranje jer
se u pjevanju uju glasovi re-re-re.
Govorilo se kantanje, kontanje.
Vidi ganga, oj kavica, treskavica.
Pri reranju jedan goni, a dvojica-
RERATI
trojica privaaju, pomau (reraju,
gangaju). Boduli kau za reru:
ledan piva, drugi mu se ruga.
Sinjska rera, imacko pivanje,
To je na5i cura milovanje.
2. uskotrana eljeznica koja je
vozila izmeu Splita i Sinja. Tu
razdaljinu prevaljivala je za tri sata
(brzinom 12 km na sat). Na veim
usponima bila je tako spora da su
neki izlazili vani i pjeaili uzanju.
Rerom su je prozvali Spliani jer su u
njoj Sinjani pjevali rere. Poslije su je
svi tako zvali. iti ki rera na
Kukuzovcu.
RERA TI - l. pjevati reru.
2. pjevati u reri ne izgovaraj ui
stihove, nego samo isputaj ui
propisane glasove. Govore i gangati.
RESA - l. kita, ukras (na torbi,
odjevnom predmetu). Tako zovu i
muki cvijet na orahu, vrbi.
Kad ti vidin na pregljai rese,
Pod menon se cra zemlja trese.
2. una u djeteta. Nadimak Resan.
RESAN - jarac koji ima dvije rese
pod bradom. Slina koza je Resa.
RES KIR - isto to i rizik.
RESTE - dobro izrastao; brz u
rastu. Ako je netko gurov, onda
nikako nije reste.
398 RETO
RESTI - rasti; odgajati se, gojiti se.
Reste ka iz vode. Ali ne zna di je
resa. Reste za njin (kad netko
povrno kopa ili kosi). Vidi naresti,
izresti, reste, guzica.
Kia pada, trva reste,
To je godina,
U drgoga cre oi,
To mi dodia.
REA - vidi raa.
REEVILJITI - vidi raeviljiti.
REETO - isto to i raeto.
RETA - pletenica luka ili kapule.
RETA T I - l . ostati pri onome to
ima.
2. U trentunu dobiti trideset punata
i ostati na tome.
3. izbiti balotu tako da balota kojom
se izbilo ostane na mjestu izbijene
balote. Vidi reto.
RETO - l. ono to je ostalo; preko
toga; ponovo. Daj reto (opet).
2. uzvik kojim igra u igri trentun
daje do znanja da ima trideset
punata i da nee vie vui. Govore i
pun! Vidi retati.
3. uzvik koji uzvikuje i gra (ili
kibicari) kad reta balotu. Govore i
reto bala te balareta, balareto.
Tako se opisuje jedan od naina
REVAN
izbijanja balote (retanje). Izbija je
reta. Kau i da je balota retana.
REV AN - osveta, odmazda, ali i
uzdarje (milo za drago) . Revanirati
se (osvetiti se, ali i uzvratiti dar,
uslugu i sl.). Vidi zajmiti se.
REVANJE - magaree glasanje,
njakanje; runo pjevanje. Revati
(glasati se kao magarac, ali i runo
pjevati, plakati i sl. ).
Revi revi magare
Sutra emo na Bare,
Kad doemo s Bar,
Puna guza mara.
REVENA TI - ujednaiti. Revenati
se (dogovorom snositi troak
jednako, po glavan). Porevenati se
(dogovoriti se o snaenju troka).
Vidi revenole, pokusurati se.
REVENILE - jednako; po glavon.
Pili smo revenile (plaali smo
jednako, nije nitko astio).
REZA - dio brave za zatvaranje
vrata. Zovu je itenac (enac). Vidi
krakun.
REZENA - mali zasun, mala reza.
REIJA - vidi reija.
RIBANJ - naprava za lijepo
sjeckanje kupusa (ribanje), ribe.
Kupus se riba za kiseljenje. To je
onda ribani kupus (inae je u
399 RIGETA
ginvicon). Vidi karaut, smudati se,
srdeljica. Isto ili slino je i
grataljika.
RIBICA - l . depni noi, kurtelin,
leter, kujica.
2. vidi peenica.
RICETA - recept. Kau irieta.
RIICE - selo u imockoj zagori sa
zaselcima Cera, Buljevka, Buanje,
Donje Polje, Orlova Glavica, pod
Zaveli m, Sienice i Sklopine. upno
mjesto (Sveti Ivan Krstitelj) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji,
imotskom dekanatu.
Oj Riika zar je to mogue,
est katula pa ti nije vrue.
RIINA - rijeka koja povremeno
presuuje (rika uvijek tee). Vidi
jarak, jaruga.
RIMEN - usmen; vjet usmenom
izraavanju; izraen rijeima. Vidi
itmen.
RIETA - lijeniki zapis.
RIIPET - isto to i reipet.
RIOKA - riasta koza. Vidi
rovka.
RIGA - pruga; nekakva crta, ujedno i
peli (na ai, tanjuru i sl. ). Vidi
strika.
RIGETA - lim za obrue, za
olvanje sanduka i sl.
RIKOSIRATI
Dva Pilia, dva orla krstaa,
Za pason in od rigete noi.
RIKOSIRA TI - odbijati se (kao to
se odbija krilja od vode)
RIKTA TI - sreivati, dovoditi k
pameti; namjetati. Riktanje
(ureivanje; sreivanje; namjetanje).
Vidi uriktati, nariktati, regulati.
RIKUPERA TI se - vidi kuperati
se.
RIMA TI - plakati (najee
nepotrebno i bez veze). Rimanje je
podrugljiv naziv za nepotrebno
plakanje, za djej i pla, za pla od
obiaja (prilikom pogreba) i sl.
RINA - vidi saIbun.
RING(I)JERA - okrugla eljezna
ograda.
RIPA - repa. Kau i ripica. Go ka
ripica. Vidi prasea blitva.
RIPATI - kaljati, hripati.
RIPARIJA -vrsta loze divljake.
RIPINA - ljekovita biljka, divizma.
Zovu je i duvanaa. Neki je zovu i
aptua iako aptuom zovu i
odgovarajuu biljku.
RIAK - gomolj jestive divlje
biljke, lukovica. Izgovaraju i oriak.
Jede se sirov ili peen. Peeno ka
riak Kad se dobro ispee janje na
ranju kau: /peklo se ka oriak.
400 RKA
RIANIN - pravoslavac, rka, via.
Rianski (pravoslavan, rkaki,
vlaki). Odui ja se ka riansko
virovanje.
RIA TI - riskirati; usuditi se. Vidi
alarie.
RIVINA - vododerina. Izgovaraju i
rivina. Vidi rovanj.
RIZ - vrsta, soj . Svakog riza (svake
vele). Vidi riziti.
RIZIK - opasnost (mogunost da se
strada, da se sve izgubi). Govore i
riziko, reskir. Riskirati (odvaiti se,
osuditi se, reskirati). Kau i
rizikovati. Tko riskira, provitira.
Rizian (riskantan, nesiguran). Vidi
alarie, zariskirati.
RIZITI - reziti. Vidi erbiti. Nema
riza ( ne rizi).
RIOLOZINA - jelo od puno rie, a
malo mesa u listu od vinove loze.
Vidi arambaii.
RKA - podrugljiv naziv za
pravoslavca. Isto rka, rka. Po
rkaki (naopako, suprotno od
naoposum). Vidi rianin, vIa.
Nee rka kruva mrka,
Nee pure probodene,
Nee kae odliven e,
Nee spua balavoga,
Nee jea bodavoga.
RLUK
RLUK - urba.
ROBA - odjea, ali i sve to se
prodaje i kupuje. Vidi misni.
Mala moja sva ti roba vridi,
Samo gae prorii po sridi.
ROBA - osoba koja provodi ovrhu
(odnosi zaduenim ljudima ili
ljudima koji nisu platili porez blago
iz kue), koji robi. Neki govore
ruba, neki rondar. Kako bilo, nitko
ih po zagori nije volio.
ROINSTVO - dio enidbenog
obiaja, kad svekrva dolazi buduoj
nevisti i nosi dar. Izgovaraju i
roite. Vidi prsten.
ROD - mjesto roenja, rodna kua;
skupina ljudi krvno bliskih. Od zla
roda nema ni poroda. Kad proe
mjesec dana od udaje mlada odiva
ide obai svoju naj uu rodbinu (kau
da ie u rod).
RODA KV A - rotkva.
RODIJ AK - osoba kojaje u krvnom
srodstvu, roak. Najblii rodijaci su
braa i sestre, a sve ostalo broji se:
prvobratueti, drugo bratueti,
treebratueti itd. Roo (roak
odmila). Rodica (roakinja). Kau i
rode, a misle rodijae, rodice.
Rodijak mu ka pr kozi. Vidi tapun.
Nebo vedro, okolo oblaci,
401 ROG
Doi dragi, nismo rodijaci.
RODNICA - dio loze s barem tri
pupa (u nekim dijelovima zagore s
barem dva pupa). Vidi brk,
pribrak.
RODU LA - 1. dio mlina na
protonim mlinicama preko kojega
se vrtnja krivog kola prenosi na
vrtnju mlinskog kola.! Vidi tumbas.
2. vidi roketa.
RODA TI se - drati do rodbinskih
odnosa; isticati rodbinske odnose
(moda vie nego treba); drati do
daljnjih rodbinskih odnosa kao da su
blii. Vidi kumati se.
ROG - l . koten izrestak na glavi
nekih ivotinja. Ka kozji rozi (kau
kad se neki stalno svaaju, kad
nikako ne mogu biti skupa). Vidi
rogulja, roga.
2. posudica nainjena od volunjskog
roga u koj u se meao pra za puke
kremenjae ( i sline starinske
puke). iri dio roga dobro bi se
zaepio (zabrokvao) drvetom. Na
uem dijelu provrtil a bi se rupica
kojaje zaipana tigom (tikom). Na
tu se rupicu sipao i isipao prah. Na
rog ide kona vrpca (kajasa) ili lanac
tako da se moe nositi o ramenu.
ROGA
3. kosa krovna greda, ronjik. Vidi
mertek, abrun.
4. kad je mina (mladi misec) kau da
mjesec ima rog.
ROGA - l . ovca s roiima.
2. baja u itu (crna, sitna, tvrda, ni
mlin je ne moe satrati). Vidi
moljica.
3. vrsta starinske puke (prema
kundaku u obliku slova T) . Vidi
raak, karanvilka, kasa, baba-roga.
ROGAIN - roga, plod (u obliku
eiria) na ljutoj drai (drai
kovrljai).
Nije draa rodila rogaa,
Kano mene majka za pivaa.
ROGALJ - uvueni, uski dio u vrei,
u araru, ujedno svaki rog, svaki
uvueni dio zemlje i sl. Vidi peklja.
ROGA - vidi vila.
ROGONJA - ovjek kojega smatraju
da je moan i jak ( da je bogat pa ima
vezu s vlastima, andarima, sucima).
Takav je ovjek rogat. Ne bodi se s
rogatim. Tako se naziva i as (a) u
kartama.
ROGULJA - krava velikih rogova.
ROGULJE - 1. isto to i draevile.
2. obine vile (rijetko).
ROGUA - duina koja se moe
odmjeriti palcem i kaiprstom.
402 RONITI
Uvatija san pastrvu, nema ka rogua.
Vidi podlanica, rastegalj, seanj,
zastopa.
ROKETA - valji za namatanje
konca, prediva, ujedno i namataj
konca ii pree. Govore iroklo,
rokel, rokelo, rodul, rodula. Vidi
poleta.
ROKO - muko ime. Govore i
Rokica, Roki. Uvatija me se ka
pae oko Svetog Roka. Zaljubijo se
ka Sv. Roko u pasa. Vidi Vinjani.
RONAK - ptica koja roni po vodi.
Izgovaraju i norak, norac.
RONDA - l .mnotvo, to bue,
svjetina. Ie cila ronda.
2. seoska straa koja je uvala polje,
gaj i sl. Vidi rondar.
RONDAR - 1 . isto to i roba.
2. osoba zaduena za red po selima
(za vrijeme austrijske uprave). Vidi
arambaa, ronda.
3. jedan od makara.
RONDATI - gunati, brojiti (slino
to i ronzati). Ne ronda j vie, ustavi
se.
2. stvarati buku, dizati buku.
RONDULA - vidi kukulja.
RONITI - pasti malo kie. Da oe
malo roniti.
RONZATI
RONZATI - mrmljati, briti,
gunati. Slino je ronjati. Vidi
rondati.
RONJA TI - slino to ironzati.
RORA - vidi ugovornik.
ROA - nadimak za pjegava,
crvenkasta (pingava) ovjeka. Roav
(crvenkast, pjegast) .
ROV ANJ - rupetina od vode ili
vododerina (manja rivina). Tako
znaju nazivati lokvu ili bunar, ak s
ivom vodom (ivi rovanji). Mali je
rovanj rovanji.
ROVANJITI - l . rovati.
Razrovanjiti se ( razrovati se).
2. rovariti; brojiti; ugati. ta
rovanji?
ROZA TI - praviti redove (roze)
prije sadnje kumpira, kapule i sl.
Vidi naro zati, redati.
ROARICA - Gospa od Roarja.
Mala Go!pa derek u Grabovcu,
Roarica u Medovu Docu.
ROARIJA - krunica (niz
molitava Oena, Zdravomarija i
Slava Ocu). Redovito su je molili
pred vearu (poslije zdravomarije).
Molili su je i inae od Roarice pa
do ljeta. Izgovaraju iroarje,
ruarje, ruarija.
403 RUBENINA
ROE -selo u sinjskoj zagori. Gljev i
Roe ubij Boe. Vidi Votane.
RONJIK - kosa krovna greda, rog.
Izgovaraju i ronjak. Vidi mertek.
R A - L hrpa (najee, rpa ita).
Vidi crnometiti, rt.
2. gnojnica. Vidi gnjojar. Neki
izgovaraju vrpa.
RS - otar kamen (poput ekIjuna).
Ne odaj bos po rsin.
RSUZ - vrlo zao i opak ovjek. Da
zna koji je to rs uz.
REV ANI - selo u i mockoj zagori,
prije dio sela Zmijavaca. Vidi
Podbablje.
RUM - lom; vika i buka; veliko
nevrijeme (vjetar i kia, slino
salaukovini) .
RT - vrak ume kad se vije ito. Na
rtu je zrno vee i bolje (odatle se
uzima za sjeme), a di nosi vitar zro
je tura. Uzmi s rta, a ne s vitra. Rt je
i vrak rpe i sl. Vidi vro.
RUBA - osoba koja provodi ovrhu.
Izgovaraju i roba.
RUBAiNA - ovrha; robljenje. To
je i ono to se pokupi rubanjem.
RUBA TI - provoditi ovrhu; kupiti
porez (u naturi).
RUBENINA - rublje (intimele).
RUAK
RUAK - doruak. Ruati
(dorukovati). Ko vina veera, vode
rua. Ko se rano eni i rano rua,
zna ta rdi. Rueno doba (vrijeme
od ruka) . Vidi uina, veara,
marenda.
RUICA - ruohvat, rukovet
itarica. Vidi naklaaj. Ruica je i
rukohvat slame od ozimice ili rai
(krova). U tu ruicu idu u stvari
dvije ruice (tako da oni dijelovi gdje
je bio klas idu jedan preko drugoga).
Vidi granica.
RUMEN - runi, izraen rukom.
Rumeni rad (runi rad).
RUDA -selo u sinjskoj zagori . upno
mjesto (Sv. Martin biskup).
Ruda je i rijeka koja izvire u
istoimenu selu. Bez truda ne vrije ni
Ruda. Bie nesrian u ivotu ako
vidi izvor Rude.
RUDA - vidi rudica, rudasta.
RUDASTA - meka runa (odnosi se
na ovcu). Izgovaraju irudesta.
Takva je ovca ruda. Rude su bile
rijetke ili ih uope nije bilo po zagori.
Ruda (rudica) je i vuna s takve ovce.
Ta se vuna naroito koristila za
pletenje empera. Ipak, sve se
uglavnom plelo od domae, otre
vune. Vidi pramenka.
404 RUKODILO
RUDENJAK - rubac opleten od
rudice.
RUDEUA - vrsta vinove loze
bijelog groa u Imockoj krajini.
Vidi kujundua, kovaua, trnak.
RUDICA - meka vuna (ili prea),
vuna od rudaste ovce. Vidi
rudenjak.
RUGA TI se - dolaziti curi, a ne
imati dobre namjere (ne eljeti je
eniti). Vidi svrza.
RUGO - ruglo (sramota, odnosno
ono to je za sramotu, ali i nevaljala
osoba). Nee rugo zadugo. Silo rugo
pokraj puta pa se s drudin ruga. Vidi
odruga.
RUJ - biljka uta lista koju su
koristili za bojanje u uto.
RUJITI - ugati, uvijek podgrizati,
izazivati, prigovarati.
RUJOVINA - drvo koje slii divljem
jasenu. Izgovaraju ijurovina.
Rujovinu su namakali u vodi i s tim
su polijevali rane. Koru su koristili za
crnu tangu.
RUKETNJAA - aa s uhom
(obino povea i s izljevom).
Izgovaraj u i ruketnjak. Vidi mul.
RUKODILO - runi rad,
rukotvorina. Odnija ti ava rukodilo
RUKOVET
(kae se onome tko je nespretan,
aljkav, povran i sL).
RUKOVET - koliina neega to se
moe obuhvatiti jednom rukom. Vidi
ruica, naklaaj, paaman.
enjen ito, rukoveti lee,
Nema dragog aa snopove vee.
RUKOVETA TI - raditi rukovete
dok se enje ito. Takoer ii za
koscem dok kosi ito i kupiti u
rukovete, potom raditi snopove.
Kau i kititi (ito). Vidi
zarukovetati.
RUMENKA - rumena (crvenkasta)
krava ili osoba (rumen je crven,
crvenkast, rumen ili rumenilo j e
crvenilo).
RUMIN -selo u sinjskoj zagori s
zaselcima Vrdovo, . Tu je i
istoimena rijeka (granica s Bajagiem
u kojemu je Mali Rumin). Kau da
joj je voda ljekovita.
RUNO - cjelokupna vuna oiana s
jedne ovce. Runo je u pravilu u
jednom komadu jer je vuna na ovci
pri koi priljepljena. Vid! sirina,
upati, guljovina.
RUNOVI - selo u imockoj zagori.
Franjevako upno mjesto (Gospa od
Karmela) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji. Vidi Bla. U upi je i
405 RUTA
Podosoje (sv. Nikola), a prije su bili i
Zmijavci.
Lipo moje selo Runovie,
U tebi se goji moje cvie.
RUNJA - dlaka na ovjeku po
grudima, udovima, preponama.
Runjav, runjov (dlakav, obrastao
dlakom). Kau i gunjav. Nadimak
Runje. Kau i strunja. Vidi
nozdrva.
RUNJA - 1 . crv koji jede prut,
ozdol bijel ozgor sme, runjav poput
stonoge. Vidi pregalj, korovica.
2. runjava ena, ena runjavica. Vidi
brico.
RUNJA VAC - l . planinska biljka s
jestivim plodovima.
2. vrsta domaeg planinskog bijelog
kasnog vrlo ukusnog okruglastog
kumpira runjave koe. Pri kuhanju
se raspada.
RUPITI - hrupiti, banuti, nenadano
doi.
RlJSAK - ruksak. Vidi procak.
RUSO - svjetlo crveno. Ruso vino
(crvenkasto vino, plavac; rvatina).
RUT f - stara odjea, stare krpe.
Ruta se skupljala jer se otkupljivala.
Vidi rutavac. Rutav, rutov
(poderan, s krpama i repi ma po
sebi).
RUTATI
RUTATI - podrigivati (rijetko).
Vidi uzbrekniti.
RUTAVAC - pokriva napraVljen od
rute na tkalakom stanu (tonije,
osnova je od vune, a potka od rute).
Rutav Mate, lega na te. Neki ga zovu
krpetun.
RUVIJAN - svodnik. Ruvijan je i
smutljivac, osoba koja stvara
smutnju puntajui jednu osobu na
drugu laui im da su jedna drugoj
neto rekli ili uinili. Nekima je to i
bir.
RUVINJAN - oteen; ranjen,
nagren.
RUVINJA TI - otetiti; raniti,
nagrditi. Pritovarila mi je magarca,
njava je ne odnija, pa ga je ruvinjala.
Di ti je kosa. Eno je u avlu. Ruvinja
je oni lude. Ruvinjati se (raniti se,
nagrditi se na neto i sl.). Slazi doli,
ruvinjae se.
RUA - 1. rua (cvijet).
Ja u crkvu, na me rua pade,
Ja pogleda, Gospa mi je dade.
406 RANO
2. naziv za vrstu crvenog groa
duguljasta zrna. Vidi crvenak.
RUA - ensko ime. Vidi spu.
Ulazi Rue.
RUARJE - vidi roarje.
RUI -selo u drnikoj zagori sa
zase1cima Bui i Gajine. Vidi
Gradac.
RUINA - patina koja se uhvati na
raznim predmetima, hra.
RUMARIN - ruzmarin (ljekovita i
miriljava biljka).
RVACE - selo u sinjskoj zagori
(Hrvace). Franjevako upno mjesto
(Svi Sveti) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji.
RV ATINA - vrsta crvenog vina (od
vie vrsta groa). Nekima je to slabo
vino, nekima crveno groe i vino.
Vidi baina.
RAN.NA - raena slama, slama od
zimice. Od nje su pravili ua i krov.
RANO - Arano, selo u imockoj
zagori. upno mjesto (Svi Sveti) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji .
Izgovaraju i Ranovo.
SABA VA T - svemogui Bog.
Sabavate Boe, koli
,
ku san zmiu
vidijo. Kau i sabovat, sebavat.
SABLJA - vrsta hladnog oruja (visi
o bedri), orda. Alkari, vojvoda i
vojvodin autant obavezno nose
krive sablje (autant s isukanom
sabljom prati vojvodu). Vidi
bajuneta, bajunetav, pulijaiea.
SA - 1. isto to i peka. Izgovaraju i
saura.
2. rubna ploa na krovu kue
ploatice.
SAMA - balini, olovne kuglice
kojima se pune patrone lovakih
puaka.
SAMARICA - lovaka puka na
samu.
SAD - posaeno povre ili loza.
SADA - vidi sadak.
SADA - zailjeno, otro, kriveljavo
drvo kojim se sadi kUpus. Neki
jednostavno govore praljak, neki
prlj.
SADAK - dugaak enski odjevni
predmet, pokriva uglavnom lea.
Neki izgovaraju sadako Kau i sada.
407
s
SAK
Bijeli sadak nose djevojke, udane
ene nose modrine.
Pivaj seko dok se mili
I dok nosi sadak bili,
Kad obue ti modrinu,
Nee pivat ni godinu.
Vidi jeerma, zobun.
SADAK - sada.
SADITI - 1. napraviti plast (sijena,
pie, kukuruovine i sl.).
2. nadjeti suduk, kulen ili divenicu.
SADNO - 1 . zadebljanje ili
provaljenje na magaretu to ga uini
tovar. Pala mu uva na sadno.
2. zadebljanje meu nogama
zadobiveno jaenjem, odnosno na
trtici od jaenja mrava konja. Kau i
protrla ga. Vidi oprknati se.
SADAK - eljezne tronoge na koje
se namjetao kota na ognjiu.
SAGORETINA - vidi gora.
SAGRDUM - velika teta. Ako krave
uu u vrta, napravit e sagrdum.
Doa je pijan i napravija veliki
sagrdum (polupao, porazbijao i sl. ).
SAK - 1. naziv za mreasti dio vlaka
(kesa, vlaina). Navrzi sak na telJug.
SAKAGIJA
2. pomagalo za lov ribe u mutnoj
vodi, odnosno njegov mreasti dio.
Drka (srg) mu je dulja nego ona od
vlaka. Izgovraj u i ak.V id i sakarica.
SAKAGIJA - ivotinjska (ponajvie
konjska) bolest, slinavka, balavost,
ali u ali i boles ljudi: kaalj,
mrcanje, kad od prehlade ili zaduve
gudi u prsima. Pravo te uvatila
sakagija. Izgovaraju i sekagija.
SAKARICA - mali sak. Neki kau
purnjak.
SAKAT - klast (kljast, bez ruke),
bez noge, s bilo kojom tjelesnom
manom, bogalj. Sakataja (sakata
osoba). Vidi kljajo, osakatiti.
SAKRAMENA T - sakrament,
milost Boija koju umirui dobiva
ako se pred smrt ispovjedi pa kau da
je umro okrijepljen svetim
sakramentima. Ima i drugih
sakramenata.
SAKRAMENTATI - i zmlatiti .
SAKRETAN - skriven (sakriven),
tajan. Nie to nnta sakretno.
Izgovaraju iakretan.
SAKRITAN - sakristan (remeta,
ali i pomonik pri bogosluju). Vidi
vrabacijer.
SAKRITIJA - prostorija u crkvi
(iza oltara) ili kraj crkve u kojoj se
408 SALAPAA
uvaju sveenika odjea i predmeti
za bogosluje, sakristija.
SALAKANJE - berekinanje;
pretjeranost u igri, nemaru,
dangubIjenje, hodanje okolo bez
potrebe. Dosta mi je vie tvoga
salakanja.
SALAKATI (se) - hodati okolo bez
potrebe (gubei vrijeme), berekinati.
ena koja puno salaka je salakua.
SALAMUN - Salamon, idovski
kralj, veliki mudrac. Znai i mudra
ovjeka, mudrainu. Izgovaraju i
alamun. Salamunovo slovo
(zvijezda estokraka). Priaj u da ga
je izmislila Salamonova kerka
savjetovavi oca kako e napraviti
dno od bave uspo mo etke (estaj,
estaj mudri Salamune).
SALAMURA - voda u kojoj se
rastopila velika koliina soli . U
takvoj vruoj vodi moe se noge
nakon duga hodanja. Tako nazivaj u i
posve slano jelo, grecelj. Ki
salamur (slano priko nana).
SALAPAA - slino to ialapaa.
Izgovaraju i salapanka. Mukarac je
salapan.
Koga reda po goveda?
Moga brata Ivana salapana.
op Pero na vojsku.
SALATA
Na ijoj je kui vraka ?
SALA TA - salata, svako povre koje
se kao prilog jela jede prisno, a
zainjeno uljem, solju i kvasinom.
SALA T AN - neuredna osoba.
SALA TINA - divlje zelje (rijetko se
govori).
SALAUKOVINA - veliko nevrijeme
praeno kiom, vjetrom i
grmljavinom slino neveri, takoer
iznenadan, neugodan, hladan, vlaan
vjetar. Izgovaraju i salauk,
salauina. Vidi rum.
Pue bura, pue jugovina,
Snig i kia, zajedno se mia.
SALBUN - sitna morska prina.
Neki izgovaraju solbun, neki
sarbun. Neki kau rina.
SALETITI - naglo navaliti na
nekoga i nagovoriti ga na neto.
Saletija me i nisan mogla re: neu!
SALIA TI - navaljivati na nekoga i
nagovarati ga na neto. Vidi saleti ti,
obliati.
SALID - kamena ploa za
kaldrmu. Izgovaraju isalida.
Salidan (pokiven ploama,
poploan, kaldrman).
SALIDANJE - postupak
poploavanja, kaldrmavanje,
postavljanje plonika od kamenih
409 SAMAKI
ploa. Salidati (poploati,
kaldrmati). Vidi posalidati.
SALIT AN - usro, posro, koji se
svako malo salita.
SALIT AN - posran.
SALITA TI se - posrati se, usrati se
(rijetko i obilno). Vidi lita vica.
SALO - masna naslaga na svinjskom
trbuhu i u ovjeka. Prasee salo se
zamatalo pa dimilo i suilo i tako bilo
jednim od najvanijih zaina (uz
maslo). Svaka etvrt tako objeena
sala zove se sisa.
SALO - sud (spremnik) za dranje
kukuruza u klipu, silos.
SALT - vidi saltimice.
SALTIMICE - izravno; s odreenim
ciljem. Otii saltimice i kupi (ne
ekaj povoljniju priliku). Slino je
vreon, drito, bez zaustavljanja.
Govore i od salta. Jedni od salta iu
brat planinski tir.
SALUDATI se - pasti, stui se. Ne
igraj se, saludae se.
SAM - s jednom brikulom. Tom
rjeju karta upozorava druga da ima
jednu brikulu, samicu ili jednog
karika (ukoliko mu je ovaj mota da
ga izvijesti koliko ima karika). Vidi
drug, tre.
SAMAKI - vidi asamaki.
SAMAR
SAMAR - 1. drveno sedlo za
magarad i konje na koje se
privruje tovar. Izrauje ga
samardija. Sastoji se od drvenog
dijela (drvenice), slamnatog dijela
(krova, stelje) obloenog kom
(obino ovijor) i suknom (
potkrojem) i otkanog dijela:
popruga, pova (podrepala,
palduma), praa (tovarnica) i
konopa (tovarni konapi). Drvenica
se sastoji od oglavia, krstaca i
igala, stramica (est platica od kojih
se dvije gorje zovu koludrice). Uz
ular to je magarea orma. Pravo
sedlo ide samo na konja. Slau se ki
sedlo i magare. Nakljukalo mu samar
(natuklo ga dobro). Nemanja s njin
ni konja ni samara. Imati samar na
kostima (raditi i nositi teret poput
magareta). Bri su in samari od
konja. /a dobra magarca bar samar
ostane. Vidi kabli, peenica,
samaraa.
2. dva drveta postaVljena nasukri
(poput krstaca samara) kojim se
uvruje slamnat i evarat krov.
Ima vie samara po krovu. Vidi
sklop.
SAMARAA - velika igla, slui
kod izrade samara. Vidi avaldua.
410 SANJ(V)A
SAMESTI - izmesti s neega.
Samela mi je (obamela mi je) oko
mlina pa mi toga dala. Sameten
(izmeten s nekog mjesta).Vidi okoli.
SAMET - barun, samot, kadi va.
SAMICA - l . balota za puku (samo
jedna kugla). Vidi sindirlija.
2. samo jedna brikula (koja nije ni
druga ni trea). Vidi sam.
SAMO - osamljenost; osama. To ti
je ona kua na samoi.
SAMON(I)K - krumpir ili neto
drugo to je samo niklo (nije usijano,
posaeno)
SAMPAS - bunilo. Uvatijo me je niki
sampas.
SAMSUN - idov kojemu je snaga
bila u kosi. Samsun je svaki vrlo jak,
snaan ovjek, delija. Izgovaraju i
anon te anun.
SAMUN - krui peen u pei od
opeka. Ne vise nigdi obieni samuni.
SAMUTICA - vidi bikla.
SANDIJA - vidi punta.
SANICE - vidi vlauga.
SANJ(V)A - vrsta divlje, jestive
lukavice. Ima oko metra visoku
stabljiku i ut cvijet. Jede se samo
podzemni dio tako da se koica oguli .
Vidi slike, Ijaljci.
SAPETI
SAPETI - vrsto svezati. Kad je
kogot nemoan, kad mu se nita ne
da, kae: Ka da san sapet. Teka je
kletva: Vrag te sapeja! Vidi
ukoliniti, Petar.
SAPETINJA - nepokretna osoba.
SAPINJAA - vidi prilipaa.
SAPIDRIKA - podrugljiv naziv za
mlaanicu koja se dobro ne ukiseli
nego se razvodni i uzljuti. Vidi
virlijan.
SAPLAK - bakren sud za vino
poput bukare. Izraivali su ga i od
drveta, samo ne od duica, kao
bukaru nego iz komada drveta.
Izgovaraju i salbak. Vidi kalija.
SAPLA TI - oslabiti, omravjeti.
Vidijo sam Marka, posve je sapla
(rebr mu se vide, noge mu dole ki
dvi ibice). Vidi srati.
SAPRA TI - oprati povrinsku
neistou. Priekaj dok saperen
sua.
SAPRLJATI se - oei se na vatri,
vodi ili pari ili na neemu drugom
vrelom. Saprljala san se. Vidi
prljati.
SAPUN - pomagalo za pranje. Pravi
se od svinjskih ostataka kuhanjem u
kotlu sa sodom kautikom.
4 1 1 SARUK
SARAN - spremite za vodu, vrsta
bunara. Obino je pokriven iako
neki saranem nazivaju i starinski
bunar koji je ozidan i utvren
crljenicom i japnom ili gnjilom.
SARANJSEK - 1. tvor. Izgovaraju i
saranjsak. Neki ga zovu dudan.
Opasan je za male pilie; ako nisu
dobro zatvoreni, nou se provue
kroz najmanju rupicu, podavi ih i
popije im krv, ali ih ne jede. Kad je
neto posve usko, kau: Tisno je da
se ne bi ni saranjsek provuka.
Saranjseke tamani lasica.
2. luk enjak. Stavi u dep luka
saranjseka pa ti nee mo vitice
naudit.
SARATI - odua jelova daska.
Vidi punat.
SARBUN - vidi salbun.
SARITI - vidi ariti.
SARKA TI - htjeti svugdje zaviriti
(eljade ili ivina). ta bi ona sada
tudan sarkala!
SAROINA - propalica, pij anac.
Vrg nanija onu saroinu. Vidi
lupoderina.
SARUK - starinsko pokrivalo za
glavu, poput turbana. Posprdno
saruina. Vidi zasaruen.
SASNITI
SASNITI -uzeti u usta dojku (sisu,
eieu) i dojiti (odnosi se na janje koje
to u pravilu uini samo). Vidi
sastaviti.
SASTADATI se - sastajati se.
SASTANAK - dio enidbenog
obiaja, dolazak mladinih roditelja
(obino) drugog dana poza svadbe.
SASTAVCI - mjesto gdje se sastaju
dvije rijeke, gdje se jedna ulijeva u
drugu. Tako se zovu i zemlje blizu
tog mjesta.
SASTA VITI - dovesti tele kravi
majci da doji. Ne mogu ti do dok ne
sastavin tele. Vidi sasniti.
SA T ARA - mesarska sjekira.
Izgovaraju i satar. Kau i mesar.
SATARLUK - veliki, teki, napomi
posao, najee bez velike koristi.
Vidi satriti se.
SA TRI -selo u sinjskoj zagori. Vidi
Potravlje.
SA TRITI se - satrati se, satrti se
(posve se umoriti od teka posla).
Satrija san se iv. Vidi satariuk,
pritruditi.
SA UZET AN - obilat (odnosi se
ponajee na sud ili bunar koji
puno dri).
SA V ALITI - isto to i svaliti
(odnosi se na mlin).
41 2 SEUA
SAVIJA TI - svijati. Drvo se savija
dok je mlado. Koje se drvo ne savia,
vitar lomi (ako se netko savija tj .
prima svita, da se uit, to smatraj u
dobrom osobinom). Savijanjem
nazivaju i let orla. Savija se orli prid
kuan, miu pilie. Mrcinja se
savija na krepaline. Vidi bura.
SA VINITI - saviti.
SAVO ZITI - voziti (u pravilu neto
teko i nizbrdo). Sia li se kad smo
savozili mline u kanjon Krke?
SA VULJATI - smotati bez veze.
Savuljan (smotan na brzinu).
SAZIATI - sazidati. Svidija di je
sazia zid? Sazidan (sazidan). Vidi
zidati, nazi dati.
SBURLJATI - umijeati skupa
razne stvari. Sburljala je u lonac sve
to jon je dolo pod ruku. Vidi
burijati.
SEGA - zato. Sega si to urdija?
Izgovaraju i ega.
SEMERITI - vidi emer.
SEBA V - sevap, dobro djelo,
dobroinstvo. Vdiliti siromaku veliki
je sebav.
SEBA V A T - isto to i saba vat,
sabovat.
SEIVICA - vidi soivica.
SEIJA - lealjka, otoman.
SEDLENIK
SEDLENIK - konj koji se sedla, na
kojemu se jae.
SEDMA - karta sedmica u
talijanskim kartama. Izgovaraju i
sedmina.
SEDMINA - l . zajednika veera
poslije pogreba. Vidi daa.
2. skup od vie obitelji povezanih
raznim (ne nuno rodbinskim)
vezama.
SEDRA - nataloeni upljikavi
kamen u rijekama (rijenim
koritima).
SEDRAMI -selo u drikoj zagori.
Vidi Drni i Gradac.
SEGET - zemljite s tri strane
okruene vodom. Manji je seget
segeti.
SEIZ - konjuar, konjovodac (vojnik
koji posluuje vojnog starjeinu i
timari mu konja, sedla ga i
rasprema).
SEKAGIJA - vidi sakagija.
SEKSANDIJA - osoba koja vodi
konje koji nose teret, koja ide za
konjima. Govore i seksendija te
komordija. Vidi seksena.
Seksandija je i svat (odnosno osoba)
koji je zaduen za skrinje (plaanje i
prevoenje skrinja; to se u pravilu
radilo s konjima), skrinjar. Prije kad
41 3 SELINA
je vinanje bilo u nedilju, skrinje su
se nosile u subotu, u zadnje vrijeme
vinanje je u subotu, a skrinje se nose
u etvrtak (da ne bude u petak) .
SEKSENA - sluba prenoenja
konjima ili hodanja za konjima Uo
od mletake uprave i francuske).
Izgovaraju i seksana. Vidi
seksandija. Za vrijema rata (toga je
bilo dosta u l . svjetskom ratu) razne
vojske koje dou u selo pokupe konje
i magarad, a esto i ljude da im na
konjima i magaradima vuku ratni
materijal. To se isto zove seksena.
Dabogda te otralo u seksenu!
Seksana ili sesana je i naziv za konja
na kojemu se u svatima obavlja
prenoenje mladine skrinje s
njenom opremom.
SELALUA - vrsta zemljane lule.
SELEN - vrsta povra koje se dodaj e
u juhu, celer. Vidi petrusimen.
SELDISANJE - uzdravanje
nekoga, posluivanje, hranjenje,
pranje i ope uzdravanje. Seldisati
(dvoriti; ugaati). Kako te nevista
seldie?
SELINA - zemljite koje pripada
jednom selu ili zaselku, a pogodno je
za ispau. Ne mora biti ograeno.
SENJ
Vidi kuvin, mua, pasika, vlaka,
ogreda.
SENJ - l . dio mlina (oznaka na
baloti), odnosno dio rvnja.
2. dio lonarskog kola (ekrka),
ravasto drvo koje daje stabilnost
spravI.
3. oznaka (na baloti, alatki i sL).
Senjati (isto to isinjati).
SEPARA TNO - posebno, odvojeno.
Izgovaraju iseperetno.
SEPARE - odvojena, posebna
prostorijica u kui. Izgovaraju i
sepere.
SEPETLIJA - puka okovana i
ukraena. Vidi osepeen.
SERA - vidi siika.
SERBEZ - slobodno ponaanje,
ponaane bez straha, bezbrino
ponaanje, samostalnost u
odluivanju. Serbezan (slobodan).
U velikoj obitelji o svemu odluuje
kuni stareina, a ostali ukuani nisu
serbezni na svoj u ruku nita
napraviti. Nisam serbezan ni po kui
odai. Serbezija (sloboda).
Oj Bekijo, moja serbezijo,
Jadan ti san kad u tebi nisan.
SERDAR - l . neki zapovjednik,
obino vojni, u svakodnevnom
govoru onaj koji vodi neku klapu,
414 SIA
neku grupu (obino se kae u ali ili
podrugujui se).
2. vojni zapovijednik serdarije za
mletake uprave. Vidi ovicir.
SERDARIJA - temeljna upravna
jedinica u zagori za vrijeme mletake
uprave. Vidi serdar, banderija.
SERDELIJA - vidi zerdalija.
SESANA - vidi seksena.
SESRCE - vidi tesrce.
SEV AP - isto to i sebav. Znai i
potrebu, korist. Bija bi veliki sevap
unit piu.
SEZONA - pogodno vrijema za
obavljanje radova.
SEANJ - mjera za duinu (dvije
rairene ruke). Kau irastegalj.
SIC - 1. sjedalo.
2. neto sjeckano, ribano (kupus).
Najbole se kiseli kad se mee tavan
glavica, tavan sica.
SICATI - 1. sjecati, rezati na sitno.
Sica se kupus za kiseljenje, kisela
glavica kupusa, meso za suduke i
sl. Slino sickati (sjeckati).
2. hodati kratkim brzim koracima
(najee kau za djevojke i mlade
nevjeste). Nadimak Sicalo. Vidi
Stupalo.
SIA - sjea. Poinjala je kada gora
zauti (iza Mijovila), a prestajala za
SIANE
Blagovist kad gora pome zelenjeti,
kad drvo pone soit.
SIANE - selo u sinjskoj zagori.
Vidi Dicmo.
SIIKA - kamen koji se kod krenje
ne da izvaditi u veim komadima,
nego se drobi. Zovu ga i sera. Takva
je i mulika.
SIIVO - sjeivo. Vidi soivica.
SI - limena posuda za vodu koja
ima povrislo (na dnu je ui, a prema
vrhu se iri). Postojao je si koji je
sluio samo za izvlaenje vode iz
bunara ili atrnje.
SIA TI se - 1. biti u pareti i znati
jo dobro sve (odnosi se na stare
ljude).
2. biti vidovit.
3. misliti na neto vano; redovito
izvravati neke obaveze. Sia li se
prasadi ? (daje li svinjama redovito
jesti i piti). Sia li te se sin? (avlja li
ti se sin koji je daleko, alje li ti
togot, dolazi li ee?).
SIDALICA - prednji dio munice,
daska na koju mlinar sjeda kad kupi
brano. Na nju pada mlin kod
svaljivanja. Zato je napravljena od
debele rastove crljeni. Neki je zovu
metanica.
41 5 SIKIRICA
SIDITNJA KUA - kua u kojoj se
sjedi. To je obino vatrena kua,
vatrenica (u kojoj je ognjite).
Izgovaraju i sidita kua, sidetija
kua.
SIGUR - siguran.
SIGURATI - l . osigurati.
2. zavriti neto (neki posao).
Izgovaraju iasigurati, aigurati.
SIKARA - sikira (sjekira).
SIKAVICA - naziv za vie vrsta
bodljikavih trava (dok je mlada jede
je l:lago, naroito prasad). Izgovaraju
i sikovica, sikovac. Neke vrste zovu
magari , magareta. Vidi sikelina,
trnak, brmbe, gladiika.
SIKELINA - naziv za vie vrsta
bodljikavih trava (neki te vrste u
pravilu nazivaju sikavica). Neke su
vrste prasea poslastica. Izgovaraju i
sikeljina, sikalina. Pomodrila je
sikelina, moe se poet okat groe.
Vidi trnak, brmbe.
SIKILJ - draica. Izgovaraju i cikilj.
Oj sikilju lasin barjaktaru,
Vele ti si liski na udarcu.
SIKIRATI (se) - sekirati (se), ljutiti
(se), uzrujavati (se). Sikirancija
(ljutnja, uzrujavanje). Vidi
nasikirati.
SIKIRICA - vidi slanutak.
SILAA
SILAA - usjev itarica namijenjen
za ishranu stoke.
SILDIJA - momak koji dolazi na
silo (on je sildija curi kojoj dolazi)
ili koji je poeo ii na silo. Vidi
muterija.
SILEN - ponosan sobom i svojom
odjeom, sklon uljepavanju,
epurenju poput pauna. Tko je silen,
taj se sili. ta se sili? SiIendija,
silenica (osobe koje se sile).
SILITI - sudjelovati na silu; odlaziti
na silo ili doikati silo.
SILO - I . okupljanje kod djevojaka u
veernj im satima ili obino
prekraivanje vremena za jesenskih i
zimskih dugih noi. Silom se naziva i
skupina momaka koja dolazi nekoj
curi (edan iz te skupine ima namjeru
oeniti tu curu ako ona b:de htjela).
Dolazila sujon etri sila (etiri
momka su je prosili). Za korizme i
tjedan pred Boi nije bilo sila niti
enidbe. Glavno je silo u subotu.
Kad subota proe mi bez sila,
Ka da nije nikako ni bila.
Oj suboto, noi moja vedra,
Kad si vedr 5pavat mi se ne da.
Vidi prelo, krakun, sildija, siliti,
spratiti, trtak, plailo.
416 SINDAK
2. skupljanje ljudi (starijih i mlaih)
uveer u nekoj kui radi obavljanja
nekog posla (peruanje kukuruza,
manjanje kukuruza, upanje vune,
patkanje duvana i sL).
3. svilena nit koja se koristila pri lovu
udicom i parangalom. Izgovaraju i
osilo. Poslije je zamijenjena
najlonskom (koju zovu i kren). Vidi
prulja.
SILOVAN - jak; estok (odnosi se
na hranu, primjerice na grah u
kojemu se kuha ljuk, blitvu na
proljee kad joj je estoka orba i
sL). Ne mogu, posve je silovno.
SILOVINA - jakost; estina (odnosi
se ponajvie na hranu). Triba da mu
odnese njegovu silovinu.
SIMENJAA - biljka (kupus, luk,
kapula) sa sjemenom. Kupusna se
simenjaa sadi na Badnji dan, malo
se pokrije da se ne smrzne. Sa
sjemenom se sije rasod. Vidi Grgo.
SIMPATIJA - sklonost, naklonost i
ljubav prema nekoj osobi. Simpatija
je privlana osoba, osoba koja
izaziva ljubav i simpatiju.
SIMIRLIJA - vidi sindirlija.
SINDAK - naelnik u opini (za
austrijske uprave) .
SINDIR
SINDIR - lanac. Naroito su vani
sindir o kojemu visi bakra
(komatre), sindir kojim se krave
veu za jasle, sindir kojim se steu
koci na karu i sindir na kojemu je
si na atrnji ili bunaru. Vidi
pancir.
SINDIRAA - vrsta lovake
puke.
SINDIRLIJA - vrsta balote za
puku. Neki izgovaraju simirIija.
Radi se o dvjema balotama
samicama svezanim sindirom (PO
dva ica, a etiri zrca). Izraivali su
ih spretni majstori (na svaku bi
balotu uvarili po zakaku).
SINIRLIJA - bolest zglobova
(svih; i po rukama i po nogama i po
kraljenici). Vidi peevena,
leobolja.
SIN(I)CA - ograen prostor, natkrit
granama (za spraanje ovaca).
SINIJA - tronogi stol okrugla oblika
s kojega se jede (neki je zovu stolica)
Takav oblik bio je potreban kad se
jelo iz jedne zdjele zvane anjak.
Ukuani se poredaju oko sinije
sjedei na malim tronogim stoiima
i jedu drvenim kaikama iz
zajednike zdjele. Ajde ist, metila se
sinija na kuu (sinija nije bila stalno
417 SINJATI
nasred kue, ve prislonjena uza zid
ili ak objeena o gredu). Pred kuom
je mogla biti kamena sinija oko koje
su ukuani i gosti sjedili i
razgovarali.
SINIE - sjenite, prostor oko
guvna pogodan za sadijevanje slame,
kukuruovine i sl.
SIN OVA C - bratov sin. Kerka je
sinovica. Vidi era.
SINSKI - koj i se odnosi na sijeno.
Sinski kolac (kolac za prenoenje
sijena). Izgovaraj u i sinjski kolac.
Vidi naviljak.
SINJ -gradi u sinjskoj zagori.
Franjevako upno mjesto
(udotvorna Gospa Sinjska) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji . U
upi su i Brnaze, Radoi, Luane
(sv. Katarina), Karakaica, Suva,
Glavice, Jasensko i itluk (sv. Vrano
Asiki).
Sinju grade, zlatni buzdovane,
Od davnine junaki mejdane.
SINJAL - kamen kojim se obiljeava
(zatvoren) greb.
SINJA TI - obiljeiti, staviti znak.
Sinjan (obiljeen). Kad je netko
maan, kau: Sinja gaje Bog. Vidi
senj.
SINJSKO POLJE
SINJSKO POLJE - polje oko rijeke
Cetine izmeu sela Glavica i mjesta
Trilja.
Koliko je Sinjsko polje,
A kad stane svak na svoje,
Ne ostade nita moje.
Oko polja su npselja Sinj , Glavice,
Gala, Otok, Doviii, Ruda
(djelomice), Grab, Jabuka, Vedrine,
Trilj, Koute, Turjaci, Brnaze.
Sinjani se vale robon i duanin,
Bmaani Tripalovin stanjin,
Turjaani konjin i alaon,
Ko!'uani ispod kue paon,
A Trilani konjin i karovin,
Vedrinjani gnjojon i krtolin,
Jabuani aon i bocunin,
A Grablani ribon i vlakovin,
Doviani smitljikovin sirkon,
Otoani jeimon jarikon,
A u Gali rodili kumpiri,
Mogu biti za pu!'ku balini.
Zanimljivo je da u ovoj pjesmi sela
ne iu naoposum.
SIPITI - lagano padati (snijeg u
sitnim pahuljicama, brano sipi ispod
mlinskog kamena i sl .). Snig mu sipi
iz oiu (kau za ljutita, namrgoena
ovjeka). Nadimak Sipalo.
SIR - mlijeni proizvod. Najpoznatiji
j e sir iz miine i sir iz kaice.
41 8 SIRINA
Na tavanu siri vise
ija bi ji, ini mi se.
Jedan od tipinih postupaka sirenja
jest:
l . Mlijeko se uzvari.
2. Kad se mlijeko pone dizati stavlja
se sirite ili kiselina.
3. Procijedi se i stavlja u tvorilo.
Sir dre u krtolu objeenu o gredu ili
uvaju u miini (janjea se miina
odere bez razrezavanja i uredi na
poseban nain, sir iz tvorila naree se
na komadie i kroz vratuu ugura u
miinu, vratua se dobro zavee).
Vidi trveni sir, surutka.
SIRAK - itarica to se sije po
zagori. Jedna vrsta ima bolje zrno, a
druga bolju kitinu (metla). Sireno
brano mijeali su s eninim, a
siromaniji su esto jeli siren kruv.
Sirak je dobar protiv proljeva. Znali
su ga i priti. Vidi prga.
SIRINA - stabljika sirka. Od
sirine sirka metlaa rade se metlice,
a slui i za pokrivanje kua (umjesto
evara).
SIRET - ocat, kvasina.
SIRINA - l . voda u kojoj se prala
vuna.
2. smrad u vuni (od koje nakon
pranja nastaje voda koj a se zove
SIRINJAV
sirina). Vuna se prvi put pere u
toploj vodi da izae sirina.
Dok je hladno sirina je uz miinu, a
kad zatopli (oko sv.Ante) sirina
podade (podigne se od koe). Tada
ovce striu (er makaze mogu rezati).
Sveti Ante milostiva srca,
Privati je da se ne koprca.
SIR INJA V - neist (odnosi se na
neopran u vunu na kojoj ima sirine ili
na vodu u kojoj se prala vuna).
SIRITE - l . tekuina pomou koje
se mlijeko pretvara u sir.
2. eludac domaih ivotinja
(naroito krave i janjeta; od njih se
pravi sirite ). Govore i sirito, sirie
i veliki drob. Vidi mura.
SIRNICA - uskrsni kruh. Vidi
posveanica.
SIROE - dijete i openito osoba
koja je rano ostala bez jednog ili
obadva roditelja. Vidi sirota.
SIROMA -jadnik, osoba prema kojoj
se izraava saaljenje. ta e,
.
?
SIroma.
SIROMAJ - siromah, koji nema
nita (Nema ni luga na ognjitu).
Izgovaraj u i siromak. Vidi siroma.
SIROMAKI - koji pripada
siromahu, siromahov. Jugo je
siromaka majka.
419 SITO
SIROTA - isto to i siroe, (ali u
pravilu ensko). Pomozi sirotu na
svoju sramotu. Za muku sirotu kau
i sirotac. Ja san bija sirotac i neu
ga upuati.
SIROTINJA - siromani ljudi, ali i
imanje siromaha. Izgorilo mu ono
sirotinje.
Bila san ti drgane u kui
Sirotinje Boe svemogui.
SIROTITI - initi nekoga sirotom.
SIRUP - tekui lijek protiv kalja.
SIRUTKA - isto to i surutka.
SISA - dojka. Neki kau cica. Vidi
salo.
SISVETI - blagdan (Svi Sveti).
Kau da je to Prvi Boi. Zvona
slave osam dana. Vidi Mrtvi dan.
SITNARIJA - sitno povre. Moran
posadit (posijat) ono sitnarije. Vidi
sluba.
SITNICA - 1. isto to i raeto.
2. vrsta ljekovite trave. Izgovaraj u i
sitnica . .
SITNO - selo u ibenskoj zagori
(Dojne i Gornje). Vidi Perkovi.
SITO - pomagalo za prosijavanje
brana (purino je rie, kruno gue).
Novo sito o klinu visi. Ima drven
obluk i iane okice. Sitati
SIVERI
(prosijavati kroz sito). Vidi raeto,
koprna.
Sitaj baba brano,
Neman dide nato.
Kada doe lito,
Kupiemo sito.
SIVERI -seL u drikoj zagori sa
zaselkom Potok. Franjevako upno
mjesto (sv. Petar Apostol) u
ibenskoj biskupiji, drnikom
dekanatu. U upi je i Tepljuv.
SIVONJA - nadimak za siva vola.
Zadra ka sivanja.
SJADRUMITI se - vidi sjardumiti
se.
SJAGMURITI se - pokvariti se od
stajanja (odnosi se na hranu). Slno
je ujagmuriti se. Vidi jagmuriti se.
SJAJNJNA - s janjetom u sebi
(odnosi se na ovcu). Izgovaraju i
sjajna. Vidi objanjica.
SJANJATI se - izmijeati se jedno s
drugim (primjerice kupus i krumpir u
tanjuru). Vidi spurati se.
SJARANITI se - sprijateljiti se s
nekim. Vidi jaran.
SJARDUMITI se - isto to i
sjaraniti se, ali se govori u pravilu s
podrugivanjem ili kada se udrue
nevaljale osobe i jedan bez drugoga
ne moe biti. Sjardumijo se s onin
420 SKALATI
Nikolon. Neki izgovaraju sjadrumiti
se. Slino je skerepiti se. Vidi
jardumiti.
SJARMA TI - staviti jaram.
Sjarmau ja njega (sredit u ga).
SJATI - sjahati. S tueg konja
nasrid polja sjat. Vidi uzjati, najati.
SJATNA - koja ide s drugima, koja
se ne odvaja (odnosi se na domau
ivotinj u).
SJUITI - malko zgrijati (da bude
mlako). Sjuen (malko zagrij an).
SKAKA - skakanje. Nema skake po
kui. Stoji ji skaka. Slino je
skakanja.
SKAKALA - 1 . mjesto gdje se
momci nateu u skakanju. Markova
skakala (lokalitet u Mrnjavcima).
2. kamenja razbacana na nekoj
povrini (da se moe skakati s
jenoga na drugi). Sama skakala
(kau za neravan, lo brdski put; di
stina di rupa).
SKALA GAA - onaj komu su gae
(gorje) spale ili kome gae esto
spadaju.
SKALA TI - I . omravjeti, oslabiti.
2. skinuti (nekome) odjeu. Ako tako
nastavi, skalau ti gae i dobro te
istu po guzici. Skalan (svuen). Bile
SKALATI se
su mu skalane gae pa nie moga
potrkat.
SKALA TI se - 1 . svui odjeu sa
sebe (biti gol), skinuti se.
2. spustiti se s neega visoka
(skalama ili drukije). Skalaj se bre
doli dok san dobre vble (sai dolje
dok ti je vrijeme).
SKALE - ljestve. Vidi mlin.
SKALIN - stuba. Skaline, skalini
(stubite, stube).
SKALUPATI - presaviti, sloiti
(odnosi se ponajvie na odjeu).
Skalupan (presavijen, sloen). Vidi
kalupanje.
SKAMENITI se - stati kao ukopan,
ne znati progovoriti. To se deava od
naglog iznenaenja. Vjeruje se da
vuk ovjeka moe obziniti kad se
nenadano pojavi pred njim. ovjek
se skameni od straha i ne moe ni
zinuti.
SKANDELA - sramota, bruka,
smutnja, skandal. Izgovaraju i
skandala, skandal, skandol,
kandal, kandol i sl. Skandelozno,
kandalozno (sramotno,
skandalozno).
SKANDELA TI - rastuiti nekoga,
oneraspoloiti ga, razoarati,
421 SKELA
obrukati, osramotiti. Govore i
skandaliti, skandoliti i sl. .
SKANT ARITI se - ukoiti se od
zime, smrznuti se od hladnoe. Ne
znan za noge, skroz-naskroz su mi se
skantarile.
SKARA TI - vidi skrati.
SKARON - nesiguran pri izvrenju
obeanja, spor pri izvravanju
preuzete obveze (nikad ga doekat;
vi[e puta mu triba re; nije od
obeanja). On ti je skaron. Vidi kar,
breskaran.
SKASTITI se - vrsto odluiti neto
napraviti, postii neto; uvatiti se
(ega); skupiti sve snage za neto.
Skastijo se da napravi kuu. Vidi
okastiti.
SKAELA - dep na traveri.
Izgovaraju i kaela.
SKEAN - slino to iskesan
(odnosi se na sukno). Vidi skeati se.
SKEA TI se - slino to i skesati se
(odnosi se na sukno kojemu ivi kraj
nije upravan). Sukno se ske a u stupi
za vrijeme valjanja. To se dogaa
ako vuna nije dobra, ako je od
guljovine ili ako nije dobro tkano.
SKELA - 1 . isto to ikerep.
2. mjesto okupljanja djece, omladine,
odraslih radi igre, zabave. Otia je u
SKELEDIJA
skelu. Skela je oko gostionica, na
derneku i sl. Neu skele oko svoje
kue.
3. armadura (prigode za stajanje pri
izvoenju radova na novogradnjama
ili opravku starih kua).
SKELEDUA - laar koji laom ili
skelom (kerepom) prevozi putnike
preko rijeke.
SKEREPITI se - povezati se u
vrsto prijateljstvo. Slino je
sjardumiti se.
SKERLET - ukrasna ojana odjea.
Jo se naziva i nainjena roba s
ukrasima. Kad netko ima takvu
odjeu, kau: Sve na njemu gori!
SKESAN - poput kese (obino se
govori kad se loe zaij u zakrpe pa se
smrsne). Vidi punat.
SKESATI (se) - doi kao kesa,
postati skesan; napraviti da bude
skesano. Sve se skesalo. Vidi skeati
se.
SKEV A TI se - udebljati se
(ponajee tako kau za zbabnu
enu kad joj skoi drob i raire joj se
guzice).
SKIITI - putati grelene zvukove
poput gudina kad ga kolju ili poput
pasa kad ga neim jako udare. Skii
422 SKLEPATI
cili bogovetni dan. Govore iskriiti.
Vidi skomIiti, zaskiiti.
SKIKA - uestalo jako skienje
(pasa, gudina kad ih kolju, djece kad
ih netko tue). Kakvaje to skika?
Govore iskrika.
SKINITI se - vidi svui se.
SKLAD - 1 . slonost. Skladan (koji
je u skladu). Skladna braa kuu
grade (a neskladna rzgrauju).
Neki se rugaju: A neskladna svaki
svoju. Skladovati (ivjeti u skladu).
Oni lipo skladuju.
2. nain oranja: prva brazda ide
sredinom njive, a zatim s jedne i
druge strane plug prislanja zemlju
srednjoj brazdi. Skladiti (orati u
sklad). Kad prva brazda ide s kraja
njive, to je razbac (zemlja se
razbacuje). Jedne godine ore se na
sklad, a druge na razbac. Vidi
zabrazditi, zaorak.
SKLANJA TI - sastavlj ati pismu. Za
seoskog pjesnika kau da zna
sklanjati. Neki kau i sknadati,
sknaati. Vidi skontati.
SKLEPA TI - na brzinu neto
napraviti bez dotjerivanja (bez
gledanja u oi). Na brzinu je sklepa
svinjak. Sklepan (nainjen na brzinu
ili moda od razliitih dijelova koje
SKLEPTATI se
ne idu ba jedna s drugom). Vidi
skli tati.
SKLEPT ATI se - skupiti se (puno
toga, nenadno i bez reda). Skleptalo
mi se poslova da neznan koji bi prije
zapoela. Vidi prikupeljati.
SKLITATI - skrojiti neto od raznih
dijelova (koji moda i ne idu skupa).
Vidi sklepati.
SKLIZ - vidi sIiz.
SKLONITI - 1 . sastaviti pismu,
sknaditi.
2. skupiti neto (drutvo, kunu
eljad i sL). Vidi prikupeljati. Ne
mo nas nikako sklonit skupa. Ne bi ji
Go!pa sklonila.
Grlo moje, barabinsko zvonce,
Kad zazvoni sedmoricu skloni.
SKLOP - dva nasukrina drveta
kojim se privruje slamnati krov na
evaretim kuama (evaratuama).
Vidi samar.
SKNADATI - vidi sklanjati,
knaditi.
SKOENITI se - vidi ukoeniti se.
SKOPOLICA - cura koja je dola
na red za udaju (udala joj se starija
sestra). Sad si ti skoila na sklin.
SKOMLICANJE - glasanje pasa
kada se pare, kada su u svenju ili
kad ih gazda tue.
423 SKONTATI
SKOMLITI - glasati se tunim
zavijanjem, slino to i skiiti,
vavIiti (odnosi se na ivotinje, prije
svega na pasa, ali u ali kau i za
ovjeka). Izgovaraju i komljiti. Vidi
skomlicanje, jaditi.
SKONATORITI - nekako skupiti,
skrpiti od raznih stvarica (za odjeu,
novac, obuu, prigode i sL). Vidi
prikupeljati, konatoriti,
skunatoriti.
SKONA - ono to umie, to
unitava, to goni u bolest ili smrt.
SKONATI - oslabiti zbog neke
tuge ili grinje, zbog vrlo tekih
ivotnih uvjeta, doi do smrti.
SKONDRLJATI se - vidi
skontrljati se.
SKONOVRATATI (se) - pasti (s
kue, sa stabla, s neke hridine).
Slino je skondrljati se. Ako se pri
tome smrtno strada kau: Ulomija je
vrat. Vidi svratati.
SKONTATI - 1 . zbrojiti, sraunati,
izraunati, uiniti raun. Kad dobro
skontan vidin da za me tu nema
ivota. Stani malo da skontan. Vidi
konat, kontati.
2. ispjevati pjesmu; sastaviti
(sknaditi) pjesmu.
SKONTRLJATI se
SKONTRLJATI se - skotrIjati se,
svaljati se uz buku. Kau i
skondrljati se. Vidi kontrljati se,
skonovratiti se.
SKORON - skoro. Vidi brzon,
ovdan, tadan, tudan, undan.
SKORANITI se - osuiti se i
skovriti.
SKORUP - masni gusti dio koji se
uhvati na mlijeku pri kuhanju. Vidi
poskorupiti.
SKOVRITI - svinuti neto
(primjerice icu). Skovriti se
skovrljiti se (skupiti se i poviti od
bolesti, patnje, stradanja, gladi).
Govore iskovrati, skovrati se.
Vidi skoraniti se.
SKRA TI (se) - l . baciti, ubaciti (bez
puno razmiljanja i tamo gdje ne
treba i to ne treba). Skra je silne
stine (silno drvlje) u kuu. Skrali su u
se silno meso. Kau iskarati.
2. uvaliti se, ui gdje ne treba. Koze
se skrale u vrta.
3. posvaditi se. Skrale su se. Kau i
skarati se. Vidi karati.
SKRATICA - skraen kuni zboj.
Tada obino nad gorjim pragom
nema porize.
SKRENITI - izgubiti mo
rasuivanja, izgubiti pamet (obino
424 SKRVITI
stari ljudi zbog zaboravnosti). Slino
je kreniti se. Govore ivantazirati.
Vidi skrenu t, smetniti, svrniti.
SKRENUT - koji je skrenio,
poludio, izgubio zdrav razum.
SKRIiTI - vidi skiiti.
SKRIKA - vidi skika.
SKRINJA - drveni sanduk u kojemu
udavae donose svoje ruho (ruvo) i u
njemu ga dre kao ene, krinja.
Manja skrinja je skrinja. Obino su
donosile po dvije skrinje i jedan mali
ormari.
SKRINJAR - svat koji dolazi u
mladinu kuu po skrinje i ostalu
pokretnu dotu. Vidi seksandija.
SKRKNUT - gust, neprohodan
(odnosi se na grmlje, bue i sl. ).
SKRUGLAC - okrugao kamen.
Govore i okruglac, skrugla. Tako
zovu i okruglasto drvo, krumpir i sl.
Vidi akavac, oblac.
SKRUITI - reetati ito (
odstranjivati ljulj, itnu kouljicu i
tako ga rediti). Taj se postupak zove
kruenje, skruenje. Nekikau
iinjati, rainjati, iinjavanje,
rainjavanje. Vidi raeto.
SKRVITI - od velika, prevelika
umora dobiti teku bolest (puntu),
ak umrijeti. Kad vide kakva lininu
SKUAN
da i on to got radi, narugaju mu se:
Radi, radi, ali nemoj skrvit. Vidi
pritruditi, natruditi.
SKUAN - onaj tko uvijek gleda
kako e neto kui donijeti. Tko nije
skuan taj je raspikua. Vidi uvan,
ip, lebedljiv.
SKUITI se - napraviti kuu i
pokustvo nabaviti ili napraviti.
SKUDITI - uspjeti u ogovaranju,
uvjeriti nekoga da odreena osoba
ima velike mane (djevojka ili
momak). Najveim grijehom smatra
se kuenje djevojke. Teke su suze
divojake. Ubile te suze divojake!
SKULA - kola. Skulati se
(kolovati se, ii u kolu).
SKUNATORITI - s raznih strana
nekako prikupiti i sastaviti ono to je
ovjek odredio; s mukom neto
