h.salkic@elektroprivreda.

ba C3 -
BOSANSKOHERCEGOVAKI KOMITET MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTRINE
SISTEME BH K CIGR
SARAJEVO
10. SAVJETOVANJE BOSANSKOHERCEGOVAKOG KOMITETA
SARAJEVO, 25. 29.09.2011.

PRORAUN I MJERENJE ELEKTROMAGNETSKIH POLJA (EMP) KOJA
EMITIRAJU ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI
CALCULATION AND MEASUREMENT OF ELECTROMAGNETIC FIELDS (EMF)
WHICH IMITATE POWER FACILITIES
dr.sc. Hidajet Salki dipl.ing.el., prof.dr.sc.Vlado Madarevi dipl.ing.el ,
doc.dr.sc.Nerdina Mehinovi dipl.ing.el., mr.sc. Dino Bainovi dipl.ing.el.
JP EP BiH Elektrodistribucija Tuzla, JU Univerzitet u Tuzli- Fakultet
Elektrotehnike
Tuzla, BiH
Saetak: Elektroenergetski sistemi proizvodnje, prijenosa i koritenja elektrine energije kao neizbjean dio
modernog ivota postaju sve kompleksniji, pa su tako i standardi koji definiraju njihov rad sve zahtjevniji.
Savremena istraivanja elektromagnetskih polja (EMP) baziraju se na konceptu da komplikovana teorijska
istraivanja rezultiraju u odgovarajua izvedbena rjeenja, odnosno razvijaju se gotovo iskljuivo kao
primjenjena istraivanja. Pri tome su uglavnom prisutna dva pravca, od kojih se prvi bazira na pojednostavljenju
numerikih modela prorauna, a drugi na modelima objektiviziranih fizikalnih mjerenja u tekim uvjetima. U
oba sluaja, meutim, rezultira isti cilj koji se moe svesti na sljedee: izraditi optimalnu varijantu rjeavanja
uticaja EMP-a kako u postojeim tako i u novim elektroenergetskim objektima.
U radu je predstavljena analiza numerikog prorauna EMP-a distributivne transformatorske stanice i detaljan
operativan program mjerenja koji obuhvata sva mjerenja u stacionarnim stanjima sa lokacijom mjerenja.
Analizom rezultata prorauna i mjerenja potrebno je ukazati na eventualna ugroena mjesta i dati prijedlog mjera
za otklanjanje elektromagnetskih uticaja ili njihovo smanjenje na prihvatljiv nivo, u skladu za pravilnicima.
Kljune rijei: elektromagnetsko polje, gustoa elektromagnetskog toka, podruje profesionalne izloenosti,
podruje poveane osjetljivosti
Abstract: Electric power systems for generation, transmission and use of electricity as an inevitable part of
modern life are becoming increasingly complex, and thus the standards that define their work more demanding.
Recent studies of electromagnetic fields (EMF) based on the concept that complicated theoretical investigations
result in the appropriate design solutions, and develop almost exclusively as applied research. In fact there were
usually two directions, of which the first is based on simplifying the numerical calculation model and the other
on models objectivized physical measurements in harsh environments. In both cases, however, results in the
same objective can be summarized as follows: create the optimal variant of solving the influence of EMP in both
existing and in new power facilities. This paper presents the analysis of numerical calculation of the EMP of
distribution substations and the detailed operational measurement program that includes all the measurements in
steady state with the location of measurement. By analyzing the results of calculations and measurements it is
necessary to point out the possible risk of giving the proposed measures for the elimination of electromagnetic
effects or reducing to acceptable levels, according to regulations.
Key words: electromagnetic field, electromagnetic flux density, the area of occupational exposure, an area of
increased sensitivity


