PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rad i radni odnosi Rad je svrsishodna i cjelishodna ljudska djelatnost koja slui zadovoljenju ljudskih potreba. Rad je prije svega vezan za ljude, to je iskljuiva ljudska djelatnost i misaona radnja, drutveno je doputen i vezan je neposredno za sredstva rada. Doputenost rada ogleda se prije svega u pravnoj doputenosti, tj.regulie se zakonom. Radni odnosi su drutveni odnosi koji nastaju u toku proizvodnje izmeu poslodavca i radnika. Istorijat radnih odnosa Robovlasnitvo-nema radnih odnosa, prije svega zato to je rob orue koje govori. Feudalizam-kmet je vezan za zemlju i tu se javljaju kmetovski ili statusni odnosi.Tokom francuske buroaske revolucije otvaraju se vrata radnim odnosima, kmetovi se oslobaaju i pretvaraju u radniku klasu. Kapitalizam-ugovori se zakljuivali izmeu radnika i poslodavaca, drava se mjea u radne odnose izmeu rdanika i poslodavaca, i to je trenutak razvoja radnog prava samostalno, drava propisuje norme koje se ne mogu promijeniti.Postoje 2 vrste normi:1. promjenljive (radnik, poslodavac), 2. nepromjenljive (drava-odnose se na godinje odmore, sindikalno organizovanje, br.sati rada). Socijalizam-samoupravno sporazumjevanje. Ugovor o radu i osobine ugovora o radu Ugovor o radu je ugovor koji se sklapa izmeu poslodavca i radnika, kojim su propisane prava i obaveze obje strane. Osobine ugovora o radu su: 1. Dobrovoljnost-radni odnos je voljni odnos izmeu 2 pravna subjekta.On ne moe nastati jednostranom voljom bilo kojeg od njih.Za nastanak takvog odnosa potreban je interes i dobra volja oba subjekta:poslodavca i posloprimca, tj.radnika. Dobrovoljnost ne treba shvatiti u apsolutnom smislu, a to podrazumijeva da se ona na strani poslodavca iskazuje kao pravo na oglaavanje potrebe za novim radnikom, a na strani radnika ona se iskazuje kao pravo na mogunost izbora onog poslodavca koji radniku nudi najpovoljnije uslove rada. 2. Radni odnos je ugovoreni pravni odnos-ugovor je po svojoj prirodi pravni akt koji nastaje dobrovoljnim pristankom ugovorenih strana i traje dokpostoji volja oba pravna subjekta. im jedan subjekt odlui raskinuti ugovr, a on na to uvijek ima pravo, jer je i ugovor nastao njegovom dobrom voljom, raskida se i radni odnos. 3. Radni odnos je lini odnos radnika i poslodavca-ovo podrazumijeva da niko u ime radnika ne moe zakljuiti ugovor o radu, radnik to mora lino uraditi. Ugovorene poslove na radanom mjestu moe obavljati samo radnik lino. Bitna karakteristika radnog odnosa je da je to odnos povodom rada, zakljuen i ugovoren izmeu konkretnog radnika i konkretnog poslodavca, kao dva samostalna i individualna pravna subjekta. 4. Rok poetka rada i njegova faktika realizacija u vidu stupanja na rad-stupanje na rda predstavlja faktiku realizaciju zakljuenog ugovora i njime preuzetih obaveza. Jedna od vanih obaveza radnika je poeti s radom upravo onog dana kada je to ugovorom

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
predvieno. Ukoliko radnik iz bilo kojih razloga ne stupi na rad ugovorom odreenog dana, u pravili se smatra da radni odnos nije ni zasnovan. 5. Ostvarenje drugih prava po osnovu radnog odnosa-zakonodavstvo mnogih savremenih drava u najveem broju sluajeva predvia da radnik u radnom odnosu mora biti socijalno osiguran. Takoe, vrijeme provedeno na radu u radnom odnosu rauna u radni sta, koji je temeljiti uslov za ostvarivanje pava penzijsko i invalidsko osiguranje 6. Subordinacija-Zasnivajui radni odnos, posloprimac podrazumijeva subordinaciju poslodavca, o znai da e tokom radnog vremena obavljati ugovorene poslove na nain kako to poslodavac zahtijeva. 7. Oneroznost i naplativost-stupajui u radni odnos i pristajui raditi po nalogu poslodavca, rdanik eli ostvariti odgovarajui prihod za sebe i svoju porodicu. Plata za za izvreni rad bitan je element radnog odnosa. Subjekti radnog odnosa U radnom odnosu se pojavljuju samo dva subjekta, ijom obostranom voljom i odlukama dolazi do zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac-pravno ili fiziko lice koje daje posao Posloprimac-fizika osoba koja ima potrebu raditi i radei pribavljati sredstva za ivot, tako to od poslodavca prima platu za izvreni rad. Osnovna klasifikacija poslodavca koja bi se mogla primjeniti na sve sisteme, je: -osobe privredne djelatnosti(preduzea, pogoni ili radne jedinice, to su u pravilu pravna lica koja zapoljavaju vei li manji broj radnika) -osobe javne djelatnosti(utanove i institucije brojnih drutvenih djelatnosti, tijela dravne uprave, politike stranke, razna udruenja i organizacije) -ostala pravna i fizika lica(nekada su to pravna lica registrovane djelatnosti, nekada fizika lica). Osnovne klasifikacije radnika: -radnik u uem smislu, kao fizika osoba koja za odgovarauu platu kod poslodavca obavlja odreene poslove -namjetenik, svaka osoba zaposlena kod privatnog poslodavca -javni slubenik, sve osobe zaposlene u organizacijama i tijelima javnih djelatnosti -rukovodilac, fizika osoba koja rukovodi procesom rada -tehniko osoblje, sve osobe koje vre, organizuju i izdaju naloge za poslove, te donose odluke, te rjeavaju tehnike stvari. Naela radnog odnosa 1.Sloboda rada-niko se ne moe prisiliti da bude u radnom odnosu, niti se poslodavcu moe izdati nalog da nekoga zaposli. Sloboda rada obuhvata prije svega slobodu svakog graanina da radi samostalno za sebe, zatim slobodu individulanog izbora, odnosno slobodu prihvaanja zvanja i zanimanja kojim e se baviti, te uzdravanje od djelatnosti kojom bi se ograniavala ili ponitavala jednaka sloboda drugih lica. Pravo rada-samostalno i slobodno obavljanje odreenih poslova.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo na rad-obezbjeenje stalnog zapoljavanja svakom slobodnom graaninu prema njegovim sposobnostima pod jednakim uslovima, koje on izabere i koja predstavljaju glavni izvor materijalnih sredstava. Pravo na rad daje mogunost svakom graaninu da dobije zapoljenje koje odgovara njegovim strunim i fizikim sposobnostima. Radno pravo Pojavljuje sa kao samostalna grana prava u trenutku izdavajanja iz oblasti graanskog prava. Odluujua taka izdvajanja je sutinska promjena ugovora o radu, koja se ogleda u tome da je ugovor o radu izgubio oblik i sutinu graanskog ugovora, a dobio sopstvenu formu i sadrinu. Radno pravo se moe definisati kao grana prava koja obuhvata dravne i autonomne propise, kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Predmet radnog prava su radni odnosi. Nastanak i razvoj radnog prava u RS Postoje dvije faze u razvoju radnog prava u RS: 1. Period od nastanka RS (1993-2000), primjena radnih propisa iz SFRJ, Zakona o radnim odnosima 1993, Zakon o zapoljavanju iostavrivanju prava nezaposlenih lica, Zakon o zatiti na radu iz 1993. 2. Period od 2000. god, izlaskom novog Zakona o radu, pa do danas. Osnovne karakteristike su prelazak na trisnu ekonomiju, uspostavljanje trita rada kao i privatizacija preduzea. Zatim dolazi do promjene znaenja osnovnih pojmova radnog prava: -Radnik je fiziko lice zaposleno na osnovu ugovora o radu, koje obavlja odree poslove za poslodavca. -Poslodavac je pravno ili fiziko lice za koje radnik u radnom odnosu obavlja odeene poslove. Izvori radnog prava Osnovna podjela izvora je na formalne i materijalne, s tim da se radnopravo zadrava na formalnim. Formalni izvori se dijele prema porijeklu i prema donosiocu. Prema porijeklu, izvori se dijele na : UNUTRANJE 1.ustav(BiH, RS-radni odnosi, zatita na radu, zapoljavanje) 2.zakoni(zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveze radnika koje proizilaze iz pomenutih odnosa, bez obzira na status) 3.podzakonski akti(pravilnik o radu,poslodavac koji ima 15 ili vise zaposlenih) 4. ugovori(kolektivni ugovor, udruenje radnika i poslodavaca, kojim se odreuju prava na osnovu rada, obim prava, nain i postupak ostvarivanja prava) MEUNARODNE 1. konvencije i preporuke MOR-a(konvencije postaju obavezujue za lanice u trenutku ratifikacije konvencija.Preporuke ne podlijeu ratifikaciji, ali podlijeu posebnom postupku prihvatanja) 2. meunarodni ugovori(sporazum koji zakljuuje naa zemlja sa drugom dravom iz oblasti rada i radnih odnosa i u vezi sa radom, predstavljaju izvor radnog prava).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kolektivni ugovor-u zavisnosti od broja i vrste organa koji uestvuju u stvaranju ugovora postoje: -opti kolektivni ugovor -granksi -I I Kolektivni ugovoro- blie se odreuje:prava na osnovu rada, obim prava, nain ostvarivanja prava, postupak ostavrivanja prava. Kolektivnim ugovorom se ne moe odrediti manji obim prava radnika od onih koji su propisani zakonom.Kolektivni ugovor zakljuuje udruenje radnika(Savez sindikata), i udruenje poslodavaca(npr.privredna komora). Postoje 3 uslova da bi kolektivni ugovr stupio na snagu: 1. ovlaeni subjekti da potpiu ugovor 2. da se objavi u Slubenom glasniku 3. da se upie u registar kolektivnih ugovora koji vodi ministarstvo rada RS. Radni odnosi, zasnivanje radnog odnosa Zasnivanje radnog odnosa zavisi od mnogih objektivnih i subjektivnih inilaca. Objektivni inioci su ekonomska razvijenost i potreba za odreenim tehnolokim, organizacionim i radno pravnim odnosima. Odluka poslodavca da popuni odreeno radno mjesto spada u subjektivne inioce zasnivanja radnog odnosa. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa Dijeli se na : -opte -posebne Opti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisuju se zakonom.Prema Zakonu o radu, opti uslovi za zasnivanje radnog odnosa vae za sve radnike i poslodavce i oni su: 1. godine starost(ugovor o radu ne moe zakljuiti lice koje nije navrilo 15 godina. To lice moe zasnovati uslovno radni odnos, a ti uslovi odnose se na ocjenu zdravstvene sposobnosti, pristanak organa starateljstva, staratelja, zdravstveni pregled) 2. opta zdravstvena sposobnost, koju daje doktor medicinskih nauka Posebni uslovi vae samo za odreeno radno mjesto, poslodavca, radnika(struna sprema, poznavanje jezika, rada na raunaru). Ugovor o radu je stogo formalni akt, koji mora biti sainjen u pismenoj formi. Zasnivanje radnog odnosa stranih dravljanja i lica bez dravljanstva Svako lice koje nema dravljanstvo BIH smatra se strancem. Lice bez dravljansta je lice koje nema dravljanstvo bilo koje zemlje, tj.apartid. Pored optih uslova utvrenih zakonom, kolketivnim ugovorom i optim aktima poslodavca, stranac i lice bez dravljanstva mora da ispunjava i posbne uslove, a oni su: -da ima odobren boravak na teritoriji BIH ili RS, u skladu sa odgovarajuim zakonom -da ima vaeu radnu dozvolu Odobreno boravak znai da stranac ili apartid ima odobren stalni li privremeni boravak,od strane nadlenog organa na teritoriji BIH ili RS.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Radnu dozvolu za zakljuivanje ugovora o radu sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapoljava izdaje filijala Zavoda za zapoljavanje RS, nadena prema sjeditu poslodavca. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole za strance ili lica bez dravljanstva, poslodavcac je duan priloiti: -dokaz o odobrenom boravku stranca na teritoriji RS, odnosno BIH, ili da posjeduje poslovnu vizu -opis rdanog mjesta na kome se zapoljava stranac ili apartid -prijava o potrebnom broju radnika. Nadlena filijala ne me izdati dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima dravljana RS koji imaju odgovarajuu spremu i koji su spremni prihvatiti posao.Radna dozvola vezana je za subjektivitet poslodavca, dakle rdana dozvola izdata jednom poslodavcu, ne moze se prenositi na drugog poslodavca. U sluajevima da se promijeni poslodavac, radna dozvola za istog radnika mora se ponovo izdavati. Vremesko vaenje radne dozvole vezano je za duinu boravka, te se ona izdaje najdue izdaje na vrijeme za koje je odobren boravak. Radna dozvola prestaje da vai: -istekom vremena na koji je izdata -prestankom vaenja odobrenja boravka na teritoriji drave -prestankom vaenja ugovora o radu -stavljanjem van snage dozvole o radu Radna dozvola prestaje donoenjem pravnosnane presude za krivina djela za koja je izreene kazna. Pravni lijekovi koje stranac moe da uloi su: - alba u roku od 8 dana od dana dostavljanja, konano rjeenje donosi Ministarstvo RS -15 dana od dana prijema, direktoru zavoda za zapoljavanje RS. Nova radna dozvola moe se izdati nakon 1 god, od dana stavljanja van snage prethodne dozvole. Vrste i trajanje ugovora o radu Ugovor o radu na odreeno vrijeme-ne moe se zakljuiti na period dui od 2 god. Sluajevi zakljuivanja ugovora na odreeno vrijeme su: -radi izvrenja posla koji traje do 6 mjeseci -radi privremenog poveanja posla -radi zamjene privremeno odsutnog radnika do 1 god -radi izvrenja bilo kojeg posla ije trajanje je odreeno prirodom posla Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe da se produi, s tim da ne moe due od 2 puta kod istog poslodavca. Ako se radnik, vie puta zapoljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme, i na taj nain ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje 3 godine, smatrae se da je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme. Ako radnik nastavi sa radom nakon isteka ugovora o radu na odreeno vrijeme, tj ugovor prelazi u ugovor na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme-formalni ugovor, sadri sledee: -naziv i sjedite poslodavca, -ime, struna sprema i prebivalite radnika, -datum stupanja radnika na rad, -radno mjesto na kome se radnik zapoljava,

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-platu, novane naknade i druga primanja radnika, -duinu trajanja godinjeg odmora, -trajanje ugovora, -rokovi za otkazivanje, -poslovi sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje. Poslodavca ima zakonsku obavezu da zakljui sa radnikom ugovor o radu, ili da saini pismenu izjavu i dostavi je radniku, u suprotnom ini povredu prava radnika. Probni rad Probni rad je vremenski ogranien i moe da traje najfue 6 mjeseci, tj. to je rda koji se naelno zakljuuje na 3 mjeseca i moe se produiti sporazumom radnika i poslodavca za jo najdue 3 mjeseca. Ugovor o probnom radu se moe odkazati od strane poslodavca i radnika, prije isteka roka od 3 mjeseca s tim da otkazni rok mora biti najmnaje 7 dana. Lice koje se nalazi na probnom radu, nalazi se u radnom odnosu, ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa, obavezno morad da sadri nain sprovoenja i ocjenjivanja. Probni rad se ocjenjuje svaki dan, konanu ocjenu daje poslodavac. Osnovna funkcija je provjera sposobnosti radnika. Pripravniki rad Lica koja se prvi put zapoljavaju poslije zavrene srednje, vie ili visoke kole u svom strunom zvanju, a zasnivaju radni odnos u cilju sticanja osposabljavanja za samostalan rad, nazivaju se pripravnici. Po zakonu, svaki pripravnik poslije isteka pripravnikog staa, polae struni ispit. Za vrijem trajanja pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava na osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom, 25% manja plata. Ako pripravnik sa uspijehom poloi struni ispit zasniva radni odnos na neodreeno vrijeme, a ako ne poloi, prestaje mu radni odnos. Volonterski rad Volonter zakljuuje ugovor o volonterskom radu koji nema pravno dejstvo kao ugovor o radu, jer volontrer u sutini ne zasniva radni odnos. Volonterski odnos moe trajati koliko traje i pripravniki rad na odreeno struno zvanje, a koje je odreeno zakonom. Volonterom se smatra lice koje je zavrilo srednju ili viu kolu, ili fakultet, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, koje je duno poloiti struni ispit. Vrijeme provedeno na volonterskom radu, rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima. Volonteru za njegov rad ne pripadaju prava iz radnog odnosa, osim: pravo na zatitu na radum pravao na dnevni odmor u toku dva uzastopna radna dana, pravo na zdravstveno osiguranje i na penzijsko-invalidsko osiguranje. Privremeni i povremeni poslovi Povremeni poslovi mogu se definisati kao poslovi koji se obavljaju u tano odreeno vrijeme. Povremeni poslovi bi podrazumjevali obavljanje poslova u bilo kom vremesnkom periodu odreeno vrijeme. Traju najvie do 60 dna ili najvie do 150 asova u toku kalendarske godine.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Privremeni poslovi ne zavise od vremenskog perioda, traju najdue 6 sati godinje. Izmeu poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova ne potpisuje ugovor o radu. Izmeu njih se uspostavlja obligaciono pravni odnos. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadrati sledee odredbe: posao radi ijeg se izvrenja sainjavaju ugovori, rokovi o poetku i zavretku posla, uslovi inaini izvrenja poslai visina, rok i nain isplate za izvreni posao. Upuivanje radnika na rad u stranu zemlju U sluajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim dravama, moe radnika uputiti radnika na rda u pomenute zemlje. Uslovi su precizirani zakonom, a to su: -poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim dravama moraju odgovarati njegovim strunim i radnim sposobnostima. Pored osnovnog uslova, poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom o: -trajanju rada u stranoj zemlji,uslovima smjestaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji,valuta u kojoj e se radniku isplaivati plata i druga primanja, uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Rad kod kue Podrazumjeva ugovor o radu sa kunim pomonim osobljem o obavljanju poslova. Kod sklapanja ugovora dio plate moe se isplaivati u naturi(ishrana, krevet), a dio u novcu. Novani dio plate ne smije biti manji od 50% od ukupne zarade. Dopunsko osposobljavanje, struno obrazovanje i usavravanje radnika Poslodavac moe da uputi lice koje trai zaposlenje kao i radnika u radnom odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje. Potreba za dopunskim osposobljavanjem prizilazi iz injenice da lice koje trai zaposlenje ili radnik moraju ovladati rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima za zatitu na radu, kako bi uspjeno mogli koristiti navedena sredstva. Poslodavac koji nije radniku obezbjedio struno osposobljavanje ili usavravanje u skladu sa zahtjevima procesa rada na radnom mjestu, snosi rizik odgovornosti za tetu na radu. Puno radno vrijeme Jedno od osnovnih prava radnika, iznosu 40 asova u sedmici. Radnik moe sa jednim poslodavcem da zakljui ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Raspodjelu radnog vremena u toku sedmice duan je da vri poslodavac, ona se mora izvriti za najmanje 30 narednih dana i da se oglasi na nain koji je pristupaan svakom radniku. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama, zamjenu smjena vri u rokovima i na nain koji je odreen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uobiajno je da se rad u smjenama organizuje tako da jedan radnik ne radi u nonim smjenama due od jedne sedmice u mjesecu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nepuno radno vrijeme Poslodavac moe sa radnikom da zakljui ugovor sa nepunim radnim vremenom, a radi se o vremenu koje je krae od 40 asova nedeljno. Radnik sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu. Radnik moe da zakljui ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa vie poslodavaca i da na taj nain ostvaruje puno radno vrijeme. Moe se zakljuiti da jedan radnika moe zakljuiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem.Radnik ostavruje sva prava koja mu pripadaju na osnovu rada kod oba poslodavca. Skraeno radno vrijeme Javilo se kao potreba zatite zdravlja radnika koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Radi se o poslovima na kojim ai pored primjene odgovarajuih mjera i sredstava zatite na radu, postoji poveano tetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika. Poslovi sa posebnim uslovima su: -sa poveanim rizikom od povreivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i osteenja zdravlja -specifini poslovi za koje se zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizike sposobnosti radnika -poslovi na kojima se uz potpunu primjenu propisanih mjera zatite i zatitne opreme ne moe obezbjediti efiksna zatita na radu. Skraivanje radnog vremena moe biti najvie do 10 sati sedmino, to u sutini znai skraivanje radnog vremena moe biti tako da radnik sa skraenim radnim vremenom radi najmanje 30 sati sedmino. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa, kao da radi na mjestu sa punim radnim vremenom, to i predstavlja razliku izmeu nepunog i skraenog radnog vremena. Noni rad Nonim radom smatra se rad izmeu 22 asa i 6 asova narednog dana. Maloljetnim radnicima zabranjen je noni rad. Izuzetno, maloljetnici se mogu izuzeti iz odredbe o zabrani nonog rada, ako su ispunjeni objektivni i subjektivni uslovi. Objektivni uslovi postoje kada se otklanjajuposledice dejstva vie sile, havarija ili zbog zatite interesa Republike. Subjektivni uslov je saglasnost nadlenog inspektora rada da maloljetnik moe raditi u nonoj smjeni. Tada se noni rad rauna od 20 asova do 6 asova narednog dana, a ako malolejetnik radi u industriji, noni rad se rauna od 19 asova do 7 asova narednog dana. Trudnim enama poev od estog mjeseca trudnoe i majkama sa djetetom do jedne godine ivota, zabranjen je noni rad, bez izuzetka. Ukoliko radnik povrijedi zakonske odredbe o radnom vremenu, ini prekraj i izrie mu se novana kazna. Radi se o sledeim povredama: due radno vrijeme od propisanog, ako ne izvri raspored radnog vremena radnika, ako odredi da radnik radi prekovremeno due od propisanog, ako odredi prekovremi rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno, trudnoj eni ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Preraspodjela radnog vremena Moe se izvriti ako priroda i potreba posla to zahtijeva. Radno vrijeme moe u jednom dijeli godine biti krae, a u drugom due srazmjerno potrebama radnog mjesta. Preraspodjelom radnog vremena moe se u jednom djelu godine uvesti radno vrijeme, najdue do 52 asa, a na sezonskim poslovima najdue do 60 asova sedmino. Prekovremeni rad Prekovremeni rad se moe uvesti na zahjev poslodavca kada nastupe odreene okolnosti. U sluaju neplaniranog poveanja obima posla, otklanjanje posledica vremenskih nepogoda, poara, zemljotresa i sl., radnik je duan da radi due od punog radnog vremena. Prekovremeni rad ne moe trajati due od 10 asova sedmino, s tim da radnik moe dobrovoljno ili na zahtjev poslodavca, raditi i due od 10 asova sedmino, i to u trajanju najdue za jo 10 asova sedmino. U toku jedne godine ukupno trajanje prekovremenog rada ne moe biti due od 150 asova za tu godinu. Ako potreba za prekovreminim radom traje vie od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je duan o tome obavjestiti inspektora rada. Za vrijeme prekovremenog rada radniku se poveava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovora o radu. Uveanje plate ne moe biti manje od 30% u odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom radnom vremenu. Prekovremeni rad je zabranjen: -radnicima mlaim od 18 god., -trudnim enama i majkama sa djetetom do 3 god. starosti, -samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlaem od 6 god. Osim lica mlaih od 18 god., kojima je zabranjen prekovremeni rad, bez izuzetka, majke sa djecom i samohrani roditelji mogu raditi prekovremeno ako daju pismeno svoj pristanak.