uspjeti uraditi. Skunatorijo sam novce
za kuu. Govore iskunatiti.
SKUPINJA - skupoa (koja obino
due traje).
SKUPUSITI - 1 . bez reda i zakona
neto skupiti, uraditi. Vidi
prikupeljati.
2. suprotno od naeuriti. Slino je
zupusiti.
SKUTA - vrsta jela. Dobije se tako
da se mlijeko ulije u objeenu vreu
425 SLADAK
da vodeni dio iscuri. Skuta je ono to
ostane. Rade je od jamue i od
varenike.
SKUTRITI se - skupiti se, pokunjiti
se, objesiti se. Skutren (pokunjen,
skupljen, zgren). Nema ti druge,
skutri se, mui i gledaj. Vidi kutriti.
SKUA VANJE - ispriavanje,
traenje oprosta, opravdavanje.
Skuati (oprostiti, shvatiti). Skuaj!
(oprosti ! ).
SKVASITI (se) - smoiti (se),
natopiti se vodom, politi se vodom;
poxisnuti. Skvaen (pokisao).
SLABU AK - zelje, kuha se i jede
(blago ga pase). List mu je kao u
divljeg slaka. Ima ga i po planini.
Vidi klobuak.
SLAAK - slak, jedan od
naj upornijih korova. Bere se za blago
(edu ga naroito prasad). Govore i
slakovina, slaika, slavak,
sladkovina. Vidi trnak.
Mala moja rano se probudi
Pa uberi sladkovine gudi.
SLADAK - dobar, ak predobar.
Nismo ni mi slatki (kae se kad netko
govori da su neki drugi okrutni, zli i
sl.). Slatka zemlja (zemlja koja dobro
raa i lako se obrauje). Slatko gori
(brzo se razgori). Vidi usladiti se.
SLADER
SLADER - slador.
SLADITI - ii u tek; odgovarati.
SLADKOVINA - vidi slaak.
SLADUN - 1. jedan od naziva za
kotelu.
2. naziv za neka stabla slatkog ploda
(za razliku od ljtuna). Tako je rast
sladun hrast slatkog
.
ira, cer, ipak
sladun jest ipak sa slatkim
kopicama.
SLAMNICA - vidi slavnica.
SLANDRATI - skinuti; svui
(obino na brzinu). Slandrj to sa
sebe. Neki izgovaraju slandrati. Vidi
landrati.
SLANICA - vrsta kamena. Vidi
vrsta.
SLANT A TI - srljati; hodati bez
veze (di triba i ne triba) . Slantav
(koji slanta).
SLA TKA KRASTA - ukasta
krasta koja sporo prolazi .
SLATKI TRN - vrsta drva s trnjem
po sebi. Slatko gori, pritom pucketa i
neki ga zovu pucak.
SLA TKORAN - dobra teka,
neizbirljiv u hrani. Slatkoran je onaj
tko jede slatko sve to jede, a to moe
biti i ovjek i domaa ivotinja.
Suprotno od slatkoran jest medljiv,
426 SLIKA
zlaran. Vidi oblaguzan, oblaporan,
izit, smazati, zavlatati se.
SLA VA - mlado vino dok je slatko.
Vidi mast, otoka.
SLA V AK - isto to i slaak.
SLA VITI - veselo zvoniti za crkvene
blagdane (obino s dva ili s vie
zvona). Zaslaviti (veselo zazvoniti) .
Vidi brecanje. Slaven (remeta,
rijetko se govori). Ja san tu bija
slaven vie od dvajest godina.
SLA VNICA - slamarica. Napunjena
je slamom, jo ee lepuinom.
Lepuina se mijenja kad doe novi
kukuruz. Izgovaraju i slamnica.
SLEI - staviti na spavanje (djecu,
mladence i sl.).
SLEMBA TI - spremati se na kiu,
skoro poeti padati; poeti padati.
Slembala je kia. Slembae (bit e
kie). Slembalo (pada kia). Neki
samo kau: Sprema se. Vidi speriti
se.
SLEMO - trom, krupan ovjek.
SLENTO - vidi slinte.
SLEAN - vidi leati.
SLIKA - vrsta jestive lukovice koja
slii na rapadik, a raste kao
samonikla, divlja biljka.
Podigle se grapske trkije
U Svinjau kopat slike.
SLIMAV
Stabljika joj je poput stabljike kozje
brade. Vidi sanjva.
SLIMA V - neuredan; neist,
naroito po licu. Slino je slintav.
SLIME - sljeme, to je sami vrh kue,
odnosno greda na koj u se svojim
vrhovima naslanjaju merteci
(ronjaci). Ta greda zove se i
slimenica te slimenjaa. Kad seljak
eni sina kae mu: Sada ulazi u
carstvo briga, a kad ti pane slime na
time, spoznat e ta je ivot.
SLINT A V - neuredan, nemaran
prema sebi. Slino je slimav.
SLINTE - ovjek nemaran u
odijevanju i odravanju osobne
istoe; neugledan i nevaan ovjek;
nedozrela osoba, sline. Izgovaraju i
slento. Vidi slimav, slintav.
SLIP A TI - hodati po mraku, po vrlo
slaboj vidljivosti (u pravilu pomaui
se i rukama). Ako je tko slijep ili
poluslijep, takoer pri hodanju slipa.
SLIPE - mladica koja nikne ljeti iz
debla potkresana u proljee. Inae
znai i svako sitno drvlje i grmlje za
ogrjev ili neki plod koji slaabo rodi.
Nema sve sami s!ipe. Vidi zaperak,
podbiranje.
427 SLOBODAN
SLIPICA - potkova u obliku ploe
(koja obuhvaa itavo kopito). Vidi
nakovica.
SLIPO SUNCE - tobonje sunce (ili
dva sunca) koje se ponekad vidi uz
ono pravo (kad vrijeme nije ni vedro
ni oblano). Govore kako su nekada
bila tri sunca pa ih je zmija pojela, a
da je lastavica spasila tree
.
SLIA TI - sluati.
SLIA TI - uravnati; slivelati,
ulivelati. Vidi striati.
SLIVNO - selo u imockoj zagori sa
zaseIcima. Franjevako upno mjesto
(Prisveto Trojstvo) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji .
Selo Slivno u car te nema,
A libine u tri krljevine.
(libina je zaselak izmeu Slivna i
Kozikih Poljica).
SLIZ - sljez, ljekovita biljka.
Izgovaraju i slizina, skliz. Postoje
bili i crni sliz. Mladi bijeli sljez i
jednu vrstu crnog sljeza jedu kuhanu
kao zelje.
SLOBODAN - odvaan, koji nije
strai v (straljiv). Njava ga ne
odnija, slobodan li (ti) je; vidi ga di
se popeja?
SLUNITI
SLUNITI - na brzinu (i usput)
posluati, osluhnuti. Sluni uju li se
krave.
SLUBA - ono to ovjeku treba,
to mu moe posluiti (povre, vino i
sl. ). Ima svoju slubu (ima za sebe
neega, ali nema na pritek ni za
prodaju). Vidi potribica,
potrkuica, sitnarija.
SMAKNITI - prodati (stoku,
imovinu, pokustvo). Smicati znai i
rasipati. Suprotno je namakniti.
Smicanje je prodaja blaga i imovine,
ali i rasipanje. Suprotno smicanju jest
namicanje.
SMANDRLJATI - uiniti neto
povrno i na brzinu.
SMANTA TI - pomutiti svijest,
oamutiti. Vidi zbundati, mantati
se. Smantan (pomuene svijesti,
oamuen). Cilo sanjutro ki
smantan.
SMASTITI - isto to i umastiti
(groe). Smastiti se (ako se opotiti,
biti znoj av po itavu tijelu). Smastija
san se iv.
SMAZA TI - previe pojesti, nita ne
ostaviti. Smaza je teu kupusa, klip
slanine, ovju glavu i cija suduk.
Vidi slatkoran, izit.
428 SMITLJIKA
SMETNITI - l . zaboraviti, smetnuti
s uma. Nemoj smetnit s pameti
(nemoj zaboraviti). Vidi priniti.
2. ne biti vie pri zdravoj pameti,
poeti zaboravljati, ludati,
vantazirati (usporedi skreniti).
Smetnija (otia i5pod ita). Vidi
primisli ti.
SMICATI - rasprodavati,
raskuivati. Vidi smakniti, kolino.
SMILJA TI - sliiti, naliiti; biti
esan, krasan. Raa mu smila (dobra
je). Lukovica smilja na pravi luk
(slii). Na koga ti smilja ona cura?
Na sve smilja samo ne na ovika.
Smilja li emu? Smilja na vraga.
SMIRAN - miran, ali i skroman,
samozatajan. Slava Bogu vinomu i
oviku smiromu. Vidi nesmiran.
SMIRITI - udariti. Smirilo ga
kamenom u slipo oko.
SMIA TI - pomijeati, skupiti
skupa. Tu se smialo svake gade. Nije
se smialo (ne moe se usporediti).
SMITLJIKA - snijet, bolest na
itaricama. Kau i snit te snitljika.
Vidi knjat. Da bi se sprijeila prije
sijanja sjeme penice umijea se u
smjesu galice (kamena), klaka i
luga.
SMLAEN
SMLAEN - krupan, nezgrapan
(ujedno i neesan).
SMLA TINA - nadimak smlaenu
ovjeku.
SMLA VITI - brzo neto pojesti,
uraditi i sl. Smlavija je klip slanine i
veli da je jo gladan
'
. Vidi mlaviti.
SMLINA - s mlijekom, koja nije
zauila (odnosi se ponajvie na
kravu). Vidi ozimana. Kau i za
enu koja ima mlijeka (koja moe
dojiti).
SMOITI - s pomljom troiti mrs
(smok); jesti masnou s kruhom,
purom, krumpirom. Slino je
smokati (samo je tu pomIja vea).
Smoan (pogodan za jelo uz kuh,
puru i sl. ). Vidi nasmokati se,
prismoiti.
SMOK - mrsna hrana: slanina,
meso, maslo, mlijeko, sir.
SMOKVA - vrsta voa, odnosno
stablo. Smokva je lipa, ali nema u
njoj ruka. Sokom od nezrele
smokve skidaju bradavice. Ujalo mu
se ka Pudaru po smokve (pola pojeo,
a pola mu ostalo). Dale mu se smokve
na zalogaje (osilio se).
SMOLJAVICA - smolasta zemlja,
zemlja koja zapinje za motiku pri
429 SMRIKOVINA
obradi. To moe biti crljenica, a ne
mora.
SMOTKA - smotana cigareta
duhana.
SMRAD - zla, pokvarena osoba
(koja obino stvara smutnju).
SMRADOLUITI - stvarati
smutnju, izazivati nered, omrazu ili
svau.
SMRAD OLUK - podmuklo i
pokvareno ponaanje kojim se
izaziva svaa i sukobi.
SMRDE - osoba koj a prenosi
drugom ono to jeste, a jo vie ono
to nije istina. Izmilja kako bi
nekoga odao i osramotio. Takva
enska osoba je smrda. Vidi
prismrditi.
SMRI - zimzeleno drvo grmolika
oblika, smria. Izgovaraju i
smriika. Plodovi su bobice koje
zovu smrike ili smrikinje (stavljaj u
ih u rakiju). Vidi smrikovina.
SMRDLJIKOVINA - biljka koja
smrdi. Neki je zovu smrdelj.
SMRIKOVINA - drvo od smreke
(smrike). Od nje se izrauju kaike,
bukare, anjci i sl. U istu se svrhu
koristi smriovina, smrikovina
(drvo smria). Dok smreka raste po
planinama, smri je na niim
SMRSA
predjelima. Kad se meso dimi na
ognjitu. neki dodaju malo
smriovine.
SMRSA - zamreni konci ili bilo to
drugo u pravom ili prikrivenom
znaenju. Vidi muzina.
SMRSAK - icani koluti za
hvatanje zeeva (zecova). Neki samo
kau da su sapeli icu. Vidi oac,
ploa.
SMRT - prestanak ivota. Tko je
jako mrav kau da je ka smrt. Doi
smrti pa ga !prti. Ne triba ti druge
smrti. Vidi raj an.
SMUCULJA - neotrovna zmija.
Zovu je i plaulja te plauka.
SMUNA TI - zaboljeti tako da
mora leati i ne moe obavljati
uobiajene poslove. Nita je je
smunalo pa jon moran oti pomust
krave.
SMUTRITI - prevariti, prodati
nekome brus za sviu.
SMUTNJA - svaa. Ugoni me u
smutnju. Tko je svadljiv, tko znade
zametnuti svau, za njega kau da je
od smutnje.
SMUDRA TI se - postati poput
glavice kupusa koj a se ne ukiseli (ne
ode u redu), a smeka se (ruka u
njega upada kad se stisne). Isto
430 SOITI
mudekniti se. Govore i bljuzniti.
Bljuzne kupus, ne valja.
SNARAMENA - vidi
iznadramenice.
SNERUKE - suprotno od usput,
izvan ruke; sa strane, nesruke. To mi
je sne ruke (nije mi pogodno, nije mi
usput).
SNE VERA TI se - naoblaiti se tako
da bi moglo doi do nevere. Govore i
sneverijati se. Sneverijalo se.
SNEIAN - smeten; suprotno od
proveuran.
SNIMITI - skinuti. Snimija je odma
koulu 5' njega.
SNI T - snijet. Vidi smitIjika.
SNOVANJE - pripremanje pree za
tkanje na stanu ili tari. Tako se zovu
i neki drugi postupci, primjerice pri
pletenju posuda ibljem. Vidi
zasnovati.
SNUBA TI se - hodati sporo,
bezvoljno i u pravilu bez neke svrhe.
SNJIG - snig, snijeg.
SO - sol. Tre ka na so (brzo negdje
ide; ovjek, krava i sL).
SOITI - vlaiti, pustati tekuinu (iz
biljke, odnosno stabla kad se zasijee
kora u proljee). Kad se ree loza u
proljee, ako su ve poeli tei
sokovi, takoer soi. Kau da loza
SOIVICA
plae. Soi iz rane na ovjeku ili
ivotinji ako jo nije dobro zarasla, a
moe stalno soiti iz kroninih rana.
Vidi oso.
SOIVICA - 1 . kresa za posicanje
mlina. Kau i sai vica, seivica te
siivo.
2. lea (plod biljke lee).
SO - ukras na enskoj odjei
(pregib, poprena trika, obino pri
dnu, proivena koncem), na torbama
i sl. Meao se na kotule, otane,
koulje po rukavima i sl. Vidi kalup.
SODA - vidi kautika.
SOJA - 1 . podeblje tapina, ravasti
tap koji slui pri tovarenju konja ili
magaradi. Izgovaraju i sojica. Sojom
se podupre (potpavi) natovarena
strana dok se druga strana tovari.
Svaka odeblja tapina je soja. Dobija
je soju po kostima (tapinu po
leima). Soj u kojom se potpavuje
zovu i soraa, sora, sovuraa,
suvoraa.
2. drvo na koje se namatala prea
prije meanja na vratilo. Bile su
dvije soje (obino pred kuom, tvrdo
zabodene u zemlj u). Vidi vlauga.
3. drvena tapina kojom se lonci
pravljeni od gnjile vade s vatre
(ere), nakon peenja.
43 1 SOPICA
SOLA - 1 . slana (naroito ona malo
krupnija koja je poput soli).
2. sitna krupa.
SOLAR - vidi balatura.
SOLBUN - vidi salbun.
SOLINE - mjesto (kamene ploe)
gdje se sole ovce.
SOLUP - zali sak, zuluf.
SOLUPA - andar (endar)
izmeu dvaju svjetskih ratova (nosio
je duge solupe). Vidi kola.
SOMI - boni zid kue na koji se
oslanjaju boni dijelovi krova
(kantinele). Kau i lastavica. Kakav
je oblik somia, takav je oblik i
krova. Stare su kue u pravilu bile na
dvi vode. Govori se i o somiu od
kreveta.
SOPARAN - nemrs an, posan.
Izgovaraju i suvoparan, suoparan.
SOPARNIK - vrsta pogae koja se
sprema pod pekom, zainjena je
stuenim lukom (enjakom).
SOPICA - lijepo istesan etvrtast
kamen postavljen na zgodnu mjestu
(pred kuom, pred mlinicom) da bi
se na njega moglo neto ostaviti. To
je i duguljast obraen kamen (ili niz
kamenih ploa) uz prednji kuni zid
na kojemu se sjedi. Dvije susjedne
SORAA
kue su znale imati spojene sopice.
Izgovaraju i stopica. Vidi sinija.
SORA A - vidi soja.
SORBULATI - skuhati meko
(odnosi se na jaje; Stavi ga na klu i
dok izmoli virovanje, gotovo je),
ogruati. Kau j na sorbulu, i u
meko. Oe li na sorbulu ili u tvrdo?
Sorbulano (skuhano na meko).
Najslae je jaje sorbulano u lugu.
SORIVEN - soren, sruen. Vas san
ka soriven (ka satran).
SORITI - sruiti. Sorija mi se zid.
SORLJATI - soriti (obino naglo i
uz veliku buku).
SORTA - vrsta, rod (sorta itarice,
povra itd. ). Govori se i za ovjeka,
ali rjee. Teko je nai ovika nake
sorte.
SOTAN - eljan masne hrane. Sotan
je onaj tko nije imao prase za klanje
pa mora jesti posnu hranu. ak se i
mlijeko smatra mrsom, nije posan ko
ima mlijeka, tj . nije posve sotan.
SOTIN - sa time. Ja sotin nikako ne
mogu biti zadovoljan.
SOTONA - vrag, avao Odlazi
sotono paklena. Izgovaraju isotonja.
Sotonja (zao ovjek - avliji ovik).
432 SPEKLIATI (se)
SOVA TI - psovati, betimati. Suje,
devetoro se nebesa otvara. Neki
izgovaraju covati. Vidi izasovati.
SOVRA - stol ili sinija s namirenom
(postaVljenom) hranom za jelo, sofra.
SOVURA - kamen pogodan za
tucanik, ujedno i sam tucanik. Zovu
ga l muc.
SPAJDAITI se - udruiti se,
sprijateljiti se, spekljati se. Vidi
pajda, sjardumiti se, skerepiti se.
SPARIATI - skuhati neto na
brzinu, naroito neku zelen. Vidi
spuriti, pariati.
SPECIJALIJA - lijek (likarija).
Dabogda potroija za specialiju
(kau nekome tko nepoteno neto
stekne, nepravedno od nekoga neto
uzme i sL).
SPECIJALIST - veliki strunjak,
majstor, metar. Svaki dobro
obavljen posao je specijalno
obavljen. Zanovetan posao trai
specijalnog majstora.
SPEA - specijalna stolarska blanja
za izradu telera.
SPEKLJATI (se) - spetljati (se), to
znai zapetljati se, zbuniti se
(zabuniti se; obino u govoru) ili
udruiti se (zdruiti se, spajdaiti
se). Slino je zapekljati (se).
SPERITI se
Spekljan (spetljan, zapetljan,
zbunjen, svezan). Vidi pekljati,
peklja.
SPERITI se - zacriti se od oblaka
(odnosi se na nebo). Kau i da se
nebo navunjilo, navogunjilo,
naroguilo zatim da se (je) sastavilo
te da se sastavilo nebo i zemla. Neki
kau: Oblano ki tisto. Vidi vitac,
slembati se.
SPET A TI - usjeckati slaninu i luk
u pet, ujedno znai izapetati,
upetati.
SPICATI (se) - postajati suh kao
peen; zatvarati. Spiu mi se usta
(suha su mi i kao da su ispeena). Ta
rana ,pie (ta hrana zatvara). Vidi
pecija.
SPIKATI - spiskati, potroiti brzo i
nerazumno. Proda je zemlju i sve
novce spika (potroio, protrajba).
SPIRINE - saperine od sua iz kojih
se jelo i ostaci hrane namijenjeni za
stoku. Spirine su i svaka hrana ili
pie koji su loe pripravljeni ili
prljavi. Spirine na valjaju, ali valja
guda. Ne pojide li boini 'pirina,
nema praseta. Spirina je i nadimak
neistu ovjeku.
SPIRITI - zapaliti, upaliti (odnosi se
na vatru). Kau i upiriti. Slino je
433 SPOMEN
potpiriti. Vidi praka, peraa,
potakmiriti.
SPIZA - hrana, ono to se jede. Na
dobroj 'pizi (na dobroj hrani).
SPLA V AK - naplavljena zemlja
(obradive zemlje tako nastale, esto
dobiju ime Naplavci). Izgovaraju i
naplov. Vidi ognjojina, plitvina.
SPLEJATI - iznerediti; loe uraditi
(obino zemlju ili kruh) . Splejan
kruh jest kruh koji nije razabran,
koji je tvrd i nema rupica po sebi
(zbelegjjan je). Splejala ga je nemilo
i neuredno. Slino je za zemlju. Vidi
isplejati se.
SPLEUZITI - nabrzinu obaviti
posao, najee nemilo i neuredno.
Sve je on to spleuzija na brzinu.
SPLIVATI (se) - slijevati (se) .
Spliva se silni svit (dolazi mnotvo
svijeta). Tu se zemla spliva (tu voda
nanosi zemlj u).
SPOMEN - nezaborav. Spomen kuu
grdi. Spomen kudilju prede. Neka
ovjek i sporo radi, posao e obaviti
ako na nj misli, ako se posla
prihvaa, ako ga ne zaboravlj a.
Sporeoiti se (sjetiti se). Spomeni se
posvetiti dan svetanji. Spomeni mi
da ne zaboravim. Spominje li se?
SPON(J)A
(sjea li se?). Kad dite ne plae,
mater ga se ne spominje. Vidi ra.
Moj dragane Suncu se okreni
pa se nae ljubavi spomeni.
SPON(J)A - l . dio odjee (slui za
spajanje). Govore i kukica.
2. iana prigoda smotana za to
prikladnim klijetima (sponG)ska
klita) kojim se kre opanci. Vidi
zasponjiti, rasponjiti, konjska
klita, zaloina.
SPONJAK - pin at. Kau i sponak,
panjak. Kuha se tako da se u loncu
uuti malo luka pa se sponjak spui
po tome.
SPONJSKA KLIT A - vidi sponja.
SPORED - uz, pri . Spored zemlje
(arazon).
SPRASNA - skotna, koja nosi guad
(odnosi se na gudu).
SPRA TITI - utjerati u talu, tor ;
svezati za jasle. Spraen (utjeran u
talu ili tor; svezan zajasie).
Srida veer, evo moga dree,
Spratit u ga dino koze mee.
SPRCATI - najati, navaliti, odrediti
obaviti neki posao pod svaku cijenu.
Sprca na me da mu dan novaca.
SPREA TI se - zaduiti se, izgubiti
snagu (odnosi se na vatru). Vidi
preati.
434 SPUGA
SPREMA - I . oprema (djevojako
ruho koje djevojka priprema za
udaju) . .
2. veliko spremanje. Kakva je to tu
,Iprema?
SPREMATI (se) - pripremati (se) za
udaju.
Moj dragane, otkad mi te nema,
Mene majka za drugoga sprema.
SPRESTI se - zasukati se (ponajvie
se odnosi na list kukuruza koji se
zasue, uvije i objesi za vrijeme
velikih ega). Kau i daje kukuruz
pustijo sablu ili da je obisijo ui i
sl.
SPRE - poganeva trava, ljekovita
biljka. ila se daje blagu za lijek
protiv poganca (unutra je bijela).
Zovu ga i kukurik, zeleni kukurik.
SPRI GA TI - sfrigati, isto to i
svrigati, povrigati.
SPRKLJATI - na brzinu neto
spremiti, pokupiti. Vidi doprkljati,
otprkljati.
SPRTVA - kova, ali i zaveljaj .
Neki izgovaraju prtva.
SPRUITI se - isto to i popruiti
se.
SPRV A - s poetka, iz poetka. Vidi
prvo, sprvo, uprvi.
SPUGA - spuva. Mek ka spuga.
SPURATI se
SPURA TI se - postati poput pure
(odnos se na hranu koja se u loncu
raskai, a ostane gusta). Vidi sjanjati
se.
SPURITI - neto na brzinu spremiti
ili uraditi (obino se odnosi na onoga
tko nije vjet tomu sto radi, a mora;
primjerice ovjek kad ostane bez
ene; naroito se odnosi na pripremu
hrane). Spurin togot sam sebi
(zgrijem neto na brzinu, samo da je
toplo). Slino je spariati. Vidi
puriti (se).
SPUITI - spustiti (i tako govore).
Izgovaraju i sputi ti, sputati,
spuati. Spua pet diga est. Vidi
kremenjaa.
SPUTAN - redan; uredan; spreman
za put.
SPUTITI - sputati, svezati (usporedi
putiti). Vidi ukoliniti.
SPU - pu. Bolest dolazi na konju,
a odlazi na spuu. Neki pak kau:
Bolest dolazi na konju, a odlazi na
dlaki. Vidi vuac. U proljee nakon
kie ide se u spue. Nabra (nakupija)
spua. Niu ih na praljak.
Mala moja materina Rue,
Porosilo, ajdemo u sp ue.
SPUALINA - prazna pueva
kuica. Isto pualina.
435 SRIDA
SRBI GUZA - plod divlje rue,
epurika (ipak). Kau i srbiguzica.
SR - sr u drvetu, sredina drveta.
Kau i srika.
SRANIK - vrsta ljekovite biljke.
SRDEBOLJA - vidi srdobolja.
SRDELIJA - vidi zerdalija.
SRDELJICA - sredina u glavici
kupusa.
SRDOBOLJA - opaka crijevna
bolest, dizenterija (dobili su je i Turci
dok su napadali Sinj 171 5. ).
Izgovaraju i srdebolja.
SRA TI - oslabiti (postati rav),
saplati, ociditi se. Vidi ourutiti,
ra.
SREDAN - uredan i odmjeren (kako
triba i u svoje vrime). Slino je
redan. Nesredan je onaj koji ne vidi
da ima posla, da neto treba raditi, a
nesruan onaj tko radi, a ne zna (sve
loe ispada).
SREDITI se - vidi narediti se.
SRG -motka za vjeanje biljca i
traca. Tako se naziva i dra saka,
odnosno vlaka.
SRI - sred. Pogodi ja je u sri sride.
SRIE - sretnik (sritniji je nego
pametniji).
SRIDA - srijeda. Srida varalica.
Uobiajeni dan za post (uz petak).
SRMA
Srijedom je silo (ali ne tako vano
kao ono subotom). Vidi ista srida,
spratiti.
SRMA - vrsta ukrasa (srebrnog).
Redovita je na alkarskoj odjei.
SRMALI - ukraen srmom. Srmali
jeerma.
SRNOV A - krava crne dlake.
Izgovaraju i srnava. Daju joj ime i
zekulja ako nije ba posve crna nego
zelenkasta. Vidi kunova.
SRP - alatka sa savijenim tankim i
nazubljenim sjeivom i drvenom
drkom kojim se enje ito. Postoji i
vei nenazubljen srp. Njime se enje
kukuruz (kao i sa kosiriem).
Posrpiti se (poviti se u leima poput
srpa). Posrpljen je onaj tko se
posrio. Vidi polegutiti se, ponatiti
se.
SRSKATI (se) - stui (se). Srska se
prst ili nos kad se od udarca zdrobe
kosti, srska se orah kad se zdrobi
koteni dio itd.
SRUAN - spretnih ruku, svata zna
napraviti (ima zlatne ruke; zlatni
ruku). Sve je drala na igli i na
koncu. Suprotno je surok, suoruk,
suvoruk, ali i nesruan. Vidi
sredan, neuredinja, rukodilo.
436 STAP
SRZENT A - naziv za osobu koja se
voli starei ti. Neki tako zovu svaku
nezaglavIjenu osobu. Izgovaraju i
srzento.
STABOLIT - vrst, siguran,
postojan, stabilan. Njezine noge nisu
ba stabolite. Kau istabulit.
STAIL(O) - nekada vaan svat,
vojvoda itavu drutvu.
STALAK - naprava od drveta u koju
se stavlja dijete poslije sedam
mjeseci starosti da se ui stajati na
vlastitim nogama i pomalo hodati.
STAN - tkalaki stan (razboj),
naprava za grubo tkanje od ovije
vune. Neki kau krosne. Vidi tara.
STANI-PANI - rije koja dolazi u
reenicama poput: Ako bude stani -
pani mi emo se i tui. Znai ako ne
mue drukije, u krajnjem sluaju.
STANJADA - vrsta suda, bakrena
posuda za kuhanje mlijeka.
STANJE - sve ono to ima jedan
ovjek, jedna obitelj . Izgovaraju i
stanja. Ne bi za Tripalova stanja (ne
bi za nita; Tripale su vrlo bogata i
ugledna sinjska obitelj).
Vragu lolo i njegovo stanje,
Nee stanje 5pavati u za me.
STAP - posuda od drveta u kojoj se
mlijeko mete radi odvaj anja masla.
STAPATI
Prali su ga smokovim listom, bilom
prinom, lugom ili lepuinom.
Slino je za vidru, bukaru i sl.
Bukaru i vuiju dobro bi prali
srijedom i subotom ujutro (prije sila).
Vidi meaja, mesti, metenika.
ST APA TI - mesti, 'odvajati u stapu
maslo od metenike. Najprije ide
skorup, potom kiselina pa varenika
(pa moda voda ili mlijeko za
oblivanje radi postizanja potrebne
temperature). Metenika se kiseli.
Ovo se obino radilo sridon i
suboton. Vidi mesti, izmesti,
mlaanica.
STAREINA - kuni domain, glava
kue. I paklu se zna stareina. Zovu
ga i kuedomain, domain. Kad
kua gori, da se i domain bar malo
og nje.
ST AREINSTVO - vlast u jednoj
kui. Dobiti stareinstvo (postati
stareina) .
ST AREITI se - nameati se za
stareine, ponaati se kao da si
starjeina. ta se starei? Nemoj se
ti nadamnom stareiti. Izgovaraju i
stareiti se. Vidi ustareiti se.
STAREKO - nadimak za onoga
tko se zarana pone stareiti, tko
mlad dobije stareinstvo.
437 STAROVIAN
STAREINA - trava koja se osuila,
a nije pokoena ili je blago nije
popasIo. Ako je u travi izmijeana
novonikla trava i stareina, znaj u
rei: Ne valja, u njoj ona stareina.
Izgovaraju i staroina. Vidi
zapijuriti.
STARI - neka mjera; posuda koja
je bula na za neku odreenu mjeru,
star.
STARI MOMAK - vidi momak.
STARI SVA T - jedan od najvanijih
svata. Zovu ga i svatski stareina te
batimbaa.
Pivat emo, da ta emo,
Stari svate, tebi emo,
U tebe je zlatna kesa,
A u kesi sto dukata,
S njima e nas darovati.
Pjevaju i ovako:
Stari svate, dragi brate,
Daruj mene, Bog e tebe.
Ne u srebru ne bilo ga,
Ve u zlatu, ta je da je.
itd. Vidi uvegija, au.
STARIKOVO DRVO - drvo napo
suvo. Vidi polosuv.
STAROSIDIOVAC - isto to i
pazdrk, usidilac, divac, vezir.
enska je starosidiovica, usidilica.
STAROVIAN - star.
STATI
STATI - stanovati , ivjeti . Kad e te
pri stat u novu kuu?
STATI - poeti . Stala ji alba.
STAVA - stojei stav; uspravan
poloaj . Ostavimo ga u stavi (ako bi
ponjeli nedovoljno zreo kukuruz,
ostavili bi kukuruovinu u
uspravnom poloaju (nauzgorili bi
je), tako klip zori).
STAVATI - zastajkivati. Neemo
nigdi stavati.
ST A VITI se - uprijeti sve snage radi
izvrenja neega, radi dobivanja neke
igre i sl. Stavi se sad da ovu
dobijemo!
STEI - namaknuti . Namaka san
(steka san) kravu (kupio). Znai i
dobiti od nekoga neto kao milodar.
Sticati (namicati, kupovati, iriti
imovinu). Stekla sam malo jaja,
napravit u kolaa. Noge stekla pa
utekla. Nije noge steklo (netko
ukrao). Dok je glave stee kapu.
Steer (ovjek koji stie).
STEJENA - steona, s teletom u sebi.
Izgovaraju i stevena. Za kravu koja
ne ostane stejena kau da je uvela
tele.
STELJA - l . slamnati dio u samaru.
Naklukalo mu stelje (dalo mu dobro
po kostima). Vidi krov, postelja.
438 STESORJE
2. podmetak na rame (pri noenj u
greda i slina tereta). Vidi zastoran,
koturaa.
STELJA K - steak (i tako govore).
Govore i maeta. Ima ih po cijeloj
zagori (u malo kojem ih selu nema ili
ih nije bilo), negdje po jedan, negdje
cijele skupine. Neki su koriteni kao
oltar (otar), neki su u obliku kria
(odnosno od njih je napravljen kri),
neki u obliku sanduka, neki u obliku
kue na dvi vode, neki u obliku
ploe, neki u obliku stupa, neki su u
grobljima, neki izvan njih, neki su
pokraj crkava, neki su nadgrobne
ploe, neki su ugraeni u crkve, neki
u mostove, neki su ukraeni ili imaj u
natpis na sebi, ali su veina bez toga,
neki su lijepo obraeni, neki su grubo
otesani (kao da su nedovreni). Ima
djeijih; ima enskih. Najvie ih ima
na izvoru Cetine (sama je rijeka
nji ma prej aena), Lovreu, Cisti,
Biskupiji. Obino su u dolini, ali ih
ima i visoko u planinama (Maete u
Kamenici, u Svilaji).
STENTAN - pomljiv, promiljen.
Kad je netko promiljen, kad
pomljivo obavlja neki posao kau:
On ti je stentan.
STESORJE - vidi tesorje.
STEVENA
STEVENA - isto to i stej ena.
STICA TI se - naljutiti se, uvrijediti
se. Sticala se i otila le bez veere.
Stican (uvrijeen; ljut zbog neega) .
Izgovaraju i ticati se, tkan.
STIATI se - vidi stijati se.
STUATI se - sleg'nuti se, zgusnuti se
(odnosi se u pravilu na hranu koja se
hlaenjem slegne i zgusne). Neki
izgovaraju stiati se, a neki meu tim
izrazima prave male razlike. Vidi
paniti se.
STILJA - selo u vrgorakoj zagori.
upno mjesto skupa s Prapatnicom
(Sv. Ivan Kstitelj) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji.
STIMADUR - onaj koji vri
stimavanje, koji vri procjenu. Kad
stoka ue u tuu imovinu i napravi
tetu, onda poljar stimaje tetu koj u
treba namiriti vlasnik tete
oteenom vlasniku. Izgovaraju i
timadur.
STIMA VANJE - procjenjivanje,
procjena. Isto stima. Stimati
(procij eniti, ali i potovat), stimavati
(procjenjivati). Nije ni lugar stima
(nije primjetio, nije uoio). Niko ga
ne bi stima. Stiman (procijenjen i to
u pravilu dobro, ocijenjen dobrim;
dobar; potovan). Onje stiman ovik.
439 STOKLASA
Izgovaraju i timavanje, timati,
timan. Vidi nestiman, stimadur.
STINJ - isto to i tinj.
STIPAN - muko ime Stjepan.
Govore i Stipe, Stipeta, Stipija,
ipa, ipura, ipak, Stipica,
Stiponja, Stipurina, evo.
STIPANJA - blagdan Svetoga
Stjepana (26. prosinca, dan po
Boiu). Kau i Stipenjdan.
STOA V A - zloesta, ali i
vragolasta osoba (obino dijete ili
vrljac, vrljica). U stoavlu je sto
avli (Sto je avli u njemu) . Kau i
stovrag (Svi su vrazi u tebi).
STOG - uzgrnuta zemlja kod
kopanja loze u proljee. Takvo se
ko!anje zove stoganje. Kad bi se
loza po drugi put kopala, onda bi se
stogovi razgrtali (razgranje).
Stogati (zagrati, kopati radei
stogove).
STOGAR - stoga.
STOJA - stotina (odnosi se na
novanicu). Isto stotka, stotica.
STOJNA KUA - kua u kojoj se
provodi preko dana. Uz nju postoj i
vatrena kua, izba, poj(e)ta. Vidi
siditnja kua.
STO KLASA - vidi itarica,
klasulja, vlaca.
STOPA
STOPA - eljezna prigoda za izradu
postola (kad se udivaju brokvice). Za
opanke to je kalup. Vidi vuija
stopa.
STOPANJICA - ena koja u
domainstvu kuha. Stopanjstvo
(vodea uloga. u pripremanju hrane,
pravo i obaveza za pripremanje
hrane). Ona je odma priuzela
stopanjstvo. Vidi maja.
STOPICA - l . izboina pod
prozorom, prigoda za ostaVljanje
neega (cvijee, mlijeko i sl. ).
2. vidi sopica.
STOPITI - istopiti . Stopi se kljuk pa
se dobije maslo, salo pa se dobije
mast. Loj se pritopi. Vidi krabiti.
STOPITI se - posve se smoiti,
skvasiti se, posve pokisniti . Vas san
se stopija.
STOPRAG - vidi toprag.
STOPRON - tek, tekon. Pusti me da
se odmorin, stopron sam sija.
STOTKA - isto to i stoja.
STOVRAG - isto to i stoava.
STOINA - drvo koje se postavi u
sredinu gumna (guvna) za koje se
veu konji prilikom vridbe itarica.
Dolo do stoine (dogustilo, nema se
vie kud). Baca ka na stoinu.
440 STRAIV
Stoinom neki nazivaju i kolac oko
kojega se sadiva plast ili linjak.
STRA - strah, kau i strav te straj.
Dobar je stra komu gaje Bog da.
Dobar je str ko ga ima. Ko u stravu
umire, prde mu zvone.
STRAGUA - lovaka puka koj a
se, za razliku od nabijae, puni
odstraga. Poneki govore i otragua.
STRAMICE - l .drvene letve
(platice) koje povezuj u prednji i
stranji dio samara. Kau i igle.
2. daske na kou od kara koje dou
sa strane. Vidi purtela, lisa.
STRANA - l . uzbrdica.
2. tovar na magaretu (jedna strana).
Nejednake su strane pa kriva.
STRANPUT - nadimak ovjeku koji
je na svoju ruku, koji uvijek hoe
stranputicom, a ne kuda bi i kako bi
trebalo.
STRANJSKI - strani. Pripazi ta
govori, u kui su stranjski ludi. Vidi
voret, devoran.
STRAIV - straljiv, koji se boji,
koji se Iako prepane. Oi su strive,
a ruke su grabljive. Straiva ovjeka
zovu straivica. To je i est naziv za
duboku, opasnu jamu (u koj u je
straiv( pogledati). Vidi tobolac,
slobodan, bezdanka.
STRAIVO
Teko puki u straivoj ruki,
Teko kapi na elavoj glavi,
A nogama pod maniton glavan.
STRAIVO - od ega se boji (od
ega bi se lako prepao). Straiva li je
odozgar pogledat. Vidi straiv.
SRA VI - strah. Sfravi koze pase.
Govore i stravina. Vata ga stravina
(vataju ga stravine). Vidi straviati.
STRA VIA TI - strahovati. Slino je
strniti. Vidi stravi, traviati.
STRAANIL - aneo uvar.
STRAENT AL - povezni kamen
pri zianju. Vidi zub.
STRAETIJI - lovni, koji uva
(odnosi se u pravilu na psa). Vidi
torni, lovetiji.
STREMEN - isto to i uzengija.
STRIC - oev brat, ujedno i svaki
stariji ovjek. Kau i strikan (to je i
nadimak). Strieva ena je strina i
svaka starija ena.
STRIJA - l . kuna streha. Kau i
pervaz, gronda.
2. isto to i irum, vrontin.
STRUA - muki eir.
STRIKA - pruga (obino na odjei,
koi i sL). Izgovaraju i trika. Vidi
riga.
STRIKEST - sa strikama po sebi.
Izgovaraju i strikast.
441 STRIATI
STRINA - strieva ena, ujedno
svaka starija ena.
STRI - l . slana, inje; iglice koje se
hvataju kad je velik led. Izgovaraju i
stri.
2. nakupina koja se hvata na
bavama, stri. Neki kau kostri.
Vidi ustriiti se.
STRIAN - strm. Strina kua (sa
strmim krovom i obino ovisoka).
STRIA TI - l . okrznuti; dotai u
prolazu. Potega se za njin kamenon
ali ga je samo stria.
2. povui kartom jednom ili vie puta
po stolu prije bacanja (u igri treeti).
Govore i sliati. Igra strianjem
upozorava svog suigraa da e mu
doi u zog koji on oekuje ili da ima
jo jednu ili vie karata tog zoga
kojim stria. Strianje se moe
izvoditi u kombinaciji s baenjem
(tada igra upozorava suigraa da
ima vie karata tog zoga, ali da to
nije dovoljno za baanje te ostavlja
svome suigrau da odI ui hoe li ili
nee preuzeti igru, ako moe). U igri
na stri (tako igraju samo slabiji
igrai), igra stria svojom
slobodnom (vrankom ili najjaom)
kartom, oekujui od svog igraa da
tada baci kartu onoga zoga u kojem
STRIZIREP
eli da se igra nastavi. Vidi kart,
batiti.
STRIZIREP -selo u sinjskoj zagori.
upno mjesto (Sv. Roko) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji.
STRKA TI se - sjuriti se na jedno
mjesto, doi strkimice.
STRKIMICE - uro; u velikom
meteu. Doli su strkimice (Strkali su
se) .
STRMADOLAC -selo u sinjskoj
zagori (Strmen Dolac). Vidi Ugljane.
STRNINA -ostaci biljaka nad
zemljom nakon kosidbe penice ili
jeima. Poekajder, uboja san se na
strinu. Znai i strnite. ta kupi po
lanjskoj strini klas. Vidi noanj.
STRNITI - brinuti se, od brige trniti;
strahovati. Strin kad god dica odu k
vodi. Strin za njin od kd se rodia.
Stri ka ovca od noa. Vidi
straviati.
STRPLJEN -strljiv. Strpljen -
spaen.
STR - jamar, strljen (i tako
govore). Izgovaraju i sr.
STRUG - dugaka stolarska blanja.
Neki kau struk, neki araman.
STRUGA - ulaz u ograeno
zemljite.
442 STUBLI
STRUNITI - pokvariti, pomaknuti
(odnosi se na eludac). Strunia san
eldac. Kau inatruniti.
STRUNJA - dlaka od konjskog repa,
struna (moe i od svinjskog - titina).
Strunjavica, strunjovica (torba od
strunje, neugledna siromaka torba). I
u strunjovici bude pogaa.
Strunjavac, strunjovac (grub ogrta
od strunje). Vidi gusle.
STRUINA - kamenito, neplodno
zemljite na kojemu moe rasti samo
nisko raslinje.
STRVAN - ljutit. Strvanje nee ni s
kim da govori. Muite, strvan je ka
gladan pas. Strvnost je ljutitost. Vidi
postrvan.
STR-ZAMA - nikad zanikad. Nee
do str zama. Vidi zam.
STROV - hrastov (rastov).
STU - izraz koji se upuuje volu, a
znai : Tamo! (desno od vologonca
koji je s lijeve strane volova), a o
znai ovamo (lijevo k vologoncu).
Dok se ti izrazi , odnosno povici,
upuuju volu, istovremeno ga bocnu
dugakim prutom zvanim ostan.
Kau istuja.
STUBA - vidi stublina.
STUBLI - mala stublina.
STUB LINA
STUBLINA - rupa u deblu (u njoj
bude vode), stubli. Stublina je i
valjkasta, uska, duboka kamenica
koju zovu i stuba. Iz nje se voda
moe popiti samo piskom (koja se
napravi obino od Boije gore).
Podruje gdje ima vie kamenica
esto nazivaju stubline.
STUDENCI -selo u imockoj zagori.
Franjevako upno mjesto (sv. Ilija
prorok) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji.
U Studence i u Cistu neu,
Moje zlato stoji na Lovreu.
STUGA - munina. Cili mi je dan
nika stuga u eldacu. Vidi debulica,
debuja.
STUJA - vidi stu.
STU LITI se - skupiti se u se,
pogrbiti se (uglavnom zbog straha).
Vidi potuliti se.
STUMBULJA - vra pletena od
prua.
STUPATI - l . valjati sukno u stupi
i tako ga prati. Vidi valjalo.
2. istiti jeim od kouljice, uljati,
gruvati.
3. hodati pomiui nogama poput
stupe. To ti je on, vidi kako stupa.
Nadimak Stupalo. Vidi ustupiti.
443 SUBAA
STUPA - l . naprava u mlinicama za
valjanje sukna. Djelovi su baba,
bati, grebene, obraz, taban, drob,
gnjat, lib, klini, plazi na badanj,
kolo (s gobeljama, vrtenom itd.).
2. naprava za stupanje jeima.
3. komadi kre pogodan za punjenje
puke kremenjae.
STUPANJE - valjanje sukna u stupi
ili ienje jeima od kouljice da bi
se mogao jesti (uljanje, gruvanje).
Vidi valjalo.
STUPiTI - dugo stajati na jednom
mjestu (kao stup), s razlogom ili bez
razloga.
STURA - l . trstika koj a raste u
barama, vodama koje sporo otjeu.
Slui za pokrivanje kua. Izgovaraju
i tura.
2. vidi turina.
STURI - snopi ili vie spojenih
snopia trstike (sture) na kojemu se
djeca ue plivati (mali splav od
sture).
STURINA - vidi turina.
SUBAK - vol neutuen dokraja ili
ovjek s jednim j ajem, ujedno
pogrdan naziv za debela ovjeka.
Vidi ilomud.
SUBAA - l . uvar polja, poljar, a i
svatko tko se pravi vaan i tko hoe
SUBERLEST
da bude kolovoa. Kakvi si mi ti
suba!a ? Izgovaraju i ubaa.
2. seoski gospodar koji pomae pri
kupljenj u poreza (za vrijeme
mletake uprave). Vidi roba,
rondar.
SUBERLEST - blesav, lud, berlav.
SUBIT A TI - odluiti se brzo i poeti
neto raditi ; odrediti neto zapoeti.
SUB LIZU - blizu; odprilike jednako.
Oni su ti sublizu (roeni su priblino
iste godine).
SUBLINO - slino.
SUIJA - l . duevna bolest suenj a
od grinje, kajanja, nezadovoljstva.
Vidi suijan, suijati se.
Curo mala crkla od suije
Kad ne moe nositi vui je.
2. tuberkuloza. Kau i suica, tiika,
a rjee ijetika.
SUIJAN - bolestan od suije.
Slino je osuijan.
SU IJ A TI se - oboljeti od suije.
Slino je osuijati se.
SUD - posuda. Manji sud je sudi.
Vidi bava, badanj, bakra, bakra,
baluak, bardak, bigunjac, bocun,
bokal, botiJjun, bronzin, brzdar,
bucet, buak, bukara, buraa,
burlija, bumala, brema (ramina),
abar, anjak (anjek), ikara
444 SUD
(ikara), demejana (demeana,
pletenka), deseak, diva, dvolitar,
dvoru ak (dvoruka), gamela,
kaba, kabli, kaca, kacijola
(kacivola), kaica, ka()in (lavor),
kale, kalija, kamenica, kandelica
(kandarica), kanta, karlova,
kavara, kogula (koguma, kongula),
konistra, kopanja, korito, ko,
kota, kotlua, kova (sprtva), krba,
krto, kutlaa, kutli, kvartaroi,
lakomica, Iata, lepuka (vepleka),
lonac (vinski lonac, zemljovi
lonac), lopua, lunica, matilo,
maur, mira, mii, muzina
(muzilja, bunja), nave, opaJ ac,
osmak, otaka, peura, pijet, pinjata
(pinjatin), pitar, pladanj, plitica,
polu ak, pokJapaa (zaklapaa),
porcija, pota, rog, saJo, sapJak,
si, stanjada, stap, stari, susak,
erpa, kaldin, kip, kropljenica,
kudela (kuda), uplaa, tava,
tea, tepsija, terina, tikva, tolitar,
tovarija, varak, varjaa, va,
vidra, vidro, vidrica, vodir
(vodirica, kozolica), vrina, vuija
(burilo ), zasipa, zdila, ara
(arica), banj, muJ, zapregniti
(se).
SUDITE
SUDITE - veliko nevrijeme (s
kiom). Za Ivenjdanje ovdan bilo
sudite. Vidi susvita.
SUDRVICA - drvo koje nije ni
debelo ni suvie tanko, nego srednje.
Sudrvica je i pola suho, pola zeleno
drvo. Dotrala san 'ame sudrvice.
SUDUJMA - vrijeme oko sv. Duje
(7. svibnja). O Sudujmi se sije sirak.
Kau i Sudujmova.
SUDUK - kobasica od svinjetine,
specijalitet u zagori. Nadijeva se u
tanko crijevo. Meso se ne melje ve
sjecka, a usjecka se i slanine. Dodaje
se sol, a po volji malo bib era u zrnu.
Dimi se, sui i jede slino kao i
peenica. Neki ga zovu mesna
divenica.
SUK -iba; kolac. Govore i osuk.
Udarija ga onin osukon. Vidi
osukati se, posukati, posukan.
SUKANAC - posteljni pokriva
otkan od vune. Izgovaraju i
sukanjac. Osnova je pripredena,
potka nije. Valja se u stupi pod
udarcima bata da bi se izbila vlas.
Neki kau klanja. Vidi avina,
pola, trubnja, biljac, mutap,
ponjava.
Znae mala ta je Radoanac,
Kad te golu stira pod sukanac.
445 SUKRMAST
SUKERETINA - 1. stara krpetina.
2. podrugljiv naziv za nevaljala,
kvarna ovjeka (ima puno loih
oznaka: neuredan i nevaljao).
SU KLEN - suknen, od sukna. Neki
izgovaraju suknjen. Suklene bive
nisu od otkana sukna nego opletene
od pripredene vune. Vidi prten.
SUKNITI - navaliti. Sukniti u glavu
(slino to i ukniti u glavu).
SUKNO - vunena tkanina od dobre,
ureene vune (vlaene i grebenane).
Grublje sukno je domae izrade (vidi
stan, krosna, tara, soja). Znali su ga
tangati (kaliti) u crno. Finija sukna
su kupovana, tangana su u
tangarijama (ponajee u modro
ili crveno). Kad se sukno otkaje nosi
se u valjalo (na valjanje u stupi),
zatim se rastee i sui pa mota u
trubnju. Odjevni predmeti
uglavnom su bili od sukna: modrna,
jeerma, sada, opleak, gae,
dolagan itd. Vidi raa, oja,
abadija, skeati se.
SUKNOVCI -selo u drnikoj zagori
sa zaselcima Skenderovci i
Vuipolje. Vidi Promina.
SUKRMAST - poput krmeta (po
obliju ili po ponaanju).
SUL
SUL - dogovor (u selu). Glavar je
skupi ja ljude na sul. Vidi vicinija,
posoba.
SULA CA TI se - l . hodati okolo, a
ne raditi svoje poslove (kojih ima),
skitati se. Sulacamo se ovdan ka
glistine.
2. igrati se; poigravati se s nekim.
Posulacati se (poigrati se s nekim,
naaliti se s nekim).
SUL TAN - jedan od glavnih
makara (zovu ga i Turin). To je i
naziv za vrlo j aka, mona konja ili
ovjeka.
SUMA - I . mnotvo; puno svijeta.
Bila je suma naroda.
2. zajednica. Oni su ta ima ivili u
sumi.
SUMAJSTORICA - podruglj iv
naziv za ovjeka koji nije majstor,
ali radi maj storske poslove; priueni
maj stor. Govore isumetar,
sumetrica.
SUMALJICA - manji mal; slab
malj (nedovolj no teak i loa
drala). Tako e se netko i narugati
neijem malju (pa makar i ne bio
slab). Dokopa se one svoje sumaljice.
SUMANJKATI - smanjiti se;
ponestati.
446 SUMPORATI
SUMA TI - misliti. Sumavati
(promiljati). Ja san suma va (sumira,
suma) sutr oti u Sinj, a sad vidin
da ne mogu. Nadimak Sumara. Vidi
prosumati.
SUMICALO - zavrni, uski dio
biava, zadnj i pri pletenju. Zovu ga i
lazalo.
SUMICATI - suavati pri pletenju.
Sumicanje se provodi uzimanjem
dvij u oica (ica) za jednu. Kod
biava se ne sumie do maloga prsta,
a onda se pome sumicati. Sad je
zeman sumicati. Neki kau da sumiu
pri zidanju kunog somia.
SUMITATI - kriviti; iskrivlj avati.
Vidi prisumititi.
SUMLA T A - eljezni bat.
SUMLJA - sumnja. Sumljati
(sumnjati), sumljiv (sumnjiv).
SUMLJIV - l . sumnjiv. Sumljati
(sumnjati). Sumlja (sumnja).
2. nepovjerljiv; zagonetan. On ti je
sumljiv.
SUMPORAA - l. sprava za
sumpornje loze.
2. sumpora vrca kojom se
sumporaju vinske bave (zapali se
nad otvorom).
SUMPORATI - posipati s,umporom
ili paliti sumporne vrce
SUMPRE
(sumporae). Taj se postupak zove
sumporanje.
SUMPRE - glaalo. Govore i
sumpreun te pegla.
SUMPREA TI - glaati. Govore i
peglati. Sumprean (izglaan,
ispeglan), sumpreanje,
sumpreavanje (glaanje, peglanje).
SUNAR - vidi posunanac.
SUNITI - vidi uni ti.
SUNITI se - uzrujati se te naglo i
ljutito poeti govoriti, raditi i
ponaati se.
SUNOATI se - snoati se, biti
skoro no. Neki kau zanoati (se).
Vidi osutak.
SUOPARAN - vidi soparan.
SUPA TI - umakati (odnosi se na
rijetku hranu koja se supa kruhom).
Kau i toati. Vidi nasupati se.
SUPOR - spor; sukob. Ne iu mu u
supor (ne suprostavljaju mu se).
Suporiti se (sporiti se, sukobljavati
se). Moj Boe, to se supore.
SUOPLEOST - vidi suvopleost.
SUORUK - vidi suvo ruk.
SUPA RITI se - ui u par; postati par
s nekim. Kau i upariti se. Vidi
spajdaiti se.
447 SURUTKA
SUPL
U
ICA - l . starinski plug bez
kotaa (neto izmeu rala i pluga),
odnosno samo s jednim kolom.
2. podrugljiv naziv za slab, dotraj ao
plug.
SURA - dio kara (na suru doe
krik).
SURITKA - vidi surutka.
SURLA - velik nos, unjka.
Nadimak je Surlea (nos mu ne mora
biti tako velik; dovoljno je da ga
stalno die, daje crven i odeblji i sl. ).
ta si diga tu sur/u, lipa ti je, nema
ta.
SURLIJAN - izmeteno mlijeko koje
je provialo i provodenilo se.
SURLJATI - hodati okolo, naroito
po noi, pri tom ulaziti i u loe
drutvo, napiti se, kartati i sl. Vidi
odsurljati, zasurijati.
SUROK - nespretan u rukama.
Izgovaraju isuvoruk, suoruk. Vidi
ebav, sruan.
SURUTKA - voda koja ostane kad
se od mlijeka pravi sir. Izgovaraju i
sirutka, suritka. Nema gladi dokje
u polju turutve i u kui surutke.
Navalija ka prse u surutku. Vidi
sapidrika.
SUSAK
SUSAK - drven sud, gore ui iz
kojeg se pilo vino ili voda. Slina je i
bukara koja je gora ira.
SUSTA TI - umoriti se od rada,
sustati, posustati. Jesi li susta? Data
san!
SUSTOPICE u stopu, odmah uz
nekoga. Ajde za njin sustopice (hodaj
odmah iza njega). Vidi nazorice.
SUSVETICA - sporedni svetac;
svetac u podrunoj crkvi neke upe.
SUSVITA - sudnji dan (sud svita,
smak svita). Pada ki daje susvita.
Vidi sudite.
SUCI -selo u sinjskoj zagori s
zaselci ma eline, Korita, Stare Kue,
SUICA - tuberkuloza. Vidi suija,
tiika, jetika.
Suica se razila po svitu,
uvaj mi se, moj rumeni cvitu.
SUILO - nadimak za suha, slaba,
boleljiva (naroito od suice)
ovjeka.
SUITI - postiti i gladovati. Vidi
post. Suiti zube (ne imati mrsa, ak
ni mlijeka).
SUTINA - selo u splitskoj zagori s
zaselci ma Draga Sutinska i Milina.
SUTLIJA - vrsta jela (ria na
mliku). Kakvi je to sutlija?
448 SU(V)OPLEOST
SUTRO - sutra. Volin umrit sutro
nego danas. Sutronji (sutranji). "
SUVA - selo u sinjskoj zagori s
zaselcima Kokotovina, Toila. Vidi
Sinj.
SUVARAK - 1 . suho drvo, suha
grana.
2. bajam s uvenulim plodom unutra.
SUVALINA - suho meso.
SUVARINA - suho drvo (suha
drva).
SUVEZ - udruenje (savez) dviju
obItelji da bi lake obavili neke
poslove, suveznitvo. Tako kad neki
imaj u po jednog vola, ili konja uu u
suvez i oru s dva vola, najprije
jednom pa drugom.
Ajde mala da inimo vezu,
Da oremo skupa u suvezu.
SUVEZNIK - onaj tko je u suvezu.
Dvojica koja su u suvezu jesu
suveznici.Vidi partner, kolega.
SUVICA - suho groe, groica
(neki ga meu u divenice). U pravilu
je rade tako da objese macu groa o
gredu.
SUVOPARAN - vidi soparan.
SU(V)OPLE - oboljel od
suvopleosti.
SU(V)OPLEOST - bolest na
domaim ivotinjama (magaretu,
SUVORUK
konju, volu itd. ). ivotinja slabo
pokree prve noge, koa oko pleaka
prilijepi se za pleke. Sve se to
dogaa radi istroenosti oko pleaka,
a obino dolazi zbog pretovarivanja
ili velika optereenja ivotinje.
Osu(v)opleiti (oboljeti od
suvopleosti).
SUVORUK - nespretan u rukama.
Suvoruk je onaj koji ne zna nita sam
uraditi, koji za svaku sitnicu mora
zvati nekoga drugoga. Ne zna nita u
rukan. Izgovaraju isuoruk, surok.
Vidi sruan.
SUVOZID - nain zi anja zidova
bez veziva (bez japna). To je bio
najei nain zidanja kua u zagori.
ee kau zianje u suvo. Vidi
gruati.
SUITI - suziti.
SV AJA - vidi svast.
SV AK - svatko. Svak se svojin
vratin zatvara.
SV AK - sestrin mu (bratu te sestre
to je zet, a sestri je svak).
SV AKUDAN - svukud. Kudan si
oda? Svakudan. Vidi kudan,
nikudan.
SV ALITI - skiniti mlin s njegova
postolja (uglavnom radi posicanja).
449 SVATITI
Neki kau savaliti. Suprotno je
navaliti.
SVA OKLE N - (od) svukuda. Tu
dolaze od svaaklen pa bacaju smee.
SV AST - enina sestra. Kau i
svastika te svaja.
SVATI - l . svatovi, ujedno i
pojedine osobe koje ine svatove.
Najpoznatiji su svati: prvinci
(prvenci, prve), barija (barjaktar),
stari svat (batimbaa), kum,
uvegija (mladoenja), au (avo),
buklija (buklija), jenge , diver(ov)i
(obino su znali tim redoslijedom
ii). Tu je i mlada (nakon povratka
od njene kue, odnosno nakon
vjtnanja), zaionici, seksandija
(skrinjar). Znade biti i topuznjak.
Moe biti i doktur koji pregledaje je
su li postelja i soba u koju odlaze
mladenci (di e ji sle) sigurne i
dobro ureene. Svati su u pravilu ili
na konjima. Vidi dolibaa, stail,
debeli svat, lonina (kogo),
pratioci, priek, pripivanje, pir .
2. neki od makara.
SVATITI - l . shvatiti, razumjeti.
Slino je svaati. On dobro svaa
(shvaa, tendi, nije nedotupit).
2. udariti, pogoditi. Svatio ga
kamenon u glavu.
SVED
SVE - toplina, odnosno vru zrak
neposredno oko plamena. Vidi
prisvediti, rasvediti se, isvediti se.
SVEJUTRO - cijelo j utro.
SVEKRV A - mueva mater. Ime jon
je svekrva jer je za sve kriva. Neki
izgovaraju svekruva. Muev otac je
svekar.
Iman svekr, slu5at san ga rekla,
Iman zavu, razbit u jon glavu.
Vidi ako, ale, prasvekar. Mlada
im se ne obraa tako (nego samo kad
o njima govori u treemu licu). Inae
kae majo, nane, ako i sl.
Netreljivost svekrve i mlade
poslovina je.
Pivala bi ne mogu od srama,
Svekrvu mi zabolila glava.
SVRSEBAN - sebian. Vidi
osoban.
SVETAC - l svet ovjek. Vidi deot.
2. blagdan, svetkovina. Koliko ti imal
svetaca? Kau i posvetica, svetanji
dan, svetak. Petkom i svetkom
(uvijek). Vidi brgulja, dernek,
crkva, susvetica.
SVETI PETAR - vidi Petar.
SVEZA - l . vrca kojom ene veu
oko pasa traveu i sl.
2. bilo kakvo ue koje moe posluiti
za vezanje. Dodajder mi tu svezu.
450 SVIDIJA
3. konop na samaru koji j u
privren na oglaviu (imaj u dva
takva konopa). Vidi prae.
4. konop na vrei ili araru kojim se
vee kad se napuni.
SVEZAA - l . crvena baja (kreu
se dvi a dvi). Napada (jede) kupus,
rasod, simenjau. Neki izgovaraju
svezalica.
2. kafenkasta, zelenkasta ili ukasta
baja koja pali zelen (od nje list
izgori).
3. nametnik na vinovoj lozi. Od nje
se list savije i skupi. Neki kau samo:
baja zavija list.
SVEANJ - zavezanost; svezanost;
zatvorenost i odvojenost od ostalog
svijeta. Kau i priveanj te svenja.
Kad netko posve divlja, kad se slabo
suspree, kau: Ka pas kad ga pustu
iz svenja.
SVIB -selo u imockoj zagori sa
zaseIcima Jasenak, Natpolje,
Potpolje, Brdari i Galia Draga.
upno mjesto (Sveti Ante
Padovanski) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji , imotskom dekanatu.
SVIICA - vidi peenica.
SVIIJA - je si Ii vidio? Svidija
kako se valja?
SVILAJA
SVILAJA - planina u zagori s malo
vode. U podnoj u Svilaje protee se
ljuta zagora.
Da mi nije Svilaje i drva,
Ja bi bila u matere prva.
SVILARICA - ena ili cura koja je
znala toiti svilu.
SVILATI se - dobivati svilu, brk
(odnosi se na klip kukuruza). Vidi
klipati se.
SVINUA - trava koju jedu krave,
a ljudi ne. Otrovna je. Krava se
napue i zna krepati. Kau i svinduk
te svinduina.
SVINJA - prase.
Go.spodine i gopocki sine
Do.lo vrime da uvate svinje.
SVINJAA - selo I sinjskoj zagori.
Vidi Grab.
SVINJAK - vidi prasetnjak.
SVIRAK - vidi pitac.
SVIRALE - puhako dvocijevno
glazbalo poput dipala, ali nema
kutli a, dvojnice (svirala). Zataknili
bi ih u pripanjau. Ima dvije cijevi
s nejednakim brojem rupica (3 rupice
desno, 4 lijevo). Izrauju se obino
od drina, kljena ili javora, duge su
oko 40 cm, rupice se popre. Prva
rupica odreena je duljinom piska.
To su dvojstruke svirale. Mogu biti
45 1 SVIT
i jednojstruke svirale. Vidi duduk,
trubalj ika.
SVIRALA TI - l . svirati na svirale.
Kau i sviraliti, svireItati i sl. Vidi
urlije.
2. puhati, ukati. Izgovaraju i
sviraliti. Vidi prosviraliti.
SVISITI - skinuti (bakru) s
komatara, ali i spustiti bakru za
neku verigu nie (popustiti). Vidi
navisiti, uzvisiti.
SVIT - svijet (znai stanovnitvo
sela, znaju rei i sv
!
tina, ali i itav
svemir. Govore: ta e svit re? (kad
opominj u nekoga da ne ini ono to
ne valja), Do na oni svit (drugi svijet,
neizmjero daleko), Niko se nije s
onoga svita vratija (iz mrtvih), Tek
si zinia na svit (iz g uzice iza.la) (o
si mlad), Dok (otkad) je svita i vika
(do vjenosti, odnosno oduvijek), On
je od svita (voli drutvo) itd.
SVIT - savjet. Taj je tvrdoglav, ne
prima svita. Svitovati (savjetovati),
svitovanje (davanje savjeta),
svitovan (savjetovan). Lako je mudra
svitovat.
SVIT - svitanje; osvit.
Pod kri liga n,
Kri me uva i brni,
Sveere do svita,
SVITITI
Bog i G05pa do vika.
SVITITI - svijetliti. Niija ne sviti
(svitli) do zore.
SVITLA BAJA - krijesnica. Javlja
se o Svetomu Ivanu. Zovu je i
svitnjak te svitnjai.
SVITLJACI -