C3 -
1. UVOD

Javno je miljenje formirano neadekvatnim izvjetavanjem masovnih medija o problemu uticaja EMP-a,
nesposobnou znanstvenika da sa sigunou utvrde da ne postoji apsolutno nikakav rizik, te izjavama
znanstvenih i dravnih institucija da su potrebna dalja istraivanja, kao i nedokazanim tvrdnjama o postojanju
urote kojom bi se skrili zdravstveni rizici EMP-a pogonske frekvencije. Ono to je potrebno, jeste iroko
zasnovani zdrueni napor fiziara, biologa, medecinskih znanstvenika i inenjera da bi se proirilo i produbilo
znanje o meudjelovanju EMP-a i ljudskog tijela na makroskopskom i statinom nivou.
U Hrvatskoj je 1999. na prijedlog Ministarstva zdravstva donesen Zakon o zatiti od neionizirajuih zraenja
(NN br. 105/99), a 30.12.2003. (NN br. 204/03) stupio je na snagu Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja,
kojim se propisuju dozvoljeni iznosi elektrinih i magnetskih poljakoje emitiraju elektroenergetski i drugi slini
objekti u okolinu. Transformatorske stanice i vodovi izvori su EMP-a frekvencije mrenog napona (50 Hz) koja
pripada u podruje krajnje niskih frekvencija (eng. Extremely Low Frequencies ELF). Definiraju se sljedee
veliine:
- Temeljne veliine su veliine koje se izravno povezuju uz do sada potvrene zdravstvene uinke EMP-a
i na koje se postavljaju temeljna ogranienja. Zatita od potvrenih tetnih zdravstvenih uinaka zahtijeva da
temeljna ogranienja nisu prekoraena. Ovisno o frekvenciji, fizikalne veliine na koje se postavljaju temeljna
ogranienja su: gustoa struje, specifina apsorbirana snaga, specifina apsorbirana energija te gustoa snage.
- Referentne veliine su mjerljive veliine ijim nadzorom se posredno osigurava zadovoljenje temeljnih
ogranienja. Fizikalne veliine koje se mogu koristiti kao referentne veliine su: jakost elektrinog polja, jakost
magnetskog polja, gustoa magnetskog toka, dodirna struja i gustoa snage (ekvivalentnoga ravnog vala).
Usklaenou s graninim nivoima referentnih veliina, danim u ovom Pravilniku, osigurava se usklaenost s
temeljnim ogranienjima.
- Prema Zakonu o zatiti od neionizirajuih zraenja investitor je duan priloiti proraun ili procjenu
oekivanih razina EMP-a. Izloenost EMP-a procjenjuje se na temelju mjerljivih parametara izloenosti (tzv.
Referentnih veliina) koja su, za polja mrene frekvencije, veliine jakosti elektrinog i jakosti magnetskog polja
(ili gustoa magnetskog toka). Prilikom izgradnje i pogona elektroenergetskih objekata potrebno je utvrditi da li
vrijednosti niskofrekventnih EMP-a prelaze vrijednosti doputene Pravilnikom o zatiti od EMP-a. Pravilnik o
zatiti od elektromagnetskih polja definira dva podruja na kojima se raunaju pripadajue vrijednosti EMP-a:
- Podruje profesionalne izloenosti (radna mjesta), gdje je mogua izloenost EMP-a do najdue 8 sati
dnevno i gdje se doputaju neto vie razine polja,
- Podruje poveane osjetljivosti, koje obuhvaa:
- podruje stambenih zona u kojima se osobe mogu zadravati i 24 sata dnevno,
- kole, vrtie, rodilite, bolnice, smjetajne turistike objekte te javna ili privatna djeja igralita (prema
urbanistikom planu); gdje mogu boraviti potencijalno osjetljivije skupine stanovnitva (djeca, trudnice,
bolesnici) te gdje je mogua cjelodnevna izloenost pa se ovdje postavljaju stroiji (nii) granini nivoi polja.
Zatita ostalih podruja (povremenog ili nikakvog) boravka ljudi Pravilnikom o zatiti od EMP-a nije
predviena. Ogranienja gustoe struje za glavu i trup ovjeka za EMP-afrekvencije u rasponu 4 Hz 1 kHz
iznose:
- 10 mA/m
2
za podruje profesionalne izloenosti
- 2 mA/m
2
za podruje poveane osjetljivosti
Za prosudbu o emisiji EMP-a elektroenergetskih objekata u okolinu bitne su granine vrijednosti polja doputene
Pravilnikom o zatiti od EMP-a. Propisane granini nivoi polja za mrenu frekvenciju 50 Hz prikazani su u
sljedeoj tabeli:

Tabela 1 Granini nivoi polja za mrenu frekvenciju 50 Hz
Podruje zatite Jakost elektrinog polja
E
| | / kV m
Jakost magnetskog polja
H
| | / A m
Gustoa magnetskog toka
B
| | T
Podruje profesionalne
izloenosti
5 80 100
Podruje poveane
osjetljivosti
2 32 40


Kao znaajan izvor EMP-a definira se onaj izvor ije EMP-e u nekom od dva navedena podruja zatite dosee
barem 10% iznosa graninog nivoa polja za tu frekvenciju.