ODMORI I ODSUSTVA Regulisani imperativnim normama- ne mijenjaju se ni voljom radnika ni poslodavca. Odmori: Dnevni odmor u toku radnog vremena Odmor izmedju dva radna dana Sedmicni odmor Godisnji odmor Dnevni odmor: Radnik koji radi sa punim rad. vremenom ima pravo na odmor u toku rad. vremena u trajanju od 30 min. U RS se uracunava u puno rad. vrijeme, a u Federaciji ne. Dnevni odmor se ne moze koristiti na pocetku i na kraju rad. dana. Odmor izmedju dva radna dana: U neprekidnom trajanju od najmanje 12 casova. Maloljetniku se mora obezbjediti najmanje 12 casova odmora neprekidno, bez obzira gdje je zaposlen.

1. 2. 3. 4.

1 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sedmicni odmor: Odmor izmedju dvije radne sedmice mora trajati najmanje 24 casa. Raspored koristenja sedmicnog odmora vrsi poslodavac o cemu mora upoznati radnike. Godisnji odmor: Pravo I obaveza radnika koje se ne moze odreci, niti poslodavac moze da mu isplati novac kako ne bi isao na odmor- zakonom regulisano. Radnik ima pravo poslije 6 mjeseci neprekidnog rada na god. odmor u trajanju od 18 dana (za maloljetnika 24 dana) Radnik koji nije navrsio 6 m. neprekidnog rada im pravo na god. odmor u trajanju od jednog dana za svaki navrseni mjesec rada. Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada ima pravo na odmor od najmanje 30 radnih dana. Duzina god. odmora zavisi od: duzine neprekidog rada u toku godine, starosti radnika i posebnih uslova rada. Ovaj odmor se u pravilu koristi neprekidno, al dogovorom moze I u 2 ili vise dijelova s tim da jedan dio god. odmora mora iznositi najmanje 2 sedmice neprekidno. Neiskoristeni dio odmora radnik mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Odsustva: Pravo radnika na izostajanje sa posla odredjeni broj dana u predvidjenim slucajevima u toku kalendarske godine. 1. pravo radnika na placeno odsustvo 2. pravo radnika na neplaceno odsustvo Placeno: Odredjeni zakonom, kol. ugovorom i pravilnikom o radu. Radnik odsustvuje, a placa mu se kao da je radio- 5 dana u slucaju stupanja u brak, porodjaja supruge, teze bolesti clana porodice, smrti clana porodice. Zakon predvidio da poslodavac moze odobriti da placeno odsustvo traje I duze u slucaju potrebe. Neplaceno: Poslodavac je duzan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo sa rada do 3 dana u toku kal. godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, tj. nacionalnotradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, osim ako poslodavac drugacije ne odluci. Kol. ugovorom se moze se moze predvidjeti koristenje neplacenog odsustva u slucajevima: obavljanja neodlozivih licnih i porodicnih poslova, pripremanje i polaganje ispita, posjeta clanu orodice u inostranstvu, njega tesko oboljelog clana porodice MIROVANJE PRAVA I OBAVEZA Samo radniku koji je zakljucio ugovor na neodredjeno vrijeme. Prava i obaveze miruju onda kada je radnik odsutan sa posla mimo svoje volje (sluzenje vojnog roka, obavljanje javnih funkcija..) Radnik ima pravo duznost da se vrati na rad poslije prestanka razloga koji su doveli do mirovanja prava i obaveza. Poslodavac je duzan da mu omoguci povratak na rad. mjesto. Ako se ne moze vratiti na staro rad. mjesto, onda neko drugo odgovarajuce, a ako je ovo nemoguce onda radnik ima pravo na otpremninu.

ZASTITA NA RADU Zakonom je definisamo da je zastita na radu sastavni i neodvojivi dio organizacije rada i radnog procesa, a obuhvata skup organizovanih mjera i aktivnosti usmjerenih na

1 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
stvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbjednih uslova rada. Mjere kojima se obezbjedjuje zastita na radu su: m jere kojima se obezbjedjuje sigurnost 1. mjere kojima se obezbjedjuje sigurnost 2. mjere u vezi sa uslovima rada 3. mjere u vezi sa posebnom zastitom radnika

DUZNOSTI POSLODAVCA Poslodavac je duzan da se radnik u odredjenom roku upozna sa propisima o rad. odnosima i propisima o zastiti na radu. Rok- 30 dana od dana izlaska propisa. Mora da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zastite na radu. Generalno, poslodavac je duzan da obezbjedi takve uslove rada koji obezbjedjuju zastitu psihickog i fizickog zdravlja radnika kao pojedinca, tako i kilektiva kao cjeline. Poslodavac je duzan da obezbjedi: 1. stalno pracenje ispravnosti I periodicne preglede sredstava rada I opreme 2. ispitivanje fizickih, hemijskih ili bioloskih stetnosti u radnim ili pomocnim prostorijama 3. ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehnicko- tehnosloski procesi I gdje radnici borave Sindikat radnika kao I inspekcijski organi mogu traziti od poslodavca da preduzme odredjene mjere zastite na radu, a on mora da ih razmotri I obavjesti o preduzetim mjerama u roku od 30 dana.

MATERIJALNA ODGOVORNOST POSLODAVCA Poslodavac (preduzece) odgovara za stetu koju poslodavac ili organizacija ucine radniku. Kad se govori o steti, najcesce se misli na stetu koju radnik pretrpi u slucaju povrede na radu- onda je poslodavac duzan da nadoknadi stetu zaposlenom u puno iznosu, osim ako radnik nije doprinjeo nastanku stete. Tri vrste odgovornosti poslodavca: mat. odg. prema radniku koji je pretrpio stetu na radu ili u vezi sa radom, m. odg. prema radniku kome je neki drugi radnik tog poslodavca pricinio stetu namjerno ili iz krajnje nepaznje i m. odg. poslodavca prema trecem licu kome je njegov radnik pricinio stetu. Ako radnik pretrpi stetu, moze traziti naknadu od poslodavca, a on se moze osloboditi subj. odgovornosti ako dokaze da nije kriv. Ko se radnik povrijedi zbog opasne stvari ili djelatnosti, tu posl. odogovara bez obzira na krivicu, izuzeci: 1. ako dokaze da je steta nastala od uzroka koji se nalazi van stvari 2. ako je radnik djelimicno ucestvovao u prouzrokovanju stete 3. ako dokaze da je steta nastala iskljucivom radnjom radnika ili nekog treceg lica

1 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. ako je trece lice ucestvovala u djelimicnom prouzrokovanju stete

PREKRSAJNA ODGOVORNOST Predvidjena za poslodavca bez obzira da li ima status pravnog lica. Pored poslodavca odgovorna I ovlascena lica u pravnom licu i radnik sa posebnom odgovornoscu. Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se poslodavac ako njegovom krivicom dodje do nesrece na poslu zbog neispravnosti objekata, masina i drugih uredjaja ili zbog neovlascenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima. Prekrsaji za koje odg. poslodavac: 1. ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i lica koja traze zaposlenje 2. ako onemoguci ili ometa organizovanje sindikata 3. ako ne objavi pravilnik o radu u odgovarajucem periodu Jako bitan prekrsaj je i neprijavljivanje radnika i nezakljucivanje ugovora o radu- ako inspector utvrdi da radnici nisu prijavljeni moze da zabrani rad do okoncanja postupka.

KRIVICNA ODGOVORNOST Najznacajnija: Krivicna djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Povreda osnovnih prava radnika- moze ga pociniti poslodavac ili ovlasceno lice u pravnom licu. Radi se o svjesnom ne pridrzavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ogranicenje prava radnika koja mu pripadaju. Povreda prava pri zaposljavanju i za vrijeme nezaposlenosti: kada se licu ogranici ili uskrati pravo na slobodu zaposljavanja pod jednakim uslovima koji su predvidjeni zakonom ili drugim propisima. Povreda prava iz soc. osiguranja i zloupotreba prava iz soc. osiguranja predstavljaju krivicna djela koja su vezana za krsenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti soc. osiguranja. Nepreduzimanje mjera zastite na radu: Djelo postoji ako lice svjesno postupa i ne preduzima zakonske i druge propise koji se odnose na zastitu na radu i time dovode u opasnost zivot i zdravlje ljudi.

PRAVA I DUZNOSTI RADNIKA Prava radnika Pravo za zastitu imaju: 1. radnici u preduzecu 2. ucenici I studenti na prakticnoj nastavi I strucnoj praksi 3. lica koja se nalaze na strucnom osposobljavanju, prekvalifikaciji I dokvalifikaciji

1 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. lica na prof. rehabilitaciji 5. ucesnici dobrovoljnih I javnih radova 6. lica koja se nalaze na izdrzavanju kazne zatvora U slucaju da radniku prijeti opasnost po zivot I zdravlje zbog neispravnosti na objektima ili sredstvima rada moze oodbiti zadatak, moze odbiti zadatak I u slucaju da ovlascena lica nmisu preduzela odgovarajuce mjere zastite I onda radnik ima pravo na punu naknadu plate bez obzira sto nije radio. Radnik je duzan da obavjesti poslodavca postojanju ovih uslova, a po potrebi I inspekcijski organ zaduzen za poslove rada. Duznosti radnika Radnik je duzan: 1. da se pridrzava utvrdjenih mjera zastite na radu 2. da namjenski koristi sredstva rada, zastitnu opremu I sredstva licne zastite 3. da odmah prijavi nedostatke, varove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu

Ukoliko postupi suprotno odgovara za povredu radnih obaveza koja odgovara materijalnu i disciplinsku odogovornost.

ZASTITA PRAVA RADNIKA Osnovni metodi i sredstva za zastitu osnovnih prava radnika 1. Zahtjev za ostvarivanje I zastitu prava: moze se podnijeti u subjektivnom roku- 30 dana od dana saznanja za povredu iobjektivnom roku- 3 mjeseca od dana kada je ucinjena povreda. Podnosi se u pismenoj ili usmenoj formi. Poslodavac mora o zahtjevu da odluci u roku od 30 dana, ukoliko ne odgovori smatra se da je zahtjev prihvacen. 2. Tuzba za pokretanje spora: Tuzba se podnosi u roku od jedne godine od saznanja za povredu (relativni rok zastare) ili najdalje u roku od 3 godine od dana ucinjene povrede (apsolutni rok zastare) Postoji I paricioni rok, rok za dobrovoljno ispunjenje cinidbe, koji iznosi 15 dana. Po pravilima o mjesnoj nadleznosti sudova u radnim sporovima nadlezan je sud prema boravistu ili prebivalistu tuzenog. Izborna nadleznost: moze da bude nadlezan sud gdje se obavlja rad ili se obavljao, kao I sud na cijem podrucju je zasnovan rani odnos. Postupak u vezi sa radnim sporovima je hitne prirode. 3. Kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu moze se predvidjeti postupak sporazumnog rjesavanja spornih pitanja izmedju radnika I poslodavca. Zakon o mirnom rjesavanju rad. sporova je regulisao uslove postupka I nacin sprovodjenja: postupak mirenja I arbitrazni postupak. Postupak mirenja vodi miritelj, pokrece se podnosenjem prijedloga agenciji za mirno rjesavanje sporova. Mora biti u pismenoj formi uz sve podatke I dokumentaciju. Ako se pokrene postupak, agencija daje sve miritelju koji u roku od 3 dana mora zakazati

1 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
raspravu. Ako se postupak ne okonca u roku od 15 dana miritelj ce obavjestiti agenciju. Arbitrazni postupak vode tri arbitra, jednog bira jedna stranka, drugog druga, a trece director agencije. Kad se zavrsi spor arbitraza prestaje postojati. Odluka arbitraze je obavezujuca, ovaj postupak se mora zavrsiti u roku od 60 dana od dana pokretanja postupka. Predsjedavajuci mora imati zavrsen pravni fakultet. Miritelji I arbitri moraju biti objektivni u svom radu I dobijaju naknadu. 4. Arbitraza- ad hoc I stalne arbitraze 5. Zahtjev za zastitu prava koji se podnosi inspektoru ( subj. rok 3 mjeseca, obj. rok 6 mjeseci)

POSEBNE MJERE ZASTITE

1. Zastita maloljetnih lica: cilj ove zastite je da se zastiti psihofizicki integritet maloljetnog lica. Lica mladja od 18 g. ne mogu biti rasporedjeni za obavljanje izuzetni teskih fizickih poslova, na rad pod zemljom ili pod vodom. Ne mogu se rasporedjeviti na bilo koji posao koji bi pretstavljao opravdan rizik po zdravlje, zivot ili psihofizicki razvoj maloljetnika. 2. Zastita bolesnih i invalidnih lica: odnosi se na zastitu njihovih prava koja bi se uslovno mogla podijeliti na: zabranu otkaza ugovora o radu, prednost kod ostvarivanja prava na strucno osposobljavanje, obaveza rasporedjivanja na drugi posao. Radnik je duzan obavjestiti poslodavca da je privremeno nesposoban za rad. Radnik koji je povrijedjen na poslu ili je obolio od prof. bolesti, poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je zakljucen ugovor o radu na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. Ako je zakljucen ugovor na odredjeno vrijem, period zdravstvene sprecenosti za rad ne uracunava se u vrijeme trajanja ugovora. Radnik ima pravo da se vrati na poslove koje je radio prije zdrav. sprecenosti za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim strucnim I radnim sposobnostima. Ako poslodavac nema mogucnosti da radnika rasporedi na drugi odgovarajuci posao, radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom I invalidskom osiguranju. 3. Zastita zene i materinstva: Obuhvata zabrana rada zenama na posebno stetnim I opasnim poslovima, zbrana raskida ugovora o radu za vrijeme trudnoce I porodiljskog odsustva, pravo rasporeda na drugo radon mjesto, pravo na porodiljsko odsustvo. Za vrijeme trudnoce, porodjaja I njege djeteta zena ima pravo nap or. odsustvo u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu zahtjeva zene I preporuke ovlascenog doktora medicine zena moze otpoceti sa koristenjem odsustva 28 dana od dana porodjaja. Na sopstveni zahtjev moze otpoceti sa radom I prije isteka porodiljskog osustva, ali ne prije nego sto protekne 60 dana od dana porodjaja. Pravo na porodilsko odsustvo ima I otac djeteta u slucaju da majka umre, napusti dijete, I iz drugih opravdanih razloga nije u mogucnosti da se brine o djetetu. STRAJK

1 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Organizovani prekid rada koji se sprovodi u cilju prinudnog ostvarivanja ekonomskih I socijalnih prava radnika. To je ustavno- neotudjivo pravo radnika. Regulisano Zakonom o strajku RS iz 1998. Uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se strajk organizovao: Odluka o stupanju strajka koju donosi organ koji je odredjen statutom ili 2/3 zaposlenih ako se strajk orgaizuje kod poslodavca. Mora sadrzati zahtjeve, poslodavca na kojeg se odnosi, mjesto okupljanja, dan pocetka strajka, podatke o sastavu strajkackog odbora Vrste strajka: organizovan kod poslodavca (ili u cijelom preduzecu ili djelatnosti) strajk na nivou odredjene grane ili djelatnosti I generalni strajk na nivou drzave ili entiteta. Prema intenzitetu: strajk upozorenja (1 cas) I generalni strajk. Najava strajka, dostavljanjem odluke poslodavcu ili organu poslodavca, ako je strajk na nivou odredjene grane odluka se dostavlja vladi I vecinskom udruzenju poslodavaca, a ako se radi o generalnom strajku onda vladi RS I privrednoj komori RS. Rokovi za najavu strajka: strajk upozorenja 24 casa prije otpocinjanja strajka, za ostale 5 dana. Kada se dostavi najava, poslodavac treba u roku od 24 casa da se obrati strajkackom odboru. Strajkacki odbor I radnici koji ucestvuju u strajku ne mozgu sprecavati druge radnike koji nisu u strajku da obavljaju svoje radne zadatke. Oni strajk treba da organizuju na naci koji ne ugrozava bezbjednost lica ili imovine. Obaveze poslodavca: ne smije onemoguciti organizovanje zakonskog strajka, ne moze dati otkaz ili radniku uskratiti neka prava zato sto je ucestvovao u zak. strajku. Radnik koji je bio odsutan sa svog rad. mjesta zbog organizovanja ili ucesca u strajku ima sva prava iz radnog odnosa osim naknade plate- ne pripada mu zarada. Djelatnosti od posebnog javnog I drustvenog interesa: elektroprivreda, vodoprivreda, saobracaj. Proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda, zdravstvena zastita, socijalna zastita I djecja zastita, osnovno obrazovanje Minimum procesa rada se mora obezbjediti za vrijeme strajka u djelatnostima u kojima bi prekid rada zbog prirode posla mogao prouzrokovati opasnost po zivot I zdravlje ljudi. Duzi rok najave: 3 dana prije pocetka strajka, odluka se dostavlja nadleznom organu I nadleznom tuzilastvu. Strajk prestaje: odlukom strajkackog odbora ili sporazumnim rjesenjem.

PLATE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA Plata- odredjeni novcani iznos koji radnik ostvari za izvrseni rad kod poslodavca. To je pravo radnika koje proizilazi iz ugovora o radu, kao I obaveza poslodavca po istom osnovu. Elementi koji najcesce odredjuju visinu plate su: slozenost poslova I zadataka, radni ucinak, odgovornosti u radu, kvalitet rada I godine rada. Poslodavac ne moze isplatiti manju platu od one koja je utvrdjena u skladu sa kol. ugovorom, pravilnikom o radu I ugovorom o radu. Period za isplatu plata ne moze biti duzi od 30 dana. Radnik ima pravo na uvecanje plate po osnovu otezanih uslova rada, radnog staza, prekovremenog rada, rada nocu, praznikom Visina plate ne moze zavisiti od pola radnika.

1 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Plata obuhvata osnovnu platu I sva dodatna davanja bilo koje vrste, u novcu ili nature, na osnovu ug. o radu, kol. ugovora, pravilnika o radu I drugim aktima, isplacuje poslodavac za obavljeni rad radniku. Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa posla u slucajevima predvidjenim zakonom, kol. ugovorom, pravilnikom o radu I ug. o radu. Poslodavac ne moze bez pristanka radnika ili pravosnazne sud. odluke, svoje ili tudje potrazivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. Na osnovu prav. sud. odluke poslodavac moze od plate radnika odbiti najvise 50% na ime obaveze zakonskog izdrzavanja, a za ostale obaveze radnika najvise do 1/3 plate. Osnovna plata se uvecava kada radnik pored osnovnog posla koji obavlja prema ug. o radu radi I na opasnim I po zdravlje stetnim poslovima ili obavlja rad u vecem obimu od zakonski propisanog.

ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik je duzan da se pridrzava obaveza propisanih zakonom, kol. ugovorom, pravilnikom o radu, ug. o radu I da svoje rad. obaveze izvrsava na nacin koji nece onemgucavati ili ometati druge radnike u izvrsavanju njihovih obaveza. Za povredu rad. obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je pricinjena steta poslodavcu ili trecem licu ili je ucinjeno kriv. djelo ili prekrsaj, radnik je odg. materijalno odnosno krivicno I prekrsajno.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST RADNIKA

Disciplinska odgovornost radinka vezana je za lakes I teze povrede radnih obaveza. Povreda radnih obaveza iz ugovora o radu smatra se neizvrsavanje ili namjerno, neblagovremeno I nesavjesno izvrasavanje radnih obaveza od strane radinka. Laksa povreda radne obaveze su popusti koje radnok ucini u radu ili vezi sa radom. Teze povrede radnnih obaveza s prepisuje zakonom. Tezom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponasanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna steta interesa poslodavca, kao I ponasanje radnika iz koga se osnovano moze zakljiciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. odbijanje radnika da zavrsava svoje radne obaveze odredjene ugovorom o radu, kradja, namjerno unistenje, ostecenja ili nezakonito raspolaganje srestvima poslodavca, zloupotreba polozaja odavanje poslovne ili sluzbene tajne, namjerno onemogucavanje ili ometanje drugih radnika da izvrsavaju svoje radne obaveze,

1 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
nasilnicko ponasanje prema poslodavcu, drugim radnicima I trecim licima za vrijeme rada, koriscenje alkoholnih pica ili droga za vrijeme radnog vremena, neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, svako drugo ponasanje radnika kojim se nanosi steta intersima poslodavca. Ako radnik ucini popust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra tezom povredom radnih obaveza poslodavac ce ga pismeno upozoriti na takvo ponasanje, pa ukoliko radnik , I pored tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, takvo ponasanje ce se smatrati tezom povredom radnih obaveza zbog kojeg poslodavac moze otkazati ugovor o radu O otkazivanj ugovora o radu zbog teze povreda rednih obaveza odlucuje poslovni organ poslodavaca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. Laksa povreda radne discipline moze se definisati kao svaka druga povreda radne obaveze nije zakonom navedena kao teza povreda radne obaveze. To su najcesce: 1. kasnjenje na posao I odlazak sa posla prije isteka radnog vremena, 2. izazivanje svadja na poslu, 3. nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama, 4. opijanje na poslu, 5. nemaran odnos prema poslu, 6. ponasanje koje steti ugledu I materijalnim interesima poslodavca. MJERE ZA POVREDU RADNIH OBAVEZA

Mjere za povredu radne obaveze su: prestanak radnog odnosa, novcana kazna u visini od 30% odo neto plate radnika u trajanju od tri mjeseca. Poslodavac moze mjeru prestanka radnog odnosa zamjeniti novcanom kaznom, pod uslovom da nisu nastupile znatno teze posledice za poslodavca, da je stepen odgovornosti radnika nesavjestan nehet I ako su utvrdjene olaksavajuce okolnosti radnika, o cemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika I disciplinske komisije. POSTUPAK ZA UTVRDJIVANJE POVREDE RADNE OBAVEZE

Postupak za utvrdjivanje povrede radne obaveze utvrdjuje se kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu. Zakonom je predvidjeno da za teze povrede radne obaveze u slucajevima otkaza ugovora o radu, pdlucuje poslovodni organ poslodavac (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. Odredjuju se organi za vodjenje postupka u slucajevima povrede radne obaveze. Obicno se odredjuje disciplinska komisija koja broji neparan broj clanova ( tri ili pet). Rad

1 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
komisije propisuje se posebnim pravilnikom koje donosi poslodavac. Po zavrsetku postupka komisija predlaze poslodavcu mjeru koju treba izreci radniku. Poslodavac je obavezan da omoguci pravicnu odbranu radnika. Izuzetak postoji kada poslodavac pismeno upozorava radnika na povredu radne obaveze. Radniku se treba obezbjediti saslusanje I izjasnjavanje na okolnosti. Odluku o pismenom uozorenju ili otkazu ugovora poslodavac moze donijeti samostalno. Data je mogucnost samovoljnog I zlonamjernog postupanja poslodavca. U institucijama BiH poslodavac je obavezan da omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlesnika. Pokretanje, vodjenje postupka I primjena mjera zbog povrede radne obaveze vezane su za odredjenji rok. U slicajevima da se ne preduzmu odgovarajuce radnje u odgovarajucem vremenskom intervalu postoji mogucnost zastarjevanja. Rok zastare tece od trenutka saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze od strane poslodavca (subjektivan rok). Poslodavac moze dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana od dana saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze. Radnik kome je prestao radni odnos na osnovu otkaza ugovora o radu moze zatitu svojih prava ostvariti kod nadleznog suda, u postupku radnog spora. Poslodavac je duzan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora.

POVREDA SLUZBENE DUZNOSTI

U instituciji BiH zaposlenik odgovara za povredu sluzbene duznosti. Odgovornost se zasniva na krivici. Ako radnik jednom radnjom ostvari povredu radne duznosti, a istovremeno ostvari bice krivicnog djela, odnosno prekrsaja, odgovornost nije kumulativna. Jedna odgovornost ne iskljucuje drugu. Povreda sluzbene duznosti moze biti laksa I teza. Teze povrede radne duznosti propisane s Zakonom, dok se lakes povrede utvrdjuju Pravilnikom o radu. Teze povrede vradne duznosti su: - vrsenje radnji koje prestavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti, ili drugo krivicno djelo kojim se nanosi steta ugledu poslodavcu. - Vrsene radnji koje prestavljaju, a kojima se nanosi steta ugledu poslodavca, a koji ga cine nepodobnim za rad kod poslodavca. - Neizvrsenje ili nesvjesno I nemarno vrsenje radnih zadataka. - Bavljenjem aktivnostima koji su u suprotnosti sa interesima poslodavca. - Prouzrokovanje poslodavcu vece materijalne stete na imovini narmjerno ili iz krajnje nepaznje. - Zloupotreba ili prekoracenje sluzbenih ovlastenja. - Odavanja sluzbene ili poslovne tajne. - Krsenje pravila radne discipline. - Neblagovremeno I neuredno izvrsavanje poverljivih poslova. - Izostanak s posla u trajanju vise od dva radna dana u jednom mjesecu.

1 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

DISCIPLINSKI POSTUPAK

Disciplinsku prijavu moze podnijeti svaki zaposlenik ako smatra da je ucinjena povreda radne duznosti. Prijava mora sadrzavati osnovne elemente, kao sto su potpis podnosioca, obrazlozenje I eventualni dokazi ako postoje. Kada primi prijavu, poslodavac odlucuje da li ima opravdanih razloga za pokretanje disciplinskog postupka. Za laksu povredu sluzbene duznosti rok za pokretanje disciplinskog postupka iznosi sest mjeseci, a za tezu povredu dvanaest mjeseci od dana ucinjene povrede ili dana saznanja za istu. Postupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. Po zavrsetku disciplinskog postupka, komisija izrice disciplinske mjere koje su obavezne za poslodavca. Za vrijeme vodjenja disciplinskog postupka zaposlenik ima pravo da: 1. bude blagovremeno obavjesten o navodima, o povredi sluzbene duznosti 2. bude blagovremeno obavjesten o dokazima

3. 4. 5. 6. 7. 8.

podnese pismeni ili usmeni prigovor koji se mora evidentirati bude saslusan u razumnom roku ostvari pravo od samoinkriminisanja se pijavljuje a svakom rocistu uzme advokata ulozi zalbu na odluku prvostepene disciplinske komisije Rad komisije je javan. Javnost se moze iskljuciti samo u posebnim slucajevima kao sto su: zastita morala, javnog reda ili nacijonalne sigurnosti zastita interesa maloljetnika I u cilju zastite intimnosti stranaka u postupku Protiv odluke prvostepene komisije, zaposlenik I poslodavac imaju pravo zalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji. Rok za podnosenje zalbe je osam dana od dana prijema prvostepeng rijesenja.

DISCIPLINSKE MJERE

2 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Disciplinske mjere koje se mogu izreci za povredu radnih obaveza su: 1. pismena opomena 2. pismeni ukor 3. suspenzija sa radnog mjesta I neisplacivanje plate u vremenu od dva dana do trideset dana 4. rasporedjivanje na nize radon mjesto I 5. prestanak radnog odnosa Pismena opomena I pismeni ukor moze se izreci za laksu povredu radnih duznosti. Ostale mjere se izricu za teze povrede radnih duznosti.

UDALJENJE SA RADA

Poslodavac moze privremen udaljiti radnika sa rada pod odredjenim uslovima koji su propisani zakonom. Ako je radnik zatecen u vrsenju radnji za koje se osnovano sumnja da prestavljaju krivicno djelo ili da ugrozavaju imovinu vece vrijednosti, poslodavac ga moze udaljiti s rada I pre otkazivanja ugovora o radu. Ako protiv radnika nije pokrenut krivicni postupak, udaljenje radnika sa rada moze trajati najduze do tri mjeseca, u kome je roku poslodavac duzan da odluci o odgovornosti radnika ili dag a oslobodi od ogovornosti. Za vrijeme udaljenja sa rada, radnik ima pravo na naoknadu plate u visini od 50% prosjecne plate koju je ostvario u poslednjih sest mjeseci.

MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepaznje pricini materijalnu stetu poslodavcu, duzan je da tu stetu naknadi.

Materijalna odgovornost u random odnosu pojavljuje se u tri oblika: odgovornost radnika za statu ucinjenu poslodavcu, odgovornost radnika I poslodavca za stetu ucinjenu trecem licu I

2 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
odgovornost poslodavca za stetu pricinjenu radniku Radnik odgovara za stetu samo ako je ucinjena namjerno ili iz krajnje nepaznje. Za odgovornost radnika mora e dokazati I njegov stepen krivice za ucinjenu materijalnu stetu. Dokazivanje stepena krivice ranika, duznost je poslodavca. Ako stetu prouzrokuje vise radnika svaki od njih odgovara za dio stete koji je prouzrokovao, a ako se ne moze utvrditi dio stete koju jue prouzrokovao svaki pojedini radnik, smatra se das u svi podjednako odgovorni I stetu naknadjuju u jednakim djelovima. Za stetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu, radnik I poslodavac odogvaraju solidarno. Poslodavac koji je nadoknadiocjelokupan iznos stete trecem licu ima pravo regresa. Radnik ima pravo na naknadu stete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom, osim ako je steta nastala zbog njegove nepaznje ili krivice.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

8. 9.

Slucajevi prestanka ugovora o radu navedeni su u zakonu. U zakonu o radu navedeno je da ugovor o radu prestaje da vazi u sledecim slucajevima: smrcu radnika sporazumom poslodavca I radnika otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza, ili 65 godina zivota I najmanje 20 godina staza osiguranja, ako se poslodavac I radnik drugacije ne sporazumiju sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznog rijesenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika istekom roka vazenja ugovora o radu na neodredjeno vrijeme ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duzem od tri mjeseca- sa danom pocetka izvrsenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada na osnovu odluke nadleznog suda koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika- sa danom utvrdjenim sudskom odlukom sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu, izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca U institucijama BiH ugovor o radu prestaje: 1. pismenim sporazumom radnika i poslodavca 2. kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza, ili 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugacije ne sporazumeju

2 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznoog rijesenja suda o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika 4. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 5. odlukom suda BiH koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa, 6. konacnom odlukom disciplinske komisije kojim je izrecene mjera prestanka radnog odnosa 7. sporazumom poslodavca i radnika 8. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 9. istekom roka vazenja ugovora radu na odredjeno vrijeme

10. ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duze od tri mjeseca- sa danom pocetka izvrsenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada 11. ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, 12. sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zbrane rada poslodavcu izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca 13. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca 14. u slucaju viska radne snage 15. u slucaju neopravdanog izostanka duzeg od pet dana 16. ako zaposlenik ne polozi strucni ispit u utvrdjenom roku I 17. ako se utvrdi da je zaposlenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente

Prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka sa posla

Neopravdani izostanak s posla prestavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenog. Zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona, vec je potrebno da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa, tj. odluku o otkazu ugovora o radu. To znaci da o ovom osnovu zaposlenom moze, ali i ne mora uvijek da prestane radni odnos, vec to zavisi od volje poslodavca da li ce donijeti odluku o prestanku radnog odnosa, bez obzira na to sto su ispujeni zakonski uslovi za prestanak radnog odnosa.

2 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uslovi za prestanak radnog odnosa Da bi zaposlenom po ovom zakonskom osnovu prestao radni odnos potrebno je da bude ispunjeno nekoliko uslova, i to: prvo, da se radi o nepravednom izostanku sa posla; drugo, da je zaposleni neopravdano izostao sa posla pet radnih dana uzastopno trece, da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa, tj. odluku o otkazu ugovora o radu. Slucajevi neopravdanog izostanka sa posla

Kada ce to biti slucaj mora se utvrditi posebno za svaki konkretni slucaj izostanka sa posla. Razlog za prestanak radnog odnosa postoji samo ako je neopravdano odsustvovanje s posla trajalo onoliko radnih dana koliko je to zakonom utvrdjeno kao uslv za prestanak radnog odnosa. Potrebno je da zaposleni izostane sa posla onda kada je trebalo da radi, i da je zaposleni svjestan toga da je njegovo izostajanje sa posla protivno propisima i njegovim radnim obavezama. Dakle, izostajanje s posla moze biti neopravdano i samim tim osnov za prestanak radnog odnosa samo ako je zaposleni bio u obevezi da radi. Ako takva obaveza nije postojala, ne moze biti ni razloga za prestanak radnog odnosa. Zato se u zakonu i govori o izostanku s posla u radnim danima koji se ne moraju poklapati sa kalendarskim radnim danima. Prema odredbama zakona o radu, radniku prestaje radni odnos bez njegove saglasnosti ako neopravdano izostane sa posla odredjeni broj uzastopnih radnih dana. Osnov obrazuje samo radni dani u kontinuitetu. Neradni, odnosno kalendanski dani se ne racunaju. Pored toga, da bi se izostajanje s posla moglo smtrati neopravdanim, ono mora da bude tako da izrazava svijest i volju zaposlenog da vise ne radi. Pod neopravdanim izostajanjem s posla, u smislu Zakona o radnim odnosima, podrazumjeva se odsustvovanje s posla protivno propisima o radnim duznostima, uz svijest o nedopustivosti takvog ponasanja. - izostanak sa posla zbog bolesti Praksa pokazuje da je najcesci razlog izostanka sa posla to sto je zaposleni bio priremeno sprecen da radi zbog bolesti. Da zbog bolesti nije mogao doci na posao zaposleni dokazuje odgovarajucom ispravom izdatom od strane ovlascenog ljekara kod koga se lijecio. Medjutim, opravdanost izostanka sa posla ne ocjenjuje se samo prema formalnim, vec stvarnim razlozima, sto znaci da izostanak s posla ne mora uvijek da bude opravdan iako

2 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
zaposleni ima urednu ispravu da je bio na bolovanju. Poslodavac moze uvijek provjeriti njenu vjerodoslovnost. Ako se utvrdi da zaposleni nije bio stvarno bolestan ili ne u mjeri da nije mogao doci na posao, izostanak sa posla nece biti opravdan bez obzira na to sto zaposleni posjeduje ispravu da je bio na bolovanju, i obrnuto odsustvo isprave o bolavanju ne mora, samo po sebi, znaciti da ne postoji opravdan razolog izostajanja s posla zbog bolesti. Ako je zaposleni stvarno bio bolestan i ko su zbog toga postojali razlozi za otvaranje bolovanja, izostajanje s posla bice opravdano bez obzira na to sto bolovanje nije otvoreno i sto zaposleni ne posjeduje ispravu o bolovanju. Bolest zaposlenog sprecava donosenje odluke prestanku radnog odnosa zbog neopravdanog izostajanja s posla, cak i kad ne postoji isprava o bolovanju. Medjutim s druge strane, isprava o bolovanju ne mora biti apsolutan dokaz o opravdanosti izostanka sa posla ni kad je izdata od nadleznog ljekara. Bitno je da li je stvarno, a ne formalno postojao opravdan razlog. Izostanak s posla opravdan ako je zaposleni bio blestan bez obzira na to sto je javio drugom, a ne izabranom ljekaru, odnosno sto je isprava o bolovanju nije izdata od strane ljekara kod koga zaposleni treba da se lijeci u smislu propisa o zdravstveno osiguranju.

- izostanak sa posla zbog stavljanja u pritvor -

Stavljanje zaposlenog u pritvor ne moze se tretirati kao neopravdano izostajanje s posla, pa time ne moze biti ni razlog za prestanak radnog odnosa. Zaposlenik koji je stavljen u pritvor udaljuje se sa rada, za sve vrijeme dok se nalazi u pritvoru. Desava se da zaposlenom koji je stavljen u pritvor prestaje radni odnos zbog neopravdanog izostajanja sa posla. To se desava u onim slucajevima kada poslodavac ne bude blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi u pritvor, pa po proteku pet radnih dana poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenom, a da prije toga ne utvrdi razlog zbog kojeg zaposleni nije dosao na posao. U vezi sa tim sudovi su zauzeli stav da se pritvor mora tretirati kao visa sila i da je obaveza drzavnog organa koji je odredio pritvor, a ne zaposlenog, da o tome obavjesti poslodavca. Odredjivanje pritvora je akt drzavnog organa na koji stranka u ovom postupku nisu mogle uticati, zbog cega ima karakter vise sile, otuda se ne moze uzeti da je izostajanje sa posla usljed ovog razloga neopravdano i da predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa. Za vrijeme pritvora zaposlenik se nalazi pod obaveznom suspenzijom.

- izostanak sa posla zbog odlaska na vojnu sluzbu -

2 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odlazak zaposlenog na vojnu sluzbu prestavlja opravdan razlog nedolaska na posao. Sudovi su zauzeli stav da vojna sluzba, kao i pritvor, opravdava izostanak sa posla i kad poslodavac u momentu odlucivanja o prestanku radnog odnosa nije znao da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. Poslodavac je duzan da uvijek utvrdi stvarne razloge zbog kojih zaposleni nije dosao na posao, pa to sto od strane zaposlenog ili nadleznog drzavnog organa nije bio blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. Odluci o prestanku radnog odnosa predhodi ispitivanje da li je izostajanje radnika s posla bilo opravdano ili ne.

- izostajanje sa posla zbog ucesca u strajku -

Pravo na strajk je ustavno pravo svakog zaposlenog. To pravo zagarantovano je ustavom i zakonom. Nacin ostvarivanja prava na strajk uredjen je zakonom. To znaci da se strajk mora organizovati i sprovesti onako kako je to odredjeno zakonom. Samo strajk koji je organizovan u skladu sa zakonom je legitiman i uziva pravnu zastitu. Ucesce u tako organizovanom strajku predstavlja opravdan razlog izostanka s posla, pa ono ne moze biti osnov za prestanak radnog odnosa. Medjutim, strajk koji nije organizovan u skladu sa zakonom, ne moze se smatrati strajkom, vec drugom vrstom obustave rada koja ne uziva pravnu zastitu. Ucesce u takvoj obustavi rada ne predastavlja opravdan razlog izostanka sa posla, pa moze biti razlog za prestanak radnog odnosa ako zaposleni izostane s posla potreban broj radnih dana ili, osnov za izricanje disciplinske mjere zbog povrede radne duznosti. - izostanak s posla kad zaposleni dodje na posao, a odbije da radi U praksi se desavaju o takve situacije da zaposleni dodje na posao, a ne radi, odbija da izvrsava svoju radnu obavezu. U vezi sa tim postavlja se pitanje da li takvo ponasanje zaposlenog moze smatrati neopravdanim izostankom sa posla. U teoriji postoji misljenje da izostanak s posla postoji. Fizicko prisustvo zaposlenog na random mjestu ne sprjecava nastupanje osnova za pprestanak radnog odnosa zbog neopravdanog odsustva s posla. Takvo misljenje nema osnova u zakonu, pa se ne moze prihvatiti. Zakon govori o neopravdanom izostanku s posla, kao razlog za prestanak radnog odnosa, a ne o odbijanju zaposlenog da radi i da izvrsava svoje radne obaveze. Izostanak s posla i odbijanje zaposlenog da radi kad je on prisutana poslu,dvije su razlicite stvari koje se ne mogu poistovjecivati.. odbijanje zaposlenog da radi moze biti razlog da se protiv njega pokrene disciplinski postupak zbog neizvrsavanja radnih obaveza ili, pak, razlog za

2 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
prestanak radnog odnosa po nekom drugom osnovu, a ne osnov za prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka s posla.

- izostanak sa posla zbog odlaska na godisnji odmor -

Sudovi su zauzeli stav da odlazak zaposlenog na godisnji odmor bez odluke, odnosno odobrenja direktora, prestavlja neopravdani izostanak s posla, bez obzira na nacelnu saglasnost neposrednog rukovodioca da zaposleni moze da ide na godisnji odmor. Odlazak radnika na godisnji odmor prije donosenja rjesenja ne bi bio moguc ako se sa tim ne slozi direktor koji odlucuje o koristenju godisnjeg odmora. - izostanak s posla -

Da bi zaposlenom prestao radni odnos potrebno je da on neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopno. Neopravdano izostajanje s posla zakon vezuje samo za radne, a ne kalendarske dane. Kod neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana, radni dani moraju biti uzastopni, u kontinuitetu, pri cemu se ne racunaju neradeni dani. Posto period od pet uzastopnih radnih dana obicno obuhvata i neradne dane nedeljnog odmora,tj.subotu i nedelju, postavlja se pitanje kako se u tom slucaju racunaju radni dani, odnosno da li se i kada dani nedeljnog odmora mogu racunati kao dani neopravdanog izostanka s posla. To posebno vazi za subotu, koja se po zakonu racuna kao radni dan. Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li je zaposleni bio duzan da radi u subotu, pa i u nedelju, tj. da li su ti dani za zaposlenog bili radni dani. Za one koji nikada ne rade subotom i nedeljom, u period od pet uzastopnih radnih dana ne mogu se racunati subota i nedelja, bez obzira na to sto se po zakonu subota smatra kao radni dan. Za razliku od toga, za zaposlene u odredenim delatnostima, kao sto je trgovina, ugostiteljstvo, zdravstvo i sl., subota, a cesto i nedelja predstavlja radne dane, kada su zaposleni duzni da dodu na posao i da rade. Znaci, subota I nedelja mogu se racunati kao dani neopravdanog izostanka sa posla samo onda kada je zaposleni bio duzan da radi I ovim danima.

Donosenje odluke o prestanku radnog odnosa

Zbog neopravdanog izostranka sa posla zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona, vec poslodavac treba da donese odluku o otkazu ugovora o radu (mora na nesumnjiv nacin da utvrdi da li je zaposleni neopravdano izostao sa posla 5 rad. dana

2 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
uzastopno) Neopravdan izoastanak sa posla pretstavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa bez saglasnosti zaposlenog, a odluka o prestanku rad. odnosa donosi se bez vodjenja disciplinkog postupka. Neopravdano izostajanje sa posla 5 r. dana je osnov za prestanak rad. odnosa bez saglasnosti radnika- vise ne spada u povrede radnih obaveza zbog kojih se izrice disc. mjera prestanka rad. odnosa. Poslodavni organ ne mora donijeti odluku o prestanku rad. odnosa, bez obzira sto su za to ispunjeni svi zakonski uslovi. Protiv odluke o prestanku radnog odnosa zaposleni moze pokrenuti radni spor kod nadleznog suda. Da bi odlucio o tuzbenom zahtjevu sud mora utvrditi da li su bili ispunjeni svi zak. uslovi za donosenje ove odluke.