rlje pred oima kad

se dobije udarac u glavu, ili kad se
naglo ustane iz ueeg poloaja.
Ako te oamarim, poletit e ti
svitljaci.
SVITNJAI - vidi svitnjak.
SVITNJAK - l . vatra koja se pali za
sv. Ivana (krijes). Neki su znali paliti
svitnjak i uoi Svisveta. Ponegdje tu
vatru zovu procvit.
2. krijesnica (svitla baja). Neki kau
svitnjai.
SVITNJAK - kurdela kojom se
veu gae na promaje, sviznjak.
Vidi ugatnjak.
SVITOVATI - vidi svit.
SVOJTA - rodbina, rod. Svoj svomu
najduble ore. Kad se netko oeni,
onda mu kau da je njemu i enin rod
svojta.
SVOR - l . uza, vor, grop.
2. svornjak, drvo na brani ili plugu
te na jarmu oko kojega idu dvije
guve.
SVORCA - sforca. Isto to ivorea.
452 SVRTLOG
SVORNJAK - drvo kojim se
uvruje svor na jarmu, plugu ili
brani.
SVR - svrh, iznad, povrh. Biti svr
sebe (biti razuman, pametan, voditi
brigu o sebi). Ako budu svr sebe, bie
in dobro. Oe kruva svr pogae (nita
mu nije dovoljno dobro). Ako se
netko stalno starei i namee svoje
stavove, kau: Uvik oe bit ka ule
svr vode. Vidi vro, amen, vlaka.
SVRA TA TI - slomiti vrat, ulomiti
vrat. Svratae! Vidi skonovratati.
SVRA TI - skidati (koru s drveta,
kou s ubijene ivotinje i sL). Vidi
pitae.
SVRDA - svrdlo. Vidi burgija,
vijola.
SVRIGATI - sfrigati , slino to i
povrigati. Kau i sprigati.
SVRNITI - l . biti na umoru. Tada
dolazi sveenik radi posljednje
ispovijedi i podavanja svetih
sakramenata (pomazanje svetim
uljem).
2. sai s pameti. Vidi zavranje,
skreniti, smetniti.
SVRTLOG - puno kua na jednom
mjestu, u tijesnu. Je jin lipo L namu
svrtlogu. Vidi karapej.
SVRZA
SVRZA - sluaj kad momak ljubuje
s curom, a ne vodi je (ne eni je).
Curini roditelji kau: Neemo duge
svrze. I je vodi, ili ne doodi.
SVRZA TI se - sprijateljiti se,
zdruiti se (u pravilu muko i ensko,
.
ali moe i drukije). Vidi svrza,
sjardumiti se, spajdaiti se.
453 SVUI se
SVRZIMANTIJA - sveenik koji se
skine, svue, raspop.
Mene aa uija za popa
dok se nisam curice dokopa.
SVUI se - napustiti sveeniki ili
redovniki stale. Kau i skiniti se.
Reka je mladu misu i odma se po za
tin svuka. Vidi obui se.
ABAV - nespretan. Vidi ebav,
surok.
A COV A TI zagledati; gledati i
procjenjivati.
A GO - nadimak hromu ovjeku,
coto, colo, compo. Izgovaraju iego.
AGUM - mjera, kalup, deenj.
Ponajvie se odnosi na kut (kosinu)
izraenu od drveta po kojemu se
mjeri pri izradi baava, badanj a,
kaca, vuija i sL).
AJBA- okasti pod metak koji se
stavlja ispod vijak.
AK vidi sak.
AKARAC isto to iakavac.
AKATI - rasporeivati gnjoj
akama (a ne lopatom). akalo se jer
nije bilo dosta gnjoja.
AKA V AC - kamen veliine ake.
Izgovaraju i akovac te akarac.
Kad je zemlj a koja se kopa ili ore
grumenjiva (puna grumenja), kau:
Sami akavci. ee kau: Sama
grudina.
AKETA TI tui akama. Vidi
naaketati, poaketati se.
454

ALKA
AKRETAN - tajan; skriven.
Izgovaraju isakretan.
ALABAZA TI lutati, tumarati.
ALAMUN vidi Salamun.
ALINA isto to i aldija.
ALDA l . nain bacanja balota
(aldanje, u aldu), bumbis (bacanje
balote visoko uvis, po mogunosti da
ostane tamo gdje je pala ili u
neposrednoj blizini).
2. sredstvo koj im aldadur krpi tee
(pravili su je od niadora i vrste).
ALDADUR - l . teokrp.
2. naprava kojom se aldaje posue.
3. balota koji dobro aldaje balotu.
ALDA TI l . bacati balotu visoko
uvis, bum bisa ti.
2. krpiti tee, kalajisati.
ALDIJA - osoba sklona ali,
aljivina. Kau ialina.
ALDIJAST sklon ali, aljiv.
Njag ti ga odnija, on je posve
aldijast.
ALKA - limenka od neke konzerve.
Jedan je bio donio konzervu iz
prvoga svjetskog rata, uvao je i
ALOVANJE
pojeo je za vrijeme drugoga
svjetskog rata kad je bila velika glad.
ALOVANJE postavljanje kauna
za betonski zid, postaVljanje
armadure, odnosno prigode za
izvoenje graevinskih radova.
alovati (izvoditi alovanje).
ALPA al. Vidi kularina, poao
ALA umak, sok od rajica;
prilog jelu. Vidi to, ug.
ALTURICA krojaica,
najderica. Neki izgovaraju
elturica. altur (kroja).
AL V ARE vrsta irokih suknenih
gaa.
AMAR pljuska, zaunica, udarac
(ee govore pleska, triska).
amarati (davati amare).
amaranje (davanje amara). Vidi
iamarati.
AMARICA glavica kupusa u
nastajanju, jo nazavrena glavica
kupusa. Tako znaj u nazivati i
krljavu, sitnu glavicu kupusa (koja
nikad nee biti bolja) . Same
amarice. Kau iamarak,
emarica, emarak.
AMATORUE groblje, a i
dvorite oko crkve ako je groblje uz
crkvu. Izgovaraju i amatorje,
amotorje, amatorija, ematorje,
455 ARA
ematorije i sl. Najee kau
groblje, a neki i greblje. Vidi greb.
AMOT peena vatrostaIna glina
(pogodna za izradu ognjita i
tednjaa).
AMULINA vrsta domaih
mekinja (u kojima ima podosta
slame, a manje ogrizina od ita).
ANDRKUA naivna, lakomislena
ena, glupaa.
ANDULE sandale. Izgovaraju i
andale. Isto karpini.
ANON 1 . Samson, Samsun.
2. veliki komad mesa, komadina
mesa. Dalo mi oni anon, jedvo san
ga poija.
ANTARAL(O) dio primitivne
naprave za otvaranje i zatvaranje
vrata. Izgovaraju i entaral(o).
APLJATI aptati. Izgovaraju i
apati. apljanje, apanje
(aptanje).
APLJAICA ena koja apui
moli i izgovara tajne rijei i tako
lijei od ujeda zmije.
APOR apat. aporenje (voenje
razgovora aptanjem). aporiti (se)
(razgovarati (se) apatom) .
ARA vidi gobelja.
ARA vrsta starinske puke.
ARAGE
ARAGE ko u kolima s drvenom
reetkom ili u tali kroz koju blago
(naroito konj) upka piu. Vidi
lotre.
ARAMAN velika blanja, strug.
ARA TI dobivati boj u (odnosi se
na groe).
AREN vrsta ribe koje ima u
mirnijim vodama po zagori i barama,
aran (i tako izgovaraju).
ARKA l . arena zmija, rovka, a
i crnostrig. Neki je zovu arulja,
neki ara zmija. ari se zmija naija.
2. bobica groa koja je poela
arati. Poele su arke.
AROVIT aren. arovit je i onaj
tko lako mijenja miljenje, tko nije
od rijei i sl. Izgovaraju i arevit.
Vidi arovitati.
AROVITATI - arati, a ujedno i
izmotavati se, mijenjati miljenje,
zaboravljati obeanje. Kau i
aravitati.
Mala moja nemoj arovitatat,
Kad te buden u matere pitat.
ARPELJ kona torba slubene
osobe: andara (endara), lugara,
poreznika (viIance) itd. Izgovaraj u i
arpelja.
ARULJA ime arene krave. Neki
tako zovu i zmiju arku.
456 EDITI
AA V luckast (aknut), ali i
nespretan. Izgovaraju i aov.
aavko (malo luckasta osoba, ali u
jedno i nespretna, eprkljiva osoba).
Vidi poaaviti.
AA VAC l . aa va osoba.
2. poprena letva u postelji.
AIKA -trava koja raste kraj
jaruga. To nije evar niti rogoz, nego
je slino.
AA osoba na visoku poloaj u,
glaveina, ara. I ti si mi nika aa
(tko si ti?, to si ti?, ti nisi nita, a
pravi se da jesi).
EGA zato, sega.
AP tap. Oda o apu (hoda
uspomo tapa). Da su uvatili za isti
ap. S galin se 5apin dvori ne
grade. apina (tapina, veliki tap).
Izmiriu te ovon apinon po
kostimon. Vidi ljoka, bagulina.
APITI zgrabiti, apiti. Slino je
apati, apiti.
A VET domai liturgijski govor.
Tako nazivaju i liturgijske knjige na
hrvatskoj irilici.
A VINA vrsta grubog suknenog
pokrivaa.
EDITI tedjeti.
ENAC
ENAC tenac, mladi pai,
tene, ene, ene.
ESRCE vidi tesrce.
ET A svaki gubitak. Izgovaraju i
teta. Pribila ga teta (kau kad
nekome krepa krava ili se dogodi
neki drugi kvar). V.di pomIja.
ETAN kvaran; istroen.
Izgovaraju i et. Sve to nije novo,
to nije prvoklasno, takoer je eto.
EV ATI se upljesnjeviti se i
usmrditi od vlage. evala mi se
kukuruovina pa je krave nee.
Slino uevati se.
EVO vidi Stipan.
IR isto to i tir.
IRKA vidi tirka.
UURITI se skupiti se, uvui
se u se (od hladnoe, bolesti i sL).
UR vidi jeim.
URITI se vidi jeim.
EBA V nespretan. Izgovaraju i
abav. ebavko, abavko (eprtlja,
nespretnjakovi). Vidi surok.
EGA ruganje, sprdaina;
poigravanje (s nekim). Govore i
eganje, egaina.
EGA TI se sprdati se, rugati se;
poigravati se (s nekim).
EGET velika pila. Kau i egun.
egati (pilati s egetom).
457 ENICA
EGO isto to iago.
EGRT priunik kod majstora,
pojam aka muenika.
EGUN isto to i e get.
EGUT A TI mrdati po malo. Evo
egutamo, egutamo.
EKADA zavrzlama, neugodna
situacija; smutnja. Dolo je do
ekade. Ne igraj se, bie ekade.
EKETITI se nezvan negdje esto
dolaziti . Vidi naeketan, naeketiti
se.
ELTURICA vidi alturica.
EMARICA vidi amarica.

EMA TORJA vidi amator(i)je.
EMEDEKAN papar (biber).
EMELJIKA vrsta trave.
EMPIJA luda, budalasta osoba,
nepromiljeno eljade. empijast
(lud, budalast, nepromiljen). Slino
je iempijan. Vidi iempijati.
ENA vrsta jestivog divljeg zelja.
ENICA penica. Prije enicu,
naroito jeim, u pravilu, nisu kosili
(naroito u brdskim njivama) ve su
ene i cure ele. Kad se kosilo ili su
iza kosaca i kupili ako je ostao koji
klas. Ako bi slabo rodilo (u brdskim
njivama), nije se ni elo, ve upalo
(proso se obavezno upalo ). Vidi
ENTATI
ito, knjat, kupiklasovi, napolica,
medljiv.
ENT A TI - neto zamisliti, obino
neto tvrdoglavo utuviti u glavu
entalo mu se eniti.
ENTIJA - imun.
ENJAN - obileen; maan, s
tjelesnom manom. Vidi maa, senj,
sinjati.
ENJATI obiljeiti, oznaiti.
uvaj se onoga koga je Bog !'enja.
Vidi maa, sinjati.
EPER - uplitanje prve poetne
mladice kod pletenja krtolaod
vrbovih mladica. Time se uvruju
dva obluka. Vidi rakita, naeper,
zaeperiti.
EPRKLJA nespretnjakovi,
eprtlja.
EPRKLJATI eprtljati, zaplitati
nogama pri hodu, evrljati.
eprkljanje je eprtljanje, ali
nestruno i nevjeto obavljanje nekog
posla. Vidi zaeprkljati.
EPRKLJIV -eprtljav, nesiguran
(na nogama), nespretan.
EPRKOKO - ovrlje, nespretno,
traljavo, povrno, grubo (misli se na
izvoenje radova).
EPURIKA divlja rua, ipak. Vidi
srbiguzica.
458 ETE
EPURITI se - epiriti se, siliti se,
ponositi se kao paun perjem, praviti
se vaan. ta si doa tu pa se
epuri? Vidi naepuriti se.
ERPA - nia, ira posuda s uima,
pogodna za kuhanje (tea).
ERV ATI se na vrijeme se sjetiti
neto uiniti; pobrinuti se za neto;
pripremiti se za neto. Vidi oervati
se.
ESAN uredan, skladan, ali i
spretan u obavljanju nekog posla.
Njava ti ga ne odnija, ko je .esniji od
njega za to, kad oe (on je najbolji
majstor za taj posao). Vidi neesan,
est, uesan.
ESET ezdeset.
EST