C3 -
2. PRORAUN EMP U PROGRAMSKOM PAKETU EFC-400

Prorauni EMP-a za BTS 10(20)/0.4 kV provedeni su programskim paketom EFC-400 koji omoguava
simulaciju u trodimenzionalnom prostoru.. Proraunavanje elektrinih i magnetskih polja u takama koje su
daleko od izvora (naboja i struja) vri se tankoiastom aproksimacijom i predstavljanjem provodnika
pravolinijskim segmentima uz raunanje raspodjele struja , a na osnovu toga potencijala, u odabranoj taki
prostora lociranoj u zraku ili u bilo kojem sloju zemlje. Struje u provodnikim segmentima su odreene na
osnovu pada napona izmeu para taaka mree, na osnovu njihove sopstvene impedance. Uticaj tla na potencijal
provodnika, je uzet u obzir upotrebom metode ogledala. Fazor elektrinog potencijala u nekoj taki prostora
dobija se primjenom teoreme superpozicije kao konana suma potencijala uzrokovana elementarnim, vremenski
promjenjivim, nabojima na povrini provodnika. Ukupna vrijednost se predstavlja kao integral elektrinih
potencijala uzrokovana od gustine naboja , koja je locirana u taki datoj putem pozicionog vektora smjetenog na
svim tankim ianim dijelovima, ukljuujui originalne provodnike i njihove slike uvaavajui zemlja-vazduh
diskontinuitet.
Podjelom provodnika u segmente konanih duina aproksimiramo nepoznatu raspodjelu polja sa odgovarajuim
brojem fundamentalnih funkcija u formi sljedeeg izraza:
1
N
j j
j
a
=
' ' =


1
N
j j
j
a
=
'' '' =

(1)
gdje je :
j
' - fundamentalna funkcija na segmentu j originalnog provodnika,
j
'' - fundamentalna funkcija na segmentu j provodnika u ogledalu.
Odabrana je konstanta segmenta i , dok je u ostalim segmentima 0. U tom sluaju jednainu potencijala moemo
predstaviti:
( )
( ) ( )
1 1
1 1
4 4
j j
N N
j j j j
j j
a r dl a r dl
r
r r r r

tc tc
AI AI
= =
' ' ' ' '' '' '' ''
' = +
' ''

} }
(2)
U cilju rjeavanja izraza, odabrano je N posmatranih taaka u prostoru poznatog potencijala i koje odgovaraju
provodnicima pod naponom. To uspostavlja sistem sa N jednaina sa N nepoznatih koji je odreen u matrinoj
formi kao:
| | | || |
M = (3)
gdje elementi
ij
M matrinog sistema
| |
M predstavljaju potencijal posmatrane take i smjetene na povrini
provodnika gustine struje
j
.
Za rjeavanje matrine jednaine je koriten Gauss-Sedel-ov metod.
U trodimenzionalnom proraunu vektor jakosti elektrinog polja je u svakoj taki eliptiki polariziran, odnosno
vrh vektora E u vremenu opisuje elipsu. Svaka od triju komponenti ima razliitu veliinu i fazni pomak:
( ) ( )
max
cos
x x
E t E t e = +
( ) ( )
max
cos
y y
E t E t e = + (4)
( ) ( )
max
cos
z z
E t E t e = +

Vektor elektrinog polja je eliptiki polariziran i rotira u vremenu. Za prezentiranje elektrinog polja koristi se
efektivna vrijednost (RMS) apsolutne vrijednosti jaine elektrinog polja prema izrazu:
( ) ( ) ( )
2 2 2
0
1
T
ef x y z
E E t E t E t
T
( = + +
}
(5)

Proraun raspodjele gustoe magnetskog toka se izvodi postupkom temeljenom na primjeni Biot-Savartovog
zakonu za indukciju ravne strujnice konane duine i zakona superpozicije. Gustoa magnetskog toka u svakoj
taki prostora moe se izraunati superpozicijom doprinosa svakog provodnika kojim tee struja. Prostorni
poloaj segmenata provodnika , njihove struje i fazni uglovi prestavljaju ulazne veliine za proraun gustoe
magnetskog toka u eljenim takama prostora. Smjer vektora gustoe magnetskog toka je odreen sa jedininim
vektorom u cilindrinom koordinatnom sistemu vezanom sa posmatrani segment. Kako je poloaj segmenata u
prostoru razliit, a time i smjerovi vektora indukcije, potrebno je vektor gustoe magnetskog toka razloiti na
komponente u smjeru svake koordinatne osi globalnog sistema koji nije vezan za pojedini segment. Smjer
vektora gustoe magnetskog toka okomit je na graninu ravan.
C3 -
Ukupni iznos vektora gustoe magnetskog toka, koji je uzrokovan strujama N segmenata, dobijamo zbrajanjem
doprinosa svih segmenta:
2
1
,
2
1
,
2
1
,
) ( ) ( ) ( ) ( |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
=