Prestanak radnog odnosa protiv volje radnika (otkaz od strane poslodavca)

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku uz otkazni rok, ako je obavjestio zaposlenika o: nastupanju privrednih i tehnickih okolnosti koje su se negativno odrazaile na tog poslodavca o tome da zaposlenik nije vise u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz rad. odnosa Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze postovanja otkaznog roka, u slucaju: da je zapolenik odgovoran za tezi prestup ili za tezu povredu radne obaveze iz ug. o radu u slucaju prestupa ili povreda rad. obaveza koje su ozbiljne ali ne koliko prethodne poslodavac ce prvo uruciti pismeno upozorenje. U upozorenju ce da nevede osnov za davanje otkaza, cinjenice i dokaze koji ukazuju na to das u se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odogovora na upozorenje. Upozorenje je obavezna procesna radnja u otkaznom postupku koja moze imati preventivni karakter kada se zaposlenom daje sansa da popravi ponasanje. Otkaz ug. o radu daje se u posmenom obliku (rjesenje) i obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku. Zaposlenom prestaje rad. odnos danom dostavljanja rjesenja. Poslodavac je duzan da zaposlenom isplati svfe neisplacene zarade, naknade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka rad. odnosa. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ug. o radu.

Prestanak radnog odnosa po sili zakona

Zaposlenom prestaje radni odnos bez njegove volje I volje poslodavca ako nastupe cinjenice za koje zkon automatski vezuje prestanak rad. odnosa:

2 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
usljed navrsenih 65 god. starosti I najmanje 20 god. radnog staza ili 40 god. radnog staza bez obzira na godine starosti. gubitak radne sposobnost zabrana obavljanja odredjenih poslova odsutnost sa rada zbog izdrzavanja kazne zatvora odustnost sa rada zbog primjene mjera bezbjednosti, vaspitne ili zastitne mjere prema zaposlenom u slucaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom

- prestanak radnog odnosa zbog navrsenih godina starosti i staza -

Radniku prestaje radni odnos kada radnik navrsi 40 godina penzijskog staza ili 65 godina zivota i ponajmanje 20 godina staza osiguranja.

- prestanak radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti -

Zaposlenom prestaje radni odnos po sili zakona ako je na nacin propisan zakonom utvrdjeno da je kod njega doslo do gubitka radne sposobnosti- danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdjivanju gubitka radne sposobnosti. Gubitak rad. spos. je potpuna nesposobnost za rad, I utvrdjuje se prema propisima o invalidskom osiguranju. Nastaje kada zaposleni usljed trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu van rada izgubi radnu spos. za obavljanje poslova koje je vrsio prije invalidnosti kao I onih koji odgovaraju njegovoj strucnoj spremi. Potpunu nesposobnost za rad utvrdjuje nadlezni fond za penzijsko I invalidsko siguranje.

- prestanak radnog odnosa zbog zabrane vrsenja odredjenih poslova -

Zaposlenom prestaje radni odnos po sil zakona ako mu je po odredbama zakona, odnosno pravosnaznoj odluci suda ili drugog organa, zabranjeno da obavlja odredjene poslove, a ne moze mu se obezbjediti obavljanjedrugih poslova- danom dostavljanja pravosnazne odluke. Do zabrane vrsenja odredjenih poslova moze da dodje: po odredbama zakona

2 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
po pravosnaznoj odluci suda po pravosnaznoj odluci drugog organa Zakon sadrzi opste pravne norme, a one se ne mogu upojedinjavatibez odluka organa koji te norme primjenjuju. Po odredbama zakona zabrana bi se mogla odnositi na to da u drzavnim organima ne mogu da rade lica osudjena na kriv. djelo, na bezuslovnu kaznu zatvora od namanje 6 mjeseci ili za kaznjivo djelo koje ga cini nepodobnim za obavljanje poslova u drzavnim organima. Pravosnaznom odlukom suda zaposleno se moze zabraniti vrsenje odredjenih poslova, primjenom mjera bezbjednosti u kriv. postupku il zastitinih mjera u postupku tvrdjivanja odgovornosti za privredne prestupe. Zabrana vrsenja odredjenih poslova moze da bude indirektna posljedica oduzimanja vozacke dozvole u prekrsajnom postupku (profesionalni vozac) Zabrana rada moze biti osnov za prestanak radnog odnosa samo ukoliko se zaposlenom ne moze obezbjediti obavljanje drugih poslova.

-prestanak radnog odnosa zbog odsutnosti usljed mjere bezbjednosti, vaspitne ili zastitne mjere-

Zaposlenom prestaje radi odnos po sili zakona ako mu bude izrecena jedna od ovih mjera u trajanju duzem od 6 mjeseci iz zbog toga mora da bude otsutan sa rada, danom pocetka primjene te mjere. Od mjera bezbjednosti dolaze u obzir: obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana protjerivanje stranca iz zemlje Od vaspitnih mjera dolaze u obzir samo zavodske mjere: upucivanje u vaspitno- popravni dom upucivanje u socijalnu ustanovu Od zastitnih mjera dolaze u obzir samo: udaljenje stranca obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana Relativnost mjera uslovljena je potrebom da radni otsustvuje sa rada u trajanju duzem od sest mjeseci.

- prestanak radnog odnosa usljed prestanka rada poslodavca -

3 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Treba razlikovati dva momenta: pokretanje i okoncanje stecajnog postupka. Pravne posljedice stecajnog postupka nastaju danom isticanja oglasa o pokretanju stecajnog postupka na oglasnoj tabli suda. Otvaranje stecajnog postupka nije osnov za prsestanak radnog odnosa po sili zakona- moze, a ne mora da bude primjenjen. Zakljucenje stecajnog postupka je osnov prestanka radnog odnosa po sili zakona.

Sporazumni prestanak radnog odnosa

Radni odnos moze da prestane sporazumom izmedju zaposlenog I poslodavca. Akt prestanka radnog odnosa je sporazum. Sporazumjevanje, predocavanje posljedica i sporazum- inicijativa moze da slijedi I od zaposlenog I od poslodavca. Osnov za prestanak rad. odnosa je sporazum koji zakljucuju poslodavac I zaposleni. Poslodavac je duzan da prije potpisivanja sporazuma pismenim putem obavjesti zaposlenog o posljedicama do kojih dolazi u ostvarivanju prava za slucaj nezaposlenosti. Sporazum je zakljucen kada postignu saglasnost. Sporazum mora da bude product podudarne volje poslodavca I zaposlenog izrazene slobodno, jasno I nedvosmisleno. Sporazum o prestanku rad. odnosa mora iti zakljucen u pismenoj formi, tj. mora biti napisan I potpisan.

Otkaz ugovora o radu od stane zaposlenog

Svako ko radi moze, ako to zeli, u svako doba, pretati da radi iz bilo kog razloga. Zaposleni ima pravo da otkaze polodavcu ugovor o radu. Izjava volje zaposlenog kojom otkazuje ugovor o radu, validna je ako je pismena, izricita, kategoricna, jasna I nedvosmislena. Izjava data u stanju neuracunljivosti I pod Manama volje ne proizvodi pravna dejstva. Razlozi otkaza se ne navode, ako zaposleni to ne zeli. Otkaz ug. o radu zaposleni dostavlja najmanje 15 dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Otkaz djeluje od dana dostavljanja poslodavcu. Izmedju dostavljanja I dana koji je naveden kao dan prestanka rad. odnosa, mora da postoji razmak od najmanje 15 dana. To je donja granica otkaznog roka. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu iz razloga koji su predvidjeni zakonom. Ti razlozi su: neostvarivanje rezultata rada, tj. nedostatak potrebnih znanja i sposobnosti

3 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako utvrdi da ne ostvaruje rezultate rada, tj. nema potrebna znanja I sposobnosti. Neuk radnik ne umije da radi, kod njega nema ni strucnosti, ni umjeca, ni vicnosti Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno, Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje. povreda radne obaveze Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj svoom krivicom ucini povredu radne obaveze utvrdjene opstim aktom ili ug. o radu. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede, koja se moze ogledati u cinjenju i necinjenu, ali uvijek mora biti voljna (cinjenje- preduzimanje radnje koja nije dozvoljenja (alcohol, tuca..) necinjenjepropustanje radnje koju je morao preduzeti) narusavanje radne discipline Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ne postuje radnu discipline, propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca. ucinjeno krivicno djelo Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak I to udaljenje moze trajati 3 mjeseca- u tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. Znaci, poslodavac ne mora da ceka pravosnaznu presudu. zloupotreba bolovanja Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni zloupotrijebi odsustvo zbog privremene sprijecenosti za rad. Zloupotreba ovog prava je zapravo zloupotreba prava iz zdravstvenog osiguranja. Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili opravdanost bolovanja moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti. Ovaj otkazni razlog traje 3 mjeseca od saznanja, odnosno 6 mjeseci od nastanka. odbijanje promjenje posla ili zaposlenja Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa I organizacije rada, premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada, obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba.. odbijanje promjene visine licnih primanja Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj odbije potpisivanje aneksa ugovora o radu ponudjenog radi promjene iznosa osnovne zarade ili elemenata za utvrdjivanje radnog ucinka, uvecane zarade, naknade zarade I drugih primanja.

3 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
prestanak potrebe za radom poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako usljed tehnoloskih, ekonomskih I organizacionih promjena, pretane potreba za obavljanjem odredjenog posla. Prethodni uslova za ovaj otkaz je da se zaposlenom ne moze obezbjediti premjestaj na druge poslove, upucivanje na rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, rad sa nepunim rad. vremenom Naknadni uslovi su da ovaj oslodavac u roku od 6 mjeseci ne moze da na ovo radon mjesto zaposli drugo lice, ako ukoliko prije isteka ovog roka nastane potreba za obavljanjem istih poslova, prednost u zaposljavanju ima zaposleni kome je prethodno preato radni odnos. odustanak od probnog rada Otkaz za vrijeme probnog rada je predvidjen Zakonom o radu. Po tim odredbama za vrijeme probnog rada moguce je da poslodavac zaposlenom, a i zaposleni poslodavcu otkazu ug. o radu uz postovanje otkaznog roka od najmanje 5 radnih dana.

ZAPOLjAVANjE PRIPRAVNIKA U organima dravne uprave moe se zasnovati radni odnos sa licem koje prvi put stupa uradni odnos-pripravnikom. Organ dravne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upranjenog radnog mjesta Agenciji naglaava da za konkretno radno mjesto eli zasnovati radni odnos sa pripravnikom. Lice koje se prima u dravnu sklubu u svopjstvu pripravnika duno je da istekom odreenog roka poloi struni ispit. Pripravniki sta za lica za zavrenom srednjom strunom spremom traje est mjeseci,za lica sa zavrenom viom strunom spremom devet mjeseci,a sa visokom strunom spremom godinu dana. Program strunog osposobljavanja pripravnika i nain polaganja strunog ispita sprovodi Agencija. TESTIRANjE Javno testiranje kanidata odrava se najkasnije 15 dana nakon isteka roka za podneenje prijava kandidata i sastoji se iz dva dijel: 1.testiranje,u obliku pisanog testa koji se sastoji od pitanja s opcijonim odgovorima 2.razgovora-intervjua Kandidati koji su poloili pravosudni,ispit za sudije za prekraje ili struni ispit su osloboeni polaganja istog.Pismeni test je eliminatoran. Pismenim testom za visoku strunu spremu i viu strunu spremu obuhvaene su teme: 1.Ustavni sistem Republike Srpske 2.Sistem dravne uprave Republike Srpske 3.Upravni postupak i upravni spor 4.Radni odnosi uopte i u organima dravne uprave 5.Kancelarijsko poslovanje u dravnoj upravi

3 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pismenim testom za srednju strunu spremu obuhvaene su sljedee teme: 1.Radni odnosi uopte 2.Kancelarijsko poslovanje Da bi poloio test,kandidar mora tano da odgvori na najmanje 20 pitanja,sa oznaavanjem samo jedne od ponuenih opcija.Kandidat ima 60 minuta za rijeavanje testa. Nakon zavretka testiranja,predsjednik izborne komisije saoptava rezultate testiranja. Razgovor ili intervju,sastoji se od grupnog razgovora kandidata sa lanovima izborne komisije,s tim da u grupi ne moe biti vie od pet kandidata.Tokom razgovora postavljaju se pitanja da se iz odgovora na njih moe utvrditi sljdee: 1.sposobnost kandidata da radi na odreenom radnom mjestu za koje se prijvio,ukljuujui strune sposobnosti karakteristine za tu vrstu posla 2.optu predanost kandidata slubi u dravnim organima kao i njegovu ukupnu strunost i sposobnost da se prilagodi radu u okruenju koje karakteriu stalne promjene. Razgovor ili intervju moe trajati najvie jedan sat. Izborna komisija vodi zapisnik o toku razgovora,a u zapisnik se zapisuju pitanja i odgovori. Ukupan broj bodova koje kandidat dobije za razgovor je zbir bodova dobijenih iz 2 teme. Predsjednik izborn komisije dostavlja spisak uspjenih kandidata sa kompletnom dokumentacijom Agenciji. Ukoliko starijeina organa dravne uprave u roku od 7 dana od dana prijema prijedloga ne donese rijeenje o zapoljavanju ili odbije da donese rijenje o zapoljavanju,duan je da u roku od 3 dana od dana isteka rok za donoenje rijeenja dostavi Agenciji pismeno obrazloenje o razlozima odbijanja. U sluaju da starijeina organa dravne uprave odbije da izda rijeenje o prijemu radni odnos predloenog kandidata Agencija ponovo saziva izbornu komisiju. Ukoliko izborna komisija ocijeni da su razlozi za odbijanje opravdani,postupak izbora se ponitava.U tom sluaju agencija ponovo raspisuje novi javni konkurs. Rijeenje o prijemu dravnog slubenika mora biti na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u BiH i dravni slubenici ga moraju razumjeti. Radni odnos u dravnoj upravi RS se moe sasnovari na: 1.neodreeno 2.odreeno vrijeme. Kada e dravni slubenik biti primnljen u radni odnos na odreeno ili neodreeno vrijeme utvruje se Zakonom,podzakonskim i dr. Aktima. Uobiajeno trajanje probnog rada je 30 dana. Rijeenje o prijemu u radni odnos dravnog slubenika treba da sadri: 1.naziv i sjedite organa dravne uprave 2.naziv radnog mjesta dravnog slubenika 3.poetna plata i radno vrijeme 4.ukoliko se radi o radu na odreeno vrijene,vremnski period na koji se radnik prima 5.trajanje pripravnikog staa ili probnog rada,ako je predvieno

3 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
RAVNOPRAVNOST U ZAPOLjAVANjU Promocija i obezbjeivanje nacionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javnog konkursa u sradstvima javnog informisanja dostupnim svim graanima RS i BiH i iznalaenje drugih mogunosti za ubrzan proces proporcijonalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih. U organima lokalne samouptave zapoljavnje optinskih ili gradskih slubenika ostvaruje se gotovo na isti nain kao i u dravnim organima uprave.Zakonom je propisano da bi lice steklo svojstvo slubenika mora da ispunjava opte i posebne uslove. Opti uslovi su: 1.da je dravljanjin RS odnosno BiH 2.da je stariji od 18 godnina 3.da ima optu zdravstvenu sposobnost 4.da nije oduivan za krivino dijelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 3 mjeseca ili za krivino dijelo koje ga ini nepodobnim za obavljanje poslova u administrativnoj slubi jedinice lokalne samouprave. Posebni uslovi su: 1.odgovarajua kolska sprema 2.poloen struni ispit za rad u administrativnoj slubi 3.odgovarajue radno iskustvo 4.da ispunjava druge uslove utvrene zakonom,drugim propisima ili pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u administrativnoj slubi jedinice lokalne smaouprave. Upranjeno radno mjesto u administrativnoj slubi jedinice lokalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa.Prednost za zapoljavanje imaju pripadnici drugih konstitutivnih naroda,ukoliko ispunjavaju uslove javnog konkursa.Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja sa rokom od 30 dana za prijavu kandiata. Prilikom prijema u radni odnos na prijedlog naelnika odnosno gradonaelnika formira se posebna i nepristrasna komisija koju sainavaju pet lanova (dva lana su slubrnici,a tri lana se imenuju sa liste strunjaka). Odluku o izboru kandidata donosi naelnik optine,odnosno gradinaelnik,na osnovu utvrenog redoslijeda,s' tim da prednost imaju pripadnici manjinskig naroda u RS. Ukoliko je ocjena kandidata: 1.zadovoljavajua,naelnik odnosno gradonaelnik potvruje prijem slubenika, 2.nezadovoljavajua, naelnik odnosno gradonaelnik razrijeava dunosti slubenika. OCJENA RADA I NAPREDOVANjE Ocjenjivanje i napredovanje dravnih slubenika propisuje se podzakonskim aktom,obino pravilnikom.U pomenutom pravilniku sadrana su pravila i kriterijumi za ocjenjivanje rada i pravila za napredovanje dravnih slubenika u dravnom organu uprave. Pod upravom se obino podrazumijeva:ministarstva,republike uprave i republike upravne organizacije,koji se obino nazivaju organima uprave. OCJENjIVANjE

3 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Dravni slubenici koji su radnom odnosu na odreeno vrijeme se ne ocijenjuju. Rad sravnih slubenika se ocijenjuje svake godine.Rad dravnog slubenika mora biti ocijenjen najkasnije do februara tekue godine-za proteklu godinu.Rad dravnog sluebnika se moe ocjenjivati i periodino u toku godine (tromjeseno).Pri ocjeni rada polazi se od rezultata koje je dravni slubenik postigao u izvravanju poslova radnog mjesta na kojem je rasporeen. Ocjenu rada pomonika ministra i sekretara ministarstva vri ministar. Ocjenu rada rukovodioca republike upravne organizacije i republike uprave u sastavu ministarstv,zanjenika i pomonika rukovodioca republike upravne organizacije i republike uprave u sastavu ministarstva i glanog inspektora vri ministar.Ocjenu rada ostalihdravnih slubenika vri neposredno nadreeni dravni slubenik. Ocjenu rada rukovodioca samostalne repubike upravne organizacike u uprave koja za svoj rad odgovara Vladi,vri Vlada na osnovu izvjetaja komisije.Komisiju imenuje Vlada,sastoji se od tri lana koji imaju isti status kao i rukovodioci koji se ocjenjuju. Predmet ocjenjivanja su: 1.kvalitetno,efikasno i struno obavljanje poslova (50 bodova) 2.obavezno struno usavravanje (15 bodova) 3.marljivost u slubi (10 bodova) 4.domainski odnos prema sredstvima rada (10 bodova) 5.racionalno koritenje radnog vremena i prisutnost na poslu (10 bodova) 6.line osobine znaajne za slubu (10 bodova) 7.objavljivanje studija,publikacija,naunih radova,knjiga,kolskih udbenika i struno usavravanje (5 bodova) Opisne ovjene kojima se ocijenjuje rad dravnih slubenika su: 1.ne zadovoljava (manje od 50 bodova) 2.zadovoljava (od 50 do 60 bodova) 3.istie se (od 60 do 80 bodova) 4.naroito se istie (vie od 80 bodova). Ukolika je ocjena negativan dravni slubenik u cilju poboljanja strunog znanja prolazi kroz dofatni program strunog osposobljavanja koji u dogovoru s njim odredi neposredni rukovodilac. Njanovijim izmjenama i dopunama Zakona,ocjenjivanje se vri svakih 6 mjeseci.

NAPREDOVANjE Napredovanje je postupak kojim dravni slubenik stie uslov za prelazak na radno mjesto vie kategorije,kao rezultat kvalitetnog,profesionalnog i strunog obavljanja poslova,strunog usavravanja i radnog staa provedenog u slubi.Napredovanje u slubise vri popunom upranjenog radnog mjesta na kojem je dravni slubenik zaposlen.Organ dravne uprave u kojem s eukae poreba za popunom radnog mjesta,podnosi zahtijev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtijevu naglaava da eli da se to radno mjesto popuni napredovanjem u slubi.Pravo na uee

3 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
imajusamo dravni slubenici zaposleni u tom organu dravne uprave.Uslovi za napredovanje su: 1.radni odnos na neodreeno vrijeme 2.profesionalno i struno obavljanje poslova 3.struno usavravanje 4.radni sta-vrijeme provedeno u slubi Dravni slubenik stie uslov za redovno napredovanje u viu kategoriju radnog mjesta: 1.sa ocjenom zadovoljava nakon est godina 2.sa ocjenom istie se nakon etiri godine 3.sa ocjenom naroito se istie nakon tri godine. Dravni slubeni kome je izreena disciplinska mjera zaustavlja se u napredovanju: 1.za pismeni ukor-godinu dana 2.za obustavu isplate plate u iznosu od 50 % - dvije godine 3.za udaljenej sa posla u trajanju od dva dana do tri mjeseca-tri godine 4.za udaljenje sa posla u trajanju od tri do est mjeseci-etiri godine. Ukoliko dravni slubenik po okonanju disciplinskog postupka bude osloboen odgovornosti,smatrae se da nije ni zaustavljen u napredovanju. PREMJETAJ Premjetaj se vri samo u sluajevima poveanog obima poslova i ako se sporazumiju funkcionerikoji rukovode tim organima.Upuivanje se vri u vremenskom periodu dok traju razlozi za to,a to je najdue 3 mjesevc u toku jedne godine.Upueni slubenik odtvaruje sva prava iz radnog odnosa u organu u koji je upuen. Zaposleni u organu dravne uprave moe biti privremeno upuen na radno mjesto van sjedita u kome radi.To moe da traje najdue 6 mjeseci u toku jedne godine.Po isteku tog roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kome je radio prije upuivanja. Eksterni premjetaj i rasporeivanje dravnog slubenika iz organa dravne uprave u institucije BiH moe se vriti u sluaju kada je osnovana nova institucija BiH po osnovu prenosa nadlenosti sa RS na BiH ili kada BiH u skladu sa Ustavom preuzme nadlenosti koje je do tada obavljala RS. Dravni slubenici koji se premjetaju i rasporeuju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom. Rasporeivanje slubenika na radna mjesta u administrativnoj slubi vri naelnik optine,odnosno gradonaelnik. VIAK DRAVNIH SLUBENIKA U sluajevima kada u organima dravne uprave doe do smanjenja obima poslova ili doe do spajanja dva ili vie organa uprave,redovno se javlja viak dravnih slubenika. Rasporeivanje slubenika u ovom sluaju vri se u skladu sa njihovom strunom spremom i ostalim klasifikacijama zaposlenih.Odluku o prerasporeivanju slubenika donosi organ ili starijeina dravne uprave u kojo se dravni slubenik rasporeuje.Ukoliko dravni slubenik ne prihvati to radno mjesto na koje je raspreen prestaje mu se radni odnos.Ukoliko nije mogue da se dravni slubeni rasporedi,organ odnosno starijeina donosi rijeenje kojim se utvruje da mu je prestao radni odnos.

