P. 1
C3HSPROH.Salkic

C3HSPROH.Salkic

|Views: 92|Likes:
Published by h_salkic

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: h_salkic on Oct 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/14/2012

pdf

text

original

h.salkic@elektroprivreda.

ba C3 -
BOSANSKOHERCEGOVAČKI KOMITET MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTRIČNE
SISTEME – BH K CIGRÉ
SARAJEVO
10. SAVJETOVANJE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG KOMITETA
SARAJEVO, 25. – 29.09.2011.

PRORAČUN I MJERENJE ELEKTROMAGNETSKIH POLJA (EMP) KOJA
EMITIRAJU ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI
CALCULATION AND MEASUREMENT OF ELECTROMAGNETIC FIELDS (EMF)
WHICH IMITATE POWER FACILITIES
dr.sc. Hidajet Salkić dipl.ing.el., prof.dr.sc.Vlado Madžarević dipl.ing.el ,
doc.dr.sc.Nerdina Mehinović dipl.ing.el., mr.sc. Dino Bačinović dipl.ing.el.
JP EP BiH „Elektrodistribucija“ Tuzla, JU Univerzitet u Tuzli- Fakultet
Elektrotehnike
Tuzla, BiH
Sažetak: Elektroenergetski sistemi proizvodnje, prijenosa i korištenja električne energije kao neizbježan dio
modernog života postaju sve kompleksniji, pa su tako i standardi koji definiraju njihov rad sve zahtjevniji.
Savremena istraživanja elektromagnetskih polja (EMP) baziraju se na konceptu da komplikovana teorijska
istraživanja rezultiraju u odgovarajuća izvedbena rješenja, odnosno razvijaju se gotovo isključivo kao
primjenjena istraživanja. Pri tome su uglavnom prisutna dva pravca, od kojih se prvi bazira na pojednostavljenju
numeričkih modela proračuna, a drugi na modelima objektiviziranih fizikalnih mjerenja u teškim uvjetima. U
oba slučaja, meĎutim, rezultira isti cilj koji se može svesti na sljedeće: izraditi optimalnu varijantu rješavanja
uticaja EMP-a kako u postojećim tako i u novim elektroenergetskim objektima.
U radu je predstavljena analiza numeričkog proračuna EMP-a distributivne transformatorske stanice i detaljan
operativan program mjerenja koji obuhvata sva mjerenja u stacionarnim stanjima sa lokacijom mjerenja.
Analizom rezultata proračuna i mjerenja potrebno je ukazati na eventualna ugrožena mjesta i dati prijedlog mjera
za otklanjanje elektromagnetskih uticaja ili njihovo smanjenje na prihvatljiv nivo, u skladu za pravilnicima.
Ključne riječi: elektromagnetsko polje, gustoća elektromagnetskog toka, područje profesionalne izloženosti,
područje povećane osjetljivosti
Abstract: Electric power systems for generation, transmission and use of electricity as an inevitable part of
modern life are becoming increasingly complex, and thus the standards that define their work more demanding.
Recent studies of electromagnetic fields (EMF) based on the concept that complicated theoretical investigations
result in the appropriate design solutions, and develop almost exclusively as applied research. In fact there were
usually two directions, of which the first is based on simplifying the numerical calculation model and the other
on models objectivized physical measurements in harsh environments. In both cases, however, results in the
same objective can be summarized as follows: create the optimal variant of solving the influence of EMP in both
existing and in new power facilities. This paper presents the analysis of numerical calculation of the EMP of
distribution substations and the detailed operational measurement program that includes all the measurements in
steady state with the location of measurement. By analyzing the results of calculations and measurements it is
necessary to point out the possible risk of giving the proposed measures for the elimination of electromagnetic
effects or reducing to acceptable levels, according to regulations.
Key words: electromagnetic field, electromagnetic flux density, the area of occupational exposure, an area of
increased sensitivity


C3 -
1. UVOD

Javno je mišljenje formirano neadekvatnim izvještavanjem masovnih medija o problemu uticaja EMP-a,
nesposobnošću znanstvenika da sa sigunošću utvrde da ne postoji apsolutno nikakav rizik, te izjavama
znanstvenih i državnih institucija da su potrebna dalja istraživanja, kao i nedokazanim tvrdnjama o postojanju
urote kojom bi se skrili zdravstveni rizici EMP-a pogonske frekvencije. Ono što je potrebno, jeste široko
zasnovani združeni napor fizičara, biologa, medecinskih znanstvenika i inženjera da bi se proširilo i produbilo
znanje o meĎudjelovanju EMP-a i ljudskog tijela na makroskopskom i statičnom nivou.
U Hrvatskoj je 1999. na prijedlog Ministarstva zdravstva donesen Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja
(NN br. 105/99), a 30.12.2003. (NN br. 204/03) stupio je na snagu Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja,
kojim se propisuju dozvoljeni iznosi električnih i magnetskih poljakoje emitiraju elektroenergetski i drugi slični
objekti u okolinu. Transformatorske stanice i vodovi izvori su EMP-a frekvencije mrežnog napona (50 Hz) koja
pripada u područje krajnje niskih frekvencija (eng. Extremely Low Frequencies – ELF). Definiraju se sljedeće
veličine:
- Temeljne veličine su veličine koje se izravno povezuju uz do sada potvrĎene zdravstvene učinke EMP-a
i na koje se postavljaju temeljna ograničenja. Zaštita od potvrĎenih štetnih zdravstvenih učinaka zahtijeva da
temeljna ograničenja nisu prekoračena. Ovisno o frekvenciji, fizikalne veličine na koje se postavljaju temeljna
ograničenja su: gustoća struje, specifična apsorbirana snaga, specifična apsorbirana energija te gustoća snage.
- Referentne veličine su mjerljive veličine čijim nadzorom se posredno osigurava zadovoljenje temeljnih
ograničenja. Fizikalne veličine koje se mogu koristiti kao referentne veličine su: jakost električnog polja, jakost
magnetskog polja, gustoća magnetskog toka, dodirna struja i gustoća snage (ekvivalentnoga ravnog vala).
UsklaĎenošću s graničnim nivoima referentnih veličina, danim u ovom Pravilniku, osigurava se usklaĎenost s
temeljnim ograničenjima.
- Prema Zakonu o zaštiti od neionizirajućih zračenja investitor je dužan priložiti proračun ili procjenu
očekivanih razina EMP-a. Izloženost EMP-a procjenjuje se na temelju mjerljivih parametara izloženosti (tzv.
Referentnih veličina) koja su, za polja mrežne frekvencije, veličine jakosti električnog i jakosti magnetskog polja
(ili gustoća magnetskog toka). Prilikom izgradnje i pogona elektroenergetskih objekata potrebno je utvrditi da li
vrijednosti niskofrekventnih EMP-a prelaze vrijednosti dopuštene Pravilnikom o zaštiti od EMP-a. Pravilnik o
zaštiti od elektromagnetskih polja definira dva područja na kojima se računaju pripadajuće vrijednosti EMP-a:
- Područje profesionalne izloženosti (radna mjesta), gdje je moguća izloženost EMP-a do najduže 8 sati
dnevno i gdje se dopuštaju nešto više razine polja,
- Područje povećane osjetljivosti, koje obuhvaća:
- područje stambenih zona u kojima se osobe mogu zadržavati i 24 sata dnevno,
- škole, vrtiće, rodilište, bolnice, smještajne turističke objekte te javna ili privatna dječja igrališta (prema
urbanističkom planu); gdje mogu boraviti potencijalno osjetljivije skupine stanovništva (djeca, trudnice,
bolesnici) te gdje je moguća cjelodnevna izloženost pa se ovdje postavljaju strožiji (niži) granični nivoi polja.
Zaštita ostalih područja (povremenog ili nikakvog) boravka ljudi Pravilnikom o zaštiti od EMP-a nije
predviĎena. Ograničenja gustoće struje za glavu i trup čovjeka za EMP-afrekvencije u rasponu 4 Hz – 1 kHz
iznose:
- 10 mA/m
2
za područje profesionalne izloženosti
- 2 mA/m
2
za područje povećane osjetljivosti
Za prosudbu o emisiji EMP-a elektroenergetskih objekata u okolinu bitne su granične vrijednosti polja dopuštene
Pravilnikom o zaštiti od EMP-a. Propisane granični nivoi polja za mrežnu frekvenciju 50 Hz prikazani su u
sljedećoj tabeli:

Tabela 1 Granični nivoi polja za mrežnu frekvenciju 50 Hz
Područje zaštite Jakost električnog polja
E
| | / kV m
Jakost magnetskog polja
H
| | / A m
Gustoća magnetskog toka
B
| | T µ
Područje profesionalne
izloženosti
5 80 100
Područje povećane
osjetljivosti
2 32 40


Kao značajan izvor EMP-a definira se onaj izvor čije EMP-e u nekom od dva navedena područja zaštite doseže
barem 10% iznosa graničnog nivoa polja za tu frekvenciju.



C3 -
2. PRORAČUN EMP U PROGRAMSKOM PAKETU EFC-400

Proračuni EMP-a za BTS 10(20)/0.4 kV provedeni su programskim paketom EFC-400 koji omogućava
simulaciju u trodimenzionalnom prostoru.. Proračunavanje električnih i magnetskih polja u tačkama koje su
daleko od izvora (naboja i struja) vrši se tankožičastom aproksimacijom i predstavljanjem provodnika
pravolinijskim segmentima uz računanje raspodjele struja , a na osnovu toga potencijala, u odabranoj tački
prostora lociranoj u zraku ili u bilo kojem sloju zemlje. Struje u provodničkim segmentima su odreĎene na
osnovu pada napona izmeĎu para tačaka mreže, na osnovu njihove sopstvene impedance. Uticaj tla na potencijal
provodnika, je uzet u obzir upotrebom metode ogledala. Fazor električnog potencijala u nekoj tački prostora
dobija se primjenom teoreme superpozicije kao konačna suma potencijala uzrokovana elementarnim, vremenski
promjenjivim, nabojima na površini provodnika. Ukupna vrijednost se predstavlja kao integral električnih
potencijala uzrokovana od gustine naboja , koja je locirana u tački datoj putem pozicionog vektora smještenog na
svim tankim žičanim dijelovima, uključujući originalne provodnike i njihove slike uvažavajući zemlja-vazduh
diskontinuitet.
Podjelom provodnika u segmente konačnih dužina aproksimiramo nepoznatu raspodjelu polja sa odgovarajućim
brojem fundamentalnih funkcija u formi sljedećeg izraza:
1
N
j j
j
a µ µ
=
' ' =
¿

1
N
j j
j
a µ µ
=
'' '' =
¿
(1)
gdje je :
j
µ' - fundamentalna funkcija na segmentu j originalnog provodnika,
j
µ'' - fundamentalna funkcija na segmentu j provodnika u ogledalu.
Odabrana je konstanta segmenta i , dok je u ostalim segmentima 0. U tom slučaju jednačinu potencijala možemo
predstaviti:
( )
( ) ( )
1 1
1 1
4 4
j j
N N
j j j j
j j
a r dl a r dl
r
r r r r
µ µ
¢
tc tc
AI AI
= =
' ' ' ' '' '' '' ''
' = +
' '' ÷ ÷
¿ ¿
} }
(2)
U cilju rješavanja izraza, odabrano je N posmatranih tačaka u prostoru poznatog potencijala i koje odgovaraju
provodnicima pod naponom. To uspostavlja sistem sa N jednačina sa N nepoznatih koji je odreĎen u matričnoj
formi kao:
| | | || |
M ¢ µ = (3)
gdje elementi
ij
M matričnog sistema
| |
M predstavljaju potencijal posmatrane tačke i smještene na površini
provodnika gustine struje
j
µ .
Za rješavanje matrične jednačine je korišten Gauss-Sedel-ov metod.
U trodimenzionalnom proračunu vektor jakosti električnog polja je u svakoj tački eliptički polariziran, odnosno
vrh vektora E u vremenu opisuje elipsu. Svaka od triju komponenti ima različitu veličinu i fazni pomak:
( ) ( )
max
cos
x x
E t E t e ¢ = +
( ) ( )
max
cos
y y
E t E t e ¢ = + (4)
( ) ( )
max
cos
z z
E t E t e ¢ = +

Vektor električnog polja je eliptički polariziran i rotira u vremenu. Za prezentiranje električnog polja koristi se
efektivna vrijednost (RMS) apsolutne vrijednosti jačine električnog polja prema izrazu:
( ) ( ) ( )
2 2 2
0
1
T
ef x y z
E E t E t E t
T
( = + +
¸ ¸ }
(5)

Proračun raspodjele gustoće magnetskog toka se izvodi postupkom temeljenom na primjeni Biot-Savartovog
zakonu za indukciju ravne strujnice konačne dužine i zakona superpozicije. Gustoća magnetskog toka u svakoj
tački prostora može se izračunati superpozicijom doprinosa svakog provodnika kojim teče struja. Prostorni
položaj segmenata provodnika , njihove struje i fazni uglovi prestavljaju ulazne veličine za proračun gustoće
magnetskog toka u željenim tačkama prostora. Smjer vektora gustoće magnetskog toka je odreĎen sa jediničnim
vektorom u cilindričnom koordinatnom sistemu vezanom sa posmatrani segment. Kako je položaj segmenata u
prostoru različit, a time i smjerovi vektora indukcije, potrebno je vektor gustoće magnetskog toka razložiti na
komponente u smjeru svake koordinatne osi globalnog sistema koji nije vezan za pojedini segment. Smjer
vektora gustoće magnetskog toka okomit je na graničnu ravan.
C3 -
Ukupni iznos vektora gustoće magnetskog toka, koji je uzrokovan strujama N segmenata, dobijamo zbrajanjem
doprinosa svih segmenta:
2
1
,
2
1
,
2
1
,
) ( ) ( ) ( ) ( |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
=
¿ ¿ ¿
= = =
N
i
i z
N
i
i y
N
i
i x
t B t B t B t B
(6)
gdje su ) ( ), ( ), (
, , ,
t B t B t B
i z i y i x
komponente gustoće magnetskog toka i-tog segmenta.
Za prezentiranje magnetskog polja koristi se efektivna vrijednost (RMS) gustoće magnetskog toka prema izrazu:
( ) ( ) ( )
2 2 2
0
1
T
ef x y z
B B t B t B t
T
( = + +
¸ ¸ }
(7)

Primjena računarskog programa EFC-400LF za proračun električnog i magnetskog polja predstavljena je na
primjeru tipske kompaktne betonske transformatorske stanice KBTS 10(20)/0.4kV,630 kVA. Podraspodjela
vodiča postrojenja vršena je na 635 segmenata veličine rezolucije 0,1
x y z
d d d = = = m. Program EFC-400LF
je sposoban riješiti skup diferencijalnih jednačina za matricu sa 16000x16000 elemenata (Metode:LU-
dekompozicija ili konjugovani gradijent). Za dati primjer raĎeno je sa matricama 261x261 elemenata, koje daju
vrijednosti električnog i magnetskog polja u 68121 tački posmatrane ravni proračuna površine 169 m
2
, sa
veličinom rezolucije 0, 05
x y z
d d d = = = m.Vizuelni prikaz dobijenih rezultata gustoće magnetskog toka i
jačine električnog polja uraĎen je u računarskom programu „Matlab“, pomoću programa „Runal.B“ i „Runal.E“,
dok podprogrami „Crtajgraf.B“ i „Crtajgraf.E“ služe za otvaranje, učitavanje i prikazivanje rezultata proračuna
gustoće magnetskog toka i jačine električnog polja
Opremu transformatorske stanice čini preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera
10(20)/0,4 kV i nazivne snage do 630 kVA, frekvencija 50 Hz, spoja Dyn5, napona kratkog spoja 4 %, regulacije
napona ±2x2,5%. Srednjenaponski distribucijski sklopni blok koji je izolovan plinom SF6 potpuno oklopljen i
zaštićen od opasnog napona dodira. Vodna polja su opremljena tropolnom rastavnom sklopkom sa
zemljospojnikom, nazivnog napona 24 kV, nazivne struje 400 A, s pomoćnom sklopkom 2NO+2NC.
Transformatorsko polje je opremljeno tropolnom rastavnom sklopkom 24 kV, 200 A, 16 kA, osiguračima 24 kV,
50 A. Glavna električna oprema (SN i NN sklopni blokovi) je ispitana i atestirana u skladu s vrijedećim IEC
standardima (IEC439 za NN sklopne blokove i IEC298 za SN sklopne blokove), a energetski transformator
zadovoljava zahtjeve standarda IEC76. Transformatorska stanica je priključena na elektroenergetsku mrežu
distributivnog područja grada Tuzle 10/20 (kV) kablovima položenima u zemljani rov do uvoda u
transformatorsku stanicu.
Proračun raspodjele električnog i magnetskog polja raĎen je u XY ravni transformatorske stanice pri
5 8 m x m ÷ s s i 5 8 m y m ÷ s s na visini 1, 75 z m = od nivoa Zemlje. To je ravnina najveće vrijednosti
električnog i magnetskog polja van transformatorske stanice, u kojoj se može naći glava čovjeka. Vrijednosti
gustoće magnetskog toka i električnog polja su posmatrane u područjima I , II , III i IV , XY ravnine udaljenim
0,2 m, 1 m, 1,5 m i 2 m, od zidova transformatorske stanice na visini z=1.75 m od nivoa Zemlje, prikazane su na
slikama 2 ...5. Maksimalne vrijednosti gustoće magnetskog toka u području I , su u rasponu od 10,712 μT do
54,863 μT, u području II od 6,918 μT do 32,161 μT, u području III od 3,759 μT do 16,579 μT, i području IV od
2,246 μT do 10,198 μT. Gustoće magnetskih tokova unutar transformatorske stanice dostižu svoje maksimalne
vrijednosti na presjeku XY ravni sa primarnim izvodima transformatora, ostvarenim kablovskim vezama sa
sabirnicama srednjenaponskih i niskonaponskih sklopnih blokova, niskonaponskim sklopnim blokovima, što se
zbog konstrukcije transformatorske stanice nemože izbjeći, a kreću se u rasponu od 0,050 mT do 6,40 mT, dok
izvan kućišta opadaju na vrijednosti od 100 μT do 50 μT.