= = =
N
i
i z
N
i
i y
N
i
i x
t B t B t B t B
(6)
gdje su ) ( ), ( ), (
, , ,
t B t B t B
i z i y i x
komponente gustoe magnetskog toka i-tog segmenta.
Za prezentiranje magnetskog polja koristi se efektivna vrijednost (RMS) gustoe magnetskog toka prema izrazu:
( ) ( ) ( )
2 2 2
0
1
T
ef x y z
B B t B t B t
T
( = + +
}
(7)

Primjena raunarskog programa EFC-400LF za proraun elektrinog i magnetskog polja predstavljena je na
primjeru tipske kompaktne betonske transformatorske stanice KBTS 10(20)/0.4kV,630 kVA. Podraspodjela
vodia postrojenja vrena je na 635 segmenata veliine rezolucije 0,1
x y z
d d d = = = m. Program EFC-400LF
je sposoban rijeiti skup diferencijalnih jednaina za matricu sa 16000x16000 elemenata (Metode:LU-
dekompozicija ili konjugovani gradijent). Za dati primjer raeno je sa matricama 261x261 elemenata, koje daju
vrijednosti elektrinog i magnetskog polja u 68121 taki posmatrane ravni prorauna povrine 169 m
2
, sa
veliinom rezolucije 0, 05
x y z
d d d = = = m.Vizuelni prikaz dobijenih rezultata gustoe magnetskog toka i
jaine elektrinog polja uraen je u raunarskom programu Matlab, pomou programa Runal.B i Runal.E,
dok podprogrami Crtajgraf.B i Crtajgraf.E slue za otvaranje, uitavanje i prikazivanje rezultata prorauna
gustoe magnetskog toka i jaine elektrinog polja
Opremu transformatorske stanice ini preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera
10(20)/0,4 kV i nazivne snage do 630 kVA, frekvencija 50 Hz, spoja Dyn5, napona kratkog spoja 4 %, regulacije
napona 2x2,5%. Srednjenaponski distribucijski sklopni blok koji je izolovan plinom SF6 potpuno oklopljen i
zatien od opasnog napona dodira. Vodna polja su opremljena tropolnom rastavnom sklopkom sa
zemljospojnikom, nazivnog napona 24 kV, nazivne struje 400 A, s pomonom sklopkom 2NO+2NC.
Transformatorsko polje je opremljeno tropolnom rastavnom sklopkom 24 kV, 200 A, 16 kA, osiguraima 24 kV,
50 A. Glavna elektrina oprema (SN i NN sklopni blokovi) je ispitana i atestirana u skladu s vrijedeim IEC
standardima (IEC439 za NN sklopne blokove i IEC298 za SN sklopne blokove), a energetski transformator
zadovoljava zahtjeve standarda IEC76. Transformatorska stanica je prikljuena na elektroenergetsku mreu
distributivnog podruja grada Tuzle 10/20 (kV) kablovima poloenima u zemljani rov do uvoda u
transformatorsku stanicu.
Proraun raspodjele elektrinog i magnetskog polja raen je u XY ravni transformatorske stanice pri
5 8 m x m s s i 5 8 m y m s s na visini 1, 75 z m = od nivoa Zemlje. To je ravnina najvee vrijednosti
elektrinog i magnetskog polja van transformatorske stanice, u kojoj se moe nai glava ovjeka. Vrijednosti
gustoe magnetskog toka i elektrinog polja su posmatrane u podrujima I , II , III i IV , XY ravnine udaljenim
0,2 m, 1 m, 1,5 m i 2 m, od zidova transformatorske stanice na visini z=1.75 m od nivoa Zemlje, prikazane su na
slikama 2 ...5. Maksimalne vrijednosti gustoe magnetskog toka u podruju I , su u rasponu od 10,712 T do
54,863 T, u podruju II od 6,918 T do 32,161 T, u podruju III od 3,759 T do 16,579 T, i podruju IV od
2,246 T do 10,198 T. Gustoe magnetskih tokova unutar transformatorske stanice dostiu svoje maksimalne
vrijednosti na presjeku XY ravni sa primarnim izvodima transformatora, ostvarenim kablovskim vezama sa
sabirnicama srednjenaponskih i niskonaponskih sklopnih blokova, niskonaponskim sklopnim blokovima, to se
zbog konstrukcije transformatorske stanice nemoe izbjei, a kreu se u rasponu od 0,050 mT do 6,40 mT, dok
izvan kuita opadaju na vrijednosti od 100 T do 50 T.