3 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ukoliko se slubenik ne moe rasporediti u skladu sa pravilnikom o radu,naelnik odnostno gradonaelnik donosi rijeenje kojim se utvruje da mu je prestao radni odnos uz obavezu isplate otpremnine u skladu za zakonom i kolektivnim ugovorom. ODBOR DRAVNE UPRAVE ZA ALBE Odbor na zahtijev dravnih slubenika,organa dravne uprave u kojem je slubenik zaposlen i Agancije,razmatra po albi odluke organa drave uprave i Agancije koje se odnose na status dravnih slubenika. Protiv prvostepenog rijeenja dravni slubenik protiv koga se vodio disciplinski postupak i podnosilac zahtijeva mogu podnijeti albu Odboru dravne uprave za albu u roku od 15 dana od dana prijema rijeenja.Odluka donijeta po albi je konana. Odbor ima predsjednika koji se bira na konstitutivnoj sjednici Odbora na prijedlog uprave i lokalne samourave.lanove odbora na osnovu javne konkurencije i konsultacija sa savezom optina i gradova RS imenuje Ministarstvo iz reda istaknutih strunih radnika,na rok od 4 godine sa mogunou ponovnog izbora. AGENCIJA ZA DRAVNU UPRAVU Osniva je Vlada,osniva se zakonom.ine je direktor,3 istaknuta strunjaka iz oblasti dravne uprave i sekretar.Agencija se posebno stara o promociji i obezbijeivanju nacionalne ravnopravnosti kod izbora dravnih slubenika.Nacionalna pripadnost se odreuje u skladu dobrovoljnog izjanjavanja.Nadlenost i nain rada Agencije utvruje se pravilnikom koji donosi direktor Agencije uz predhodnu saglasnost Vade. Nadlenosti Agencije su: 1.ustanovljenje jedinstvenih pravila i procedura za izbor,postavljanje i imenovanje dravnih slubenika 2.pripremanje kodeksa dravnih slubenika 3.planiranje i sprovoenje procesa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtijev organa dravne uprave 4.predlaganje naina i programa polaganja strunih ispita za pprijem kandidata u dravni program 5.oglaavnaje na zahtijev organa dravne uprave upranjenih radnih mjesta,utvrivanje karaktera i sadraj javne konkurencije i sprovoenej postupka javne konkurencije za prijem kandidata u dravnu upravu 6.priprema i vodi centralni registar 7.proprema i vodi program obuke i struno usavravanje dravnih slubenika 8.odgovara na zahtijev zakonodavnih i izvrnih vlasti 9.obavlja druge poslovo u skladu sa zakonom. FINANSIRANjE ORGANA DRAVNE UPRAVE Pri odreivanju visine sredstava za finansiranje poslova dravne uprave polazi se u prvom redu od potrebe obezbjeivanja potpunog i efikasnog vrenja tih poslov,njihove prirode,obima i drugih uslova utvrenih posebnim zakonom. Sredstva za isplatu zarade dravnih slubenika obezbijeuje se za: 1.plate dravnih slubenika 2.naknade nerasporeenim dravnim slubenicima

3 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3.naknade dravnim slubenicima i srugim zaposlenimza ijim je radom prestala potreba. Obezbjeivanje sredstava za plate i utvrivanje visina plata zaposlenihu organima dravne uprave,vri se na osnovu kriterijuma utvrenih zakonom i kolektivnim ugovorom. Plata se odreuje zavisno od: 1.radnog mjesta 2.sloenosti poslova i zadataka 3.vremena provedenog na radu. Osnovna plata za puno radno vrijeme utvruje se tako to se najnoa cijena rada kao izraz vrijednosti za nanjjednostavniji rad pomnoi sa odgovarajuim koeficijentom koji se utvruje zakonom,a zatim se ukupa iznos poveava za 0,5 % za savku navrenu godinu radnog staa,a najvie do 20 %.Najniu cijenu rada utvruje Vlada. Sredstava za materijalne trokovo obezbijeuju se za: 1.trokove nabavke potronog materijala i sitnog inventara,ogreva,osvjetljenja,zakupa i odravanje poslovnih prostorija,potansko-telegrafske usluge, 2.trokove nabavke strunih publikacija,literature i tampanja materijala. 3.trokove osiguranja i odravanja sredstava opreme 4.putne i druge trokove koji ne predstavljaju lina primanja 5.druge trolkove potrebne za vrenje poslova organa draven uprave. Sredstva za posebne namjene obezbjeuju se za: 1.odreene potrebe u vezi sa radom organa dravne uprave 2.odpremnine zaposlenih kojima prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju 3.struno osposobljavanje i usavravanje zaposlenih 4.sredstva za modernizaciju organa dravne uprave 5.naknade po ugovoru sa naunoistraivakim i drugim organizacijama 6.ostale namjene uvedene posebnim zakonom. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme dravnog slubenika iznosi 40 sati sedmino,rasporeenih na 5 dana. Prekovremeni rad dravnog slubenika moe uvesti organ ili starijeina organa,u sluajevima neplaniranog poveanja obima posla,u prilikama prouzrokovanih viom silim i drugim sluajevima utvrenim zakonom.Prekovremeni rad moe trajati najvie 10 asova sedmino,odnosno 150 asova u toku jedne kalendarske godine. U organima lokalne samouprave na isti nain je regulisano radno vrijeme. ODMORI Dravni sluebenik koji radi sa punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena od 30 minuta.Raspored korienja ovog odmora utvruje naelnik starijeina organa dravne uprave.Dravni slubenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.Slubenik koji ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog radnog staa ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

3 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Godinji odmor uveava se za svake navrene 3 godine radnog staa za 1 dan,s tim da ukupan godinji odmor ne moe isnositi vie od 30 radnih dana. Dravni slubenik koji nije navrio 6 mjeseci radnog staa ima pravo na godinji odmor od 1 radnog dana za svaki mjesec. Godinji odmor slubenici po pravilu koriste neprekidno.Godinji odmor se moe izuzetno koristiti u dijelovima,u skladu sa mogunosti i potrebama administrativne slube,s tim to jedan dio godinjeg odmora iznosi neprekidno 12 dana.Raspored godinjih odmora odreuje starijeina organa,a u obzir se mogu uzeti i elje slubenika. ODSUSTVA Dravni slubenik ima pravo na plaeno odsustvo u toku jedne kalendarske godine u sluajevima: 1.sklapanja braka-5 radnih dana, 2.smrti lana ue porodice-5 radnih dana, 3.smrti lana ire porodice-2 radna dana, 4.tee bolesti lana porodice-1 radni dan, 5.preseljenja u drugi stan-2 radna dana, 6.roenja djeteta-5 radnih dana, 7.obiljeavanja dana svog vjerskog praznika-2 radna dana, 8.polaganje strunog ispita-dva radna dana. Dravni slubenik ima pravo na neplaeno odsustvor radi: 1.obavljanaja neodlonih i porodinih poslova,koje je duan obrazloiti u zahtijvu, 2.pripremanaj i polaganja ispita na fakultetu, 3.posjete lanu ue porodicekoji ivi u inostranstvu, 4.strunog ili naunog usavravanja u inostranstvu, 5.njege teko oboljelog lana ue porodice. Neplaeno odsustvo moe isnositi 3 mjeseca,osim u sluajevima strunog i naunog usavravanja u inostranstvu koje moe trajati do 1 godine. ODGOVORNOST DRAVNIH SLUBENIKA Zbog neizvrenja zadataka i poslova utvrenih zakonom i drugim propisim,dravni slubenik odgovara materijalno i disciplinski i obrnuto. Krivin odnosno prekrajna odgovornost ne iskljuuje disciplinsko kanjavanje. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST Povrede radnih dunosti su: 1.neizvravanje,nesavjesno,odnosno neblagovremeno izvravanje radnih zadataka, 2.izraavanje ili zastupanje politikih opredjeljenja u izvravanju zadataka i poslova u organima dravne uprave, 3.nedostojno,uvredljivo ili na drugi nain neprimjerno ponaanje prema graanima,pravnim i fizikim licima i drugim strankama pred sravnim organom, 4.odbijanje davanja podataka ili davanje netanih podataka organima dravne uprave,pravnim i fizikim licima,ako je davanje podataka propisano zakonom, 5.zloupotreba slubenog poloaja ili prekoraenje ovlaenja, 6.nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima,

4 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
7.radnje koje ometaju graane,pravna lica i druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupu kod organa dravne uprave, 8.odbijanje poslova radnog mjesta za koje je zaposleni rasporeen ili odbijanje naloga funkvionera koji rukovodi organom dravne uprave, 9.neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku 6 mjeseci ili neopravdano izostajanje sa radnom mjesta 3 dana uzastopno, 10.dolazak na rad u pijanom stanju ili uivanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena. Postupak za utvrivanje povrede i izrivanje disciplinske mjere je hitan.Inicijativu za pokretanje postupka moe sdati svaki dravni slubenik koji sazna o uinjenoj povredi radne dunosti. Disciplinski postupak protiv dravnog slubenika pokree se zahtijevom Vlade ili laca koje ona za to ovlasti. Zahtijev se obavezno dostavlja dravnom slubeniku i sindikalnoj organizaciji,a kompletan predmet sa svim prilozima dostavlja se predsjedniku disciplinske komisije. Protiv zahtijeva dravni slubenik moe uloiti prigovor Komisiji u roku od 5 dana od dana prijema. Pri donoenju odluke uzimaju se u obzir olakavajue i oteavajue okolnosti,naroito teina povrede radne dunosti i njene posljedice,stepen odgovornosti,uslovi pod kojim je povreda nainjena,raniji rad i dranje dravnog slubenika i druge okolnosti koje mogu biti bitne. Za povredu radnih dunosti mogu se izrei sljedee disciplinske mjere: 1.pismeni ukor, 2.da se slubenik oslobodi odgovornosti i 3.prestanak radnog odnosa. Protiv prvostepenog rijeenja dravni slubenik i podnosilaca zahtjeva mogu podnijeti albu Odboru dravne uprava za albe u roku od 15 dana od dana prijema rijeenja. Odluka odbora donijeta po albi je konana. Odluka o disciplinskoj mjeri postaje konana: 1.kad istekne rok za albu,a alba nije podnesena, 2.danom dostavljanja drugostepenog rijeenja doonesenog po albi. Disciplinska mjera za povredu radne dunosti ne moe se izvriti po isteku roka od 60 dana od dana konanosti odluke kojom je izreena.Disciplinska mjera osbustavlja isplatu plate u iznosu od 50 %. SUSPENZIJA DRAVNOG SLUBENIKA Do suspenzije dravnog slubenika dolazi u sljedeim sluajevima: 1.ako je protiv njega pokrenut krivini postupak za dijelo uinjeno u vrenju njegovih zadataka i poslova, 2.ako se dravni slubenik nalazi upritvoru, 3.ako je protiv dravnog slubenika pokrenut krivini postupak za tee krivino dijelo. Odluku o suspenziji u obliku rijeenja donosi starijeina organa,odnosno Vlada za rukovodne dravne slubenike.Protiv rijeenja o suspenziji dravni slubenik ima pravo

4 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
albe Odboru za albe u roku od 15 dana po prijemu rijeenja.Suspenzija traje dok za to postoje razlozi. Dravnom slubeniku pripada razlika izmeu primljene plate i plate koju bi ostvario da nije suspendovan kao i drga prava iz radnog odnosa koja zbog duspenzije nije ostvario u sluaju: 1.ako mu nije izreena disciplinska mjera, 2.ako je krivini postupak protiv njega obudtavljen,ili je osloboen optube,ili je optuba odbijena,ali ne zbog nadlenosti. MATERIJALNA ODGOVORNOST DRAVNIH SLUBENIKA Dravni slubenik ogdovoran je za tetu koju je na radu ili u vezi sa radom,namjerno ili iz krajnje nepanje prouzrokovao dravnom organu,pravnom ili fizikom licu. Svaki dravni slubenik je obavezan da prijavi ettu u roku od 24 sata,usmeno ili pismeno,neposrednom rukovodiocu. Postojanje tete i odgovornost za tetu utvruje posebna komisija koju imenuje starijeina organa odnosno Vlada.Posebna komisija odreuje postojanje i visinu tete i odgovornosti za prouzrokovanu teteu sasluanjem dravnog slubenika,uvianjem i vjetaenjem na licu mjesta i izvoenjem drugih dokaza potrebnih da se teta i odgovornost za tetu utvrde. Protiv rjeenja o naknadi tete dravni slubenik moe podnijeti prigovor starijeiniorgana ili Vladi.Zahtijev organa dravne uprave za naknadu tete zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana isplaene naknade tete. PRESTANAK RADNOG ODNOSA Zakonom su predviene 2 grupe razloga zbog kojih dolazi do prestanka radnog odosa: 1.po sili zakona, 2.smru, 3.ispunjenjem uslova za penziju (40 godina radnog staa ili starosna 65 godina ivota), 4.prestankom rada poslodavca, 5.trenutkom kada se poslodavcu dostavi rijeenje o potpunom gubitku radne sposobnosti, 6.danom poetka izvrenja krivinopravne sankcije, 7.ako mu je pravosudnom sudskom odlukom izreena kazna prestanka radnog odnosa zbog povrede radnih obaveza. Do prestanka radnog odnosa moe doi samom voljom dravnog slubenika: 1.na osnoviu dogovora izmeu subjekata, 2.odkazom (daje se u pismenoj formi i obavezno mora biti obrazloen,odkazni rok poinje da tee os dana dostavljanja rijeenja i traje 15 dana,ako daje radnik,a 30 dana,ako odkaz daje poslodavac). PRAVA DRAVNIH SLUBENIKA Prava i dunosti zaposlenih u administrativnoj slubi lokalne samouprave ostvaruju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.Zakon o lokalnoj samoupravi ureuje zatitu pomenutih prava,kroz koritenje instituta radnog prava koja se odnose na: 1.pravo slubenika da se pismeno obraa naelniku optine ili gradonaelniku,

4 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2.pravo da podnese prigovor, 3.pravo da podnese albu Odboru za albe, 4.pravo da podnese tubu nadlenom sudu, 5.pravo da se obrati upravnom inspektoru. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRANOJ SLUBI BiH -ZAKONSKO UREIVANjERadni odnosi u dravnoj slubi BiH regulisani su Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH koji je donesen na osnovu Odluke Visokog predstavnika za BiH. -PREDMET ZAKONSKOG UREIVANjAPredmet zakona relaevantan za radne odnose su odredbe kojima se ureuje: 1.zastupljenost i struktura dravnih slubenika 2.subjekti radnih odnosa koji se zakonom primjenjuje 3.radna mjesta u dravnoj slubi 4.dunost i prava dravnih slubenika 5.zapoljavanja 6.premjetaj 7.ocjena rada 8.unaprjeenje 9.plate 10.naknada tete 11.disciplinska odgovornost -PRIMJENA ZAKONANa dravne slubenike primjenjuje se zakon o radnim odnosima u institucijama dravne uprave i drugi zakoni koji reguliu obaveze i prava iz radnih odnosaa,osim ako u pomenutim zakonima nije drugaije rijeeno. -ZAPOLjAVANjEZapoljavnje i unapreivanje profesionalne karijere dravnog slubenika temelji se na javnoj konkurenciji i profesionalnoj sposobnosti.Nacionalna pripadnost temelji se na dobrovoljnom izjanjavanju.Zakonodavac je nacionalizmom htjeo da obezbjedi ravnopravnost u procesu zapoljavanja dravnih slubenika. -ZAKONSKI PRINCIPIDravna sluba osigurava potivanje i primjenu sljedeih principa: 1.zakonitost, 2.transparentnost i javnost, 3.odgovornost, 4.efikasnost i ekonominost, 5.profesionalna nepristrasnost. Izuzee u primjeni zakonskih principa odnosi se na sljedea lica: 1.lanove parlamenta Skuptine BiH 2.lanove Predsjednitava BiH, 3.lanove savjeta ministara, 4.ministri i zamjenici ministara,

4 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5.lanovi Stalnog komitete za vojna pitanja, 6.sudije Ustavnog suda BiH, 7.sudije Suda BiH, 8.guvernere i vice guvernere Centralne banke BiH, 9.generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Kancelarije za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH. -RADNA MJESTA U DRAVNOJ SLUBIDravni slubenik se postavlja na jedno od sljedeih radnih mjesta: 1.sekretar (obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordinie rad sektora,za svoj rad odgovara rukovodiocu institucije) i sekretar sa posebnim zadatkom (obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrenih odlukom savjeta ministara,za svoj rad odgovara avjetu ministara), 2.pomonik ministra(obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za koritenje finansijskih,materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici,za svoj rad odgovara ministrima i njihovim zamjenicima). Ostali dravni slubenici: 1.ef unutranje organizacione jedinice (obavlja sloenije poslove odgovoran je za koritenje finansijskih,materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici,za svoj rad odgovarapomoniku misnistra osnosno sekretaru), 2.struni savjetnik(njegov posao podrazumijeva odgovornost,visok stepen strunosti i nezavisnosti u odreenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice,podnosi izvjetaj pomoniku ministra ili rukovodiocu organizacione jedinice), 3.vii struni saradnik(obavlja odgovorne poslove u odreenoj organizacionoj jedinici,podnosi izvjetaj rukovodiocu jedinice), 4.struni saradnik (specijalizovan za odreenu oblast rada). -PRAVA I DUNOSTI DRAVNIH SLUBENIKADravni slubenik izvrava zadatke predviene opisom radnog mjedta i primjenjuje i osigurava potivanje ustavno-pravnog poredka i zakona u BiH.Ukoliko dravni slubenik primi naredbu za koju se predpostavlja da je nezakonita,postupa na sljedei nain: 1.skree panju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost, 2.ako izdavalac naredbe ponovi naredbu,slubenik e zatraiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi i identitet izdavaoca naredbe i precizan sadraj iste, 3.ako je naredba potvrena. Dravni slubenik u vrenju svojih dunosti rukovodi optim interesom te naroito: 1.slui i pomae javnosti, 2.prua javnosti,zainteresovanim stranama i javnim institucijama informacije zatraene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. Dravni slubenik ima pravo: 1.na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju,osim ako zakonom nije drugaije utvreno, 2.na odsustvo utvreno zakonom,kao i nastavak rada na istom radnom mjestu ili sl. po isteku odsustva,

4 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3.da bude nagraen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvreno zakonom, 4.na platu i naknadu utvrenu zakonom, 5.na podrku i pomo u strunom obrazovanju i profesionalnom usavravanju, 6.za zatitu svog fizikog i moralnog inegriteta od strane drave u toku obavljanja slubenih dunosti, 7.da tarjkuje u skladu sa zakonom, 8.da se nadreeni odnose prema njemu potujui njegovo dostojanstvo. Dravni slubenik se nakon postavljanja oslobaa svih vojnih obaveza predvienih zakonom. -UPRANjENA MJESTAUkoliko u instituciji postoji upeanjeno mjesto dravnog slubenika,institucija prvo inretno oglaava ovo upranjeno radno mjesto.Agencija u skladu sa zakonskim odredbama pokuava popuniti upranjeno radno mjesto eksternim premjetajem prekobrojnog slubenika koji je na slinom poloaju u drugoj instituciji.Ukoliko ovo nije mogue,upranjeno radno mjesto se oglaava putem javne konkurencije. -INTERNO OGLAAVANjESprovodi se u istom organu dravne uprave u kojem postoji upranjeno radno mjesto.Interni oglas se objavljuje najmanje 1 mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u Slubenom glasniku BiH i u instituciji u kojoj je radno mjesto upranjeno.Interni oglas sadri: 1.opis upranjenog radnog mjesta, 2.opis vrste konkurencije, 3.popis najvanijih oblasti konkurencije, 4.spisak potrebnih dokumenata,rok i mjesto njihovog podnoenja, 5.posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava, 6.druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajue radno mjesto. -USLOVI ZA ZAPOLjAVANjEOpti uslovi za postavljanje dravnih slubenika su: 1.da je sravljanin BiH, 2.da je stariji od 18 godina, 3.da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovane ili akademske kvalifikacije,najmanji VII stepen strune spreme, 4.da je zdravstveno sposoban za vrenje odreenih poslova predvienih ovim poloajem, 5.da je regulisao vojnu obavezu u skladu sa zakonom, 6.da nije odputen iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere, 7.da posjeduje uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivini postupak. -KOMISIJE ZA IZBORNa nain utvren podzakonskim aktima,komisiju za izbor sainjava najmanje 5 lanova,od kojih su najmanje 3 lana dravni slubenici iz institucije na koju se javna konkurencija odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima

4 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
obuhvaenim procesom javne konkurencije,dok se ostala 2 lana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi agencija. -JAVNA KONKURENCIJAOvo je opeusvojena kategorija vezana za potovanje povelje o slobodi pristupa radnom mjestu.Podrazumijeva 2 elementa: 1.javnost rada komisije, 2.ravnopravnost svih uesnika u procesu zapoljavanja u pogledu definisanja pojma uspjenosti kandidata. Javna konkurencija sadri: 1.javni ispit, 2.struni ispit. -IZBORNI PROCESKomisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti procjenjenih putem javne konkurencije koja je indentina za sve kandidate koji se prijavljuju na isto radno mjesto.Agencija objavljuje rezultate javne konkurencije i pismeno obavjetava sve kandidate o rezultatima koje su postigli,u skladu sa Zakonom. -POSTAVLjANjE DRAVNOG SLUBENIKADravnog slubenika postavlja Agencija u skladu za rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu,uz predhodno pribavljeno miljenje nadlene institucije. Postavljanje se vri upravnim aktom u Slubenom glasniku BiH.Akt o postavljanju sadri: 1.ime i prezime dravnog slubenika, 2.naziv institucije u kojoj dravni slubenik postavljen, 3.naziv radnog mjesta, 4.platni razred. -PROBNI PERIODNakon preuzimanja dunosti slubenik prolazi period probnog rada.Period probnog rada dravnog slubenika obuhvata period uvoenja u posao i period obavljanaj dunosti i ukupno traje 12 mjeseci,osim ako zakonom nije drugaije predvieno.Neposredno nadreeni dravni slubenik odreuje se kao supervizor i odgovoran je za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda.Ukoliko je odjena rada: 1.zadovoljavajua,organ nadlean za postavljanje potvruje postavljanje dravnog slubenika, 2.nezadovoljavajua organ nadlean za postavljanje razrijeava dunosti dravnog slubenika,koji time gubi pravo na naknadu zbog odputanja. -OCJENA RADAOcjena rada dravnog slubenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vrenja dunosti utvrenih radnim mjestom za vrijeme vrenja slube.Ocjenu rada ureuje rukovodilac institucije.Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predvienih opisom radnog mjesta i ciljeva koje za dati period uvodi direktno nadreeni.