C3 -

Slika.1. 2D i 3D prikaz dispozicije postrojenja u programu EFC 400

Rezultati proračuna pokazuju da vrijednosti gustoće magnetskog toka van transformatorske stanice ne prelaze
vrijednost 54,863 μT, u pojedinim tačkama područja i na udaljenosti 0,2 m od zapadne poprečne strane
transformatorske stanice u nivou transformatorskog boksa veće su od maksimalno dozvoljenih vrijednosti za
područje povećane osjetljivosti (Bmax=40 μT). MeĎutim već na udaljenosti od 0,5 m do 1,5 m od
transformatorske stanice vrijednosti opadaju na nivo od 32,161 μT do 2,246 μT. Uvažavajući činjenicu da je
gustoća magnetskog toka proporcionalna snazi opterećenja, te uvažavajući uobičajena opterećenja
transformatorske stanice pri normalnom pogonu od prosječno 50 % nazivne snage, maksimalni iznosi gustoće
magnetskog toka neće prelaziti zakonom propisanu granicu u području povećane osjetljivosti. Proračunate
vrijednosti gustoće magnetskog toka van transformatorske stanice zadovoljavaju granične vrijednosti za područje
profesionalne izloženosti (Bmax=100 μT). Dvodimenzionalna i trodimenzionalna raspodjela gustoće
magnetskog toka u kontinuiranoj i raspodjeli pomoću izolinija data je na slici 2, a dijagram raspodjele na slici.3.
U području I , maksimalne vrijednosti električnog polja su u rasponu od 0,052 kV/m do 0,352 kV/m, u području
II od 0.,060 kV/m do 0,177 kV/m, u području III od 0,023 kV/m do 0,081 kV/m, i području IV od 0,019 kV/m
do 0,061 kV/m. Maksimalne vrijednosti električnog polja unutar transformatorske stanice vidljive su na presjeku
XY ravni sa transformatorskim srednjonaponskim izvodima i kablovskim vezama srednjenaponskog bloka i
primarne strane energetskog transformatora, i kreću se od 415,302 kV/m do 452,363 kV/m, te transformatorskim
boksom u rasponu od 2,194 kV/m do 16,912 kV/m, dok izvan kućišta padaju na vrijednosti izmenu 1,00-0
,50 kV/m. Rezultati proračuna pokazuju da jačina električnog polja van zidova transformatorske stanice na
udaljenostima od 0,2 m do 1,5 m ne prelaze vrijednosti 0,352 kV/m i da je daleko manja od maksimalno
dozvoljene vrijednosti za područje povećane osjetljivosti (Emax=2 kV/m) i područje profesionalne izloženosti.
(Emax=5 kV/m). Dvodimenzionalna i trodimenzionalna raspodjela električnog polja u kontinuiranoj raspodjeli
data je na slici 4 , a dijagram raspodjele na slici.5.


Slika 2 Maksimalne vrijednosti proračunate gustoće magnetskog toka za područja I , II , III i IV , XY ravnine
posmatranja (z=1.75m),kontinuirana i 3D raspodjela

Z=1.75m
C3 -



Slika 3 Dijagram raspodjela gustoće magnetskog toka po XY ravni (z=1.75m)






Slika 4 Maksimalne vrijednosti proračunate električnog polja za područja I , II , III i IV , XY ravnine
posmatranja (z=1.75m),kontinuirana i 3D raspodjela












Z=1.75m
C3 -

Slika 5 Dijagram raspodjela gustoće magnetskog toka po XY ravni (z=1.75m)