C3 -

Slika.1. 2D i 3D prikaz dispozicije postrojenja u programu EFC 400

Rezultati prorauna pokazuju da vrijednosti gustoe magnetskog toka van transformatorske stanice ne prelaze
vrijednost 54,863 T, u pojedinim takama podruja i na udaljenosti 0,2 m od zapadne poprene strane
transformatorske stanice u nivou transformatorskog boksa vee su od maksimalno dozvoljenih vrijednosti za
podruje poveane osjetljivosti (Bmax=40 T). Meutim ve na udaljenosti od 0,5 m do 1,5 m od
transformatorske stanice vrijednosti opadaju na nivo od 32,161 T do 2,246 T. Uvaavajui injenicu da je
gustoa magnetskog toka proporcionalna snazi optereenja, te uvaavajui uobiajena optereenja
transformatorske stanice pri normalnom pogonu od prosjeno 50 % nazivne snage, maksimalni iznosi gustoe
magnetskog toka nee prelaziti zakonom propisanu granicu u podruju poveane osjetljivosti. Proraunate
vrijednosti gustoe magnetskog toka van transformatorske stanice zadovoljavaju granine vrijednosti za podruje
profesionalne izloenosti (Bmax=100 T). Dvodimenzionalna i trodimenzionalna raspodjela gustoe
magnetskog toka u kontinuiranoj i raspodjeli pomou izolinija data je na slici 2, a dijagram raspodjele na slici.3.
U podruju I , maksimalne vrijednosti elektrinog polja su u rasponu od 0,052 kV/m do 0,352 kV/m, u podruju
II od 0.,060 kV/m do 0,177 kV/m, u podruju III od 0,023 kV/m do 0,081 kV/m, i podruju IV od 0,019 kV/m
do 0,061 kV/m. Maksimalne vrijednosti elektrinog polja unutar transformatorske stanice vidljive su na presjeku
XY ravni sa transformatorskim srednjonaponskim izvodima i kablovskim vezama srednjenaponskog bloka i
primarne strane energetskog transformatora, i kreu se od 415,302 kV/m do 452,363 kV/m, te transformatorskim
boksom u rasponu od 2,194 kV/m do 16,912 kV/m, dok izvan kuita padaju na vrijednosti izmenu 1,00-0
,50 kV/m. Rezultati prorauna pokazuju da jaina elektrinog polja van zidova transformatorske stanice na
udaljenostima od 0,2 m do 1,5 m ne prelaze vrijednosti 0,352 kV/m i da je daleko manja od maksimalno
dozvoljene vrijednosti za podruje poveane osjetljivosti (Emax=2 kV/m) i podruje profesionalne izloenosti.
(Emax=5 kV/m). Dvodimenzionalna i trodimenzionalna raspodjela elektrinog polja u kontinuiranoj raspodjeli
data je na slici 4 , a dijagram raspodjele na slici.5.


Slika 2 Maksimalne vrijednosti proraunate gustoe magnetskog toka za podruja I , II , III i IV , XY ravnine
posmatranja (z=1.75m),kontinuirana i 3D raspodjela

Z=1.75m
C3 -



Slika 3 Dijagram raspodjela gustoe magnetskog toka po XY ravni (z=1.75m)






Slika 4 Maksimalne vrijednosti proraunate elektrinog polja za podruja I , II , III i IV , XY ravnine
posmatranja (z=1.75m),kontinuirana i 3D raspodjela












Z=1.75m
C3 -

Slika 5 Dijagram raspodjela gustoe magnetskog toka po XY ravni (z=1.75m)