sklad, urednost. Na ti est (na

taj nain). Vrag ti est odnia. estiti
(ureivati ; dovoditi u sklad) . Vidi
uestiti, poestiti.
ESTA karta estica u talijanskim
kartama.
ESTAK ovjek koj i umjesto pet
ima est prstiju, obino na nozi.
ESTO isto to i estak.
EANA - puka karabinka sa est
ljebova.
EULA - vidi opalac.
ETE - sedam u igri na mure. To je
ujedno i jedan od estih odziva. Taj
ETEMANE
se zog zove bacanjem dvaju, triju,
etiriju ili pet prsta.
ETEMANE tjedan (sedam dana),
nedilja. etemanac (neradnik,
linina; koji radi jednom tjedno).
ETENCIJA blesavost,
neozbiljnost, vicijuzavost.
etencijati se (poluditi, poblesaviti,
izgubiti zdrav razum). Pravo si se
etencija. etencijan (bez zdrava
razuma; izluen).
ETKA lisica. Pas mi triba da mi
etka ne bi pokupila kokoi. etka je i
pridivak. Lisac je etak.
ETKA estilo. Kau i odavac.
Vidi Salamun.
EVAR stabljike sirka, slue za
pokrivanje krovova i izradu uadi
(evarato ue). Kue pokrivene
evarom zovu se evaretue,
evarete (evarate) kue a krov
takvih kua takoer se zove evar. Di
e grom, nego u evaretu kuu (kau
kad se teta dogodi sirotinji).
evaretue su i one kue koje su
pokrivene trstikom iz vode zvanom
stura (biljka evar) ili tvrom
slamom od ozimice, danine.
Volin s drgin kuu od evara,
Neg s nedragin su sedan kamar.
459 IJA
Vidi poivaa, sklop, avalduna,
vez.
EVEST evast (koji ima manu na
nogama).
Skoi mlada odnili ga grisi,
Nek se vidi da evesta nisi.
EVO" evast ovjek. Isto eko.
EVRLJANJE nespretno hodanje
(od bolesti ili od pijanstva i sL).
evrljati (nesigurno, nespretno
hodati). Slino je leuranje, leurati
se. Vidi zaevrljati.
EVRLJUGA vidi evrljuga.
IBENKA vrsta crnog groa.
I30NJA krupan, visok mukarac.
ICER onaj koji dobro gaa,
niandija.
IAR korist, zarada. iardija
(onaj koji dobro zarauje). iariti
(zaraditi, zaraivati). Vidi uiariti.
IDA vidi ija.
IJA .stranji dio vrata; zatiljak. Na
volovsku se iju naslanja jaram.
Volovska je ija od rogova do
pleaka. Nije ija nego vrat. Vidi
jaka, zavratina.
IJA est u igri na mure;
Izgovaraju i ije, ijo, ia, ie. Taj
se zog zove uz bacanje jednog, dvaju,
triju, etiriju (kao kod do, tre,
kvatre, cinkve) prsta ili pet prsta.
IJA
IJA isto to i ijavica.
Evo bre to igrju ije,
Jo ji niko nadigrao nije.
IJA igra ijavice. Vidi mura.
IJA TI l . igrati ijavicu (na
mure). Kau i murati.
2. pri igranju ijavice stalno ili
uglavnom zvati zog ija, a samo
mijenjati prste. Takva igra nije na
visokoj cijeni (premda moe biti vrlo
uinkovita i korisna) . Pristani vie
ijati, promini digot zog! Bude li
stalno ,ija neu vie igrat.
IJA VICA igra na mure.
IJOLA koni on kojim se krpa
poderana postola.
IJORA gospoa. Vidi jora.
IJUN l . jak vjetar. Promaka je ka
ijun.
2. guma na koju se potee vino iz
bave.
IKNUT na ba pametan, malo
udaren mokrom arapom, zadrt kao
sivonja. ikac (iknut ovjek).
Pridjevak ikac esto se daje imenu
Iko premda ovjek ne mora biti
iknut. iknut li je, Boe moj.
IKT A I. ih ta, smjena, vremanski
razmak. ikta dopodne, popodnevna
ikta, nona ikta.
2. nadnica. Ima dobru iktu.
460
INJORINA
ILO vidi pica.
ILJ I. otpad od ita, otresi n e
prilikom raiavanja ita. Komu
lena, komu ilj . . .
2. vrsta slabe itarice to znade nicati
uz vodu i samoniklo.
ILJEE jednogodinje janje.
Govore i iljeg, iljegica, iljegvica.
Vidi okle, trzle.
Moj dragane uavo ilee,
Ajme onoj koja s tebon lee.
ILJKA TI nagovarati, pourivati
nekoga da neto napravi, ne putati
ga na miru dok ne izvri zadatak.
IMLIJA ruglo. ta radi imliju
od sebe?
IMUN muko ime. Kau i ime,
imunko, imunac, imura.
Pripadno ensko ime je ima. Vidi
entija.
Mala moja, materina ime,
Sve ti valja, ne vala ti ime.
INA I. tranica. Vidi trika.
2. dio kola od kara.
INGALA-MINGALA izreka iz
poznate bajke koj u rado priaju po
Zagori. Izgovaraju i ingili-mingili.
INIK mjera za ito. Tako se zove i
drven sanduk u koji toliko stane.
INJORINA - vidi jora.
IPOVATI
IPOV ATI - potjerati; otpremiti bez
iega. ipova san ja njega.
IRITOVCI -selo u drnikoj zagori.
Vidi Miljevci.
IRUM - prednji dio kape zvane
mica. Vidi vrontin.
I - vrsta prnja:
IA - l . tripice, dropi utroba
domae ivotinje (janjea se ia
zove i kurma).
2. vidi kriljka.
IKA - l . iarka s hrasta. Neki je
zovu babuka.
2. dio drvenog kola (na karu i sL).
Kau i trupina.
3. glava. Nadimak iko.
IKARICA sitna kapula
pogodna za kiseljenje. Vidi
rapadik.
ILJAGA svata izmijeano u
hrani ili raznovrsna trava (kad se kosi
pa se smota). Kakvaje to iljaga?
Vidi murljaga.
ITENT - asistent, pomaga prI
misi.
ITITI - asistirati (pomagati pri
misi).
JORA - gospoa. Izgovaraju i
ijora, ijera, jera. jor, ijor, jer
je gospodin, a ijorina, jorina,
injorina je gospoica.
461 KAPULATI (se)
KABELIN - isto to i kantunal.
KAKOVAC - skakavac.
KALDIN - posuda u koju se
meala era. Gradske gospoe znale
su ga nositi u crkvu za zimskih dana,
stavljale ga ispred sebe i tako se
grijale. Tako su se zvale i trbuaste
zemljane posude domae izrade u
koju se stavljala era i tako se grijalo.
KALJA sitno kamenje, ali vee
od piljaka.Vidi zakaljati.
KALJIKOV pun sitnih stijena
(odnosi se na zemljite, obino
njive).
KAMPA TI - pobjei, utei. Slino
kampavijati. kampavija je na
vrime. kampati neto (ukrasti).
KANCIJA - drvena polica rune
izrade. Vidi dolap.
KANDOL - vidi skandela.
KANJ - l . mali stolac, stoi.
2. ladica, pretinac. Vidi kavetin.
KANJEL klupa uz stol za ruanje.
KAPULAR medaljica s likom
nekog sveca. Nosi se oko vrata.
KAPULATI (se) - 1. spasiti (se).
kapula se Marko iz rata.
2. ukrasti. Je si li ita kapula iz
magazina?
KARPA
KARPA - kosina zida kod neke
gradnje (da bude tvre). Zianje na
karpu (ukoso).
KARPINI l . vrsta enske obue
(kone, raznih boja, s rupicama) .
Vidi lakari.
2. isto to i andule, sandale (enska
obua).
KART ono to je loije, otpad.
Meu snanim ljudima kart je
tjelesno slabaan ovjk (slab u
izvoenju tekih radova). Igranje na
kart je uobiajen nain igranja igre
treete pri kojemu igra pazi koje
karte odbacuje (kartaje) njegov
suigra (a i protivnici) i na taj nain
odluuje u koj i e mu zog doi. Vidi
striati.
KARTAC papirata vreica.
Izgovaraju i kartoc.
KARTA TI baciti, odbaciti. Slino
je odkartati. kartan (baen,
odbaen). Slino je odkartan. Vidi
prikartati se, treet, odkartati se.
KAELA vidi skaela.
KA TULA kutija. Kau i kata.
Vidi torba.
KA VETIN - ladica, pretinac. Neki
kau kanj.
KERAC volja, elja, pik, pimi.
Doa mije kerac.
462 KLJOCA
KICA skica.
KICAN smrekan, zguvan.
KICATI irkati; gledati sa strane.
Nadimak kice.
KIJA.- iskrian duhan, krianija.
Vidi lula, krdalina.
KILJE - naziv za kiljava ovjeka
(razroka ili oiju razliitih veliina),
ovjeka koji kilji. Ludo pa ivi,
oravo pa kilji.
KIP drvena posuda izdubljena iz
debla, slui za kupanje
novoroneeta i djeteta (sve do 3-4
godine). Tako se zove i slina posuda
za noenje rasuta tereta, za kuvanje
kruva ili posuda u koju se lijevalo
mlijeko (gdje ga je bilo vie) da se
ohladi, da se uhvati skorup. Vidi
mlikar.
KIT - .malen, uzak, oskudan. Bit e
mi kito mesa za uinu. kita mu je
koula (malena ili ubona). Bit e
mi kito tova. Okit (malo kit).
Vidi ip, mizerija, ogladno.
KLOPAC 1. nametnik na
domaim ivotinjama, slian krpui,
ali vei od nje (usporedi krpua,
krpelj, uak).
2. vidi gae.
KLJOCA - depni noi na
sklapanje (drvene ruke).
KOBO
KOBO onaj koji je zadnji (u radu,
igri i sL) ; koji je posljednji dobio svoj
dio pri diobi, pri jelu i sl. (obino je
to onaj koji je najgore proao).
Izgovaraju i komba, kuba. Vidi
telento.
KODA teta. kodljiv (tetan) .
KODITI tetiti; smetati, uditi.
Vidi nakoditi.
KOLATI se kolovati se. Vidi
ikolati se, skula.
KOLJ otok (morski). Vidi ada.
KOLJAVAC vrsta krumpira.
KOMBA onaj koji igra zadnji
(samo u igri). Isto kobo.
KOMLJITI isto to i skomliti.
KOPIGUDA ovjek koji kopi
gude i prasad openito. Izgovaraju i
kopiguda. Kau i kopac.
KOPITI 1. utucati, uvrati.
2. prvi put u proljee rezati lozu.
KORANDA vrsta ribe (uklija),
suha riba. Mrav ka koranda. Neki
izgovaraju okoranda.
KORCAN odkjen. korcati
(odkrnuti) .
KORPUUN tipavac, korpija.
KRABUTINA vrsta trave bijela
cvijeta i lijepa mirisa. Obino raste
uz kupinu. Krave je jedu. Tako zovu i
463 KRILJ KA
biljku koja se penje uz drvo od koje
pletu tralje. Vidi divoloza.
KRALJEPINA tanka koica
(opna) oko svinjskog sala.
kraljepinom se zavijaju razna bolna
mjesta na tijelu, pod njom rana
omea (omeka) i bolovi poputaju.
Tako nazivaj u i opnicu izmeu
miia na prutu, zatim svaku tanku
zasukanu kou (primjerice oko
vimena) i sl. Izgovaraju i
kraljupina.
KRAPA libasta (ljebasta)
pukotina u kru. Slino kripo
KRBAST okrjena zuba ili
raspolovljene usnice (obino gorje).
Kau i krbest. krbasta ovjeka
prozovu krbo, a enu krba.
KRGANJE mije grickanje
drveta ili neeg drugog.
KRGUTALJKA naprava koja
slui u crkvi umjesto zvona dok su
zavezana, egrtaljka, evrtaljka.
Vidi baraban.
KRILJA vidi kriljka.
KRILJKA krika, pilja. Slaninu
bi strareina rezao na kriljke i svaki
bi ukuanin dobio po jednu kriljku.
Rijetko se taj izraz upotrebljavao i za
kruh. kriljka ili krilja je i tanak
kamen koji dobro rikosira (plova,
KRIP
abica). kriljke su i komadii
i zrezana kum pira. ta ima za ruka?
krilaka (uha od krumpira, po
mogunosti zainjena ili s komadom
slanine). To jelo zovu i kriljava
orba, kriljaa, pilja (ta ima za
jist? Pilje.), ia; kum pir na brujet.
Vidi oravi gula, orba.
KRIP - lijeb u kamenjaru, otvor u
kamenjaru, peina. Slino je krapa.
KRIPAVAC vrsta jestivog
divljeg zelja, puina. Zovu ga i
kripa te kripovac.
KRIPE - bolest vratnih lijezda,
krofule.
KRIVAN pisar, isto to i ato.
KROPAC l . kia krupnih kapi.
Okrenijaje kropac.
2. kia koju nanosi vjetar (s planine
ili od mora).
KROPALJIKA ruka sa sitastim
dijelom kojom sveenik kropi. Vidi
kropljenica.
KROPITI - blagosivati (kuu,
polje, blago, mrca). Kad e i pratar
kropit kue?
KROPLJENICA crkvena posuda
iz koje sveenik kropi. Vidi
kropaljika.
KUBA isto to i kobo.
464 KVADAR
KUDA -l . vrsta novca. To je
ujedno i nakit na odjei.
2. isto to i kudela.
KUDELA dublja posuda za vino
ili vodu. Kau i kuda. kudelica je
mala posudica u obliku lonia.
KULJA -rupa, a kulj ica je rupica.
KUR - taman (tavan), zagasit.
kura roba. kurnost (zatamnjenost;
tajnost). kuromodro (tamnomodro)
itd.
KURA rebrenica kojom se
zatvaraju prozori. Kau i kapak. Vidi
zakuren, zakuriti.
KUR(I)JA - bi za tjeranje konj a,
koijaki bi za konje od prave
govee koe, esto ukraen i nakien.
Na zadnjemu 5kurija puca.
KVADAR 1. zidarsko, tesarsko
pomagalo za pravljenje pravog kuta,
kvara. Neki ga zovu vinkl0.
2. pravi kut, kvara. Vidi je li u
kvadar (vidi je li pravi kut).
3. uramljena slika. Pobaca je kvadre
iz kue (pobacao je slike iz kue,
poludio je, nije s njim sve u redu).
Vidi litret.
4. veliko sobno ogledalo. Stani prid
kvadar pa e vidit kakav si.
KVADRAN
KV ADRAN l . uinjen da bude
pravokutan, da bude u kvadar. Isto
kvaran.
2. kariran (odnosi se uglavnom na
odjeu koja na sebi ima pravokutne
are) . Ima na sebi kvadranu koulju.
KVADRA TI initi neto
pravokutnim, kvadranim, praviti
pravi kut. Ukvadrati (uiniti
kvadranim). kvadranje (zidarski
ili tiljarski postupak da bi neto bilo
u kvadar). Isto kvarati, ukvarati,
kvaranje.
KV ARA pravi kut, odnosno
pomagalo za odreivanje pravog
kuta. Vidi kvadar, kvadran,
kvadrati.
LAJBUK novanik. Vidi brikta.
LAME l . velike, mesnate trenje,
hrut. Neki ih zovu katelanke.
2. isto to i zerdalije.
LUS rije kojom se pojaava neka
odluka. Idem kui i lus. Izgovaraju i
ljus.
LJIV AR naziv za vrstu bijelog
stolnog groa, krupna duguljasta
zrna i debele ljuptine.
LJOKA tap (ap), naroito
kojim se stari ljudi potapaj u. Kau i
bagulina.
465 NALA
LJOKATI se tapati se,
potapati, koristiti pri hodu ljoku.
LJUK kost od pruta, od butne
kosti bilo koje ivotinje. Kau i
ljuina, kljuina. ljujo je
nadimak ovjeku krupnih kostiju.
Vidi ugan, ugo.
MEDLJIV izbirljiv u jelu, bez
teka. Slino je zlaran, zloran. Tko je
medljiv, nije slatkoran. Taj je
eniene guzice (nee svata).
medlati (medljivo se ponaati pri
jelu). Vidi ga to medla. Vidi
zlaran, unjka.
MEKA TI vidi mokovanje.
MIGNITI brzo proi, promai
(poput mia), mugniti. Kad se aa
okrenija mi smo mignili u kuu.
MOKOV ANJE tek na odreenu
vrstu jela, na omiljeno jelo.
mokovati se (eljeti, htjeti,
odgovarati). Lisici se mokuje koka.
Kad ovjek jede vrlo slatko, odnosno
s velikim tekom, kau da mu se
mokuje. Govore i mekovanje,
mekati. Ba mi meka.
MURAK isto to i murak.
NAJDERICA krojaica,
alturica. najder (kroja).
NALA ukosnica. Vidi vorketa.
NJURA
NJURA - vezica za cipele. Vidi
remen.
NJUV njuh; miris. Naa bi on to
po njuvu. Ima gadan njuv
(neugodan miris). njuvati (njuiti ).
OCIJA - neka klapa, sumljivo
drutvo. Vidi kubija.
ODA TI zanovetati, izmotavati, ne
biti miran ni posluan.
OKAC vidi Kijevo.
OLA bubotak, nateklina od
udarca. Natralo mu je na elu olu.
Slino je vorac (koji je samo na
elu ili na gornjoj strani glave, dok
ola moe biti svugdje).
OLDA - starinski metalni novi,
novac uope. T kaef kupi! A di su
mi olde (oldi)?
OLON - makar, barem. Da iman
olon iladu kruna.
ORUA vrsta domaeg crog
groa malog zrna.
OTANA - enski odjevni predmet.
Izrauje se od arena, strikesta
platna. Dolazi ispod kotule.
OTO -ispod.
OTOBRACO ispod ruke.
OTOKUCO - ispodmukla,
ispodmua.
PACAKAMIN - dimnj aar (isti
kamine).
466 PANGA
PA DE boja (zog) u talijankama
kartama. Ja u kupe on u Spade (kau
kad netko ne slua nego uporno tjera
svoje).
PAG paga (od konoplje).
Zidanje pod pag jest zidanje
vacama (zidnicama) jednaka oblika.
Vri se sporou paga. Tako se
obino zidaju kue. Vidi muzina.
PAJIZ - ostava. Izgovaraju i
paiza, pajiza.
PAKER - tednjak. Kau i pajer,
paret, poret. Kad slabo gori ili kad
ima neku drugu manu, kau:
pakerina.
PALA - izboeni dio zida ili
isklesan ljeb na zidu (vratniku) uz
koji zgodno prijanjaju vrata ili
prozor. Tako zovu i plea te lea.
Kad je netko odresta, a nita ne
privriuje, kau: ivi na aine
Spale.
PALET A - pleka. paletak
(plekica, manja pleka). Kau i
paletica. Vidi kouti.
PANCIRANJE - etnja (nerad),
provod, danguba, izleti, putovanja.
pancirati (etati, prolaziti, hodati
radi zabave).
PANGA - kopa. Kau ivormela.
PANJAK
PANJAK pinat. Izgovaraju i
sponjak, sponak.
PANJOLICA gripa koja je 1910-
1921 nanijela dosta zla u Zagori.
Govore i panjolka te kunjavica.
PANJULET l . naprava za
zatvaranje kura i tlera. Isto
irandule.
2. cigareta. Daj jedan an ju let.
PARADUR ovjek koji prekovie
para, krina, id, tituz. paradur je
paran ili uvan. Za njega kau: Taj
ti je krt, ne bi od njega maljon
odbija.
PARA TI tedjeti. paranje
(tednja, tvrdiiuk, krtiiuk). Vidi
zaparati.
PARET vidi paker.
PAROGA biljka (zelenasta i
bodljikava), odnosno njen plod koji
je jestiv (spremljena na s:latu s
kuhanim jajima prava je poslastica;
prethodno se prokuha u slanoj vodi).
Jedu je nekuhanu. Slina je kukai.
Vidi paroina, vija, jeovina.
PAROINA bodljikavi dio
paroge.
PA TAN slab; nevaljao. Slino je
civil, kanitan, entilan.
PECIJA l . vrsta paprike.
467 PILJITI
2. ea. Na meni je velika pecija.
Vidi spicati.
PICA l. kopica, sjemenka tikve,
dinje, bajama i sl.
2. elina alatka za obradu ili
razbijanje (temanje) kamena. Vidi
puntaroi.
3. drvo koje se provlai kroz rupu na
teljigu (i tako uvruje teljug i
jaram; imaju dvije pice).
4. klin koji se uvlai kroz rupu na
cimeru. Zove se i ilo.
5. otri dio maklina. Kau i pic.
PICAST otar, koji ima pic. Vidi
tubast.
PIITI imati trpak okus (poput
nekog nedozrela voa). Vino Je
dobro, ma malo ii. Vidi spicati.
PIDAL bolnica.
PIGETA vezica, njura. Vidi
obuva a, remen.
PIGLA ogledalo. Izgovaraju i
piglo.
PIJA TI pijunirati, uhoditi, ali i
odati neto, prismrditi.
PIJODA pribadaa. Kau i
pijeda, te pioda. Vidi udar.
PIJUN uhoda, bir. Vidi ruvijan.
PILJITI vidi piliti.
PINJA
PINJA l . zatesano drvce kojim se
zaipa rupica na bavi kroz koju se
toi vino, rakija i sl.
2. obina slavina (kanela, pina).
Vidi kantulja.
PIRIT - vidi prvine.
PITITI - pijti; pozorno motriti
da ti se ukae neka prigoda. Kurva ti
tpiti iza svake oe.
P JEG A TI - vidi pjegati.
POLETA - dio ivaeg stroja na
kojemu stoji namotani konac. Vidi
roketa.
PORAK - neist. porkan
(oneien). Slino je zaporkan.
PORKAUN - nadimak porku
ovjeku. porkulja je neista ena,
ali i ena niska morala. porkuljo
jedna!
PORKATI - oneistiti . Slino je
zaporkati.
PORKICA - neistoa.
PRDNJA - sprdnja, ruganje
(skriveno), podrugivanje. Kau i
prdaina. prdati se (sprdati se,
rugati se). Vidi balek, balekati (se).
PRULJA - dugaak tap od trstike
za ribolov (neki kau motka, a neki
trstika) ili za mlaenje oraja. prulja
je ujedno i itava naprava (vidi silo,
kren). Tako zovu i tanku visoku
468 TAVOLJ
enu. Moga bi s njan oraje mlatit.
Bila bi dobra za mlatit oraje.
Izgovaraj u i pruglja, prulja.
PURNJAK - mreasta naprava s
drkom pogodna za lov raka, rjee
ribe. Zove se i sak, ako je manji,
onda je sakarica. Vidi koplje, srg.
TACIJA eljeznika stanica,
svaka postaja. Doa bi on kui da
nema puno tacija (kau za ovjeka
koji voli svraati u gostionice).
TAKA - vidi tula.
T AM - predivo u boji (od vune
rudice).
T AMP dugaki trapanj za
buenje kamena (neto noviji naziv).
TANGA - drveni stup (telefonski
stup i sL).
TAPINA - korda, mia (ue kroz
koje putuje vatra do detonatora u
mini). Zovu je i kurdela.
T A - to e. Vidi di, ku, ne,
o, zna.
TAVOLJ - vrsta jestivog zelja ,
tavelj, tav. Izgovaraju itavolj.
Ima pitomi i divlji (oba su
samonikla). Javlja se u proljee.
Pitomom se jede list. Ne jedu ga
krave ni magarad. Prase hoe ali se
govori da mu kodi. Sjeme se
(osobito pitomog) koristi protiv
TEMPLO
proljeva (kravama se mee u brano).
Krava se prolije iz vie razloga, a
moe i od vrue vode. Kad se oteli
voda se grije, ali tek da umre led.
Divlji tavolj neki zovu tavolj
magareta, konjski tavolj.
TEMPLO peat, ig, timbar.
TENAC 1. isto to i enac,
ene, ene. U prenesenom znaenju,
tenac je lukav ovjek, njukalo.
2. pero, reza (na bravi).
TERIKA svijea od voska. Zapali
. iJ teriku.
TESORJE pokaznica,
monstranca, ostenzarij. Izgovaraju i
stesorje.
TESRCE prazan eludac (u
j utro). Na tesrce ( na prazan
eludac) . Pije vodu na te:Te.
Izgovaraju i esrce, na esrce,
sesree, na sesree.
TICA TI se vidi sticati se.
TIGA zaglavak za motiku ili
kakvu drugu alatku. Sredstvo za
uvrenje neega. Stoinu u guvnu
treba dobro zatigati da ne bi ispala
iz leita. Kod livelacije
(izravnavanja) nekih predmeta,
podmeu se tige. tiga je i zgodno
zadiljano drvo kojim se zaipa rupa
na bavi za vino (ne tapun). Neki
469 TIPALE
kau ep (gornji, sridnji i dojni
ep). Izovaraj u itika.
TIGATI (se) poeti dobivati klip,
klipati (odnosi se na kukuruz).
Poeja je se kukuruz tigati, sad bi
mu dobro dola HiJ a.
TIK jedno kupljenje u kartanju,
jedna ruka, tih. Govore i pilj. Vidi
baza.
TIKA vidi tiga, zaglavak.
TIKOVO selo u drnikoj zagori
sa zaselcima Dubrava, Pod
Kozjakom i Zasik. Vidi Vrlika .
TILET depni noi, brtvulin.
Vidi tumperin.
TILO vidi dralo.
TIMADUR isto to istimadur.
timavanje (isto to istimavanje).
timati (isto to i stima ti). timan
(isto to i stiman). Ujedno i
potovan, uvaen. Nepozvan doa,
netiman oa.
TIMA TI 1 odgovarati , pasati.
tima (dobro je, odgovara) .
2. namjetati. timanje
(namjetanje). Vidi natimati (se).
TIPALE pomagalo za stavljanje
e re na lulu. Kad neto upadne u
vatru, vadi se slinim, veim
tipalama. Govore itipalice,
ipale, ipalice, mae, maice.
TIPALICA
TIPALICA kvaica. Izgovaraju i
ipalica.
TIPAVAC vidi akrap. Izgovaraju
i ipavac.
TIPLJATI tipati . ta me
tiplje? Izgovaraju iipati.
TIR vrsta divljeg jestivog zelja.
Govore itirina, ir. Javlja se u
proljee. Postoji i planinski tir (ima
ga samo po planinama, primjerice u
Kamenici). Razlikuje se od obinog
tira, javlja se sredinom proljea,
odmah se nakon nicanj a prosimeni,
ali se ipak moe jesti. Vrlo je ukusan.
TIRKA l . ena koja je nerotkinja,
j alova. Vidi jalovica. Pogrdno
tirkaa. Kau i irka te
bezditkinja. Vidi bezditak.
2. nabor na enskoj suknji plisirki.
tirkati (praviti nabore, odnosno
krobiti). Vidi utirkati.
3. sredstvo kojim se tirka (krobi)
roba (krutilo od kroba i nekih
primjesa).
TITINA prasea dlaka (tvra)
pogodna za etke, tit. Govore i et,
strunja, kostret, kosac. I u titinu
(prikupljati tj. kupovati i prodavati
titinu).
TITI itati.
470 TRAMBAN
TOGOT to god; neto; bilo to.
Kai tagat. Radi tagat.
TOLA naramenica bez koje
sveenik ne moe sluiti bogosluje,
ispovijedati i sl. To je znak
sveenike vlasti. Vidi poao
TOPATI stati, zaustaviti. Vidi
zatopati se.
TOPATI krpiti strojem za ivanje
(singericom). Ponajee se misli na
krljenje gaa podmetnuvi krpu
ispod rupe. Runo je priati.
Postupak se zove topanje.
TOV platno, tkanina za odijelo,
tof.
TOVARICA kvalitetna enska
kotula (suknja) od tova.
TRACA neka krpetina (obino
izderana, a i pr
l
ava). Nisan ja trca
pa da svak a me brie nage. Govore i
tracetina, cavata. Tako zovu i
staru, neuglednu, dotrajalu odjeu
(remudine, rasmuljine, repi). ta si
navukla te tracetine na se? traca je
i svaka, od ostalih odbaena osoba
niska morala (naroito enska)
TRADIJOL cestar.
TRAJIK obustava rada, trajk.
TRAMAC madrac.
TRAMBAN udan; nastran;
slobodnijeg ponaanja. Izgovaraju i
TRAMBATI
trambav. Nemaj njin posla; naga
je i tranban. Vidi tranputan,
nastranjiv .
TRAMBA TI otii na stranu, otii
kud ne treba. Izgovaraju i tranpati.
tranpala balota (otila na stranu,
prolila se).
TRAMPUTICE - stranputice,
tranputice, ne putem nego tamo
gdje nije put. Najvolin odit
tramputice.
TRANPA TI vidi tram bati.
TRANPUTAN nastran;
nastranjiv; sklon nevaljalim
postupcima. Izgovaraju i
tramputan. Nadimak tramput,
tranput. Vidi tramban.
TRAPAC muka, nevolja; veliki
napor. Di e veega trpaca od
toga. Neki skodnevnu odjeu zovu
roba za trapac. Vidi misni.
TRCALJIKA - djeja igraka
naprav ljena od zovine.
TRCA TI prskati; izlaziti u tankim
jakim mlazovima. Ne trca j okolo.
trca i onaj tko ima lita vicu. Vidi
potrcati.
TRITI stri ti. Vidi jeim.
TRICANJE bolno sijevanje u
tijelu kod raznih upala.
TRIK konopac za vjeanje.
471 TROLJATI
TRIKA 1 . kolosijek, tranice,
eljeznika pruga.
2. svaka pruga, crta. Vidi strika.
TRLJAST iljast. Nadimak trlje.
TRLJIMICE bodimice (otrim
krajem, tanjim krajem). trljakniti
(baciti trljimice, na primjer plosnat
kamen). Vidi utupice, nasatice.
TRLJITI viriti; visiti; striti.
trlji ti iz gaa.
TROC karta kojom se moe
trocati, odnosno sam postupak
trocavanja. Ima li troc? Doa mi
je poda "troc.
TROCATI odigrati u brikuli
kartu (tricu ili aa) istog zoga kao i
protivniki igra, ali jau. Vidi
uperati.
TROKANJE zvuk koji puta
puka kad ne opali iako je povuen
okida. Govore i da je puka
troknila, da troka. Openito,
trokati (bez uspjeha neto
pokuavati). troklivo (nesigurno,
kao i puka koja ne pali svaki put).
To ti je obeanje trokljivo. Vidi
troljati.
TROLJA TI pogledati oima na
sve strane, tamo ovamo, as na jednu,
as na drugu stranu. troljanje
(gledanje tamo-amo) . Slino je
TROLJIGATI
troljigati, trokati, troljiganje,
trokanje.
TROLJIGATI 1 . troljati
(oima).
2. razmiljati i razne zakljuke
donositi.
TRONITI kapniti (kaniti). Vidi
roniti.
TRUCA duguljasti komad
kupovnog kruha.
TUC puka (kratka, lovaka).
Slina je i slino se puni kao i
kremenjaa, ali ima iru cijev.
Izgovaraju tuca.
TUCA TI podrezati, urediti
(brkove) .
TUDIRA TI temeljito razmiljati,
prouavati, studirati .
TUK smjesa kojom se privruje
staklo uz okvir na vratima, odnosno
telerima. To je prozorski kit.
TUKETA drvena letvica.
TUKNITI vidi zatukniti.
TULA taka, pomona drvena
noga za hrome ljude. Vidi ljoka.
TUMIK stomak, eludac
(eldac). Sve jutro me boli u tumiku.
Izgovaraju i tumak te tumak.
TUR vidi jeim.
TURA isto to istura.
TUV A pe za grijanje prostorija.
472 UDARI
TUV neraspoloen, utuen.
TUVANCUA neraspoloenost,
utuenost, zamiljenost, tuga zbog
nekog gubitka, bolesti i sl. Isto
tuvost.
TUV A TI se oneraspoloiti se,
postati utuen. ta ti je, 5"ta si se
5"tuva?
UB u izrazima poput: Napravija
san to od uba (odjednom, bez
ponavljanja).
UBA neka rupica (u zidu, stablu,
kamenu), bua. Isto odr.
UBARA kapa bez iruma, obino
od krzna, okrugla je i svuda jednaka.
UBAA vidi subaa.
UBJOTA vrsta uplje tjestenine
(manistte). Izgovaraju i ubijoti,
ubjoti i sl.
UC ut; udarac nogom. Vidi
kunjada.
UDAR enski odjevni predmet,
pokriva za glavu. Nekad je sam na
glavi, a nekad, kod udanih ena,
dolazi nakon vindelja i privezaa
(priboden pijedama). Vidi okruga,
podvezati se, zamotati se, zabraditi
se (zakruiti se).
UDARI maramica (i tako
govore), depni rupi. Na ti mala
udari pa se otari. Na udari ene
UDER
vezuj u grope da ne bi zaboravile
neto to je toga dana vano.
UDER al, lj unak (sitno kamenje
za beton ili za nasipanje puta
makadama). Vidi muc.
UDLA drvena loptica (ili od dlake
kad se bricaju govea) koju igrai
tapovima ugone u kuu (slino kao
u hokeju). Neki je zovu prase. Igra
se naziva udlanje (kevanje), a
igrai udlai. I tap kojim se gura
udla, zove se udla. Vidi keva.
UG - saft. Govore i to te ala.
UGA zarazna bolest, svrbe, ea.
Vidi ougati se, zaugati se.
UGAMAN - vdi ugoman.
UGA V I. zaraen ugom.
2. slabaan, zaostao u razvoju (kao
gudini koji dobije ugu). Izgovaraju
i ugov. Slino je zaugan. Vidi
zaugati se.
Teko zvoncu na ugavu jarcu
i brkovin na slinavu starcu.
UGOMAN runik. Izgovaraju i
ugaman. Vidi pekir.
UKARE - vidi karivola.
UKA TI - puhati (puikati) kroz
rupicu, ispod pokrivaa i sl. Isto
sviraHti.
UKICA -'opi naziv za kozu.
ukica moja, ukica.
473 UNDRANJE
UKNITI - vidi sukniti.
ULA podrugljiv naziv za glavu
(naroito kad je netko elav, slabokos
ili kad je dijete oiano pri glavi).
Vidi tintara.
ULE - jarac kratkih rogova (ili
odbijenih), ulov jarac. Neki ga zovu
uilo. Ovan je mulin.
ULOV bez rogova ili posve
kratkih rogova, ut, uav.
ULJAN malko nagrizan; stupan.
uljani jeim (stupani jeim). Vidi
orzo, ouljan.
ULJATI - I. jesti polako,
odgrizajui male zalogaje, kao mi
(meso oko kosti i sl. ).
2. stupati jeim. uljati gra (istiti
grh, vaditi ga iz kouljice).
UMA suha drva (osuena iako
nisu odsjeena), suharci. Izgovaraju i
umica, naroito ako su ta drva sitna,
tanka. Ajmo u umu (idemo u
suharke) . Vidi praka, andrlja,
sudrvica, umeljati.
UMELJATI skupljati suharke
(umu, umicu). Taj se postupak
zove umeljanje. Je si li
naumeljala?
UNDRANJE pomicanje s pravog
mjesta. Vidi poundrati se,
raundrati se, ruvinjati se.
UNI
UNJ nadimak za onoga tko se
esto unja (ulja) ili tko unjka
okolo. Vidi priunjati se.
UNJITI se podizati usnice
(prnditi se); miiima lica stiskati
nosnice i raditi sline pokrete
usnicama ili nosem. ta se unji?
Vidi naunjiti se.
UNJKA njuka kod ivotinja, a u
prenesenom znaenju, vana osoba.
Tanke unjke (slino to i medljiv;
to mu god da njuka, unjka, ka da
ne bi). unjkati (njukati). ta on to
unjka okolo? ovjek koji puno
unjka je unjkalo, l koji ima velik
nos i usta ili se voli unjiti je unjko
ili unjkea. Vidi prnj ka, avica,
unj.
UPA neka nezgrapna prizemna
prostorija, obino od dasaka ili od
betona.
UPAR podrugljiv naziv za
ovjeka i z Bijakove (tako ih obino
nazivaju stanovnici oko Imackog
polj a).
UPERATI nadvisiti; podii iznad
neega (primjerice u brikuli baciti
kartu jau od protivnikove). uper
(podizanje; nadvisivanje). Vidi
trocati.
474 URLN
UPERKATI (se) zabaviti se;
pri miri ti se jedui, razgovarajui ili
igrajui se. Kad se dijete umiri
igrajui se samo sa sobom kau
uperkalo se. Kad se krave umire
pasui tamo gdje nema ba puno
trave (na kakvoj tankoj ledinici, na
kru), kau: Vidi kako 5uperkaju.
UPLJAA posuda s rupicama za
procijeivanje juhe i nekih drugih
tekuina (obino je izraivana od
drveta, a bilo je vie rupica, od kojih
naj vea u sredini; ta je znala biti u
obliku kria). Neki tako zovu veu
uplju kaiku, a neki citku s veim
rupama (oima). Ima i drugih
znaenja.
UPORA T kamate, odnosno zajam
s kamatama.
UR ep od pluta, plutva.
URA enin brat.
URGATI slino to i uriti
(oblijevati vrelom vodom). urga se
drob, koko i sl.
URI TI oblijevati vrelom vodom.
Slino je urgati. Vidi puriti,
pouriti, ouriti.
URKA nadimak. Sve su to urke,
babe Jurke.
URLIN rusomaa (uglavnom ne
znaj u da je jako ljekovita).
URNITI
Izgovaraju i urlinko. Javlja se rano
u proljee. Jede se lie dok je mlado.
Znade ga biti i u zimskim toplijim
mjesecima.
urlin zelje, beru li te ene?
Beru bome i mlade divojke.
urlin je i pridiva (i prezime).
Oj uriine, moje lipo zelje,
Tebe beru urlinove ene.
Vidi bakra.
URNITI l . umuti neto (ne
puno) novca u dep ili ruku. umi
mu togot.
2. gurnuti na brzinu negdje neto,
skloniti (da drugi ne vide; pa i
zaboraviti na to). umila san to, ali
vie ne znan di.
US zrno iz puke ili pitolja kad je
ve ispaljeno iz oruja.
USTINA vidi utina.
UA l . nevana, slaba osoba ili
ivotinja. Ne moe to svaka ua.
U5a-mu5a.
Boj se zeca, boj se vuka
boj se ue, boj se lije
u tomu te pobro nije.
2. koza bez rogova. Vidi ule, uav.
UA sua.
UARA suara (i tako govore).
uiti (suiti).
475 UNJEVAT
UAK l . nametnik na ovci.
Najradije ide u vunu. Slian je
klopcu, ali je manji ; od krpue je
vei.
2. isto to i uur (strah; zabrinutost).
Niko mu je utra uak u ui (u glavu).
UANJ suho lie koje je opalo sa
stabala. U kasnu jesen i zimi, za
vedra vremena, kupio se uanj
(ponajee hrastov) . uanj je sluio
za prostora (od njega se stvarao
gnjoj). Danas se ne ide u uanj (a za
prostor slui slama). Vidi
ounjaviti, unjevat, uarica.
UARICA torba, odnosno
vreica za skupljanje unja (iz nje
se istresalo u arar).
UA V bez roga. Govore i uast,
uest, ut, ulov i sl. Kako e se (Ne
moe se, Di e se) uav (ut) s
rogatim bast.
UICA isto to i suica.
ULJEG neko uavo ivine.
UNJEVAT koji ima unja po
sebi (odnosi se na drvo). unjevata
praka dvaput gori. Odnosi se i na
neto drugo to se sasui i postane
poput unja (kupus, cima i sL). Vidi
ounjaviti.
UPET
UPET vrlo velika neprilika,
dvojba, odnosno nezgoda iz koje
treba nai izlaz.
UT A svaki iani predmet,
opruga.
UTER uster, postolar. Neki ga
zovu i kali ger!
UTINA vrsta kljua za
zakopavanje na enskim bljuzon
(bluzama). Moj did tvojon babi na
tebi zabi. Izgovaraju i ustina.
UUR zabrinutost, strah;
uznemirujui glas. Utr mu je uur u
ui. Neki kau uak.
UVELA isto to i turina.
UVERIN igica.
UVIGA V suh, prosuen.
UVIGATI isto to i dinstati.
Goyore i uutiti.
476 VRAKA
UVIT potkrovlje, prostor izmeu
dvaj u somia.
UBINA kukuruovina.
V AGA TI evati, jedva hodati.
Vidi dovagati.
VANJITI se sramotiti se. Nemoj
se 5vanjit.
VERA kazaljka na satu.
VORA asna sestra. Govore i
duvna. Vidi mijurica, picukara.
Mala moja, ajde ti t vore,
Kad te niko osvojit ne more.
VRAGATI zavirivati, dirati
(svagdje i svaega). Ne vragaj
(budi miran i pristojan, ne zabadaj
nos gdje mu nije mjesto). Nadimak
vragaa.
VRAKA svraka. Pravo ti je
vraka mosak popila. vraka je i
svaka tupa osoba.
TABAiTI trati nekoga ili neto;
vriti nasilje na nekome. Ko je jai,
taj tabai.
TABAN 1 . donji dio stopala.
Tabania auto (noge). Kako e i?
Tabania auton (pjeice, na noge).
2. dio stupe.
T ADAN tada. Vidi brzon, ovdan,
skoron, tudan, undan.
TAJADELA vrsta tjestenine. Vidi
manistra.
TAJA TI polako proputati
tekuinu (govore za bavu kojoj
voda ili vino ne curi, ali se ipak
polako gubi). Izgovaraju i tajiti.
TAK - l . kameni kojim se djeca
tikaju (igra s 5 kamenia, taka).
Ajmo na take (hajdemo se pitonjati).
Zovu ga i pitonjak.
2. peta (na postolima). Otpali su mi
taki.
TAKI takav. S kin si, taki si. Vidi
naki, vako.
TAKLJA pritka, drven kolac koji
se stavlja uz svaki trs loze, graha,
pomidore i sl. da se za njega
privrsti stabljika radi vjetra koji je
moe slomiti. Suv ka takla. Usuka
se k taklja. Takljanje (postavljanje
477
T
TALAMBAS
takalja). Gra taklja je grah ija se
stabljika mora takljati (za razliku od
graa uavca). Gra takljaa, rani
kumpiraa. Nekima je taklj a nia (do
kolina), a trklja via pa govore gra
takljanac igra trklja. Vidi
zatakljati, liina.
T AKO - parno. Ajmo jednu na livo
tako (lije-tako). Vidi par, dipar.
TAKSA neka pristojba.
TAKUJIN - lisnica, novanik. Neki
izgovaraju takulin. Vidi brikta,
kesa, tobolac.
T AKUM - konjska orma, pribor za
obavljanje poljoprivrednih radova.
Zovu je i lis. Kad je neto uinjeno
ba kako treba, kad je sve uredno,
kau: Takum-pakum. Takum je i
naziv za kompletnu opremu za
obavljanje nekog posla. Lko njemu
kad ima svoj takum. Vidi utakati.
TALABUKA - vika, graja, galama.
TALAGAN vidi dalagan.
TALAMENAT znanje;
sposobnost; umijee. Za to, kume,
triba imat talamenta.
TALAMBAS vrsta bubnja. U
talambase tuku za vrijeme alke.
TALE - KVALE
T ALE - KV ALE otprilike jednako.
To ti je sve tale-kvale (nema bitne
razlike). Slino je okolo kole,
otamine.
TALIJANKE talijanske karte s
bojama (zogovima) batune, dinare,
kupe i pade. 'Zovu ih i kuparice.
Vidi cvitarice. Ima po deset karata
svakoga zoga: a, duja, trica,
etvera, peta, esta, sedma, vanto,
konj, kralj. Vidi brikula, treet,
trijunp, trentun, kolobraga, dobra.
TALIR stari austrijski novi,
banica.
T ALOGA kruti dio rastopljenog
masla. Metenjem (bukanjem) u
stapu dobije se kljuk koji se
rastapanjem u tavi raini na isto
maslo i na talogu (tava se opere,
kljuk se nabije pa procijedi, potom se
mee u tavu na laganu vatru, kad se
malo ugrije mijea se i siplje
kukuruzno brano, koje rainja
maslo; taloga pane doli, maslo
ostane gori; kad se stija maslo se
odlije u aricu, a taloga se jede).
Taloga je vrlo ukusna i cijenjena kad
se polije po puri (ure i taloge).
Izgovaraju i talog. Vidi lunica,
belava.
478 TAMOK
TALUMITI trati ; muiti; suzbijati ;
ubijati. ovjeka neto taluri pa je
zabrinut, uznemiren i sl.
TALJA 1. sumnja baena na
nekoga da je neto napravio, uinio
(uhio, ukrao, izdao i sl. ).
2. oma napravljena na rubu konapa
kroz koj u se konop provue pri
pritezanju na vozu.
TALJEA - naziv za kovaa koji
tali.
TAMAN l . upravo tako. To je
taman (ne treba ni manje ni vie).
2. rije kojom se naglaava pobijanje,
odnosno opovrgavanje. Taman e te
on posluat (nee te posluati).
Taman posla (odbij anje ponude ili
prijedloga).
3. ivot; snaga. Dok san ja na
tamanu, bit e kako ja kaen!
TAMBU - glava, tintara, ula,
pea, iverica.
TAMJAN kad, smola mirisnog
drva. Boji se ka vrag tamjana. Vidi
gusle.
TAMO se - odmakni se, mii se.
Nisan od njega vidila nita dobra, ali
ta je je
:
nikad mi nije reka tamo se
dalje.
TAMOKA tamo. Izgovaraj u i
tamokarce, tamokare.
TAMPANJA
TAMPANJA debela daska od
hrastove crljeni koja je ispod mlina i
dri ga. Vidi ekalua, metanica,
sidalica.
TAMPERIN vidi tumperin.
TANAC nain pjevanja neke
pjesme. I kod nas e pivala ta pisma,
ma nije bija vaki tanac.
TANCATI l . i grati, plesati, skakati
u kolu s noge na nogu. On bi tio da ja
tancan kako on svira.
2. pjevati. Vidi tanac.
TANDRKANJE kloparanje (kola,
baava kad ih valjaj u i sL).
Tandrkati (kloparati). Tandre i sve
ono to sri. Tandre ti koulja.Vidi
candrkanje.
TANGA praak za bojanje platna
(boja, kolura, pitura).
TANGANJE bojanje platna,
odjee. Tangati (bojati). Vidi
otangati, kaliti. Tanganje je i svaki
lani postupak, neiskrenost. Tangaj
ti, tangaj. Vidi broika, kartulina,
ruj.
TANGARICA ena koja zna
tangati. Zovu je ikalilja.
TANGARUA radnja (u gradu) u
kojoj se tangalo.
479 TARAC A
TANKOVUAST tanak i visok,
tankovit. Nadimak tankulj, tanje.
Vidi ponaen.
Tanak, visok, malo se povija,
Taj je moje srce osuija.
TANJE sitno, tanko drvlje. Vidi
grabua, praka, uma.
TAPUA pismena potvrda, isprava,
propis. Ima li ti kakvu tapiju da je to
tvoje?
TAPINA panj (najee od hrasta).
Izgovaraju i taptina, tavtina. Neki
tako zovu samo zelene izdanke iz
panja. Vidi krei.
TAPUN ep za bavu. Zovu je i
tapunica. Vidi lakomica.
Vie mogu popit rodijaci,
Nego bava na tapun izbaci.
TAR trag pile (raspuklina). Vidi
tarotina.
TARA drvena naprava za tkanje.
Djelovi su joj vratilo, brdo, niti,
podloge i unjak. Neki tako zovu
preu pripremljenu za krosne. Vidi
stan, soja.
TARA uzvik kojim se potie
magarac na spolni akt. Tara! Tara!
Vidi ki, okok.
TARACA betonska ploa.
Izgovaraju i teraca.
TARANA
TARANA l . kaa od peninog
brana.
2. hrana. Da mi je knke bilo tarane.
TARAPAN vesela igra;
poskakivanje od radosti.
TARAPANA - tua; bitka. Dolo je
do tarpane .
TARLIATI - gladiti; brisati;
mazati. ta vie tarlia tu robu, vidi
da je ista. Kad se cura previe
namae (napitura), kau: Vidi je
kako se natarliala. Takva je cura
natarliana.
TAROKATI bezvezno govoriti,
brbljati.
TAROTINA - pilotina ispod pile kad
se drvo pili, drveno brano ispod
turpije. Vidi tar.
TASLAK - l . gruba izrada,
nedovrena izrada nekog predmeta.
Svaki poluobradeni , neotesani komad
drveta je tasIak. Taslak je i neotesan
ovjek (ovjek gruba izgleda ili loa
ponaanja, sirov ovjek). TasIaiti
(bilo to grubo raditi).
2. neotesan. ee kau zataslaen.
T ASLE-MASLE vrsta djeje igre
(edan dijete uhvati za noge, a drugi
ispod pazuha i ljulj aj u ga lijevo
desno) .
480 TAVAJA
T ANA kona torba za spise, nosili
su je obino poreznici, taka.
TATULA datula, vrlo otrovna
trava. Smrdi ki tatula.
TAULA isprava o vlasnitvu nad
nekim zemljitem. Izgovaraju i
tavula . .
TAULATI upisati u posjedne
knjige. Izgovaraju i tavulati. Obino
se taulava zemlji te na kojemu se
zide kua, a koje je slubeno u
vlasnitvu drave. Taulavanje se
naplauje pa ga mnogi izbjegavaju.
Pouaj ti mene, tavulaj to pa si
miran. Neki govore intaulati.
TAVA - posuda za prenje.
Izgovaraju i tava. Na tavi se topi
maslo i pravi taloga, vrigaju se jaj a i
meso kad se zakolju prasad. Mala
tavica slui za pravljenje zaprke,
topljenje male koliine sala ili
slanine za zainu jela koje se kuha.
Svaka je obitelj imala veliku tavu i
malu tavu, tavicu. Na velikoj tavi
peku se utipci, krabi kljuk i
rainja maslo od taloge. Daj iz tave,
makar trave.
Kae mate daj pomuzi kravu
Ja u bacit dva jaja na tavu.
TAVAJA stolnjak. Govore i
tavajol, tavajul. To je u pravilu
TAVAN
bijela etvrtasta podvraena krpa. S
njom se obino pokrivala konistra.
U njoj se nosila hrana kad se ilo
negdje dalje. Vidi tola.
TAVAN 1 . svaki pod od dasaka,
naroito u potkrovlju. Vidi sic.
Tavanati (postavljati tavan). Vidi
potavanati.
2. kua na kat.
3. vidi kor.
TAVAN taman, kuro Tavna boja
(tamna boja) . Tavna zelena (tamno
zelena, kurozelena). Vidi kuro
TA VLJA TI vidi tevlati.
T AVNI CA tamnica, prun. Ko
trai pravicu, nae tavnicu.
TAVORITI isto to i ivotariti,
zlopatiti se.
TA VRENJE vikanje na nekoga,
prisiljavanje nekoga na neto, trenja
gaa nad nekim.
T A VTINA vidi tapina.
TA VUL stol. Tavulin je stoi.
Vidi tola, taula.
TEA posuda neto plia od lonca.
Mala tea je tea.
TEI se tjerati se (odnosi se na
kozu).
TEG tek uzoran a zemlja.
Izgovaraju i tek.
48 1 TELA
TEGARE 1 . dio brane (potenice) .
Dvije su tegare. Obino su od
jasenovine. Zakrivljene su pa ih neki
zovu gobeije. Znaju biti ocrtane
(pisane tega re). Provuku su kroz
rupe u bilu. Spaja ih uza i klin
(svornjak) sa jarmom. Tegar mi.
Komu valu tegare od brane,
Eno noge materine Ane.
2. isto to i ivare. Daje se i kao
nadimak (Tegara).
TEJAC telad.
TEJA TAR teatar, kazalite.
TEKE malo. Teke po teke (malo
po malo).
TEKON tek. Izgovaraju i teko,
tekoren i sl.
TEKUT neto najmanje, najtanje.
Vidi telut.
TELA unutarnji dio gumen_e
izme, gume od auta i sl. To j e
openito vrsta vrlo vrste tkanine.
Vidi telarua.
TELA tele (obino ensko). Kad
malo podnaraste zovu je telka, telica.
Muki je telac, telina to je i
pogrdan naziv za glupu ili nerazumnu
osobu. Ono je pravi telac. to jedno
tele zamuti sto volova ne moe popit.
Zagleda se ka tele u arena vrata.
TELAL
Malo, slabuno tele je telece lli
tejace.
TELAL onaj tko raznosi vijesti. To
je i podrugljiv izraz za osobu koja
razglaava i to treba i to ne treba.
Telaliti (raznositi vijesti,
razglaavati). 'Vidi au, matuluk.
TELARUA jeftina, gruba, ali vrlo
tvrda tkanina raznih boja. Gae od
tela rue. Izgovaraju i telerua.Vidi
tela.
TELENTA l . onaj koji se ponaa
kao tele, glup kao telac. Izgovaraju i
telento.
2. onaj koji je zadnji u kakvom poslu
(mobi). Vidi kobo.
TELER okvir na prozorima na koji
se postavlja staklo.
TELINJAK svrdlo (burgija)
kojim se bue rupe na teljigu i na
jarmu.
TELUT gorja strana noa
(suprotno od otrice), odnosno
debljina gornje strane noa. Tanko ka
telut od noa. Vidi pala, tekut.
TELJIG l . dio orme za uprezanje
vola u jaram. Izgovaraju iteljug.
Teljig dolazi volu ispod vrata i spaja
se s jarmom koji stoji s gornje strane
vrata. Teljig je u obliku slova U.
482 TENTATI
Privruje se uz jaram. Vidi
telinjak, jaka.
2. kljuna kost (tonije kost ispod
kotIaca u kojoj se sastaju kljune
kosti).
3. vlak (za lov ribe). Teljugom neki
zovu itavu napravu (vlak), ali
ujedno i zakrivljeni dio (kotorite).
Vidi sak.
4. vidi grivina.
TEMUZITI se pretjerano se
umotavati, utopIjavati. ta temuzi
blago pa mu jo vie kodi kad izae
vanka? Vidi utemuziti.
TENDITI znati, razumjeti, dobro
shvaati (svaati; vidi svatiti), biti
majstor svoga zanata. Tko dobro
tendi za njega ljudi kau: to oin
vidi, rukan umio Znai i razumjeti,
ujedno prihvaati nekoga ili neto.
Narod ga je slua i tendija. Moe
znaiti i paziti . Pritendi mi na ovo
dok se ne vratin. Tendljiv (koji tendi,
koji moe nauiti i ima volju za to).
Vidi nedotupit.
TENTA TI uznemiravati;
nagovarati; iskuavati (esto ti
nagovori dolaze iz samog ovjeka;
unutarnji glasovi koji ovjeku ne daju
mira). Sve me tenta da sutra odem u
Sinj. Ljudi esto govore da to
TEPLJUV
ovjeku ava ape. Vidi natentan.
Nekima tentanje ima puno ire
znaenje. To je i izazivanje,
zavrzivanje pa svako loe
postupanje. Ana stalno nita tenta.
Slino je i tima vati.
TEPLJUV -selo'u dmikoj zagori.
Vidi Siveri.
TEPSIJA limena posuda u kojoj se
u penici pee kruh.
TER te.
TERACA isto to itaraca.
TEREN odreeno zemljite,
zemljini prostor. Ovo bi moga biti
dobar teren za kuu (za balote).
TERICA jedan od izgovora imena
sela Tijarica.
TERINA vrsta plitke zdjele, malo
dublje od pladnja.
TERKlJA sve to je usko kao
kaji, kao remen. Terkija slanine.
Vidi balin.
TERLUCI vunene poluarape bez
peta, nazuvci. Neki tako nazivaju
sline arape koje imaj u petu. Isto
buzavci. Idu preko bia va pa u
opanke. Ako se podmetnu koom
dobij u se papue. Vidi crnopletke.
TERNIT A ploa za natkrivanje
kue.
483 TETIK
TESKERA - pismena potvrda,
pismeno doputenje za neto. Vidi
buruntija, tapija.
TESLA - svinuta tesarska
(tiljarska) alatka pogodna za
dubenje drveta. Tako se naziva i
siivo maklina, veliki prednji zubi i
sl. Ruga! se drugomen, a zubi su ti ka
dvi tesle.
TEST A - cesta. Testar (cestar,
putar).
TESTERA - pila.
TESTIR - doputenje; sloboda. Je li
testir malo posist s vami?
TEANJ - drvodjelska alatka u
obliku slova H, drveno pomino
mjerilo.
TET A A TET A isto to i
samaki, asamaki. Oelima zaigrat
na karte? Oemo, ali samo teta a
teta.
TETAK - tetkin mu. Tetka (teta)
je oeva ili materina sestra. Tetku ili
tetki povjeri se ono to se roditeljima
i ne bi.
Pobiu se to mi je u krvi,
Tetka moja, ja u biti prvi.
TETIK elina opruga na
goima ili na puki (vuk); neto to
stoji na cenci cence. Bija san ka na
tetiku. Vidi crtalo.
TEVLJATI
TE VLJA TI -trati neega preko
mjere, esto svega i svaega.
Izgovaraju i tavljati. Vidi natavIjati,
natevIjati.
TEVTER - isto to i devter.
TEZA - prizemna prostorijica (od
suhozida ili 'betona); prisIon uz kuu
za raznu ostavu, pogodan za dranje
poljoprivrednog alata i pribora. Vidi
potrin, ajat, kua, epenak.
TEZGA trgovaki stol. Tezgariti
(zaraivati za tezgom, prodajui).
TEITI - obraivati. Ko to tei?
(kad vlasnici ostanu bez potomaka ili
su nemoni). To mi teimo vie od sto
godina (nije prava imovina, ali
gotovo da je).
TEULJAC - obluk, drven luk koji
povezuje drak (koplje) grabalja i
bilo (grabljite). Vidi teljug.
TICA - ptica. Ko se tica boji. nek ne
sije proso. Ti ( ptije mladune).
Kad se mliko vari, ne valja govorit o
tiin, jer e ji zmija pojist. Tiiti se
(razmnoavati se). Tiili se, legli se.
Vidi pivati.
Lipo ti je Marijo Divice,
Kad u zoru zapivaju tice.
TIAC - rub ceste, pervaz, kordun.
484 TIKVA
TIIJA TRA V A - vrsta trave (raste
puzei po zemlji, sitna je, nema lista
nego samo ut cvijet). Teko se sui.
TIJARICA - selo u sinj skoj zagori
(Dojna i Gornja) sa zaselcima
Aptovac, Klitine, ajer,
Vrandolac, Bilopolje, Banjzgonje,
Tarabnik. upno mjesto (Sv. Duv) u
splitsko makarskoj-nadbiskupiji. U
Gorjoj Tijarici je Sv.Nikol a.
Izgovaraju iTijerica, Tjerica,
Terica. Vidi vlaka.
Tijerica i tjerike vlake,
Za moje ste postole opake.
TIJO - tiho, lagano, potiho,
polagano. Tia voda brige dere.
Govore i tijano, potijano.
TIKANJE - djeja igra
kameniima, takima (obino s pet
taka). Tikati se (igrati tu igru, igrati
na take). Vidi pitonjanje, pilj,
piljanje.
TIKNUTI naumiti, zavrti ti u glavu.
Tiknulo mu je u glavu da se eni. Kad
bi mu to got tiknulo tako je moralo
bit.
TIKULA - matun (puna cigla).
TIKVA l . plod bundeve koju isto
zovu tikva. Kad je studeno i u tikvi je
STUdeno. Vidi misiraa, vodenjaa,
TIKVAR
prasetnjaa. U tikvi su obani u
polju esto donosili vode.
2. sud napravljen od tikve. Slabo, ka
da iz tikve loe. Za to je sluila tikva
vodenjaa. Zaipao se epinom.
Znali su ga i oplesti. U njemu se
dralo vino, vod<, sjemenja i sl. Vidi
vodenjaa.
3. glava u ovjeka (pogrdnom).
Nema nita u toj tikvi. Izgovaraju i
tikvara. Slino tintara.
TIKV AR vrsta domaeg kum pira
bilaa. Tikvari su rodni, glatke koe
bez rupica, ali neukusni. Vidi
runjavac.
TILOVINA uto grmoliko raslinje
(ima ga samo po djelovima zagore i
po Hercegovini). Cvjeta na Tjelovo.
Tilovina grabovinu pita,
Di moj dragi svake noi skita.
TIMA VA TI vidi tentati.
TIMBAR peat, ig, templo.
Izgovaraju i timbor. Vidi
zatimberiti, cerepanja.
TIMUN l . rudo na kolima (karu)
koje vuku konji. Vidi procip.
2. upravlja na bacikli.
TIMUNELE dvostruko rudo na
karu kojega vue jedan konj.
TINTA tekuina za pisanje perom,
mastilo.
485 TITI
TINTARA glava. Razbilo mu je
tintaru, ma nije mi ga a. Govore i
iverica, paa, tikva, ula, tambu.
TINUTI oslabiti; gotovo nestati,
utihnuti. Tinula je bura, moglo bi se
zaigrt na balote.
TINJ stijenj, paver u petrolejke
svijee.
TIR odreena udaljenost za igranje
ili gaanje (iz puke, runo
kamenjem i sl. ) u odreeni ili
postavljeni cilj.
TIRA KE isto to idirake.
TIIKA tuberkuloza. Vidi suija.
TILJAR stolar. Govore i tiljer,
rjee marangun. Splitski maranguni.
Tiljarija (drvodjelstvo).
TIMA guva. Timati se (gurati
se, zbijati se). Natimati se (nagurati
se, zbiti se).
TITIMICE isto to i putimice.
Titimice meu peenice. Vidi
nasatice, trljimice, utupice.
TITI htjeti. ta bi tija? (to bi
htjeo?). Neki izgovaraju stiti.
Oj divojko duo moja,
ta govori mater tvoja,
Bil te tUa meni dati,
Bil me tUa zetom zvati?
TITUZ
TITUZ krina, paradur (Ne bi
Bogu da kamena da ubije avla).
Vidi ip.
TIZIN tim. Slino tojin. ta mene
pita, neman ja s tizin nita? Vidi
tojo.
TKANICA . otkan pas, obino u
bojama.
TKA VEN tkan. Tkalo (ono to se
tkaje).
TLEVO ravno. Tamo je lipo, tle vo,
nema erendina ka kod nas.
Izgovaraju itlevno.
TMINA izmaglica (kad je dan, ali
je vidljivost vrlo slaba). Pala je nika
tmina.
TOBOLAC - kesa za novac.
Straivu trgovcu, govno u tobolcu.
TOCILJ brus na okretanje.
Izgovaraju i tocil.
TOAK mali izvor, vrilo.
TO umak, ala, ug. Toati
(umakati; moiti; potapati, gnjurati).
Vidi supati.
TOJO to.
TOKA 1 . ukras na sveanoj nonji,
na prsima. Vidi kov.
2. dio sindira kojim se veu krave
oko vrata za jasle (okrugli dio,
belenduk, veruga).
486 TOPRAG
TOKA TI isto to imiritati,
pripadati . To ga i toka (to je i
zasluio). Tokalo bi (trebalo bi) .
TOLA stol. To je i ruak prostrt na
zemlji, odnosno na tavaji (najee
za hodoaa ili rada u daleko od
kue). Tola je i ono to je na stolu.
Tako je tola karta u koju je igra u
brikuli. Ona je najdonja karta (na
stolu) i okrenuta gore da se vidi. ta
je bilo na toli? Vidi tavul.
TOLINI toliki; toliko malen.
Znan kad si bija tolii. Vidi kolini,
nolini, ovlini, volini.
TOLITAR stolitar, ujedno i sud
(matilo ) od sto litara.
TOLOMA autonoma.
TOMA muko ime. Neviri Toma.
Govore i Tome, Tomi. ena je
Toma, Tomaina, Tomica, Tonica.
TOMA ITI tumaiti, objanj avati.
Nu ta jon on tomai. Vidi
rastomaiti, netumait.
TONE vidi Ante.
TONJA vonj (neugodan miris) od
vlage. Vidi tumina.
TONJA TI povlaiti se, uvlaiti se
u sebe.
TOPRAG - kuite; prostor i
zemljite neposredno oko kunog
praga. Osta je na top ragu.
TOPUZ
Izgovaraju i stop rag, toprak.
Doekau ja tebe na stopragu. Dri
se svoga topraka.
TOPUZ - batina, maljina. Znaju i za
oruje s tim imenom. Obino ga ne
razlikuj u od buzdovana.
TOPUZNJAK - ' svat koji nosi
topuz ili kakvu drugu batinu i mae
njome.
TOR - ograeni prostor ili kua za
blago. Torar (ovjek uz tor, uvar
tora). Vidi pritorak, toriti, tomi.
TORBA - manji sud otkan na
tkalakom stanu od ovije vune ili
kozije kostriti. Nosi se preko
ramena. Kad netko ide na put ili u
goste, pitaju ga: Je si li ponija torbu?
ili Je si li napunija torbu? Bolje
prazna torba nego vrag u njoj.
Dvoga, troga puna torba. Torba zna
biti i nakiena. Tada kau da je
kliana ili da je na soe. Neki je
zovu torba na katule. Vidi zovnica,
bisage.
TORBAK torba od telee koe,
teleak.
TORBAR - vidi galentar.
TORITI gnjojiti njivu dranjem
ovaca i koza na njoj (u privremenom
toru). Vidi ognjojina.
TORKUL -prea za groe, turanj.
487 TRAITI
TORNI - 1. koji pripada toru,
primjerice pas uvar (koji je uz tor),
tomjak. Kau i straetiji pas. Ima i
lovni (lovetiji) pas (koji pomae u
lovu, lovaki pas). Ni