3. POSTUPAK MJERENJA ELEKTRIČNIH I MAGNETSKIH POLJA

Prilikom mjerenja magnetskih i električnih polja potrebno je precizno definisati izvor elektromagnetskog
zračenja i njegovu okolinu u kojoj će se vršiti mjerenje. Izvor polja je svaki vodič protjecan strujom. Izuzetno su
opasni izvori koji u sebi imaju zavoje vodiča kojima protječe struja (prigušnice, transformatori). Oklapanje
takvih ureĎaja u feromagnetne materijale znatno smanjuje polje u njihovoj okolini. Magnetsko polje vrlo lako
prodire u objekte iz vanjskih izvora i stoga se smatra opasnijim od električnog polja, koje je najčešće prigušeno
prvom fizičkom preprekom. Odabir tački u kojima će se vršiti mjerenje potrebno je izvršiti na osnovu procjene
jačine polja, odnosno na način da se mjerenje vrši na mjestima gdje se očekuju najveće jačine električnog i
magnetskog polja. Mjerenje je potrebno sprovesti u skladu s odredbama norme HRN IEC 61786-2001- Mjerenje
niskofrekventnih magnetskih i električnih polja s obzirom na izloženost ljudi- Posebni zahtjevi za instrumente i
upute za mjerenje (Measurement of low-frequency magnetic and electric field with regard to exposure of human
beinges-Spacial requirements for instrumants and quidance for measurements) i upustvima datim u Evropskim
preporukama ENV 50166 (People exposure to the electromagnetic radiation on low frequencies). Za mjerenje
jačina magnetskih i električnih polja korišten je digitalni mjerni instrument EFA-300), koji nalazi primjenu u
istraživanjima i okolinskim studijama za procjenu električnih i magnetskih polja prijenosnih i distributivnih
elektroenergetskih mreža i postrojenja sa pripadajućom opremom i priborom. Mjerni instrument EFA-300 vrši
analizu frekvencije i proračun raspodjele magnetskih i električnih polja korištenjem spektralnog moda (FFT).
Spektralna analiza podrazumijeva pojednostavljenje procesa brzog proračuna multifrekventnih signala do
32 kHz. Sve spektralne komponente se izračunavaju odmah. Za obezbjeĎivanje spektra, signalna kriva nasuprot
vremenu se snima putem sondi i konvertuje u vremenski domen korištenjem matematičke procedure poznate kao
„Brza Furijeova Transformacija“. U realnom vremenu mogu se analizirati čak i tranzijentni dogaĎaji frekvencije
do 2 kHz. Inovativno oblikovan mod vremenskog domen (STD), rezultate mjerenja jačine efektivnih i vršnih
vrijednosti magnetskih i električnih polja prikazuje kao procenat od standardom datih graničnih vrijednosti polja,
bez obzira na oblik signala. Ovaj mod omogućava brzo i pouzdano mjerenje i evaluaciju tipičnih polja gdje su
uobičajeni kompleksni, nesingularni signali i dostiže novi standard u jednostavnom ali pouzdanom mjerenju, čak
i u veoma kompleksnom okruženju. Frekventna zavisnost se automatski uzima u obzir kada se koristi ovaj
metod. Za mjerenje efektivnih i vršnih vrijednosti koriste se pogodni detektori. Analiza uzima u obzir i faze
pojedinih komponenti. Magnetsko i električno polje mjere se u cjelokupnom opsegu frekvencija do 32 kHz u
realnom vremenu i prikazuju kao procenat od standardom datih graničnih vrijednosti polja. STD analiza nije
limitirana specifičnim oblikom signala, tako da signali sa jednom ili više frekvencija i pulsni signali ne
predstavljaju problem.Instrument ima ugraĎenu izotropnu sondu za magnetsko polje. Model EFA-300 uključuje
zapreminski, izotropni modul električnog polja. Ovaj modul sadrži i senzor i strujna kola (ožičenje) koji mu
dozvoljavaju neovisan rad od bazne jedinice. Za čitanje rezultata u realnom vremenu i kontrolu fukcija modula
može se koristiti bazni instrument, ili računar sa EFA-TS daljinski upravljivim softverom. U čitačkom modu
modul električnog polja može raditi nezavisno. Snimljeni podaci se mogu iščitati i analizirati korištenjem
računara sa EFA-TS softverom. Glavna prednost rada modula električnog polja na daljinu je da uveliko smanjuje
uticaj ljudskog tijela na električno polje koje se mjeri. Tokom pripreme mjerenja, a na osnovu projektne
dokumentacije prema kojoj je izgraĎena predmetna transformatorska stanica (KBTS 10(20)/0.4 kV 630 kVA)
odabrano je ukupno 36 mjernih mjesta van transformatorske stanice na kojima se očekuju najveće razine
električnog i magnetskog polja, kao i 7 mjernih mjesta unutar transformatoske stanice. Na rastojanjima 0,50 m,
1 m, i 1,5 m van zidova transformatorske stanice i visini 1,75 m, iznad tla koje odgovaraju području glave,
locirane su 42 tačke mjerenja. Unutar transformatorske stanice odabrana su mjesta u neposrednoj blizini
C3 -
srednjenaponskih i niskonaponskih sklopnih blokova, transformatora i transformatorskih izvoda, kao i ostvarenih
kablovskih veza sa srednjenaponskim i niskonaponskim sabirnicama (slika 6). Područje mjerenja se odnosilo na
područje profesionalne izloženosti i područje povećane osjetljivosti. Mjerenje je raĎeno 16.10.2007.godine od
14:05 AM do 16:25 AM, pri temperaturi zraka 20,9
0
C, relativnoj vlažnosti zraka 28,4 % u transformatorskoj
stanici i temperaturi zraka 22
0
C i relativnoj vlažnosti zraka 27 % van objekta. Rezultati izmjerenih vrijednosti
gustoće magnetskog toka i jačine električnog polja u tačkama mjerenja dati su u Tabeli 2 i odnose se na trenutno
opterećenje transformatorske stanice od 40 % nazivne snage, uz izmjerenu struju na niskonaponskoj strani od
375 A i strujno opterećenje srednjenaponske strane od 15 A .
Najveće vrijednosti gustoće magnetskog toka van transformatorske stanice na visini 1,75 m, iznad tla (tabela 2)
su izmjerene sa bočne niskonaponske strane transformatorske stanice na rastojanju od 0,5 m, a kreću se u
rasponu od 4,613 μT do 15,720 μT, dok povećanjem rastojanja od transformatorske stanice na 1 m, te vrijednost
padaju u rasponu od 3,565 μT do 13,644 μT, da bi na rastojanju od 1,50 m pale do 2,895 μT. Gustoća
magnetskog toka izmjerena unutar transformatorske stanice dostiže svoje maksimalne vrijednosti, na
niskonaponskim i srednjenaponskim izvodima transformatora, ostvarenim kablovskim vezama sa
srednjenaponskim i niskonaponskim sklopnim blokovima u tački „a“ 172,150 μT i tački „b“ 195,100 μT, dok je
pri niskonaponskom sklopnom bloku na visini 1 m iznad tla, maksimalna vrijednost gustoće magnetskog toka u
tački „g“ 119,185 μT.



