3. POSTUPAK MJERENJA ELEKTRINIH I MAGNETSKIH POLJA

Prilikom mjerenja magnetskih i elektrinih polja potrebno je precizno definisati izvor elektromagnetskog
zraenja i njegovu okolinu u kojoj e se vriti mjerenje. Izvor polja je svaki vodi protjecan strujom. Izuzetno su
opasni izvori koji u sebi imaju zavoje vodia kojima protjee struja (prigunice, transformatori). Oklapanje
takvih ureaja u feromagnetne materijale znatno smanjuje polje u njihovoj okolini. Magnetsko polje vrlo lako
prodire u objekte iz vanjskih izvora i stoga se smatra opasnijim od elektrinog polja, koje je najee prigueno
prvom fizikom preprekom. Odabir taki u kojima e se vriti mjerenje potrebno je izvriti na osnovu procjene
jaine polja, odnosno na nain da se mjerenje vri na mjestima gdje se oekuju najvee jaine elektrinog i
magnetskog polja. Mjerenje je potrebno sprovesti u skladu s odredbama norme HRN IEC 61786-2001- Mjerenje
niskofrekventnih magnetskih i elektrinih polja s obzirom na izloenost ljudi- Posebni zahtjevi za instrumente i
upute za mjerenje (Measurement of low-frequency magnetic and electric field with regard to exposure of human
beinges-Spacial requirements for instrumants and quidance for measurements) i upustvima datim u Evropskim
preporukama ENV 50166 (People exposure to the electromagnetic radiation on low frequencies). Za mjerenje
jaina magnetskih i elektrinih polja koriten je digitalni mjerni instrument EFA-300), koji nalazi primjenu u
istraivanjima i okolinskim studijama za procjenu elektrinih i magnetskih polja prijenosnih i distributivnih
elektroenergetskih mrea i postrojenja sa pripadajuom opremom i priborom. Mjerni instrument EFA-300 vri
analizu frekvencije i proraun raspodjele magnetskih i elektrinih polja koritenjem spektralnog moda (FFT).
Spektralna analiza podrazumijeva pojednostavljenje procesa brzog prorauna multifrekventnih signala do
32 kHz. Sve spektralne komponente se izraunavaju odmah. Za obezbjeivanje spektra, signalna kriva nasuprot
vremenu se snima putem sondi i konvertuje u vremenski domen koritenjem matematike procedure poznate kao
Brza Furijeova Transformacija. U realnom vremenu mogu se analizirati ak i tranzijentni dogaaji frekvencije
do 2 kHz. Inovativno oblikovan mod vremenskog domen (STD), rezultate mjerenja jaine efektivnih i vrnih
vrijednosti magnetskih i elektrinih polja prikazuje kao procenat od standardom datih graninih vrijednosti polja,
bez obzira na oblik signala. Ovaj mod omoguava brzo i pouzdano mjerenje i evaluaciju tipinih polja gdje su
uobiajeni kompleksni, nesingularni signali i dostie novi standard u jednostavnom ali pouzdanom mjerenju, ak
i u veoma kompleksnom okruenju. Frekventna zavisnost se automatski uzima u obzir kada se koristi ovaj
metod. Za mjerenje efektivnih i vrnih vrijednosti koriste se pogodni detektori. Analiza uzima u obzir i faze
pojedinih komponenti. Magnetsko i elektrino polje mjere se u cjelokupnom opsegu frekvencija do 32 kHz u
realnom vremenu i prikazuju kao procenat od standardom datih graninih vrijednosti polja. STD analiza nije
limitirana specifinim oblikom signala, tako da signali sa jednom ili vie frekvencija i pulsni signali ne
predstavljaju problem.Instrument ima ugraenu izotropnu sondu za magnetsko polje. Model EFA-300 ukljuuje
zapreminski, izotropni modul elektrinog polja. Ovaj modul sadri i senzor i strujna kola (oienje) koji mu
dozvoljavaju neovisan rad od bazne jedinice. Za itanje rezultata u realnom vremenu i kontrolu fukcija modula
moe se koristiti bazni instrument, ili raunar sa EFA-TS daljinski upravljivim softverom. U itakom modu
modul elektrinog polja moe raditi nezavisno. Snimljeni podaci se mogu iitati i analizirati koritenjem
raunara sa EFA-TS softverom. Glavna prednost rada modula elektrinog polja na daljinu je da uveliko smanjuje
uticaj ljudskog tijela na elektrino polje koje se mjeri. Tokom pripreme mjerenja, a na osnovu projektne
dokumentacije prema kojoj je izgraena predmetna transformatorska stanica (KBTS 10(20)/0.4 kV 630 kVA)
odabrano je ukupno 36 mjernih mjesta van transformatorske stanice na kojima se oekuju najvee razine
elektrinog i magnetskog polja, kao i 7 mjernih mjesta unutar transformatoske stanice. Na rastojanjima 0,50 m,
1 m, i 1,5 m van zidova transformatorske stanice i visini 1,75 m, iznad tla koje odgovaraju podruju glave,
locirane su 42 take mjerenja. Unutar transformatorske stanice odabrana su mjesta u neposrednoj blizini
C3 -
srednjenaponskih i niskonaponskih sklopnih blokova, transformatora i transformatorskih izvoda, kao i ostvarenih
kablovskih veza sa srednjenaponskim i niskonaponskim sabirnicama (slika 6). Podruje mjerenja se odnosilo na
podruje profesionalne izloenosti i podruje poveane osjetljivosti. Mjerenje je raeno 16.10.2007.godine od
14:05 AM do 16:25 AM, pri temperaturi zraka 20,9
0
C, relativnoj vlanosti zraka 28,4 % u transformatorskoj
stanici i temperaturi zraka 22
0
C i relativnoj vlanosti zraka 27 % van objekta. Rezultati izmjerenih vrijednosti
gustoe magnetskog toka i jaine elektrinog polja u takama mjerenja dati su u Tabeli 2 i odnose se na trenutno
optereenje transformatorske stanice od 40 % nazivne snage, uz izmjerenu struju na niskonaponskoj strani od
375 A i strujno optereenje srednjenaponske strane od 15 A .
Najvee vrijednosti gustoe magnetskog toka van transformatorske stanice na visini 1,75 m, iznad tla (tabela 2)
su izmjerene sa bone niskonaponske strane transformatorske stanice na rastojanju od 0,5 m, a kreu se u
rasponu od 4,613 T do 15,720 T, dok poveanjem rastojanja od transformatorske stanice na 1 m, te vrijednost
padaju u rasponu od 3,565 T do 13,644 T, da bi na rastojanju od 1,50 m pale do 2,895 T. Gustoa
magnetskog toka izmjerena unutar transformatorske stanice dostie svoje maksimalne vrijednosti, na
niskonaponskim i srednjenaponskim izvodima transformatora, ostvarenim kablovskim vezama sa
srednjenaponskim i niskonaponskim sklopnim blokovima u taki a 172,150 T i taki b 195,100 T, dok je
pri niskonaponskom sklopnom bloku na visini 1 m iznad tla, maksimalna vrijednost gustoe magnetskog toka u
taki g 119,185 T.



















Slika 6 Take mjerenja elektrinog i magnetskog polja van i unutar TS

Rezultati mjerenja dokazuju tvrdnju dobivenu numerikim proraunima gustoe magnetskog toka
transformatorske stanice pod maksimalnim optereenjem. Izmjerene vrijednosti gustoe magnetskog toka van
transformatorske stanice zadovoljavaju granine vrijednosti za podruje profesionalne izloenosti
(Bmax=100 T) i poveane osjetljivosti (Bmax=40 T). Rezultati mjerenja jaine elektrinog polja van zidova
transformatorske stanice na udaljenostima od 0,5 m do 2 m ne prelaze vrijednosti 0,176 kV/m, daleko su manje
od maksimalno dozvoljenih vrijednosti za podruje poveane osjetljivosti (Emax=2 kV/m), i podruje
profesionalne izloenosti (Emax=5 kV/m). Izmjerene vrijednosti elektrinog polja unutar transformatorske
stanice imaju vrijednosti u takama a 8,120 kV/m, b 10,155 kV/m, i c 6,550 kV/m, ali izvan kuita
opreme padaju na vrijednosti 0,583-0,087 kV/m, i time zadovoljavaju podruje profesionalne izloenosti
(Emax=5 kV/m).







S
N
S
B
N
N
S
B
X
Y
Z
1
a
b
c
d
e
f
g
2
3
4 5 6
16 17 18
28 29 30
12 11 10
24 23 22
36 35 34
13
14
15
25
26
27
9
8
7
21
20
19
33
32
31
I
1
=15(A
)
I
2
=375 (A)
22
o
C/ 27%
20,9
o
C/ 28,4%
0.5(m)
1.0(m)
1.5(m)
I
2
=15 (A)
C3 -
Tabela 2 Izmjerene vrijednosti jaine elektrinog polja i gustoe magnetskog toka





ZAKLJUAK:
Rezultati dobijeni proraunom daju zadovoljavajuu podudarnost sa rezultatima eksperimentalnih mjerenja, to
ukazuje na opravdanost uvoenja i razvijanja ovakvih prorauna za praktine potrebe vezane za projektovanje i
rekonstrukciju postojeih transformatorskih stanica. Prilikom mjerenja vrijednosti gustoe magnetskog polja u
okolini transformatorske stanice primjeene su razlike u vrijednostima izmjerenim uz razliite zidove
transformatorske stanice. Uzrok tome je nain smjetaja glavnih izvora magnetskog polja unutar
transformatorske stanice, a to su srednjenaponski dovodi i niskonaponski odvodi transformatora, te
niskonaponski razvod. Uoeno je da su te razlike manje, to je vea udaljenost od transformatorske stanice.
Proraunate i izmjerene vrijednosti magnetskih i elektrinih polja u i oko transformatorske stanice uzrokuju
stvaranje induciranih struja aksijalnog i vrtlonog karaktera iji zbir ne predstavlja opasnost za profesionalnu i
optu izloenost nejonizirajuem elektromagnetskom zraenju. Iz svega izloenog moe se zakljuiti da e BTS
10(20)/0.4 kV emitirati elektrina i magnetska polja ije e vrijednosti biti nie od dozvoljenih graninih
vrijednosti, koje su propisane Pravilnikom o zatiti od elektromagnetskih polja. Budui da su prorauni raeni s
vrijednostima koje su vee od vrijednosti koje se pojavljuju u normalnom pogonu, moe se zakljuiti da su
prorauni na strani sigurnosti i da su oekivane jakosti elektrinog i magnetskog polja u normalnom pogonu
C3 -
manje od graninih vrijednosti propisanih Pravilnikom o zatiti od elektromagnetskih polja. Predstavljeni
matematiki model, proraun, i vizuelna trodimenzinalna raspodjela elektrinog i magnetskog polja predstavljaju
realnu predpostavku za istraivanja meudjelovanja elektromagnetskih polja i ljutski tijela na makroskopskom i
statikom nivou, uz pronalaenje odreenih kriterijuma optimizacije u cilju stvaranja novih tehnoloko-
procesnih rjeenja i metoda projektovanja. U Bosni i Hercegovini ne postoji propis iz ove oblasti. U praksi se
koriste razliiti referentni nivoi ogranienja na izloenost ljudskih bia elektromagnetnim poljima, razliiti
modeli za proraun prostiranja elektromagnetnih talasa kao i razliite mjerne metode pri procjeni nivoa
elektromagnetnog zraenja.