4 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rezultati ocjena se uzimaju u obzir prilikom unaprjeenja.Ukoliko je ocjena negatrivna,dravni slubenik u cilju poboljanja situacije prolazi kroz program koji uz konsultacije odredi njegov direktno nadreeni.Ukoliko su 2 uzastopne negativne ocjene,Agencija po pribavljenom miljenju nadlene institucije,rijeava dunosti dravnog slubenika. -PLAENO ODSUSTVODravni slubenik ima pravo na naknadu plate od visine jedne plate za vrijeme godinjeg odmora i plaenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti. -OSTALE NAKNADEDravni slubenik ima pravo na naknadu za: 1.trokove prevoza na posao i sa posla, 2.prehranu za vrijeme rada, 3.regres za godinji odmor, 4.u sluaju smrti slubenika i lana njegovo ue porodice 5.trokove selidbe iz mjesta stalnog prebivalita u mjesto gdje ima slubeni stan i nazad, 6.trokove obrazovanja, 7.jubilarne nagrade, 8.odpremninu pri odlasku u penziju. -PRESTANAK RADNOG ODNOSADravnom slubeniku prestaje radni odnos u dravnoj slubi u sljedeim sluajevima: 1.dobrovoljno istupanje iz dravne slube, 2.ispunjenje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje, 3.trajna nesposobnost za obavljanje radne dunosti, 4.gubitak dravljanstva BiH, 5.sticanje dravljanstva druge drave suprotno sa Utavom BiH i njenim zakonima, 6.prekobrojnost, 7.istekom perioda na kojije sekretar sa posebnim zadatcima postavljen, 8.odbijanje polaganja zakletve ili potpisivanje teksta iste, 9.nezadovoljavajui probni period, 10.dvije uzastopno negativne ocjene, 11.ako je osuen za krivino dijelo i izdravanja kane zatvora. -DISCIPLINSKE MJERE1.mjere opomene:pismena opomena i pismeni ukor, 2.represivne mjere:suspenzija prava uea u javnim konkurecijama u periodu od najvie 2 godine,kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom perioda od 2 do 30 dana,degradacija na najniu kategoriju u okviru radnih mjesta,prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi. -SUSPENZIJAKada se pokrene disciplinski postupak,organ nadlean za postavljanje dravnog slubenika odmah suspenduje u sluajevima:

4 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.da se protiv dravnog slubenika pokrene krivini postupak za krivino dijelo poinjeno u vrenju slubene dunosti, 2.da se dravni slubenik nalazi u pritvoru. Kada se pokrene disciplinski postupak u skladu sa zakonom organ nadlean za postavljanje dravnog slubenika moe suspendovati dravnog slubenika u sluajevima: 1.protiv njega pokrenut krivini postupak za krivino dijelo za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina, 2.da je dravni slubenik zateen u izvrenju krivinog dijela za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina, 3.da postoje ozbilni razlozi koji ukazujuna izvrenje krivinog dijela. -AGENCIJA ZA DRAVNU SLUBUOsniva je Savjet ministara i imenuje njenog rukovodioca koji se nalazi na radnom mjestu sekretara sa posebnim zadatkom,a bira se i postavlja u skladu sa odredbama zakona,na period od 5 godina.Agencija za dravnu upravu: 1.osigurava: -realizaciju procesa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtijev institucina, -pomae institucijama za realizaciju njihove kadrovske politikeorganizacije razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra osoblja, -obuku i razvoj dravne slube 2.podnosi godinji izvjetaj o radu i planu rada za narednu godinu Savjetu ministara na odobrenje, 3.provodi ankete u okviru institucij na zahtijev Savjeta ministara, 4.obavlja ostale poslove i zadatke utvrene ovim zakonom. Agencijim rukovodi rukovodilac Agencije koji donosi pravilnik o unutranoj organizaciji uz predhodnu saglasnost savjeta Ministara.Mandat mu traje 5 godina i ima pravo na ponovni izbor. -DONOENjE RIJEENjA O PRESTANKU RADNOG ODNOSADonoenjem rijeenja o prestanku radnog odnosa istovremeno se po slubenoj dunosti odluuje o odpremnini radnika.Nju isplauje Ministarstvo za trezor institucija BiH.Radnik kome je prestao radni odnosima pravo albe ako smatra da je organ nadlean za postavljanje povrijedio njegovo pravo koje je ureeno zakonom.alba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rijeenja.

OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE ZAPOSLENOG

Zaposleni ima pravo da poslodavcu otkaze ugovor o radu. Otkaz moze biti dat u svako doba i iz bilo kog razloga. Razlog ostaje u domenu privatnosti, pa zaposleni nije duzan da ga navede, mada moze ako to zeli. Otkaz ugovora o radu zaposleni dostavlja u pisanom obliku, najmanje petnaest dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Otkaz mora imati pismenu formu, sto znaci da mora biti napisan i potpisan. Otkaz djeluje od dana

4 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
dostavljanja poslodavcu. Ako zaposleni otkaze ugovor o radu zbog toga sto je poslodavac povrijedio obaveze iz radnog odnosa koje ima po zakonu, opstem aktu i ugovoru o radu, zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa, kao u slucaju da mu je nezakonito prestao radni odnos.

OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE POSLODAVCA Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenom samo iz razloga koji su predvidjeni zakonom. Otkazni razlozi su: 1. Neostvarivanje rezultata rada, odnosno odsustvo potrebnih znanja i sposobnosti; Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno. Poslodavac to obicno cini na osnovu izvjestaja neposrednog rukovodioca, izjava zaposlenih iz istog dijela procesa rada i podataka o ucinku koji sluze za obracun zarade. Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje.

2. Skrivanje povreda radne obaveze; Povrede radnih obaveza se utvrdjuju opstim aktom ili ugovorom o radu. Pod opstim aktom se podrazumijeva kolektivni ugovor ili pravilnik o radu. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede, koja se moze ogledati u cinjenju ili necinjenju, ali uvijek mora biti voljna. Nacin, mjesto i vrijeme ucinjene povrede radne obaveze moraju biti naznaceni u otkazu.

3. Narusavanje radne discipline; Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca. Ovaj otkazni razlog pripada grupi disciplinskih otkaznih razloga. Ovaj razlog ne iziskuje da se unaprijed predvide radnje nepostovanja radne discipline, vec je dovoljno da se ponasa suprotno zahtjevima iz bilo kog akta poslodavca. Primjena ovog otkaznog razloga uslovljena je prethodnim upozorenjem zaposlenog.

4 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4.Ucinjeno krivicno djelo; Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela ucinjenog na radu ili u vezi sa radom. To udaljenje moze da traje tri mjeseca. U tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. Ako postupi na drugi nacin, primjenice upravo ovaj otkazni razlog. Ne mora da ceka pravnosnaznu presudu. 5. Zloupotreba bolovanja ( privremene sprijecenosti za rad); Ovaj otkazni razlog ponasanja nastaje svakom radnjom kojom se odsustvo privremene sprijecenosti za rad, odnosno bolovanje, koristi protivno svrsi radi koje je ustanovljeno. Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili u opravdanost bolovanja, moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti. Primjeni otkaza prethodi upozorenje. Ovaj otkazni razlog traje tri mjeseca od saznanja, odnosno sest mjeseci od nastanka. 6. Odbijanje promjene posla ili zaposlenja; Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa i organizacije rada, premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada, upucivanje na rad na odgovarajuci posao kod drugog poslodavca u istom ili drugom mjestu rada, obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba. 7. Odbijanje promjene visine licnih primanja; 8. Prestanak potrebe za radom; Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom, ako usljed tehnoloskih, ekonomskih i organizacionih promjena, prestane potreba za obavljanjem odredjenog posla. Da bi zaposleni za cijim je radom prestala potreba dobio otkaz, moraju postojati odredjeni uslovi. Prethodni uslov je da se zaposlenom ne moze obezbjediti: premjestaj na druge poslove, upucivanje na rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, rad sa nepunim radnim vremenom, ali ne krace od polovine punog radnog vremena i druge mjere. Naknadni uslovi su: da poslodavac koji upotrijebi ovaj otkazni razlog ne moze na istim poslovima zaposliti drugo lice u roku od sest mjeseci od dana prestanka radnog odnosa, da ukoliko prije isteka roka od sest mjeseci ponovo nastane potreba za obavljanjem istih poslova, prednost u zaposljavanju ima zaposleni kojem je prestao radni odnos. 9. Odustanak od probnog rada;

5 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OTKAZNI POSTUPAK Rok zastarjelosti U svim slucajevima, osim za ucinjeno krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom, poslodavac moze zaposlenom dati otkaz u roku od tri mjeseca od dana saznanja za cinjenice koje obrazuju otkazni razlog, odnosno u roku od sest mjeseci od nastanka cinjenica koje obrazuju otkazni razlog. Rok od tri mjeseca je subjektivan, a rok od sest mjeseci je objektivan. Istekom ovog roka poslodavac gubi pravnu moc da zbog nastalog otkaznog razloga otkaze ugovor o radu, odnosno radni odnos zaposlenom. Za vrijeme trudnoce, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta, poslodavac ne moze zaposlenom da otkaze ugovor o radu. Zaposlenom koji je zasnovao radni odnos na odredjeno vrijeme moze da prestane radni odnos po isteku roka za koji je zasnovan. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ugovorom o radu. Zaposleni moze u sporazumu sa nadleznim organom da prestane sa radom i prije isteka otkaznog roka, s tim sto mu se za to vrijeme obezbjedjuje naknada zarade u visini utvrdjenoj opstim aktom i ugovorom o radu. Ako je zaposleni pozvan na vojnu vjezbu, odnosno dosluzenje vojnog roka do 30 dana, ili ako je postao privremeno sprijecen za rad u toku vremena za koje je duzan da ostane na radu, na njegov zahtjev tok tog vremena se zaustavlja i nastavlja da tece po povratku sa vjezbe, odnosno vojnog roka ili po prestanku privremene sprijecenosti za rad.

5 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Otkazni akt Otkazni akt se zove rjesenje, donosi se u pisanom obliku, i poslije uvoda i izreke, obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku. Naravno i potpis i pecat poslodavca. Uvod je pocetni dio iz kojeg se vidi ko daje otkaz i na osnovu kojeg propisa. Izreka sadrzi iskaz o otkazu iz kojeg se vidi kome se daje otkaz i po kom otkaznom razlogu. Obrazlozenje sadrzi razloge koji pokazuju da je odredjeni otkazni razlog nastao i da su ispunjeni uslovi za njegovu primjenu. Pouka o pravnom lijeku treba da uputi zaposlenog kome se moze obratiti za zastitu prava ako smatra da su povrijedjena.

Dostavljanje i konacnost rjesenja o otkazu Rjesenje se mora zaposlenom dostaviti licno u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivalista ili boravista zaposlenog. Ako rjesenje nije mogao dostaviti na ovaj nacin, poslodavac o tome sastavlja zabiljesku i odmah po tom rjesenje objavljuje na oglasnoj tabli. Po isteku od osam dana od dana objavljivanja, rjesenje se smatra dostavljenim. Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rjesenja. Rjesenje o otkazu je konacno u prvom stepenu i ne moze se pobijati pravnim sredstvima interne zastite, ali moze tuzbom.

Isplata neisplacenih prinadleznosti Poslodavac je duzan da zaposlenom u slucaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplacene zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa. Isplata mora da uslijedi najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. U slucaju neispunjenja obaveze, zaposleni moze da ostvari svoja potrazivanja tuzbom sudu.

PRESTANAK RADNOG ODNOSA USLJED SMRTI ZAPOSLENOG

5 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Radni odnos uspostavljaju zaposleni i poslodavac. Smrt zaposlenog znaci prestanak njegovog pravnog subjektiviteta, a posto radni odnos zasniva ugovorom o radu koji je neprenosiv, ova pravna cinjenica dovodi i do prestanka radnog odnosa koji su ta dva subjekta uspostavila. PRESTANAK RADNOG ODNOSA USLJED PRESTANKA RADA POSLODAVCA Prestanak rada poslodavca obicno nastaje zbog stecaja ili likvidacije pravnog lica ili ako na drugi nacin bude onemogucen dalji rad poslodavca. Moguci prestanak rada poslodavca dogadja se u slucajevima odluke nadleznog organa, prestanka zakonskih uslova za rad, sudske odluke, gubitka poslovne sposobnosti itd. Radni odnos prestaje na dan prestanka rada poslodavca koji je odredjen faktickom ili pravnom situacijom. Stecajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stecajnog duznika, unovcenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Privremeni stecajni upravnik je duzan obezbijediti imovinu stecajnog duznika i starati se o njoj. On je duzan ispitati da li imovina stecajnog duznika moze pokriti troskove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stecajnog postupka, te podnijeti izvjestaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja. Privremeni stecajni upravnik vrsi procjenu da li se poslovanje stecajnog duznika u cjelini ili pojedinim djelovima moze nastaviti. On ima ovlascenje da udje u poslovne prostorije duznika i sprovede neophodne radnje. Duznik, ako je pojedinac, odnosno tijela duznika ako je duznik pravno lice, obavezna su da dozvole privremenom stecajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju duznika. Za vrijeme trajanja privremene uprave, ugovorni partner stecajnog duznika ne moze otkazati trajni obligacioni odnos. Potrazivanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnosenja prijedloga, privremeni stecajni upravnik nije duzan namiriti. On je duzan namiriti potrazivanja radnika, kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u slucaju da su radnici ostali u radnom odnosu. Potrazivanja radnika koje je zaposlio privremeni stecajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom. Stecajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stecajnom duzniku u vrijeme otvaranja stecajnog postupka, kao i imovinu koju stecajni duznik stekne za vrijeme stecajnog postupka (stecajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predvidjeno drugacije. Stecajna masa sluzi namirenju troskova stecajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stecajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku (stecajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stecajnog postupka steknu pravo potrazivanja prema masi (povjerioci mase). Stecajni povjerioci se prema vrsti njihovih potrazivanja svrstavaju u isplatne redove. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek posto budu u cjelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Stecajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velicini svojih potrazivanja. Namirenje povjerilaca iz postojecih sredstava slobodne stecajne mase, vrsi se prema sledecem redoslijedu: 1. stecajni povjerioci visih isplatnih redova,

5 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. stecajni povjerioci opsteg isplatnog reda, 3. stecajni povjerioci nizih isplatnih redova. Povjerioci koji u trenutku otvaranja stecajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku (stecajni povjerioci) su povjerioci opsteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u vise ili nize isplatne redove. INSPEKCIJSKI NADZOR U OBLASTI RADNIH ODNOSA Predmet inspekcijskog nadzora Nadzor nad primjenom propisa, kolektivnih ugovora, pravilnika i ugovora o radu, vrsi inspekcija rada prema Zakonu o inspekcijama u Republici Srpskoj. Inspekcijski nadzor vrsi se nad aktivnostima drzavnih i nedrzavnih organa i organizacija, kao i nad poslovanjem i postupanjem pravnih lica i gradjana u pogledu pridrzavanja zakona, drugih propisa i opstih akata iz oblasti rada. Redovni poslovni nadzor nad primjenom propisa iz djelokruga Inspektorata vrsi se putem redovnog, vanrednog pregleda, uvidom u rad i poslovanje subjekata. Ukoliko se na zahtjev ovlascenog fizickog ili pravnog lica ili stranke u inspekcijskom postupku, odnosno inspektora po sluzbenoj duznosti, utvrdi da odredjeno fizicko ili pravno lice obavlja djelatnost suprotno zakonima i drugim propisima iz radnog odnosa, inspektor ce odmah preduzeti upravne i druge mjere nezavisno od plana i normative vrsenja inspekcijskog nadzora. U obavljanju nadzora inspektor je duzan omoguciti ucesce i upoznati odgovorno lice o pravima, kao i ukazati na pravne posljedice uocenih radnji ili propusta u postupku. U slucaju kada postoji povreda propisa o radnom odnosu, nadlezni inspektor donosi rjesenje kojim se nalaze poslodavcu ili nekom drugom licu da otkloni uocene nedostatke. Protiv rjesenja nadleznog inspektora kojim se nalaze preduzimanje odredjenih radnji, moze se izjaviti zalba Ministarstvu nadleznom za poslove rada. O pocetku obavljanja nadzora inspektor ce obavjestiti odgovorno lice, subjekta nad kojim se vrsi nadzor, ako je dostupno, izuzev ako smatra da bi obavjestenje smanjilo uspjesnost nadzora. Inspekcija u oblasti rada vrsi nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na: -obavezu zakljucivanja ugovora o radu izmedju poslodavca i radnika, ostvarivanje prava radnika -obavezu poslodavca da zaposlene u propisanim rokovima prijavljuju nadleznim organima penzijskog - zdravstvenog osiguranja

5 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
- radno vrijeme, odmore i odsustva, plate, zaposljavanje i rad maloljetnika, zena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i drugo -uslove rada, bezbjednost i zastitu zdravlja zaposlenih - narocitu zastitu zdravlja maloljetnika, zena i invalidnih radnika - sprovodjenje mjera zastite na radu i obuke radnika iz zastite na radu - prestanak radnog odnosa, otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa, otkazivanje ugovora o radu i otkazne rokove - ostvarivanje prava na strajk -kolektivne ugovore i opste akte poslodavaca - proizvodna i druga sredstva rada i opreme i vrsenje periodicnih pregleda njihove tehnicke ispravnosti - primjenu tehnickih normativa u zastiti na radu, bezbjednosti radnika i drugih lica, imovine i zastite okoline -vrsenje uvidjaja tezih nesreca na poslu i nesreca koje imaju za posljedicu smrt radnika - koriscenje licnih zastitnih sredstava, radnih osvjetljenja, buke, mikroklime, hemijskih i bioloskih stetnosti, te opasnosti od elektricnih i gromobranskih instalacija - izradu konstruktivno tehnicke dokumentacije u pogledu zastite na radu - uredjenje gradilista - kontrolu mjesta sa posebnim uslovima rada - kontrola uslova rada i radne sredine u pogledu osvjetljenja, mikroklime, buke, hemijske i bioloske stetnosti, te opasnosti od elektricne i gromobranske instalacije - obuku i osposobljenost radnika za bezbjedan rad na radnom mjestu - obavljanje i drugih poslova nadzora u oblasti rada i zastite na radu kada je to odredjeno posebnim zakonom Inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem zakona i drugih propisa iz oblasti rada i zastite na radu obavlja Republicka inspekcija u sastavu Inspektorata. U institucijama BiH u dijelu koji se odnosi na nadzor u oblasti radnih odnosa, nadzor nad primjenom propisa i drugih akata iz oblasti rada vrsi Upravni inspektorat.