Slika 6 Tačke mjerenja električnog i magnetskog polja van i unutar TS

Rezultati mjerenja dokazuju tvrdnju dobivenu numeričkim proračunima gustoće magnetskog toka
transformatorske stanice pod maksimalnim opterećenjem. Izmjerene vrijednosti gustoće magnetskog toka van
transformatorske stanice zadovoljavaju granične vrijednosti za područje profesionalne izloženosti
(Bmax=100 μT) i povečane osjetljivosti (Bmax=40 μT). Rezultati mjerenja jačine električnog polja van zidova
transformatorske stanice na udaljenostima od 0,5 m do 2 m ne prelaze vrijednosti 0,176 kV/m, daleko su manje
od maksimalno dozvoljenih vrijednosti za područje povećane osjetljivosti (Emax=2 kV/m), i područje
profesionalne izloženosti (Emax=5 kV/m). Izmjerene vrijednosti električnog polja unutar transformatorske
stanice imaju vrijednosti u tačkama „a“ 8,120 kV/m, „b“ 10,155 kV/m, i „c“ 6,550 kV/m, ali izvan kućišta
opreme padaju na vrijednosti 0,583-0,087 kV/m, i time zadovoljavaju područje profesionalne izloženosti
(Emax=5 kV/m).







S
N
S
B
N
N
S
B
X
Y
Z
1
a
b
c
d
e
f
g
2
3
4 5 6
16 17 18
28 29 30
12 11 10
24 23 22
36 35 34
13
14
15
25
26
27
9
8
7
21
20
19
33
32
31
 I
1
=15(A
)
I
2
=375 (A)
22
o
C/ 27%
20,9
o
C/ 28,4%
0.5(m)
1.0(m)
1.5(m)
I
2
=15 (A)
C3 -
Tabela 2 Izmjerene vrijednosti jačine električnog polja i gustoče magnetskog toka





ZAKLJUČAK:
Rezultati dobijeni proračunom daju zadovoljavajuću podudarnost sa rezultatima eksperimentalnih mjerenja, što
ukazuje na opravdanost uvoĎenja i razvijanja ovakvih proračuna za praktične potrebe vezane za projektovanje i
rekonstrukciju postojećih transformatorskih stanica. Prilikom mjerenja vrijednosti gustoće magnetskog polja u
okolini transformatorske stanice primjećene su razlike u vrijednostima izmjerenim uz različite zidove
transformatorske stanice. Uzrok tome je način smještaja glavnih izvora magnetskog polja unutar
transformatorske stanice, a to su srednjenaponski dovodi i niskonaponski odvodi transformatora, te
niskonaponski razvod. Uočeno je da su te razlike manje, što je veća udaljenost od transformatorske stanice.
Proračunate i izmjerene vrijednosti magnetskih i električnih polja u i oko transformatorske stanice uzrokuju
stvaranje induciranih struja aksijalnog i vrtložnog karaktera čiji zbir ne predstavlja opasnost za profesionalnu i
opštu izloženost nejonizirajućem elektromagnetskom zračenju. Iz svega izloženog može se zaključiti da će BTS
10(20)/0.4 kV emitirati električna i magnetska polja čije će vrijednosti biti niže od dozvoljenih graničnih
vrijednosti, koje su propisane Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja. Budući da su proračuni raĎeni s
vrijednostima koje su veće od vrijednosti koje se pojavljuju u normalnom pogonu, može se zaključiti da su
proračuni na strani sigurnosti i da su očekivane jakosti električnog i magnetskog polja u normalnom pogonu
C3 -
manje od graničnih vrijednosti propisanih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja. Predstavljeni
matematički model, proračun, i vizuelna trodimenzinalna raspodjela električnog i magnetskog polja predstavljaju
realnu predpostavku za istraživanja meĎudjelovanja elektromagnetskih polja i ljutski tijela na makroskopskom i
statičkom nivou, uz pronalaženje odreĎenih kriterijuma optimizacije u cilju stvaranja novih tehnološko-
procesnih rješenja i metoda projektovanja. U Bosni i Hercegovini ne postoji propis iz ove oblasti. U praksi se
koriste različiti referentni nivoi ograničenja na izloženost ljudskih bića elektromagnetnim poljima, različiti
modeli za proračun prostiranja elektromagnetnih talasa kao i različite mjerne metode pri procjeni nivoa
elektromagnetnog zračenja.