LITERATURA

[1] V.Madarevi, A.Nuhanovi, A.Muharemovi, H.Salki, Numerical calculation of magnetic dissipation and
power tranformers Boundary Elements XXVII: Incorporating Electrical Engineering and
Electromagnetics -WIT Transactions on Modelling and Simulation, pp.673-683. ISNN 1743-355X, Vol.
39, 2005.
[2] Kapetanovi, V.Madarevi, A.Muharemovi , H.Salki , Exposure to Low Frequency Magnetic Fields of
a Transformer Station IJESSE International Journal of Electrical Systems Science and Engineering, pp.
120-128, ISSN 2070-3953, Volume 1, Number 2, 2008
[3] A.Muharemovic, V.Madzarevic, H.Salkic, I.Turkovic, N.Mehinovic, Calculation of Low-frequency
Magnetic Field Distribution of a Transformer Station in Stationary State International Review on
Modelling and Simulations (IReMoS) - December 2009 Papers, Print ISSN 1974-9821, Cd-Rom ISSN
1974-983X
[4] V.Madarevi, A.Muharemovi, H.Salki, M.Teanovi, M.Kasumovi,A.Hmehmedovi, ''EMC
elektroenergetskih objekata''Proraun i mjerenje niskofrekventnih elektrinih i magnetskih polja, ISBN
978-9958-609-59-6, COBISS.BH-ID 18186758
[5] H.Salki, Z. Sikira, Z. Salki, A,Softi, D.Bainovi, Elimination of electromagnetic interference in
transformer station 19.International expert meeting power engineering, Maribor,11-13.05.2010.g,
Slovenija
[6] H.Salki, V.Madarevi, M.Klari, N. Mehinovi, Calculation and Measuring of Quasi-Static
Electromagnetic Field in Electric Facilities -EMF 2009 8th International Symposium on Electric and
Magnetic Fields From Numerical Models to Industrial Applications Mondov, Italy, May 26-29, 2009
[7] H. Salki, V. Madarevi, A.Muharemovi, N. Mehinovi, Low-frequency quasi-stationary
electromagnetic fields of a transformer station-International Colloquium Power Frequency
Electromagnetic Fields ELF EMFSarajevo, Bosnia and Herzegovina, Paper 24, 3-4.6.2009
[8] H. Salki, V.Madarevi., A.Muharemovi, N. MehinoviCalculation of Low-frequency Magnetic Fields
Distribution of a Transformer Station in Stationary State-XIV international symposium on electromagnetic
fields in mechatronics, electrical and electronic engineering ISEF2009, 10-12 september 2009 Arras
France.
[9] H. Salki, V. Madarevi, A. Muharemovi, E. HukiNumerical Solving and Experimental Measuring of
Low frequency Electromagnetic Fields in Aspect of Exposure to Non-ionizing Electromagnetic
RadiationThe 4th International Symposium onEnergy, Informatics and Cybernetics: EIC 2008In the
Context ofThe 12th Multi-conference on Systemics, Cybernetics and Informatics: WMSCI 2008June 29
th

July 2
nd
, 2008 Orlando, Florida, USA,Voll.II. pp 257-262
[10] H. Salki, V. Madarevi, E. HukiCalculation and Measuring of Low-frequency Electric Field
Distribution of 10(20)/0,4 kV, 630 kVA Transformer Station43
rd
international universities power
engineering conference (UPEC2008) University of Padova, and the Department of
IndustrialEngineering,University of Cassino September 1-4, 2008 Padova, Italy