5 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ovlascenja inspektora rada i postupak u vrsenju nadzora Inspektor rada u vrsenju nadzora ima ovlascenje i duznost da: - izvrsi uvid u opste i pojedinacne akte, dokumentaciju i evidencije koje su od znacaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca; - izvrsi saslusanje i zatrazi izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zastitu prava, ili ako inspektor na drugi nacin sazna za povredu propisa i prava radnika; - zatrazi da poslodavac ili drugo odgovorno lice dostavi inspekciji rada odredjene akte, podatke i dokumentaciju koji su od znacaja za vrsenje inspekcijskog nadzora; - pokrene inicijativu kod nadleznog suda ili drugog organa da se obustavi izvrsenje opsteg ili pojedinacnog akta poslodavca, ili pojedinih odredaba tih akata za koje inspektor ocijeni da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom; - nalozi poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskih i drugih propisa; - nalozi poslodavcu donosenje opsteg akta, ako je poslodavac u skladu sa zakonom duzan donijeti takav akt; - nalozi udaljenje s rada radnika kome je izrecena sudska zabrana rada na odredjenim poslovima; - izvrsi uvidjaj na mjestu povrede ili smrti radnika ili drugih lica, vodeci racuna da svojim radom ne ometa istrazne radnje drugih nadleznih organa; - zabrani rad na poslovima na kojima zbog nepostojanja odgovarajucih mjera zastite na radu postoji opasnost povrede radnika ili opasnost od drugoh nesreca; - zabrani upotrebu objekata, instalacija, sredstava rada i sredstava zastite na radu za koja ne postoji upotrebna dozvola ovlascene organizacije, ukoliko je za odredjena sredstva zakonom ili drugim propisom predvidjeno izdavanje takve dozvole; - nalozi poslodavcu preduzimanje odgovarajucih mjera obezbjedjenja na mjestima na kojima postoji opasnost po zivot ljudi ili po imovinu vece vrijednosti; - podnese nadleznom sudu za prekrsaje prijavu protiv poslodavca ili drugog odgovornog lica zbog prekrsaja ucinjenog u primjeni propisa iz oblasti radnih odnosa, zastite na radu i zaposljavanja;

5 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
- podnese nadleznom redovnom sudu krivicnu prijavu protiv poslodavca ili drugog odgovornog lica u slucaju teze povrede zakonskih i drugih propisa iz oblasti zastite na radu; - izrekne mandatnu kaznu odgovornom licu u skladu sa zakonom; - nalozi poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskih i drugih propisa; - u svako doba, najavljeno i nenajavljeno, bez obzira na radno vrijeme, izvrsi uvid u objekte, gradilista, postrojenja, uredjaje, instalacije i sredstva rada, kao i druge predmete koji su u vezi sa mjerama zastite na radu; - zabrani upotrebu objekata, instalacija, sredstva rada za koja ne postoji upotrebna dozvola nadlezne strucne organizacije, ukoliko je zakonom ili drugim propisom predvidjeno izdavanje takve dozvole; - preduzme i sve druge mjere iz svoje nadleznosti u cilju sprecavanja i otklanjanja povrede zakonskih i drugih propisa, kolektivnih ugovora i opstih akata kojima su propisana prava, obaveze i odgovornosti u oblasti radnih odnosa, zastite na radu i zaposljavanja; Inspektor rada zabranice poslodavcu obavljanje djelatnosti ako sa zaposlenim nije zakljucio ugovor o radu ili ako nije podnio prijavu na obavezno osiguranje. Zabrana obavljanja djelatnosti traje do otklanjanja nepravilnosti. Rjesenje o izricanju mjere zabrane obavljanja djelatnosti izvrsava se pecacenjem ulaza u poslovne prostorije, odnosno pecacenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan nacin. Upravni inspektorat BiH moze: vrsiti pregled opstih i pojedinacnih akata, evidencije i druge dokumentacije, saslusati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata, izvrsiti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca, uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i sl, i preduzeti druge mjere i radnje predvidjene zakonom.

Upravni inspektorat sacinjava zapisnik o izvrsenim pregledima i samostalno donosi odluku. U slucajevima kada kontrolisani subjekat ne postupi po preporukama Upravnog inspektorata, pokrece se sudski postupak kod Upravnog odjeljenja Suda BiH, ili neke druge nadlezne institucije.

5 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Protiv rjesenja koje donese Upravni inspektorat stranke mogu izjaviti zalbu nadleznom Ministarstvu pravde. Rok za podnosenje zalbe iznosi 15 dana od dana prijema rjesenja.

5 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Duznost i odgovornost poslodavca Odgovorno lice u preduzecu, ustanovi, drugom pravnom licu, koji u ostavljenom roku ne izvrse pravnosnazno i izvrsno rjesenje inspektora, kaznice se za krivicno djelo kaznom u skladu sa odredbama Krivicnog zakona RS. Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se preduzece, ustanova i drugo pravno lice, ako: 1) inspektoru ne omoguci nesmetan pristup da izvrsi nadzor, 2) inspektoru ne da obavjestenja, ne stavi na uvid isprave, odnosno podatke potrebne za vrsenje nadzora, ili ne dostavi trazene podatke i dokumentaciju u ostavljenom roku, 3) ne izvrsi mjere naredjene od strane inspektora, odnosno ako izvrsi radnju koju je inspektor zabranio ili ne postupi po konacnom rjesenju inspektora kojim je naredjeno otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti i nedostatke. Zalba protiv rjesenja donesenih od strane inspektora, odgadja izvrsenje rjesenja. Protiv rjesenja donijetog po zalbi moze se pokrenuti spor. Nakon sto je rjesenje postalo izvrsno, inspektor ce utvrditi da li je rjesenje izvrseno, te ako nije izvrseno, bez odlaganja inspektor ce pokrenuti postupak za njegovo izvrsenje. Troskove izvrsenja rjesenja snosi poslodavac ili radnik protiv kojeg je rjesenje donijeto. Postupak po zahtjevima i prijavama inspektora je hitan. Organ kojem je podnijeta krivicna i druga prijava, zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka, duzan je da o ishodu postupka obavijesti Inspektorat, a najkasnije u roku od 8 dana od dana rjesenog zahtjeva, odnosno prijave inspektora. Ako u vrsenju nadzora inspektor smatra da opsti akt poslodavca nije u saglasnosti sa zakonom ili drugim propisom, inspektor ce ukazati na to organu ili organizaciji koji su taj akt donijeli, i predloziti da se utvrdjene nezakonitosti otklone u roku od 15 dana.

ZAPOSLJAVANJE I PRAVA NEZAPOSLENIH LICA Obaveza donosenja zakona Zakonsko regulisanje oblasti nezaposlenih lica jeste ustavna obaveza zakonodavca. Zakonom se uredjuju oblasti zaposljavanja, osiguranja za slucaj nezaposlenosti, poslovi i nacin finansiranja sluzbe zaposljavanja, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje i druga pitanja koja su znacajna za organizovanje i produktivno zaposljavanje u jednoj drzavi.

5 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Poslovima zaposljavanja smatraju se: 1. posredovanje u zaposljavanju; 2. javno obavjestavanje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja; 3. savjetovanje o izboru posla (profesionalna orijentacija); 4. strucno osposobljavanje i priprema za zaposljavanje; 5. sprovodjenje programa zaposljavanja; 6. obavljanje organizovanih, strucnih, administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na novcane naknade, strucno osposobljavanje, zdravstvenu zastitu i druga prava u skladu sa zakonom. Osnovni pojmovi koji se odnose na zaposljavanje: nezaposleno lice, zaposljavanje, poslovi vezani za zaposljavanje, zabrana diskriminacije.

Nezaposleno lice Nezaposlenim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice sa navrsenih 15 godina zivota, koje ima opstu zdravstvenu sposobnost, a koje nije zakljucilo ugovor o radu, ili koje nije po nekom drugom osnovu radno angazovano, a koje je prijavljeno u evidenciju nezaposlenih lica koju vodi Zavod, i koje aktivno trazi zaposlenje. Pod licem koje aktivno trazi zaposlenje smatra se lice koje se, u rokovima propisanim opstim aktima Zavoda, javlja strucnoj sluzbi Zavoda, radi informisanja o mogucnostima zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zaposljavanje. Redovni ucenici, redovni studenti i penzionisana lica, ne smatraju se nezaposlenim licima u smislu ovog zakona, i ne upisuju se u evidenciju nezaposlenih lica. Osnovni elementi kojima se definise pojam nezaposlenog lica su: starosna dob,

6 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
radni angazman, po pravilu je to radni odnos, prijava na evidenciju nezaposlenih lica, i trazenje zaposlenja.

Nosioci funkcije zaposljavanja Zakonom su predvidjeni osnovni nosioci funkcije zaposljavanja, a to su: Zavod za zaposljavanje,i Agencija za zaposljavanje.

Javna ovlascenja, kao i organizacione, strucne i druge poslove u oblasti zaposljavanja propisane zakono, obavlja Zavod za zaposljavanje RS. Uslove za obavljanje poslova zaposljavanja (agencija), propisuje Ministarstvo nadlezno za poslove rada. Agencija se upisuje u sudski registar. Ona ne moze od nezaposlenih lica naplacivati naknadu za usluge koje im pruza. Nezaposleno lice je duzno da i samo zatrazi zaposlenje i da u tom cilju saradjuje sa Zavodom za zaposljavanje i Agencijom. Zavod i Agencija su duzni da pruze strucnu pomoc nezaposlenom licu u trazenju zaposlenja.

Poslovi zaposljavanja Vlada RS utvrdjuje prioritete i programe zaposljavanja od interesa za Republiku kao cjelinu, kao i sredstva i mjere za njihovo ostvarivanje. Zdonosi i ostvaruje operativne programe zaposljavanja na teritoriji Republike. Zavod je duzan da najmanje jednom godisnje informise Vladu o ostvarivanju programa zaposljavanja na teritoriji Republike.

Posredovanje u zaposljavanju

Posredovanjem u zaposljavanju smatraju se aktivnosti i mjere kojima se uspostavlja kontakt izmedju nezaposlenog lica i poslodavca u cilju zakljucivanja ugovora o radu. Obicno je to: pruzanje strucne pomoci nezaposlenom licu u pronalazenju i izboru zanimanja,

6 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
pruzanje strucne pomoci zaposlenom licu koje trazi promjenu zanimanja, i pruzanje pomoci poslodavcu u trazenju adekvatne radne snage.

Obavjestenje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja

Zavod prati stanje na trzistu rada, prikuplja podatke od poslodavaca o potrebama za radnicima i obavjestava javnost i zainteresovana lica o mogucnostima i uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa radnicima odredjenih strucnih kvalifikacija. Poslodavac samostalno odlucuje o tome da li ce Zavodu ili nekoj od agencija za zaposljavanje prijaviti potrebe za radnicima, a ukoliko to ne ucini, Zavod je duzan da najdalje u roku od 3 dana od dana dostavljanja prijave poslodavca, potrebe za radnicima oglasi u jednom od javnih glasila dostupnih gradjanima, ukoliko poslodavac ne zahtjeva da se oglasavanje izvrsi na drugaciji nacin. Poslodavac moze zahtjevati da mu Zavod umjesto javnog objavljivanja potrebe za radnicima, neposredno ponudi izbor kandidata za zasnivanje radnog odnosa. Poslodavac samostalno odlucuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa izmedju onih koje je ponudio Zavod ili agencija, i drugih kandidata koji su se neposrednim putem obratili poslodavcu radi zasnivanja radnog odnosa.

Savjetovanje o izboru zanimanja

Savjetovanjem o izboru zanimanja (profesionalnom orijentacijom), smatraju se individualne i grupne konsultacije strucnih radnika Zavoda sa nezaposlenim licima i licima koja traze promjenu zaposlenja, o uslovima i mogucnostima izbora vrste posla na osnovu njihovih licnih zelja, opredjeljenosti i radne osposobljenosti. Prema potrebi za obavljanje ovih poslova Zavod moze angazovati i odgovarajucu strucnu organizaciju ili strucna lica koja ne rade stalno u zavodu.

Strucno osposobljavanje i priprema za zaposljavanje

6 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pod strucnim osposobljavanjem i pripremom za zaposljavanje podrazumjevaju se mjere kojima se nezaposlenom licu pruza mogucnost da, prema posebnom programu, stekne neophodna znanja za rad na odredjenim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite na radu, kao i prekvalifikacija u onim slucajevima kad se radniku ne moze obezbjediti posao u njegovom strucnom zvanju, ali postoji mogucnost da zasnuje radni odnos na poslovima onih zanimanja koja se traze na trzistu rada. Strucno osposobljavanje i pripremu za zaposljavanje organizuje i finansira Zavod, samostalno ili u saradnji sa drugim odgovarajucim organizacijama.

Ucesce u sprovodjenju i finansiranju programa aktivnog zaposljavanja

Zavod moze ucestvovati u finansiranju programa zaposljavanja koje mu ponude poslodavci, pod uslovom da se tim programima utvrdi obaveza zasnivanja radnog odnosa na neodredjeno vrijeme za odredjeni broj radnika sa evidencije nezaposlenih lica. Obicno se odobravaju kratkorocni krediti kojima se pozajmljuju odredjena novcana sredstva poslodavcima za otvaranje novih radnih mjesta. Uslovi pod kojima se daju sredstva i bliza namjena tih sredstava uredjuju se ugovorom izmedju Zavoda i poslodavca. Zavod moze ucestvovati u finansiranju programa prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika za cijim je radom prestala potreba, ako se time radnicima obezbjedjuje zakljucivanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme. Ucesce Zavoda u finansiranju programa prekvalifikacije i zaposljavanja uredjuje se ugovorom sa poslodavcem koji zaposljava radnike nakon izvrsene prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije.

Osiguranje za slucaj nezaposlenosti: obavezno i dobrovoljno

Za slucaj nezaposlenosti, obavezno su kod Zavoda osigurana lica u radnom odnosu i lica koja po drugom osnovu ostvaruju pravo rada u skladu sa zakonom. Postojanje osiguranja se dokazuje podacima o upisanom stazu osiguranja u radnu knjizicu radnika, odnosno nezaposlenog lica. Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog osiguranja za slucaj nezaposlenosti obezbjedjuju se iz doprinosa koje placaju lica u radnom odnosu i poslodavci, kao i namjenskih sredstava koja obezbjedjuju drzavni organi i drugi organi i organizacije. Lice koje nije obavezno osigurano za slucaj nezaposlenosti moze se dobrovoljno osigurati za slucaj nezaposlenosti, pod uslovima koje odredjuje Zavod. Lice koje se dobrovoljno osigurava ne moze imati veci obim prava od prava koja se obezbjedjuju licima koja se obavezno osiguravaju.

6 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prava nezaposlenih lica

Svako lice koje se prijavi Zavodu radi trazenja zaposlenja ima pravo: na informisanje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja, na posredovanje u zaposljavanju, na savjetovanje o izboru zanimanja, i na strucno osposobljavanje i pripremu za zaposljavanje.

Svako nezaposleno lice kome je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje 8 mjeseci neprekidnog radnog staza osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci sa prekidima u poslednjih 18 mjeseci, ima pravo na: - zdravstveno osiguranje - penzijsko i invalidsko osiguranje Navedena prava nezaposleno lice moze ostvariti pod uslovom da je za njega za vrijeme propisanog minimuma staza osiguranja uplacen doprinos za zaposljavanje, za zdravstveno osiguranje i za penzijsko-invalidsko osiguranje. Duzina trajanja prava na novcanu naknadu i ostala prava nezaposlenih lica zavise od duzine staza osiguranja nezaposlenog lica, i moze iznositi neprekidno najvise: za staz osiguranja do 5 godina- 3 mjeseca za staz osiguranja od 5 do 15 godina- 6 mjeseci za staz osiguranja od 15 do 25 godina- 9 mjeseci za staz osiguranja preko 25 godina- 12 mjeseci. Pravo na novcanu naknadu i ostala navedena prava nezaposleno lice ima od prvog dana prestanka radnog odnosa ako se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, a ako se prijavi Zavodu nakon isteka tog roka, prava mu pocinju teci od dana prijavljivanja Zavodu.

Mirovanje prava Ako nezaposleno lice prije isteka roka od 30 dana zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate po bilo kom osnovu, obustavlja mu se isplata novcane naknade i ostvarivanje drugih prava koja mu pripadaju kao takvom, s danom kad otpocne da ostvaruje pravo po drugom osnovu. Ako za vrijeme trajanja obaveznog osiguranja

6 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
nezaposlenom licu prestane pravo koje je ostvarivao odredjeno vrijeme, ponovo mu se uspostavljaju prava koja su mu pripadala, i traju do dana isteka rokova, koji se odredjuju zakonom. Za vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu, prava nezaposlenog lica miruju. Mirovanje prava se ostvaruje i u slucaju: odsluzenja ili dosluzenja vojnog roka, kao i izvrsenja drugih obaveza vojnih obveznika i obveznika civilne zastite, pritvora i izdrzavanja kazne zatvora, mjere bezbjednosti, zastitne ili vaspitne mjere, u trajanju do 3 mjeseca, boravka korisnika prava van Republike duze od 30 dana. Prestanak prava Pravo na novcanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje prestaje kada nezaposleno lice: samostalno ili s drugim licem osnuje preduzece, radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne djelatnosti, otpocne da se bavi poljoprivrednom djelatnoscu kao jedinim zanimanjem na osnovu koje ostvaruje dohodak najmanje u iznosu od 50% prosjecne neto plate u Republici u prethodnoj godini, stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju, ili ostvari pravo na porodicnu penziju, stupi na izdrzavanje kazne zatvora, mjere bezbjednosti, zastitne ili vaspitne mjere, u trajanju duzem od 3 mjeseca, neopravdano odbije da prihvati ponudjeno zaposlenje u mjestu prebivalista ili na udaljenosti 30 km od mjesta prebivalista, koje odgovara njegovim strucnim kvalifikacijama i radnoj sposobnosti, neopravdano odbije da se odazove na poziv nadleznog organa radi angazovanja na javnim radovima ili na otklanjanju posljedica vise sile, neopravdano odbije da se odazove na zahtjev Zavoda ili Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da se strucno osposobi, dokvalifikuje ili prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara njegovom stepenu strucne spreme, ako mu se time obezbjedjuje zakljucivanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme, neopravdano se 2 puta uzastopno ne javi Zavodu radi evidentiranja u rokovima propisanim opstim aktom Zavoda, neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja, stekne status redovnog ucenika ili redovnog studenta, ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava, ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih, ako se utvrdi da radi na crno,

6 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ako se odseli sa teritorije Republike, ako sporazumom o novom radnom odnosu zakonom nije drugacije odredjeno. Ako lice ne obavjesti Zavod o nastaloj promjeni, brise se sa evidencije Zavoda o nezaposlenim licima. Novcana naknada Nezaposleno lice prema odredbama zakona ima pravo na novcanu naknadu koja iznosi: za nezaposleno lice koje ima do 10 godina staza osiguranja- 35% od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada, za nezaposleno lice koje ima vise od 10 godina staza osiguranja- 40% od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada. Novcana naknada se mjesecno uskladjuje sa kretanjem prosjecne plate svih zaposlenih u Republici. Novcana naknada se isplacuje mjesecno, do desetog datuma u mjesecu za prethodni mjesec. Ako je nezaposleno lice prilikom prestanka radnog odnosa ostvarilo pravo na platu ili naknadu plate po osnovu otkaznog roka, nema pravo na novcanu naknadu za onoliko vremena za koliko je ostvarilo pravo po tom drugom osnovu. S danom ostvarivanja jednokratne novcane naknade nezaposlenom licu prestaju ostala prava koja su mu prije pripadala na osnovu nezaposlenosti. Zavod moze opstim aktom propisati slucajeve i uslove u kojima se nezaposlenom licu, u cjelosti ili djelimicno, priznaju troskovi individualnog strucnog osposobljavanja, odnosno prekvalifikacije ili dokvalifikacije, kao i troskovi putovanja obavljenog po pozivu Zavoda ili po uputu Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja. Zavod za zaposljavanje Zavod je javna sluzba od interesa za Republiku sa svojstvom pravnog lica. Sjediste Zavoda odredjuje se statutom Zavoda. Zavod se upisuje u sudski registar. Statutom i pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji Zavoda, blize se uredjuju poslovi Zavoda, organizacija rada i druga pitanja od znacaja za rad Zavoda. Poslovi Zavoda finansiraju se iz doprinosa za zaposljavanje koje placaju zaposlena lica i poslodavci, kao i iz drugih sredstava koje ostvari Zavod u skladu sa zakonom. Zavod ne moze naplacivati naknadu za usluge koje pruza nezaposlenim licima i drugim licima, poslodavcima i drugim pravnim i fizickim licima. Organi Zavoda su: upravni odbor, nadzorni odbor i direktor. -Upravni odbor Upravni odbor Zavoda sastoji se od odredjenog broja clanova (obicno 6) i predsjednika. Vecinu clanova i predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada, a po jednog clana

6 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
imenuju sindikat organizovan na nivou Republike koji ima najveci broj clanova, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih sindikata koji djeluju u Republici, i udruzenje poslodavaca organizovano na nivou Republike koje okuplja najveci broj poslodavaca, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih udruzenja poslodavaca koja djeluju u Republici. Upravni odbor obavlja sledece poslove: donosi statut i pravilnik o unutrasnjoj organizaciji Zavoda uz saglasnost Vlade, predlaze visinu stope doprinosa za zaposljavanje i nivo ukupnih sredstava za ostvarivanje programa zaposljavanja u Republici u odredjenom periodu, donosi opsti akt o ostvarivanju prava nezaposlenih lica i druge opste akte Zavoda u skladu sa statutom Zavoda, donosi godisnji program rada, finansijski plan i druge planove i programe Zavoda, odlucuje o koriscenju sredstava koja namjenski obezbjedjuje Republika, strane drzave i drugo donatori za finansiranje programa zaposljavanja, odlucuje o ucescu Zavoda u finansiranju programa strucnog osposobljavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih lica, odlucuje o investicionim ulaganjima u objekte i opremu , odlucuje o prituzbama nezaposlenih lica na rad strucne sluzbe Zavoda, kao i o prigovorima radnika strucne sluzbe protiv rjesenja direktora Zavoda. Upravni odbor odlucuje vecinom glaspva ukupnog broja clanova. Za izvrsenje odluka upravnog odbora odgovoran je direktor Zavoda. Nadzorni odbor Nadzorni odbor Zavoda sastoji se od 3 clana, od kojih po jednog clana imenuju Vlada, sindikat i Asocijacija poslodavaca pod uslovima koji su navedeni za izbor clanova Upravnog odbora. Clanovi nadzornog odbora izmedju sebe biraju predsjednika. Nadzorni odbor vrsi nadzor nad primjenom zakonitosti u radu i poslovanju Zavoda i ostvarivanju prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom. Nadzorni odbor odlucuje vecinom glasova svojih clanova. Direktor Radom i poslovanjem Zavoda rukovodi direktor Zavoda. Direktora Zavoda imenuje i razrjesava Vlada, na prijedlog upravnog odbora Zavoda. Direktor Zavoda obavlja sledece poslove: zastupa i predstavlja Zavod, izvrsava odluke upravnog odbora, predlaze upravnom odboru donosenje opstih i drugih akata iz nadleznosti upravnog odbora, rukovodi strucnom sluzbom Zavoda i odgovara za zakonitost rada Zavoda i strucne sluzbe, radi na ostvarivanju programa rada Zavoda i odgovara za njegovo izvrsenje,