LITERATURA

[1] V.Madžarević, A.Nuhanović, A.Muharemović, H.Salkić, Numerical calculation of magnetic dissipation and
power tranformers” “Boundary Elements XXVII: Incorporating Electrical Engineering and
Electromagnetics” -WIT Transactions on Modelling and Simulation, pp.673-683. ISNN 1743-355X, Vol.
39, 2005.
[2] Kapetanović, V.Madžarević, A.Muharemović , H.Salkić , “Exposure to Low Frequency Magnetic Fields of
a Transformer Station” IJESSE –International Journal of Electrical Systems Science and Engineering, pp.
120-128, ISSN 2070-3953, Volume 1, Number 2, 2008
[3] A.Muharemovic, V.Madzarevic, H.Salkic, I.Turkovic, N.Mehinovic, “ Calculation of Low-frequency
Magnetic Field Distribution of a Transformer Station in Stationary State” International Review on
Modelling and Simulations (IReMoS) - December 2009 – Papers, Print ISSN 1974-9821, Cd-Rom ISSN
1974-983X
[4] V.Madžarević, A.Muharemović, H.Salkić, M.Tešanović, M.Kasumović,A.Hmehmedović, ''EMC
elektroenergetskih objekata''Proračun i mjerenje niskofrekventnih električnih i magnetskih polja, ISBN
978-9958-609-59-6, COBISS.BH-ID 18186758
[5] H.Salkić, Z. Sikira, Z. Salkić, A,Softić, D.Bačinović, “Elimination of electromagnetic interference in
transformer station” 19.International expert meeting power engineering, Maribor,11-13.05.2010.g,
Slovenija
[6] H.Salkić, V.Madžarević, M.Klarić, N. Mehinović, “Calculation and Measuring of Quasi-Static
Electromagnetic Field in Electric Facilities” -EMF 2009 8th International Symposium on Electric and
Magnetic Fields From Numerical Models to Industrial Applications Mondovì, Italy, May 26-29, 2009
[7] H. Salkić, V. Madžarević, A.Muharemović, N. Mehinović, “Low-frequency quasi-stationary
electromagnetic fields of a transformer station”-International Colloquium Power Frequency
Electromagnetic Fields – ELF EMFSarajevo, Bosnia and Herzegovina, Paper 24, 3-4.6.2009
[8] H. Salkić, V.Madžarevi., A.Muharemović, N. Mehinović“Calculation of Low-frequency Magnetic Fields
Distribution of a Transformer Station in Stationary State-XIV international symposium on electromagnetic
fields in mechatronics, electrical and electronic engineering – ISEF’2009, 10-12 september 2009 Arras
France.
[9] H. Salkić, V. Madžarević, A. Muharemović, E. Hukić“Numerical Solving and Experimental Measuring of
Low frequency Electromagnetic Fields in Aspect of Exposure to Non-ionizing Electromagnetic
Radiation”The 4th International Symposium onEnergy, Informatics and Cybernetics: EIC 2008In the
Context ofThe 12th Multi-conference on Systemics, Cybernetics and Informatics: WMSCI 2008June 29
th

July 2
nd
, 2008 – Orlando, Florida, USA,Voll.II. pp 257-262
[10] H. Salkić, V. Madžarević, E. Hukić“Calculation and Measuring of Low-frequency Electric Field
Distribution of 10(20)/0,4 kV, 630 kVA Transformer Station”43
rd
international universities power
engineering conference (UPEC2008) University of Padova, and the Department of
IndustrialEngineering,University of Cassino September 1-4, 2008 Padova, Italy

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->