ori ni lovni.
2. koji stoji uz kuu, koji ne surlja
okolo. Ja san malo toriji.
TORNJAK - tomi pas.
TORNJA TI se - vratiti se nazad.
Smista se torjaj od moji vrata!
TOTA TI pjevati ispod glasa.
TOV ARUA - vrsta suda, mala
bavica za jedan dan vina ili vode
(do 5 litara). Obino je od
smrikovine. Znala je imati ugraeno
provislo da se lake nosi u ruci.
TOVARNICA - vidi praa.
TOVERNA - taverna, gostionica,
birtija, mejana.
TOZLUCI - dokoljenice (nosili su ih
mukarci i ene).
TPRRI - vidi prri.
TRABOLOZ - vidi pas.
TRABULJANJE - brbljanje,
trabunjanje. Trabuljati (trabunjati,
brbljati). ta trabulja bez veze?
TRACKATI - mazati; gazati (po
blatu, lokvi i sl. ). Vidi zatrackati se.
TRAITI - isto to i tratiti.
Izgovaraj u i traiti.
TRAJBATI
TRAJBA TI - troiti preko mjere;
rastrono se ponaati. Slino je
tratiti, traiti, traiti. Vidi
protrajbati.
TRAJINA - pag kojim se mjerilo
zemljite, odravao pravac pri
zianju i sl. Vidi kanavina. Neki
tako nazivaj u miu (kordu).
TRAKOVICA trakavica, nametnik
u crijevima. Pravo ima trakavicu
(kau za onoga tko stalno jede, a
mrav je).
TRALJAV - spor i neokretan,
ujedno i nezgrapna izgleda (guzica
poput tralja). Izgovaraju i traljov.
TRALJE naprava od daske ili
pletiva (obino od divoloze) za
prenoenje gnjoja, zemlje. Tralje
nose dvoje. Vidi ivare, karamacan.
TRAMPA - zamjena (otlik
trgovine). Trampiti (zamijeniti).
TRAMUNTANA - nevrijeme, oluja,
mijeanje vremena. Izgovaraju i
tremuntana. Tremuntana u glavi
(nedoumica; glavobolja).
TRAP - rupa u zemlji u kojoj se
uvaj u (trape) krumpiri od
smrzavanja i pronicanja (putanja
kljica). Stavljaj u se ujesen, a vade se
na proljee. Vidi trapiti.
488 TRAVARICA
TRAPANJ alatka za buenje
kamena, dlijeto za kamen (pri
minavanju). Vidi tamp, kunj,
paramina.
TRAPITI l . slino to i kriti,
istiti zemlju od kamenja, panja, ila
i sl. (stavrati plopdno od neplodna
zemljita). Vidi krenje, puljanje.
Trapljenje (krenje).
2. stavljati krumpir u trap i tako ga
uvati od propadanja preko zime. Je
si li trpia kumpir ?
TRAPULA miolovka od iane
mree (klopka openito). Izgovaraju i
trepula, trapule, trepule.
TRAPUZA TI - vui nogu za nogom.
TRA TA sve to se jede i pije,
izCbilje hrane i pia. Ima trate koliko
ti srce oe.
TRATITI nepaljivo i pretjerano
troiti kao da neega nikada nee
nestati; troiti uzalud i bez potrebe;
troiti uludo (vrijeme ili neto drugo).
Staro krpi, konce trti. Izgovaraju i
traiti, traiti. Slino je traj bati.
TRA TURA - isto to i livak, pirija.
Izgovaraju i tratur.
TRA VARICA ena ili djevojka
kopja ide u travu. Vidi drvarica,
prakarica, grmarica, troskot.
TRAVEA
TRAVEA odjevni predmet od
platna, neto poput pregljae.
Izgovaraju i traversa, travera,
zapregniti se.
Ja ti majko uzbrdo ne mogu,
Travea mi naresla na drobu.
TRA VEUN tnea s prslukom.
TRA VINJA VO travnato, puno
trave. Ako bi bilo travinjavo, metne
se crtalo.
TRA VIA TI zvjerkati okolo
traei neto od koristi. ta travia?
Vidi straviati.
TRA VNJAA opaka bolest, cri
prit. Izgovaraju i travijaa. Tako
zovu i svaku potkonu upalu. Lijeili
su je uarenim eljezom.
TRBARA vrsta ribe u vodi
stajaici.
TRBONOS osoba u nekim
makarama koja nosi torbu u koju
stavlja ono to su skupili. Izgovaraju
i trbonoa.
TRBOUNJE -selo u drnikoj zagori.
Vidi Drni.
TRBUV trbuh, drob. Otrbuva
(usput, bezbrino).
TRCNITI jedva (lagano)
dotaknuti. Nisan ga ni trcnija.
TRE tri u igri na mure. Neki
izgovaraju treja. Taj se zog zove uz
489 TREPULE
bacanje jednog prsta (kao i do) ili
dvaju prsta (izbacivanjem ake s
istaknutim palcem i kaiprstom ili
kaiprstom i srednjakom).
TRE(A) u drutvu s jo dva. Tre
(tako u brikuli igra daje do znanj a
drugu da ima tri brikule). Tre a
(as uz jo dvije karte istog zoga) itd.
Vidi drug, sam, uteriti, etvrt.
TREJANGULA trokutasta turpija
(limica). Izgovaraju trijangula,
trojangula i sl.
TREJO ovjek koji trese glavom ili
nekim drugim dijelom tijela.
TRENITI l . naglo zatresti (potres i
dr.)
2. nakratko zaspati (tek ta san
trenija, a ve se morn dizat).
Treni rosu, oberi jagode,
Gledaj mala di baraba ode.
TRENTUN l . igra u trideset i
jedan.
2. naziv za sluaj kada u igri trentun
netko dobije tono 3 1 .
TREPA TI treptati. ta trepd
(trepud, treped)?
TREPETLJIKA - vrsta domae
topole (manjeg lista). Lie je dobra
hrana za ovce. Izgovaraju i
trpetljika.
TREPULE isto to i trapule.
TRESIGUZ
TRESIGUZ vrsta domaeg kola.
Igrajui to kolo momci podvikuju:
Azga, bazga mala!, a cure odvraaju:
Rca, prca derane!
TRESKANJE vrsta pjevanja
(treskavica, treskovica). Kau i
utreskivanje.
TRESKATI 1 . pjevati treskavicu.
2. pjevati treskavicu iza prvog glasa
koji goni, privaati.
TREET vrsta igre na kartama
talijankama. Izgovaraj u i treeta.
Vidi batiti, striati, kart, akua,
napolitana, dvajespeta, punat, bela,
kaput, doguz.
TREETA TI igrati igru treetu.
TRENJA potres.
TREV susret; zgoda; sluaj (sve u
pravilu kratko i nenadno). To je bija
trev, dok san se ositija sve je bilo
gotovo.
TREVITI dogoditi se naglo i
nenadno. Trevilo mu se ka curi dite.
Takoer, susresti (koga), ali i udariti,
pogoditi (kamenom, akom itd.).
Potreviti ( sluajno pogoditi, u pravo
vrijeme neto uiniti). Potrevijen
(pogoen; uinjen u pravo vrijeme).
TRGANJE branje groa. Kau i
trgaina.
490 TRISKA
TRIBOVATI trebati ; morati.
Izgovaraju i tribati. Triba mu ka
ozeblu sunce.
TRICA trojka (vrsta igrae karte).
Vidi karik.
TRIJANGULA vidi trejangula.
TRIJEST trideset.
TRIJUNP trijumf (vrsta igre na
karte talijanke).
TRIJUNVIRA TI dobiti sve
tikove u trijumfu.
TRIKAE vrsta lagane obue
(muke i enske). Odozgo su kajii, a
odozdo guma. Kau itrikai.
TRILJ -selo u sinjskoj zagori. upno
mjesto (Sv. Mijovii arkanel) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
TRILJA vidi trlja.
TRIM " obanska kamena kuica,
saziada suhozidom (naroito po
Biokovu). Vidi kua, elar,
kuerica.
TRINA otpaci od sijena, pie.
TRIPICE vidi ia.
TRISINA krupna ljudeskara,
trusina. Vidi troIija.
TRIS KA trijeska, iver. Vidi palja.
TRIS KA amar, udarac otvorenim
dlanom po licu. Odatle tris niti
(oamariti). Vidi pleska.
Pivan pismu kad me nita trisnu
TRKA
Kad me trisnu zaboravi pismu.
TRKA - dio alkarskog natjecanja.
Imaj u tri trke. U prvim d-vjema
alkari (odnosno njihovi konji) tre
po redoslijedu koji je odredio
vojvoda (alaj-au je posljednji), a u
treoj trci tre reooslijedom
suprotnim od redoslijeda po broju
postignutih punata u prvim dvjema
trkama (alaj-au je opet posljednji,
osim ako ne sudjeluje). U treoj trci,
po vojvodinoj odluci, ne sudjeluju
alkari koji i u sluaj u da pogode u
sridu ne bi mogli biti pobjednici
alke. Vidi pripetavati, ovdulja.
TRKALA - hajde brzo, odmah.
Trkala kui!
TRKELJA nadimak za
dobroudna, ali neozbilj na ovjeka,
koji se ne moe smiriti na jednom
mjestu niti se iega ozbiljno
prihvatiti. Vidi prldjati.
TRKLJA raij asto drvo s vie kuka
na kojemu se iznad ognjita sue
obojci i obua. I slino drvo kojim se
pozbija mast zove se trkija. Vidi
epanje. Kau i brklja. Trklja je i
nadimak visoku krakatu ovjeku.
Vidi taklja, aklja.
TRKMAR vidi gran ik.
491 TROBULA
TRLJA igra kameniima koji se
pomiu po odreenim pravilima po
nacrtanoj figuri (obino se nacrtala
drvetom po praini ). Mogu biti mala
(jednostavnija) i velika (sloenija)
trlja. Izgovaraju i trilja. Vidi
vozalica.
TRN - 1. mjesto gdje je voda
duboka.
2. vrh drae. I malena se tr otri.
3. crni trn (vidi trnina, trjati).
4. bili trn (trn gljogine).
Vidi zatrnjati.
TRNAK 1 . naziv za vie od deset
vrsta divljeg zelja. Moe se nai i za
toplijih zimskih dana. Ima ga i po
planini. Ljekovita je biljka. Vidi
brmbe, kostri, trut.
2. vrsta crnog groa (bobice su
rastresite poput ploda trnine).
Izgovaraju i trnjak. Vidi loder,
vrancuzica.
TRNINA plod crnog trna.
TRNJA TI zagraivati crnim
trnom. Mi trjamo dovlen. Vidi
zatrnjati, zadraiti.
TRNJKA TI u velikim koliinama
stavljati drva u vatru.
TROBULA nesrea, nezra,
nesra.
TRODUPLO
TRODUPLO trostruko,
trojstruko.
TROJICA tri svijee od voska
koje se za Badnjak i Boi meu u
ito i gore za vrijeme jela.
TROJSTVO - naziv za badnjake.
TROKE kamoli, atroke. Vidi
trokoli.
TROKOLI vie nego. On je jaki
trokali ka konj. Vidi troke.
TROLIJA krupna troma, ali ne
nemona osoba. Ona se sva sasui/a,
a svekrva jon ka trolia. Vidi trisina.
TROLOKVE selo u splitskoj
zagori. Vidi Primorski Dolac.
TROMB(L)UN - puka krae cijevi.
Na alci je nosi arambaa.
TR(O)NOGE - naprava od goa s
tri noge na koj u se stavlja tava ili
kota kad se na kominu neto u njima
sprema. Kau isadak.
TRONOAC - stoi s tri noice.
Tri brata, jedna kapa. Kau i tronog.
Tronog repa (tronoac s uskim
naslonjaom od umetnute drvene
platice, starog teljiga i sl. ). Vidi
katriga.
TRONJE vidi pitonjanje.
TROSKA isto to i troskot.
TROSKOT - vrsta opasnog korova
kojega je teko iskorijeniti. Kau i
492 TRUBALJIKA
troska. enu ili djevojku koja ide na
njivu trijebiti tro skot zovu
troskotarica. Vidi drvarica,
grmarica, travarica.
TROALI koj i je od velika troka,
koji nije tedljiv.
TROVILE - gozdene vile za gnjoj.
TRPETLJIKA vidi trepetljika.
TRPEZA krpa u koju se umotava
tijesto za vrijeme kvasanj a kruha u
navama.
TRSTAMENA T - testamenat,
oporuka.
TRSTIKA - vidi prulja. Neki tako
zovu dio kukuruovine koji ostane u
zemlji .
TRTAK - cari. Za nisku slabanu
osobu kau da je ka trtak.
Doi eer u subotu veer,
A ti trtak, doi u etvrtak.
TRTKOV A PUNICA mala ptiica,
neto vea od trtka. Zlatna je pod
vratom.
TRTO RINA ostatak od ponjevene
kukuruzne stabljike (neki tako zovu
cijelu stablj iku) . Izgovaraju i trtola,
trtolja, trtoljina. Kau i pukarica.
TRUBALJIKA - truba. Znali su je
izraivati od svinute jasenove kore u
proljee. Izgovaraju i trublja.
TRUBNJA
TRUBNJA - smotak sukna. Sukno
se dri u trubnji dok ne zatreba. Vidi
pola, klanja, praljak.
TRUDI teki poslovi; obavljanje
tekih poslova. Vidi Ruda, muka.
TRUDITI teko raditi, raditi teke
poslove. Vidi ispatiti, skrviti.
TRUA TI - imati trudove. Vidi
oprostiti se.
TRULADINA trulo drvo. Nema iz
toga nita, to je tmladina.
TRULJE -starudija.
TRUM - trom. Ona je nika truma.
Vidi trolija.
TRUPAK - trupi, trupica,
pornagalo za svaljivanje i
navaljivanje mlina.
TRUPICA - pomini omanji panj na
kojem se sjeckaju drva, a moe se i
sjediti, trupak.
TRUPINA dio kola na karu. Isto
ika. Vidi medvidi.
TRUSA - vrsta kola (igra se u
krajevima prema Hercegovini i u
samoj Hercegovini).
TRUSITI - lagano sipati (brano u
mlin).
TRUT divlje meso. Odstranjuju ga
na vie naina, primjerice posipanjem
prahom to ga dobiju izgaranjem
trnka.
493 TUKA
TRVENI SIR grumenjaVI SIr IZ
miine. Vidi prpa.
TRZALJKA - naprava za hvatanje
ptica.
TRZE - jesensko janje ili jare,
posljednje janje ili jare ojanjeno ili
ojareno u jednoj godini (ovce se
pomu janjiti oko Uskrsa). Trzad
(jesenski janjci ili jarii). To je i
podrugljiv naziv za zadnje dijete to
ga neka ena rodi (kau i kasno).
Vidi ispore, nakopile.
TRZLA vjetrometina, zemljite na
otvorenom. Izgovaraju i trza, trzna.
Vidi usok.
TUB - l . stakleni cilindar na
petrouljki svii. Kau i tup, a neki
kau i cilinder te bumbeta.
2. dio dimnjaka od pakera koji se
nalazi u kui. Vidi kriva.
TUBAST - tup; irok, koji nije
picast. Donesider mi lopatu, ali ne
onu picastu nego tubastu.
TUBOK - sir iz tvorila.
TUAN - jako hanjiv. Pojidi, to ti
je tuno. Neki tunu hranu zovu tu.
TUAK - vidi tuka.
TUENAK - kamen tucanik. Vidi
muc.
TUKA - l . mali bati koji slui za
utucanje.
TUI
2. drveno pomagalo kojim se tue i
gnjei kumpir. Tako se dobije
tueni kumpir, skaeni kumpir (
znali su imati i posebnu posudu za to;
u krumpir se obino utuca malo
preprena kapula, moe se zainiti i
marama i l. ). Izgovaraju i tuak.
Vidi tukaluc.
3. gnjeka.
TUI vidi batiti.
TUDA N tuda. Vidi runde, brzon,
.
ovdan, tadan, undan.
TUIN - stranac, deorac. Tuinom
esto nazivaj u svakoga tko nije iz
kue, tko ne pripada kunoj eljadi
(radnik koji pomae u radu i sl. ).
Mor troit kad ima! tuina u kui.
TUKALUC posebna tuka (bati)
za tuenje luka u lunici.
TUKNITI 1 . pokvariti se i poeti
smrdjeti. Ovo je tuklo, moe
slobodno bacit.
2. vidi potvrditi.
TUKNUT lud; budalast, udaren
mokrom arapom po glavi.
TULAC l . naprava za hvatanje
divljai, stupica (najee za lisicu,
zeca, jazavca, saranjseka).
2. dio mlina (uplje drvo u koje ide
osnac). Rade ga od zdrave bristovine
ili smokovine. Vidi vrljiti.
494 TUNTLAV
TULlA - potuljen i nezgrapan
ovjek. enska je tula. Vidi tuliti se,
potuliti se.
TULITI se guriti se, povijati lea.
Vidi tulija, potuliti se, brstina,
tuljati se.
TULIPAN - vrsta cvijeta.
TUL(J)ATI se -ii potuljen. Vidi
tuliti se.
TUMBAS kolo na protonim
mlinicama, na mirijim obilnijim
vodama. Vrtnja se prenosi na krivo
kolo, a snjega na mlinsko kolo.
Dijelovi su krinica, gobeije, palci,
kaike, a kroz sredinu ide greda.
Vidi rodula.
TUMBIN - propust za vodu ispod
ceste. Vidi jaruga.
TUMBURLO - zdepast, zamrskan,
negrapan, obino kratke pameti
ovjek (iako esto ima veliku glavu).
TUMINA teak zrak; zadah na
trule, neprozraenost. Vidi tonja.
TUMPERIN noi na otvaranje
(skakavac), slian je brtvulinu. Kau
i tamperin.
TUNDIN vidi kaluncin.
TUNEL - prokop, rov.
TUNTANJA - dim(ljenje) iz lule.
TUNTLA V 4 isto to i tutlav.
Izgovaraju i tuntlov.
TUNTLE
TUNTLE isto to i tutle.
TUNJA dunja.
TUNJ KATI pjevati ili govoriti
kroz nos (unjkati).
TUP vidi tub.
TURA - dio puta, etnja; runda.
Ovon turan nee me privariti.
TURA l. smotak (jedno pakovanje)
pamuka ili pree tvorniki sloen.
2. maca duhana (sloena i zasukana).
3. usukana i namoena maramica
kojom se udaralo po rukama onome
tko izgubi ijavice. Vidi ture.
TURANJ sprava za maenje
(turnjanje) groa, torkul. Vidi ko.
TU(R)CIKATI vidi tukati.
TURIN musliman (iz Bosne).
Turinu glavu osiku, pa ne plae.
Turin, za nevolu kum. Oj Turine
za nevolju kume (aoj VlaJe silon
pobratime). Ruka ruci, nismo Turci.
Kud svi Turci, tu i mali Mujo. Ako u
brdo-vuci! Ako u polje-Turci. Turska
vira. uvaj se Turina koji se ne
klanja i kranina koji u crkvu ne ie.
TURIJA TI opijati se i
bezobzirno ponaati.
TURE vidi mure, tura.
TURICA gruda gnjile koja se
koristi pri graenju zemljanog
posua.
495 TURUITI
TURINA ostatak kad se s
kukuruznog klipa oruni kukuruz.
Gcvore i sturina, stura, paalica,
paura, ap alica, okotina, epina,
uvela, kureljica, kurelja,
kureljina, klipina, korun, okorak? ,
okomina, ovaljina, kukuruka.
Dodaj mi tu kureljicu da zaepin
demejanu. Vidi kuruz.
TlJRJACI -selo u sinjskoj zagori.
Franjevako upno mjesto (sv. Ante
Padovanski) u splitsko-makarskoj ,
nadbiskupiji.
TURNJA podrugljiv naziv za
vino dobiveno cijeenjem pomou
turnja nakon to se drop ocijedio.
Vidi derina.
TURNJA TI l . mastiti, tijetiti
groe, drop pomou turnja.
2. vidi trnjkati.
TURPIJA elina alatka za
struganje i bruenje metala i alata od
metala, mogu biti razliitog oblika.
Vidi rapa, limica, trejangula.
Turpijti (raditi s turpijom).
TURTA kruh od bijelog brana,
peen u gradskim pekarama (vidi
kvarto, somun). Voli li kruva ili
turte u prasuncu ?
TURUiTI l . sukati; motati
(cigaretu, odjeu i sl.).
TURUNTA
2. puiti. Vidi zaturuiti, zaturuen.
TURUNTA ovjek koji nita ne
voli raditi i obino boravi oko
gostionica.
TURUTVA biljka koj a raste u
obliku dbuna (nareste do kolina),
ima ute cvjet@ve, mliikastu
stabljiku i irok list. Jede je blago,
naroito krave. Neki mladi list
kuhaju kao zelje. Vidi surutka.
TUKA TI hukati psa ili neku
osobu na nekoga; podgovarati
nekoga da napravi neto to nije u
redu. Govore i tuikati, turcikati,
tucikati te pucikati. Ne bi on to
radija da ga ona stalno ne turcika.
Vidi natukati.
TUT divlje jestivo zelje, jede se
kao salata ili kuhan. Izgovaraju i
tu, Antu. Javlja se koncem
proljea, a bere se sve do jeseni
(poslije kia se znade zamladiti).
TUTA TI tono odgovarati neemu.
Govori se kod mjerenja u igri na
balote, a i u drugim okolnostima.
Prituta (prelazi preko), nedotuta (ne
dolazi do, nedostaje). Vidi junkati.
TUTE tu. Ja tute ne mogu stati.
TUTEKARCE isto to i tute.
Tutekarce je bilo dosta svidoka.
496 TVRD
TUTI deset u igri na mure. Neki se
rugaju (tuti-5uti ili tuti-govno .Iputi).
Rjee se govori tuto ili tuta. Taj se
zog zove uz bacanje pet prstiju. Vidi
odziv.
TUTIJA zatvor, odnosno
dobrovoljni zatvor (zalog za neto).
Vidi prun.
TUTINJA TI usporeno goriti uz jak
dim; puiti. Tutinjanje (usporeno
gorenje; puenje). Zatutinjati
(zapuiti).
TUTLA V smeten, nespretan.
Izgovaraju i tuntlav, tuntlov.
Nadimak tutIe, tuntle, tutlea,
tuntlea.
TUTOR staralac, zastupnik,
skrbnik.
TUTUNDIJA strastveni pua
lule.
TUVITI nekome ili sebi neto
ponavljati da zapamti. Vidi utuviti.
TUZGAV neist.
TVORILO naprava okruglog
oblika u kojoj se oblikuje sir. Zovu
ga i obluk, korilo.
TVORITI stvarati; raditi. Niti
zbori, niti tvori.
TVRD krt. Tvrd pasa (teak
posao).
TVRDAC
TVRDAC drugi naziv za
kujunduu.
497 TVRDITI
TVRDITI uvrivati biljku pri
sadnji (kupus, lozu i sl.).
UAJMITI staviti ajam na ivinu.
Vidi utakati.
UBACITI se isto to i umetniti se.
Ubacija se na avla.
UBILITI ubijeliti (uiniti bijelim).
Cure bi znale kad pou na misu
ubiliti opanke (namazali bi opute
klakom). Vidi biIilo, Zmijavci.
UBILITI se ubijeliti se, skinuti
crninu za pokojnikom (nakon
odreena vremena). Vidi ukuriti se,
ucrniti se.
UBITI se jako se udariti, ugru vati
se i sl. Pa san pa san se ubijo. Ubija
se u vrat (umorio se od nekog posla
pa ga mora napustiti).
UBLE selo u splitskoj zagori.
UBOJ udareno mjesto. Kad udari
neko ivinu (to se vidi ili je ivina
smuena, smetena pa se nasluti),
uzme se kamen od uboja (crveni
kamen). Trlja se na ognjilo da upane
u vareniku pa se zalije u usta
(neukusno je).
UBOJIT 1. opasan po ivot. Ne pij
ovu vodu vru, ta je voda ubojita.
Vidi punta.
498
u
UUVATI
2. otrovan ( kao crni trn i sL).
UBO AN kratak, nedostatan,
tijesan. Na njon nema nis"ta nego ono
malo ubone robice.
UBRUSITI zareskirati, upustiti se
u neto; odati se neemu. Ubrusija u
pie.
UBUSATI se izrasti u jak busen
(zbuak), uvrstiti ilu (odnosi se na
penicu ili to slino). Bilo bi dobro
da se ubusa pria mrzova.
UeIN ucjena. Radi ka na ucin (za
opkladu, pod uvjetom). Isto kontrat.
UCRNITI se obui crninu kao
znak alosti za pokoj nikom iz blie
rodbine. Vidi ubiliti se, ukuriti se.
UEKRLJITI ujagmiti ( tekom
mukom do neega doi) .
UELAK vidi greb, uzglavnica.
UEVAN uen. Vidi metar.
UIN izgled. Lipa uina (lijepa
izgleda) . esna uina (zgodna) . Nije
jon esan uin ka njegov.
UKUR uzica u gaama. Vidi
ugatnjak, kurdela, kaji.
UUVATI sauvati. Boe uuvaj.
UARITI
UARITI - zaraditi, dobiti,
uiariti. Vidi ar.
UIPERAN - spretan, koji se zna
promeat. Vidi proveuran,
prokomian.
UD hud. Oda ka uda stvar (tumara;
lati se pa oda bez'veze, sam po brdu i
sl. ).
UDALEITI - udaljiti. Priekaj da
se malo uda lei pa emo opet na
trinju. Vidi daleina.
UDENCIJA - neto to se mora
izvriti pod svaku cijenu, neto to se
mora, pod moranje, neodgodiv a
potreba (mora se izvriti bez obzira
na pogibeljnost). To je velika
udencija uradit.
UDESAN - nezgodan; koji ne lei.
On mi je udesan igra (obino od
njega gubim iako nisam gori od
njega).
UDITI 1 . koditi, smetati ; tetiti.
ta udi (ne smeta, nije vano).
Nauditi (nakoditi, uiniti tetu) . Pij
nee ti nauditi. Bolesnu oviku svata
udi
2. komadati, na pr. rasijecati meso na
manje dijelove, bikariti. On lipo udi
meso. Vidi izuditi, permaiti.
UDITI - udjenuti (konac u iglu;
meu izmeu njiva i sl. ).
499 UGLEDATI se
UDILO - letva na koju se privruje
meka za lovljenje rakova (raka). Neki
govore prlj. Meka je obino od
crijeva zaklanih ivotinja, oderanih
aba i sl.
UDOBAR u pravo vrijeme; za
svoj u korist. Udobar smo skupili
piu.
UDOGULJ - uzdu; u duinu.
Slino je nadogulj.
UDOLIT - udubljen poput dole.
UDOVEZA TI se isto to i
dovezati se .
. UDOVII -vidi Doviii.
UDUPLA TI - udvostruiti. Kau i
udvojstruiti, podu plati. Uduplan
(udvostruen, udvojstruen,
poduplan).
UDUAK - vidi oduka.
UDUITI (se) - utopiti (se); udaviti
(se). Vidi duiti (se).
UDUT - vidi adut.
UUTURE' - isto to i uture.
UGANITI - nategnuti ili iaiti
zglob. Uganija san nogu.
UGATNJAK - remen za gae
(obino se pleo). Izgovaraj u i
gatnjak. Vidi ukur, kaji.
UGLEDATI se - ivnuti, oivjeti.
Zalili smo kupus pa se odma ugleda.
Vidi oioriti se, uniti se.
UGLJANE
UGLJANE selo u sinjskoj zagori .
Franjevako upno mjesto (sv. Ante
Padovanski) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji . U upi je i Strmendolac
(sv. Nikola biskup) i dio Novi Sela
(sv. Stipan prvomuenik) .
UGLJEVAA mjesto na kojemu
se pale drva na poseban nain da bi
se dobio ugljen. Paliti uglevau
(dobivati ugljen paljenjem drveta).
Provodi se tako da se iskopa rupa u
zemlji, napuni drvima i zapali, sve se
zatepuni da bi nastao bolji ugljen.
Manja koliina ugljena dobivala bi se
od drva izgorenog na ognjiu. Vidi
pokovina, ugljevar, klaina.
UGLJEVAR osoba koja se bavi
proizvodnjom ugljena (palenjem
uglevae), ugljenar.
UGODITI uiniti nekome neto po
volji. Taj se nije rodija ko bi
svakomu ugodija.
UGORAK ogorjelina, ostatak
drveta koje je ve gorjelo, ugarak.
UGOVORITI se oeniti se i otii u
eninu kuu, prieniti se, udati se
(podrugljivo), otii na enistvo. Kau
i uvinati se.
UGOVORNIK - podguz, koji se
prieni, koj i doe na eninstvo, koji
doe na gotovo, koji se uvina,
500 UJAGMURITI se
domazet, gotovac, rora, podrep.
Neki samo kau: Uda se. Vidi
glavnja.
Digerica meso nije,
epurika drvo nije,
Ugovomik ovik nije.
UGRANATI se pokvariti se
(odnosi se na brano, suho meso ili
kakvu drugo hranu). Ugranana
hrana nije za jelo.
UGRANIEN - postavljen u
granicu. ito je ugranieno.
UGRANIITI snoplje neobrena
ita postaviti na njivi u granicu (klas
do klasa).
UGRDITI se - vidi nagrditi se.
UGRNITI se ogrniti se preko
glave (na primjer poput udovice koja
se zakukulji).
UGRUVATI vidi gruvati.
UGUR vidi ugutura.
UGUTURA uporo, nasilno. Isto
ugur, ugura. Ugur oe u kuu.
UIMA TI - uzimati ujam.
UJA srdba, bijes. Uvatila ga nika
uja. Vidi ila.
UJAC materin brat. Njegova je
ena ujna. Ujevii (rodij aci po
majci). Vidi ujevina.
UJAGMURITI se vidi sjagmuriti
se.
UJAM
UJAM dio ita kojega mlinar
uzima radi naplate za svoj trud. Eto
kuma, dae i dva ujma. Teak na
ujmu (nepoten pri ujimanju, puno
uimlje). Vidi zasipa, balota.
UJA NJATI se postati poput
neega to se razlroka i usmrdi u
stajaoj vodi ili bari. Vidi razjanjati
se.
UJASITI se stati i ne micati se;
ukopati se na mjestu (i ne micati se ni
naprijed ni nazad). Ujasija se ki
mazga.
UJAITI - uzjahati. Kau i uzjaiti,
uzjati.
UJA TI (se) - dojaditi; preostati
(nepojedeno). Kad nekome ostane
malo hrane za objedom, kau: Ujafo
mu se ka pudaru po smokve.
UJEVINA nasljedstvo dobiveno
preko matere (od ujaca), ujovina.
U(J)IMANJE uzimanje ujma.
U(J)ITNITI vidi zajit!iti.
UJI TRA ujutro. Kad ie? Ujitra.
UJME ajme.
UJMITI - uzeti dio ita kao naplatu
za mljevenje, uzeti ujam.
UJNA ujeva ena.
UJS - uzvik kojim se dozivaju koze
kad skrenu gdje ne treba. Ujs amo!
Vidi koza, iko, is.
501 UKOLINITI
UJSTI ujesti, ugristi. Uja vuk
magarca. Za kobilu koja hoe ugristi
kau da ujda. Osobu koja voli gristi
prozovu ujdalo.
Baba moja uja san ti erku,
Pozna jon se na obrazu zerku.
UJTITI uhvatiti. Ujtin li te platie
Boga svoga.
UKA TI - 1 . izgovarati kratke rijei na
nain da se uju na daleko. Vidi
podukivati.
2. govoriti uuu. ta uka? (govori se
onomu tko kae uuu na neije rijei).
Ma ukat koliko o (koliko te volja).
Uka, ne uka, sve ti je isto.
UKESA TI nakupiti za se od
raznih, uprositi. Vidi kesa.
UKETITI - umiriti se. Vidi ketiti.
UKIPITI se - ukoiti se. ta si se
ukipija (ukoija) ka drvena Marija?
Vidi kip.
UKLIJA vidi korovica.
UKOENITI se ukoiti se,
udrveniti se. Kau i okoeniti se,
skoeniti se.
UKOLINITI svezati konju
(govedu i sl. ) glavu za noge i tako mu
onemoguiti da daleko ode s nekog
mjesta (obino u polju), sapeti ga,
sputiti ga. Neki samo zabij u koce u
UKON
zemlju i za njih priveu ivine. Vidi
pripeti.
UKON - u svezi. ta misli ukon
rae ? (kako ti se ini raa?).
UKONATI - 1 . konanjem
urediti sirovu kou.
2. prirediti hranu za daljnje
spremanje. Vidi konati.
UKONTATI - uraunati, ubrojiti. Je
si li i mene ukonta? Ukontan
(uraunan, ubrojen). Vidi konat,
kontati.
UKOP pogreb, pokop. Prije su
ukopi (sa sprovodom) bili izjutra oko
9- 1 0 sati. Vidi amatorje, greb,
kapsela, nosila, poivala, pokrov,
klanje, okorak.
UKOPIEN uvren;
rasprostranjen; uobiajen.
UKOPITITI se - uvrstiti se;
rasprostraniti se; uobiajiti se. Slino
to i zakopititi se.
UKOV A TI - nespretnim
potkivanjem, raniti (ruvinjati) konja.
Takav konj nije potkovan ve
ukovan. Kovai po zvuku poznaj u
ide Ii potkivanje kako treba (dok
ava zvoni sve je u redu). Vidi
nakovica.
UKRLJITI ulomiti. Ukrijiu ibu
pa u te istu.
502 ULITE
UKUMITI uporo neto htjeti
(tvrditi, govoriti ); uvrtiti u glavu
neto. A en ukumija jedno te jedno.
UKUV A TI zakuvati kako treba,
dobro zakuvati (odnosi se na kruh) .
UL ulaz u ulite.
ULAK -glasnik, glasonoa. Vidi
au, telal.
ULAR povodac za konja ili
magarca, oglav (neki kau jular).
ivinu prodaj u, ali ular u pravilu ne.
Vidi zaulariti.
ULA TI bezvezno tumarati, hodati
bez cilja. Ulanje (hodanje bez j asne
svrhe). Po vas dan ulan ka muva bez
glave. Vidi ulati.
ULEI smjestiti na leaj (u
postelju). Je si li ulegla dicu? Vidi
zalei.
ULEA TI se - ulijeniti se i
ponajvie leati (od straha radi neke
bolesti, ali bez valjana razloga),
zaleati se.
ULICA - prolaz (obino tijesan)
izmeu dvaju dugih zidova
(suhozidina). Izgovaraju i ulica. Vidi
volarica, kulovoz.
ULISEN zamazan, neist.
ULITE pelinja konica.
Izgovaraju i ulie. Radili su ga u
dubu, od slame, a na mnogim
ULIZAC
kuama, a i crkvama, bila su kamena
ulia zgodno nainjena u zidu.
Nekima je konica od drveta (i moe
imati vie ulita). Vidi dubina, ela,
elinska ljubica, ul.
ULIZA C ulizica.
ULOMITI lomiti. Ulomiti vrat
(pasti, nastradati od pada, poginuti od
pada).
ULOA uholaa.
UL TIM(A) 1 . posljednji dio neega
(mesa, ita, krumpira i sl. ). Dola mu
ultima (dolo mu vrijeme za
umrijeti). Vidi kanata.
2. u igri karata (brikule) karta koja
se okree, tola. Ultimom zovu i
zadnju peku. Vidi zadnja.
3. zadnji dan u mjesecu. Ne ajde na
put na ultimu.
ULTIMA TUM rok do kojega se
mora neto obaviti. Neki izgovaraju
ultiman. Ultiman, do sride van!
UMA um. Sve me uma miti.
UMAK vidi umicanje.
UMAKLICA cura koja se
umaknila, koja se uda bez
roditeljskog blagosova.
Te5ko zemli kudan vojska pre
I divojki koja sama doe.
Ta cura i njen momak za koga se
umakla zovu se umaklice. Ako se
503 UMEAVATI se
umaklica vrati (to je rijetko) to je
velika sramota. Tada se znaju
narugati: Ako je krava otila, morala
je baren ostaviti tele. Vidi umicanje,
napovid.
UMAKNITI odvesti djevojku
protiv volje njenih (rjee svojih)
roditelja i oeniti je. Vidi umicanje.
UMAKNITI se udati se protiv
volje roditelja. Govore i ukrasti se.
Neki kau: Otila na rune (Otila na
runo). Inae, kad je sve u redu cura
je otila na lipe, nalipo. Vidi
umicanje, napovid.
UMAN zaklonit (odnosi se na
brdski poloaj zaklonjen od bure, u
pranioku, prema suncu). To je
umno misto.
UMASTITI zbijanjem,
gnjeenjem ili gaenjem istjerati iz
zrelih grozdova sok. Je si li umastija
groe? Je li sve umaeno? Vidi
smastiti, mastiti, drop, slava.
UMANI selo u vrgorakoj zagori.
UMEATI se dizati tovar ili kakav
drugo teret na rame. Isto zameati
se.
UMEA VATI se bacati kamena s
ramena, natjecati se u bacanj u
kamena s ramena.
O Ikne, kork zako raci
UMESTI (se)
Pa svakomu kamena pribaci.
UMESTI (se) iznuriti (se) od teka
rada. Ne umetae esti, nego tdki.
Moe znaiti i onesposobiti. Umeja
mi je magarca.
UMETIJA - zlo, nevolja, teka
patnja, teka raa. To je umetija
ivota (kopati u kanalima primjerice).
Kau i umet.
UMETITI se -vidi umetniti se.
UMETNITI se - l . poprimiti
osobine blieg ili daljnjeg roaka.
Umetnija se na avla. Vidi ubaciti
se.
2. isto to i zametniti se.
UMICANJE postupak kad momak
umakne curu. Govore i umak,
kraa, kraa cure. Do umicanja
dolazi obino kad se roditelji protive
enidbi ili ako cura ima stariju
neudanu sestru, a eli se udati za tog
momka. Takoer, ako su mladenci
siromani pa tako izbjegnu pir i velik
troak. Ako se cura protivi, tj. ako je
momak odvede silom to je otmica.
Sveenici nisu podravali taj obiaj,
ali su u sluaj u da cura svojom
voljom, a protiv volje roditelja otie
momkovoj kui, smjetali curu u
potenu kuu i traili od hiskupa
doputenje za vjenanje. Mladenci su
504 UMLJANOVI
ili na ispovid u drugu upu, pa su se
tek poslije vjeavali. Ponegdje kad se
cura umakne, u mjesnoj upi zvono
breea. Ponegdje se momci iz sela iz
kojega je cura umaknuta priunjaju
nou u selo odakl e je momak koji je
umakao curu, ukradu mu iz tora
ponajbolje janje, ispeku ga i pojedu
bez straha i grinje savjesti (jer to
smatraju svojim pravom: kad je on
mogao ukrasti njihovu iljegicu,
mogu i oni njegovu). Vidi umakliea,
umakniti se.
UMISLITI (se) - bez razloga neto
misliti, utuviti neto u glavu.
Umislija (se) da je bolesan, a nije mu
ni avao Umislila (se) da je lipa, a
nema je od pogrde gledat.
UMISTITI se - smjestiti se na dobro
mjesto (za posao, stanovanje i sL).
UMIE - umjesto. Obino kau
umisto, odnosno misto.
UMIVA TI RPU - vidi crnometiti.
Kau i umiati rpu.
UMLJAK - umnjak, isto to ikaljak
(zadnji zub kutnjak).
UMLJANOVI -selo u drnikoj
zagori sa zase1cima Podbrig, Pod
Gredom, Zamrten, Zaoljar i
eravica. Vidi Gradac.
UMU ATI se
UMUATI se umiriti se, prestati
govoriti, razgovarati (zbog
uvrijeenosti ili zbog ega drugoga),
uutiti se. ta ti je, ta si se umua?
Vidi muati.
UNCUT huncut, vragolan,
objesnik, ali i val"alica, nazloban
ovjek.
UNCUTARIJA vragolija; malo
okrutnija ala; obijesan, zloban
postupak i sl.
UNDA onda. Neki kau punda (pa
unda).
UNDAN vidi unde.
UNDE - ondje. Izgovaraju i undan,
nunde, nundan. Vidi brzon,
skoron, ovdan, tadan, tudan.
UNEREDITI se zapustiti se;
unakaziti se; usrati se. Slino
iznerediti se.
UNEI -selo u drnikoj zagori sa
zaselcima Doci i Ograda.
Franjevako upno mjesto (sv. Jure
muenik) u ibenskoj biskupiji. U
upi su i Planjane (sv. Ivan Krstitelj),
Vinovo Donje, Koprno (sv. Lovre) i
Ljubostinje.
UNKA podignuti dio sedla.
Postoji predni i stranji unka.
Izmeu unkaa se sjedi. Kau i
obluk. Neki prvi unka zovu jabuka
505 UPAVITI
(iako je jabuka u pravilu samo dio
prednjeg unkaa).
UNTROLAG umetak u obliku
obojka u cipelama.
UNJKATI - govoriti kroz nos. Unjka
onaj tko nema neba. Nadimak unja,
unjkalo. Kau i njunjkalo. Vidi
tunj kati.
UOBROITI se navii se na neto
isto Uednakih obroka, u isto vrijeme i
sL). Uobroili smo se i 5pavat. Vidi
zajednaiti.
UORATI zaorati neto tue, neto
nije trebalo ili se nije smjelo i sl.
Uora u put.
UPAAVATI se umijeavati se,
uguravati se gdje treba i ne treba.
Vidi paati se.
UPARA TI vidi parati.
UPARITI se oznojiti se od velike
vruine (u pravilu u zatvorenu
prostoru ili drugdje gdje nema
dovoljno zraka). Uparen je onaj tko
se upano.
UP ARTA TI se ui u neto (u neko
drutvo i sl. ), pridruiti se nekoj
grupi, ukljuiti se, uvrstiti se (Jo se
nije uvrstija u posa). Vidi ispartati.
UPAVITI pokazati prstom na
neto. Vidi upraniti, paviti.
UPELITI
UPELITI dobro i jasno upozoriti i
uvjeriti nekoga da se dri neega, da
postupi na odreeni nain. Je si li mu
upelija kako mora radit? Upeljeno
(uvjeravanjem upozoreno na neto).
Vidi utuviti, zapeliti, pripeliti,
peliti.
UPENGATI se l . dotjerati se
(ponajee se odnosi na ene).
Slino upicaniti se.
2. stati kao kip na nekom mjestu.
Vidi ustapiti se.
UPETA TI vidi zapetati.
UPICANITI se urediti se (dotjerati
se), uparaditi se. Vidi upengati se.
UPIRITI vidi pot
p
iriti, spiriti ..
UPITAN ugledan, uvaen. U nas
bi upitani ljudi rekli da ima vika
razgovor. Vidi opran, stiman.
UPITI se priviknut se na neko
pie. Upija se u vino (pa moe piti i
kiselo, ne primjeuje da se
vremenom ukvasilo). Moe znaiti i
naviknutost na alkohol.
UPLA KA TI se esto se ponavljati
ili pojavljivati (bolest, dolasci i sL) .
Uplaka se vuk (esto se pojavljuje).
Uplakali se vukovi u ovce.
UPLITA K voda koja se splila za
vrijeme kie pa se zadrala.
506
UPRAVITI
UPLITNJAK vrpca koja se uplee
u kosu radi vezanja (koriste ga i
mukarci za vezanje perina).
UPLIV utjecaj. Uplivan
(utjecajan).
UPORA VITI l . pravilno uporabiti,
pravilno iskoristiti, upraviti. Daj ti
meni novce, a ja u znat njimon
upora vit.
2. pokazati pravi put, pravi smjer,
pravi nain; nauiti (nekoga). Ona e
njemu upora vit (kazat e mu to
treba) .
UPRAKTIITI stei praksu u
neemu: Kau i praktikati. Slino je
i uvititi.
UPRANITI djelovati svom
snagom u jednom smjeru (pravcu).
Uprnijo ovi Boiji zvizdan, oe li
iko iv ostat? Kad neko hoda brzo,
bez skretanja i obaziranja isto kau
da je upranija. Vidi upraviti,
upaviti, pranijok.
UPRA TITI praenjem kuda i kamo
netko odlazi; praenjem razotkriti i
sl. Niko ga ne moe uprtit (nitko mu
ne moe otkriti pute).
UPRA V pravac; drito. Ajde uprav
na oni kuk. Vidi saltimice.
UPRAVITI isto to i upraniti.
UPRAVITI
UPRA VITI pravilno i razumno
neim raspolagati. Vidi uporaviti.
Mrkla noi napuni mi torbu,
Bili dane, uprvi mi njome.
Kad se u nekoj kui troi priko svake
mire, kad nema sloge, kau da nema
uprave. Nije vajde
'
to je u krve, kad
(jon) nema uprave.
UPRIS bez kvasa; nekvasano.
Kruv upris (prijesan kruh).
UPRTITI se staviti teret na lea.
Obino se prte ene. Pri prenju se
tovar (brime drva, maa ili vria
brana, vuija i sl. ) svee. Mlada
obino donosi sa sobom pribor za
prenje (malo i veliko ue). Nije ti
to uprti pa rasprti, nego uprti pa do
smrti (kau kad treba donijeti neku
vanu odluku: enidba, udaja i sL).
Vraga uprtija. Teko onom do smrti,
ko se u zlo uprti.
UPRTNJAA naprtnjaa (torba
koja se nosi poput ruksaka). Nosila se
na putovanja, odlazak na rau i sl.
Aoj moja uprtnjao torbo,
Di li e te i5prtiti pobro.
UPRVI na poetku. Vidi sprva,
prvo, sprvo.
UPUATI (se) zanemariti (se);
prestati voditi rauna o nekome ili
sebi. Vidi isputati se, sirota.
507
URMETOV ATI se
UPUV ATI upuhati, puhanjem
utopliti. Gudinii su upuvali.
URA sat. Koliko je uri? Koja je
ura? Vidi leroj, velarin.
URAEN naviknut na rad, teret.
Uraditi se (naviknuti se na
svakodnevni rad). Vidi utereen.
URCIKA TI hukati, pod govarati.
Urcikovanje (nagovaranje,
poticanje). Vidi podurcikati.
UREEN opinjen, promiren.
Vidi urok, promira.
UREI (se) baciti uroke, odnosno
biti ureen, nastradati od uroka.
Lipa li je, ne urekla se ona. Mater
esto kae djetetu. Ne ureka se ti.
URE GULA TI urediti; dovesti u
red. Jozo je uregula svoju eljad.
Slino je uriktati, uestiti. Vidi
regula . .
URIKT A TI dovesti u red,
uregulati. U riktau ja tebe, tako da
zna. Vidi riktati.
URLAP dopust, vojniki dopust.
Vidi vakanci.
URMET 1. dobra i bogata ishrana;
dobro i bogato prehranjivanje. Slino
urmetovanje.
URMETOV ATI se dobro se
hraniti. Vidi uzdrati se.
UROK
se
UROK nabac, promira, postupak
koji moe donijeti zlo ili nesreu.
Urok se nabacuje pogledom,
davanjem nekog predmeta,
zakopavanjem predmeta u neijem
vrtlu ili nekom drugom vradbinom.
Protiv uroka dobro je u depu imati
luka (saranjseka). Vidi vitanje.
URSET gut, zadovoljstvo; ono to
je po volji. Ne daj mu urseta (ne daj
mu guta, ne daj mu na volju). Ne
zna mu urseta ( ne zna s njim
postupati ; ne zna mu uiniti po volji).
Izgovaraju i vurset. Vidi zavursetiti,
pimi.
URTATI navaliti, nasrniti;
navaljivati, nasrati; juriati.
Nadimak Urta. Vidi ortati.
USIDILICA stara cura, posila
cura. Izgovaraju i usidilica. Vidi
starosidiovac, picukara, posila.
USIKONJITI se pokunjiti se i
umuati u isto vrijeme. Usikonjija se
nee ni a ni b.
US ILNO na silu. Usilovati se
(prisiliti se na neto to ti nije drago,
a mora). Mora se usilovat (na
hranu, pie, rau i sL).
USINITI se zaboljeti (u vratu od
leanja). Usinilo mi se u vratu. Vidi
nasiniti.
508 USPALAMUDITI
USKAKOATI se vidi
kakoanje.
USKAKORITI se vidi kakorenje.
USKOMITRA TI se jako se
uznemiriti i od toga se migoljiti ,
slino to i uzvrpoljiti se. Vidi
komitranje.
USLADITI se nai se (poivjeti) u
slasti, u dobru. Niko se nije u tuemu
usladija.
USLAST u slast. Tako znaju rei
prije poetka jela. Kau i Ajmo
blagovat, te to je Bog da i kua.
Obino se pomole prekrie i jedu bez
rijei.
USMRDI TI se l . smrdljivo se
poprditi. Usmrdia se , smrdi ki
kuga.
2. postati smrdljiv (iz ovog ili onog
razloga). iv se usmrdija.
USMRS nain zianja s
nejednakim zidni cama. Tako se u
pravilu zie unutarnji zid, ali moe i
vanjski. Vidi muzina.
USNA grlo posude.
USOK kovitlac vjetra, vihor (vijar,
vijor, pijavica). Izgovaraju i osu k.
Vidi trzla.
USPALAMUDITI se uspriati se
govorei toboe u zajedniku korist,
ali uglavnom neistine i navraajui
USPOR
vodu na svoj mlin. U!palamudila se,
ko je ne zna, skupo bi je platija. Vidi
palaruditi, uzbaljezgati se.
USPOR uzbrdica, strana. U!por
kola lomi.
USPRSIT vrlo strm. Za ovjeka
uspravna dranja
'
kau da je usprsit.
Vidi nastranjiv, uzbrdit.
USRO l . slino to i posro.
2. osoba koja nosi vino balotaima,
vraa im balote i sl. Ko je za usre?
Kad se igra uetvero, za litru vina,
onda je usri peta aa.
USRTITOST smionost, hrabrost,
odvanost.
USTANOVITI se smjestiti se,
uvrstiti se negdje. On se ustanovija
(snaao se dobro negdje; poeo raditi
i sL).
UST APITI se stajati na mjestu, ne
micati se. Vidi upegati se.
USTAREITI se uvrstiti se (svoj
poloaj, stareinstvo i sL). Zec se
ustareijo (ne da se istjerati iz rupe u
koj u se zavukao), Ustareija se a (u
treetu, kad je tre).
USTOVRLJITI se slino to i
nastovrljiti se.
USTRA britva za brijanje. Kad je
no otar kau: Nosi ka ustr. Ustra
509 U
se prije brijanja otri o kaji. Vidi
britva, belegija, pulijaica.
USTRA TI ustjerati; dovesti
uzbrdo. ta ne ustra krave? Vidi
uzbiti. Jedva san ustra karivolu.
USTRIiTI se posve se napiti ;
stalno biti pijan (kao bava na koju se
hvata stri). Ustriija se. Neki kau:
Potega vecu.
USTUPiTI sitno koracati. Za
konja koji se uzbati nogama,
udarajui esto kopitama po podu
kau da se ustupa. Vidi stupati.
USUKAN tanak, mrav, uvijen.
Vidi zasukan. Vidi zaturuen.
USUKA TI se omrati; izduljiti se
stanjiti i izviti. Usuka se ka taklja.
USVOJATA TI prisvojiti javno
neto tue kao svoje. Oni su to
usvajatali (nije njihovo, ali se
ponaaj u kao da je, pa i drugi to
prihvaaju).
U nametnik u kosi na glavi, ili u
odjei . Sitie se ti moji rii kad te
budu gladne ui (jile. Kad ele rei
da nee biti kako je netko naumio,
kau mu: Nee te lako ta u ujst za
guzicu. Ie ga ka gladna (gladnoga)
uf Ui su bile svakodnevna pojava,
ali polako izumiru. Zauljeviti
(napuniti se uima). Sve zauljevi!o.
UAC
UAC - vidi volujski uac.
UUV AN u dobru stanju (iako
star). Uuvan je i svaki ovjek koji
se u mladosti nije pritrga u rai. Vidi
satriven.
UIKNITI - isto to i zatukniti.
UIPAK : vidi utip ak.
UULITI podignuti da stoji.
Uulija ono kuerice. Vidi uliti,
nauliti.
UESAN onaj koji se moe dovesti
u est ili tko je ve esan.
U ESTITI - urediti, dovesti u red.
Uestiu ja tebe ve. Vidi est,
uregulati, uriktati.
UI l . rupica kroz koji se provlai
konac na igli, rupa za dralo na
sjekiri, motici i drugim alatkama.
Nazivaju je i uice. Vidi prouiti.
Oj motika, odbiu ti ui,
Ti si mojon dodijala dui.
2. dio posude za koji se posuda dri
ili na koje dolazi povrsalo.
UIARITI dobiti, ugrabiti,
uloviti neto (a nita ne platiti ili
malo platiti), zaraditi. Vidi iar.
UINITI (se) - povinuti (se) od teka
tereta.
u KOPITI - isto to i utui,
uvrnuti, utrojiti. Moe ukopiti
ovcu, ma nee dobiti ovna.
5 1 0 UTIRKATI
UKOPLJEN koga su ukopili.
Kau i uvrnut, utuen.
Selo Grude nema moje gude,
Ukoplena, a ne zaivena.
UKURITI se l . obui tamnu (ali
ne potpuno crnu) odjeu kao znak
alosti za pokojnikom iz dalje
rodbine.
2. obui kuru robu kao prijelaz od
crnine na obinu odjeu (ne ubiliti se
izravno). Vidi ucrniti se.
UKV ADRA TI - vidi kvadrati.
UT A TI se due se vremena ne
upotrebljavati, ne koristiti i sl.
(ustajati se). Kolina jon se utalo, oe
li vie mo na njega stat.
UTIPAK - jelo od tijesta prenog
na Ulju, maslu ili masti (pri se na
tavi, na dobroj vatri). Izgovaraju i
uipak. Nekima je utipak od
nekvasan a brana (budu po dva u
tavi), a nekima od kvasanog (tada su
manji i deblji). Ovi drugi ono prvo
nazivaju privrta, a onim prvima
privrta je zadnji utipak (nisu dva
nego se sve izlije u tavu). Vidi
gusla, zelenjak.
UTIRKATI - ukrobiti odnosno
napraviti nabore na enskoj suknji
(pomou tirke). Utirkan
UTUKNITI
(ukrobljen). Utirkati se (urediti se,
dotjerati se).
UTUKNITI ustuknuti, povui se,
popustiti.
UTA vidi oto.
UTAKATI upregnuti konje za vuu
(kau izatakati); uajmiti. Konji se
utakaju, a voli ujarme. Vidi takum.
UTANAITI - dogovoriti sve
pojedinosti, ugovoriti.
UTARMATI - umoriti, dovesti do
nemoi; onemoati; umiriti.
Utarmala ga hrana (onemoao od
silne hrane). Utarmala ga motika. Je
se utarma. Vidi utemeziti.
UTEMEZITI - umoriti; srediti;
dotui. Utemezie on nji (dovest e ih
redu). Vidi utarmati.
UTEMUZITI se - umotati se,
pretjerano se utopliti. Vidi temuziti
se.
UTEREEN naviknut na teret
(odnosi se na ivotinje koje nose ili
vuku, ali i na ovjeka). Nije utereen.
Slino je uraen.
UTIJATI utiati, smiriti ; ulaganiti.
Kad kia pada polako, ali uporo
kau: Je utijala.
UTOR lijeb u drvenim posudama.
UTORE - selo u drikoj zagori
(Dojne i Gornje). Vidi vrljevo.
5 1 1 UTUPITI (se)
Leevica i Donje Utore,
Svadili se nee da govore.
UTORITI - praviti utor.
UTORNJAK - alatka za praVljenje
utora.
UTRA TI - utjerati; uvesti. Vidi
zbi iti . .
UTRESKIV ANJE - vidi treskanje.
UTREITI - dovesti u drutvo s jo
dvoje, dvije ili dvojicom. Utreija
san aa. Kau i : A u trei , Tre a i
sl. Vidi drug, sam, trea, etvrt.
UTRGLINA isluena osoba ili
ivina, a naroito kobila, klj usina.
Utrglina je i otrgnut komad ueta i
bilo to to je slabo.
UTRNITI ugasiti. Je si li utrija
vatru? Utrnjen (ugaen).
UTUAK - utrojeni, utueni bik ili
ovan. Vidi bat, ilomud.
UTUEN isto to i ukopljen.
UTUI- ukopiti, uvrniti (izvaditi
jajca ili presjei ilu koja vodi do
njih). Vidi bat.
UTUPICE uprav (ni lijevo ni
desno). Udarija san utupice. Vidi
nasatice, trljimice, titimice.
UTUPIT vidi dotupit.
UTUPITI (se) - ogaditi (se). Utupilo
mu se (ogadilo mu se). Utupi se neko
jelo i gadi se.
UTURUEN
UTURUEN vidi zaturuen.
UTUVITI utjerati sam sebi neto u
glavu ili nekome drugome,
tvrdoglavo se neega drati, uvrtjeti u
glavu. Utuvija je sebi u glavu da mu
je gU!,terica u uvu.
UTUITI dojaditi, dozlogrditi.
Utuilo jadnoj eni.
UTVA divlja patka zlatkastih krila
i trbuha.
UV ALJA TI l . valjanjem odnosno
stupanjem urediti sukno. Nosin u
stupu da mi uvalja sukno.
2. valjanjem dotjerati balotu
dovoljno blizu bulina.
UVAR vidi uvor.
UVERTITI uputiti nekoga u neki
posao, pomoi da shvati, dati iscrpne
upute, nauiti. Rije nauiti u pravilu
koriste kao naviknuti. Nisan se ja
nauila da mi drugi pomae.
UVETIDITI nepoteno doi do
obradive zemlje koju su seljaci
krenjem, isuivanjem ili nekim
drugim postupcima stvorili na
zajednikom neplodnom zemljitu.
Samovoljci bliski mletakim vlastima
dobili bi pravo na tu zemlju, a seljaci
koji su je stvorili mogli su je samo
obraivati uz naknadu novim
vlasnicima. Dava je odnija i ko je
5 1 2 UVRAT
uvetidi (psovka na zemlj u kad loe
rodi). Vidi Vetida.
UVINATI se isto to i ugovoriti
se, doi na eninstvo. Neki kau
privinati se.
UVITITI uvjetiti, postati vjet u
nekom poslu, nauiti raditi neki
posao, s nekom alatkom, nauiti se
na nekoga ili neije ponaanje i sl.
Slino upraktiiti.
UVODINA sablast; prikaza;
plailo.
UVaR mjesto gdje rijeka
ponornica uvire u zemlju.
UVaR kresta u pijevca i u kokoi.
Kau i uvar te uvoraa. Pilica
pone nositi jaje kad joj pocrveni
uvor. Kad za velikih ljetnih ega
kokoi prestanu nositi jaja, uvor i m
poblijedi. Modar uvor znak je da bi
koko mogla krepati.
UVRAANJE uvanje stoke kraj
usjeva, na uskom terenu. Uvraati
(uvati stoku uvlaei ih izmeu
dvaju usjeva). Vidi uvrat.
Oj livada bil se orat dala,
Di san s dragin ovce uvrala?
UVRA T mjesto na vrh njive na
kojemu se okree plug pri oranju (to
moe biti oplaza, okrajak, dio
obloga, uzglavka). Uvrat ili dijelovi
UVRGNITI se
uvrata obraivani su motikom. Ako
se kopa uzdu njive (primjerice kod
okopavanja kukuruza), na uvrati ma
se poiva. Vidi postota, uvraanje.
Duga dana u zla gospodara,
Kesa prazna, a guzica gladna.
Ne da star, ne da poiniti,
A uvrati, ne mo sagledati.
UVRGNITI se - umetnuti se na
koga; sliiti na koga; naslijediti
osobine nekog pretka. Ako se uvrgne
na ujca, bit e junak (nee mu svak
zavirivat u torbu). Vidi vrgniti.
UVRNUT isto to i ukopljen,
utuen. Vidi bat.
UVRNUTI utrojiti. Isto utui,
ukopiti.
UVRSTITI shvatiti ; uspjeti. Kako
si uvrstija u :,Ykoli?
UVRSTITI se vidi upartati se.
UZA uzao, vor. Kau svor i
zavoranj te grop. Nema uz(l}a na
jeziku (kau za onoga tko ne moe
nita primuati). Uza je i zavrni dio
otkanog sukna (pola, klanja).
Odstrizanjem nekih uzala biljee u
valjalu duljinu pojedinih smotaka
sukna (radi naplate). Vidi kukolj,
naeper.
UZAES u zao as.
Oj nevisto lina,
5 1 3 UZDA
Kudilja ti drima,
Diver kuu pomeja,
Uzaes te doveja.
Uzaes pose (u za as po sebe).
Di si veera?
U ose, uzaes pose.
Kaica ritka, kaika plitka.
UZADNJU u zadnju, na svretku.
Vidi zadnja, prizadnja. Uzadnju
odvrni!
UZAJNO skupa, u zajedno. Dok su
bili uzajno. Vidi zajno.
UZBALJEZGA TI se - uspriati se
puno, bez veze i bez razloga, uestalo
govoriti gluposti. Izgovaraju i
uzbeljezgati se. Uzbeljezga se, nisan
ga vie moga sluat. Vidi baljezgati,
uspalamuditi se.
UZBITI potjerati uzbrdo. UZblj
ovce (potjeraj ih uzbrdo, previe su se
oborile, okrenule su prema kui).
Vidi pozbiti.
UZBREKNITI podrignuti;
uzrignuti. Vidi rutati.
UZBRIGA TI se - jako se poeti
brinuti zbog neega.
UZBRDIT vidi poskoi t, usprsit.
UZDA eljezna naprava koja se
stavlja konju u usta i preko nje se
odreuje konju smjer kretanja i kada
treba stati. Vidi oglavi, em, ljuta
UZDAN
uzda (barbucin), valje, ular,
redina, lis.
UZDAN - od Zapada prema Istoku
(i!pod Sunca, a suprotno od Sunca).
Vitar nosi oblake uzdan.
UZDEGEN

ITI se uspraviti se i
podii glavu od oholosti (olosti).
UZDOL uzbrdo. Kau i
uzastranu. Vidi nizdol.
UZDR

ATI (se) - voditi brigu o

sebi (hraniti se) ili o drugoj osobi,
uzdravati (se). On se dobro uzdri.
Kad je ostarila oni su je uzdrali pa
in je ostavila sve svoje stanje. Kau i
urmetovati se. Uzdravanje (briga o
svojim ili tuim osnovnim ivtnim
potrebama).
UZENGIJA dio konjske opreme
(za dranje noge). Kau i stremen.
Obino je od mjedi, a moe biti i od
koe. Ako je od bakra nazivaju je
bakralija. Vidi alka.
UZGLAVA

- kuin, jastuk. Kau i
uzglavlje. Obino je ispunjen
lepuinom. Vidi oglavak.
UZGLAVAK - zemljite uz vrh
njive (obino u brdskim krajevima),
vinograda i sl. Ove san godine uzora
i uzglavak. Na uzglavku se obino
vee magare kad se doe na rau.
Nije mi reva na uzglavku (nije mi bio
514 UZMA
od koristi pa nisam ni ja njemu
duan). Vidi okrajak, oblog, oplaza,
uvrat.
UZGLA VLJE - vidi uzglava.
UZGLA VNICA - l . gorja daska na
krevetu do glave.
2. dio greba (okrenut prema zapadu)
gdje dolazi mrtvaeva glava. Kau i
uelak. Vidi sinjal.
UZGOR - l . prema gore, uspravno.
Jo stoji uzgor. Vidi uzgorit.
2. uspravan poloaj. Jo je na uzgoru
(u uspravnom poloaju). Kako si? .
Evo, samo to san na uzgori.
UZGORIT l . uspravan; usmjeren
prema gore. Vidi uzgor.
2. samosvojan; previe ponosan.
UZGORITOST preveliki ponos;
sila.
UZICA - povodac, konopac kojim se
vee tele, magare, kojim se krava
vodi (obino vezana za roge) i sl.
Dri ga na uzici (dri ga pod svojom
paskom). Kau ipriuza, privuza,
povuz.
UZINA T - isto to i za inat, zinad.
UZJA TI - uzjahati, uzjaiti. Uzja
mu loj na oi (osilio se; ne potuje
nikoga). Vidi najati, sjati, zalojiti.
UZMA - uzeto s t (bolest).
UZNOJAN
UZNOJAN oznojen. Budi se sva
uznojna.
UZORLITI se vidi orJiti se.
UZPRNDECATI se uzskakati se.
Vidi prndecati se.
UZRAKLITI se poeti se glasati
poput kokoiju kad rakle. Izgovaraju
i uzrakoliti se, uzrakoljiti se.
UZVIRITI se prepasti se neega i
zvjerkati okolo (konj, vol i sl.).

ta si
se uzvirija?
UZVISITI podignuti (bakru ili
peku) na komatrama za neku
verigu vie. Tada je peka uzviena.
Kau i zavisiti, zaviena. Vidi
svisiti, navisiti.
UZVI

A TI se vidi proviati se.

UZVOD red loza (obino krajnji,
uz meu ili blizu ceste) u kojem su
loze uzdignute i okrenute tako da
grozdovi idu prema unutra.
UZVRPOLJITI se jako se poeti
vrpoljiti, slino to i uskomitrati
se.
UZVRZA TI se uzhodati se oko
neega, motati se bez prestanka.

ta
se ona magarina uzvrzala oko nae
kue? Vidi vrzati se.
UZVR

OPITI se uzbrigati se i od
brige postati nemiran. Vidi vropiti
se.
5 1 5 UETI se
U

ANCA navika u ponaanju,

obiaj. Ima runu (gadnu?) uaneu u
piu.
U

A TI obiavati, biti obiajan.

U

BA pun mjesec. I to znaju

nazivati mina.
U

BA TITI smukati Gaja). Vidi

batiti.
U

E 1. prigoda za vezivanje. Plelo

se (moe i od gore vune); za ue se
vuna nije pripredala, ve se prelo
debelo (malo tanje nego potku za
biljae), na poseban nain (vrtilo se
kao da se pripreda). Malo i veliko
ue sluilo ja za prenje (bilo je i
drugih namjena; moglo je ak biti na
sam
a
ru umjesto konopa). Primitivna
su se ua plela i od slame, ranine,
od neke pogodne savitljive biljke i sl.
2. mira za zemlju. Ue zemle. Ne bi
je doteklo da je do na Vereniia ua
(kau za peenicu).
U

I zapaliti (vatru). Je si li
uegla vatru?
U

I se pokvariti se od stajanja
na vruini (uegne se slanina, maslo,
ulje, mast i sl.). Vidi aglo.
U

ETI se uvui se (od udarca, bola

i sl.). Ueja se u ramenin (podigao pa
spustio ramena). Uimati se (uvlaiti
ramena; ulegivati se po kostima, oko
UEANJ
poorine). Ne znan ta je magaretu,
stalno se uimIje . Onaj tko se ueo je
uet. Vidi naimati se, oimice.
U

ANJ uoi. Izgovaraju i

uein, ueinj. Vidi eanj.
U

INA ruak (obje

d
izmeu
podne i jedan sat; nekima je uina
oko 3-4 sata popodne). Uinati
(ruati).

ta kuva za uine? Za
uinu se vrlo rijetko kuhalo (obino
51 6 UUTITI
se uzelo suhe pure ili kruha, s
kapUlom, komadiem slanine i sl.).
Jedino se radnicima, naroito pri
teim poslovima obavezno spremala
uina. Vidi ruak, veara, marenda,
nedilja.
U

INICA isto to i marenda

(mala uina).
U

UTITI ispriti malo luka ili

kapule na masti ili Ulju; uvigati.
VACA obraen etvrtast kamen,
pogodan za gr

dnju kua, zidnica.

Izgovaraju ivacada. Vaca je
obraena samo s jedne strane (koja
gleda prema vani), dok je s
unutranje gruba. Vidi maravanje,
bunjada, greza.
VACIJUN sluba (dravni posao
koji se mora obavljati).
V ADA nekakav duh u koji su
vjerovali. Vadica je neko izmiljeno
stvorenje, djeji duh, u obliku je
djeteta. Vidi maci, maminjorga.
. V ADRIOL modra galica (kamen i
klak).
VAGA 1. naprava za mjerenje
teine. Isto balanca
.
Vidi kantar.
2. dio kara. Namjeta se za vonju s
jednim konjem. Sapni mu vagu. Vidi
vagir, balancun.
V AGIR naprava na koju se upreu
konji u karu. Stalno se vaga i zato se
zove vagir. U kola se upreu dva
konja i svaki ima svoj vagir. Isto tako
je u zaprezi za oranje, drljanje, vuu
balvana. Vidi balancun, vaga.
51 7
v
VAKINJATI
VAGUN vagon na eljeznici. Kad
neto posve rodi, kau: Bie ga
vagun.
VAGUN CIN mali vagon na
kojemu rudari izvoze iz rudnika
ugljen ili neku rudau.
V AIK mnogi tako kau umjesto
uvijek (misto uvik). Slino vavik.
Vaik je to tako bilo. Vidi vazdan.
VAJDA fajda, korist, ar. Ima li
vajde? (koristi). Nije vajde, valja
sluati to gazda naredi.
V AJER CAK vidi vatroliea.
V AJNA nasljedna osobina domaih
ivotinja. Izgovaraju ivajina.
V AKANCI ferije, ljetni raspust
aka. Vidi urlap.
V AKAT pravo vrijeme za
obavljanje nekog posla. Vakat slamu
prodaje. Vakat kosidbe, vakat oranja
(ne valja sijati ili orati u nevrijeme).
Vidi zeman.
Udau se kad mi bude vakat,
I unda e moja majka plakat.
V AKINJA TI raditi; hodati; ne
smirivati se. Vazdan vakinja.
VAKO
VAKO ovako. Vaki (ovakav) itd.
Bog mi je svidok da jon nisan rekla
ni cre ti oi u glavi, a ona meni, ti si
vaka-naka.
VALA hvala. Vala ti i slava. Vala,
g05pocka plaa. Vala Bogu. Vala
Bogu i duranju. Vala je i hvaljenje.
Ne ma ivit od njegove vale. Valiti
se (hvaliti se) itd. Ko se vali, sam se
kvari.
Moj anele dragi,
Moj uvaru blagi,
Nek ti bude vala,

to me uva mala,

uvaj me dok ivin,

Da nita ne skri vin.
Amen!
VALAJ rije kojom pojaavamo i
nagla. avamo znaenje onog to emo
rei . Valaj, ne kako si naumija.
VALINGA falinga, mana,
nedostatak. Vidi valo, valiti.
VALITI l . faliti, nedostajati. Malo
je valilo da mu izbid oko. Povaliti
(ponestati). Vidi valinga, valo, kia.
2. faliti, promaiti. Valija san ga za
malo.
VALI

A kofer (kuver).
V ALOR alat.
51 8 VALJALO
VAL

O krivo; neispravno; loe;

lano. Kau ivale. Valo je ono to
ima valingu. Vala juva (lana juha).
VALUTA slubeni novac jedne
drave.
VALUTICA okruglast ovei
grumen zemlje. Izvalile se valutice ka
prikladi. Takoer i okrugao kamen
(valutica stina). Vidi muka,
skruglac.
VALJA l . igranje balota valjajui.
Kae se i da se igra valje.
2. zog pogodan za valjanje u igri na
balote.
VALJAK vidi valjuga.
VALJAL radin i spretan u isto
vrijeme, vrijedan, valjan. Cura je
valala na mater. Valjalica (valjala
cura ili ena). Di je moja valjalica?
Vidi nevaljal.
VALJALO postupak valjanja
sukna, odnosno mjesto gdje se sukno
valja, da bi se izbila vlas. Nosila san
sukno u valjalo. Trublja za sukanac
valja se pod udarcima bata ( stupa
se), dok se trublja za biljac valja u
badnju. U oba sluaja postupak je 24
sata. Sukno ide u valjalo i radi pranja
(to se uvijek obavlja u badnju i traje
2-3 sata). Kad doe iz valjala, sukno
se rastee i mota na jedno drvo tukui
VALJANJE
praknjaom i nateui da bi svuda
bilo jednako. Vidi skeati se,
praljak.
VALJANJE 1 . postupak u stupi
(stupanje) kojim se sukno pere i iz
njega izbija vlas (da postane
upavije, time toplije). Vidi valjalo.
2. nain bacanja balota. Vidi valjati.
VALJATI l . valjaljem ureivati
sukno u stupi (sukanac, biljae),
stupati. Vidi valjalo.
2. bacati balotu predase i po zemlji
je upuivati prema cilju. Valjati se
moe prema bulinu (bliati; to je
najee znaenje), moe se baciti
balota nastranu, da ostane na putu i
sl. , a moe se i izbijati (tui). Vidi
uvaljati.
VALJATI 1 . vrijediti. Ta ti valja.
Valjalo je ono za nji zlata. Valja in je
kape i kbanice.
2. trebati. Valja mi to uradit. Valja mi
nasadit motiku ( itigala se).
V ALJE vidi valja.
VALJUGA dio pribora za
svaljivanje mlina. Kau i valjak
(drvo valjkasta oblika, ue po sredini
da se moe lake dobaviti rukom)
V AMO amo, ovamo. Tamo ne
doli, vamo se ne vratili (kau
51 9 VARAKANJE
za neprijatelja kad ga se potjeraju).
Kau ivamoka, vamokarce,
vamokare i sl.
VANA T vidi vanto.
V ANDA osim, osim da. Slino je
vanko.
VANKANI vanjski. Imaju kune i
vankane lastavice.
VANKO osim, osim ako. Iemo,
vanko da bude nevrime.
VANTAZIRA TI fantazirati,
matati, ali i skreniti s uma. Oni svi
pod starost pomu vantazirat.
V ANTO karta u kartama
talijankama (u kartama cvitaricama
odgovara deku). Di je vante nije
karte. Izgovaraju i vanat. U brikuli
i trijunpu vrijedi dva punta, u
treetu jednu belu, u trentunu deset
punata (viga).
VANJSKI naoit; dobra izgleda,
pristao, zgodan. Vanjska cura.
V APIJA TI vapiti, eznuti, eljeti
(na samrti osoba vapije da vidi svoje
najblie).
VAPOR parobrod. Vidija san u
Splitu puno vapora.
VARABUT farabut, prevarant.
VARAKANJE meusobno
nadmudrivanje. Varakati Se
(nadmudrivati se, pokuati prevariti
VARAV
jedan drugoga). Varakaemo se pa ko
koga.
VARAV varan, koji se da prevariti.
Ko nou odi, varav se naodi.
V ARBA - farba, boja, tanga, pitura,
kolura. Varbati (bojati). Vidi
ovarbati.
VAR

AK - variak, drvena posuda

za mjerenje ita oko 1 0 kg (nekima je
to kvartaroi koji ima oko 25 kg).
Glava mu ka varak. Izgovaraju i
vrak, vrak. Izrauje se slino kao i
poluak. Prija u varak. Varak,
odnosno variak je i mjera za
povrinu, odnosno zemlja na koju
treba usijati varak sjemena (a
koliko rodi da rodi ). To je odprilike
dan kopanja jednom motikom. To je
odprilike jednako jednoj motici. Kad
bi dobro rodilo dobilo bi se u
brdskim njivama jedan varak od
jednog snopa.
VARENIKA - kuhano mlijeko. Pure
i varenike (jedno od eih jela). Vidi
jamua, kisalina.
VARE

iCA vrsta prinaste

zemlje. Izgovaraju i vareika.
VARICA grah s jeimom ili s
manistrom (ubijotan).
VARI

AK vidi varak.
520 VAA
VARITI - kuhati (hranu za ljude ili
ivinu). Sto var. Vara (ono to se
vari). Dok ima vare.
VARA

A 1 . isto to i varnjaa.
2. izdubeni dio gusala na koji se
natee koa. Kau i kopanja.
VARKLIJE ljepe. Varkliji
(ljepi, vrijedniji). Varklija je ona od
njega.
VARNICA - vidi kotlanica.
VARNITI - samo malo mrdnuti.
Vame li, sve e se privrit.
VARNJA

A - velika drvena lica.

Upotrebljava se pri kuhanju nad
ognjiem. Izgovaraju i varjaa.
Vidi kacivola, kaika, miaa.
V ARU

varo (Sinj, Imaeki, Drni,
Knin).
VAS - sav. Kau ivascili.
V ASOVA TI dignuti (uzeti)
sljedovanje ( rije je donesena iz
Austrougarske vojske). Vidi gibirati.
Vasovanje (sljedovanje). Kad
nekoga istuku, narugaju se: Dobija je
svoje vasovanje, Vasova je batine itd.
Vidi miritati.
V ASUK sljedovanje, ono to
pripada, gibira.
VA

A komad uraene govee koe

namijenjen za izradu opanaka. irine
je oko 20 cm, a izrezana je od glave
VATA
prema repu (za oko etiri opanka).
Vaa je podrugljivo i bilo koji komad
koe otkinut s tijela.
V A T A bumbak, proeljani,
nepredeni pamuk.
V ATA

INA posjed dobiven

vatanjem, izmicanjem.
VATATI hvatati (grabiti sebi).
Vatale su se ume pa se ograivale.
Vatao se i pust kamenit predjel na
kojemu je bilo bar neko drvo (a bio je
na zgodnu mjestu) itd. Mnoge
ogrede nastale su vatanjem. Vidi
izmicati se.
Y A TKA pomono veslo u lai
(dugako oblo drvo).
V A TRALJ isto to i oeg.
VATRENICA kua u kojoj se loi
(u kojoj je ognjite). Izgovaraju i
vatrenjaa. Govore i vatrena kua.
Kako se u njoj sjedi, naroito za
hladna vremena, neki je zovu
siditnja kua (sidetija kua, sidita
kua). Vidi stojna kua.
V ATROLICA upalja na kresivo.
Obino je imala i poklopac. Kau i
vercak, vajercak.
V A VlK uvijek. Slino vaik.
V A VLITI aliti (odnosi se na
ivotinja, ali i ponekad i na ovjeka).
Vidi skomIiti.
521 VEARA
VAVOLJITI vakati punih usta
(dugo i polako). Progucaj vie ti
zalogaj, ta ga vie vavoljif Vavolja
(nadimak za osobu koja vavolji dok
jede ili koja izgleda kao da vavolji).
VAZDAN cijelog dana, ali i uvijek.
Vazdan krepajd. Blago se goni na
pau za vazdan. Vidi vaik, popas,
obdanica.
VAZDANAK cijeli dan. Vie vridi
uranak, nego vazdanak. Vidi ranak.
V A

limena posuda.
VA

AN uobraen, umiljen (ko

san ja san). On ti je vaan (dri se
iznad drugih, sili se, velia se). Za
takva ovjeka kau: Misli da je
popijo pamet ciloga svita.
VA

ITI hodati poput patke. Vidi

kko vai. Vai, vai (uzvici kojima
se dozivaju patke).
V A

OL grah (gra).
VECA gust talog koji se taloi pod
vinom na samom dnu bave. Kau i
peca te postelja. Kad se netko posve
napije, kau: Potega vecu. Vidi
ustriiti se.
VE

ARA veera (i tako govore).
Obino jedini obrok koji se kuhao.
Vidi ruak, uina, marenda,
nedilja.
VEITI
VE

ITI - glasati se kao koza

(meiti, kveiti, dreiti). Veka
(kozja dreka). Vidi meenje,
vekoati.
VEDRINE selo u sinjskoj zagori.
VEDRITI se biti slab, proziran
(vedri se posve slabo eljade, vino
(vedruljak), nepodignut krov itd.).
Naravski, vedri se i nebo. Odatle
provedriti se. Provedrija se, nema
kapi krvi u njemu. Kau i: Blid k
krpa.
VEDRULJAK vino to se vedri,
slabo kao voda. Donila mi je onoga
vedruljka. Kau i vedro ki voda.
Tako znaju nazvati i vino u kojega je
ulivena voda. Vidi cavarika.
VEGO nego, vengo, vegon.
Nije mene rnilo u ratu
Vego mala kudiljom po vratu.
VEGON isto to i vego. Kau i
vengo.
VEKO

A TI - isto to i veiti.
VELA - vrsta. Ima cvia svake vele.
Sramotna vela.
VELE puno; dosta; pretjerano.

to
je vele vele . Vele ti je naavia Boe
moj!
VELI

ATI se uzdizati se vie

nego treba, praviti se veim i
522 VELJATI
vainijim nego jesi. Vidi vaan, siliti
se.
VELI

E - selo u sinjskoj zagori sa

zaselkom Raduna. Vidi Grab.
VELIKA

KI velik. Vidi
kolikaki.
VELIKI BRO

ANAC - selo u
splitskoj zagori. Prije se zvalo
Broanac. Vidi Prugovo.
VELIKI PROLOG selo u
vrgorakoj zagori.
VELUD - vel ur, vrsta kvalitetnog i
skupocjenog platna: barun, samt,
kadifa. Veludom se obino opijavi.
VELU

I

-selo u drnikoj zagori.
Vidi Drni.
VELJA

A - drugi mjesec, ujedno

nadimak prevrtljivu eljadetu.
Veljaa maja deraa. Kau i
Velja. Velaa suna, dica gluna
(moda guna???), veljaa mokra,
dica smona. Neki pak vele: Veljaa
una, dica tuna. U veljai je bole
vidit gladna vuka u polju, nego
ovika u koulji. Vidi zajmenici,
prdelj.
VELJA TI mijenjati se, prevrtati
(kao Veljaa).
Kad Velaa ne veljuje,
Starac Mara ne miruje.
VELJU
Neki zapoinju Ako Velja ne veluje.
Vidi napoveljati.
VELJU - kaem, govorim. Ja ti
velju.
VENA - pukotina u stijeni koju je
potrebno nai pri razbijanju maljem
veih komada kamena. Triba mu na
venu. Vidi ku nj.
VENTI

INKVINA - isto to i
dvajespeta. Izgovaraju i
venticinkvina, ventiinkve. Iman
ventiinkve.
VENTILJ ventil.
VEPLE

KA l . utura vojnika.
2. posuda za petrolju. Vidi lepuka.
Petroulja se uva i u bremi, ramini.
VERA - vitica, vrsta prstena
(zarunikog).
VERAJA isto to ikotlanica.
VERATA - ferata, vlak, eljeznika
kompozicija.
VERCAK - upalja. Vidi vatroliea.
VERDUN vrsta ptice. Izgovaraju i
vrdun.
VERDURA - zelen, pitoma i divlja
(zelje, zeljija, zeljanija).
VEREBICA - isto to i jarebica.
VERESIJA - kredit; pozajmljivanje.
Od gotova napravija veresiju. Dati
na veresiju (dati na kredit, na dug, na
523 VETA
brk; do vage).
C
ast svakomu, veresija
nikomu.
VERNI

A isto to ikalajis.
VERSA NJE - veselo skladno
pjevanje. Izgovaraju i veranje. Tako
nazivaju i slavujev pjev. Versati,
verati (skladno i veselo pjevati;
pjevati poput slavuja).
VERU GA - karika lanca. Veruge
(lanci, ali i komatre). Vidi
naverugati, razverugati.
VERUM - ljutina, gnjev, srdba. Od
noga veruma ne zna ta radi.
VERZET - vrsta kupusa
(namrekanog lista), kelj. Kau i
verzot verza te verzir. Vidi
verdura.
VESKAN - ovan vitkih dugih
rogova. Kau i vila (iako je to
najei naziv za slina vola). Vidi
zaveskiti, zavilaiti.
VE

TA 1 . gospodska haljina.
2. feta, gozba prireena zbog nekog
vanog razloga (blagdana, krtenja i
sl.). Vidi vraja, brgulja.
VE

TIDA naziv za zemlju koju je

nekad netko uvetidio.
VE

TIT odijelo (odilo, odilje).

Vidi anjcuk.
VETA - feta, krika, komad, truca.
Vidi lama.
VETIVI
VETIVI svreni, puni, potpuni, koji
je poloio sve ispite. Sad si vetivi.
Znai i pravi. Vetivi Sinjanin (pravi
Sinjanin, a ne pridolica).
VEZ bijela savitljiva vrba ijim su
se mladicama vezale poivae na
evaru. Izgovaraju i vezika. Vidi
rakita.
VEZA vidi vezitka.
VEZILJA enska osoba koja veze
(obino ruvo divojako).
VEZIR I. turski vojni zapovjednik,
ujedno nadimak silnu i nasilnu
ovjeku.
2. mukarac u odmakli m godinama
(ali ne starac) koji se ne eni,
pazdrk. Vidi prikocati.
Pada kia, rodie kumpiri,
enie se Glaviki veziri.
VEZITKA igla za vezenje. Kau i
veza. Vidi pletitka.
VI ovaj. Doa san u vi as. Vidi vo,
no.
VIBRA fibra, temperatura.
VIC ala, poalica, dosjetka, baza.
VICIJA muiavost, hirovitost.
Istrau ti ja vici je iz glave. Za takvu
osobu kau da je vicijuzasta.
VIDARCE vidi vidrica.
VICINIJA skup seoskih vladara,
posoba. Vidi sul.
524 VIGANJ
VIDA matica, zavrtanj. Vidati
(navijati vidu). Vidi odvidati,
zavidati. Vidi galetin.
VIDILICA l . mjesto s kojeg se
daleko i dobro vidi. Vidi pogledan.
2. pogled. Makni mi se s vidilice.
3. isto to i vidilo. Jo uvik ima
vidilice.
VIDILO vidjelo (svjetlost pri
kojemu se vidi, jasnoa), vidilica.
/zae dila na vidilo. Vidi zavidila.
VIDOK dobar oban (koji dobro
pazi na blago).
VIDRA drvena posuda za vodu.
VIDRICA vidra s tri ruice (za
vino) ili za muu mlijeka (munjaa).
Kau i vidarce. Vidi diva.
VIDRO drvena posuda za pranje
rublja. Vidi matilo.
VIDUN eljezna prigoda koja
privruje kaune pri betonskoj
izgradnji. Kau i paajica.
VI GA figura s likom u kartama
(vanat, konj, kralj). U pravilu se
govori u igri trentuna, gdje vrijedi
deset punata. Vidi obuena.
VIGO uzvik kojim se vabi ili
pogoni pas. a vigo, A.
VIGANJ kovanica (kovaija),
odnosno samo ognjite i mij
(miina) u kovaiji.
VIJA
VI.A naziv za pa rogu, odnosno
za paroinu.
VI.A vjetar po kojemu je zgodno
vijati ito (dobro doe i obanima za
prljanje kukuruza u polju, naroito
na gaJebini). U nekim krajevima je to
neodreen pov. ietarac, u nekim je
posunanac (posunar, sunar), u
nekima donjak, u nekima zornjak
itd.
VI.AA lopata za vijanje ita.
VI.AICA naprava za ienje
ita od plive i za reenje ita. Vidi
buret.
VIJAA putovanje (koje u pravilu
nije od potrebe, nego odbisa). Gtma
je na (Ll) vzjae. Kau ivijad (to
znai i jednu etnju, jedan dir).
VIJANJE postupak odjeljivanja
penice (ita) od kouljice i drugih
otpadaka, bacanjem lopatom uvis na
laganu vjetru. Vidi crnol1etiti.
VIJAR isto to i vijor.
VI.A TI obavljati vijanje ita.
VIJ OGLA V vragolast
nepredvidljiv; zadlt.
VI.OK prameni kose, kovilj.
Gaj se l10ja koso na vzoke.
Vidi vjok.
S2S VILA
VIJOLA vrsta burgije, svrdlo za
drvo. Naroito je pogodna za buenje
rpa na bavama.
VIJOR vihor, kovitlac. Kau i
vijar, usok, pijavica. Kad se uhvati
vijor, kau: To su vile kolo zametnile.
VIJORIN pola austrougarske
forinte.
VIJUBA fijuba, (juba, ukosnica,
vorketa, nala.
VIJUMBE okomito; vertikalno.
Isto p(i)jul1be.
VIJUMBIN fijumbin, visak,
pjul1bin.
VIKOVNO vikovino, vjeno.
Ni,l' ta nUe vikovno. Niza ne svitli do
zore.
VILA ensko bie, obdareno
velikom ljepotom, ali (u pravilu) s
jednom magareom nogom (druga je
noga normalna; neki vele da su obje
magaree). Viali su ih obani
(111adarci) koji su nou ostajali sami
u pl anini. Vile nou konjima ispletu
grivu i rep u pletenice. Vidi
vilovnjak.
VILANAC finanac. Kau i vilanca.
VILARE vrsta sandala od koe.
VIIA vol velikih vitkih rogova
(ponos vologonaca). Nema \'ie
volova vilaa ... Tako neki zovu i
VILAITI se
slina ovna. Govore i vilota, roga.
Vidi zavilai ti, veskan, zaveskiti.
VILA ITI se uzdizati se uvis,
protezati se i izvijati se uvis (poput
vila i poput rogova u vola vilaa).
Moj gozdeni gori se vilai,
Danas ete primati benai.
VILA TI vidi naviljiti.
VILE 1 . alatka za skupljanje sijena
(drvena). Dos"le vile k oiman. Kome
su noge poput vila (poput roziju u
vola vilaa), dobije nadimak vileta.
2. alatka za skupljanje gnjoja
(gvozdena).
3. vrsta aova (vile pinjurae) .
4. mjera za koliinu sijena, trave i sl.
(edne vile). Vidi naviljak.
VILENJAK vidi vilovnjak.
VILINSKA KOSA vrsta utkaste
duge trave koja doe na lIvade
(naroito brdske) kad se ne kose. Kad
vilinska kosa obuzme livadu, nestaju
ostale trave. Teko je iskorjenjiva.
VILIR flir (starinski novac).
VILOTA - vidi vila.
VILOVNJAK muka osoba koja
leti u oblacima i na odreeno mjesto
navue nevrijeme, vjetar, neveru,
krupu. Govore i vilenjak, vilac,
vitac. Svako mjesto ima svog
vilenjaka, ali nitko ne zna tko je,
526 VININE
samo se nagaa. Vilenjaci esto u
oblacima vode meusobno borbu,
osveuju se jadan drugome (onaj koji
pobijedi poalje krupu da obije
groe u selu onoga drugoga). Svaki
vilovnjak uva svoje mjesto. Vidi
povileniti.
VINA - selo u vrgorakoj zagori s
zaselkom Luka.
VINALI -selo u sinjskoj zagori .
Selo se nazivalo i Jare. Vidi Vrlika.
VINANICA 1 . drvena greda na
koju se naslanjaju merteci, ronjici.
2. haljina u kojoj se mlada vjenala,
vjenanica.
VINUA - vidi linua.
VIN - kolotur, ekrk, vitlo.
VINDELJ podmetak od slame ili
neega drugoga na glavi udanih ena.
Vidi kovrIjak, priveza, udar,
okruga.
VINDIJA ovjek koji voli vino,
koji je od vina. Ako kogot hoe
popiti, ali moe bez vina, kau: Nie
ti on niki vindia.
VINI isti, jednak, iti. Pogledaj ga,
vini aa.
VINIKA isto to i zerdaJija.
VININE -selo u sinjskoj zagori s
zaselcima Koprnica, Razdolje,
Rupe, Vitrenjaa,
VINKLO
VINKLO vidi kvadar.
VINOVO selo u drikoj zagori
(Dojne i Gornje). Vidi vrljevo. Vidi
Unei.
VINTA 1 . finta, pretvaranje.
2. isto to i krik.
VINUAST - roze. Kau i vinu est.
VINJANI - selo u imockoj zagori
(Dojni i Gornji). Franjevako upno
mjesto (sv. Roko ispovidnik) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Ima
i crkva Sv. Ante na Cvitia mostu te
Sv. Nikole Tavelia u Dojnin
Vinjanin.
Sveti Roko ta si u Vinjanin,
Podaj zdravlje nain Vinjananin.
VIRA - vjera; tvrda rije, zadana
rije ( kao bessa kod Albanaca). Nije
vira grumen sira. Vidi nevira.
VIRLATI obilno mokriti, piati uz
glasan um. VirIanje (obilno
mokrenje). Vidi izviriati se,
navirlati.
VIRLIJAN - izmeteno, malo
uzljueno mlijeko. Vidi proviati
se.
VISA TI - vjeati, ali i visjeti. Tamo
je svata visalo. Visati se (vjeati se).
Ne visaj se, vrat e ulomit. Visalica
(vjealica).
VISMEN - vidi povisra.
527 VITANJE
VISOKA - selo u drikoj zagori
VIALICA - dva klipa kukuruza
skupa spojena lepuinom (opri
kukuruza, to ti je bilo radi uine).
VI - ljepilo pogodno za lov ptica.
Neki izgovaraju vie. Vidi boket,
kola.
VIANJE vidi vitanje.
VIARICA - vrsta leptira. Neki
kau vitica.
VIICA isto to i vitica. Viac
(isto to ivitac).
VIUN ovjek nadnaravnih
sposobnosti, arobnjak. I si viun
ili si mu govno poijo. Kau ivitac,
viac. Vidi arovnik, deot.
VIEK - fiek. Vieklije (fieklije).
VINO jako malo. Vidi volino,
ovlino.
VINJAK - vrsta vinje malo
krupnijih plodova. Izgovaraju i
vinjac, vinjak.
VITAC - isto to i vilovnjak,
vilenjak. Kad se sprema nevrijeme,
kad se nebo speri, kau: Vitac
navlai kiu. Kau i viac.
VITAC - arobnjak, ovjek koji
izvodi arolije.
VIT ANJE - zbor vjetica (negdje
pod orahom ili u njegovoj kronji),
vianje. Kad se razilaze govore: Ni
VITICA
o drvo ni o kamen do na vri BUokove.
Lete na metli i do prvi pivaca vraaju
se kui. Za to vrijeme kod kue
ostaju samo njihove miine da se ne
bi opazilo da ih nema. Kau da bi se
razbile u umrle kad bi ih razotkrili i
rekli im: lo drv i o kamen, pa na vri
BUakove. Neki govore: Ni o drvo ni o
kamen, nego na Mu pod ora ili Ni o
drvo ni o kamen, ve u polje pod ora,
neki pak Ni o drvo ni o kamen ve na
Bra pod roga ili slino (ovisno o
kraju). Viici je dobro zavezati
komatre mrtvouzice, pa nee moi
izai iz kue, niti e moi drugima
ukrasti mlijeko iz stapa dok metu
(mlijeko se niz komatre slije u
vitiinu kotluu). Kau da je
najee vianje u noi prid Juru i
prid Ivana (ueanj Jure i Ivana).
Vidi raeljka, proviati se, ko.
VITICA vjetica, viica ali i
vrsta leptira, viarica.
VIT fit, najamnina. Vidi avitati.
Tako se nazivao i neki porez za
mletake i austrijske uprave. Vaniji
su porezi jo bili: livel, ast,
desetina.
VITI CA isto to i vera.
VITI nadimak osobe koja vitla
glavom. Isto vitlan. Vidi vitlo, vito.
528 VIITAVATl
VITILJ fitilj, stijenj, payer, tinj.
VITLAN naziv za ovjeka koji
die glavu i vitla s njom. Isto viti.
VITLEUEST razigran pa zato
nepromiljen, rastresen. Vidi vitren.
VITLO kolotur, vin.
VITO prigoda na koju se namata
oputa. Izgovaraju i vita.
VITREN brzopIet; nepromiljen.
Vidi vitriti, vitleuest.
VITRljOLA sredstvo za pravljenje
sapuna, za pranje baava i sl. Kau i
soda kautika.
VITRITI l . hlapiti, vjetriti. Vidi
izvitriti.
2. gledati na sve strane (usplahireno).
Muko i tri, vidi kako mala vitri (na
derneku). Vidi vitren.
VIDRA V sklon vidrenju.
Izgovaraju i vidrov. Slino je
pidrav.
VIDRITI sve oko sebe temeljito
promatrati i razmiljati kako sve
doznati, kako izvui korist. Osoba
koja vidri je vidrac, vidrica.
VIIT A lijeniki pregled radi
regrutacije. leva. Zpalo me, otprve
me uze!
VIIT A VA TI pregledavati;
kontrolirati.

ta si ti tu doa
viitavat?
VILE
VILE brza, spretna, (viljasta),
promuurna osoba. Inae, vile je
mladi pas, vilin.
VILIN 1. isto to i vile.
2. vrsta mletakog novca.
VILJAST vilast, brz, okretan
(poput kueta). Izgovaraju i viljast.
VJOK fijok. Vidi vijok.
V JUBA vidi prejica.
V JUMBE na glavu. Kau i
vijumbe, p(i)jumbe.
VLA vlah.
Sunce pade meu dvi planine,
A ja lego meu dvi vlajine,
Meu Anku i meu Jovanku.
Anku ljubin, a Jovanku budin.
Vidi rka, turin, navlajisati.
VLACA brk na travi stokIasi,
(klasulji), na peninu i jemenu
klasu. Nezgodna je u ustima na
jeziku jer moe otii u grlo pa je
opasna za djecu (pri pokuaju da je
jezikom izbacimo vani, ona sve
dublje ide prema grlu; moe se
izvaditi samo prstima).
VLAINA mreasti dio vlaka.
Govore i kesa te sak.
VLAITI ureivati (izvlaiti) vunu
gargaama. Rjee kau gargaati.
Vlaenje (ureivanje vune
529
VLAKA
gargaama, gargaanje). Vidi
grebene.
VLAUGA 1. naprava (drvena) za
prenoenje grae s planine, iz ume, s
nekog brda i sl. Govore i smuk,
sanice.
2. drvena naprava (raJjasto drvo s tri
paroka) za snovanje pree. Lina
ka vlauga (kau za lijenu enu).
Vidi soja.
VLADE muko ime, Vladimir.
VLADINOVAC naziv u nekim
dijelovima zagore za svaki
umjetni gnjoj (nastao zato to je jo
za stare Austrije drava dijelila
umjetni gnoj onima koji su sadili
duhan). To je i naziv nekih bunara
koje je iskopala drava ili neega
drugog to pripada vlasti. Vidi
kraljevac.
VLAJISA TI navaljivati na nekoga;
ljutito nekome obraati. Vidi
navlajati.
VLAK mreasta naprava za lov
ribe i raka na rijeci. Neki je nazivaju i
teljig, telj ug. Djelovi su vlaka kolac
(koplje, drak, srg), kotorite
(teljug), bilo i kesa (vlaina, sak).
Vidi purnjak, bat, bati ti.
VLAKA ravan kamenit predio
(obino u brdu) pogodan za ispau,
VLAKA
za snoenje drvea (odnosno po
kojemu se snosilo drvee) i sl. Neki
tako zovu usko zemljite ili dugu
njivu to se zavlai u umu, meu
stijenje, odnosno zemljite ili prodol
izmeu dvaju redova stijena.
Ja se s matan pojaa na vlaci,
Ona jaa svr sebe me baci.
Vidi Tijarica, vlauga.
VLAKA selo u vrgorakoj zagori s
zaselcima Dumii, Grgii,
Podgradine, Rodalji Teki, Vukovii i
Vulete. Vidi Zavojane.
VLAS bolja vuna koja se izvue
nakon grebenanja. Slui za preu
osnove. Vidi bi, upi.
VLASAN s velikim pramenovima (
u pravilu se odnosi na vunu).
Suprotno je up est.
VLA 1 . trom; lijen; hladnokrvan;
nezainteresiran (konj koji slabo vue,
ovjek koji nerado pristupa poslu, a i
ono to radi, radi sporo, bezvoljno
itd.). Vidi evar, egaran.
2. mek (vlaa je pura koja nije tvrdo
umijeana itd.).
3. blag. Vla k ulje.
4. neotporan; popustljiv. Tako vla
latrk je onaj ije su stranice posve
rastezljive.
VLAA faa, boca.
530 VODA
VLAII zvijee na nebu po
kojemu su ljudi odreivali nono
doba.
VLIKO ovoliko. Kau ivoliko,
ovliko.
VO l . vol, muko odraslo utueno
govedo (nije bak). Manji i mlai vo
je voi, yoko krupniji i tei je
volusina. Volove su koristili za
oranje i vuu (vozivo) i tu je vano
da budu parci. Zato su ih obino
zimi bolje hranili od krava ili davali
na izor. Vo obavezno ima ime:
Sivonja, Risonja, Brizonja,
Kitonja, Peronja, Zekonja,
Zlatonja, Bieta, Milonja,
Dragonja, Galea, Ramea, Jelin,
Srneta, Golub itd. Milanja se uz
Dragonju vee.
2. ovo. U vo doba ovik mora bit
zadovoljan da je iv. Vidi vi, no.
VO rije kojom potiu stoku na
vodopoj. Vo krva, vo ovca, vo
mila moja. Govore i mavo, navo.
Ovci esto kau prrvo ili ptrvo.
VODA vrlo vana, a esto rijetka
stvar u zagori, naroito u ljutoj
zagori. Valjen Isus vodo ladna, s
tebon Isus bija vazda (s tebon Isus i
Maria bili vazda). Dok si zdrav i
voda ti je slatka. To je ujedno
VODEN
uobiajeni naziv za rijeku. Ne ajde k
vodi (ne idi blizu rijeke). Puca bi u
nju (kad nekome daju vode, a ne pije
mu se, obino zbog gladi). Ne moe
mu vode prinit. Ne moe se oprat ni
vodon ni lugon. Ljulja se k na vodi.
Nek ga voda nosi: edna bi te priko
vode priveja. Stala mu voda. ta si se
uzoda, ka da ti je voda stala? Vode i
zlobe nee nestat. Tija voda stigne di
i brza. Vodu tuka ne tuka, voda uvik
ista. Bolje stoput pod vodu nego
jedanput u vodu (savjet curi). Vidi
kia, bunar, atrnja, lokva, rovanj,
saran, agra, gusti rna, vrilo,
pitet, toak, riina, matica, trn,
dubanjac, brzac, bukara,
kamenica, stublina, vuija.
VODEN OVdje. Izgovaraju i vode,
ovden, ovde.
VODENA KOKA povea cra
ptica koja se gnijezdi oko vode i
nisko leti.
VOPDENI JASEN pitomi jasen,
jasen s malo ljepim tamnijim liem
i jaim stablom nego to ga ima
obini jasen.
VODENJAA - tikva pogodna za
izradu suda. Govore i tikva
vodarica.
531 VOJNI
VODENJAiTI se postajati
voden. Poeli su se kumpiri
vodenjaiti. Vidi provodenjaiti se.
VODENJAK - vodeni kumpir
(nastane ponajvie tako kad kumpir
ostane neizvaen, a pada kia).
VODIR brunjaa (posuda izdiljana
u drvu u kojoj se dri voda za
bruenje kose). Govore i vodirica te
kozolica. Kosac dri vodir oko pasa,
a u vodiru se dri i peraa te brus).
Dok je moga brusa u vodiru
Nee mala spavati u miru.
VODITI l. tjerati se (odnosi se na
kravu). Tada se krava vodi pod baka
(na odravanje). Ako i nakon toga
bude vodila kau da povodi. Dva put
smo je odravali, nee valjda opet
povadit. Vidi jalovica, stejena.
2. vidi ganga, rera.
VODOKRE - krtenje Isusovo.
Za Vodokra su obino velike
hladnoe. Vru ka poluga o
Vodokru (nije vru; nije od
obeanja) Vodokre, i pop na oltaru
dre. Vodokre, pae dre.
VOA - vidi vojvoda.
VOJE - novine. Izgovaraju i voji.
VOJKAVICA - isto to i oj kavica.
VOJNI -selo u sinjskoj zagori.
upno mjesto skupa sa Gardunom
VOJVODA
(Sv. Jure muenik) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji. Ime tog sela
obino izgovaraj u Vojnie.
Da mi je se udat na Vojnie
Nosila bi ute postolie.
VOJVODA l . netko tko je na elu
neke druine, naroito vojne.
2. glavni zapovjednik u alki. Prije su
govorili voa. Vidi pobonik.
3. prvi u mobi.
2. upravitelj okruga za austrijske
uprave.
VOLAR ovjek koji dri i hrani
tueg vola (za odgovarajuu
naknadu). Ta se usluga zove
volarenje. Vidi izor.
VOLARICA l . vrlo uska, tijesna
ulica, uliica.
2. vrsta ptice, govedarica,
belenguza.
VOLA T svod na zidovima, arkada,
luk.
VOUKO ovoliko. Kau i ovliko,
vliko.
VOLINI isto to ovlini. Vidi
kolini, nolini, tolini.
VOLTA svod. Vidi emer.
VOLUJSKI UAC vrsta jestivog
divljeg zelja, boraina. Zovu ga i
uac.
VOLJA vidi kokoija volja.
532 VOTANE
VORA l . prednost, fora. Ima vore
(ima vremena).
2. sluaj, prigoda. ledne vore (edan
put, jednom prigodom).
VORCA forca (snaga, sila). Neman
vorce (nemam snage, ne mogu vie,
nemam sape). Kau i svorca.
VORET foret, stran, tu.
Izgovaraju i vu ret Vidi de(v)oran,
devorski, stranjski, a.
Ajte kui vureti mladii,
Nestalo je petrulja Ll svii.
VORIKOVANJE forikovanje,
jurianje u ratu, ratovanje.
VORINT A forinta, starinski novac
za mletake i austrijske uprave.
VORKETA forketa, nala,
ukosnica. Govore i vorkadela te
vrkadela i vijuba.
VORMEL(A) kopa, panga.
VORT fort, stalno, neprekidno.
Vo rt pada kia.
VORTICA fortica, vojna utvrda.
VORUM forum.
VOA foa, kanal pokraj puta,
njive ili kue.
VOTANE selo u sinjskoj zagori.
Govore i Votani. upno mjesto
skupa s Roama (Roin) (Pri s veto
Ime Isusovo) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji.
VOTINA
VO

TINA sae. Izgovaraju i

votina (znai i neduperani vosak).
VOZALICA - sluaj u trlji
(velikoj), kad jedan od igraa tako
namjesti kamenie da pri svakom
potezu moe imati po tri kamenia u
jednom redu.
VOZARICA - bava s vratima
(purtelom) za prenoenje masta (u
nekim krajevima groe se masti uz
vinograd pa se prevozi kui; veina
groe goni kui usepetima,
kovama, badnjima i masti u
konabi).
VOZA TI se - isto to i mantati se.
Sve mi se prid oimon voza.
VOZIVO - prevoenje. Ne mogu ti
dati vola je rbo vo triba meni za
vozivo.
VRABACI.JER - lan crkvnog
odbora koji u crkvi za vrijeme
bogosluja od vjernika kupe
lemuzinu ili na neki drugi nain
pomae sveeniku. Kau i bracijer.
Vidi remeta, sakritan.
VRABA - vidi vreba.
VRABA

- selo u sinjskoj zagori.
Vidi Grab.
VRAG - dava, sotona. Vrag i ava,
dva brata. Govore i njag, dag,
njava, jag, vradar itd.

ta s vragon
533 VRANINA
krene, s vragon i ode. S vragon
dolo, s vragon olo. Vrae pakleni!.
Sria je gleda, vrag jon ne da. Vidi
providati, nesra.
VRAJ - fraj, osloboen, bez
obaveza, slobodan. Uskopa san lozu i
sada san vraj.
VRAJA - fraja, gozba. Kad e bit
vraja? Kau i vrajanje. Vrajati
(slaviti, gostiti se, biti na vraji). Samo
da mu je vrajat. Vidi veta, brgulja.
VRANCA - sifilis ili neka druga
spolna bolest. Zovu je i vrancuska
bolest. Vidi ovrancati se.
VRANCUZICA -vrsta loze koja
daje crno sitno groe slabije
kakvoe. Sade ga u manjim
koliinama jer daje boju vinu, a i
otpora je na sve bolesti. Vidi
loder.
VRANDOLAC -selo u sinjskoj
zagori s zaselkom Pod Glavicon.
VRANINA NOGA vrsta jestivog
divljeg zelja (list slian listu
utenice). Izbija vie listia koji se
priljube uz zemlju. Javlja se rano u
proljee (naroito nakon oranja).
Izgovaraju i vranija noga. Neki ga
razlikuju od vuije stope (kojoj je
list poput lista selena), neki ne.
VRANKO
VRANKO slobodno; siguro.
V ranka karta (karta u treetu ili
brikuli koja je najjaa u svome
zogu, u jednom trenutku igre).
VRANKO potpuno. Ti si vranka
budala. Mislija san da si pametan, a
sad vidin da s vranko lud.
VRANO Frano. Kau i Vrane,
Vranduk, Vranc, Vranina,
Vranje.
V
ranina nedilja (razdoblje
od Svetog Franje Asikog (4.
listopada) i Franje Borgij a ( lO.
listopada)). Ne sij ito (enicu) na
Vraninu nedilju. Ujesen se pojavi
svilenkasta nakupina po zraku. Pola
je svila, zeman je sijat ito.
VRATA - daska za ustavljanje vode
na jai. Vidi zapornjaa.
VRATE NAPOVRATE ponovno
ukazivanje prilike, mogunosti. Da
su mi vrate napovrte, drukije bi
postupijo. Vidi napovrat.
VRA TARITI esto i bez velike
potrebe otvarati i zatvarati vrata.
VRA TNIK - kamen koji oblikuje
kuna vrata sa strane. Govore i
bedrenica, bedreni kamen. Neki
tako zovu gornji prag (tada bedreni
kamen obino zovu vratnica, neki ga
zovu dovratnik). Vidi pale.
534 VREBA
VRATOLUM vratolom (opasno
mjesto; visoko mjesto s kojega bi se
moglo pasti i slomiti vrat; neravan
teren pun rupa, stijena, kripa i sL).
VRATUN zidarska alatka za
ravnanje inkarta na zidovima.
VRATU

A - l . vrat (naroito kod

peradi). Zvriu ti vratuon. Vidi
guak.
2. dio miine koji je bio oko vrata
ivotinje. Vidi sir, noica.
VRBANAC teka zarazna bolest na
ivini. Vidi bedrenjaa, poganac.
VRCKON isto to i vrcon, vrce.
VRCNITI brzo odskoiti, poletjeti.
Izgovaraju i vreiti. Vrcia mi kamen t
oko. Pazi kako sid, vrcie ti drvo u
glavu.Vreija (umro). Vrcne ika,
crv iz pruta i sl. Vidi izvreiti,
privreiti.
VRCON ravno, pravo. Kau i
vrckon, vrce. Ajde vrcan (Idi pravo,
brzo i ne zaustavljaj se). Vidi dreto.
VR

AK vidi varak. Isto vrak.

VR

INA nona posuda.
VRDUN vidi verdun.
VREBA l . obilan i nagao potok
koji provrije samo za velikih kia, a
nakon kratkog vremena presuuje.
Izgovaraju i vraba. Vidi riina.
VREBAC
2. mjesto pogodno za vrebanje
divljai. Bijo san u vrebi. Vidi eka.
VREBAC vrabac. Kau i rabac,
rebac, jarebac.
VREGA

etka, brukin za
vreganje.
VREGATI istii kuni pod ili prag
vregaom. Taj se postupak zove
vreganje.
VREGULA tanki komad, komadi.
VRGELJ dio rala (ruica).
VRGNITI staviti negdje neto.
Vrgni na policu (stavi). Di se vrglo,
ka da je u jamu upalo? Vidi
privrgniti, izvrgniti se, uvrgniti se.
VRGORAC gradi u vrgorakoj
zagori. Franjevako upno mjesto
(Navienje Marijino) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji. U upi je i
selo Kotezi.
VRICA rije kojim se pojaava
znaenje rijei vrh. Na vri vrice. Na
vri vri5ke. Vidi vro, dnuca.
VRI

A vrea od vune domae

izrade. Uzeja ue u vrii. Za razliku
od arara ona je od bolje, uglavnom
bijele vune (s malo cre vune u
potki), tvra je, ima poprene strike.
Slui u pravilu za noenje ita u
mlinicu i brana iz mlince. Ima
pekIje i uzicu. Posjedovali su ih
535 VRILO
samo moguniji, dok su se veina
umjesto vria sluili malo boljim
ararima od vune. Bacija ga ka vriu
luga. Vidi maa.
VRI

ANJE igra nose (edan

drugoga nose na leima).
VRIDAN vrijedan, valjan, vaan;
radin, marljiv ali i snaan. Nisan ti ja
vie vridan ka za zemana (nisam vie
tako snaan). Vridnjak (vrlo
vrijedna, radina i marljiva osoba,
ujedno i vana odnosno uvaena,
upitana). Vidi idan.
VRIG 1 . zaprka, zaprak. Kau i
prig.
2. hrana spremljena prenjem
(vriganjem). Dosta mi je vie toga
vriga.
VRIGATI priti. Vriganje
(prenje), vrigan (pren). Odatle
povrigati (popriti), povrigan
(popren). Da mi sad povrigani
kumpira. Neki govore prigati,
sprigati, priganje.
VRIJA vreo.
VRILO manji izvor vode, toak.

to je bilo i bie, di je vrilo i vrie (to

vie ne vrijedi, jer su unitena gotovo
sva vrila po zagori i ovik se vie ne
moe napit vode). Jo manji izvor je
VRIME
vrilace, vrijace. Tako ti trista i
ezdeset vrila, ta se u Cetinu sliva.
Tri ti vrila priko kue vrila.
Jedan masla, drugi vina,
A trei od Boga mira.
VRIME mjeseniea, perioda.
Nema meni m(ga vrimena. uvaj
imena, doekae vrimena.
VRISAK vrijesak, ljekovita biljka.
Uglavnom je s bjelkasti m cvjetiima,
ali ima vrisak i s crvenkastim
cvjetiima. Taj je naroito dobar za
med, a vole ga i krave, magarad,
ovce.
VRI

AK I. svje, friak. Je li
vri.Yka riba?
2. neskuhan; nedokuhan. Ostala mi je
Frika slanina (nije se dobro
skuhala). Nedokuhana hrana zove se
i vrikalina.
3. hladan, svje (odnosi se na
vrijeme). Jutros je vriko (prohladno
je) .
4. nov. Vrike cine (nove cine).
Amo za vriko (zaigraj mo za novo
pie). Kad se krava tek oteli, kau:
vrl.Yka krava. Slino: vrika ena.
VRI

ETAN osjetljiv, slab, njenog

zdravlja. Vidi kanitan, entil.
536 VRLJA
VRIT mjera za povrinu (neto
manje od tisuu kvadratnih metara),
vreteno. Iman tri vrita vinograda.
VRITULA fritul a (jedan od rijetkih
kolaa koji se pekao po zagori).
VRI

nadzemni dio tikvine
stabljike, izuzimajui plod (hrana za
svinje), bundevina cima. Izgovaraju i
vriina.
VRI

A l ozina vitica (koja se savija

oko taklje). Neki govore ujica.
VRKA bubuljica na tijelu ( obino
licu). Vidi puvoljica.
VRKADELA vidi vorketa.
VRKOV pun vrkao Kau i vrkav.
VRKUNAC vrhunac.
VRLIJA vidi vrljika.
VRLIKA gradi u sinjskoj zagori
(izmeu Svilaje i Dinare) s djelovima
esma i Kukar. Izgovaraju i Vrljika.
Franjevaka upno mjesto (Gospa od
Ruarija) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji. upi pri padaju i sela
tikovo (sv. Luka), Maovice (sv.
Jure), Podosoje, Civljane, Kosore,
Jeevi (sv. Spas), Cetina, Vinali i
GaJjak. Poznaju se ka vrliki lupei.
Bura pue, jugovina ladi,
Ovo su ti Vrljiani mladi.
VRLJA l. krava bez jednog roga,
vrljasta krava (koja je ovrljila).
VRLJAC
2. vidi vrljika.
VRLJAC djeak od desetak
godina. Curica je vrljica. Isto je
matrap, matrapica. Vidi zavriti
se, prkijein.
VRLJACITI -baciti kamen iznad
glave.
VRLJAST - bez roga. Odbilo mi je
kravi rog pa je ostala vrljasta.
Odnosi se i na stablo, drau, trn koja
zastare pa se vie ne zamlauju
svuda. Vidi vrlja, ovrljiti, unjevat,
ounjaviti.
VRLJA TI - nespretno hodati, ali i
neprestano hodati, stalno biti na
nogama, nikad ne imati odmora. Evo
vako, vrjaj, vrljaj cili ivot.
VRLJIKA - l . vrata na pritorku.
Kau i vrlja, vrIjuga. Slino je lisa.
Vidi guva.
2. ulazna vrata u dvorite. Kau i
vrlija. Vidi ratela.
3. vidi Vrlika.
VRLJIMICE - iznad glave. Kau i
vrije.
VRND

ATI (se) penjati se; vjeati

se (viati se), pend rati se.
VRNITI (se) - vratiti (se). Vrie se
on kad potroi gaste.
VRNJOK - frnjok, udarac prstom
srednjakom preko palca u glavu (daje
537 VRSTA
se obino onome tko je izgubio u
igri). Kau i vrnjok, vrnjokuIa
sl.
VRO - vrh. Iaa je na vro. U vuije
je podanak iri, a vro ui. Vidi vrica.
VRONTIN - prednji (izboeni) dio
kape, irom, odnosno kapa s takvim
irumom.
VRP A - vidi rpa.
VRPOLJE - selo u sinjskoj zagori.
upno mjesto skupa sa

avinom
(Prisveto Srce Isusovo) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji. Oj Vrpolje,
ni brdo ni polje.
VRPOLJITI se - vrpoljiti se
(uznemireno se vrtjeti , ne moi stajati
mirno na mjestu). Isto je vropiti se.
Vidi komitrati se, uzvrpoIjiti se.
VRPNJA velika vrtnja, veliko
hodanje (u pravilu zbog posla). To je
naziv i samom poslu (vrtancija).
VRSNI

AR -vrnjak. Izgovaraju i
vrsnik, a za ensko vrsnica. Vidi
godina.
VRSTA l . kalcit, sjajan kamen
koji se raspada u sitna zrnca. Usitni
se pa se mijea s gnjilom i prinom.
Tom se smjesom izrauje zemljana
posue. Zovu je i zeija so, slanica.
Vidi zanaditi, alda.
VR(A)
2. odgovarajue, primjereno drutvo.
Nie on tvoja vrsta (uzrast vamje
bitno razliit, poloaj , ugled,
porijeklo, imovno stanje i sL).
VR

(A) l . pletena koara za

uvanje u ivotu riba, rakova i aba.
Vidi stumbulja.
2. pribor za lov riba opleten od prua
(ima i mreu). Obino se zapinje na
brzace na koje se ri
b
a natjera. Vidi
jaa.
VR

AJ klasje penice ili jeima

rasprostrto radi vrenja na guvnu,
oko stoine. Kad udari vraj pomu
umirat dica. Oni su nad svakin vrli.
Vraj se nasauje.
VRTA vrt. Vei ili slabiji vrta zovu
vrtlina, manji vrtli, vrtlac,
vrtIiak. Vidi kupusni vrta.
VRTANCIjA vidi vrpnja.
VRTENAK vrsta divljeg zelja
mesnate stabljike (koja raste u vis) i
listova (malo rutavih). Ima bilkaste
cvitie. Izgovaraju i vrtenac.
VRTENO l . vreteno za preenje.
Vidi pripredalo, kudilja.
2. dio mlina.
VRTICA vrsta djeje igre s
kovanicama.
538 VUAC
VRTIGUZ osoba (obino enska)
koja pretjerano pri hodanj u vrti, njie
guzIcama.
VRTUTMA guva, pometnja,
frtutma.
VRULA TI se itetiti se, propasti.
Tako kad nagnjije patrljica od luka
ili kapule, kau da se vrulala.
VRZA TI se motati se; hodati oko
nekog mjesta, obilaziti. Vrza se oko
kue, cure itd. Vidi svrza.
VR

srestka, ostatak ogranka
unutar drveta ili daske. Ie tikva po
vri. Vreljiv, vrljiv, vriv (s
vrima
p
o sebi). Svak ima svoj kri,
ma moj je vriv. Priaj u da je neki
ovjek, koji se u ivotu bio bavio
drvetom, kad su ga pred smrt pitali
oprata li svakome, odgovorio:
Opratan svakomu, ali jelovoj vri
nikako ne mogu oprostit. Vidi
zavorljiv, zadorIjiv, kolinac.
VR

OPITI se isto to i vrpoljiti

se.
VU

AC 1. teka bolest (gangrena,

suhi kaalj). Kad se dobije dugo se
vue, teko se lijei. Vidi spu.
2. opasna hladnoa, propuh. Zatvori
vrata da te ne bi poduze ja vuac
(tako se znaju i narugati). Podadrit e
te vuac.
VUAR
VU

AR snaan pas koji se moe

nositi s vukom.
VU

ARSKI naina pjevanja u

nekim djelovima zagore (kad ulove
vuka).
VU

EVICA selo u splitskoj zagori

s zaselci ma Gaj
K
ozjak i Prisoje.
Vidi Leevica.
VU

IJA drvena posuda za vodu

(obino dri 1 8-25 litara, ali moe
biti i drukije). Elipsasta je dna, dolje
ira, gore ua. Ponegdje je po sredini
kuljava (kablasta). S vuijom idu po
vodu uprene enske osobe, mlae
ene i djevojke, odnosno s dvije
vuije na magaretu (Na vodu jalovo,
s vode stejeno). Neki izgovaraju
vulija. Kau i burilo. Vidi epina,
are, mlada.
Moj dragane zeleni oiju,
Prodau te pa kupit vuiju.
VU

IJA STOPA vrsta divljeg

jestivog zelja, slinog vraninoj nogi.
Govore ivuija stopica.
VU

IPOLJE selo u sinjskoj

zagorI.
VU

LJIVO 1. to se vue; opasno;

hladno; nesigurno.
2. kad se pokazuje vuk, kad ima
vukova u blizini (vuljivo doba).
539 VUKARA
Izgovaraju i vuarijivo, rjee
vuarno.
VUDRA fudra, podstava kaputa i
druge odjee, podkroj. Vudrana
vrata (vrata s duplom, dvojstrukom
daskom).
VUGA l . vrsta ptice. Izgovaraju i
vugina.
2. vrsta crvenkasta ranog groa,
velika rastre sita grozda.
VUGAST boje poput vuge; kau i
vu gest. Koko vuga.
VUGERA kuna grijalica od
gnjile.
VU GINA isto to i vuga.
VUK 1. opasna i potetna ivotinj a
po zagorskim vrletima. Lako je
mrtvu vuku zube brojit. Vidi
apustija, bekina, vuljivo.
2. otponac starinske puke (vidi
kremenjaa, tetik). Govore i oganj,
okrut.
3. korov to raste u enici. Nizak je
(do koljena), ima crvenkast cvijet,
bljedunjav otar list i crno sjeme to
se isto zove vuk.
VUKARA fukara, sirotinja;
propalica.
Glava glavi, pleka arambai,
A vukara more i rebara.
VUKOZLAK
VUKOZLAK vukodlak (i tako
govore), vampir, mrtvac koji nou
ustaje i obilazi kuu ili neko drugo
mjesto. Nastaje u pravilu od loa
ovjeka. Treba ga probosti gljogovim
kocem pa vie nee ustajati iz groba.
Vidi maci, vada, vadica.
VUNA najvanija sirovina za
izradu prediva i odjee u zagori
(seljaka je odjea u zagori bila u
pravilu suklena). U moje tete, sindir
do pete. Vuna se najprije strie,
potom pere u toploj pa u hladnoj
vodi, pa upa, pa vlai (gargaa), pa
grebena, pa prede, pa pripreda, pa
plete ili tkaje. Za kune stvari najvie
se koristila vuna od podrepavanja i
guljovina, a za bolje stvari vuna od
strienja. Vuna moe biti bila, cra,
kudrasta, sida (od crne ovce koja
posijedi od starosti). Vidi ovca,
540 VUTEN
sirina, jarina, podai, kudilja, stan,
tare, soje, igla.
VUNARICA ena koja je ila
otkupljivati vunu. Donosila bi je na
kostima.
VUNDA 1. temelj.
2.oevina.
VUNDAMENA T kuni temelj
(velik kamen), pundamenat,
pudominta.
VUNDE

talog od kave, funde.
Neki kau gunde.
VUNJA naziv za ovcu.
VURDA opna, opnica.
VURSET isto to iurset.
VU

TEN vrsta platna od kojeg se

izrauju lancuni, gae, donja roba.
Izgovaraju i vutan. Osnova tog
platna je pripredena, a potka nije
(zato je gunjavo).
ZABAKETITI nabubriti; natei
(kao muda kod baka kad ga utucaju

ili IZ nekog drugo razloga).

Zabaketilo mome. Vidi obakoviti,
bakovit.
ZABALOT A TI vidi buanje.
ZABALUEN omamljen. Vidi
baluk.
ZABALUITI omamiti (balukom
ili neim drugim).
ZABASA TI zalutati, skrenuti s
pravog puta, izgubiti put, zai s
pravog puta, izgubiti se. Vidi
nabasati.
ZABA T ALITI vidi bataliti
ZABAVITI se zadrati se, izgubiti
vrijeme. Zabavija san se puton.
Izgovaraju i zaboviti se.
ZABEURITI se zaboraviti se
(neto drugo privue panju
zaboravi se bitno, previdi se glavno).
Zabeurija san se i nisan napravija
to san tija.
ZABLEUEN zbunjen; smuen;
prepadnut (uzviren). Krave su nikako
zableuene, ne znan ta in je.
541
z
ZABREKNITI
ZABLEUITI (se) zbuniti (se);
smuiti (se); prevariti (se). Zableuia
me na brzinu pa se nisan u!pila sna.
ZABLITITI obnevidjeti (od
velika svjetla, jarkih boja ili od gladi
ili od ei).
ZABOJ dubina do koje se obavlja
krenje zemlje.
ZABOKETATI se zatvoriti se u
kuu, pozatvarati prozore. Vidi
boketa, zakapijati se.
ZABOVITI se isto to i zabaviti
se.
ZABRADITI se umotati se
maramom (udarom) ispod brade,
udar vezati pod bradu. Kau i
zakruiti se. Zabraena, zakruena
(sa udarom do ispod brade). Vidi
podvezati se, zamotati se.
ZABRAZDITI zaorati prvu
brazdu. Duboko si zabrazdija. Ako se
skladi, zabrazdi se sredinom, ako se
razbacuje, krajem njive.
ZABREKNITI naduti se (na pr. u
krave vime, u ene dojke, u
mukarca miice i sL). Drvo od vlage
zabrekne pa bava ne puta tekuinu.
ZABRIGON
Kad vrata zabreknu, ne daju se
otvarati.
ZABRIGON za brigom. Zbrigon
su mi dica (brinem za djecu).
ZABRLJATI se vidi izbrIjati se.
ZABROKV ATI dobro uvrstiti
brokvama. Vdi priavlati.
ZABRZDAN umazan jelom oko
usta. Vidi brzdav.
ZABRZDA TI se nepristojno jesti
tako da se primjeuje sadraj jela oko
usta, umazati se jeom oko ustf.
Zabrzdan, zabrzdalo (onaj tko se
redovito zabrzda, prIjavko). Vidi
brzdav, obrzdati.
ZABU

ATI vidi buanje.

ZABULATI do kraja iznemoi od
glada ili ee (zabulati od gladi,
zabulati od ee). Vidi bulanje.
ZABUNITI zbunjivati; ometati;
dovoditi do zabune. Nemoj me
zabuniti.
ZABU

ANT onaj tko se izvlai od

rada, tko izbjegava obaveze, tko
zabuava.
ZABU

A V A TI izbjegavati rad ili

kakve druge obaveze, ikinjavati se.
Takoer i namjero neke poslove
obavljati povrno i loe. Odatle
zabuavanje. Dosta je bilo
zabuavanja, amo rdit kako Bog
542 ZAIN(A)
zapovida (hajdemo poeti raditi
ozbiljno). Vidi ikinjavanje.
ZACENITI se jako zaplakati i tako
izgubiti dah (dijete). Vidi icati,
rimati.
ZACOPATI se zaljubiti se do
uiju. Zacopan (slijepo zaljubljen).
ZACUKRITI zaeeriti. Zacukren
(zaeeren).Vidi cukar.
ZACURITI se postati djevojkom
(curom). Zacurila se, a ta ima da je
bila drtesina. Izgovaraju i zacuriti
se. Vidi zamomiti se, zavriti se.
ZACVAREN sjajan, zacaklen (kao
ela na glavi, kao sjajno, glatko, malo
zamaeno lice, kao povrina dobro
zaokruenog kupusa glavaa i sl.).
ZACVARITI zasjajiti se, zacakliti
se; zacrvenjeti se i zamastiti (oznojiti
po licu) u isto vrijeme.
ZA

ARAN vidi arati.

ZA

ARATI vidi arati.

ZA

IN(A) masni dodatak jelu. U

zagori to je: salo, mast, mare, loj,
maslo, ulje. Ni zaina priko naina.
Zain od mlade jalove ovce, moe se
dobiti ovako. Kad vide da je ovca
jalova, ve joj ljeti daju bolje jesti
(poviaju joj), zatvore je u neki
ko ai da ne hoda da se ovca
udeblja. Zakolju je na zimu, isjeekaju
ZAIONICI
to meso i dugo krkaju na laganoj
vatri u velikom kotlu dok se sve ne
rastopi. Dobivenu mjeavinu spreme
u velike are pa kroz godinu polako
dodaju hrani kad neto kuhaju
(naroito zelje). Vidi mrs, sotan,
zavrljati, vrljak, mara.
ZA

IONICI svati koji idu na

zaelju svatovskog drutva, za
razliku od prvenaca koji su na elu.
ZA

ATI se zaostati u razvoju,

ostati krljav (odnosi se na grmlje,
drvee i drugo bilje). Vidi ua,
zaguati se.
ZA

VRLJA TI malko zainiti

(obino kupus i obino marama,
vrljcima). Vidi vrljati, Vrljiti.
ZA

I (se) l . otii daleko. Kad (se)

neka bolest zae (dugo traje, produi
se, ili se ne vodi rauna, uglavno tako
se i zae) teko se lijei. Kad se
bolest zae, nema lika.
2. skrenuti s nekog puta i nastaviti
podue u novom smjeru. Za san
onan dolan i nakupi ja punu torbu
5pua.
3. zabasati.
ZADA otpozadi.
ZADAJANITI kad kie stalno
padaju, ili bure puu pa se dugo
543 ZADRA ITI
vrijeme na mijenja, kau: Zadajanila
jedno vrime.
ZADANITI zadahnuti. Zadaniti
nekog svojom parom, znai utuviti
mu u glavu svoJe ideje. Vidi
zapunitj.
ZADA TITI uzdahtati, zapuhati se
posve. Zdati/a! Vidi datiti.
ZADISA TI tukniti, smrdjeti,
neugodno
mrluiti):
mirisati (mirIisati,
Ne ljube se, pajdo, cure vie,
Prolie je kapu/on zadie.
ZADNITI postaviti dno na bavu.
Suprotno je odadniti.
ZADNJA zadnja peka u brikuli.
Kau i ultima. Vidi prizadnja.
ZADOJITI dati prvo mlijeko, prvi
put podojiti (dijete, tele i sL). Tele se
zadoji nakon to se krava rastavi (3-
4 sata n;kon to se oteli).
ZADO RICA opaina; krivica;
neozbiljan postupak.
ZADORLJIV nepogodan i lo za
obradu (odnosi se na drvo koje je
iskrivljeno i u unutranjosti ima
nepravilne i nezdrave dijelove, koje
se guli pri obradi). Zguljen ka
zadarljivo drvo. Vidi zavorljiv.
ZADRA

ITI zagraditi draom.

Vidi zatrnjati, trnjati, draevile.
ZADRATI
ZADRATI navaliti bezobzirno na
neto ili na nekoga, zadrto na.
neemu uznastojati. Di si zadra?
(kud si poao, kamo si poao, stani
malo). Zadra ki sivanja. Vidi
navrati.
ZADRELJITI se zagledati se
napadno i bezobrazno.

ta si se
zadreljija u me, neman roge! Vidi
izdreliti se.
ZADRU

TVO puno eljadi u

kui. Lako ti je njan skuvat kad nema
velika zadrutva. Vidi drutvo,
druina, zajednica.
ZADR

ITI drati uza se,

zadravati za sebe; pripadati uz
nekoga ili uz neto. Njegovo je
doklen mu kua zadri.
ZADUNAVITI (se) ozeljenjeti
(odnosi se ponajvie na livadu s
travom); obrasti travom (odnosi se na
posaeni kukuruz, kumpire i sl.).
Sve se zadunavilo. Vidi zapijuriti.
ZADUPERA TI uporabiti.
Zaduperan (uporabljen). Vidi
duperanje.
ZADUVA zaduha, astma. Neki
kau sipnja. Vidi oduva.
ZAGADUR vragolan (rjee znai i
malo bezobrazna, podla ovjeka).
Vidi zogadur.
544 ZAGNJETAN
ZAGAJITI odgojiti uvanjem,
gajenjem. To su oni zagajili.
ZAGALITI vidi galiti se.
ZAGANGATI zapjevati gangu.
Oelima zagangati jednu?
ZAGARAZITI posvaditi se, ui u
garaz. Zaga razila se sela radi gaja.
Vidi zagumbati se.
ZAGASIT taman, mrk.
ZAGA VLJAN neist od blata (po
obui). Izuj se vas si zagavljan. Vidi
gavljati.
ZAGAVLJATI se zaneistiti
(zabrljati) obuu blatom (glibom).
Slino je izgavijati se te zagnjetati
se. Vidi gavljati.
ZAGLAVAK l . drveni klini
kojim su privruju (zaglavljuju)
dijelovi drvenih alatka ili drugih
drvenih predmeta (grabalja, kara i
sl.). Neki to zovu tika.
2. komadi goa kojim se
privruju (zaglavljuju) plehovi,
obrui i sl.
ZAGLAVNJITI jako gorjeti; jako
grijati, ei. Kad Boija glavnja
zaglavnji (kad sunce jako upee).
ZAGLEDA

vidi zamira.
ZAGNJETAN izneien blatom
(gnjekom), naroito po obui i
donjem dijelu odjee. Vidi gnjetati.
ZAGNJET ATI se
(se)
ZAGNjETA TI se zaneistiti se
blatom (gnjekom). Vidi gnjetati,
zagavIjati se, zgnjetati.
ZAGOR zalazak (odnosi se na
sunce).
U zagoru, di Sunce zalazi,
Tu se moja 'ilena nalazi.
ZAGORA kraj izmeu Bijakove,
Mosora, Kozjaka, rijeke Krke,
Dinare, Kamenice i Zavelima.
Ljuta zagora je dio zagore bez
stalnih izvora vode (odprilike izmeu
Svilaje i Kozjaka). Neki samo ljutu
zagoru zovu zagorom. Priaju da su
po svitu odili Isukrst i Sveti Petar i
da je iza nji svugdi voda izvirala. I
ree Sveti Petar: Gospodine, kud god
smo ili, za nami je voda tekla, a u
Zagoru nismo doli. Isukrst mu
odgovori: Neka in i kinica bude
zdrava i blagosovljena. Osim ljudi,
ivotinja, biljaka i stina u zagori ima
nadnaravnih bia. Vidi vila,
vilovnjak (viac), viica,
maminjorga (pulan, kurto,
poprdan, bauk), baba roga, mora,
vukozlak, maci, vadica, nezra.
ZAGRAJATI zapasati vie nego
se moe. Je zagraja (iroko je
zapasa). Vidi grajati.
545
ZAGRAJISA TI zareskirati,
krenuti kao grlom u jagode, krenuti
kroz bespue neznajui koje
opasnosti vrebaju na tom putu. Vidi
nagrajisati.
ZAGR

ATI kopati tako da se se

zemlja primie biljki (kukuruzu, lozi
i sL), stogati. Vidi galja, ula.
ZAGRNjA

ogrta (protiv kie,
leda), neto s ime se moe zgodno
zagmiti. Ponesi zagrja, !)prema se
nevrime.
ZAGUMATI se previe napuniti
usta hranom. Koja ti je pria, ta si se
zaguma ? Vidi zavlatati se.
ZAGUMBA TI se posvaati se,
pogurati se, zaguvati se (da se ne
zna tko pije tko plaa); pobuniti se.
Vidi gumbanje, zagaraziti,
pogumbati se.
ZAGU

ATI se stei trbuh (drob),

a ne rasti (anjci, jarad, guad). Vidi
guav, zaugati se, zamrljaiti,
zauati se.
ZAGUVLjATI (se) zguvati (se),
zaguvati (se). Izgovaraju i
zguveljati (se). Kad se pri konji
trava obmota oko kose, kau:
zaguvIjalo se (zguveljalo se). Slino
je kad se pri obradi trava umijea s
vlanom zemljom pa prijane za
ZAGVOZD
alatku itd. ZaguvJjan (zguvan;
izgovaraju i zguveJjan). Vidi
guvJjati.
ZAGVOZD selo u imockoj zagori.
upno mjesto (Gospa od Karmela) u
splitsko-makarskoj
i motskom dekanatu.
nadbiskupiji,
U Zagvozdu nema nita,
Nego jedna suva trinja, . . .
ZAINADA za inat, za dipet. Vidi
zinad, uzi nat.
ZAINCATI se vidi incati se.
ZAINT A

ITI - tvrdoglavo tvrditi

neto to ne mora biti istinito i tono,
tvrdoglavo se drati neega, ne
poputati.
ZAIRA hrana.
ZAJAM vidi zajmenici.
ZAJA TI - zajmiti. Vidi zajimati.
ZAJAZITI beobzirno ii naprijed
sve gazei pred sobom (na to se god
naie). Krave zajaze, voda zajazi kad
se izlije i pokrije velik dio polja i sl.
ZAJEDNA

ITI - poeti jednoliko

izvoditi neki postupak, najee piti
au za aom. Zajednaia je, odnit
e ga brzo ava (odnit e mu ava
brzo digerice). Vidi uobroiti.
ZAJEDNICA l . suvez.
2. vie brae koji su se poenili, a
nisu se podijelili ve ive skupa.
546 ZAJMENICI
Kau i suma. Vidi korta, ered,
bratstvo, zadrutvo.
ZAJIMA TI posuivati; uzimati s
obavezom da se vrati jednaka
vrijednost. Kau i zaimati. Zajmiti
(posuditi s obavezom da se vrati
jednaka vrijednost). Kau i zajati.
Obino se posuuje alatka ili kakav
drugo predmet, a zajimlje se neto to
se troi: novac, brano, sol i sl. Ko
zajimlje, s izidenin ie u mlinicu.
Vidi zajmenici.
ZA(J)ITNITI - zagrabiti . (vodu iz
bunara, rijeke, vee posude i sl.). Je
si li zajitnila vie? Rjee kau
ujitniti (a ima i neto drukije
znaenje).
ZAJMENICI 1 . prva tri dana
mjeseca oujka (mara). Obino su
hladni pa narod govori da ih je
veljaa (zimski mesec) pozajmila
od oujka (proljetni mjesec). Neki
kau da je one tople dane veljaa
pozajmila od oujka pa ih sada vraa.
2. obitelji (i cijeli komiluci) koji su
jedna drugoj neto obavezni (jedna
drugoj obavezno dolazi u sprovod,
svate, pomau se na neki drugi
nain). To se zove zajam. Vidi
zajmiti se.
ZAJMITI se
ZAJMITI se - zaduiti se kod
nekoga (na bilo koji nain). Kako to
da mu nisi ia na sprovod? Nije mi se
ni zajnllja. Zajmioc (onaj tko se
zajmio). Vidi zajmenici.
ZAJNO - zajedno. Upuivali se
zajno. Vidi Boi, uzajno.
ZAJUNETITI se vidi junetiti se.
ZAKA

KA neka prigoda za koju

se moe zgodno zakaiti. Vidi
sindirlija.
ZAKAPARAN zauzet kaparom,
slino to ikaparan.
ZAKAPARA TI zauzeti neto,
dajui kaparu za to, slino to i
kaparati.
ZAKAPIJATI se zatvoriti se u
kuu, pozatvarati vrata. Vidi kapija,
zaboketati se.
ZAKAPULJEN vidi kapula.
ZAKIJAR(N)ITI - ljutito IZ sve
snage neto baciti, hitnuti.
Zakijarija je kruv i meso. Slino
zavijarniti, zavijatniti. Vidi
kijarniti.
ZAKISNITI - stradati od dugotrajne
izloenosti kii, slino to
prokisniti. Ako plast ili linjak loe
sadiju, onda zakisne.
ZAKLESTI se prisegnuti, zakleti
se. Dabogda mi iskapile oi na
547 ZAKOPITITI se
paklenoj ploi. Oe se zaklest? (Bi li
se zakleja?). Zkledi se. Zkledi se
na mate. Zkledi se na (u) sve ivo i
mrtvo. Reci magarac ja hija itd.
ZA KLIPA TI se - dobiti klipove
(odnosi se na kukuruz). Slino je
oklipati se. Vidi itigati se.
ZAKLONICA zavjetrina (zaklon,
zaklonite od vjetra). Sidi lipo tu u
zaklonici kad ti je Bog da. Vidi
zama.
ZA KLOP - poklopac (i tako
govore). Izgovaraju zaklopac.
Odmetnilo mu na zaklopac (stariji u
polju j edu iz bronzina, a djeci se
odvoji na poklopac).
ZAKLOPA

A vidi poklapaa.
ZAKOLARITI se - staviti kolar
(odnosi se na sveenika).
ZAKOLATI - zalijepiti. Vidi kola.
ZAKOLECATI posrnuti.
ZAKOMOTATI (se) - zamotati (se)
okolo. Vidi okomotati (se).
ZAKONJATI - poeti konjati,
zadrijemati. Kau izakunjati.
ZAKOPITITI se uvrstiti se,
proiriti se, obilno raati. Zkopitija
se silni litavac (arti u polon, ui u
glavi itd.). Slino je ukopititi se.
Vidi raskopititi se.
ZAKOSETITI
ZAKOSETITI zarasti u kosu.
Zakosetia je. ne ma ga od pogrde
gledat.
ZAKOVRNITI zavriti.
Zakovrija mi je rukan.
ZAKRAKUNA TI staviti krakun,
zatvoriti krakunom. Izgovaraju i
zakraunati. Zakrakunan,
zakraunan (zatvoren, sa stavljenim
krakunom).
ZAKRU

ITI se isto to i zdebeliti

se.
ZAKUJA TI razboljeti se, postati
nemoan od bolesti. Vidi kujati,
zakukuvijati.
ZAKUSITI se razjaati se, odrasti
razviti se. Kad se zakusi posla u je.
Vidi kus.
ZAKUKA TI se naglo zastati u
razvoju, postati kukav.
ZAKUKUVIJATI razboljeti se.
Mogla bi lako zakukuvijat. Vidi
zakujati.
ZAKUPLJA TI se skupljati se,
gomilati se (obino to ne elimo da
se gomila, skuplja). Ne moe me do
red iskidat izbu pa mi se zakuplja
gnjo).
ZAKUPUSOVITI se uvrstiti se i
zamladiti (odnosi se na tek presaeni
kupus). Vidi kopuriti se.
548 ZALETAVATI
ZAKUVA TI zamijesiti (odnosi se
na kruh). Vidi prikuvati, ukuvati.
ZAKVE

TATI neto obustaviti ,

prestati davati; zatvoriti.
ZALADICA razdoblje (obino
krae) kad za jaih ljetnih ega malo
zahladi. Danas je lake ivit, ima
malo zaladice.
ZAL

INA veliki besposliar,

lijenina (stalno je zali). Ima li ikoga
tamo? Ima oni zalina. Vidi
prosutina.
ZALE

I pomljivo pripremiti za
spavanje, leanje. U kaljikovu
zemljitu sjeme treba zalei da bi
moglo proklijati. To se naroito
odnosi na duhan. Vidi ulei.
ZALEPRLJATI pokuati
poletjeti, ali ne uspjeti u tome;
zamahnuti krilima, ali se ne podii sa
zemlje. Vidi leprljati.
ZALEPU

ITI potjerati.
Zalepuider tu magarad nizbrdo,
dojadi/i su mi vie oko kue.
ZALE

URA TI se zateturati.
Zaleura san se, mal da nisan pa.
Vidi zaevrljati, leurati se.
ZALETA VA TI u igri na mure
zvati ranije zog ili bacati ranije prste i
tako smuivati protivnika.
ZALETITI
ZALETITI neto ili nekoga na
vrijeme sprijeiti u neemu ili nekom
naumu. Zaletija san naladu
(navrijeme sam osjetio da bih se
mogao prehladiti, popio sam neto
vrue, potrpao se dobro, preznojio se
i otjerao prehladu).
ZALETITI se zatrati se. Vidi
letiti. Znai i uiniti ili rei to got
nepromiljeno i nehotice (nevalice).
ZALI bez posla, besposlen. Daj
malin te, kad si zali, poviri vidu li se
krave. Vidi zalina, livo.
ZALIV A vino za put, buklija.
Zagorani koji OJsu imali lozu,
kupovali su u primoraca vino za
Boi. Napunili bi miine vinom, a
primorac bi im davao mukte neto
vina da popiju putem.
ZALIZAN mukarac koji se
pretjerano elja i pri tom moi kosu,
koji se zalizuje. esto mu se rugaju
da ga je tele zalizalo. ena je
zalizanka.
ZALOJEN zaliven lojem. Znai i
smrznut, ukruen (poput loja).
ZALOJITI l . zaliti lojem (prut
oko puce da vrkulja ne nabaci crve
i sL).
2. slino kao zaotiti. Vidi uzjati.
549 ZAMA
ZALOJITI se ukrutiti se, smrznuti
se (poput loja). Zalojilo se (kau kad
se snjig smrzne).
ZALO

INA krpa (od koe)

kojom se krpe opanci. Zaloina se
spaja posebnim sponjama (iznutra se
klitacin zasue i vrhovi malo stuku
da ne bode). Vidi prialina.
ZALUDU uzalud. Gusle gudu ma
in je zaludu.
ZALUPAN osoba neesna u
pojavi, naroito u glavi. Vidi ovoga
zalupana.
ZALU

ITI udariti u neto ili

nekoga naglo i snano. Slino Je
zamliiti.
ZALJULJATI omamiti se, opiti se
(previe jedui ljuljov kruh, oraje,
bajame, bukvie, linjake).
ZAM Neu ga dizat pa dabogda
ostalo u sri zama. Bolje da ostane u
sri zama nego da se uda za nj. Vidi
str zame.
ZAMA

zaklonjeno mjesto,
zaklonica, mrtvi kut, poloaj koji
nije na istaknutu, vidljivu mjestu.
Kua mi je u zamai (u potoku, u
kakvoj umici i sL). Izgovaraju
zamo. Teko Glamou jer je Lt
zamou. Vidi pogledan, vidilica.
ZAMAJEL
ZAMAJEL Ne mo ga doekat
zamajel Boga. Izgovaraju i zamajil.
Vidi majel.
ZAMAMITI mamljenjem ivinu
navesti da doe na neko odreeno
mjesto (obino nudei joj neto za
jelo: travu, br no i sl.). Zamami je
malo da ue u izbu.
ZAMANDALITI
(zapriiti) vrata
zaprijeiti
mandalom.
Zamandaljen (zaprijeen, zaprien
mandalom).
ZAMANTATI se zavrtjeti se u
glavi. Zamantalo mi se. Vidi mantati
se.
ZAMARIJATI
donijeti odluku
murepanje.
se
nenadano
otii negdje. Vidi
ZAMAIT krupan; jedar. Vidi
omait.
ZAMEATI vidi zametniti,
umeati se.
ZAMERANITI dobiti volju za
neto. Zamernilo mu popit au
vina.
ZAMERLISA TI zamirisati,
zamrluiti.
ZAMESTI skupiti metlom zrnja
koja su spala s klipa. Ja u malo
zamesti. Vidi podmesti.
550 ZAMIRITI
ZAMETICA vrsto graena osoba
ili ivotinja.
ZAMETNITI l . zavarati; sakriti se
(zametniti trag) .
2. vremenski neto odloiti, namjerno
ne davati pravi odgovor (zametati).
Daj ga vrgu, on samo zamee.
3. zapoeti kavgu, svau. Isto
znaenje je i kod rijei zavrgniti.
ZAMETNITI se l . dignuti teret na
rame. Pomoi mi da se zametnen.
Kau i zametiti se, zavrgniti se.
2. zagubiti se. Zametnila se klita.
ZAME ZITI vidi meza.
ZAMIRA momak koji zamira
curu. Govore i zagleda.
ZAMIRAA l . cura koju momak
zamirao
2. rakija koja se nosi kad se ide na
slubeno zamiranje (zaruke).
ZAMIlAINA zaruka. Kad se
netko posve uredi, zalie, napenga, a
za to nema valjana razloga, podrugnu
se: Prvo ie5 u zamirinu. Vidi
zamiriti.
ZAMIRAITI vidi zamiriti.
ZAMIRI T znaajan.
ZAMIRITI l . zaruiti djevojku,
dati djevojci prsten kao simbol
ljubavi i odlunosti da se s tom
djevojkom oeni. To se najee
ZAMIKATI
obavljalo na dernecima. Tada bi
momak obasuo svoju odabranicu
(osim prstena) i drugim darovima,
najee grotuljama oraja
jabukama. Prave i vrlo ozbiljne
zaruke (zamiranje) obavlja se i u
djevojinoj kui kod njenih roditelja.
Roarica je zamiraila (momci su na
Gospu Roaricu poeli uveliko
zamirati cure).
Moja je se mala zamirala
Na Cetini kad je robu prala.
2. zamjeriti, prigovoriti. Kad netko
naputa kuu u kojoj je vodio neki
razgovor s ukuanima, alio se i
slino, obavezno kae: Nemojte mi
togod zamiriti.
ZAMI

KA TI zatakati; sakriti i sl.

ZAMLADITI se postati opet mlad;
stvoriti se neto novo; zazelenjeti.
Zamladilo se nebo (poinju oblaci) .
Zamladila se rna (opada krasta i
stvara se nova koa). Zmlaiva se
kupus (bio je ruan, ounjavio je,
ali je opet pozelenio). Vidi zanoviti
se, mlad.
ZAMLI

ITI jako udariti,

zamlatiti. Slino je zaluiti.
ZAMO

vidi zama.
ZAMOM

ITI se postati momak,

prelaziti iz djeatva u momatvo.
55 1 ZANAIJA
Izgovaraju i zamometiti se. Vidi
zacuriti se, zavriti se.
ZAMOTATI se staviti udar tako
ide preko usta. Vidi zabraditi se,
podvezati se.
ZAMOTULJA TI zamotati na
brzinu i slabo.
ZAMRKNITI zanoati, ostati vani
poslije srknua. Kad zamrknu one
ostanu. Vidi omrkniti.
ZAMRLU

ITI zamirisati,
zamerlisati. Vidi mrluiti.
ZAMRLJA

ITI oslabiti; izgubiti

boju u licu; postati mrljavo
Zmrljila je. Vidi zaguati se,
zaugati se.
ZAMRSKAN - iskrivljen; izvijen
smrskan. Zmrskana nosa.
ZAMULJATI -staviti sadnicu
(rasod) u zemlju i vodu prije sadnje.
Morala bi zamuljati rasod, popodne
bi se moglo sadit. Odatle zamuljano
Ako ne bude imala dosta, neka uzme
onoga zamuljanoga.
ZAMUREPATI se vidi
murepanje.
ZAMURITI zag nj uriti, guruti
pod vodu. Zamurija mu je glavu pod
vodu. Vidi murati.
ZANA

UA vidi zanadija.
ZANADITI
ZANADITI na neku alatku
(sjekiru, bradvu, motiku i sl.) navariti
elik (maziju, nado). To obavljaju
kovai. Vidi vrsta.
ZANAD

IJA - metar, majstor,

koji zna svoj zanat. Izgovaraju
zanaija. Tom4 se oe zanaija.
ZANA TA TI svaemu nalaziti
manu, traiti nemogue. Odatle
zanatanje, zanatalo. Slino Je
zanovetati,
zanovetalo.
zanovetanje,
ZANE

KATI se ustrajati u
nekanju. Vidi nekati se.
ZANEPODA TI se poi kako ne
valja; ne ii na ruku. Vidi sneruke.
ZANO

ATI (se) vidi sunoati se.

ZANORITI - zaroniti. Vidi noriti.
ZANOVETAN l .
zanovetanju. Taj j e zanovetalo.
sklon
2. sloen (teak za shvatiti, nauiti,
izraditi). Zanovetno je napravit novu
bravu .
ZANO VITI se - nabaciti novo meso
na sebe (krava, ovca i sl.). Kad se
krava izjalovi ili kad se dobro hrani,
zanovl se.
ZANUA TI - nutkati; uporno i
uestalo nuditi (u pravilu hranu).
Tribalo je je zanuat, a vidi kako se
sad provalila (poela je dobro jesti).
552 ZAORLJIV
ZAOBADA TI se - upustiti se u trku
bjeei od obada (vrijedi za govedo).
Takoer, naljutiti se i naglo otii,
slino to zamurepati se,
odmurepati. Zaobadan je onaj tko
se zaobadao. Vidi obadanje.
ZAOBLICA - peeno janje, jare ili
brav na ranju. Obino se nosila u
svatima.
Moj drgane, od ruka je vrime
Raanj ima, evo zaoblice.
ZAOGLA VU nuno, pod moranje,
to se mora (za o glavu). Sve mu ag
odnija, . poinider malo, nije ti
zaoglavu.
ZAOGRADITI - zagraditi (i ograditi
u isto vrijeme). Zaograen
(zagraen svuda uokolo). Sad je sve
zaograeno.
ZAOKUPITI vidi okupiti.
ZAORAK - oplaza, onaj dio nive (u
kutovima) koji se ne moe uhvatiti
plugom, gdje se nabije prilikom
okretanja konja ili volova. Taj se dio
okopaje motikom.
ZAORANJ - dio rala. Prvo ue
zaoranj pa dvije guve. Izgovaraju i
zavoranj. Vidi svor, svornjak.
ZAORLJIV - vidi zavorljiv.
ZAOTITI 553 ZAPE RAK
ZAO

TITI stei neto; stvoriti Zapavilo me u drobu. Vidi paviti,

kapital, zakapitaliti, uvatiti podlogu.
Izgovaraju i zavotiti. Vidi zaloj iti.
ZAPAJV ANITI staviti pajvan,
stegnuti tovar uetom. Vidi
imbragati.
ZAPAKLINITI zaepiti (rupu)
paklinom, zavariti paklinom.
ZAPANJ nasuprot toga. Reka je da
e me nosit u ama to rje, zapanj san
ja odmja njega. Vidi mider.
ZAPARLO

ITI se zanemariti se,

zaleati se (odnosi se na zemlju i na
ljude). Vidi parlog, priloina.
ZAPAROTINA ozljeda na stoci s
rogovima kao posljedica bodenja
(jedno je drugoga zaparalo). Moe
biti na ovjeku, ali obina
ogrebotina. Na baku najvi!e
zaparotina. Vidi badati, boda,
dobosti, parniti.
ZAPASA TI odmjeriti previe u
duini i irini (kod gradnje kue,
ograivanja oko kue i slo ), ali i
nairoko poeti o neemu govoriti,
pripovijedati. Zapasa je na dugo i na
iroko.
ZAPA

NJA

A vidi pripanjaa.
ZAPAV

ITI zaboljeti negdje

ujednaeno, bez prekida i u jednom
smjeru. Zapavilo me pod lopaticon.
potpaviti, upaviti, protiskniti.
ZAPE

ETITI zapeatiti,
zatimberiti (staviti peet, timbar).
Zapeeen (zapeaen). Zapeeeno
mu je (tako mu je i nema to vie
traiti niti oekivati).
ZAPE

I se izgorjeti, a ne ispei se
(dogaa se kad ognjite nije pravilno
ugrijano, ako peka (sa) ne valja i
sL). Kad je ljeti posve vrue, a sunce
visoko, kau: Zapeka (Boiji)
zvizdan.
ZAPEJURITI (se) vidi zapijuriti
(se).
ZAPEKLJATI (se) zapetlj ati (se)
(zavezati (se) , zbuniti (se. Vidi
spekljati (se). Zapekljan je onaj tko
se zapekljao.
ZAPELITI odrjeito upozOliti,
uvjeriti nekoga u neto, dovesti ga do
toga da shvati posljedice ako ne
postupi kako je reeno, pritom mu
ak i zaprijetiti. Zapeli mu da se uva
rava drutva. Zapeljeno
(upozoreno i zaprijeeno u isto
vrij ere). Vidi upeliti, pripeliti,
peliti.
ZAPERAK mladica na lozi uz lie
ili iz panja. Vidi slipe, podbiranje.
ZAPERUTITI
ZAPERUTITI - pustiti listie ili
mladice.
ZAPE

KIREN obmotan
pekirom oko glave (oko kape).
ZAPE

TATI - dodati jelu pet.

Zapetaje se najvie kisali kupus i to
kad provrije . ili neto kasnije.
Izgovaraju i upetati. Vidi spetati.
ZAPETINA 1. dio biava to
dolazi na peti. Vidi zapletak,
naprnjak.
2. zadnji dio opanka (iznad pete).
ZAPIjURITI (se) - zamladiti (se)
(odnosi se na travu, kupus i sl.).
Izgovaraju i zapejuriti (se). Vidi
stareina, zadunaviti, propijuriti.
ZAPIKETITI - bezecirati, zauzeti.
Gnjojari bi zapiketili galebinu tako
da bi je prevrili i nekoliko takvih
galebina stavili na malu rpu. Tako bi
zali u krug po polju i sve galebi ne
unutar tog kruga smatrali svojima.
Ako bi neki drugi gnjojari pokupili
zapikeene galebine izbijale su tue.
Vidi kapara, piket, gnjojnica.
ZAPIS - papiri na kojemu su
zapisane arobne rijei koje e
odagnati neki nabac, urok, promiru
ili bolest (ponajvie na blagu).
ZAPLEJATI (se) - vidi ispl ej ati
(se).
554 ZAPRAEN
ZAPLETA K dio arape uz petu.
Vidi zapetina.
ZAPLITI obrasti travom, ali i biti
natkrit zemljom vremenom
naneenom (zaplilo u travu, zaplilo u
zemlju). Vidi pIiti.
ZAPOMETATI pometati; ometati
(u radu, igri ili neemu drugo). Ona
nji zapometa.
ZAPORA VAN napunjen, zauzet,
nije slobodan (poravnan do vrha s
neim). Zporavan mi je lonac (ima
neto u njemu). Zaporavna mi je
sobica (u njoj je netko ili neto).
Zaporaviti (napuniti, zauzeti). Vidi
isporavan, isporaviti.
ZAPORNJA

A - daska na lijebu
kojom se zatvara dotok vode na lice
kotaa koji snagom vode pokree
mlinski kamen. Govore i zapor te
zapornica. Podie se potenicom.
Vidi vrata.
ZAPOVRNITI udovezati se
nekoga i uporou ga navesti da
neto uini. Kokice me zapovru oko
podne pa jin moran dat togot jist.
ZAPRA

EN - crven od ljutine,
bolesti ili od hladnoe (odnosi se
naroito na noge kad na njih dou
buganci).
ZAPREAN
ZAPRE

AN pokriven lugom. Vidi

preati.
ZAPRE

ATI pokriti peku

(krumpir ili neku drugu hranu)
lugom. Vidi preati, raspreati,
spreati se. Je si li zapreala kruv?
ZAPREDATI prkositi;
zanovijetati. Poeja je on prikovie
zap reda t.
ZAPREGNITI (se) podii traveu
i uvrstiti joj rubove pri kurdeli.
Tako se dobije prigodan sud u koje
ene mogu neto staviti (travu ili
zelje koje upaju, povre, voe, neki
dar koji dobiju i sl.). ene su se znale
zapregniti u ljetno doba i da im bude
hladnije. Zapregnuta (s podignutom
traverom u obliku suda). Vidi
pregljaa.
ZAPRI

ITI - zatvoriti; uvrstiti da

se ne otvara (vrata ili to drugo).
Zaprien (zatvoren; uvren da se
ne moe otvoriti). Vidi otpriiti,
prinica, popri anica, potpriiti,
mandalo.
ZAPUNITI dahom (paron)
oparati. Vidi zadaniti. U zagori
vjeruju da zmija ljutica moe
zapuniti. Neki kau kad tvor pod, vi
pilie: Zapunila ji lasica. VIdi
puvljavina.
555 ZARESTAA
Plakala bi, ne mogu od smija,
Svekrvu mi zapunila zmija.
ZAPUNTATI (se) - zapekljati (se),
sapeti (se) nekim konopcem,
sindirom i sl. Zapuntala se krava.
Zapuntan (zapekljan, sapet, u
pravilu protiv svoje volje). Vidi
puntati, potpun tati.
ZAPUVA

A vrsta smrdljive,
gadne abe s velikim mjehurom u
ustima. Lipa si ki aba zapuvaa.
ZARAD radi; zbog. Zrad Marka
ien u Sinj. Kau izaraj.
ZARADA dobit, ar, iar , ujedno
i posao koji donosi zaradu. Ii za
zaradon, Ii na zardu (odlaziti od
kue i raditi negdje za novce, odlaziti
na argete ). Vrag ga ne odmja, on je
uvik bija na zaradi.
ZARAJ radi, zarad. Morat u
zaraj drva jo jedanput na kiu.
ZARAKLITI - zarumenjeti se u licu,
zacrveniti se kao to se crveni uvor u
koke koja rakli (veseli se).
ZARALITI zabrazditi zemlju
plugom ili ralicom, ujedno i poeti
raditi, zapeti iz petnih ila.
ZARESTA

A - vrsta trave (trputac).

Kau i trava zarestaa. Ima je dviju
vrsta. Meu je na rane da bre zarastu
(vidi gavez, ajduica).
ZARISKIRA TI
ZARISKIRA TI ui u rizik, izloiti
se opasnosti. Kau i zareskirati,
zarizikovati. Vidi rizik, alarie,
ubrusiti.
ZARUKOVETATI zavrnuti
rukom iza ake (da se pobolja stanje,
zavee se ldari iza ake ili se
stisne aka meu koljenima). Vidi
zaeniti.
ZASARU

EN obmotan nekom
krpom (odnosi se na kape koje su
tako bile obmatane), sa sarukom oko
glave. Vidi pekir.
ZASIOK selo u sinjskoj zagOrI.
upno mjesto (Sv. Ivan Krstitelj) u
splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
ZASIPA

posuda za uzimanje
ujma (mira). Zasipaem se i zasiplje
mlin (sipa ito u ko) dok je vrea
puna. Kad se vrea malo isprazni,
podigne se na ko. Vidi kuta, kutIi,
opalac.
ZA SKI

ITI zajaukati; pustiti jake

grlene zvuke poput praseta kad ga
pomu klati ili psa kad ga udare.
Govore zaskriiti. Slino je
zaskomliti(ali se vie odnosi na psa).
Vidi ski iti.
ZASKOMLITI vidi zaskriiti.
ZASNOVATI pripremiti
snovanjem za daljnji rad. Zsnovati
556 ZASUKA
kronju (postaviti i uvrstiti osnovne
dijelove kronje). Vidi zaeperiti.
ZASOBICE uzastopice, zaredom.
Privalija ga je dvaput zasobice, ne bi
se niko od njega nada.
ZASPON(J)ITI zakopati.
Zsponji se pod vraton. Zasponjen
(zakopan). Vidi sponja, rasponjen.
ZASTOPA irina stope (mjera za
duinu). Ta se mira esto koristi pri
igri na balote. Neki izgovaraju
zastopak.
ZASTOR(ANJ) komad sukna ili
rutavca. ene ga podmeu ispod
brimena da ne nauljaju kou. Taj
zastoranj donosi mlada iz svoje kue
skupa s uem za prenje. Zastoranj
je i pokriva za konja (da ne pokisne;
to je za konja vrlo opasno). Tako se
zove i krpa kojom se zastre otvor
vree kad se vrea napuni itom ili
branom (preko zastornja doe
sveza). Obino je otkan od rute. Vidi
stelja.
ZASTRITI zastrijeti, pokriti.
Uglavnom se misli na vreu (staviti
zastoranj na vrh pune vree da se ne
prosipa brano).
ZASUKA okuka. Kau oku,
osuka. Vidi bogno, kolino.
ZASUKAN 557 ZAKUREN
ZASUKAN mrav i prkosan u isto ZA

EVRLJA TI zaevrdati,
vrijeme; zadrt; kome nitko ili malo
tko moe ugoditi. Kau i usukan.
Vidi zavorljiv.
ZASUKULJA mrava, prkosna i
zadrta ena. Bog te ne vidUa, doveja
niku zasukulju.
ZASURLJA TI ostati u drutvu
due i po noi, usput se napiti.
ZasurIja ti on svako malo. Vidi
surljati.
ZASU

ITI ostati bez mlijeka.

Izgovaraj u i zauiti. Krava, ovca,
koza ili ena koja ostane bez mlijeka
je ozimana. Vidi smlina.
ZASUTI usuti ito u ko. Priekaj
da za:pen mlin pa emo zaigrat
jednu. Zasuti kamenjem (vidi
kamenica).
ZA

ALA e heretik.
ZA

ENITI zavrnuti nekim dijelom

tijela, nespretno se okrenuti i osjetiti
bol pri tome (u vratu, leima, rukom,
nogama l sl.). Vidi zatukniti,
zarukovetati.
ZA

EPERITI postaviti eper pri

pletenju krtola. Vidi zasnovati.
ZA

EPRKLJA TI zaeprtljati
(posrnuti, zaplesti noge, ali nakon
toga opet poeti normalno hodati).
Vidi eprkljati.
zanijeti se malo u hodu, slino Je
zaleurati se. Vidi evrljanje.
ZA

A TI zasukivati, zamotavati
(pri hodu).
ZA

IJA TI zaigrati na mure,

lamure, ijavice. Ajmo zaUat jednu.
ZA

IJA TI otii u krivo, skrenuti .

Di si zaijo?
ZA

KALJATI napuniti rupe

neravnine kaljom i tako poravnati.
Sad emo malo zakaljati.
Zakaljano (poravnano kaljom,
rupa ispunjenih kaljom).
ZA

KALJA TI se zastati na
jednom mjestu; uvrstiti se. Kad
krave vrljaju, lijepo miruju na
nekom kamenitom predjelu s malo
pae, kau: Vidi kako su se
zakaljale! Vidi kalja, kaljati,
zakaljati.
ZA

KORO

ITI se zamrsiti se.

Naroito se odnosi na sluaj kad se
pri pripredanju jedna ica zamrsi i
ispreplete sa sobom i ne usporedo s
drugom. Slino je zakovriti,
zakovrcati. Zakoroeno
(zakovreno, zakovrcano) je ono
to se zamrsi.
ZA

KUREN I. zatvoren kurama.

ZAKURITI
2. zamraen (soba je zakurena ako
su pokriveni ili zastrti otvori kroz
koje bi moglo ui svjetlo).
3. ob oj an (zabojan, zatangan)
kurom bojom, zatamnjen. Vidi
pokuren.
ZA

KURITf 1 . pritvoriti kure,

rebrenice (ali ne potpuno). To znai
prikuiti kure, ali i zatvoriti ih,
esto je isto znaenje. Vidi odkuriti.
2. zamraiti (prostoriju). ' Vidi
zakuren.
3. obojati (zatangati) u kuru boju,
zatamniti. Vidi pokuriti.
ZA

PARATI utedjeti. More li se

ta zaparat? Vidi parati.
ZA

PORKATI zaneistiti.
Zaporkan (zaneien). Vidi
porkati, porkan.
ZA

TIGATI staviti tigu,

zaglaviti. Je si li za",'tiga motiku?
Zatigan (sa tigom). Vidi
nezatigan.
ZA

TO zato (ne izgovaraju

svugdje tako). Neki kau zato
umjesto jer (zato bi velika glad), a i
umjesto zato to (zato u i tebe).
ZA

TOPA TI se zaepiti se.

Zatopa se tumbin. Zatopan
(zaepljen). Vidi topati.
558 ZATAKLJATI
ZA

TUKNITI zaboljeti u
zglobovima (prikljetiti ili prehladiti
ivac). Kau i tukniti, uikniti. Do
utuknua dolazi od stajanja na
propuhu, od nagla pokreta i sl.
Zatuklo (",'tuklo) mi je u rmenu, ne
mogu njin nita. Vidi zaeniti.
ZA

UGAN vidi ugavo

ZA

UGATI se zastati u razvoju.

Vidi uga, zaguati se, zamrlaiti,
ougati se.
ZA

ITI zasui ti, ostati bez

mlijeka. Krava zasuuje odprilike
kad joj oivi tele. Neke zasue same,
a neke treba najprije pustiti na jedno
mlijeko dnevno, pa svako drugi dan,
pa svako trei dok ne zasui. Ima
krava koje teko zasue pa ih
ponekad treba promusti da im se ne
ugrua mlijeko u vimenu (da im se ne
upali vime).
ZA

KATI (se) dobro (se)

zamotati (u postelji, u odjei),
zatvoriti svaku rupicu, svaku
pukotinu. Vidi potrpati se,
proukati.
ZA

NJAVITI se slino to i
ounjaviti.
ZAT AKA TI vidi utakati.
ZATAKLJATI postaviti taklje.
Zatakljan (s taklj,ma uza se). Gra
ZATASLAEN 559 ZAVA
mi nije zatakljan.
potakljati, potakljan.
ZATAS
L
A

EN
Slino je ZATRNJATI zagraditi trnom.
Vidi trnjati, zadraiti.
neotesan. ZATUCAN primitivan; zastario u
Zataslaiti (ugrubo napraviti).
Najprije se zataslai pa se poslin
izrauje. Vidi taslak.
ZA TELEBATI se isto to
zatreskati se.
ZATEPUNITI dobro zatvoriti
(sprijeiti dolazak zraka). Slino je
potepuniti. Vidi ugljevaa.
ZATIMBERITI zapeatiti,
zapeetiti. Vidi timbar. Je mu
zatimberija (kau kad netko nekoga
sredi, a da ovaj nije oekivao).
ZATIOK zatiljak.
ZA TOPITI staviti u vodu da se
napuni vlagom. Je si li zatopija bave
(e si li nalio bave vodom da duge
zabreknu, da bava ne bi tajala).
ZATRACKATI (se) zaneistiti
(se), zamazati (se), zablatiti (se)
(obino gazaj ui po blatn, lokvama i
sL). Zatrackan (zamazan, zablaen).
Vidi trackati.
ZATRATI zatjerati; utjerati. Vidi
zbi iti.
ZA TRESKA TI se zaljubiti se do
uiju, zacopati se, zatelebati se.
Zatreskan, zateleban (zaljubljen do
uiju).
shvaanjima, a ipak ih se uporno
dri. Ztucan je na strica (ka ta mu
je i aa bija).
ZATURU

EN zasukan, zamotan.
Slino je uturuen.
ZATURU

ITI zasukati, zamotati.

Zaturuija gae. Slino je uturuiti.
Znai zapuiti, zatutinjati
(cigaretu). Vidi turuiti.
ZATUTINJATI vidi t tinj ati.
ZATVOR dio kue kojim se
zatvaraju otvori (vrata, prozori).
ZAUJSTI 1 . navaliti na nekoga;
ostrviti se na nekoga. Zauja nanj, ne
da mu mira. Vidi naozub, naozubiti
se.
2. slino to i uklijetiti se (meso
zaujde u zglobu pa boli).
ZAULARITI staviti ular.
Zaularen (s ularom na sebi).
ZAUMITI isto to i naumiti.
Nee ne ta si zaumija!
ZAURNITI ui gdje se ne smije (u
tue). Ona esto zaure u moj vrta
pa nabere ljutike.
ZAU

LJEVITI vidi u.
ZA V A mueva sestra, zaova. Vidi
jetrva.
ZAVALAN
Berekine ta si diga glavu,
Ka nevista kad ugleda zavu.
ZA V ALAN - toboe; pretvarui se;
s drugom tajnom namjerom. Paa
san zavalan da u priko briina, pa
san okrenija ispod briina.
ZAVELIM
.
- planina izmeu zagore
i Bosne. Tako mi trista zavelimski
vrila! Vidi obanica.
Zavelim se Bijakovi priti
Bijakova kad d okopniti.
ZA VELJA TI se - ispreplesti se.
Neki samo kau povezalo se. Vidi
prisumititi.
ZA VESKITI - uiniti da se rogovi u
ovna saviju, raire i zasuu nego da
budu dugi i uspravni (zaveskiti
rogove). To se radi dok je ovni
mlad: provrte mu se rogovi (ali tako
da se ne dirne u ivac) i potom sveu
jedan s drugim. Kau i zavilaiti.
Vidi veskan.
ZA VE

ANJ zaveljaj (u
tavajolu).
ZA VIDA - zavist; nenavist. I to je
nika zavid meu njimon.
ZA VIDA TI - staviti vidu, naviti
maticu, (zavrtanj) na navoj. Zavidan
(navijen do kraja, zavrnut do kraja,
stegnut). Vidi odvidati.
560 ZAVORANJ
ZA VIDILA - za vidjela. Pourimo
da se zavidila vratimo kui. Vidi
vidilo.
ZAVIJA

A vidi kudilja.
ZA VIJARNITI slino to
zakijarniti.
ZA VILA

ITI -izviti rogove. Vidi

zaveskiti, veskan.
ZA VISITI - isto to i uzvisiti.
ZAVIT - zavjet. Najee se
zavituje Velikoj Gospi (Gospi
Sinjskoj), Gospi od zdravlja, Sv. Anti
za zdravlje blaga (zavitna san
svetomu Anti). Svrila Mara zavit.
Zavitna san svetoj Ani bosa
Da se moja iskovrlja kosa.
ZA VLA TA TI se slatko i brzo jesti
punim ustima, daviti se u hrani.
Odnosi se i na blago i na ljude. Vidi
zagurati se.
ZA VOJANE selo u vrgorakoj
zagori. Franjevako upno mjesto
(Poroenje Blaene Djevice Marije -
Mala Gospa) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji. U upi su i Dragijane
(sv. Ante) i Vlaka.
ZA VOJITI - zamijeati ivini
brano u mlakoj vodi. Po dva puta na
dan bi jon zavojila.
ZA VORANJ - vidi zaoranj.
ZA V ORLJIV
ZAVORLJIV na svoJu ruku,
nepredvidiv; svojeglav. Izgovaraju i
zaorljiv . Slino Je zasukan.
Zasukano drvo koje je nezgodno za
obradu takoer je zavorljivo. Vidi
nezaglavijen, zadorijiv.
ZA VRA

ATI- se n avra ati se

(uglavnom govore kad netko sumljiv
navraa nekome sumljivu). Nit vala
on, nit valjaju oni koji mu se
zavraaju.
ZAVRATA K dio mesa koji
preklapa neki drugi dio; dio mesa
izmeu dvaju miia. U zavratke
vrkula lako nabaci crve.
ZA VRATINA stranji dio vrata,
ija. A L mene etri prsta zavrtine.
ZA VRA

DITI zako lutati (oima).

ZA VR

ITI se postati vrljcem,

vrljicom. Znai i poeti neto raditi
bez velika razmiljanja. Za v ril i se
pa o!"li uvat !l"umu. Vidi zamomiti
se, zacuriti se.
ZAVR

ANJE bolest padavica.

Zavri ja ti (kletva). Zavrniti od
gladi (izgubiti svijest od gladi). Vidi
svrniti.
ZA VRGNITI se staviti na rame
zametniti se. Zavrgnijo se pukon.
ZA VRLJA TI se zamotati glavu;
pokriti se po glavi.
561 ZAARlTI
ZA VRSTI zapoeti (posao,
razgovor, igru, alu, tuu sL).
Zavrzivati (zapoinjati neto). Vidi
povrsti, navrsti, zavrzan, zavrzljiv,
navrzivanje, pecigati.
ZA VRZAN onaj koji zamee ale u
kolu (koji govori, koji ometa).
ZA VRZLJIV sklon zavrzivanju,
zameanju (ale, igre, smutnje).
ZA VURSETITI prepustiti se
uivanju, zadovoljstvu, gutiranju.
Vidi urset.
ZAZORIT jak, snaan, moan;
sposoban. Kad netko smatra da moe
neto to nije u njegovoj moi,
narugaju mu se: Jesi zazorit.
ZAZRA

ITI zasjati u punom

sjaju (odnosi se na mjesec). Zazraija
je misec, ovik bi se moga za muku
pri njemu obriat.
ZAZRNITI se dobiti zrno (odnosi
se na groe).
ZAZUBICA nabuhlo meso iza
zubi, nateene desni (kod konja,
krave itd.).
ZAZVIZDUNITI zagrijati vrlo
jako (odnosi se na ljetno sunce). Vidi
zvizdan.
ZA

ARITI propupati, napuiti

(kad pupove obasja sunce oni sjaju,
are).
ZAITITI
ZA

ITITI dodati brana u hranu.

Skuvala je kupusa. Je li ga zaitila
izere. Vidi nadmesti, oititi se.
ZBABNA nosea (ena).
Napravija zbabnoj eni dite. I
mukarcu bez poleta, koji se vue
kau da je zbaban.
Cura zbabna pa je rekla na me,
Ako jesan, ne znalo se za me.
ZBAUNDATI priiniti muku u
elucu; uiniti stugu. Vidi zbundati.
ZBELEGUATI uiniti tvrdim
poput belegije. Zbelegijan (uinjen
poput belegije). Vidi splejati,
razabrati.
ZBI

ITI - utrati, zatrati; pritisnuti.

ZBLANITI se pobjesniti, planuti
naglo i jako. Slino je, ali nije isto i
zgranuti se. Zblanut (zblanjen) je
onaj tko se lako zblani ili tko se ve
zblanio. Makni se od njega, vidi da
je zblanjen. Slino je, ali nije isto biti
zgranut.
ZBOJ - vidi boj.
ZBOKSA TI nabrzinu i lako obaviti
neki posao. Ja san mislijo da u ja to
za as zboksati. Vidi polabrcati,
otaljati.
ZBRECNITI podviknuti. Vidi
breeniti, nabrecniti.
562 ZDRIJA
ZBUNDA TI oamutiti. Zbundalo
me u crkvi. Zbunda san zmiju kad san
je udarijo tapon (apon). Zbundalo
me i malo je valilo da povratin (kad
se popije pokvareno pie). Vidi
zbaundati.
ZBU

AK isto to i bus, buak.

ZDENJATI se nadebljati se
pretjerano. Zdenja se, jedvo oda.
Kau i zdepati se. Onaj tko se
zdenja, zdepa taj je zdepan, a nadiju
mu ime zdepo.
ZDILA zdjela, irok drven sud iz
kojega se jede, u kojemu se pere
zelje (urIin i sl.). Vidi anjak.
ZDIPITI ukrasti na brzinu. Je si li
ta zdipi}o? Govore i zdupiti, gepiti,
muniti, apniti, maniti, poplaiti i sl.
ZDLAKA dlaka. Neki kau zlaka.
ZDRAK zrak, drak.
ZDRA V bez oboljenja
nedostataka. Zdravo drvo (drvo u
koje nije uao moljac, bez
crvotoine). Zdrav bolesnu ni sit
gladnu ne viruje. Dok si zdrav i voda
ti je slatka.
ZDRICATI se - Zdrica se vas ka da
si ga popia.
ZDRUA zreo. Suprotno je zelen.
Zdrilo (zrelo). Isto zdrijo, zrijo,
ZUPUSITI
ZUPUSITI vidi skupusiti.
ZEC ivotinja, ujedno i plaljiva
osoba. Kad padne snijeg i bude posve
hladno (kad srce puca od leda), kau:
Sad zec trai svoju majku ili Noas e
zec traiti svoju majku.
Moj bi dol da ima miseca,
Pomrina pa se boji zeca.
ZE

IJA SO vidi vrsta.

ZEKAST zelenkast. Izgovaraju i
zelokast.
ZEKULJA zelenkasta (zekasta)
krava. Ako je posve tamna daju joj
ime i srnova. Vidi zelenka.
ZELA ime ene zelenih oiju, a i
kuke ili kobile zelenkaste dlake.
ZELENKA l . esto ime za kravu
zelene dlake. Vidi zekulja.
2. muha vrkulja.
ZELENKADA narcis, raste u
planinama, cvjeta utkastim cvijetom
pred Boi. Postoji i pitoma.
ZELENJAK 1 . nedozreli klipi
kukuruza. Vidi paletak.
2. utipak s blitvom. Izgovaraju
zeljavac.
ZELOKAST isto to i zekast.
ZELOVO selo u sinjskoj zagori sa
zaselci ma Kavi (Gabrii
Marovii), Zelovo (Jukii, Domazeti,
Delai, Peze) i Barai. upno mjesto
563 ZELJE
(Sv. Vid muenik) u splitsko
makarskoj nadbiskupiji. U splitskoj
zagori su zaselci Jelavii, Jeliii,
Kokani (spadaju pod Mu Gornji i
svetac im je Sveta Ana). Beare
spadaju pod Sutinu (Zelovo
Sutinsko).
Mala moja drvo javorova,
Kud te ava nosi na Zelovo?
ZELJE divlja jestiva zelen, zeljija.
Pojedine se vrste zelja javljaju rano u
proljee, neke malo kasnije pa sve do
jeseni (nakon kia, prekopavanja,
oranja i sl.). Skuva se s kumpirin i
soli u vodi; zavriga se kapulan na
ulju ili se zavrlja slaninon. Jedno se
more i vriko. Vidi tut, tir (ir),
labo da (loboda), urlin, grzdulja,
melj, kripavac (kripa, kripovac),
mliika, bila mliika, radi,
utenica (utinica), trnak (kostri,
brmbe), iglica, blitvica, gladiika,
sliz, baluka, para a, ena,
krasonja, turutva, koziroga, kozija
brada, volujski uac, vranina noga,
vuija stopa, kravija gubica, miiji
repak, miakinja, lazalo, prilipaa,
diveluk, kukurik (makalj), ljukelj,
diveluk, baluka, ljutikaa
(ljutaa), koseljaa, sanjva, slika,
ljaljak, riak (oriak), paroga,
ZELJIJA
kukaa, bljut, tavolj, klobuak
(slabuak), piskovina, koprva,
mianica (mianija), verdura,
salatina, prdelj.
ZELJIJA - zelje, hrana pripremljena
od zelja (glavna hrana po zagori za
Korizme, q esto i kroz cijelu
godinu, obino uz slab zain). Dosta
mi je te zeljije, ima li tagot mrsna
(itna) ?
ZELJOVI

ETVRTAK Veliki
etvrtak. U zagori je obiaj da se na
Veliki etvrtak za veeru kuha zelje i
da se moli krii.
ZEMAN vrijeme; rok; davno doba.
Nie jo zeman (nije dolo vrijeme,
nije rok). Kad jon je zeman? (kad joj
je vrijeme telenje?). To je bilo za
zemana (davno). Svaka zemanon ka
pura ruku. Vidi vakat.
ZEMLJA obradivo zemljite. Nije
od obeanja (slaba zemlja). Moe
biti debelica, crljenica, slatka
zemlja, smoljavica, prnjavica,
osunica, ploa (ploavica),
kaljetina, alikovina itd. Vidi
priloina, okrajak, uzglavak.
ZENIL bogat. U zenila je
ajvan pametan.
ZENZO malo priglup, a aljiv
ovjek
564 ZGODA
ZERDELIJA vrsta kisele ljive
bijele ili crvene. Govore i zerdelija,
zerdalija, serdelija, srdelija,
grdelija, razdelija, enerika,
vinika. Neki je zovu lama, lama.
ZERU malo. Vidi mrvu. Kau
zericu, zero, zerko, zerku. Zera ili
zerica je neka malenkost, sitnica
(makul).
Najmlai san u svoje matere,
Pa me cure ne vole ni zere.
ZET kerki n ili sestrin mu u uem
smislu rijei (inae ako se netko
oeni iz drugog sela, cijelom je selu
zet i sL). Ko nema zeta nema ni
magare ta. Vidi svak.
ZGLEDATI se gledati sa
zanimanjem, bez uplitanja, ali ne
odobravajui neiji postupak. Nemoj
da se na te selo zgleda.
ZGNJETATI razgaziti,
gnjetanjem srediti.
ZGODA l . prigoda, okolnost. Vidi
prilika Ko je vidija take zgode.
Ajde mala kod mene je zgoda,
Drva ima, a blizu je voda.
Neki se rugaju (moda i od muke):
Ajde mala, kod mene je zgoda,
Drva nema, a doleko voda.
2. dogaaj. U vezi toga ima vaka
zgoda.
ZGODITI
ZGODITI (u)initi zgodu, initi na
volju. Sve jon se zgodi, a opet nije
zadovoljna. Vidi ozgodniti.
ZGOLJA potpuno, u potpunosti,
skroz. Kruv je zgolja sireni (bez
penina brana). Tu nema zgolja
nita (nema nimalo mesa na kosti,
nema nikakve pae i sl.).
ZG RANPA TI zgrabiti, epati,
uhvatiti vrsto bez milosti.
Izgovaraju i zgrampati. Zgranpaj je,
ta ekaP Vidi dupiti.
ZGRI

PATI se naborati se,

zguvati (u licu i sL). Zgri!pale mu se
gae. Zgripan (naboran, zguvan).
Vas je zgritpan.
ZGUTAN l . koji ima gutu.
2. povijen u leima (ponaen) zbog
gute na vratu.
ZGUVELJAN
Zguveljati se (isto to
se).
zguvan.
zaguvijati
ZIDNICA povei kamen koji bi se
mogao upotrijebiti za zidanje (vidi
vaca).
ZIA TI - zidati. Zidanje (zidanje).
Vidi nazidati, sazidati, usmrs,
zidnica, vaca, pag, muzina, greza,
kalja, karpa, straental,
povrnica, emer, posu kati , pozida,
podaziati, prizida, gruati.
565 ZJAKNUT
ZI.TAN - teta, eta, koda. Nema
zijana (nema tete). Vidi kabanica.
ZIJA TI zijevati. Kau i zivati.
ZIMICA l . ozimica, ozimo ito,
ali i ra. Brano joj je vrlo ljepljivo.
Volila bi rodit dite, nego oprat ruke
od zimice. Zrnje znaju pei pa od
njega kuhati kavu. Vidi prga. Zi mica
ima tvrdu slamu pa su se njome
pokrivale kue, radila uad, krov za
samar i sl. Vidi ranina.
2. hladnoa (bez obzira kako se
obue). Vata me zimiea.
ZIMOGRIZAN osjetljiv na
hladnou, zimljiv, zimogrozan.
ZINAD za inat. Kau i zainad, za
dipet.
ZINGAN cinan; od cinka.
Zingana ica (cinana ica).
Pozingan (pocinan).
ZIPTE - vidi mukte.
ZIV AK crna smola u kamiu od
lule. Zivkom su mazali ugrIZ od
zmije. Vidi kalj kati.
ZIVATI vidi zijati.
ZJAJNO otvor; rupa, jama; okno.
Vidi zjati.
ZJA KA vika. Kakva je to zjaka oko
moji vrata?
ZJAKNUT grlat, a priglup; koji
zjaje bez veze i bez razloga, koji ima
ZJATI
stalno razj apljena usta. Mila majko,
zjaknut li je. Slino je zveknut.
ZJATI - vikati, glasno govoriti kao u
mlinu. Cilo jutro zjaje na vas glas
(sve mi w probi). Nije koliko zja,
nego koliko ti se da. Da je tkati kako
zjati, svak bi tka, ne bi zja.

to zna to
zja. Zjaje i sve to je raireno,
razjapljeno. Zjaje motika (kad se
rasklima), zjaju vrata (kad se ne
mogu dobro zatvoriti), zjaje i svaka
rupa. Nasrid doca jama zjaje. Vidi
zjajno.
ZLAGODINA - loa godina, zla
godina (kad je sua, kad je slaba
ljetina i sl.). Su malo usiva, uvik je
zlagodina. Vidi zlogodine.
ZLAKA - dlaka. Neki izgovaraju
zdlaka.
ZLAMEN(KA) znamen. Vidi
zlovidovanje.
ZLAMENOV A TI - krstiti dijete
koje se tek rodilo, ali je za umrijeti, a
nema vremena ekati da doe
sveenik. Taj se postupak zove
zlarenovanje. Zlamenovanje vri
otac djeteta ili tko drugi iz kue ili iz
blizine tko zna (molei i inei znak
kria). Govore
znamenovanje.
znamen o va ti ,
566 ZLOPOLJE
ZLAMENOV ATI se prekriiti se,
prikrstiti se.
ZLARAN slaba teka. Kau i
zloran. Zlaranost, zloranost je slab
tek. Vidi slatkoran, medljiv.
ZLA TAK zlatnik. Kau i zlatka.
ZLO ono to nije dobro. Ljude po
zagori oduvijek prati zlo, ali oni se ne
daju. Ne daj se zlu. Nije bilo zla
(kau kad je bilo nevrijeme ili neka
druga nepogoda, ali kad je sve prolo
dobro) .

ini zlo, zlu se nadaj. Zlo

initi, dobru se nadati to ne ie zajno
(to ne moe bit). Nije svako zlo za
zlo. Zlo i naopako? Zlu ne tribalo.
Nee ti dodijati tue dobro, nego zlo.
Zlo ne triba zvat. Zlo se ne pravi sto
puta.
ZLOGODINE - jata ptica (roda,
vrana, avka) koje na jesen prelijeu
dio zagore. Lajave ene isto nazivaj u
zlogodinama. Vidi zlagodina.
ZLOJUTRO nesrea. Zteklo ga
zlojutro.
ZLOPOLJE kraj u Svilaji.
Franjevaka upa (Svi Sveti) u
ibenskoj biskupiji, drikom
dekanatu. U upi su Braevica,
Pribude, Velika Mileina, Crivac (sv.
Marko evanelist) i Postinje Donje
(Gospa Snina).
ZLO RAN
ZLO RAN - isto to zlaran.
Izgovaraju i zi oren.
ZLOVIDOV ANJE lo predznak.
Odma in je prid oi izalo (dolo)
zlovidovanje. Kau i zlovidilo. Vidi
zlamen(ka).
ZLO

DER vidi loder.

ZMIJA - zlo eljade (otrovno ka
zmija; kad bi ga zmija ujla, krepala
bi). Zna i zmii oi navest. Mala je
zmija zmiji. Kad zmija otrovnica
ujde (ugrize) ovcu ili koju drugo
ivinu lijei se ovako:
Mjesto ujeda nasijee se velikom
iglicom tako da udari jido To se
gnjei i u isto vrijeme polijeva
vodom. Mjesto ujeda namae se
zivkom. Ne bi bilo zgorega da se
zaloi (metne se u usta) zelenom
ljutikom (obino je ima, jer se to
dogaa ponajvie u proljee kad se
zmije bude) da provae. Znaj u i
drati eru ispod trbuha. Tko znade,
moli Boga za ozdravljenje. Ta se
molitva taji i krije, moe se rei samo
troj ima, nakon toga se gubi mo
molitve. Vidi smuculja, plaulja,
poskok, crnostrig, rovka, ljutica,
blabor, pokuarica, zapuniti,
proviati se, apljaica.
567 ZOBNICA
ZMIJAVCI - selo u imockoj zagori.
Franjevaka upno mjesto (Svi
Sveti) u splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, imotskom dekanatu.
Prije bilo u upi Runovi.
Padaj kio nemoj po Zmijavein,
Jer su cure u bilin opancin.
ZMIJI

- vidi zmija.
ZMIJSKI

ALJ -uta ivotinja,

ivi u zemlji, s puno noga i s glavom
na objema stranama. Vidi kumpir.
ZMIJSKO GRO

E - biljka s
crvenkastim bobicama na otrovnoj
travi. Ne jede ga ni blago.
ZNAJA - neto malo, sitno. Nema ka
znaja. Vidi makul, malica.
ZNAMENOV A TI vidi
zlamenovati.
ZNA

znade. Vidi di, ku, mo,
ne, o, ta.
ZOBA - l . plod na aptui, zovini,
rogain na drai i sl.
2. jajaca na rjenom raku. Vidi
meki.
ZOBIKA - isto to i zovina, bazga.
ZOBINA vrsta trave. Slii zobi, ali
nie zob (nema ploda). Vidi itarica,
prosenina.
ZOBNICA - torba (obino starija) iz
koje konji zoblju. Izgovaraju i
zovnica.
ZOBUN
Ide lola, piva ka trojica,
Kad na vrata. nema ka zobnica.
Neki zobnicu nazivaju konjuzobica
(konjuzovica), a zobnicom nazivaju
svaku (areno tkanu) torbu domae
proizvodnje.
ZOBUN - odjevni predmet slian
jeermi sadaku (vrlo rijetko
govore).
ZOG l . ' boja karata u kartama
talijankama (dinare, batune,
kupe, pade).
2. zvanje u igrama na mure (do, tre,
kvatre, cinkve, ija,
ete, oto, nove, tuti).
3. teren na kojemu se balota, ali i
jedan od vie poloaja na koji se
moe baciti bulin (za valju, za u
aldu, za nabacivati i sl.). Nema
nigdi lipeg zaga za na balote. Biraj
zag. Nije mu po zagu (to se govori i u
openitijoj prigodi - kad nekome
neto nije po volji; kad mu neto ne
odgovara).
4. nain sviranja. Vidi punat.
ZOGADUR - igra na karte, na
balote, na mure. Vidi zaga dur, zog,
zogati.
ZOGATI J . valjati (u 19n na
balote), bliati, ne tui (izbijati)
568 ZRAKNITI
nego ii u punte, igrati za punat.
Samo zagaj, a poslin emo tu.
2. balotati (openito); kartati.
Vidi izogati.
ZOR sila; silina; mo. U onomu
zoru nije zna ,Ita radi. Zor ti pada
kia. Zorimice ( na silu, silom). Vidi
zorli.
ZORAN - krupan, snaan (una ga
kua).
ZORBA nasilje; silovit napad. Na
njega je zorbu uinija.
ZORLI - l . zgodan; snaan, jak.
Zorli ovoga ovika.
2. posve, jako. Zorli pada kia.
Oj otano aroviti vrae,
Zorli na te mladarci se drae.
ZORNJAK - jutarnji ljetni vjetri,
pogodan za vijanje ita. Vidi vija.
ZORT -strah. Sad nema vie zorta od
kie, pia je LI kui.
ZOVINA -bazga. Kau i zobika.
ZOVNICA - isto to i zobnica.
ZRA

AN pun ivota; svjetao;

veseo; svje (nije pospan ni umoran).
Moe i za goveda. Nie bolesna, vidi
da je zrana.
ZRAKNITI - pogledati na brzinu,
baciti pogled. Zraknija mu je u karte
pa mu je sad lako igrt. Izgovaraju i
ZRIJA
rakniti, drakniti. Sunce raknilo
(provirilo, bacilo svitlo).
ZRIJA zreo. Vidi zdrija.
ZRNA ST slino to i cvitast.
ZRNIN - zrnast konj. Slino Je
Cvitko.
ZUB l . kotana izraslina u eljusti.
Kad djetetu ispadne mlijeni zub,
baci ga preko kue i kae: Evo tebi
vrana koteni, a ti meni daj gozdeni.
Ne da mi ni zuba ohiht (ne da mi ni
rijei progovoriti). Nisu to mravi
navukli, ve zubi natukli (kau za
debelu osobu). Zub moe biti dojni i
gornJI , pridnji (sjekuti), oni
(onjak), kuni (kutnjak), kaljak
(umnjak). Vidi zaujsti.
2. kamen kojim se povezuju zidovi
dviju kua. Zovu je i spojnica. Vidi
straental.
3. izboina na zidu na koju se mogu
odloiti raZnI predmeti, hladiti
mlijeko i sl. Vidi penderica.
4. vaca izrezana tako da zgodno
naside prag.
ZUBAC otri dio grabalja,
gargaa, grebena, pile i sl.
ZUJA VICA vrsta igre u zagori.
ZUKA zujanje. Nika mi je zuka u
u.ima.
569 ZURAVOST
ZULUM nasilje; zloa. Ne ma od
njegova zuluma ivit. Zulumar je
onaj tko je sklon zulumu, siledija,
nasilnik.
ZU NJATI lutati , lunjati, zurati.
ZUMBA naprava (uplje ilo) za
pravljenje rupica (na opancima,
gumaima, kajiu i sL). Znala je biti
na kraju kajia. Tako su nazivali i
komad ice kojom su istili kami,
probadali duhan da mogu lake puiti
i sl. Zovu je i probadaa. Vidi
probojac.
ZUMBA TI praviti rupIce;
obiljeavati.
ZUMBIN vrsta enskog odijevnog
predmeta (bluza koja se zakopava
utinama ).
ZUPCI vidi babini zupci.
ZURA TI hodati bezglava tamo
amo. Slino zunjati.
ZURA V bolesan od zuravosti
(odnosi se na ovce) ili kao da je
bolesan od zuravosti (odnosi se na
bilo koju osobu ili ivotinju).
Izgovaraju i zurov. Vidi pozurati.
ZURA VOST bolest na ovcama
koja se oituje tako da ovca stoji
sama, luta bez veze, ne ide s ostalim
ovcama. eka se da proe. Vidi
pozurati.
ZUVAR
ZUV AR korist. Zuvar je gladnu i
po smokve.
ZV ANJE I . odziv u igri treeti.

ta je starije: odziv ili zvanje? Neki

kau odazvati se, a neki izazvati se.
2. zog koji se izgovara u igri ija vici.

ta si zva?
ZVEKNUT slino to zjaknut.
Vidi vrknut.
ZVEKOTANJA zveka. Vidi
gusla.
ZVIRAC - zvijer (muka).
Zvirac lisac da se zloi,
U Grab sm}a on po noi.
ZVIR OTINA pukotina; rupica.
Vidi irka, ublja.
ZVIZDAN sunce za ljetne vruine
oko podne. Dodijalo mi je kopat po
ovom Boijem zvizdanu. Vidi puina,
zazvizduniti.
ZVIZNITI - mlatniti, opauiti,
opatrniti.
ZVI

DA VAC vidi pitac.

570 ZVRKNUT
ZVI

O vrsta ptice.
ZVI

NITI zazvidati, zviznuti.

Zvini Konavlanine.
ZVONARICA krava na kojoj je
zvono (bronza, klepka). Rjee to je i
ovca sa zvonom. Sauvaj te Boe
ovce zvonarice i ene gospodarice.
Ovan koji nosi zvono zove se
zvonar. Neki kau prvar.
ZVONIKA vrsta trave koja raste u
obliku busa. Njome metu, potpaljuju
vatru, smude dlaku s Ubijenog
praseta, umivaju rpu sl. Vidi
gorulja, peraa, metlica.
ZVR

ALJIKA egrtaljka.
ZVR

ITI proizvoditi
neujednaene prodore zvukove,
obino udarajui ili grebui jedan
predmet o drugi. Izgovaraju i vriti.
ZVRK napravica kojom su se
igrala djeca.
ZVRKNUT vidi vrknut.

ABICA vidi plova.

ACNITI na

lo i jako zaboljeti u
leima u predjelu kraljenice,
sijevnuti u kraljenici (obino pri
noenju teka tereta, pri naimanju).
acnilo me.

AGLOST upaljenost (brano,

maslo i sl.). Isto agnutost. Vidi
uei se, a gnu t.

agniti se (uei
se). Maslo se moe agnit od
kukurzna brana.

AGNUT upaljen (odnosi se na

hranu koja se kvari). Vidi aglost.

AGRA 1. vidi bunar.

2. dio volovskog lisa. Povezuje
branu, plug i sl. Vidi oje.

AKA vrea, vria.

AL ljunak (graevni materijal).

ali (naziv za ljunkoviti otoi koji

se pojavi ljeti iz vode, kad se
vodostaj spusti). Na aliu se djeca
kupaju, praknjaa se roba, pere
vuna i sl.

AL(I)KOVAC okrugao kamen (u

pravilu nastaje tako da voda valja
neki kamen).
57 1

AVICA

ALIKOVINA zemlja puna

kamenja. Vidi ploavica, oblutica.

ALITI naricati za mrtvom

osobom Ue se za tri nedilje, a mater
kad kod proe blizu groblja) Vidi
alovica. Doekati alost (doivjeti
smrt vrlo bliske osobe; za ivota da ti
umre sin ili er). Dati se na a
(uvrijediti se). Dalo in se na a.

ALOV ANJE izraavanje suuti

zbog smrti kunog lana. Vidi
poalovanje, radovanje.

ALOVATI se izraavati suut,

alovanje. Vidi radovati se.

ALOVICA ena koja ali.

Govore i albenica.

ARA 1 . vidi baksa.

2. zemljana posuda za maslo (za
neki drugi zain, za vino i sl.) Na sr
polja (puna) ar masla, svemu ga je
svitu dosta. Govore i arica. Vidi
lonac.
Teko ti je svakoj stopanjici,
Kad nestane masla u arici.

AVICA ica koja se uvlai

prasetu u unjku da ne ruje previe.
BANJ
Zapet u mu ja avicu. Neki kau
brnjica.

BANJ - drvena posuda za vodu,

mala vuija. Naroito se koristio pri
poljskim radovima. Ima oblik vuije,
ali manju litrau. Jedna duica je
duglja s provrenom rupic om o kojoj
se nosio banj. Ima dvije rupe, na
jednu od njih se pije. Vidi tovarija.

BA TITI bukati jaja, mukati j aja

(primjerice kad se radi paradiot).

baen (smukqn). Vidi ubatiti.

BIR uhoda, pijun; dounik. Vidi

ruvijan.

DRAK zrak. Izgovaraju izdrak.

drakniti (vidi zrakniti).

DRAKUN osoba k()ja eli sve

znati to se dogaa u mjestu, u
nekom drutvu i sl.

DRCE posve mrava

neprikladna osoba.

DRIB njera za povrinu

zemljita. Jedan drib zemlje je kao i
jedna mira zemlje.

DROKNITI pojesti na brzinu,

prezalogajiti.

UPITI zgrabiti, apati. Vidi

zgranpati.

EA e. Zbula san od ee.

Vidi pecija. Poeati se (oednjeti
572 ERBITI
tako da je vrlo teko utaiti e).
Poealo mu se. Slino je za eati.

EGARAN - ivahan i nestaan;

pripravan i spreman za rau, drutvo,
igru i sl. Vidi e var, vla.

ELDAC -eludac (u pravilu kod

ovjeka). Govore i eljudac, eljdac,
liica te tumik. Vidi eljak, mura,
sirite.

ELJA - vidi maa.

ELJAK eludac kod kokoi,

ostale peradi i ptica. Kau i pravac.
Vidi eldac.

ELJUD - ir.

ENDAR andar. Vidi endar.

ENI(N)STVO Imovma IZ
enskog roda. Doi na eninstvo
(prieniti se). Vidi ugovoriti se.
eninstvo je i kua iz koje je dola
ena. Nema ga, otia je na eninstvo.

ENSKONJA ovjek koji ima

tanak glas kao ena, ali i ovjek koji
je stalno u drutvu ena. Izgovaraju i
enskalo. Vidi mukaraa.

ENTIL(AN) - slab. entilno moe

biti eljade, ali i motika i sl. Vidi
kanitan, civil, patan.

ERA ar, eravica. Izgovaraju

erava, ereve. Ljut ka era.

ERBITI - isto to i ari ti, riziti.

Kad je vino dobro, kau: erbi!
ESTAC

ESTAC - tvrd kamen. Vidi ivac,

cilac.

ETALICA - etelica. Osim ita

enje se i kukuruz, trava. Ilo se et i
travu pod bua. Vidi proeti.

ETVINA slamnati dio penine

stabljike bez klasa (dok ito nije
ovreno). Isto je za jeim, zimicu i
sl. Slama nastane tek kad se ovre.

EV AR ustar, spreman za posao;

egaran. Vidi vla.

EVKA TI - isto to i venjkati.

ANJ - post uoi kakvog velikog

blagdana. Gospin eanj (post uoi
Velike Gospe). Kau i eenj,
een, ein, einj. Neki tako zovu
i strogi post (na kruvu i vodi) od
Velikog

etvrtka do Bile Subote

(od Glorije do Glorije). Vidi ueanj.

GUBIJA noi kojim se dilja.

Vidi nadilja.

ICA l . nit ispredena od vune,

pamuka (bive se esto pletu od ice
vune i ice pamuka). Kad je vino
malo krenilo kau: ima icu (icnilo
se, ljutnilo se, malo ciklo).
2. isto to i oica.

ICA TI se naljutiti se pa ne htjeti

razgovarati, objesiti nos, sticati se.
Kau i icniti se.

icnut (onaj tko se

573 IOKA
icao zbog neega; uzljuen). icnuto
vino.

iCULJA vrsta trave uspravne

poput ice (ili pirike). Brzo izgori na
suncu i krave od nje nemaju nikakve
koristi. Vidi klasulja.

IGA vrsta baje.

iGAMENAT - ceret. Izgovaraju i

igomenat, viigamenat.

ILA VKA - vrsta vinove loze to se

sadi po zagori, ujedno i vrsta bijelog
vma

ILE nadimak za ilava ovjeka.

ILOMUD vidi bat, imoud.

ILO

DER nametnik koji

unitava ilu na itaricama (bolest na
korijenju ita) , odnosno ilu vinove
loze (floksera). Izgovaraju
ilodera.

IMOUD samo s jednim jajetom

(odnosi se na ljude, ali i na ivotinje).
Slino je ilomud, iloiv, ivoil,
imogud.

IOKA drvena letva koja ide

preko avruna. Na ioke se naslanja
kamena ploa za kuni krov.
iokama se uvruje i evar na
evaratim kuama (vidi sklop). Neki
tako zovu iglu kojom se provlai pri
gradnji. Izgovaraju i ijoka, ivoka,
IKA
vijoka te ivka. Neki kau Jata.
Vidi kantineJa.

KA ika, iskra od ere. Nema

niti ike.

ITAK ivot.

ITARICA trava slina itu, ali

nema klas. Jedu je krave. Zovu je i
stokJasa. Vidi kJasulja, zobina.

ITIJA itna hrana, oitak. Glavno

da ima itije.

ITNI

selo u drnikoj zagori sa
zaselkom Dolac. Vidi Drni.

ITO penica ili jeim. Neki itom

zovu samo jeim. Vidi osnac.
enjen ito, poela visoko,
Na dragana poletila oko.

IVA C tvrd kamen; ivica. Slino

je estac. Vidi ciIac.

IVA LIVODA vidi 1ivoda.

IVA ZEMLJA dobra zemlja.

Dobar ka iva zemlja.

IV

EN ivano

IVICA tvrd kamen koji se ne da

izvaditi, ivac. Kau i ivica stina.

IVO KA isto to i ioka.

IVOLAZNOST ivahnost,
laganost, ornost, ilost, spremnost na
napore.

ivoJazan (oran, ija,

ivahan).

IVOMUD vidi bat, imoud.

574 MAKATI

IVOT tijelo (dio tijela vaan za

ivot). Gumija ga je cilin ivotan. Ne
valja kosit cilin ivotan i sl. Takoer
i sposobnost rada. Pa mi je ivot
(posve sam se umorio). Vidi itak.

A nametnik u drvetu, crv koji

rastae drvo. ia probui i kumpir i
od toga kumpir gnjije. ia je opasna
i za prut.

ULA vrsta ploda (poput vee

drinine).

LAJB konica na karo, krik.

LIB dio mlina, lijeb kojim voda

ide prema mlinskom kolu. Vidi
korito.

LIBINA I . uska udolina izmeu

brda.
2. naseljke u zagori. Vidi Slivno.

LI

ICA vidi eldac.

LOB zglob.

LO

DER vrsta crnog groa

puna zrna (dobro naliva). Mijea se s
blatinom i drugim crnim groem.
Od njega se moe dobiti proljev.
Izgovaraju zJoder. Vidi
vrancuzica.

LUNDRA meso najgore kvalitete

(nema uope mesa ve samo unte).

MAK

A TI glasno mljackati
usnama pri jelu ili raditi usnama kao
MANCE
da jede, a ipak ne jesti, gvacati.
Nadimak makalo.

MANCE vidi umance.

MARA varak (i tako govore).

Govore vrljak. Vidi pura,
revanje, vrljiti, zavrljati.

MARA V ANJE - poetni stupanj

obrade vaca za zidanje kua, gruba
obrada.

mariti (vriti maravanje).

Slino omariti, omarati.

MIGO

ATI isto to mikati.

MIKA TI cijediti.

mikanje
( cijeenje). Vidi imikati.

MIK

ATI putati zvukove poput

vode u obui. To se narocito odnosilo
na loe (popriane) opanke kojima
bi se obojci smoili im bi se stalo na
mokro. Izgovaraju i miati,
migoati.

MIR - isto to i bruket (nain

pravilnog odabiranja, podjele i sl.).
Izgovaraju mura. Slino je
prstenak.

MI

A TI vidi mikati.

MUCA TI slatko, halapljivo jesti.

Vidi lapati.

MUL - sud za vino (aa, obino

ruketnjaa).

MURA l . vrsta djeje igre (edan

muri dok se drugi kriju).
2. vidi mir.
575 UGOR

MURAK vrsta raia (u ivoj

vodi). Izgovaraju i murak.

MURITI miriti. Vidi mura.

RAKNITI vidi zrakniti.

RNJA vidi rvanj.

RTV A osoba koja puno radi za

drugoga, koja se rtvuje. Ajme ti se
njoj, ona je rtva od kad je do.la Ll tu
kuu.

RVANJ . runi mlin. Kau i rnja.

Nedaj mene majko u Vinjane,
U Vinjanin rvanj ne pristaje.

VBLJA rupa, rupica. Vidi

zvirotina.

UDIJA idov, id (i tako kau),

rjee kau

ivut.

UGATI
uporo zvocati,
prigovarati, podbadati.

uganje
(neprestano prigovaranje, podbadanje
rijeima). Vidi anati, vocati,
venjkati.

UGE

A - onaj koji stalno uga,

prigovara, komu nikad nita ne valja.
ugda Boijil

ugulja (ugava
ena). Vidi vinkela.

UGOR lagani razgovor koji se

uje, ali se samo poneka rije
razumIJe. uje se niki ugor.

ugoriti (govoriti poluglasno, da

jedva po neka rije razumije).
UJICA
Izgovaraju i dugor, dugoriti. Vidi
gagolj.

UJICA l . vitica na lozi. Vidi

vria.
2. ukopana rupica da se vrata bolje
okreu (vrata na ujicu). Vee od
vola, vee od konja, misto mu ka jaje.

UJO utolika osoba. Izgovaraju i

uja (za muko i za ensko), ujan.

UK - l . gorak.
2. polukisel; slabo ukiseljen (iako se
eljelo da se ukiseli). Kad se kupus
jo ne ukiseli ili kad se mlijeko kiseli,
a ne ukiseli se dokraja, kau da je
uklo. Sve ti se ukiselilo osin mlika i
kupusa. Vidi ukniti.

UKNITI - postati uk. Kad se
kupus u vrtlu napuni vode od kie, pa
poslije doe sunce, dogodi se da se
umalo ne ukiseli. Tada kau da je
kupus uknija. Slino je proukniti.
Vidi smudati se, mudekniti se.

ULJATI ticati se; brigati se

(uglavnom o neemu o emu se ne bi
trebalo brigati). Ne bi te tribo vali
uUat tui posli. Koga ulja taj se
de.

UMANCE umanjak u jajetu.

Izgovaraju i umanjce, mance,
umanac. Vidi bilance.
576 VALOV

UNAST ukast, ukasto-

crvenkast.

unin je unast ovan ili

jarac, una je takva ovca ili koza.
Vidi ujo, utulja.

UNTA - l . vezivno tkivo. Boli me

svaka unta. Igra mu svaka unta.
2. loe meso koje mesari dodaju uz
komad dobra mesa. Nabacija mi je
unte. Vidi lundra.

UPA selo u imockoj zagon.

Naziva se i

upa Biokovska. upno

mjesto (Sv. Ivan Krstitelj).

UTAC vrsta platna, suprotno od

bila. Isto utica.

UTENICA - vrsta jestivog divljeg

zelja, poput mliike. Izgovaraju i
utinica te utulja.

UTICA isto to i utac.

UTINA bijelo (ukasto) vino.

UTINICA isto to i utenica.

UTOVA TI - biti ut u licu (ute

ceri). uti utuju, crveni putuju.

UTULJA - krava ukaste dlake.

Neki tako zovu travu utenicu. Vidi
unast.

VAKO

ATI - vakati polako;

pokuavati vakati. Telica mi je
poela poma lako vakoati. Govote i
vakuljiti.

V ALOV koji ima valje, brzdov.

VALJE

V ALJE l . pukotine u rubovima

usta, vale.
2. Goeni (gvozdeni) dio uzde to
se mee konj u u usta.

VELT - stabilan, vrst, uspravan;

poletan. velto li se mlada dri.

VELJARIN budilica (u
varuima).

VENJKA TI - stalno se aliti, ali

bez velika razloga; brbljati bez
potrebe. Neki govore evkati.

VENJKELA - onaj koji stalno

venjka (pa je venjkav), kome je
stalno neto krivo. Izgovaraju i
venjkea, vinkela.

VICER vidi napraak.

VIJOKA - vidi ioka.

VIKNITI podviknuti na ovcu,

kozu i sl. viknder na koze, ue u
tetu. Vidi ajko, iko, is, isan.

VINKELA
venjkavu
venjkea.
osobu,
nadimak za
venjkela,
577 VRNJOKULA

VI

LJAST - isto to i viljast.

VOCATI - zvocati. Vidi ugati.

VORAC - voruga na glavi (od

udarca). Govore i vor, vorek. Vidi
ola, kvrga.

VORITI se - ljutiti se. Vidi

navoriti se.

VR

ITI - isto to izvriti.

VRK
N
UT - zvrknut (i tako kau),
budalast, ali i zblanut, suberlest.

vrkan, zvrkan (vrknuta osoba).

Vidi zveknut, zjaknut.

VRKULJA - zelenka, muha koja

nabacuje ive crve u meso. Neki je
zovu brekulja. Ima ih vie vrsta.

VRNJALO - veliki brbljavac,

vrnjea.

VRNJATI - 1 . mljeti
2. stalno neto vakati.
3. stalno neto govoriti.

VRNJOKULA - vrnjok. Kau

vrnjok.