6 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
odlucuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o pravima i obavezama radnika strucne sluzbe, u skladu sa zakonom i opstim aktima Zavoda, odlucuje o nabavci opreme i inventara cija pojedinacna vrijednost ne prelazi odredjeni iznos novca, odlucuje o troskovima odrzavanja objekata, opreme i inventara cija vrijednost ne prelazi odredjeni iznos novca, odgovara za mjere zastite imovine Zavoda od pozara, kradje i drugih steta, kao i za blagovremeno osiguranje imovine Zavoda od tih steta, obavlja i druge poslove koji su od znacaja za rad i poslovanje Zavoda i za izvrsavanje zadataka Zavoda odredjenih ovim zakonom. Strucna sluzba Zavoda organizuje se tako da bude dostupna svim zainteresovanim nezaposlenim i drugim licima koja traze zaposlenje, kao i poslodavcima i drugim pravnim i fizickim licima koja zaposljavaju radnike. Evidencija o nezaposlenim licima Za nezaposlena lica vodi se posebna evidencija u cilju planskog i sistematskog zaposljavanja radi sprovodjenja opredjeljene politike zaposljavanja. Nezaposleno lice podnosi prijavu Zavodu radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom. Prijava se podnosi organizacionoj jedinici Zavoda nadleznoj prema prebivalistu nezaposlenog lica. Zavod vodi posebne evidencije o: nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na novcanu naknadu i druga prava, nezaposlenim licima koja traze zaposlenje, i zaposlenim licima koja traze promjenu zaposlenja. Podaci o nezaposlenom licu sadrzani u evidencijama smatraju se povjerljivim. Komisija za zalbe Komisija se sastoji od 5 clanova, koji se imenuju na vrijeme od 4 godine. Ona je samostalna u svom radu. Za clanove komisije imenuju se istaknuti pravni strucnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva koji se ne nalaze na funkcijama u organima politickih organizacija. Nezaposleno lice koje smatra da mu je povrijedjeno pravo propisano ovim zakonom, moze da u roku od 90 dana od dana izvrsene povrede prava podnese zalbu komisiji. Komisija za zalbe duzna je da u roku od 30 dana od dana podnosenja zalbe odluci po zalbi. Ministarstvo nadlezno za poslove rada dostavlja odluku komisiji u roku od 8 dana od dana donosenja Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnijelo zalbu. U cilju zastite prava nezaposlenih lica, zakonom se propisuje novcana kazna za pravna i fizicka lica: 1. ako od nezaposlenog lica, poslodavca ili drugog pravnog i fizickog lica naplati naknadu za izvrsenu uslugu, 2. ako nezaposlenom licu uskrati pravo koje mu pripada na osnovu zakona,

6 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. ako ne vodi ili neuredno vodi evidencije propisane u skladu sa zakonom. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRZAVNIM ORGANIMA I ORGANIMA LOKALNE SAMOUPRAVE Subjekti radnih odnosa Lica koja zasnuju radni odnos u organima uprave nazivaju se drzavnim sluzbenicima. Uredjenje radnih odnosa zaposlenih u organima uprave propisuje se Zakonom o administrativnoj sluzbi u upravi RS. U slucajevima kada pojedini radnopravni odnosi radnika zaposlenih u upravi nisu uredjeni pomenutim zakonom, na njih se primjenjuju norme opstih propisa iz radnih odnosa. Poslovi drzavne uprave Poslovi drzavne uprave mogu se definisati kao poslovi koje sprovode drzavni organi prema odredbama posebnog zakona. Pomenute poslove obavljaju ministarstva, drugi republicki organi uprave i republicke upravne organizacije. Republicke uprave obicno se osnivaju kao: zavodi, direkcije, sekretarijati, agencije, komesarijati itd. Organima lokalne samouprave mogu se zakonom prenijeti odredjeni poslovi iz djelokruga drzavnih organa uprave. Lokalna samouprava je pravo gradjana da neposredno i preko svojih slobodno i demokratski izabranih predstavnika ucestvuju u ostvarivanju zajednickih interesa stanovnika lokalne zajednice, kao i pravo i sposobnost organa lokalne samouprave da regulisu i upravljaju, u granicama zakona, javnim poslovima koji se nalaze u njihovoj nadleznosti, a u interesu lokalnog stanovnistva. Lokalna samouprava ostvaruje se u opstinama i gradovima. Predsjednik skupstine jedinice lokalne samouprave i nacelnik jedinice lokalne samouprave ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, osim ako jedan konstitutivni narod ima natpolovicnu vecinu prema poslednjem popisu stanovnistva. Jedinica lokalne samouprave ima svojstva pravnog lica. Nacelnik opstine ili grada ima slobodu da samostalno utvrdi strukturu i unutrasnju organizaciju opstinske ili gradske administrativne sluzbe u zakonom utvrdjenim opstim granicama. Kod donosenja pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta opstinske administrativne sluzbe, nacelnik opstine vodi racuna o finansijskim ogranicenjima i javnom interesu kada se radi o administrativnim troskovima i uzima u obzir smjernice koje izdaje Vlada u cilju unapredjenja ekonomicnosti rada opstinske administrativne sluzbe. Poslovi opstinske administrativne sluzbe su: izvrsavanje i sprovodjenje propisa skupstine opstine i nacelnika opstine, pripremanje nacrta odluka i drugih akata koje donosi skupstina opstine i nacelnik opstine,

6 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
izvrsavanje i sprovodjenje zakona i drugih propisa i obezbjedjenje vrsenja poslova cije je izvrsenje povjereno opstini, i vrsenje strucnih i drugih poslova koje im povjeri skupstina opstine i nacelnik opstine. O izuzecu sluzbenog lica opstinske administrativne sluzbe odlucuje nacelnik opstine. Radi efikasnijeg izvrsavanja zakonskih i statutarnih obaveza opstinske administrativne sluzbe, nacelnik opstine moze u pojedinim naseljenim mjestima obrazovati mjesne kancelarije. Prava i obaveze zaposlenih u opstinskoj administrativnoj sluzbi ostvaruju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Uredba o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave Uredbom se utvrdjuju nacela za unutrasnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta ministarstva, republickih uprava i republickih upravnih organizacija i drugih sluzbi i institucija na koje se primjenjuje Zakon o administrativnoj sluzbi u upravi RS. Organi drzavne uprave blize utvrdjuju nacin planiranja poslova svojim planom rada, a posebno izrade nacrta propisa, njihovog neposrednog sprovodjenja, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora, kao i pracenje stanja u upravnim podrucjima iz svog djelokruga rada, vodeci racuna o uskladjenosti sa planom rada Vlade i Narodne skupstine RS. Pod sistematizacijom radnih mjesta podrazumijeva se obaveza utvrdjivanja potrebnog broja izvrsilaca sa posebnim uslovima za njihovo zaposljavanje, broj drzavnih sluzbenika sa kategorijama (strucnim zvanjem) njihovih radnih mjesta, kao i pojedinacan opis poslova i zadataka svakog radnog mjesta. Pravilnik o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Podzakonski akt kojim se blize uredjuju radni odnosi u drzavnoj upravi, a koje donosi poslodavac, naziva se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave. Pravilnik donosi starjesina organa drzavne uprave. Pravilnikom se utvrdjuju: organizacione jedinice i njihov djelokrug, nacin rukovodjenja organizacionim jedinicama, ukupan broj radnih mjesta drzavnih sluzbenika, radnih mjesta koja nemaju status drzavnih sluzbenika i pomocno tehnickog osoblja, uslovi za obavljanje poslova svakog radnog mjesta ili grupe radnih mjesta, kategorija (strucna zvanja) drzavnih sluzbenika, radna mjesta na koja se zaposleni primaju izuzetno bez konkursa, radna mjesta na koja se mogu primiti pripravnici, nacin pripremanja poslova u organu, organizacioni dijagram (odnos osnovnih jedinica sa unutrasnjim organizacionim jedinicama).

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

7 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Saglasnost na Pravilnik daje Vlada. Odluka o davanju saglasnosti se objavljuje u Sluzbenom glasniku Republike Srpske, a originalni primjerci Pravilnika, ovjereni i potpisani, dostavljaju se Agenciji za drzavnu upravu i Ministarstvu finansija. Kodeks ponasanja drzavnih sluzbenika Kodeksom ponasanja drzavnih sluzbenika pokusala su se definisati osnovna pravila ponasanja drzavnih sluzbenika prilikom rada u organima drzavne uprave. Radi se o moralnim nacelima ponasanja drzavnih sluzbenika. Drzavni sluzbenik ce se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridrzavati principa profesionalne nepristrasnosti, odgovornosti, cestitosti, transparentnosti, javnosti, efikasnosti i ekonomicnosti, disciplinovano i casno sluziti gradjane, postovati zakon i zastupati iskljucivo javni interes, obavljati sluzbenu duznost odgovorno i efikasno. Drzavni sluzbenik nece traziti, ni za sebe ni za druge, niti ce prihvatati darove ili neku drugu korist, od lica koja su ostvarila svoja prava ili izbjegla obavezu na osnovu odluka organa drzavne uprave u kojem radi. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih i drugih odbora i organa politickih stranaka. On ce obavjestiti neposrednog rukovodioca o pripadnosti udruzenju ili organizaciji, ukljucujuci clanstva koja su povjerljive prirode, ciji su interesi zavisni od njihove djelatnosti. Obezbjedice da se informacije kojima raspolaze na javnom mjestu koriste u skladu sa zakonskim propisima i utvrdjenim pravilima. Drzavni sluzbenik ce odsustvovati s posla samo ka to striktno mora. Nece koristiti materijal i opremu u privatne svrhe koja mu je sluzbeno na rapolaganju. Sluzbene telefone nece koristiti u privatne svrhe, osim u hitnim slucajevima. Prilikom pripremanja pismenih tekstova, kao i svih drugih oblika komunikacije, drzavni sluzbenik ce koristiti jednostavan i razumljiv jezik. Vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanje Organizacione jedinice osnivaju se kao osnovne i organizacione jedinice u sastavu osnovnih (unutrasnje organizacione jedinice). Osnovne organizacione jedinice u ministarstvima su: resori i sektori, a u republickim upravama i republickim upravnim organizacijama sektori. Resori su osnovne organizacione jedinice u ministarstvima koja u svom sastavu imaju republicke uprave ili su nastala spajanjem dva ili vise ministarstava, ili su osnovsna za sire upravne oblasti (unutrasnji poslovi i odbrane). U ministarstvima se mogu osnovati sekretarijati kao posebne organizacione jedinice. Unutrasnje organizacione jedinice su: odjeljenje, odsjek i grupa. Organi drzavne uprave za obavljanje zakonom utvrdjenih poslova iz svog djelokruga rada mogu osnovati podrucne jedinice sa ili bez unutrasnjih organizacionih jedinica. Podrucne jedinice, njihova nadleznost i njihovo unutrasnje uredjenje utvrdjuje se Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave.

7 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Resor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vise oblasti u okviru djelokruga ministarstva. Sektor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vise oblasti u okviru djelokruga ministarstva ili republicke uprave ili republicke upravne organizacije radi objedinjavanja poslova vise unutrasnjih organizacionih jedinica. Sekretarijat ministarstva osniva se kao posebna organizaciona jedinica koja za potrebe ministarstva, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, organizacione, finansijsko-planske i racunovodstvene poslove, analiticko-informativne, kao i pomocne i tehnicke poslove. Sekretarijat se moze osnovati samo ako ministarstvo ima najmanje dvije osnovne organizacione jedinice. Odjeljenje se moze osnovati u okviru resora ili sektora u organima drzavne uprave za odredjeno upravno ili teritorijalno podrucje, ili za odredjenu vrstu medjusobno povezanih poslova drzavne uprave cije obavljanje zahtjeva odredjen stepen samostalnosti i povezanosti u radu. Odjeljenje se moze osnovati u okviru republicke uprave i republicke upravne organizacije samo ako se Odsjek osniva u okviru odjeljenja za obavljanje srodnih poslova drzavne uprave, drugih medjusobno povezanih poslova kao i pomocno tehnickih poslova ako njihovo obavljanje zahtijeva odredjenu samostalnost i povezanost u radu. Odsjeci se mogu osnivati u okviru odjeljenja samo ako postoje uslovi za osnivanje najmanje dva odsjeka. Grupa se osniva za obavljanje medjusobno povezanih normativno-pravnih i studijskoanalitickih poslova. Strucni savjetnik, kao posebno radno mjesto, moze se ustanoviti samo u ministarstvima, a izuzetno u ostalim organima drzavne uprave kada je za obavljanje specificnih poslova u tom organu potrebno posebno strucno znanje. Broj unutrasnjih org. jedinica moze se ustanoviti samo pod uslovom da je za izvrsavanje poslova iz njihovog djelokruga potreban odredjen broj izvrsilaca: za osnivanje odjeljenja najmanje 7 izvrsilaca ukljucujuci i rukovodioca odjeljenja, za osnivanje odsjeka najmanje 5 izvrsilaca ukljucujuci i rukovodioca odsjeka, i za osnivanje grupe najmanje 3 izvrsioca.

Rukovodjenje organizacionim jedinicama Radom org. jedinice rukovodi: 1. resorom i sektorom kao osnovnim org. jedinicama- pomocnik ministra, 2. sektorom- nacelnik sektora ili pomocnik rukovodioca republicke uprave i republicke upravne organizacije, 3. odjeljenjem- nacelnik, 4. odsjekom- rukovodilac odsjeka, 5. grupom- rukovodilac grupe. Rukovodioci org. jedinica organizuju, objedinjuju i usmjeravaju rad tih jedinica, odnosno zaposlenih u njima, odgovaraju za blagovremeno, zakonito i pravilno obavljanje poslova

7 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
iz djelokruga org. jedinice kojom rukovode, pruzaju neophodnu strucnu pomoc i obavljaju najslozenije poslove iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode. Rukovodioci unutrasnjih organizacionih jedinica (nacelnik odjeljenja, rukovodila odsjeka i rukovodilac grupe) odgovaraju za svoj rad i rad organizacionih jedinica kojom rukovode, rukovodiocu resora, odnosno sektora u cijem je sastavu unutrasnja organizaciona jedinica. Strucni savjetnik obavlja poslove u skladu sa Zakonom, a za svoj rad odgovoran je ministru ili starjesini republicke uprave ili republicke upravne organizacije. U organima drzavne uprave moze se osnovati strucni kolegijum kao strucno i savjetodavno tijelo starjesine organa drzavne uprave. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokruga organa drzavne uprave mogu se osnovati radne grupe i strucne komisije. Radne grupe i strucne komisije osniva starjesina organa drzavne uprave samostalno. Kategorije drzavnih sluzbenika i ostalih zaposlenih u upravi Drzavni sluzbenici u organima drzavne uprave razvrstavaju se u okviru radnih mjesta koja obavljaju. Zaposleni koji nemaju status drzavnog sluzbenika rasporedjuju se na radna mjesta prema zanimanju zaposlenog, u okviru odredjenih struka i zavisno od stepena skolske spreme, kao sto su: policajac, prevodilac, bibliotekar, stenograf, daktilograf, visokokvalifikovani radnik... Visi strucni saradnici su: visi strucni saradnik sa visokom strucnom spremom i strucni saradnik sa visom strucnom spremom. Pored opstih uslova predvidjenih Zakonom, za zaposlene u organima drzavne uprave, za zasnivanje radnog odnosa potrebno je ispuniti i posebne uslove, a to su: pomocnik ministra, sekretar ministarstva, rukovodilac republicke uprave i republicke upravne organizacije, i drugi drzavni sluzbenici koje imenuje Vlada, moraju imati odgovarajucu strucnu spremu, najmanje 8 godina iskustva u struci ili 5 godina radnog iskustva u organima drzavne uprave i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, visi strucni saradnik sa visokom strucnom spremom, inspektor i rukovodilac unutrasnje organizacione jedinice, pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovorajucu visoku spremu, najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, strucni saradnik sa visom strucnom spremom pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajucu visu strucnu spremu, najmanje 1 godinu radnog iskustva u struci i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, strucni saradnik pored uslova predvidjenih Zakonom, mora imati odgovarajucu strucnu spremu (IV i V stepen), najmanje 6 mjeseci profesionalnog iskustva i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave.

7 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave poslove obavljaju opstinski, odnosno gradski sluzbenik, tehnicki i pomocni radnici. Sluzbenicima u smislu ovog zakona smatraju se lica koja obavljaju sledece poslove: sekretar skupstine jedinice lokalne samouprave, nacelnik odjeljenja, sef odsjeka, strucni savjetnik, samostalni strucni saradnik, visi strucni saradnik,i strucni saradnik. Sef odsjeka rukovodi odsjekom i odgovara za njegov rad. Za svoj rad odgovara nacelniku odjeljenja. Strucni savjetnik obavlja poslove za koje je potrebno posebno strucno znanje. Strucni savjetnik o svom radu podnosi izvjestaj nacelniku odjeljenja. Samostalni strucni saradnik obavlja najslozenije strucne poslove iz odredjenje oblasti rada utvrdjene Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. O svom radu podnosi izvjestaj neposrednom rukovodiocu. Visi strucni saradnik obavlja slozene strucne poslove iz odredjene oblasti rada utvrdjene Pravilnikom. O svom radu podnosi izvjestaj neposrednom rukovodiocu. Strucni saradnik obavlja tehnicke, administrativne i druge poslove utvrdjene Pravilnikom. Zaposleni u administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave koji nemaju status sluzbenika su lica rasporedjena na tehnicke, pomocne i druge poslove. Zasnivanje radnog odnosa u organima drzavne uprave Organ drzavne uprave u kojem se utvrdi potreba za popunu upraznjenog radnog mjesta drzavnog sluzbenika podnosi pismeni zahtjev za sprovodjenje postupka popune upraznjenog radnog mjesta Agenciji za drzavnu upravu. Agencija oglasava upraznjena radna mjesta u sredstvima javnog informisanja stampi i elektronskim medijima koji su dostupni svim gradjanima RS i BiH. Interni oglas Agencija raspisuje interni oglas u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno radno mjesto, a isti saopstava u sredstvima javnog informisanja. Prijave na interni oglas podnose se u roku od 30 dana od dana oglasavanja. Pravo ucesca na internom oglasu imaju samo zaposleni u organu drzavne uprave u kojem je raspisan interni oglas za popunu radnog mjesta. Javni konkurs

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

7 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Javni konkurs agencija objavljuje u najmanje jednom od sredstava informisanja. To su obicno sluzbeni glasnici (obavezni) i neka druga sredstva informisanja. Rok za podnosenje prijava na javni konkurs traje 90 dana od dana objavljivanja. Konkursom za popunu radnih mjesta jasno ce biti naznacen poslednji dan roka za prijavu na konkurs, kao i datum i mjesto odrzavanja javnog testiranja. Interni oglas i javni konkurs sadrze: naziv upraznjenog radnog mjesta koje se oglasava, broj izvrsilaca za koje se vrsi prijem, kratak opis poslova sacinjen uz konsultacije sa Agencijom, potrebne strucne kvalifikacije- stepen strucne spreme, potrebno radno iskustvo, spisak potrebnih dokumenata, da li je posao na odredjeno ili neodredjeno vrijeme, mjesto, tacna adresa i rok podnosenja prijave i trazene dokumentacije, teme i spisak literature za pismeni test, i druge opste i posebne uslove predvidjene Zakonom i Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Imenovanje i postavljanje Popunjavanje radnih mjesta imenovanjem i postavljanjem vrsi se u skladu sa odredbama Pravilnika. Prijave na konkurs se dostavljuju u pismenoj formi i to popunjavanjem Obrasca za prijavu propisanog od strane Agencije. U Obrazac prijave unose se sledeci podaci: - o radnom mjestu i objavljenom konkursu, -licni podaci, -podaci o obrazovanju i radnom iskustvu, -dodatnim sposobnostima, i -posebne izjave. Uz prijavu na konkurs kandidati su duzni priloziti sledeca dokumenta: ovjerene kopije diplome, uvjerenje o drzavljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje o radnom iskustvu, uvjerenje o polozenom pravosudnom ispitu, ispitu sudije za prekrsaje ili strucnom ispitu, ili dokaz o oslobadjanju obaveze polaganja istih. Da bi prijava na konkurs bila vazeca, svi trazeni dokumenti treba da stignu u Agenciju: putem poste, licnom dostavom ili elektronskom postom, u roku naznacenom u javnom konkursu. Izborna komisija

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

1. 2. 3. 4.

7 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sprovodjenje postupka zaposljavanja u organu drzavne uprave vrsi posebna komisija. Komisija broji 5 clanova, od kojih su 3 clana iz organa drzavne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta, a dva clana sa liste istaknutih strucnjaka koje imenuje Agencija. Clanove izborne komisije iz organa drzavne uprave predlaze organ drzavne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta. Clanovi izborne komisije koju imenuje Agencija iz reda drzavnih sluzbenika i sa liste istaknutih strucnjaka, moraju biti na istom ili visem nivou od nivoa radnog mjesta za koje se podnosi prijava u konkretnom organu drzavne uprave. Postupak zaposljavanja se obicno propisuje pravilnikom. Izborna komisija odluke donosi vecinom glasova svih clanova, pod uslovom da su za prijedlog glasala najmanje 3 clana. Ukoliko izborna komisija prilikom prvog glasanja ne donese odluku zbog nedostatka kvoruma, ili je broj glasova podjeljen, zakazuje se nova sjednica izborne komisije na kojoj mora biti prisutno svih 5 clanova. Izborna komisija vodi zapisnik u kojem ce biti navedeni razlozi za donosenje odluke. , . . () . . 1. ; 2. ; 3. .

. , . . , . .

7 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
. . , ( ). 2/3 1/3 . , . . . . , , . , . . 1922. . , . , . 1937. . : 1. 1946 1952 1946. . . 2. 1952 1974 - , . 50%. . 3. 1974 1991 - . ( ). 1. 2. 3.

7 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. 5. 6. 7. ( , , ) 8. ( , . ). ( ). ( ). ( ).

1.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

7 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM