P. 1
RADNO PRAVO - SKRIPTA(3)

RADNO PRAVO - SKRIPTA(3)

|Views: 2,038|Likes:
Published by mia_zovko_1

More info:

Published by: mia_zovko_1 on Oct 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/08/2012

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rad i radni odnosi Rad je svrsishodna i cjelishodna ljudska djelatnost koja služi zadovoljenju ljudskih potreba. Rad je prije svega vezan za ljude, to je isključiva ljudska djelatnost i misaona radnja, društveno je dopušten i vezan je neposredno za sredstva rada. Dopuštenost rada ogleda se prije svega u pravnoj dopuštenosti, tj.reguliše se zakonom. Radni odnosi su društveni odnosi koji nastaju u toku proizvodnje između poslodavca i radnika. Istorijat radnih odnosa Robovlasništvo-nema radnih odnosa, prije svega zato što je rob oruđe koje govori. Feudalizam-kmet je vezan za zemlju i tu se javljaju kmetovski ili statusni odnosi.Tokom francuske buržoaske revolucije otvaraju se vrata radnim odnosima, kmetovi se oslobađaju i pretvaraju u radničku klasu. Kapitalizam-ugovori se zaključivali između radnika i poslodavaca, država se mješa u radne odnose između rdanika i poslodavaca, i to je trenutak razvoja radnog prava samostalno, država propisuje norme koje se ne mogu promijeniti.Postoje 2 vrste normi:1. promjenljive (radnik, poslodavac), 2. nepromjenljive (država-odnose se na godišnje odmore, sindikalno organizovanje, br.sati rada). Socijalizam-samoupravno sporazumjevanje. Ugovor o radu i osobine ugovora o radu Ugovor o radu je ugovor koji se sklapa između poslodavca i radnika, kojim su propisane prava i obaveze obje strane. Osobine ugovora o radu su: 1. Dobrovoljnost-radni odnos je voljni odnos između 2 pravna subjekta.On ne može nastati jednostranom voljom bilo kojeg od njih.Za nastanak takvog odnosa potreban je interes i dobra volja oba subjekta:poslodavca i posloprimca, tj.radnika. Dobrovoljnost ne treba shvatiti u apsolutnom smislu, a to podrazumijeva da se ona na strani poslodavca iskazuje kao pravo na oglašavanje potrebe za novim radnikom, a na strani radnika ona se iskazuje kao pravo na mogućnost izbora onog poslodavca koji radniku nudi najpovoljnije uslove rada. 2. Radni odnos je ugovoreni pravni odnos-ugovor je po svojoj prirodi pravni akt koji nastaje dobrovoljnim pristankom ugovorenih strana i traje dokpostoji volja oba pravna subjekta. Čim jedan subjekt odluči raskinuti ugovr, a on na to uvijek ima pravo, jer je i ugovor nastao njegovom dobrom voljom, raskida se i radni odnos. 3. Radni odnos je lični odnos radnika i poslodavca-ovo podrazumijeva da niko u ime radnika ne može zaključiti ugovor o radu, radnik to mora lično uraditi. Ugovorene poslove na radanom mjestu može obavljati samo radnik lično. Bitna karakteristika radnog odnosa je da je to odnos povodom rada, zaključen i ugovoren između konkretnog radnika i konkretnog poslodavca, kao dva samostalna i individualna pravna subjekta. 4. Rok početka rada i njegova faktička realizacija u vidu stupanja na rad-stupanje na rda predstavlja faktičku realizaciju zaključenog ugovora i njime preuzetih obaveza. Jedna od važnih obaveza radnika je početi s radom upravo onog dana kada je to ugovorom

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
predviđeno. Ukoliko radnik iz bilo kojih razloga ne stupi na rad ugovorom određenog dana, u pravili se smatra da radni odnos nije ni zasnovan. 5. Ostvarenje drugih prava po osnovu radnog odnosa-zakonodavstvo mnogih savremenih država u najvećem broju slučajeva predviđa da radnik u radnom odnosu mora biti socijalno osiguran. Takođe, vrijeme provedeno na radu u radnom odnosu računa u radni staž, koji je temeljiti uslov za ostvarivanje pava penzijsko i invalidsko osiguranje 6. Subordinacija-Zasnivajući radni odnos, posloprimac podrazumijeva subordinaciju poslodavca, šo znači da će tokom radnog vremena obavljati ugovorene poslove na način kako to poslodavac zahtijeva. 7. Oneroznost i naplativost-stupajući u radni odnos i pristajući raditi po nalogu poslodavca, rdanik želi ostvariti odgovarajući prihod za sebe i svoju porodicu. Plata za za izvršeni rad bitan je element radnog odnosa. Subjekti radnog odnosa U radnom odnosu se pojavljuju samo dva subjekta, čijom obostranom voljom i odlukama dolazi do zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac-pravno ili fizičko lice koje daje posao Posloprimac-fizička osoba koja ima potrebu raditi i radeći pribavljati sredstva za život, tako što od poslodavca prima platu za izvršeni rad. Osnovna klasifikacija poslodavca koja bi se mogla primjeniti na sve sisteme, je: -osobe privredne djelatnosti(preduzeća, pogoni ili radne jedinice, to su u pravilu pravna lica koja zapošljavaju veći li manji broj radnika) -osobe javne djelatnosti(utanove i institucije brojnih društvenih djelatnosti, tijela državne uprave, političke stranke, razna udruženja i organizacije) -ostala pravna i fizička lica(nekada su to pravna lica registrovane djelatnosti, nekada fizička lica). Osnovne klasifikacije radnika: -radnik u užem smislu, kao fizička osoba koja za odgovarauću platu kod poslodavca obavlja određene poslove -namještenik, svaka osoba zaposlena kod privatnog poslodavca -javni službenik, sve osobe zaposlene u organizacijama i tijelima javnih djelatnosti -rukovodilac, fizička osoba koja rukovodi procesom rada -tehničko osoblje, sve osobe koje vrše, organizuju i izdaju naloge za poslove, te donose odluke, te rješavaju tehničke stvari. Načela radnog odnosa 1.Sloboda rada-niko se ne može prisiliti da bude u radnom odnosu, niti se poslodavcu može izdati nalog da nekoga zaposli. Sloboda rada obuhvata prije svega slobodu svakog građanina da radi samostalno za sebe, zatim slobodu individulanog izbora, odnosno slobodu prihvaćanja zvanja i zanimanja kojim će se baviti, te uzdržavanje od djelatnosti kojom bi se ograničavala ili poništavala jednaka sloboda drugih lica. Pravo rada-samostalno i slobodno obavljanje određenih poslova.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zatim dolazi do promjene značenja osnovnih pojmova radnog prava: -Radnik je fizičko lice zaposleno na osnovu ugovora o radu. Izvori radnog prava Osnovna podjela izvora je na formalne i materijalne. Odlučujuća tačka izdvajanja je suštinska promjena ugovora o radu. Period od nastanka RS (1993-2000). kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Nastanak i razvoj radnog prava u RS Postoje dvije faze u razvoju radnog prava u RS: 1. Radno pravo Pojavljuje sa kao samostalna grana prava u trenutku izdavajanja iz oblasti građanskog prava.BH-PRAVNICI. izvori se dijele na : UNUTRAŠNJE 1. Period od 2000.poslodavac koji ima 15 ili vise zaposlenih) 4. predstavljaju izvor radnog prava). udruženje radnika i poslodavaca. s tim da se radnopravo zadržava na formalnim. Prema porijeklu. Radno pravo se može definisati kao grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise. međunarodni ugovori(sporazum koji zaključuje naža zemlja sa drugom državom iz oblasti rada i radnih odnosa i u vezi sa radom. koje on izabere i koja predstavljaju glavni izvor materijalnih sredstava.Preporuke ne podliježu ratifikaciji. koje obavlja određe poslove za poslodavca.BH-PRAVNICI. način i postupak ostvarivanja prava) MEĐUNARODNE 1. konvencije i preporuke MOR-a(konvencije postaju obavezujuće za članice u trenutku ratifikacije konvencija.podzakonski akti(pravilnik o radu. -Poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik u radnom odnosu obavlja odeđene poslove. kojim se određuju prava na osnovu rada. RS-radni odnosi. ali podliježu posebnom postupku prihvatanja) 2. izlaskom novog Zakona o radu. 4 WWW. zapošljavanje) 2. Pravo na rad daje mogućnost svakom građaninu da dobije zapošljenje koje odgovara njegovim stručnim i fizičkim sposobnostima. 2. god. Zakon o zapošljavanju iostavrivanju prava nezaposlenih lica. uspostavljanje tržišta rada kao i privatizacija preduzeća.ustav(BiH.COM . pa do danas. a dobio sopstvenu formu i sadržinu. Zakon o zaštiti na radu iz 1993. Osnovne karakteristike su prelazak na tržisšnu ekonomiju.COM Pravo na rad-obezbjeđenje stalnog zapošljavanja svakom slobodnom građaninu prema njegovim sposobnostima pod jednakim uslovima. primjena radnih propisa iz SFRJ. Predmet radnog prava su radni odnosi. koja se ogleda u tome da je ugovor o radu izgubio oblik i suštinu građanskog ugovora. prava i obaveze radnika koje proizilaze iz pomenutih odnosa. bez obzira na status) 3. zaštita na radu. ugovori(kolektivni ugovor. Formalni izvori se dijele prema porijeklu i prema donosiocu. obim prava.WWW.zakoni(zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Zakona o radnim odnosima 1993.

To lice može zasnovati uslovno radni odnos. koji mora biti sačinjen u pismenoj formi.od strane nadležnog organa na teritoriji BIH ili RS. Ugovor o radu je stogo formalni akt. a oni su: -da ima odobren boravak na teritoriji BIH ili RS. Kolektivnim ugovorom se ne može odrediti manji obim prava radnika od onih koji su propisani zakonom.BH-PRAVNICI. da se upiše u registar kolektivnih ugovora koji vodi ministarstvo rada RS. zasnivanje radnog odnosa Zasnivanje radnog odnosa zavisi od mnogih objektivnih i subjektivnih činilaca.apartid. poslodavca. kolketivnim ugovorom i opštim aktima poslodavca. poznavanje jezika. u skladu sa odgovarajućim zakonom -da ima važeću radnu dozvolu Odobreno boravak znači da stranac ili apartid ima odobren stalni li privremeni boravak. opšta zdravstvena sposobnost. i udruženje poslodavaca(npr. da se objavi u Službenom glasniku 3. Zasnivanje radnog odnosa stranih državljanja i lica bez državljanstva Svako lice koje nema državljanstvo BIH smatra se strancem.Prema Zakonu o radu. način ostvarivanja prava.COM .privredna komora). postupak ostavrivanja prava. tj. stranac i lice bez državljanstva mora da ispunjava i posbne uslove. organizacionim i radno pravnim odnosima. opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa važe za sve radnike i poslodavce i oni su: 1. Lice bez državljansta je lice koje nema državljanstvo bilo koje zemlje. pristanak organa starateljstva. a ti uslovi odnose se na ocjenu zdravstvene sposobnosti. Objektivni činioci su ekonomska razvijenost i potreba za određenim tehnološkim. staratelja.WWW. Pored opštih uslova utvrđenih zakonom.Kolektivni ugovor zaključuje udruženje radnika(Savez sindikata).COM Kolektivni ugovor-u zavisnosti od broja i vrste organa koji učestvuju u stvaranju ugovora postoje: -opšti kolektivni ugovor -granksi -I I Kolektivni ugovoro.bliže se određuje:prava na osnovu rada. godine starost(ugovor o radu ne može zaključiti lice koje nije navršilo 15 godina. obim prava. Postoje 3 uslova da bi kolektivni ugovr stupio na snagu: 1. radnika(stručna sprema. rada na računaru). 5 WWW. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa Dijeli se na : -opšte -posebne Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisuju se zakonom. zdravstveni pregled) 2. Radni odnosi. koju daje doktor medicinskih nauka Posebni uslovi važe samo za određeno radno mjesto.BH-PRAVNICI. ovlašćeni subjekti da potpišu ugovor 2. Odluka poslodavca da popuni određeno radno mjesto spada u subjektivne činioce zasnivanja radnog odnosa.

Vrste i trajanje ugovora o radu Ugovor o radu na određeno vrijeme-ne može se zaključiti na period duži od 2 god. stručna sprema i prebivalište radnika. Slučajevi zaključivanja ugovora na određeno vrijeme su: -radi izvršenja posla koji traje do 6 mjeseci -radi privremenog povećanja posla -radi zamjene privremeno odsutnog radnika do 1 god -radi izvršenja bilo kojeg posla čije trajanje je određeno prirodom posla Ugovor o radu na određeno vrijeme može da se produži. konačno rješenje donosi Ministarstvo RS -15 dana od dana prijema. sadrži sledeće: -naziv i sjedište poslodavca. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme-formalni ugovor. od dana stavljanja van snage prethodne dozvole. 6 WWW. Vremesko važenje radne dozvole vezano je za dužinu boravka. Ako se radnik.COM .Radna dozvola vezana je za subjektivitet poslodavca.WWW. U slučajevima da se promijeni poslodavac.žalba u roku od 8 dana od dana dostavljanja. nadčežna prema sjedištu poslodavca. odnosno BIH.COM Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje RS. ne moze se prenositi na drugog poslodavca. Radna dozvola prestaje da važi: -istekom vremena na koji je izdata -prestankom važenja odobrenja boravka na teritoriji države -prestankom važenja ugovora o radu -stavljanjem van snage dozvole o radu Radna dozvola prestaje donošenjem pravnosnažne presude za krivična djela za koja je izrečene kazna. -ime. -radno mjesto na kome se radnik zapošljava. direktoru zavoda za zapošljavanje RS. poslodavcac je dužan priložiti: -dokaz o odobrenom boravku stranca na teritoriji RS. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje 3 godine.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. radna dozvola za istog radnika mora se ponovo izdavati. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole za strance ili lica bez državljanstva. dakle rdana dozvola izdata jednom poslodavcu. ili da posjeduje poslovnu vizu -opis rdanog mjesta na kome se zapošljava stranac ili apartid -prijava o potrebnom broju radnika. Ako radnik nastavi sa radom nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme. tj ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. s tim da ne može duže od 2 puta kod istog poslodavca. Nova radna dozvola može se izdati nakon 1 god. te se ona izdaje najduže izdaje na vrijeme za koje je odobren boravak. Nadležna filijala ne mže izdati dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima državljana RS koji imaju odgovarajuću spremu i koji su spremni prihvatiti posao. Pravni lijekovi koje stranac može da uloži su: . -datum stupanja radnika na rad.

koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju. Pripravnički rad Lica koja se prvi put zapošljavaju poslije završene srednje. jer volontrer u suštini ne zasniva radni odnos. novčane naknade i druga primanja radnika. ili da sačini pismenu izjavu i dostavi je radniku.BH-PRAVNICI. a zasnivaju radni odnos u cilju sticanja osposabljavanja za samostalan rad. prije isteka roka od 3 mjeseca s tim da otkazni rok mora biti najmnaje 7 dana. ako postoje. -trajanje ugovora. Osnovna funkcija je provjera sposobnosti radnika. konačnu ocjenu daje poslodavac. Za vrijem trajanja pripravničkog staža. obavezno morad da sadrži način sprovođenja i ocjenjivanja. 25% manja plata. a ako ne položi. osim: pravo na zaštitu na radum pravao na dnevni odmor u toku dva uzastopna radna dana. Poslodavca ima zakonsku obavezu da zaključi sa radnikom ugovor o radu. Traju najviše do 60 dna ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine. Volonterski odnos može trajati koliko traje i pripravnički rad na određeno stručno zvanje.COM . Probni rad se ocjenjuje svaki dan. koje je dužno položiti stručni ispit. tj. polaže stručni ispit. računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima. Ugovor o probnom radu se može odkazati od strane poslodavca i radnika. Probni rad Probni rad je vremenski ograničen i može da traje najfuže 6 mjeseci. Povremeni poslovi bi podrazumjevali obavljanje poslova u bilo kom vremesnkom periodu određeno vrijeme. u suprotnom čini povredu prava radnika. 7 WWW. više ili visoke škole u svom stručnom zvanju. nalazi se u radnom odnosu. svaki pripravnik poslije isteka pripravničkog staža. ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa. -dužinu trajanja godišnjeg odmora.WWW. Volonterom se smatra lice koje je završilo srednju ili višu školu. Privremeni i povremeni poslovi Povremeni poslovi mogu se definisati kao poslovi koji se obavljaju u tačno određeno vrijeme. Volonterski rad Volonter zaključuje ugovor o volonterskom radu koji nema pravno dejstvo kao ugovor o radu.COM -platu. Volonteru za njegov rad ne pripadaju prava iz radnog odnosa. a koje je određeno zakonom.BH-PRAVNICI. Vrijeme provedeno na volonterskom radu. nazivaju se pripravnici. Po zakonu. Ako pripravnik sa uspijehom položi stručni ispit zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme. pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava na osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom. prestaje mu radni odnos. pravo na zdravstveno osiguranje i na penzijsko-invalidsko osiguranje. ili fakultet. -rokovi za otkazivanje. Lice koje se nalazi na probnom radu. -poslovi sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu. to je rda koji se načelno zaključuje na 3 mjeseca i može se produžiti sporazumom radnika i poslodavca za još najduže 3 mjeseca.

BH-PRAVNICI. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom.uslovima smjestaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. Dopunsko osposobljavanje. kako bi uspješno mogli koristiti navedena sredstva. uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. krevet). poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom o: -trajanju rada u stranoj zemlji. 8 WWW. Radnik može sa jednim poslodavcem da zaključi ugovor o radu sa punim radnim vremenom. a to su: -poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima. rok i način isplate za izvršeni posao. Poslodavac koji nije radniku obezbjedio stručno osposobljavanje ili usavršavanje u skladu sa zahtjevima procesa rada na radnom mjestu. ona se mora izvršiti za najmanje 30 narednih dana i da se oglasi na način koji je pristupačan svakom radniku. Između njih se uspostavlja obligaciono pravni odnos. Potreba za dopunskim osposobljavanjem prizilazi iz činjenice da lice koje traži zaposlenje ili radnik moraju ovladati rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima za zaštitu na radu. traju najduže 6 sati godišnje. rokovi o početku i završetku posla. Uobičajno je da se rad u smjenama organizuje tako da jedan radnik ne radi u noćnim smjenama duže od jedne sedmice u mjesecu. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama. snosi rizik odgovornosti za štetu na radu. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Puno radno vrijeme Jedno od osnovnih prava radnika.WWW.BH-PRAVNICI. Novčani dio plate ne smije biti manji od 50% od ukupne zarade. iznosu 40 časova u sedmici. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova ne potpisuje ugovor o radu. Uslovi su precizirani zakonom. Raspodjelu radnog vremena u toku sedmice dužan je da vrši poslodavac.valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja. Rad kod kuće Podrazumjeva ugovor o radu sa kućnim pomoćnim osobljem o obavljanju poslova. Pored osnovnog uslova. a dio u novcu. Upućivanje radnika na rad u stranu zemlju U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama.COM .COM Privremeni poslovi ne zavise od vremenskog perioda. Kod sklapanja ugovora dio plate može se isplaćivati u naturi(ishrana. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržati sledeće odredbe: posao radi čijeg se izvršenja sačinjavaju ugovori. može radnika uputiti radnika na rda u pomenute zemlje. uslovi inačini izvršenja poslai visina. stručno obrazovanje i usavršavanje radnika Poslodavac može da uputi lice koje traži zaposlenje kao i radnika u radnom odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje.

kao da radi na mjestu sa punim radnim vremenom. čini prekršaj i izriče mu se novčana kazna.WWW.BH-PRAVNICI. Poslovi sa posebnim uslovima su: -sa povećanim rizikom od povređivanja. što i predstavlja razliku između nepunog i skraćenog radnog vremena. Radnik može da zaključi ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. zabranjen je noćni rad. Tada se noćni rad računa od 20 časova do 6 časova narednog dana. Izuzetno. havarija ili zbog zaštite interesa Republike. Maloljetnim radnicima zabranjen je noćni rad. Radi se o poslovima na kojim ai pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu. ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika. Može se zaključiti da jedan radnika može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. Skraćeno radno vrijeme Javilo se kao potreba zaštite zdravlja radnika koji rade na posebnim poslovima i zadacima. a ako malolejetnik radi u industriji. Trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života. ako su ispunjeni objektivni i subjektivni uslovi. Ukoliko radnik povrijedi zakonske odredbe o radnom vremenu. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa. a radi se o vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. ako odredi prekovremi rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika.COM . maloljetnici se mogu izuzeti iz odredbe o zabrani noćnog rada.BH-PRAVNICI. Radnik sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu. Subjektivni uslov je saglasnost nadležnog inspektora rada da maloljetnik može raditi u noćnoj smjeni. Radi se o sledećim povredama: duže radno vrijeme od propisanog. nastanka profesionalnih oboljenja i osštećenja zdravlja -specifični poslovi za koje se zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika -poslovi na kojima se uz potpunu primjenu propisanih mjera zaštite i zaštitne opreme ne može obezbjediti efiksna zaštita na radu. Objektivni uslovi postoje kada se otklanjajuposledice dejstva više sile. noćni rad se računa od 19 časova do 7 časova narednog dana. bez izuzetka. što u suštini znači skraćivanje radnog vremena može biti tako da radnik sa skraćenim radnim vremenom radi najmanje 30 sati sedmično. 9 WWW. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 sati sedmično.COM Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Noćni rad Noćnim radom smatra se rad između 22 časa i 6 časova narednog dana.Radnik ostavruje sva prava koja mu pripadaju na osnovu rada kod oba poslodavca. ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog.

-trudnim ženama i majkama sa djetetom do 3 god.BH-PRAVNICI.COM . -samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlađem od 6 god. požara. bez izuzetka.WWW. a u Federaciji ne.. Uvećanje plate ne može biti manje od 30% u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. U slučaju neplaniranog povećanja obima posla. a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično. U RS se uracunava u puno rad.. bez obzira gdje je zaposlen. vrijeme. Preraspodjelom radnog vremena može se u jednom djelu godine uvesti radno vrijeme. vremenom ima pravo na odmor u toku rad. najduže do 52 časa. dana. i to u trajanju najduže za još 10 časova sedmično. radnik je dužan da radi duže od punog radnog vremena. a u drugom duže srazmjerno potrebama radnog mjesta. Odmor izmedju dva radna dana: U neprekidnom trajanju od najmanje 12 casova. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada. 4. Prekovremeni rad ne može trajati duže od 10 časova sedmično.ne mijenjaju se ni voljom radnika ni poslodavca. vremena u trajanju od 30 min. starosti. U toku jedne godine ukupno trajanje prekovremenog rada ne može biti duže od 150 časova za tu godinu. 2. Ako potreba za prekovreminim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. s tim da radnik može dobrovoljno ili na zahtjev poslodavca.BH-PRAVNICI. Maloljetniku se mora obezbjediti najmanje 12 casova odmora neprekidno. raditi i duže od 10 časova sedmično. Prekovremeni rad je zabranjen: -radnicima mlađim od 18 god. 1 0 WWW. Dnevni odmor se ne moze koristiti na pocetku i na kraju rad. Odmori: Dnevni odmor u toku radnog vremena Odmor izmedju dva radna dana Sedmicni odmor Godisnji odmor Dnevni odmor: Radnik koji radi sa punim rad..COM Preraspodjela radnog vremena Može se izvršiti ako priroda i potreba posla to zahtijeva. majke sa djecom i samohrani roditelji mogu raditi prekovremeno ako daju pismeno svoj pristanak. pravilnikom o radu i ugovora o radu. Osim lica mlađih od 18 god. 1. kojima je zabranjen prekovremeni rad. otklanjanje posledica vremenskih nepogoda. 3. Radno vrijeme može u jednom dijeli godine biti kraće. ODMORI I ODSUSTVA Regulisani imperativnim normama. zemljotresa i sl. Prekovremeni rad Prekovremeni rad se može uvesti na zahjev poslodavca kada nastupe određene okolnosti.

Godisnji odmor: Pravo I obaveza radnika koje se ne moze odreci. Radnik odsustvuje. Poslodavac je duzan da mu omoguci povratak na rad. nacionalnotradicijskih potreba. Neplaceno: Poslodavac je duzan da radniku. mjesto. niti poslodavac moze da mu isplati novac kako ne bi isao na odmor. Ovaj odmor se u pravilu koristi neprekidno. porodjaja supruge. odmor u trajanju od jednog dana za svaki navrseni mjesec rada. kol. Duzina god.. posjeta clanu orodice u inostranstvu. pravo radnika na placeno odsustvo 2. mjesto. onda neko drugo odgovarajuce. odmora zavisi od: duzine neprekidog rada u toku godine. neprekidnog rada im pravo na god.5 dana u slucaju stupanja u brak. Kol.) Radnik ima pravo duznost da se vrati na rad poslije prestanka razloga koji su doveli do mirovanja prava i obaveza.zakonom regulisano.COM . a obuhvata skup organizovanih mjera i aktivnosti usmjerenih na 1 1 WWW. teze bolesti clana porodice. starosti radnika i posebnih uslova rada. odmora mora iznositi najmanje 2 sedmice neprekidno. obavljanje javnih funkcija. Prava i obaveze miruju onda kada je radnik odsutan sa posla mimo svoje volje (sluzenje vojnog roka. Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada ima pravo na odmor od najmanje 30 radnih dana. 1. Radnik ima pravo poslije 6 mjeseci neprekidnog rada na god. pripremanje i polaganje ispita. smrti clana porodice. odmor u trajanju od 18 dana (za maloljetnika 24 dana) Radnik koji nije navrsio 6 m. njega tesko oboljelog clana porodice… MIROVANJE PRAVA I OBAVEZA Samo radniku koji je zakljucio ugovor na neodredjeno vrijeme. al’ dogovorom moze I u 2 ili vise dijelova s tim da jedan dio god. odobri odsustvo sa rada do 3 dana u toku kal.BH-PRAVNICI. osim ako poslodavac drugacije ne odluci. na njegov zahtjev. Raspored koristenja sedmicnog odmora vrsi poslodavac o cemu mora upoznati radnike. Ako se ne moze vratiti na staro rad. a ako je ovo nemoguce onda radnik ima pravo na otpremninu. Neiskoristeni dio odmora radnik mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine.WWW.COM Sedmicni odmor: Odmor izmedju dvije radne sedmice mora trajati najmanje 24 casa. a placa mu se kao da je radio. bez prava na naknadu plate. ugovorom se moze se moze predvidjeti koristenje neplacenog odsustva u slucajevima: obavljanja neodlozivih licnih i porodicnih poslova.BH-PRAVNICI. Zakon predvidio da poslodavac moze odobriti da placeno odsustvo traje I duze u slucaju potrebe. tj. godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih. pravo radnika na neplaceno odsustvo Placeno: Odredjeni zakonom. ugovorom i pravilnikom o radu. ZASTITA NA RADU Zakonom je definisamo da je zastita na radu sastavni i neodvojivi dio organizacije rada i radnog procesa. Odsustva: Pravo radnika na izostajanje sa posla odredjeni broj dana u predvidjenim slucajevima u toku kalendarske godine.

odg. prema radniku koji je pretrpio stetu na radu ili u vezi sa radom. a on se moze osloboditi subj. odgovornosti ako dokaze da nije kriv. prema radniku kome je neki drugi radnik tog poslodavca pricinio stetu namjerno ili iz krajnje nepaznje i m. Mjere kojima se obezbjedjuje zastita na radu su: m jere kojima se obezbjedjuje sigurnost 1. Tri vrste odgovornosti poslodavca: mat. ako dokaze da je steta nastala iskljucivom radnjom radnika ili nekog treceg lica 1 2 WWW. Mora da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zastite na radu. odnosima i propisima o zastiti na radu. hemijskih ili bioloskih stetnosti u radnim ili pomocnim prostorijama 3. ispitivanje fizickih. mjere kojima se obezbjedjuje sigurnost 2.tehnosloski procesi I gdje radnici borave Sindikat radnika kao I inspekcijski organi mogu traziti od poslodavca da preduzme odredjene mjere zastite na radu. MATERIJALNA ODGOVORNOST POSLODAVCA Poslodavac (preduzece) odgovara za stetu koju poslodavac ili organizacija ucine radniku. ako je radnik djelimicno ucestvovao u prouzrokovanju stete 3. Ko se radnik povrijedi zbog opasne stvari ili djelatnosti. poslodavac je duzan da obezbjedi takve uslove rada koji obezbjedjuju zastitu psihickog i fizickog zdravlja radnika kao pojedinca. Kad se govori o steti. Ako radnik pretrpi stetu.COM . Poslodavac je duzan da obezbjedi: 1. Generalno. m. osim ako radnik nije doprinjeo nastanku stete.BH-PRAVNICI. odg. tu posl. odogovara bez obzira na krivicu.onda je poslodavac duzan da nadoknadi stetu zaposlenom u puno iznosu.30 dana od dana izlaska propisa.WWW. ako dokaze da je steta nastala od uzroka koji se nalazi van stvari 2. poslodavca prema trecem licu kome je njegov radnik pricinio stetu.BH-PRAVNICI. a on mora da ih razmotri I obavjesti o preduzetim mjerama u roku od 30 dana. izuzeci: 1. najcesce se misli na stetu koju radnik pretrpi u slucaju povrede na radu. stalno pracenje ispravnosti I periodicne preglede sredstava rada I opreme 2. odg. mjere u vezi sa posebnom zastitom radnika DUZNOSTI POSLODAVCA Poslodavac je duzan da se radnik u odredjenom roku upozna sa propisima o rad. tako i kilektiva kao cjeline. mjere u vezi sa uslovima rada 3. Rok. ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehnicko.COM stvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbjednih uslova rada. moze traziti naknadu od poslodavca.

ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu.WWW. ako je trece lice ucestvovala u djelimicnom prouzrokovanju stete PREKRSAJNA ODGOVORNOST Predvidjena za poslodavca bez obzira da li ima status pravnog lica. ako ne objavi pravilnik o radu u odgovarajucem periodu… Jako bitan prekrsaj je i neprijavljivanje radnika i nezakljucivanje ugovora o radu. lica koja se nalaze na strucnom osposobljavanju. ucenici I studenti na prakticnoj nastavi I strucnoj praksi 3. poslodavac: 1. KRIVICNA ODGOVORNOST Najznacajnija: Krivicna djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja. ako onemoguci ili ometa organizovanje sindikata 3.ako inspector utvrdi da radnici nisu prijavljeni moze da zabrani rad do okoncanja postupka. osiguranja. PRAVA I DUZNOSTI RADNIKA Prava radnika Pravo za zastitu imaju: 1. masina i drugih uredjaja ili zbog neovlascenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima. Povreda prava iz soc. prekvalifikaciji I dokvalifikaciji 1 3 WWW. Nepreduzimanje mjera zastite na radu: Djelo postoji ako lice svjesno postupa i ne preduzima zakonske i druge propise koji se odnose na zastitu na radu i time dovode u opasnost zivot i zdravlje ljudi.BH-PRAVNICI. Pored poslodavca odgovorna I ovlascena lica u pravnom licu i radnik sa posebnom odgovornoscu. kao i lica koja traze zaposlenje 2.BH-PRAVNICI. Povreda prava pri zaposljavanju i za vrijeme nezaposlenosti: kada se licu ogranici ili uskrati pravo na slobodu zaposljavanja pod jednakim uslovima koji su predvidjeni zakonom ili drugim propisima. osiguranja predstavljaju krivicna djela koja su vezana za krsenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti soc.COM 4.moze ga pociniti poslodavac ili ovlasceno lice u pravnom licu. radnici u preduzecu 2. osiguranja i zloupotreba prava iz soc. Radi se o svjesnom ne pridrzavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ogranicenje prava radnika koja mu pripadaju. Prekrsaji za koje odg.COM . Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se poslodavac ako njegovom krivicom dodje do nesrece na poslu zbog neispravnosti objekata. Povreda osnovnih prava radnika.

Zakon o mirnom rjesavanju rad. 2. 3. da odmah prijavi nedostatke. Postupak mirenja vodi miritelj. ZASTITA PRAVA RADNIKA Osnovni metodi i sredstva za zastitu osnovnih prava radnika 1. Radnik je duzan da obavjesti poslodavca postojanju ovih uslova. koji iznosi 15 dana. Po pravilima o mjesnoj nadleznosti sudova u radnim sporovima nadlezan je sud prema boravistu ili prebivalistu tuzenog. rok za dobrovoljno ispunjenje cinidbe.BH-PRAVNICI. kao I sud na cijem podrucju je zasnovan rani odnos. ucesnici dobrovoljnih I javnih radova 6. Tuzba za pokretanje spora: Tuzba se podnosi u roku od jedne godine od saznanja za povredu (relativni rok zastare) ili najdalje u roku od 3 godine od dana ucinjene povrede (apsolutni rok zastare) Postoji I paricioni rok. ukoliko ne odgovori smatra se da je zahtjev prihvacen. da se pridrzava utvrdjenih mjera zastite na radu 2. Podnosi se u pismenoj ili usmenoj formi. da namjenski koristi sredstva rada. Duznosti radnika Radnik je duzan: 1.WWW. sporova je regulisao uslove postupka I nacin sprovodjenja: postupak mirenja I arbitrazni postupak. Izborna nadleznost: moze da bude nadlezan sud gdje se obavlja rad ili se obavljao. varove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu Ukoliko postupi suprotno odgovara za povredu radnih obaveza koja odgovara materijalnu i disciplinsku odogovornost. agencija daje sve miritelju koji u roku od 3 dana mora zakazati 1 4 WWW. Postupak u vezi sa radnim sporovima je hitne prirode. Ako se pokrene postupak. rehabilitaciji 5. zastitnu opremu I sredstva licne zastite 3. lica koja se nalaze na izdrzavanju kazne zatvora U slucaju da radniku prijeti opasnost po zivot I zdravlje zbog neispravnosti na objektima ili sredstvima rada moze oodbiti zadatak. Mora biti u pismenoj formi uz sve podatke I dokumentaciju. Poslodavac mora o zahtjevu da odluci u roku od 30 dana. moze odbiti zadatak I u slucaju da ovlascena lica nmisu preduzela odgovarajuce mjere zastite I onda radnik ima pravo na punu naknadu plate bez obzira sto nije radio.30 dana od dana saznanja za povredu iobjektivnom roku.BH-PRAVNICI.COM 4. Kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu moze se predvidjeti postupak sporazumnog rjesavanja spornih pitanja izmedju radnika I poslodavca. pokrece se podnosenjem prijedloga agenciji za mirno rjesavanje sporova. Zahtjev za ostvarivanje I zastitu prava: moze se podnijeti u subjektivnom roku. lica na prof.3 mjeseca od dana kada je ucinjena povreda. a po potrebi I inspekcijski organ zaduzen za poslove rada.COM .

COM . 4. obaveza rasporedjivanja na drugi posao. Lica mladja od 18 g. odsustvo u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Zastita bolesnih i invalidnih lica: odnosi se na zastitu njihovih prava koja bi se uslovno mogla podijeliti na: zabranu otkaza ugovora o radu. Na sopstveni zahtjev moze otpoceti sa radom I prije isteka porodiljskog osustva. Kad se zavrsi spor arbitraza prestaje postojati.WWW. ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim strucnim I radnim sposobnostima. 3. pravo na porodiljsko odsustvo. rok 3 mjeseca.BH-PRAVNICI. bolesti. Arbitraza. Zahtjev za zastitu prava koji se podnosi inspektoru ( subj.BH-PRAVNICI. prednost kod ostvarivanja prava na strucno osposobljavanje. ne mogu biti rasporedjeni za obavljanje izuzetni teskih fizickih poslova. jednog bira jedna stranka. Ako se postupak ne okonca u roku od 15 dana miritelj ce obavjestiti agenciju. Zastita zene i materinstva: Obuhvata zabrana rada zenama na posebno stetnim I opasnim poslovima. radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom I invalidskom osiguranju. Ako je zakljucen ugovor na odredjeno vrijem. STRAJK 1 5 WWW. Predsjedavajuci mora imati zavrsen pravni fakultet. drugog druga. Radnik ima pravo da se vrati na poslove koje je radio prije zdrav. obj. Za vrijeme trudnoce. zivot ili psihofizicki razvoj maloljetnika.ad hoc I stalne arbitraze 5. rok 6 mjeseci) POSEBNE MJERE ZASTITE 1. 2. na rad pod zemljom ili pod vodom. Na osnovu zahtjeva zene I preporuke ovlascenog doktora medicine zena moze otpoceti sa koristenjem odsustva 28 dana od dana porodjaja. Miritelji I arbitri moraju biti objektivni u svom radu I dobijaju naknadu. bez obzira da li je zakljucen ugovor o radu na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. I iz drugih opravdanih razloga nije u mogucnosti da se brine o djetetu. Odluka arbitraze je obavezujuca.COM raspravu. Ako poslodavac nema mogucnosti da radnika rasporedi na drugi odgovarajuci posao. Arbitrazni postupak vode tri arbitra. ali ne prije nego sto protekne 60 dana od dana porodjaja. Radnik je duzan obavjestiti poslodavca da je privremeno nesposoban za rad. poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad. period zdravstvene sprecenosti za rad ne uracunava se u vrijeme trajanja ugovora. Zastita maloljetnih lica: cilj ove zastite je da se zastiti psihofizicki integritet maloljetnog lica. sprecenosti za rad. a trece director agencije. pravo rasporeda na drugo radon mjesto. Radnik koji je povrijedjen na poslu ili je obolio od prof. Pravo na porodilsko odsustvo ima I otac djeteta u slucaju da majka umre. napusti dijete. ovaj postupak se mora zavrsiti u roku od 60 dana od dana pokretanja postupka. zbrana raskida ugovora o radu za vrijeme trudnoce I porodiljskog odsustva. Ne mogu se rasporedjeviti na bilo koji posao koji bi pretstavljao opravdan rizik po zdravlje. porodjaja I njege djeteta zena ima pravo nap or.

kvalitet rada I godine rada. Rokovi za najavu strajka: strajk upozorenja 24 casa prije otpocinjanja strajka. poslodavac treba u roku od 24 casa da se obrati strajkackom odboru. kao I obaveza poslodavca po istom osnovu. 1 6 WWW. Proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda. pravilnikom o radu I ugovorom o radu. Prema intenzitetu: strajk upozorenja (1 cas) I generalni strajk. Period za isplatu plata ne moze biti duzi od 30 dana. osnovno obrazovanje… Minimum procesa rada se mora obezbjediti za vrijeme strajka u djelatnostima u kojima bi prekid rada zbog prirode posla mogao prouzrokovati opasnost po zivot I zdravlje ljudi. radni ucinak. Najava strajka. zdravstvena zastita. ako je strajk na nivou odredjene grane odluka se dostavlja vladi I vecinskom udruzenju poslodavaca. odluka se dostavlja nadleznom organu I nadleznom tuzilastvu. Strajk prestaje: odlukom strajkackog odbora ili sporazumnim rjesenjem. Radnik ima pravo na uvecanje plate po osnovu otezanih uslova rada. mjesto okupljanja.BH-PRAVNICI.COM . saobracaj.neotudjivo pravo radnika. Radnik koji je bio odsutan sa svog rad.WWW. za ostale 5 dana.COM Organizovani prekid rada koji se sprovodi u cilju prinudnog ostvarivanja ekonomskih I socijalnih prava radnika. To je pravo radnika koje proizilazi iz ugovora o radu. Mora sadrzati zahtjeve. NAKNADE I DRUGA PRIMANJA Plata. odgovornosti u radu. poslodavca na kojeg se odnosi. strajku. prekovremenog rada. mjesta zbog organizovanja ili ucesca u strajku ima sva prava iz radnog odnosa osim naknade plate. ugovorom. Duzi rok najave: 3 dana prije pocetka strajka. Uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se strajk organizovao: Odluka o stupanju strajka koju donosi organ koji je odredjen statutom ili 2/3 zaposlenih ako se strajk orgaizuje kod poslodavca. praznikom… Visina plate ne moze zavisiti od pola radnika. Elementi koji najcesce odredjuju visinu plate su: slozenost poslova I zadataka. Kada se dostavi najava. Poslodavac ne moze isplatiti manju platu od one koja je utvrdjena u skladu sa kol. a ako se radi o generalnom strajku onda vladi RS I privrednoj komori RS. dan pocetka strajka. Djelatnosti od posebnog javnog I drustvenog interesa: elektroprivreda. Oni strajk treba da organizuju na naci koji ne ugrozava bezbjednost lica ili imovine. Obaveze poslodavca: ne smije onemoguciti organizovanje zakonskog strajka. vodoprivreda. socijalna zastita I djecja zastita. podatke o sastavu strajkackog odbora Vrste strajka: organizovan kod poslodavca (ili u cijelom preduzecu ili djelatnosti) strajk na nivou odredjene grane ili djelatnosti I generalni strajk na nivou drzave ili entiteta. Regulisano Zakonom o strajku RS iz 1998.ne pripada mu zarada. PLATE. To je ustavno. Strajkacki odbor I radnici koji ucestvuju u strajku ne mozgu sprecavati druge radnike koji nisu u strajku da obavljaju svoje radne zadatke. dostavljanjem odluke poslodavcu ili organu poslodavca. rada nocu.odredjeni novcani iznos koji radnik ostvari za izvrseni rad kod poslodavca.BH-PRAVNICI. radnog staza. ne moze dati otkaz ili radniku uskratiti neka prava zato sto je ucestvovao u zak.

COM . ugovora. namjerno unistenje. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST RADNIKA Disciplinska odgovornost radinka vezana je za lakes I teze povrede radnih obaveza. a ako je pricinjena steta poslodavcu ili trecem licu ili je ucinjeno kriv.COM Plata obuhvata osnovnu platu I sva dodatna davanja bilo koje vrste. pravilnikom o radu. pravilnikom o radu I ug. • namjerno onemogucavanje ili ometanje drugih radnika da izvrsavaju svoje radne obaveze. • zloupotreba polozaja • odavanje poslovne ili sluzbene tajne. obaveze izvrsava na nacin koji nece onemgucavati ili ometati druge radnike u izvrsavanju njihovih obaveza. sud. kol. Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa posla u slucajevima predvidjenim zakonom. u novcu ili nature. kao I ponasanje radnika iz koga se osnovano moze zakljiciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. odluke. djelo ili prekrsaj. Poslodavac ne moze bez pristanka radnika ili pravosnazne sud. Laksa povreda radne obaveze su popusti koje radnok ucini u radu ili vezi sa radom. neblagovremeno I nesavjesno izvrasavanje radnih obaveza od strane radinka. ug. radnik je odg. pravilnika o radu I drugim aktima. na osnovu ug. o radu. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik je duzan da se pridrzava obaveza propisanih zakonom. kol. 1 7 WWW. ugovorom. Povreda radnih obaveza iz ugovora o radu smatra se neizvrsavanje ili namjerno. o radu. obaveza radnik je odgovoran poslodavcu. Na osnovu prav.BH-PRAVNICI. Za povredu rad. o radu radi I na opasnim I po zdravlje stetnim poslovima ili obavlja rad u vecem obimu od zakonski propisanog. a za ostale obaveze radnika najvise do 1/3 plate.BH-PRAVNICI. svoje ili tudje potrazivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. materijalno odnosno krivicno I prekrsajno. Osnovna plata se uvecava kada radnik pored osnovnog posla koji obavlja prema ug. o radu I da svoje rad. • kradja.WWW. Tezom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponasanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna steta interesa poslodavca. ugovorom. isplacuje poslodavac za obavljeni rad radniku. Teze povrede radnnih obaveza s prepisuje zakonom. • odbijanje radnika da zavrsava svoje radne obaveze odredjene ugovorom o radu. kol. odluke poslodavac moze od plate radnika odbiti najvise 50% na ime obaveze zakonskog izdrzavanja. ostecenja ili nezakonito raspolaganje srestvima poslodavca.

opijanje na poslu. Rad 1 8 WWW.COM . Poslodavac moze mjeru prestanka radnog odnosa zamjeniti novcanom kaznom. • neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini.COM nasilnicko ponasanje prema poslodavcu.BH-PRAVNICI. o cemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika I disciplinske komisije. 2. pdlucuje poslovodni organ poslodavac (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno.WWW. Obicno se odredjuje disciplinska komisija koja broji neparan broj clanova ( tri ili pet).BH-PRAVNICI. POSTUPAK ZA UTVRDJIVANJE POVREDE RADNE OBAVEZE Postupak za utvrdjivanje povrede radne obaveze utvrdjuje se kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu. nemaran odnos prema poslu. • koriscenje alkoholnih pica ili droga za vrijeme radnog vremena. To su najcesce: 1. 4. I pored tog upozorenja. drugim radnicima I trecim licima za vrijeme rada. novcana kazna u visini od 30% odo neto plate radnika u trajanju od tri mjeseca. pod uslovom da nisu nastupile znatno teze posledice za poslodavca. ponovi isti ili drugi propust. Odredjuju se organi za vodjenje postupka u slucajevima povrede radne obaveze. • MJERE ZA POVREDU RADNIH OBAVEZA • • Mjere za povredu radne obaveze su: prestanak radnog odnosa. izazivanje svadja na poslu. kasnjenje na posao I odlazak sa posla prije isteka radnog vremena. 3. 6. da je stepen odgovornosti radnika nesavjestan nehet I ako su utvrdjene olaksavajuce okolnosti radnika. pa ukoliko radnik . takvo ponasanje ce se smatrati tezom povredom radnih obaveza zbog kojeg poslodavac moze otkazati ugovor o radu O otkazivanj ugovora o radu zbog teze povreda rednih obaveza odlucuje poslovni organ poslodavaca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. Laksa povreda radne discipline moze se definisati kao svaka druga povreda radne obaveze nije zakonom navedena kao teza povreda radne obaveze. Ako radnik ucini popust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra tezom povredom radnih obaveza poslodavac ce ga pismeno upozoriti na takvo ponasanje. • svako drugo ponasanje radnika kojim se nanosi steta intersima poslodavca. nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama. 5. Zakonom je predvidjeno da za teze povrede radne obaveze u slucajevima otkaza ugovora o radu. ponasanje koje steti ugledu I materijalnim interesima poslodavca.

.Neizvrsenje ili nesvjesno I nemarno vrsenje radnih zadataka. dok se lakes povrede utvrdjuju Pravilnikom o radu. Poslodavac je duzan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora. Teze povrede vradne duznosti su: . POVREDA SLUZBENE DUZNOSTI U instituciji BiH zaposlenik odgovara za povredu sluzbene duznosti. Radnik kome je prestao radni odnos na osnovu otkaza ugovora o radu moze zatitu svojih prava ostvariti kod nadleznog suda. .WWW. 1 9 WWW. .COM komisije propisuje se posebnim pravilnikom koje donosi poslodavac. vodjenje postupka I primjena mjera zbog povrede radne obaveze vezane su za odredjenji rok. Data je mogucnost samovoljnog I zlonamjernog postupanja poslodavca. Ako radnik jednom radnjom ostvari povredu radne duznosti. Pokretanje.Bavljenjem aktivnostima koji su u suprotnosti sa interesima poslodavca. Poslodavac moze dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana od dana saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze. ili drugo krivicno djelo kojim se nanosi steta ugledu poslodavcu. Rok zastare tece od trenutka saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze od strane poslodavca (subjektivan rok). Teze povrede radne duznosti propisane s Zakonom.Prouzrokovanje poslodavcu vece materijalne stete na imovini narmjerno ili iz krajnje nepaznje.COM . . a kojima se nanosi steta ugledu poslodavca.Krsenje pravila radne discipline.Vrsene radnji koje prestavljaju. Radniku se treba obezbjediti saslusanje I izjasnjavanje na okolnosti. Povreda sluzbene duznosti moze biti laksa I teza. odgovornost nije kumulativna. Poslodavac je obavezan da omoguci pravicnu odbranu radnika. u postupku radnog spora. Odluku o pismenom uozorenju ili otkazu ugovora poslodavac moze donijeti samostalno. U institucijama BiH poslodavac je obavezan da omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlesnika. a istovremeno ostvari bice krivicnog djela. Jedna odgovornost ne iskljucuje drugu.Zloupotreba ili prekoracenje sluzbenih ovlastenja.BH-PRAVNICI. Po zavrsetku postupka komisija predlaze poslodavcu mjeru koju treba izreci radniku.vrsenje radnji koje prestavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti. . .Izostanak s posla u trajanju vise od dva radna dana u jednom mjesecu. Odgovornost se zasniva na krivici. . Izuzetak postoji kada poslodavac pismeno upozorava radnika na povredu radne obaveze.BH-PRAVNICI.Neblagovremeno I neuredno izvrsavanje poverljivih poslova. U slicajevima da se ne preduzmu odgovarajuce radnje u odgovarajucem vremenskom intervalu postoji mogucnost zastarjevanja. . .Odavanja sluzbene ili poslovne tajne. a koji ga cine nepodobnim za rad kod poslodavca. odnosno prekrsaja.

podnese pismeni ili usmeni prigovor koji se mora evidentirati bude saslusan u razumnom roku ostvari pravo od samoinkriminisanja se pijavljuje a svakom rocistu uzme advokata ulozi zalbu na odluku prvostepene disciplinske komisije Rad komisije je javan.COM . o povredi sluzbene duznosti 2. Za vrijeme vodjenja disciplinskog postupka zaposlenik ima pravo da: 1. poslodavac odlucuje da li ima opravdanih razloga za pokretanje disciplinskog postupka. Kada primi prijavu. bude blagovremeno obavjesten o navodima. obrazlozenje I eventualni dokazi ako postoje. javnog reda ili nacijonalne sigurnosti • zastita interesa maloljetnika I • u cilju zastite intimnosti stranaka u postupku Protiv odluke prvostepene komisije.BH-PRAVNICI. kao sto su potpis podnosioca. Rok za podnosenje zalbe je osam dana od dana prijema prvostepeng rijesenja. Za laksu povredu sluzbene duznosti rok za pokretanje disciplinskog postupka iznosi sest mjeseci. a za tezu povredu dvanaest mjeseci od dana ucinjene povrede ili dana saznanja za istu.BH-PRAVNICI. 5. bude blagovremeno obavjesten o dokazima 3. zaposlenik I poslodavac imaju pravo zalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji. 6. Postupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. 8. DISCIPLINSKE MJERE 2 0 WWW. 4. komisija izrice disciplinske mjere koje su obavezne za poslodavca.WWW. Po zavrsetku disciplinskog postupka.COM DISCIPLINSKI POSTUPAK Disciplinsku prijavu moze podnijeti svaki zaposlenik ako smatra da je ucinjena povreda radne duznosti. Prijava mora sadrzavati osnovne elemente. 7. Javnost se moze iskljuciti samo u posebnim slucajevima kao sto su: • zastita morala.

udaljenje radnika sa rada moze trajati najduze do tri mjeseca.BH-PRAVNICI. Ostale mjere se izricu za teze povrede radnih duznosti. duzan je da tu stetu naknadi.BH-PRAVNICI. radnik ima pravo na naoknadu plate u visini od 50% prosjecne plate koju je ostvario u poslednjih sest mjeseci. UDALJENJE SA RADA Poslodavac moze privremen udaljiti radnika sa rada pod odredjenim uslovima koji su propisani zakonom. rasporedjivanje na nize radon mjesto I 5. poslodavac ga moze udaljiti s rada I pre otkazivanja ugovora o radu.COM . Za vrijeme udaljenja sa rada. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepaznje pricini materijalnu stetu poslodavcu. Ako je radnik zatecen u vrsenju radnji za koje se osnovano sumnja da prestavljaju krivicno djelo ili da ugrozavaju imovinu vece vrijednosti. Ako protiv radnika nije pokrenut krivicni postupak. pismeni ukor 3. pismena opomena 2. • • Materijalna odgovornost u random odnosu pojavljuje se u tri oblika: odgovornost radnika za statu ucinjenu poslodavcu.WWW. u kome je roku poslodavac duzan da odluci o odgovornosti radnika ili dag a oslobodi od ogovornosti.COM Disciplinske mjere koje se mogu izreci za povredu radnih obaveza su: 1. suspenzija sa radnog mjesta I neisplacivanje plate u vremenu od dva dana do trideset dana 4. odgovornost radnika I poslodavca za stetu ucinjenu trecem licu I 2 1 WWW. prestanak radnog odnosa Pismena opomena I pismeni ukor moze se izreci za laksu povredu radnih duznosti.

PRESTANAK UGOVORA O RADU 1.BH-PRAVNICI. radnik I poslodavac odogvaraju solidarno.BH-PRAVNICI. smatra se das u svi podjednako odgovorni I stetu naknadjuju u jednakim djelovima. 2. a ako se ne moze utvrditi dio stete koju jue prouzrokovao svaki pojedini radnik. osim ako je steta nastala zbog njegove nepaznje ili krivice. Za stetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu. 6. Za odgovornost radnika mora e dokazati I njegov stepen krivice za ucinjenu materijalnu stetu. odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu. 9. vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duzem od tri mjeseca. odnosno mjere. kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza. Slucajevi prestanka ugovora o radu navedeni su u zakonu. Ako stetu prouzrokuje vise radnika svaki od njih odgovara za dio stete koji je prouzrokovao. pismenim sporazumom radnika i poslodavca 2. U zakonu o radu navedeno je da ugovor o radu prestaje da vazi u sledecim slucajevima: smrcu radnika sporazumom poslodavca I radnika otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza.COM . 7. 4. ili 65 godina zivota I najmanje 20 godina staza osiguranja. 8. 5.WWW.sa danom pocetka izvrsenja kazne.COM • odgovornost poslodavca za stetu pricinjenu radniku Radnik odgovara za stetu samo ako je ucinjena namjerno ili iz krajnje nepaznje. ako se poslodavac i radnik drugacije ne sporazumeju 2 2 WWW. 3.sa danom utvrdjenim sudskom odlukom sa danom prestanka rada poslodavca. Radnik ima pravo na naknadu stete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom. ako se poslodavac I radnik drugacije ne sporazumiju sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznog rijesenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika istekom roka vazenja ugovora o radu na neodredjeno vrijeme ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. duznost je poslodavca. Poslodavac koji je nadoknadiocjelokupan iznos stete trecem licu ima pravo regresa. ili 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza osiguranja. Dokazivanje stepena krivice ranika. izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca U institucijama BiH ugovor o radu prestaje: 1. ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada na osnovu odluke nadleznog suda koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika.

konacnom odlukom disciplinske komisije kojim je izrecene mjera prestanka radnog odnosa 7. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca 14. 2 3 WWW. 6. 12. odnosno mjere. vec to zavisi od volje poslodavca da li ce donijeti odluku o prestanku radnog odnosa. danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznoog rijesenja suda o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika 4. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 5. odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zbrane rada poslodavcu izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca 13.COM . ali i ne mora uvijek da prestane radni odnos. ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada 11. odlukom suda BiH koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa. ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu. sporazumom poslodavca i radnika 8.BH-PRAVNICI.COM 3. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 9. bez obzira na to sto su ispujeni zakonski uslovi za prestanak radnog odnosa. To znaci da o ovom osnovu zaposlenom moze.WWW. ako se utvrdi da je zaposlenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente Prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka sa posla Neopravdani izostanak s posla prestavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenog.sa danom pocetka izvrsenja kazne. vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duze od tri mjeseca. Zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona. sa danom prestanka rada poslodavca.BH-PRAVNICI. tj. u slucaju neopravdanog izostanka duzeg od pet dana 16. vec je potrebno da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa. istekom roka vazenja ugovora radu na odredjeno vrijeme 10. ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. u slucaju viska radne snage 15. odluku o otkazu ugovora o radu. ako zaposlenik ne polozi strucni ispit u utvrdjenom roku I 17.

ono mora da bude tako da izrazava svijest i volju zaposlenog da vise ne radi. opravdanost izostanka sa posla ne ocjenjuje se samo prema formalnim. Potrebno je da zaposleni izostane sa posla onda kada je trebalo da radi. i to: prvo. da se radi o nepravednom izostanku sa posla. Da zbog bolesti nije mogao doci na posao zaposleni dokazuje odgovarajucom ispravom izdatom od strane ovlascenog ljekara kod koga se lijecio. ne moze biti ni razloga za prestanak radnog odnosa. tj. Prema odredbama zakona o radu.izostanak sa posla zbog bolesti Praksa pokazuje da je najcesci razlog izostanka sa posla to sto je zaposleni bio priremeno sprecen da radi zbog bolesti. .BH-PRAVNICI. Medjutim. podrazumjeva se odsustvovanje s posla protivno propisima o radnim duznostima. u smislu Zakona o radnim odnosima. odluku o otkazu ugovora o radu. Pod neopravdanim izostajanjem s posla. da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa.BH-PRAVNICI. Pored toga. izostajanje s posla moze biti neopravdano i samim tim osnov za prestanak radnog odnosa samo ako je zaposleni bio u obevezi da radi. da je zaposleni neopravdano izostao sa posla pet radnih dana uzastopno trece.COM Uslovi za prestanak radnog odnosa Da bi zaposlenom po ovom zakonskom osnovu prestao radni odnos potrebno je da bude ispunjeno nekoliko uslova.COM . Dakle. vec stvarnim razlozima. uz svijest o nedopustivosti takvog ponasanja. Osnov obrazuje samo radni dani u kontinuitetu. Razlog za prestanak radnog odnosa postoji samo ako je neopravdano odsustvovanje s posla trajalo onoliko radnih dana koliko je to zakonom utvrdjeno kao uslv za prestanak radnog odnosa. da bi se izostajanje s posla moglo smtrati neopravdanim. sto znaci da izostanak s posla ne mora uvijek da bude opravdan iako 2 4 WWW. i da je zaposleni svjestan toga da je njegovo izostajanje sa posla protivno propisima i njegovim radnim obavezama. Zato se u zakonu i govori o izostanku s posla u “radnim danima” koji se ne moraju poklapati sa kalendarskim radnim danima. drugo.WWW. Slucajevi neopravdanog izostanka sa posla • • • Kada ce to biti slucaj mora se utvrditi posebno za svaki konkretni slucaj izostanka sa posla. Neradni. radniku prestaje radni odnos bez njegove saglasnosti ako neopravdano izostane sa posla odredjeni broj uzastopnih radnih dana. Ako takva obaveza nije postojala. odnosno kalendanski dani se ne racunaju.

izostanak sa posla zbog odlaska na vojnu sluzbu - 2 5 WWW. pa time ne moze biti ni razlog za prestanak radnog odnosa. Izostanak s posla opravdan ako je zaposleni bio blestan bez obzira na to sto je javio drugom. izostanak sa posla nece biti opravdan bez obzira na to sto zaposleni posjeduje ispravu da je bio na bolovanju. samo po sebi. Medjutim s druge strane. zbog cega ima karakter vise sile. za sve vrijeme dok se nalazi u pritvoru. a ne zaposlenog. Zaposlenik koji je stavljen u pritvor udaljuje se sa rada. To se desava u onim slucajevima kada poslodavac ne bude blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi u pritvor. a da prije toga ne utvrdi razlog zbog kojeg zaposleni nije dosao na posao. Ako se utvrdi da zaposleni nije bio stvarno bolestan ili ne u mjeri da nije mogao doci na posao. izostajanje s posla bice opravdano bez obzira na to sto bolovanje nije otvoreno i sto zaposleni ne posjeduje ispravu o bolovanju. cak i kad ne postoji isprava o bolovanju. znaciti da ne postoji opravdan razolog izostajanja s posla zbog bolesti. U vezi sa tim sudovi su zauzeli stav da se pritvor mora tretirati kao visa sila i da je obaveza drzavnog organa koji je odredio pritvor. otuda se ne moze uzeti da je izostajanje sa posla usljed ovog razloga neopravdano i da predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa.COM zaposleni ima urednu ispravu da je bio na bolovanju. . da o tome obavjesti poslodavca. i obrnuto odsustvo isprave o bolavanju ne mora.WWW. Odredjivanje pritvora je akt drzavnog organa na koji stranka u ovom postupku nisu mogle uticati.COM .BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. a ne formalno postojao opravdan razlog. Desava se da zaposlenom koji je stavljen u pritvor prestaje radni odnos zbog neopravdanog izostajanja sa posla. a ne izabranom ljekaru. pa po proteku pet radnih dana poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenom. .izostanak sa posla zbog stavljanja u pritvor - Stavljanje zaposlenog u pritvor ne moze se tretirati kao neopravdano izostajanje s posla. Bolest zaposlenog sprecava donosenje odluke prestanku radnog odnosa zbog neopravdanog izostajanja s posla. isprava o bolovanju ne mora biti apsolutan dokaz o opravdanosti izostanka sa posla ni kad je izdata od nadleznog ljekara. odnosno sto je isprava o bolovanju nije izdata od strane ljekara kod koga zaposleni treba da se lijeci u smislu propisa o zdravstveno osiguranju. Poslodavac moze uvijek provjeriti njenu vjerodoslovnost. Bitno je da li je stvarno. Za vrijeme pritvora zaposlenik se nalazi pod obaveznom suspenzijom. Ako je zaposleni stvarno bio bolestan i ko su zbog toga postojali razlozi za otvaranje bolovanja.

pa moze biti razlog za prestanak radnog odnosa ako zaposleni izostane s posla potreban broj radnih dana ili. ne moze se smatrati strajkom.WWW. Zakon govori o neopravdanom ‘’izostanku s posla’’.COM Odlazak zaposlenog na vojnu sluzbu prestavlja opravdan razlog nedolaska na posao. opravdava izostanak sa posla i kad poslodavac u momentu odlucivanja o prestanku radnog odnosa nije znao da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. osnov za izricanje disciplinske mjere zbog povrede radne duznosti. Medjutim. kao razlog za prestanak radnog odnosa. razlog za 2 6 WWW. Fizicko prisustvo zaposlenog na random mjestu ne sprjecava nastupanje osnova za pprestanak radnog odnosa zbog neopravdanog odsustva s posla. vec drugom vrstom obustave rada koja ne uziva pravnu zastitu. U teoriji postoji misljenje da izostanak s posla postoji. Ucesce u tako organizovanom strajku predstavlja opravdan razlog izostanka s posla. pa to sto od strane zaposlenog ili nadleznog drzavnog organa nije bio blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. Poslodavac je duzan da uvijek utvrdi stvarne razloge zbog kojih zaposleni nije dosao na posao.“izostanak s posla” kad zaposleni dodje na posao. pa se ne moze prihvatiti. Sudovi su zauzeli stav da vojna sluzba. odbija da izvrsava svoju radnu obavezu. Takvo misljenje nema osnova u zakonu. strajk koji nije organizovan u skladu sa zakonom. To pravo zagarantovano je ustavom i zakonom. Odluci o prestanku radnog odnosa predhodi ispitivanje da li je izostajanje radnika s posla bilo opravdano ili ne.BH-PRAVNICI. a ne radi.izostajanje sa posla zbog ucesca u strajku - Pravo na strajk je ustavno pravo svakog zaposlenog. pak. pa ono ne moze biti osnov za prestanak radnog odnosa. . a odbije da radi U praksi se desavaju o takve situacije da zaposleni dodje na posao. U vezi sa tim postavlja se pitanje da li takvo ponasanje zaposlenog moze smatrati neopravdanim izostankom sa posla.COM .dvije su razlicite stvari koje se ne mogu poistovjecivati. To znaci da se strajk mora organizovati i sprovesti onako kako je to odredjeno zakonom. odbijanje zaposlenog da radi moze biti razlog da se protiv njega pokrene disciplinski postupak zbog neizvrsavanja radnih obaveza ili.. Nacin ostvarivanja prava na strajk uredjen je zakonom. a ne o odbijanju zaposlenog da radi i da izvrsava svoje radne obaveze. Izostanak s posla i odbijanje zaposlenog da radi kad je on prisutana poslu.BH-PRAVNICI. Samo strajk koji je organizovan u skladu sa zakonom je legitiman i uziva pravnu zastitu. Ucesce u takvoj obustavi rada ne predastavlja opravdan razlog izostanka sa posla. kao i pritvor. .

izostanak s posla - Da bi zaposlenom prestao radni odnos potrebno je da on neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopno. Neopravdano izostajanje s posla zakon vezuje samo za radne. Kod neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana. odnosno da li se i kada dani nedeljnog odmora mogu racunati kao dani neopravdanog izostanka s posla. da li su ti dani za zaposlenog bili radni dani. bez obzira na to sto se po zakonu subota smatra kao radni dan. Donosenje odluke o prestanku radnog odnosa Zbog neopravdanog izostranka sa posla zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona. ugostiteljstvo. subota.WWW. za zaposlene u odredenim delatnostima. subota I nedelja mogu se racunati kao dani neopravdanog izostanka sa posla samo onda kada je zaposleni bio duzan da radi I ovim danima. postavlja se pitanje kako se u tom slucaju racunaju radni dani. dana 2 7 WWW. a ne kalendarske dane.tj. kao sto je trgovina. a cesto i nedelja predstavlja radne dane.. tj. To posebno vazi za subotu. radni dani moraju biti uzastopni. pa i u nedelju. vec poslodavac treba da donese odluku o otkazu ugovora o radu (mora na nesumnjiv nacin da utvrdi da li je zaposleni neopravdano izostao sa posla 5 rad. . Posto period od pet uzastopnih radnih dana obicno obuhvata i neradne dane nedeljnog odmora.subotu i nedelju.COM . prestavlja neopravdani izostanak s posla.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. bez obzira na nacelnu saglasnost neposrednog rukovodioca da zaposleni moze da ide na godisnji odmor. zdravstvo i sl. Odlazak radnika na godisnji odmor prije donosenja rjesenja ne bi bio moguc ako se sa tim ne slozi direktor koji odlucuje o koristenju godisnjeg odmora. Znaci. u kontinuitetu. kada su zaposleni duzni da dodu na posao i da rade. odnosno odobrenja direktora. Za razliku od toga.izostanak sa posla zbog odlaska na godisnji odmor - Sudovi su zauzeli stav da odlazak zaposlenog na godisnji odmor bez odluke. u period od pet uzastopnih radnih dana ne mogu se racunati subota i nedelja. koja se po zakonu racuna kao radni dan. Za one koji nikada ne rade subotom i nedeljom. . pri cemu se ne racunaju neradeni dani. Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li je zaposleni bio duzan da radi u subotu.COM prestanak radnog odnosa po nekom drugom osnovu. a ne osnov za prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka s posla.

Prestanak radnog odnosa po sili zakona Zaposlenom prestaje radni odnos bez njegove volje I volje poslodavca ako nastupe cinjenice za koje zkon automatski vezuje prestanak rad. odnosa donosi se bez vodjenja disciplinkog postupka. Poslodavac je duzan da zaposlenom isplati svfe neisplacene zarade. bez obzira sto su za to ispunjeni svi zakonski uslovi. a odluka o prestanku rad. odnosa. Da bi odlucio o tuzbenom zahtjevu sud mora utvrditi da li su bili ispunjeni svi zak. U upozorenju ce da nevede osnov za davanje otkaza. o radu daje se u posmenom obliku (rjesenje) i obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku. naknade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka rad. uslovi za donosenje ove odluke. odnosa Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze postovanja otkaznog roka. Prestanak radnog odnosa protiv volje radnika (otkaz od strane poslodavca) • • • • Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku uz otkazni rok. odnosa: 2 8 WWW.COM uzastopno) Neopravdan izoastanak sa posla pretstavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa bez saglasnosti zaposlenog. o radu u slucaju prestupa ili povreda rad. odnos danom dostavljanja rjesenja.COM . Poslodavni organ ne mora donijeti odluku o prestanku rad. odnosa bez saglasnosti radnika. ako je obavjestio zaposlenika o: nastupanju privrednih i tehnickih okolnosti koje su se negativno odrazaile na tog poslodavca o tome da zaposlenik nije vise u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz rad. odnosa.WWW. obaveza koje su ozbiljne ali ne koliko prethodne poslodavac ce prvo uruciti pismeno upozorenje. Upozorenje je obavezna procesna radnja u otkaznom postupku koja moze imati preventivni karakter kada se zaposlenom daje sansa da popravi ponasanje. odnosa. dana je osnov za prestanak rad. Otkaz ug. Protiv odluke o prestanku radnog odnosa zaposleni moze pokrenuti radni spor kod nadleznog suda. Neopravdano izostajanje sa posla 5 r.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. u slucaju: da je zapolenik odgovoran za tezi prestup ili za tezu povredu radne obaveze iz ug. mjera prestanka rad.vise ne spada u povrede radnih obaveza zbog kojih se izrice disc. cinjenice i dokaze koji ukazuju na to das u se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odogovora na upozorenje. Zaposlenom prestaje rad. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ug. o radu.

odnosno pravosnaznoj odluci suda ili drugog organa.COM . Potpunu nesposobnost za rad utvrdjuje nadlezni fond za penzijsko I invalidsko siguranje. vaspitne ili zastitne mjere prema zaposlenom u slucaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom . a ne moze mu se obezbjediti obavljanjedrugih poslova. za obavljanje poslova koje je vrsio prije invalidnosti kao I onih koji odgovaraju njegovoj strucnoj spremi.prestanak radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti - Zaposlenom prestaje radni odnos po sili zakona ako je na nacin propisan zakonom utvrdjeno da je kod njega doslo do gubitka radne sposobnosti. radnog staza ili 40 god.COM • • • • • • usljed navrsenih 65 god. spos. profesionalnom bolescu. starosti I najmanje 20 god. Gubitak rad. zabranjeno da obavlja odredjene poslove. Do zabrane vrsenja odredjenih poslova moze da dodje: po odredbama zakona 2 9 WWW.WWW.BH-PRAVNICI.prestanak radnog odnosa zbog zabrane vrsenja odredjenih poslova - • Zaposlenom prestaje radni odnos po sil zakona ako mu je po odredbama zakona. . je potpuna nesposobnost za rad.prestanak radnog odnosa zbog navrsenih godina starosti i staza - Radniku prestaje radni odnos kada radnik navrsi 40 godina penzijskog staza ili 65 godina zivota i ponajmanje 20 godina staza osiguranja.BH-PRAVNICI. Nastaje kada zaposleni usljed trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu. . I utvrdjuje se prema propisima o invalidskom osiguranju. gubitak radne sposobnost zabrana obavljanja odredjenih poslova odsutnost sa rada zbog izdrzavanja kazne zatvora odustnost sa rada zbog primjene mjera bezbjednosti. radnog staza bez obzira na godine starosti.danom dostavljanja pravosnazne odluke. povredom van rada ili bolescu van rada izgubi radnu spos.danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdjivanju gubitka radne sposobnosti.

BH-PRAVNICI.COM • • po pravosnaznoj odluci suda po pravosnaznoj odluci drugog organa Zakon sadrzi opste pravne norme. postupku il zastitinih mjera u postupku tvrdjivanja odgovornosti za privredne prestupe. primjenom mjera bezbjednosti u kriv.COM . vaspitne ili zastitne mjere- • • • • • • • Zaposlenom prestaje radi odnos po sili zakona ako mu bude izrecena jedna od ovih mjera u trajanju duzem od 6 mjeseci iz zbog toga mora da bude otsutan sa rada. Po odredbama zakona zabrana bi se mogla odnositi na to da u drzavnim organima ne mogu da rade lica osudjena na kriv. Zabrana vrsenja odredjenih poslova moze da bude indirektna posljedica oduzimanja vozacke dozvole u prekrsajnom postupku (profesionalni vozac) Zabrana rada moze biti osnov za prestanak radnog odnosa samo ukoliko se zaposlenom ne moze obezbjediti obavljanje drugih poslova.BH-PRAVNICI. djelo.popravni dom upucivanje u socijalnu ustanovu Od zastitnih mjera dolaze u obzir samo: udaljenje stranca obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana Relativnost mjera uslovljena je potrebom da radni otsustvuje sa rada u trajanju duzem od sest mjeseci.prestanak radnog odnosa usljed prestanka rada poslodavca - 3 0 WWW. Pravosnaznom odlukom suda zaposleno se moze zabraniti vrsenje odredjenih poslova. Od mjera bezbjednosti dolaze u obzir: obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana protjerivanje stranca iz zemlje Od vaspitnih mjera dolaze u obzir samo zavodske mjere: upucivanje u vaspitno.WWW. -prestanak radnog odnosa zbog odsutnosti usljed mjere bezbjednosti. a one se ne mogu upojedinjavatibez odluka organa koji te norme primjenjuju. danom pocetka primjene te mjere. na bezuslovnu kaznu zatvora od namanje 6 mjeseci ili za kaznjivo djelo koje ga cini nepodobnim za obavljanje poslova u drzavnim organima. .

Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca Poslodavac moze otkazati ugovor o radu iz razloga koji su predvidjeni zakonom. Izjava data u stanju neuracunljivosti I pod Manama volje ne proizvodi pravna dejstva.WWW. Razlozi otkaza se ne navode. validna je ako je pismena. Sporazumni prestanak radnog odnosa Radni odnos moze da prestane sporazumom izmedju zaposlenog I poslodavca. mora da postoji razmak od najmanje 15 dana. predocavanje posljedica i sporazum. Zakljucenje stecajnog postupka je osnov prestanka radnog odnosa po sili zakona. u svako doba. Otkaz ug. Otvaranje stecajnog postupka nije osnov za prsestanak radnog odnosa po sili zakona. odnosa je sporazum koji zakljucuju poslodavac I zaposleni.moze. Poslodavac je duzan da prije potpisivanja sporazuma pismenim putem obavjesti zaposlenog o posljedicama do kojih dolazi u ostvarivanju prava za slucaj nezaposlenosti. a ne mora da bude primjenjen. Sporazum o prestanku rad. ako zaposleni to ne zeli. Izjava volje zaposlenog kojom otkazuje ugovor o radu. Sporazum je zakljucen kada postignu saglasnost. mora biti napisan I potpisan. nedostatak potrebnih znanja i sposobnosti 3 1 WWW. jasno I nedvosmisleno. ako to zeli. tj. Akt prestanka radnog odnosa je sporazum.BH-PRAVNICI. Sporazum mora da bude product podudarne volje poslodavca I zaposlenog izrazene slobodno. izricita. Otkaz ugovora o radu od stane zaposlenog Svako ko radi moze.inicijativa moze da slijedi I od zaposlenog I od poslodavca. odnosa. Osnov za prestanak rad. pretati da radi iz bilo kog razloga. To je donja granica otkaznog roka. o radu zaposleni dostavlja najmanje 15 dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Ti razlozi su: • neostvarivanje rezultata rada.BH-PRAVNICI. odnosa mora iti zakljucen u pismenoj formi. kategoricna. tj. Sporazumjevanje. jasna I nedvosmislena. Pravne posljedice stecajnog postupka nastaju danom isticanja oglasa o pokretanju stecajnog postupka na oglasnoj tabli suda. Izmedju dostavljanja I dana koji je naveden kao dan prestanka rad. Zaposleni ima pravo da otkaze polodavcu ugovor o radu.COM .COM Treba razlikovati dva momenta: pokretanje i okoncanje stecajnog postupka. Otkaz djeluje od dana dostavljanja poslodavcu.

o radu. kod njega nema ni strucnosti. poslodavac ne mora da ceka pravosnaznu presudu. Znaci. zloupotreba bolovanja Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni zloupotrijebi odsustvo zbog privremene sprijecenosti za rad. obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba. • povreda radne obaveze Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj svoom krivicom ucini povredu radne obaveze utvrdjene opstim aktom ili ug. Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje.) necinjenjepropustanje radnje koju je morao preduzeti) narusavanje radne discipline Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ne postuje radnu discipline. odbijanje promjene visine licnih primanja Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj odbije potpisivanje aneksa ugovora o radu ponudjenog radi promjene iznosa osnovne zarade ili elemenata za utvrdjivanje radnog ucinka.. ni umjeca. odnosno 6 mjeseci od nastanka. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak I to udaljenje moze trajati 3 mjeseca. uvecane zarade. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede.WWW. tuca.u tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. odbijanje promjenje posla ili zaposlenja Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa I organizacije rada. • • • • • 3 2 WWW. koja se moze ogledati u cinjenju i necinjenu.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Neuk radnik ne umije da radi. Zloupotreba ovog prava je zapravo zloupotreba prava iz zdravstvenog osiguranja. ali uvijek mora biti voljna (cinjenje. Ovaj otkazni razlog traje 3 mjeseca od saznanja. odnosno ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca.COM Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako utvrdi da ne ostvaruje rezultate rada. ni vicnosti… Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno. premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada. naknade zarade I drugih primanja. nema potrebna znanja I sposobnosti. ucinjeno krivicno djelo Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom.. propisanu aktom poslodavca.COM . Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili opravdanost bolovanja moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti.preduzimanje radnje koja nije dozvoljenja (alcohol. tj.

Pismenim testom za visoku stručnu spremu i višu stručnu spremu obuhvaćene su teme: 1. upucivanje na rad kod drugog poslodavca. prekvalifikacija ili dokvalifikacija.Upravni postupak i upravni spor 4. Pripravnički staž za lica za završenom srednjom stručnom spremom traje šest mjeseci. Organ državne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upražnjenog radnog mjesta Agenciji naglašava da za konkretno radno mjesto želi zasnovati radni odnos sa pripravnikom.za lica sa završenom višom stručnom spremom devet mjeseci. o radu uz postovanje otkaznog roka od najmanje 5 radnih dana.BH-PRAVNICI.Kancelarijsko poslovanje u državnoj upravi 3 3 WWW.testiranje. Program stručnog osposobljavanja pripravnika i način polaganja stručnog ispita sprovodi Agencija. pretane potreba za obavljanjem odredjenog posla. vremenom… Naknadni uslovi su da ovaj oslodavac u roku od 6 mjeseci ne moze da na ovo radon mjesto zaposli drugo lice.a sa visokom stručnom spremom godinu dana.Sistem državne uprave Republike Srpske 3.WWW.razgovora-intervjua Kandidati koji su položili pravosudni.u obliku pisanog testa koji se sastoji od pitanja s opcijonim odgovorima 2. Prethodni uslova za ovaj otkaz je da se zaposlenom ne moze obezbjediti premjestaj na druge poslove. • ZAPOŠLjAVANjE PRIPRAVNIKA U organima državne uprave može se zasnovati radni odnos sa licem koje prvi put stupa uradni odnos-pripravnikom. Lice koje se prima u državnu sklužbu u svopjstvu pripravnika dužno je da istekom određenog roka položi stručni ispit.ispit za sudije za prekršaje ili stručni ispit su oslobođeni polaganja istog. ako ukoliko prije isteka ovog roka nastane potreba za obavljanjem istih poslova. a i zaposleni poslodavcu otkazu ug. prednost u zaposljavanju ima zaposleni kome je prethodno preato radni odnos.COM • prestanak potrebe za radom poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako usljed tehnoloskih. odustanak od probnog rada Otkaz za vrijeme probnog rada je predvidjen Zakonom o radu. Po tim odredbama za vrijeme probnog rada moguce je da poslodavac zaposlenom.Ustavni sistem Republike Srpske 2.Radni odnosi uopšte i u organima državne uprave 5. rad sa nepunim rad.COM .Pismeni test je eliminatoran.BH-PRAVNICI. TESTIRANjE Javno testiranje kanidata održava se najkasnije 15 dana nakon isteka roka za podnešenje prijava kandidata i sastoji se iz dva dijel: 1. ekonomskih I organizacionih promjena.

vremnski period na koji se radnik prima 5.kandidar mora tačno da odgvori na najmanje 20 pitanja.sposobnost kandidata da radi na određenom radnom mjestu za koje se prijvio.Kancelarijsko poslovanje Da bi položio test.sa označavanjem samo jedne od ponuđenih opcija.dužan je da u roku od 3 dana od dana isteka rok za donošenje riješenja dostavi Agenciji pismeno obrazloženje o razlozima odbijanja. Ukoliko izborna komisija ocijeni da su razlozi za odbijanje opravdani.predsjednik izborne komisije saopštava rezultate testiranja.WWW.opštu predanost kandidata službi u državnim organima kao i njegovu ukupnu stručnost i sposobnost da se prilagodi radu u okruženju koje karakterišu stalne promjene. Razgovor ili intervju.U tom slučaju agencija ponovo raspisuje novi javni konkurs.BH-PRAVNICI.ukoliko se radi o radu na određeno vrijene.uključujući stručne sposobnosti karakteristične za tu vrstu posla 2.Radni odnosi uopšte 2.neodređeno 2. Razgovor ili intervju može trajati najviše jedan sat. U slučaju da stariješina organa državne uprave odbije da izda riješenje o prijemu radni odnos predloženog kandidata Agencija ponovo saziva izbornu komisiju.naziv radnog mjesta državnog službenika 3.Tokom razgovora postavljaju se pitanja da se iz odgovora na njih može utvrditi sljdeće: 1.a u zapisnik se zapisuju pitanja i odgovori. Riješenje o prijemu državnog službenika mora biti na jeziku koji je u službenoj upotrebi u BiH i državni službenici ga moraju razumjeti. Ukoliko stariješina organa državne uprave u roku od 7 dana od dana prijema prijedloga ne donese riješenje o zapošljavanju ili odbije da donese riješnje o zapošljavanju. Nakon završetka testiranja. Uobičajeno trajanje probnog rada je 30 dana. Kada će državni službenik biti primnljen u radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme utvrđuje se Zakonom. Aktima.s tim da u grupi ne može biti više od pet kandidata.podzakonskim i dr. Riješenje o prijemu u radni odnos državnog službenika treba da sadrži: 1. Predsjednik izborn komisije dostavlja spisak uspješnih kandidata sa kompletnom dokumentacijom Agenciji.COM Pismenim testom za srednju stručnu spremu obuhvaćene su sljedeće teme: 1.COM . Izborna komisija vodi zapisnik o toku razgovora.ako je predviđeno 3 4 WWW.početna plata i radno vrijeme 4.Kandidat ima 60 minuta za riješavanje testa.naziv i sjedište organa državne uprave 2. Radni odnos u državnoj upravi RS se može sasnovari na: 1.sastoji se od grupnog razgovora kandidata sa članovima izborne komisije.BH-PRAVNICI. Ukupan broj bodova koje kandidat dobije za razgovor je zbir bodova dobijenih iz 2 teme.određeno vrijeme.postupak izbora se poništava.trajanje pripravničkog staža ili probnog rada.

nezadovoljavajuća.zadovoljavajuća.načelnik odnosno gradonačelnik potvrđuje prijem službenika.drugim propisima ili pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u administrativnoj službi jedinice lokalne smaouprave.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.da je stariji od 18 godnina 3. U organima lokalne samouptave zapošljavnje opštinskih ili gradskih službenika ostvaruje se gotovo na isti način kao i u državnim organima uprave.odgovarajuće radno iskustvo 4. OCJENjIVANjE 3 5 WWW. načelnik odnosno gradonačelnik razriješava dužnosti službenika.koji se obično nazivaju organima uprave.odgovarajuća školska sprema 2.U pomenutom pravilniku sadržana su pravila i kriterijumi za ocjenjivanje rada i pravila za napredovanje državnih službenika u državnom organu uprave.na osnovu utvrđenog redoslijeda. Upražnjeno radno mjesto u administrativnoj službi jedinice lokalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa.da je državljanjin RS odnosno BiH 2.Prednost za zapošljavanje imaju pripadnici drugih konstitutivnih naroda.s' tim da prednost imaju pripadnici manjinskig naroda u RS.položen stručni ispit za rad u administrativnoj službi 3.COM .obično pravilnikom. OCJENA RADA I NAPREDOVANjE Ocjenjivanje i napredovanje državnih službenika propisuje se podzakonskim aktom. 2.Zakonom je propisano da bi lice steklo svojstvo službenika mora da ispunjava opšte i posebne uslove.COM RAVNOPRAVNOST U ZAPOŠLjAVANjU Promocija i obezbjeđivanje nacionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javnog konkursa u sradstvima javnog informisanja dostupnim svim građanima RS i BiH i iznalaženje drugih mogućnosti za ubrzan proces proporcijonalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih. Posebni uslovi su: 1. Pod upravom se obično podrazumijeva:ministarstva.republičke uprave i republičke upravne organizacije. Ukoliko je ocjena kandidata: 1.WWW.a tri člana se imenuju sa liste stručnjaka).ukoliko ispunjavaju uslove javnog konkursa. Odluku o izboru kandidata donosi načelnik opštine.da ispunjava druge uslove utvrđene zakonom.odnosno gradinačelnik.da ima opštu zdravstvenu sposobnost 4. Prilikom prijema u radni odnos na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika formira se posebna i nepristrasna komisija koju sačinavaju pet članova (dva člana su službrnici.Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja sa rokom od 30 dana za prijavu kandiata.da nije oduđivan za krivično dijelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 3 mjeseca ili za krivično dijelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova u administrativnoj službi jedinice lokalne samouprave. Opšti uslovi su: 1.

COM .publikacija.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.racionalno korištenje radnog vremena i prisutnost na poslu (10 bodova) 6.zadovoljava (od 50 do 60 bodova) 3. Ocjenu rada rukovodioca samostalne repubičke upravne organizacike u uprave koja za svoj rad odgovara Vladi.kvalitetno.COM Državni službenici koji su radnom odnosu na određeno vrijeme se ne ocijenjuju. Ukolika je ocjena negativan državni službenik u cilju poboljšanja stručnog znanja prolazi kroz dofatni program stručnog osposobljavanja koji u dogovoru s njim odredi neposredni rukovodilac.kao rezultat kvalitetnog.Pravo na učešće 3 6 WWW. Predmet ocjenjivanja su: 1.vrši Vlada na osnovu izvještaja komisije.Komisiju imenuje Vlada. Ocjenu rada rukovodioca republičke upravne organizacije i republičke uprave u sastavu ministarstv.WWW. Ocjenu rada pomoćnika ministra i sekretara ministarstva vrši ministar.Pri ocjeni rada polazi se od rezultata koje je državni službenik postigao u izvršavanju poslova radnog mjesta na kojem je raspoređen.efikasno i stručno obavljanje poslova (50 bodova) 2.Napredovanje u službise vrši popunom upražnjenog radnog mjesta na kojem je državni službenik zaposlen.naročito se ističe (više od 80 bodova).objavljivanje studija.Rad državnog služebnika se može ocjenjivati i periodično u toku godine (tromjesečno).Ocjenu rada ostalihdržavnih službenika vrši neposredno nadređeni državni službenik. Rad sržavnih službenika se ocijenjuje svake godine.naučnih radova. Njanovijim izmjenama i dopunama Zakona.Rad državnog službenika mora biti ocijenjen najkasnije do februara tekuće godine-za proteklu godinu.Organ državne uprave u kojem s eukaže poreba za popunom radnog mjesta. NAPREDOVANjE Napredovanje je postupak kojim državni službenik stiče uslov za prelazak na radno mjesto više kategorije.ocjenjivanje se vrši svakih 6 mjeseci.lične osobine značajne za službu (10 bodova) 7.obavezno stručno usavršavanje (15 bodova) 3.podnosi zahtijev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtijevu naglašava da želi da se to radno mjesto popuni napredovanjem u službi.zanjenika i pomoćnika rukovodioca republičke upravne organizacije i republičke uprave u sastavu ministarstva i glanog inspektora vrši ministar.ne zadovoljava (manje od 50 bodova) 2.ističe se (od 60 do 80 bodova) 4.školskih udžbenika i stručno usavršavanje (5 bodova) Opisne ovjene kojima se ocijenjuje rad državnih službenika su: 1.domaćinski odnos prema sredstvima rada (10 bodova) 5.knjiga.profesionalnog i stručnog obavljanja poslova.marljivost u službi (10 bodova) 4.sastoji se od tri člana koji imaju isti status kao i rukovodioci koji se ocjenjuju.stručnog usavršavanja i radnog staža provedenog u službi.

a to je najduže 3 mjesevc u toku jedne godine.redovno se javlja višak državnih službenika.Uslovi za napredovanje su: 1.sa ocjenom naročito se ističe nakon tri godine. Državni službeni kome je izrečena disciplinska mjera zaustavlja se u napredovanju: 1. VIŠAK DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U slučajevima kada u organima državne uprave dođe do smanjenja obima poslova ili dođe do spajanja dva ili više organa uprave.COM imajusamo državni službenici zaposleni u tom organu državne uprave. 3 7 WWW.Ukoliko državni službenik ne prihvati to radno mjesto na koje je raspređen prestaje mu se radni odnos.organ odnosno stariješina donosi riješenje kojim se utvrđuje da mu je prestao radni odnos.Upućeni službenik odtvaruje sva prava iz radnog odnosa u organu u koji je upućen.To može da traje najduže 6 mjeseci u toku jedne godine.BH-PRAVNICI. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz organa državne uprave u institucije BiH može se vršiti u slučaju kada je osnovana nova institucija BiH po osnovu prenosa nadležnosti sa RS na BiH ili kada BiH u skladu sa Ustavom preuzme nadležnosti koje je do tada obavljala RS. PREMJEŠTAJ Premještaj se vrši samo u slučajevima povećanog obima poslova i ako se sporazumiju funkcionerikoji rukovode tim organima.dvije godine 3. Državni službenici koji se premještaju i raspoređuju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom.Ukoliko nije moguće da se državni službeni rasporedi. Ukoliko državni službenik po okončanju disciplinskog postupka bude oslobođen odgovornosti.za obustavu isplate plate u iznosu od 50 % .profesionalno i stručno obavljanje poslova 3.za udaljenje sa posla u trajanju od tri do šest mjeseci-četiri godine.smatraće se da nije ni zaustavljen u napredovanju.radni odnos na neodređeno vrijeme 2.sa ocjenom ističe se nakon četiri godine 3.BH-PRAVNICI. Zaposleni u organu državne uprave može biti privremeno upućen na radno mjesto van sjedišta u kome radi.COM .Upućivanje se vrši u vremenskom periodu dok traju razlozi za to.stručno usavršavanje 4.Odluku o preraspoređivanju službenika donosi organ ili stariješina državne uprave u kojo se državni službenik raspoređuje.odnosno gradonačelnik.WWW.sa ocjenom zadovoljava nakon šest godina 2.Po isteku tog roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kome je radio prije upućivanja. Raspoređivanje službenika na radna mjesta u administrativnoj službi vrši načelnik opštine.radni staž-vrijeme provedeno u službi Državni službenik stiče uslov za redovno napredovanje u višu kategoriju radnog mjesta: 1. Raspoređivanje službenika u ovom slučaju vrši se u skladu sa njihovom stručnom spremom i ostalim klasifikacijama zaposlenih.za pismeni ukor-godinu dana 2.za udaljenej sa posla u trajanju od dva dana do tri mjeseca-tri godine 4.

obavlja druge poslovo u skladu sa zakonom.proprema i vodi program obuke i stručno usavršavanje državnih službenika 8.načelnik odnostno gradonačelnik donosi riješenje kojim se utvrđuje da mu je prestao radni odnos uz obavezu isplate otpremnine u skladu za zakonom i kolektivnim ugovorom.priprema i vodi centralni registar 7.oglašavnaje na zahtijev organa državne uprave upražnjenih radnih mjesta.COM . Odbor ima predsjednika koji se bira na konstitutivnoj sjednici Odbora na prijedlog uprave i lokalne samourave.Agencija se posebno stara o promociji i obezbijeđivanju nacionalne ravnopravnosti kod izbora državnih službenika.COM Ukoliko se službenik ne može rasporediti u skladu sa pravilnikom o radu.njihove prirode.pripremanje kodeksa državnih službenika 3.predlaganje načina i programa polaganja stručnih ispita za pprijem kandidata u državni program 5. AGENCIJA ZA DRŽAVNU UPRAVU Osniva je Vlada.Nacionalna pripadnost se određuje u skladu dobrovoljnog izjašnjavanja. FINANSIRANjE ORGANA DRŽAVNE UPRAVE Pri određivanju visine sredstava za finansiranje poslova državne uprave polazi se u prvom redu od potrebe obezbjeđivanja potpunog i efikasnog vršenja tih poslov. Nadležnosti Agencije su: 1.obima i drugih uslova utvrđenih posebnim zakonom.Nadležnost i način rada Agencije utvrđuje se pravilnikom koji donosi direktor Agencije uz predhodnu saglasnost Vade. Sredstva za isplatu zarade državnih službenika obezbijeđuje se za: 1. Protiv prvostepenog riješenja državni službenik protiv koga se vodio disciplinski postupak i podnosilac zahtijeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprave za žalbu u roku od 15 dana od dana prijema riješenja.odgovara na zahtijev zakonodavnih i izvršnih vlasti 9.Čine je direktor.BH-PRAVNICI.Članove odbora na osnovu javne konkurencije i konsultacija sa savezom opština i gradova RS imenuje Ministarstvo iz reda istaknutih stručnih radnika.naknade neraspoređenim državnim službenicima 3 8 WWW.3 istaknuta stručnjaka iz oblasti državne uprave i sekretar.WWW.osniva se zakonom.postavljanje i imenovanje državnih službenika 2.utvrđivanje karaktera i sadržaj javne konkurencije i sprovođenej postupka javne konkurencije za prijem kandidata u državnu upravu 6. ODBOR DRŽAVNE UPRAVE ZA ŽALBE Odbor na zahtijev državnih službenika.organa državne uprave u kojem je službenik zaposlen i Agancije.planiranje i sprovođenje procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtijev organa državne uprave 4.na rok od 4 godine sa mogućnošću ponovnog izbora.BH-PRAVNICI.ustanovljenje jedinstvenih pravila i procedura za izbor.razmatra po žalbi odluke organa države uprave i Agancije koje se odnose na status državnih službenika.Odluka donijeta po žalbi je konačna.plate državnih službenika 2.

COM 3.osvjetljenja. Prekovremeni rad državnog službenika može uvesti organ ili stariješina organa.poštansko-telegrafske usluge.BH-PRAVNICI.Državni službenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno. Obezbjeđivanje sredstava za plate i utvrđivanje visina plata zaposlenihu organima državne uprave.u prilikama prouzrokovanih višom silim i drugim slučajevima utvrđenim zakonom.Najnižu cijenu rada utvrđuje Vlada.radnog mjesta 2.troškove osiguranja i održavanja sredstava opreme 4. Osnovna plata za puno radno vrijeme utvrđuje se tako što se najnoža cijena rada kao izraz vrijednosti za nanjjednostavniji rad pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom koji se utvrđuje zakonom.BH-PRAVNICI.raspoređenih na 5 dana.a zatim se ukupa iznos povećava za 0. ODMORI Državni služebenik koji radi sa punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena od 30 minuta.odpremnine zaposlenih kojima prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju 3.Raspored korišćenja ovog odmora utvrđuje načelnik stariješina organa državne uprave.u slučajevima neplaniranog povećanja obima posla.Službenik koji ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog radnog staža ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.određene potrebe u vezi sa radom organa državne uprave 2. Plata se određuje zavisno od: 1.naknade državnim službenicima i srugim zaposlenimza čijim je radom prestala potreba.ostale namjene uvedene posebnim zakonom.složenosti poslova i zadataka 3.zakupa i održavanje poslovnih prostorija.vrši se na osnovu kriterijuma utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom.vremena provedenog na radu. Sredstava za materijalne troškovo obezbijeđuju se za: 1. Sredstva za posebne namjene obezbjeđuju se za: 1.druge trošlkove potrebne za vršenje poslova organa državen uprave.WWW.odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine.ogreva.literature i štampanja materijala.a najviše do 20 %. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme državnog službenika iznosi 40 sati sedmično.troškove nabavke potrošnog materijala i sitnog inventara.naknade po ugovoru sa naučnoistraživačkim i drugim organizacijama 6. U organima lokalne samouprave na isti način je regulisano radno vrijeme. 3 9 WWW.5 % za savku navršenu godinu radnog staža.sredstva za modernizaciju organa državne uprave 5.stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih 4.putne i druge troškove koji ne predstavljaju lična primanja 5. 3.COM .Prekovremeni rad može trajati najviše 10 časova sedmično.troškove nabavke stručnih publikacija. 2.

4.sklapanja braka-5 radnih dana. 3.uvredljivo ili na drugi način neprimjerno ponašanje prema građanima. 4.s tim što jedan dio godišnjeg odmora iznosi neprekidno 12 dana.nesavjesno. 4 0 WWW.pripremanaj i polaganja ispita na fakultetu.državni službenik odgovara materijalno i disciplinski i obrnuto.Raspored godišnjih odmora određuje stariješina organa. 5.rođenja djeteta-5 radnih dana.stručnog ili naučnog usavršavanja u inostranstvu.a u obzir se mogu uzeti i želje službenika. 2. ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Zbog neizvršenja zadataka i poslova utvrđenih zakonom i drugim propisim.smrti člana šire porodice-2 radna dana. Državni službenik ima pravo na neplaćeno odsustvor radi: 1. 2.COM . 6.pravnim i fizičkim licima i drugim strankama pred sržavnim organom.pravnim i fizičkim licima. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST Povrede radnih dužnosti su: 1. 7. Neplaćeno odsustvo može isnositi 3 mjeseca.Godišnji odmor se može izuzetno koristiti u dijelovima.teže bolesti člana porodice-1 radni dan. 3.odbijanje davanja podataka ili davanje netačnih podataka organima državne uprave. 2.preseljenja u drugi stan-2 radna dana.COM Godišnji odmor uvećava se za svake navršene 3 godine radnog staža za 1 dan. Krivičn odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsko kažnjavanje. 8.ako je davanje podataka propisano zakonom.BH-PRAVNICI.smrti člana uže porodice-5 radnih dana.BH-PRAVNICI.posjete članu uže porodicekoji živi u inostranstvu. 3. Godišnji odmor službenici po pravilu koriste neprekidno.obavljanaja neodložnih i porodičnih poslova. ODSUSTVA Državni službenik ima pravo na plaćeno odsustvo u toku jedne kalendarske godine u slučajevima: 1.izražavanje ili zastupanje političkih opredjeljenja u izvršavanju zadataka i poslova u organima državne uprave.neizvršavanje.njege teško oboljelog člana uže porodice. 4.koje je dužan obrazložiti u zahtijvu. 5. 5.u skladu sa mogućnosti i potrebama administrativne službe.s tim da ukupan godišnji odmor ne može isnositi više od 30 radnih dana.zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja. Državni službenik koji nije navršio 6 mjeseci radnog staža ima pravo na godišnji odmor od 1 radnog dana za svaki mjesec.obilježavanja dana svog vjerskog praznika-2 radna dana.odnosno neblagovremeno izvršavanje radnih zadataka.osim u slučajevima stručnog i naučnog usavršavanja u inostranstvu koje može trajati do 1 godine.polaganje stručnog ispita-dva radna dana.nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima.WWW. 6.nedostojno.

pravna lica i druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupu kod organa državne uprave.radnje koje ometaju građane. Postupak za utvrđivanje povrede i izrivanje disciplinske mjere je hitan. Za povredu radnih dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: 1. 3. SUSPENZIJA DRŽAVNOG SLUŽBENIKA Do suspenzije državnog službenika dolazi u sljedećim slučajevima: 1.ako je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za teže krivično dijelo.raniji rad i držanje državnog službenika i druge okolnosti koje mogu biti bitne.prestanak radnog odnosa.COM .BH-PRAVNICI. Odluka o disciplinskoj mjeri postaje konačna: 1.dolazak na rad u pijanom stanju ili uživanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena.Disciplinska mjera osbustavlja isplatu plate u iznosu od 50 %.ako se državni službenik nalazi upritvoru.naročito težina povrede radne dužnosti i njene posljedice. Protiv zahtijeva državni službenik može uložiti prigovor Komisiji u roku od 5 dana od dana prijema.da se službenik oslobodi odgovornosti i 3. Pri donošenju odluke uzimaju se u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Protiv prvostepenog riješenja državni službenik i podnosilaca zahtjeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprava za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema riješenja. Odluku o suspenziji u obliku riješenja donosi stariješina organa.BH-PRAVNICI.WWW.kad istekne rok za žalbu.a žalba nije podnesena. 8. Zahtijev se obavezno dostavlja državnom službeniku i sindikalnoj organizaciji. 2.COM 7.Inicijativu za pokretanje postupka može sdati svaki državni službenik koji sazna o učinjenoj povredi radne dužnosti. Odluka odbora donijeta po žalbi je konačna.neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku 6 mjeseci ili neopravdano izostajanje sa radnom mjesta 3 dana uzastopno.odbijanje poslova radnog mjesta za koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga funkvionera koji rukovodi organom državne uprave.odnosno Vlada za rukovodne državne službenike.pismeni ukor. Disciplinska mjera za povredu radne dužnosti ne može se izvršiti po isteku roka od 60 dana od dana konačnosti odluke kojom je izrečena. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće se zahtijevom Vlade ili laca koje ona za to ovlasti.ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za dijelo učinjeno u vršenju njegovih zadataka i poslova. 2.stepen odgovornosti.uslovi pod kojim je povreda načinjena.a kompletan predmet sa svim prilozima dostavlja se predsjedniku disciplinske komisije. 2.danom dostavljanja drugostepenog riješenja doonesenog po žalbi.Protiv riješenja o suspenziji državni službenik ima pravo 4 1 WWW. 9. 10.

Zahtijev organa državne uprave za naknadu štete zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana isplaćene naknade štete.odkazom (daje se u pismenoj formi i obavezno mora biti obrazložen.namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokovao državnom organu.pravnom ili fizičkom licu. Protiv rješenja o naknadi štete državni službenik može podnijeti prigovor stariješiniorgana ili Vladi.neposrednom rukovodiocu.ispunjenjem uslova za penziju (40 godina radnog staža ili starosna 65 godina života). 5.BH-PRAVNICI.WWW.Zakon o lokalnoj samoupravi uređuje zaštitu pomenutih prava.na osnoviu dogovora između subjekata.smrću. Postojanje štete i odgovornost za štetu utvrđuje posebna komisija koju imenuje stariješina organa odnosno Vlada. 2. 6.ili je oslobođen optužbe. PRESTANAK RADNOG ODNOSA Zakonom su predviđene 2 grupe razloga zbog kojih dolazi do prestanka radnog odosa: 1.po sili zakona.ako mu je pravosudnom sudskom odlukom izrečena kazna prestanka radnog odnosa zbog povrede radnih obaveza.ako mu nije izrečena disciplinska mjera. MATERIJALNA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Državni službenik ogdovoran je za štetu koju je na radu ili u vezi sa radom.BH-PRAVNICI.ako daje radnik. PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Prava i dužnosti zaposlenih u administrativnoj službi lokalne samouprave ostvaruju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.uviđanjem i vještačenjem na licu mjesta i izvođenjem drugih dokaza potrebnih da se šteta i odgovornost za štetu utvrde. 2.ili je optužba odbijena. 3.danom početka izvršenja krivičnopravne sankcije.usmeno ili pismeno.COM žalbe Odboru za žalbe u roku od 15 dana po prijemu riješenja.ali ne zbog nadležnosti. 7.ako je krivični postupak protiv njega obudtavljen.odkazni rok počinje da teče os dana dostavljanja riješenja i traje 15 dana. Svaki državni službenik je obavezan da prijavi šettu u roku od 24 sata. 4 2 WWW. Državnom službeniku pripada razlika između primljene plate i plate koju bi ostvario da nije suspendovan kao i drga prava iz radnog odnosa koja zbog duspenzije nije ostvario u slučaju: 1.pravo službenika da se pismeno obraća načelniku opštine ili gradonačelniku.kroz korištenje instituta radnog prava koja se odnose na: 1. 4.prestankom rada poslodavca.COM .a 30 dana. 2. Do prestanka radnog odnosa može doći samom voljom državnog službenika: 1.Suspenzija traje dok za to postoje razlozi.ako odkaz daje poslodavac).trenutkom kada se poslodavcu dostavi riješenje o potpunom gubitku radne sposobnosti.Posebna komisija određuje postojanje i visinu štete i odgovornosti za prouzrokovanu šteteu saslušanjem državnog službenika.

članove Predsjedništava BiH.odgovornost. Izuzeće u primjeni zakonskih principa odnosi se na sljedeća lica: 1.zakonitost.unaprjeđenje 9.plate 10. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRAŽNOJ SLUŽBI BiH -ZAKONSKO UREĐIVANjERadni odnosi u državnoj službi BiH regulisani su Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH koji je donesen na osnovu Odluke Visokog predstavnika za BiH.dužnost i prava državnih službenika 5.efikasnost i ekonomičnost. 5.ministri i zamjenici ministara. -ZAPOŠLjAVANjEZapošljavnje i unapređivanje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnoj konkurenciji i profesionalnoj sposobnosti.zastupljenost i struktura državnih službenika 2.ocjena rada 8. 2.pravo da podnese tužbu nadležnom sudu.WWW. -PREDMET ZAKONSKOG UREĐIVANjAPredmet zakona relaevantan za radne odnose su odredbe kojima se uređuje: 1. 4. 3. -ZAKONSKI PRINCIPIDržavna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: 1.osim ako u pomenutim zakonima nije drugačije riješeno.COM .pravo da se obrati upravnom inspektoru.BH-PRAVNICI.članove parlamenta Skupštine BiH 2.premještaj 7.Nacionalna pripadnost temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju.transparentnost i javnost.profesionalna nepristrasnost. 4. 4 3 WWW. 4.pravo da podnese prigovor.subjekti radnih odnosa koji se zakonom primjenjuje 3.BH-PRAVNICI.naknada štete 11.radna mjesta u državnoj službi 4.Zakonodavac je „nacionalizmom“ htjeo da obezbjedi ravnopravnost u procesu zapošljavanja državnih službenika.zapošljavanja 6.COM 2.pravo da podnese žalbu Odboru za žalbe.članove savjeta ministara. 3. 3.disciplinska odgovornost -PRIMJENA ZAKONANa državne službenike primjenjuje se zakon o radnim odnosima u institucijama državne uprave i drugi zakoni koji regulišu obaveze i prava iz radnih odnosaa. 5.

službenik će zatražiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi i identitet izdavaoca naredbe i precizan sadržđaj iste.Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se predpostavlja da je nezakonita.visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice. Državni službenik ima pravo: 1.materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.stručni savjetnik(njegov posao podrazumijeva odgovornost.sudije Suda BiH. 2.ako izdavalac naredbe ponovi naredbu.na odsustvo utvrđeno zakonom.COM .viši stručni saradnik(obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj jedinici. Državni službenik u vršenju svojih dužnosti rukovodi opštim interesom te naročito: 1.šef unutrašnje organizacione jedinice (obavlja složenije poslove odgovoran je za korištenje finansijskih.stručni saradnik (specijalizovan za određenu oblast rada). 2.kao i nastavak rada na istom radnom mjestu ili sl.guvernere i vice guvernere Centralne banke BiH.postupa na sljedeći način: 1.generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Kancelarije za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH. 4. 4 4 WWW.sudije Ustavnog suda BiH.služi i pomaže javnosti. 9.pruža javnosti.pomoćnik ministra(obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za korištenje finansijskih.BH-PRAVNICI. -PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKADržavni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjedta i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poredka i zakona u BiH.za svoj rad odgovara avjetu ministara).sekretar (obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordiniše rad sektora. 2.podnosi izvještaj pomoćniku ministra ili rukovodiocu organizacione jedinice).materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici. 2.osim ako zakonom nije drugačije utvrđeno. 3. 3. -RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBIDržavni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta: 1.WWW. 6.ako je naredba potvrđena. 8. 2.za svoj rad odgovara rukovodiocu institucije) i sekretar sa posebnim zadatkom (obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom savjeta ministara.BH-PRAVNICI.podnosi izvještaj rukovodiocu jedinice).na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju.za svoj rad odgovara ministrima i njihovim zamjenicima).za svoj rad odgovarapomoćniku misnistra osnosno sekretaru). po isteku odsustva.COM 5. Ostali državni službenici: 1.skreće pažnju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost.zainteresovanim stranama i javnim institucijama informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. 7.članovi Stalnog komitete za vojna pitanja.

Državni službenik se nakon postavljanja oslobađa svih vojnih obaveza predviđenih zakonom.COM .na platu i naknadu utvrđenu zakonom.komisiju za izbor sačinjava najmanje 5 članova.Ukoliko ovo nije moguće. 6. -KOMISIJE ZA IZBORNa način utvrđen podzakonskim aktima.BH-PRAVNICI.da štarjkuje u skladu sa zakonom.COM 3. 5.posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava. 4.druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće radno mjesto.institucija prvo inretno oglašava ovo upražnjeno radno mjesto.najmanji VII stepen stručne spreme.opis upražnjenog radnog mjesta. 2. 3.od kojih su najmanje 3 člana državni službenici iz institucije na koju se javna konkurencija odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima 4 5 WWW. 6.opis vrste konkurencije.da je stariji od 18 godina.WWW.da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno zakonom. 7. 7. -UPRAŽNjENA MJESTAUkoliko u instituciji postoji upeažnjeno mjesto državnog službenika. 8.da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovane ili akademske kvalifikacije.da je regulisao vojnu obavezu u skladu sa zakonom.da se nadređeni odnose prema njemu poštujući njegovo dostojanstvo.da je sržavljanin BiH. 4.BH-PRAVNICI.da je zdravstveno sposoban za vršenje određenih poslova predviđenih ovim položajem.Interni oglas se objavljuje najmanje 1 mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u Službenom glasniku BiH i u instituciji u kojoj je radno mjesto upražnjeno.spisak potrebnih dokumenata.popis najvažnijih oblasti konkurencije. 5.da nije odpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere. -INTERNO OGLAŠAVANjESprovodi se u istom organu državne uprave u kojem postoji upražnjeno radno mjesto.rok i mjesto njihovog podnošenja.Agencija u skladu sa zakonskim odredbama pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto eksternim premještajem prekobrojnog službenika koji je na sličnom položaju u drugoj instituciji. 3.da posjeduje uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak.na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju. 5. 4. -USLOVI ZA ZAPOŠLjAVANjEOpšti uslovi za postavljanje državnih službenika su: 1. 6.Interni oglas sadrži: 1.za zaštitu svog fizičkog i moralnog inegriteta od strane države u toku obavljanja službenih dužnosti. 2.upražnjeno radno mjesto se oglašava putem javne konkurencije.

Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ciljeva koje za dati period uvodi direktno nadređeni.zadovoljavajuća. 4 6 WWW. -IZBORNI PROCESKomisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti procjenjenih putem javne konkurencije koja je indentična za sve kandidate koji se prijavljuju na isto radno mjesto.uz predhodno pribavljeno mišljenje nadležne institucije.naziv radnog mjesta. -POSTAVLjANjE DRŽAVNOG SLUŽBENIKADržavnog službenika postavlja Agencija u skladu za rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu. 2.Neposredno nadređeni državni službenik određuje se kao supervizor i odgovoran je za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda.stručni ispit.WWW. 2. 3.ime i prezime državnog službenika.javni ispit.Period probnog rada državnog službenika obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanaj dužnosti i ukupno traje 12 mjeseci.naziv institucije u kojoj državni službenik postavljen.u skladu sa Zakonom.nezadovoljavajuća organ nadležan za postavljanje razriješava dužnosti državnog službenika. Javna konkurencija sadrži: 1.Ukoliko je odjena rada: 1.Agencija objavljuje rezultate javne konkurencije i pismeno obavještava sve kandidate o rezultatima koje su postigli.Ocjenu rada uređuje rukovodilac institucije. 2. -PROBNI PERIODNakon preuzimanja dužnosti službenik prolazi period probnog rada. Postavljanje se vrši upravnim aktom u Službenom glasniku BiH. -OCJENA RADAOcjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme vršenja službe.BH-PRAVNICI.javnost rada komisije. 4. -JAVNA KONKURENCIJAOvo je opšeusvojena kategorija vezana za poštovanje povelje o slobodi pristupa radnom mjestu.Akt o postavljanju sadrži: 1.COM obuhvaćenim procesom javne konkurencije.platni razred.BH-PRAVNICI.dok se ostala 2 člana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi agencija. 2.organ nadležan za postavljanje potvrđuje postavljanje državnog službenika.COM .Podrazumijeva 2 elementa: 1.osim ako zakonom nije drugačije predviđeno.koji time gubi pravo na naknadu zbog odpuštanja.ravnopravnost svih učesnika u procesu zapošljavanja u pogledu definisanja pojma uspješnosti kandidata.

4.BH-PRAVNICI.Agencija po pribavljenom mišljenju nadležne institucije.WWW. -SUSPENZIJAKada se pokrene disciplinski postupak.nezadovoljavajući probni period.regres za godišnji odmor. 3.prestanak radnog odnosa u državnoj službi.odpremninu pri odlasku u penziju. 7.istekom perioda na kojije sekretar sa posebnim zadatcima postavljen.troškove obrazovanja.jubilarne nagrade.prekobrojnost.gubitak državljanstva BiH.sticanje državljanstva druge države suprotno sa Utavom BiH i njenim zakonima.COM . 5. 2. 9.državni službenik u cilju poboljšanja situacije prolazi kroz program koji uz konsultacije odredi njegov direktno nadređeni. 11.represivne mjere:suspenzija prava učešća u javnim konkurecijama u periodu od najviše 2 godine.trajna nesposobnost za obavljanje radne dužnosti.ispunjenje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje.organ nadležan za postavljanje državnog službenika odmah suspenduje u slučajevima: 4 7 WWW.kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom perioda od 2 do 30 dana. -OSTALE NAKNADEDržavni službenik ima pravo na naknadu za: 1. 8.degradacija na najnižu kategoriju u okviru radnih mjesta.odbijanje polaganja zakletve ili potpisivanje teksta iste.riješava dužnosti državnog službenika.u slučaju smrti službenika i člana njegovo uže porodice 5.ako je osuđen za krivično dijelo i izdržavanja kažne zatvora.prehranu za vrijeme rada. -DISCIPLINSKE MJERE1. 6. 2. 2.dvije uzastopno negativne ocjene. 10.Ukoliko su 2 uzastopne negativne ocjene.COM Rezultati ocjena se uzimaju u obzir prilikom unaprjeđenja.dobrovoljno istupanje iz državne službe.BH-PRAVNICI. 7. 6. -PRESTANAK RADNOG ODNOSADržavnom službeniku prestaje radni odnos u državnoj službi u sljedećim slučajevima: 1.troškove prevoza na posao i sa posla. 4. -PLAĆENO ODSUSTVODržavni službenik ima pravo na naknadu plate od visine jedne plate za vrijeme godišnjeg odmora i plaženog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti.mjere opomene:pismena opomena i pismeni ukor. 8.troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad. 3.Ukoliko je ocjena negatrivna.

Mandat mu traje 5 godina i ima pravo na ponovni izbor. sto znaci da mora biti napisan i potpisan. Otkaz moze biti dat u svako doba i iz bilo kog razloga.COM 1.Agencija za državnu upravu: 1. Otkaz djeluje od dana 4 8 WWW.Radnik kome je prestao radni odnosima pravo žalbe ako smatra da je organ nadležan za postavljanje povrijedio njegovo pravo koje je uređeno zakonom.Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema riješenja.BH-PRAVNICI.da je državni službenik zatečen u izvršenju krivičnog dijela za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina. 4. mada moze ako to zeli. -obuku i razvoj državne službe 2. Otkaz mora imati pismenu formu. 2.BH-PRAVNICI.COM .podnosi godišnji izvještaj o radu i planu rada za narednu godinu Savjetu ministara na odobrenje.da se državni službenik nalazi u pritvoru.na period od 5 godina. OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE ZAPOSLENOG Zaposleni ima pravo da poslodavcu otkaze ugovor o radu. 3. pa zaposleni nije duzan da ga navede. Razlog ostaje u domenu privatnosti. najmanje petnaest dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa.osigurava: -realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtijev institucina. -DONOŠENjE RIJEŠENjA O PRESTANKU RADNOG ODNOSADonošenjem riješenja o prestanku radnog odnosa istovremeno se po službenoj dužnosti odlučuje o odpremnini radnika. 2. Otkaz ugovora o radu zaposleni dostavlja u pisanom obliku.obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom.protiv njega pokrenut krivični postupak za krivično dijelo za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina. -AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBUOsniva je Savjet ministara i imenuje njenog rukovodioca koji se nalazi na radnom mjestu sekretara sa posebnim zadatkom. 3.da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za krivično dijelo počinjeno u vršenju službene dužnosti.provodi ankete u okviru institucij na zahtijev Savjeta ministara.Nju isplaćuje Ministarstvo za trezor institucija BiH.a bira se i postavlja u skladu sa odredbama zakona. -pomaže institucijama za realizaciju njihove kadrovske politikeorganizacije razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra osoblja.da postoje ozbilni razlozi koji ukazujuna izvršenje krivičnog dijela. Agencijim rukovodi rukovodilac Agencije koji donosi pravilnik o unutrašnoj organizaciji uz predhodnu saglasnost savjeta Ministara. Kada se pokrene disciplinski postupak u skladu sa zakonom organ nadležan za postavljanje državnog službenika može suspendovati državnog službenika u slučajevima: 1.WWW.

mjesto i vrijeme ucinjene povrede radne obaveze moraju biti naznaceni u otkazu. 4 9 WWW. 2. odnosno odsustvo potrebnih znanja i sposobnosti. opstem aktu i ugovoru o radu. kao u slucaju da mu je nezakonito prestao radni odnos. Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca. Poslodavac to obicno cini na osnovu izvjestaja neposrednog rukovodioca. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede. Neostvarivanje rezultata rada. koja se moze ogledati u cinjenju ili necinjenju. Ako zaposleni otkaze ugovor o radu zbog toga sto je poslodavac povrijedio obaveze iz radnog odnosa koje ima po zakonu. 3. OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE POSLODAVCA Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenom samo iz razloga koji su predvidjeni zakonom.COM dostavljanja poslodavcu. izjava zaposlenih iz istog dijela procesa rada i podataka o ucinku koji sluze za obracun zarade. Otkazni razlozi su: 1. vec je dovoljno da se ponasa suprotno zahtjevima iz bilo kog akta poslodavca. Nacin. Pod opstim aktom se podrazumijeva kolektivni ugovor ili pravilnik o radu. Skrivanje povreda radne obaveze. ali uvijek mora biti voljna. Ovaj razlog ne iziskuje da se unaprijed predvide radnje nepostovanja radne discipline.BH-PRAVNICI. Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno.COM . zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa. Primjena ovog otkaznog razloga uslovljena je prethodnim upozorenjem zaposlenog. Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje.WWW. Ovaj otkazni razlog pripada grupi disciplinskih otkaznih razloga.BH-PRAVNICI. Povrede radnih obaveza se utvrdjuju opstim aktom ili ugovorom o radu. Narusavanje radne discipline.

BH-PRAVNICI. premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada. prekvalifikacija ili dokvalifikacija. da ukoliko prije isteka roka od sest mjeseci ponovo nastane potreba za obavljanjem istih poslova.COM . koristi protivno svrsi radi koje je ustanovljeno. Ovaj otkazni razlog ponasanja nastaje svakom radnjom kojom se odsustvo privremene sprijecenosti za rad. Odustanak od probnog rada. 6. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela ucinjenog na radu ili u vezi sa radom. Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili u opravdanost bolovanja. Ako postupi na drugi nacin. odnosno sest mjeseci od nastanka. ako usljed tehnoloskih. rad sa nepunim radnim vremenom.WWW. prestane potreba za obavljanjem odredjenog posla. Ne mora da ceka pravnosnaznu presudu. moraju postojati odredjeni uslovi. moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti. odnosno bolovanje. 5 0 WWW.COM 4. upucivanje na rad na odgovarajuci posao kod drugog poslodavca u istom ili drugom mjestu rada. ali ne krace od polovine punog radnog vremena i druge mjere. Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom. Odbijanje promjene posla ili zaposlenja. Odbijanje promjene visine licnih primanja. 9. Primjeni otkaza prethodi upozorenje. U tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. Zloupotreba bolovanja ( privremene sprijecenosti za rad). 8. Prestanak potrebe za radom. To udaljenje moze da traje tri mjeseca.BH-PRAVNICI. obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba. Prethodni uslov je da se zaposlenom ne moze obezbjediti: premjestaj na druge poslove. primjenice upravo ovaj otkazni razlog. ekonomskih i organizacionih promjena.Ucinjeno krivicno djelo. upucivanje na rad kod drugog poslodavca. prednost u zaposljavanju ima zaposleni kojem je prestao radni odnos. Ovaj otkazni razlog traje tri mjeseca od saznanja. Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa i organizacije rada. 7. 5. Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. Da bi zaposleni za cijim je radom prestala potreba dobio otkaz. Naknadni uslovi su: da poslodavac koji upotrijebi ovaj otkazni razlog ne moze na istim poslovima zaposliti drugo lice u roku od sest mjeseci od dana prestanka radnog odnosa.

porodiljskog odsustva. a rok od sest mjeseci je objektivan.BH-PRAVNICI. poslodavac ne moze zaposlenom da otkaze ugovor o radu. odnosno u roku od sest mjeseci od nastanka cinjenica koje obrazuju otkazni razlog. odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta. s tim sto mu se za to vrijeme obezbjedjuje naknada zarade u visini utvrdjenoj opstim aktom i ugovorom o radu. Ako je zaposleni pozvan na vojnu vjezbu. 5 1 WWW. na njegov zahtjev tok tog vremena se zaustavlja i nastavlja da tece po povratku sa vjezbe.COM OTKAZNI POSTUPAK Rok zastarjelosti U svim slucajevima.COM . odnosno vojnog roka ili po prestanku privremene sprijecenosti za rad. Za vrijeme trudnoce. ili ako je postao privremeno sprijecen za rad u toku vremena za koje je duzan da ostane na radu.WWW. Rok od tri mjeseca je subjektivan. Zaposlenom koji je zasnovao radni odnos na odredjeno vrijeme moze da prestane radni odnos po isteku roka za koji je zasnovan. poslodavac moze zaposlenom dati otkaz u roku od tri mjeseca od dana saznanja za cinjenice koje obrazuju otkazni razlog.BH-PRAVNICI. Istekom ovog roka poslodavac gubi pravnu moc da zbog nastalog otkaznog razloga otkaze ugovor o radu. odnosno radni odnos zaposlenom. odnosno dosluzenje vojnog roka do 30 dana. osim za ucinjeno krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. Zaposleni moze u sporazumu sa nadleznim organom da prestane sa radom i prije isteka otkaznog roka. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ugovorom o radu.

U slucaju neispunjenja obaveze. Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rjesenja.COM Otkazni akt Otkazni akt se zove rjesenje. PRESTANAK RADNOG ODNOSA USLJED SMRTI ZAPOSLENOG 5 2 WWW. Izreka sadrzi iskaz o otkazu iz kojeg se vidi kome se daje otkaz i po kom otkaznom razlogu. Naravno i potpis i pecat poslodavca. Po isteku od osam dana od dana objavljivanja. Dostavljanje i konacnost rjesenja o otkazu Rjesenje se mora zaposlenom dostaviti licno u prostorijama poslodavca.COM . Rjesenje o otkazu je konacno u prvom stepenu i ne moze se pobijati pravnim sredstvima interne zastite.BH-PRAVNICI. i poslije uvoda i izreke. ali moze tuzbom. Isplata mora da uslijedi najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Uvod je pocetni dio iz kojeg se vidi ko daje otkaz i na osnovu kojeg propisa. donosi se u pisanom obliku. isplati sve neisplacene zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa. rjesenje se smatra dostavljenim. Pouka o pravnom lijeku treba da uputi zaposlenog kome se moze obratiti za zastitu prava ako smatra da su povrijedjena. odnosno na adresu prebivalista ili boravista zaposlenog. zaposleni moze da ostvari svoja potrazivanja tuzbom sudu.BH-PRAVNICI. Ako rjesenje nije mogao dostaviti na ovaj nacin. poslodavac o tome sastavlja zabiljesku i odmah po tom rjesenje objavljuje na oglasnoj tabli. Isplata neisplacenih prinadleznosti Poslodavac je duzan da zaposlenom u slucaju prestanka radnog odnosa. obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku.WWW. Obrazlozenje sadrzi razloge koji pokazuju da je odredjeni otkazni razlog nastao i da su ispunjeni uslovi za njegovu primjenu.

ova pravna cinjenica dovodi i do prestanka radnog odnosa koji su ta dva subjekta uspostavila. Potrazivanje poreza. doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa. gubitka poslovne sposobnosti itd. kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u slucaju da su radnici ostali u radnom odnosu. unovcenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stecajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velicini svojih potrazivanja. On je duzan ispitati da li imovina stecajnog duznika moze pokriti troskove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stecajnog postupka. Stecajni povjerioci se prema vrsti njihovih potrazivanja svrstavaju u isplatne redove.COM Radni odnos uspostavljaju zaposleni i poslodavac. Moguci prestanak rada poslodavca dogadja se u slucajevima odluke nadleznog organa. odnosno tijela duznika ako je duznik pravno lice.COM . 5 3 WWW. vrsi se prema sledecem redoslijedu: 1. On ima ovlascenje da udje u poslovne prostorije duznika i sprovede neophodne radnje. Stecajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stecajnom duzniku u vrijeme otvaranja stecajnog postupka. On je duzan namiriti potrazivanja radnika.BH-PRAVNICI. prestanka zakonskih uslova za rad. kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stecajnog postupka steknu pravo potrazivanja prema masi (povjerioci mase). Potrazivanja radnika koje je zaposlio privremeni stecajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom. obavezna su da dozvole privremenom stecajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju duznika. kao i imovinu koju stecajni duznik stekne za vrijeme stecajnog postupka (stecajna masa). Radni odnos prestaje na dan prestanka rada poslodavca koji je odredjen faktickom ili pravnom situacijom. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek posto budu u cjelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. privremeni stecajni upravnik nije duzan namiriti. stecajni povjerioci visih isplatnih redova. a posto radni odnos zasniva ugovorom o radu koji je neprenosiv. ako je pojedinac. Duznik. koja su nastala u periodu nakon podnosenja prijedloga. sudske odluke.BH-PRAVNICI. ugovorni partner stecajnog duznika ne moze otkazati trajni obligacioni odnos.WWW. Privremeni stecajni upravnik vrsi procjenu da li se poslovanje stecajnog duznika u cjelini ili pojedinim djelovima moze nastaviti. povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stecajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku (stecajni povjerioci). Namirenje povjerilaca iz postojecih sredstava slobodne stecajne mase. Stecajna masa sluzi namirenju troskova stecajnog postupka. Za vrijeme trajanja privremene uprave. Smrt zaposlenog znaci prestanak njegovog pravnog subjektiviteta. ukoliko drugim pravnim propisima nije predvidjeno drugacije. PRESTANAK RADNOG ODNOSA USLJED PRESTANKA RADA POSLODAVCA Prestanak rada poslodavca obicno nastaje zbog stecaja ili likvidacije pravnog lica ili ako na drugi nacin bude onemogucen dalji rad poslodavca. Privremeni stecajni upravnik je duzan obezbijediti imovinu stecajnog duznika i starati se o njoj. Stecajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stecajnog duznika. te podnijeti izvjestaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.

zdravstvenog osiguranja 5 4 WWW. vrsi inspekcija rada prema Zakonu o inspekcijama u Republici Srpskoj. Ukoliko se na zahtjev ovlascenog fizickog ili pravnog lica ili stranke u inspekcijskom postupku. stecajni povjerioci nizih isplatnih redova. nadlezni inspektor donosi rjesenje kojim se nalaze poslodavcu ili nekom drugom licu da otkloni uocene nedostatke. Inspekcijski nadzor vrsi se nad aktivnostima drzavnih i nedrzavnih organa i organizacija. ostvarivanje prava radnika -obavezu poslodavca da zaposlene u propisanim rokovima prijavljuju nadleznim organima penzijskog .BH-PRAVNICI. moze se izjaviti zalba Ministarstvu nadleznom za poslove rada.BH-PRAVNICI. Protiv rjesenja nadleznog inspektora kojim se nalaze preduzimanje odredjenih radnji. inspektor ce odmah preduzeti upravne i druge mjere nezavisno od plana i normative vrsenja inspekcijskog nadzora. drugih propisa i opstih akata iz oblasti rada. O pocetku obavljanja nadzora inspektor ce obavjestiti odgovorno lice. pravilnika i ugovora o radu. U slucaju kada postoji povreda propisa o radnom odnosu. ako je dostupno. subjekta nad kojim se vrsi nadzor. Povjerioci koji u trenutku otvaranja stecajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku (stecajni povjerioci) su povjerioci opsteg isplatnog reda. kolektivnih ugovora. kao i ukazati na pravne posljedice uocenih radnji ili propusta u postupku. vanrednog pregleda. Inspekcija u oblasti rada vrsi nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na: -obavezu zakljucivanja ugovora o radu izmedju poslodavca i radnika. uvidom u rad i poslovanje subjekata.COM 2. INSPEKCIJSKI NADZOR U OBLASTI RADNIH ODNOSA Predmet inspekcijskog nadzora Nadzor nad primjenom propisa.COM . Redovni poslovni nadzor nad primjenom propisa iz djelokruga Inspektorata vrsi se putem redovnog. odnosno inspektora po sluzbenoj duznosti. U obavljanju nadzora inspektor je duzan omoguciti ucesce i upoznati odgovorno lice o pravima.WWW. 3. kao i nad poslovanjem i postupanjem pravnih lica i gradjana u pogledu pridrzavanja zakona. ukoliko ne spadaju u vise ili nize isplatne redove. izuzev ako smatra da bi obavjestenje smanjilo uspjesnost nadzora. stecajni povjerioci opsteg isplatnog reda. utvrdi da odredjeno fizicko ili pravno lice obavlja djelatnost suprotno zakonima i drugim propisima iz radnog odnosa.

zena. te opasnosti od elektricnih i gromobranskih instalacija . bezbjednost i zastitu zdravlja zaposlenih .kontrolu mjesta sa posebnim uslovima rada .obavljanje i drugih poslova nadzora u oblasti rada i zastite na radu kada je to odredjeno posebnim zakonom Inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem zakona i drugih propisa iz oblasti rada i zastite na radu obavlja Republicka inspekcija u sastavu Inspektorata. stranaca i drugo -uslove rada.WWW. mikroklime.sprovodjenje mjera zastite na radu i obuke radnika iz zastite na radu .proizvodna i druga sredstva rada i opreme i vrsenje periodicnih pregleda njihove tehnicke ispravnosti . hemijskih i bioloskih stetnosti.ostvarivanje prava na strajk -kolektivne ugovore i opste akte poslodavaca .kontrola uslova rada i radne sredine u pogledu osvjetljenja. invalida.prestanak radnog odnosa. buke. zaposljavanje i rad maloljetnika.radno vrijeme. mikroklime.uredjenje gradilista . hemijske i bioloske stetnosti. U institucijama BiH u dijelu koji se odnosi na nadzor u oblasti radnih odnosa.obuku i osposobljenost radnika za bezbjedan rad na radnom mjestu .koriscenje licnih zastitnih sredstava. te opasnosti od elektricne i gromobranske instalacije . imovine i zastite okoline -vrsenje uvidjaja tezih nesreca na poslu i nesreca koje imaju za posljedicu smrt radnika . zena i invalidnih radnika .COM .narocitu zastitu zdravlja maloljetnika. buke.izradu konstruktivno tehnicke dokumentacije u pogledu zastite na radu . otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa. nadzor nad primjenom propisa i drugih akata iz oblasti rada vrsi Upravni inspektorat. porodilja. odmore i odsustva. plate.BH-PRAVNICI. bezbjednosti radnika i drugih lica.BH-PRAVNICI. 5 5 WWW.primjenu tehnickih normativa u zastiti na radu. otkazivanje ugovora o radu i otkazne rokove . radnih osvjetljenja.COM . trudnica.

podnese nadleznom sudu za prekrsaje prijavu protiv poslodavca ili drugog odgovornog lica zbog prekrsaja ucinjenog u primjeni propisa iz oblasti radnih odnosa. ukoliko je za odredjena sredstva zakonom ili drugim propisom predvidjeno izdavanje takve dozvole. dokumentaciju i evidencije koje su od znacaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca. instalacija. .nalozi poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskih i drugih propisa.BH-PRAVNICI. ili ako inspektor na drugi nacin sazna za povredu propisa i prava radnika. . .nalozi poslodavcu preduzimanje odgovarajucih mjera obezbjedjenja na mjestima na kojima postoji opasnost po zivot ljudi ili po imovinu vece vrijednosti.WWW. podatke i dokumentaciju koji su od znacaja za vrsenje inspekcijskog nadzora. .nalozi poslodavcu donosenje opsteg akta.COM Ovlascenja inspektora rada i postupak u vrsenju nadzora Inspektor rada u vrsenju nadzora ima ovlascenje i duznost da: .izvrsi uvid u opste i pojedinacne akte. . . . . vodeci racuna da svojim radom ne ometa istrazne radnje drugih nadleznih organa. . sredstava rada i sredstava zastite na radu za koja ne postoji upotrebna dozvola ovlascene organizacije.BH-PRAVNICI.izvrsi uvidjaj na mjestu povrede ili smrti radnika ili drugih lica.zatrazi da poslodavac ili drugo odgovorno lice dostavi inspekciji rada odredjene akte.zabrani rad na poslovima na kojima zbog nepostojanja odgovarajucih mjera zastite na radu postoji opasnost povrede radnika ili opasnost od drugoh nesreca.pokrene inicijativu kod nadleznog suda ili drugog organa da se obustavi izvrsenje opsteg ili pojedinacnog akta poslodavca. . ili pojedinih odredaba tih akata za koje inspektor ocijeni da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom.zabrani upotrebu objekata. 5 6 WWW. .COM . zastite na radu i zaposljavanja.izvrsi saslusanje i zatrazi izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zastitu prava. ako je poslodavac u skladu sa zakonom duzan donijeti takav akt.nalozi udaljenje s rada radnika kome je izrecena sudska zabrana rada na odredjenim poslovima.

. evidencije i druge dokumentacije. U slucajevima kada kontrolisani subjekat ne postupi po preporukama Upravnog inspektorata. najavljeno i nenajavljeno.COM . Inspektor rada zabranice poslodavcu obavljanje djelatnosti ako sa zaposlenim nije zakljucio ugovor o radu ili ako nije podnio prijavu na obavezno osiguranje. .zabrani upotrebu objekata. .BH-PRAVNICI. poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata. gradilista.podnese nadleznom redovnom sudu krivicnu prijavu protiv poslodavca ili drugog odgovornog lica u slucaju teze povrede zakonskih i drugih propisa iz oblasti zastite na radu. ili neke druge nadlezne institucije. odnosno pecacenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan nacin. pokrece se sudski postupak kod Upravnog odjeljenja Suda BiH.COM . saslusati i uzeti izjave zaposlenika. Upravni inspektorat BiH moze: vrsiti pregled opstih i pojedinacnih akata. Zabrana obavljanja djelatnosti traje do otklanjanja nepravilnosti. zastite na radu i zaposljavanja. bez obzira na radno vrijeme.nalozi poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskih i drugih propisa. . Rjesenje o izricanju mjere zabrane obavljanja djelatnosti izvrsava se pecacenjem ulaza u poslovne prostorije. . kolektivnih ugovora i opstih akata kojima su propisana prava. instalacije i sredstva rada. izvrsi uvid u objekte. ukoliko je zakonom ili drugim propisom predvidjeno izdavanje takve dozvole.izrekne mandatnu kaznu odgovornom licu u skladu sa zakonom. postrojenja. uredjaje. izvrsiti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca.WWW.preduzme i sve druge mjere iz svoje nadleznosti u cilju sprecavanja i otklanjanja povrede zakonskih i drugih propisa. obaveze i odgovornosti u oblasti radnih odnosa. ekspertize i sl. 5 7 WWW. i preduzeti druge mjere i radnje predvidjene zakonom.u svako doba. kao i druge predmete koji su u vezi sa mjerama zastite na radu. Upravni inspektorat sacinjava zapisnik o izvrsenim pregledima i samostalno donosi odluku. sredstva rada za koja ne postoji upotrebna dozvola nadlezne strucne organizacije. uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize.BH-PRAVNICI. instalacija.

Rok za podnosenje zalbe iznosi 15 dana od dana prijema rjesenja.BH-PRAVNICI.COM . 5 8 WWW.COM Protiv rjesenja koje donese Upravni inspektorat stranke mogu izjaviti zalbu nadleznom Ministarstvu pravde.BH-PRAVNICI.WWW.

bez odlaganja inspektor ce pokrenuti postupak za njegovo izvrsenje. ustanova i drugo pravno lice. odnosno prijave inspektora. osiguranja za slucaj nezaposlenosti. 5 9 WWW. Postupak po zahtjevima i prijavama inspektora je hitan. Ako u vrsenju nadzora inspektor smatra da opsti akt poslodavca nije u saglasnosti sa zakonom ili drugim propisom. ne stavi na uvid isprave. poslovi i nacin finansiranja sluzbe zaposljavanja.WWW. ZAPOSLJAVANJE I PRAVA NEZAPOSLENIH LICA Obaveza donosenja zakona Zakonsko regulisanje oblasti nezaposlenih lica jeste ustavna obaveza zakonodavca. kaznice se za krivicno djelo kaznom u skladu sa odredbama Krivicnog zakona RS.COM . a najkasnije u roku od 8 dana od dana rjesenog zahtjeva.COM Duznost i odgovornost poslodavca Odgovorno lice u preduzecu.BH-PRAVNICI. inspektor ce utvrditi da li je rjesenje izvrseno. prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje i druga pitanja koja su znacajna za organizovanje i produktivno zaposljavanje u jednoj drzavi. inspektor ce ukazati na to organu ili organizaciji koji su taj akt donijeli. ako: 1) inspektoru ne omoguci nesmetan pristup da izvrsi nadzor. Organ kojem je podnijeta krivicna i druga prijava. zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka. duzan je da o ishodu postupka obavijesti Inspektorat. odnosno ako izvrsi radnju koju je inspektor zabranio ili ne postupi po konacnom rjesenju inspektora kojim je naredjeno otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti i nedostatke. odgadja izvrsenje rjesenja. drugom pravnom licu. ili ne dostavi trazene podatke i dokumentaciju u ostavljenom roku. koji u ostavljenom roku ne izvrse pravnosnazno i izvrsno rjesenje inspektora. 2) inspektoru ne da obavjestenja. odnosno podatke potrebne za vrsenje nadzora. Zakonom se uredjuju oblasti zaposljavanja. i predloziti da se utvrdjene nezakonitosti otklone u roku od 15 dana. ustanovi. Zalba protiv rjesenja donesenih od strane inspektora. Protiv rjesenja donijetog po zalbi moze se pokrenuti spor. 3) ne izvrsi mjere naredjene od strane inspektora. Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se preduzece. Troskove izvrsenja rjesenja snosi poslodavac ili radnik protiv kojeg je rjesenje donijeto. te ako nije izvrseno. Nakon sto je rjesenje postalo izvrsno.BH-PRAVNICI.

posredovanje u zaposljavanju. a koje nije zakljucilo ugovor o radu. zaposljavanje. 5. radi informisanja o mogucnostima zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zaposljavanje. ne smatraju se nezaposlenim licima u smislu ovog zakona. zdravstvenu zastitu i druga prava u skladu sa zakonom. 4. 2. administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na novcane naknade. Pod licem koje aktivno trazi zaposlenje smatra se lice koje se. zabrana diskriminacije. u smislu ovog zakona. sprovodjenje programa zaposljavanja. smatra se lice sa navrsenih 15 godina zivota. i koje aktivno trazi zaposlenje. Osnovni pojmovi koji se odnose na zaposljavanje: nezaposleno lice. u rokovima propisanim opstim aktima Zavoda. savjetovanje o izboru posla (profesionalna orijentacija). Redovni ucenici.BH-PRAVNICI. Osnovni elementi kojima se definise pojam nezaposlenog lica su: starosna dob. strucno osposobljavanje i priprema za zaposljavanje. strucno osposobljavanje. strucnih.COM . obavljanje organizovanih. 3. a koje je prijavljeno u evidenciju nezaposlenih lica koju vodi Zavod.WWW. redovni studenti i penzionisana lica.COM Poslovima zaposljavanja smatraju se: 1.BH-PRAVNICI. Nezaposleno lice Nezaposlenim licem. koje ima opstu zdravstvenu sposobnost. i ne upisuju se u evidenciju nezaposlenih lica. javno obavjestavanje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja. 6. poslovi vezani za zaposljavanje. 6 0 WWW. ili koje nije po nekom drugom osnovu radno angazovano. javlja strucnoj sluzbi Zavoda.

po pravilu je to radni odnos. Ona ne moze od nezaposlenih lica naplacivati naknadu za usluge koje im pruza. Poslovi zaposljavanja Vlada RS utvrdjuje prioritete i programe zaposljavanja od interesa za Republiku kao cjelinu. kao i organizacione. Javna ovlascenja. prijava na evidenciju nezaposlenih lica.COM . kao i sredstva i mjere za njihovo ostvarivanje. obavlja Zavod za zaposljavanje RS. propisuje Ministarstvo nadlezno za poslove rada.BH-PRAVNICI. Uslove za obavljanje poslova zaposljavanja (agencija).i Agencija za zaposljavanje. a to su: Zavod za zaposljavanje. Zavod je duzan da najmanje jednom godisnje informise Vladu o ostvarivanju programa zaposljavanja na teritoriji Republike. Zdonosi i ostvaruje operativne programe zaposljavanja na teritoriji Republike.COM radni angazman. Posredovanje u zaposljavanju Posredovanjem u zaposljavanju smatraju se aktivnosti i mjere kojima se uspostavlja kontakt izmedju nezaposlenog lica i poslodavca u cilju zakljucivanja ugovora o radu. i trazenje zaposlenja.BH-PRAVNICI. Obicno je to: pruzanje strucne pomoci nezaposlenom licu u pronalazenju i izboru zanimanja. Zavod i Agencija su duzni da pruze strucnu pomoc nezaposlenom licu u trazenju zaposlenja.WWW. 6 1 WWW. strucne i druge poslove u oblasti zaposljavanja propisane zakono. Agencija se upisuje u sudski registar. Nosioci funkcije zaposljavanja Zakonom su predvidjeni osnovni nosioci funkcije zaposljavanja. Nezaposleno lice je duzno da i samo zatrazi zaposlenje i da u tom cilju saradjuje sa Zavodom za zaposljavanje i Agencijom.

prikuplja podatke od poslodavaca o potrebama za radnicima i obavjestava javnost i zainteresovana lica o mogucnostima i uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa radnicima odredjenih strucnih kvalifikacija. smatraju se individualne i grupne konsultacije strucnih radnika Zavoda sa nezaposlenim licima i licima koja traze promjenu zaposlenja. potrebe za radnicima oglasi u jednom od javnih glasila dostupnih gradjanima. ukoliko poslodavac ne zahtjeva da se oglasavanje izvrsi na drugaciji nacin. Poslodavac samostalno odlucuje o tome da li ce Zavodu ili nekoj od agencija za zaposljavanje prijaviti potrebe za radnicima. Poslodavac moze zahtjevati da mu Zavod umjesto javnog objavljivanja potrebe za radnicima. Zavod je duzan da najdalje u roku od 3 dana od dana dostavljanja prijave poslodavca. Strucno osposobljavanje i priprema za zaposljavanje 6 2 WWW.BH-PRAVNICI.WWW. i drugih kandidata koji su se neposrednim putem obratili poslodavcu radi zasnivanja radnog odnosa. a ukoliko to ne ucini. Savjetovanje o izboru zanimanja Savjetovanjem o izboru zanimanja (profesionalnom orijentacijom).COM pruzanje strucne pomoci zaposlenom licu koje trazi promjenu zanimanja.BH-PRAVNICI. o uslovima i mogucnostima izbora vrste posla na osnovu njihovih licnih zelja.COM . Poslodavac samostalno odlucuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa izmedju onih koje je ponudio Zavod ili agencija. Obavjestenje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja Zavod prati stanje na trzistu rada. opredjeljenosti i radne osposobljenosti. Prema potrebi za obavljanje ovih poslova Zavod moze angazovati i odgovarajucu strucnu organizaciju ili strucna lica koja ne rade stalno u zavodu. i pruzanje pomoci poslodavcu u trazenju adekvatne radne snage. neposredno ponudi izbor kandidata za zasnivanje radnog odnosa.

BH-PRAVNICI. stekne neophodna znanja za rad na odredjenim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite na radu. obavezno su kod Zavoda osigurana lica u radnom odnosu i lica koja po drugom osnovu ostvaruju pravo rada u skladu sa zakonom.BH-PRAVNICI. prema posebnom programu. Lice koje se dobrovoljno osigurava ne moze imati veci obim prava od prava koja se obezbjedjuju licima koja se obavezno osiguravaju. Postojanje osiguranja se dokazuje podacima o upisanom stazu osiguranja u radnu knjizicu radnika. Zavod moze ucestvovati u finansiranju programa prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika za cijim je radom prestala potreba. Ucesce u sprovodjenju i finansiranju programa aktivnog zaposljavanja Zavod moze ucestvovati u finansiranju programa zaposljavanja koje mu ponude poslodavci. odnosno dokvalifikacije.WWW.COM Pod strucnim osposobljavanjem i pripremom za zaposljavanje podrazumjevaju se mjere kojima se nezaposlenom licu pruza mogucnost da. 6 3 WWW. ako se time radnicima obezbjedjuje zakljucivanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme. Obicno se odobravaju kratkorocni krediti kojima se pozajmljuju odredjena novcana sredstva poslodavcima za otvaranje novih radnih mjesta. Osiguranje za slucaj nezaposlenosti: obavezno i dobrovoljno Za slucaj nezaposlenosti. odnosno nezaposlenog lica. Ucesce Zavoda u finansiranju programa prekvalifikacije i zaposljavanja uredjuje se ugovorom sa poslodavcem koji zaposljava radnike nakon izvrsene prekvalifikacije. ali postoji mogucnost da zasnuje radni odnos na poslovima onih zanimanja koja se traze na trzistu rada. kao i prekvalifikacija u onim slucajevima kad se radniku ne moze obezbjediti posao u njegovom strucnom zvanju. Strucno osposobljavanje i pripremu za zaposljavanje organizuje i finansira Zavod. samostalno ili u saradnji sa drugim odgovarajucim organizacijama. Uslovi pod kojima se daju sredstva i bliza namjena tih sredstava uredjuju se ugovorom izmedju Zavoda i poslodavca. pod uslovom da se tim programima utvrdi obaveza zasnivanja radnog odnosa na neodredjeno vrijeme za odredjeni broj radnika sa evidencije nezaposlenih lica. kao i namjenskih sredstava koja obezbjedjuju drzavni organi i drugi organi i organizacije. pod uslovima koje odredjuje Zavod. Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog osiguranja za slucaj nezaposlenosti obezbjedjuju se iz doprinosa koje placaju lica u radnom odnosu i poslodavci.COM . Lice koje nije obavezno osigurano za slucaj nezaposlenosti moze se dobrovoljno osigurati za slucaj nezaposlenosti.

3 mjeseca za staz osiguranja od 5 do 15 godina. saglasnosti ili krivice. i moze iznositi neprekidno najvise: za staz osiguranja do 5 godina. - Mirovanje prava Ako nezaposleno lice prije isteka roka od 30 dana zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate po bilo kom osnovu. i na strucno osposobljavanje i pripremu za zaposljavanje. ili 12 mjeseci sa prekidima u poslednjih 18 mjeseci. prava mu pocinju teci od dana prijavljivanja Zavodu. ima pravo na: . na posredovanje u zaposljavanju. Ako za vrijeme trajanja obaveznog osiguranja 6 4 WWW.WWW. za zdravstveno osiguranje i za penzijsko-invalidsko osiguranje.penzijsko i invalidsko osiguranje Navedena prava nezaposleno lice moze ostvariti pod uslovom da je za njega za vrijeme propisanog minimuma staza osiguranja uplacen doprinos za zaposljavanje. Svako nezaposleno lice kome je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva. Pravo na novcanu naknadu i ostala navedena prava nezaposleno lice ima od prvog dana prestanka radnog odnosa ako se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.BH-PRAVNICI. na savjetovanje o izboru zanimanja. obustavlja mu se isplata novcane naknade i ostvarivanje drugih prava koja mu pripadaju kao takvom.BH-PRAVNICI. s danom kad otpocne da ostvaruje pravo po drugom osnovu.COM .zdravstveno osiguranje . a koje ima najmanje 8 mjeseci neprekidnog radnog staza osiguranja u poslednjih 12 mjeseci. Duzina trajanja prava na novcanu naknadu i ostala prava nezaposlenih lica zavise od duzine staza osiguranja nezaposlenog lica.COM Prava nezaposlenih lica Svako lice koje se prijavi Zavodu radi trazenja zaposlenja ima pravo: na informisanje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja.6 mjeseci za staz osiguranja od 15 do 25 godina.9 mjeseci za staz osiguranja preko 25 godina.12 mjeseci. a ako se prijavi Zavodu nakon isteka tog roka.

stupi na izdrzavanje kazne zatvora. - - - - - 6 5 WWW.COM nezaposlenom licu prestane pravo koje je ostvarivao odredjeno vrijeme. ako se utvrdi da radi „na crno“. neopravdano odbije da se odazove na poziv nadleznog organa radi angazovanja na javnim radovima ili na otklanjanju posljedica vise sile.WWW. neopravdano odbije da prihvati ponudjeno zaposlenje u mjestu prebivalista ili na udaljenosti 30 km od mjesta prebivalista. pritvora i izdrzavanja kazne zatvora. koje odgovara njegovim strucnim kvalifikacijama i radnoj sposobnosti. mjere bezbjednosti. zastitne ili vaspitne mjere. Mirovanje prava se ostvaruje i u slucaju: odsluzenja ili dosluzenja vojnog roka. ili ostvari pravo na porodicnu penziju. otpocne da se bavi poljoprivrednom djelatnoscu kao jedinim zanimanjem na osnovu koje ostvaruje dohodak najmanje u iznosu od 50% prosjecne neto plate u Republici u prethodnoj godini. zastitne ili vaspitne mjere. neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja. mjere bezbjednosti. Prestanak prava Pravo na novcanu naknadu. stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju. ponovo mu se uspostavljaju prava koja su mu pripadala. dokvalifikuje ili prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara njegovom stepenu strucne spreme. i traju do dana isteka rokova. koji se odredjuju zakonom. ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava. kao i izvrsenja drugih obaveza vojnih obveznika i obveznika civilne zastite. neopravdano se 2 puta uzastopno ne javi Zavodu radi evidentiranja u rokovima propisanim opstim aktom Zavoda. stekne status redovnog ucenika ili redovnog studenta. zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje prestaje kada nezaposleno lice: samostalno ili s drugim licem osnuje preduzece. neopravdano odbije da se odazove na zahtjev Zavoda ili Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da se strucno osposobi. u trajanju duzem od 3 mjeseca. boravka korisnika prava van Republike duze od 30 dana.BH-PRAVNICI. ako mu se time obezbjedjuje zakljucivanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme. prava nezaposlenog lica miruju.COM . Za vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu. ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih. radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne djelatnosti. u trajanju do 3 mjeseca.BH-PRAVNICI.

Novcana naknada Nezaposleno lice prema odredbama zakona ima pravo na novcanu naknadu koja iznosi: za nezaposleno lice koje ima do 10 godina staza osiguranja. -Upravni odbor Upravni odbor Zavoda sastoji se od odredjenog broja clanova (obicno 6) i predsjednika.COM . Novcana naknada se mjesecno uskladjuje sa kretanjem prosjecne plate svih zaposlenih u Republici. Sjediste Zavoda odredjuje se statutom Zavoda. nema pravo na novcanu naknadu za onoliko vremena za koliko je ostvarilo pravo po tom drugom osnovu. S danom ostvarivanja jednokratne novcane naknade nezaposlenom licu prestaju ostala prava koja su mu prije pripadala na osnovu nezaposlenosti. odnosno prekvalifikacije ili dokvalifikacije. za nezaposleno lice koje ima vise od 10 godina staza osiguranja. Zavod moze opstim aktom propisati slucajeve i uslove u kojima se nezaposlenom licu. Organi Zavoda su: upravni odbor. Ako lice ne obavjesti Zavod o nastaloj promjeni. ako sporazumom o novom radnom odnosu zakonom nije drugacije odredjeno. a po jednog clana - 6 6 WWW. kao i troskovi putovanja obavljenog po pozivu Zavoda ili po uputu Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja. Novcana naknada se isplacuje mjesecno. kao i iz drugih sredstava koje ostvari Zavod u skladu sa zakonom.COM ako se odseli sa teritorije Republike. priznaju troskovi individualnog strucnog osposobljavanja.WWW. Poslovi Zavoda finansiraju se iz doprinosa za zaposljavanje koje placaju zaposlena lica i poslodavci.BH-PRAVNICI. blize se uredjuju poslovi Zavoda.BH-PRAVNICI. poslodavcima i drugim pravnim i fizickim licima. Zavod za zaposljavanje Zavod je javna sluzba od interesa za Republiku sa svojstvom pravnog lica. Ako je nezaposleno lice prilikom prestanka radnog odnosa ostvarilo pravo na platu ili naknadu plate po osnovu otkaznog roka. Vecinu clanova i predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada. Zavod se upisuje u sudski registar. organizacija rada i druga pitanja od znacaja za rad Zavoda. Zavod ne moze naplacivati naknadu za usluge koje pruza nezaposlenim licima i drugim licima.40% od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada. nadzorni odbor i direktor. brise se sa evidencije Zavoda o nezaposlenim licima. Statutom i pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji Zavoda. u cjelosti ili djelimicno.35% od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada. do desetog datuma u mjesecu za prethodni mjesec.

radi na ostvarivanju programa rada Zavoda i odgovara za njegovo izvrsenje. na prijedlog upravnog odbora Zavoda. sindikat i Asocijacija poslodavaca pod uslovima koji su navedeni za izbor clanova Upravnog odbora. donosi godisnji program rada. Direktora Zavoda imenuje i razrjesava Vlada.BH-PRAVNICI. Za izvrsenje odluka upravnog odbora odgovoran je direktor Zavoda. donosi opsti akt o ostvarivanju prava nezaposlenih lica i druge opste akte Zavoda u skladu sa statutom Zavoda. prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih lica. Nadzorni odbor Nadzorni odbor Zavoda sastoji se od 3 clana. Direktor Zavoda obavlja sledece poslove: zastupa i predstavlja Zavod.COM . predlaze visinu stope doprinosa za zaposljavanje i nivo ukupnih sredstava za ostvarivanje programa zaposljavanja u Republici u odredjenom periodu. Direktor Radom i poslovanjem Zavoda rukovodi direktor Zavoda. - - - 6 7 WWW. Upravni odbor odlucuje vecinom glaspva ukupnog broja clanova. Nadzorni odbor odlucuje vecinom glasova svojih clanova. izvrsava odluke upravnog odbora. odlucuje o prituzbama nezaposlenih lica na rad strucne sluzbe Zavoda. Clanovi nadzornog odbora izmedju sebe biraju predsjednika. Nadzorni odbor vrsi nadzor nad primjenom zakonitosti u radu i poslovanju Zavoda i ostvarivanju prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom.BH-PRAVNICI. odlucuje o ucescu Zavoda u finansiranju programa strucnog osposobljavanja. i udruzenje poslodavaca organizovano na nivou Republike koje okuplja najveci broj poslodavaca.COM imenuju sindikat organizovan na nivou Republike koji ima najveci broj clanova. uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih sindikata koji djeluju u Republici. od kojih po jednog clana imenuju Vlada. odlucuje o koriscenju sredstava koja namjenski obezbjedjuje Republika. finansijski plan i druge planove i programe Zavoda.WWW. uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih udruzenja poslodavaca koja djeluju u Republici. rukovodi strucnom sluzbom Zavoda i odgovara za zakonitost rada Zavoda i strucne sluzbe. predlaze upravnom odboru donosenje opstih i drugih akata iz nadleznosti upravnog odbora. strane drzave i drugo donatori za finansiranje programa zaposljavanja. odlucuje o investicionim ulaganjima u objekte i opremu . kao i o prigovorima radnika strucne sluzbe protiv rjesenja direktora Zavoda. Upravni odbor obavlja sledece poslove: donosi statut i pravilnik o unutrasnjoj organizaciji Zavoda uz saglasnost Vlade.

moze da u roku od 90 dana od dana izvrsene povrede prava podnese zalbu komisiji. Podaci o nezaposlenom licu sadrzani u evidencijama smatraju se povjerljivim.BH-PRAVNICI. nezaposlenim licima koja traze zaposlenje. Ona je samostalna u svom radu. Komisija za zalbe duzna je da u roku od 30 dana od dana podnosenja zalbe odluci po zalbi. opreme i inventara cija vrijednost ne prelazi odredjeni iznos novca. Prijava se podnosi organizacionoj jedinici Zavoda nadleznoj prema prebivalistu nezaposlenog lica. ako nezaposlenom licu uskrati pravo koje mu pripada na osnovu zakona. U cilju zastite prava nezaposlenih lica. ako od nezaposlenog lica. Za clanove komisije imenuju se istaknuti pravni strucnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva koji se ne nalaze na funkcijama u organima politickih organizacija.COM odlucuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o pravima i obavezama radnika strucne sluzbe. Zavod vodi posebne evidencije o: nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na novcanu naknadu i druga prava. odlucuje o troskovima odrzavanja objekata. kao i poslodavcima i drugim pravnim i fizickim licima koja zaposljavaju radnike. Strucna sluzba Zavoda organizuje se tako da bude dostupna svim zainteresovanim nezaposlenim i drugim licima koja traze zaposlenje. obavlja i druge poslove koji su od znacaja za rad i poslovanje Zavoda i za izvrsavanje zadataka Zavoda odredjenih ovim zakonom. - 6 8 WWW. kradje i drugih steta. Ministarstvo nadlezno za poslove rada dostavlja odluku komisiji u roku od 8 dana od dana donosenja Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnijelo zalbu. u skladu sa zakonom i opstim aktima Zavoda. odlucuje o nabavci opreme i inventara cija pojedinacna vrijednost ne prelazi odredjeni iznos novca. odgovara za mjere zastite imovine Zavoda od pozara. kao i za blagovremeno osiguranje imovine Zavoda od tih steta.BH-PRAVNICI. koji se imenuju na vrijeme od 4 godine.WWW. Nezaposleno lice podnosi prijavu Zavodu radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom. zakonom se propisuje novcana kazna za pravna i fizicka lica: 1. 2. Nezaposleno lice koje smatra da mu je povrijedjeno pravo propisano ovim zakonom. i zaposlenim licima koja traze promjenu zaposlenja.COM . poslodavca ili drugog pravnog i fizickog lica naplati naknadu za izvrsenu uslugu. Evidencija o nezaposlenim licima Za nezaposlena lica vodi se posebna evidencija u cilju planskog i sistematskog zaposljavanja radi sprovodjenja opredjeljene politike zaposljavanja. Komisija za zalbe Komisija se sastoji od 5 clanova.

Pomenute poslove obavljaju ministarstva. direkcije. na njih se primjenjuju norme opstih propisa iz radnih odnosa. Lokalna samouprava ostvaruje se u opstinama i gradovima. Predsjednik skupstine jedinice lokalne samouprave i nacelnik jedinice lokalne samouprave ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. javnim poslovima koji se nalaze u njihovoj nadleznosti.BH-PRAVNICI. Poslovi drzavne uprave Poslovi drzavne uprave mogu se definisati kao poslovi koje sprovode drzavni organi prema odredbama posebnog zakona. u granicama zakona. Republicke uprave obicno se osnivaju kao: zavodi. Nacelnik opstine ili grada ima slobodu da samostalno utvrdi strukturu i unutrasnju organizaciju opstinske ili gradske administrativne sluzbe u zakonom utvrdjenim opstim granicama. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRZAVNIM ORGANIMA I ORGANIMA LOKALNE SAMOUPRAVE Subjekti radnih odnosa Lica koja zasnuju radni odnos u organima uprave nazivaju se drzavnim sluzbenicima. agencije. Lokalna samouprava je pravo gradjana da neposredno i preko svojih slobodno i demokratski izabranih predstavnika ucestvuju u ostvarivanju zajednickih interesa stanovnika lokalne zajednice. a u interesu lokalnog stanovnistva. nacelnik opstine vodi racuna o finansijskim ogranicenjima i javnom interesu kada se radi o administrativnim troskovima i uzima u obzir smjernice koje izdaje Vlada u cilju unapredjenja ekonomicnosti rada opstinske administrativne sluzbe. komesarijati itd. ako ne vodi ili neuredno vodi evidencije propisane u skladu sa zakonom. osim ako jedan konstitutivni narod ima natpolovicnu vecinu prema poslednjem popisu stanovnistva.COM 3. U slucajevima kada pojedini radnopravni odnosi radnika zaposlenih u upravi nisu uredjeni pomenutim zakonom.BH-PRAVNICI.WWW. Organima lokalne samouprave mogu se zakonom prenijeti odredjeni poslovi iz djelokruga drzavnih organa uprave. Kod donosenja pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta opstinske administrativne sluzbe. pripremanje nacrta odluka i drugih akata koje donosi skupstina opstine i nacelnik opstine. drugi republicki organi uprave i republicke upravne organizacije.COM . Uredjenje radnih odnosa zaposlenih u organima uprave propisuje se Zakonom o administrativnoj sluzbi u upravi RS. Poslovi opstinske administrativne sluzbe su: izvrsavanje i sprovodjenje propisa skupstine opstine i nacelnika opstine. Jedinica lokalne samouprave ima svojstva pravnog lica. sekretarijati. - 6 9 WWW. kao i pravo i sposobnost organa lokalne samouprave da regulisu i upravljaju.

COM izvrsavanje i sprovodjenje zakona i drugih propisa i obezbjedjenje vrsenja poslova cije je izvrsenje povjereno opstini.COM . Organi drzavne uprave blize utvrdjuju nacin planiranja poslova svojim planom rada. organizacioni dijagram (odnos osnovnih jedinica sa unutrasnjim organizacionim jedinicama). Prava i obaveze zaposlenih u opstinskoj administrativnoj sluzbi ostvaruju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. njihovog neposrednog sprovodjenja.BH-PRAVNICI. radna mjesta na koja se zaposleni primaju izuzetno bez konkursa. republickih uprava i republickih upravnih organizacija i drugih sluzbi i institucija na koje se primjenjuje Zakon o administrativnoj sluzbi u upravi RS. 8. ukupan broj radnih mjesta drzavnih sluzbenika. Pravilnikom se utvrdjuju: organizacione jedinice i njihov djelokrug. 9. 5.WWW. broj drzavnih sluzbenika sa kategorijama (strucnim zvanjem) njihovih radnih mjesta. 2. Uredba o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave Uredbom se utvrdjuju nacela za unutrasnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta ministarstva. nacin pripremanja poslova u organu. i vrsenje strucnih i drugih poslova koje im povjeri skupstina opstine i nacelnik opstine. kao i pracenje stanja u upravnim podrucjima iz svog djelokruga rada. kao i pojedinacan opis poslova i zadataka svakog radnog mjesta. 1. 7. kategorija (strucna zvanja) drzavnih sluzbenika. radna mjesta na koja se mogu primiti pripravnici. nacin rukovodjenja organizacionim jedinicama. a koje donosi poslodavac. Pravilnik o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Podzakonski akt kojim se blize uredjuju radni odnosi u drzavnoj upravi. odnosno inspekcijskog nadzora. vodeci racuna o uskladjenosti sa planom rada Vlade i Narodne skupstine RS. a posebno izrade nacrta propisa. nacelnik opstine moze u pojedinim naseljenim mjestima obrazovati mjesne kancelarije. 7 0 WWW. naziva se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave. radnih mjesta koja nemaju status drzavnih sluzbenika i pomocno tehnickog osoblja. 6. uslovi za obavljanje poslova svakog radnog mjesta ili grupe radnih mjesta. 4. Radi efikasnijeg izvrsavanja zakonskih i statutarnih obaveza opstinske administrativne sluzbe. upravnog. Pod sistematizacijom radnih mjesta podrazumijeva se obaveza utvrdjivanja potrebnog broja izvrsilaca sa posebnim uslovima za njihovo zaposljavanje. Pravilnik donosi starjesina organa drzavne uprave. O izuzecu sluzbenog lica opstinske administrativne sluzbe odlucuje nacelnik opstine. 3.BH-PRAVNICI.

Drzavni sluzbenik nece traziti. dostavljaju se Agenciji za drzavnu upravu i Ministarstvu finansija. niti ce prihvatati darove ili neku drugu korist. Kodeks ponasanja drzavnih sluzbenika Kodeksom ponasanja drzavnih sluzbenika pokusala su se definisati osnovna pravila ponasanja drzavnih sluzbenika prilikom rada u organima drzavne uprave. Odluka o davanju saglasnosti se objavljuje u „ Sluzbenom glasniku Republike Srpske“. kao i svih drugih oblika komunikacije. Prilikom pripremanja pismenih tekstova. 7 1 WWW. Podrucne jedinice. Sluzbene telefone nece koristiti u privatne svrhe. efikasnosti i ekonomicnosti. Organi drzavne uprave za obavljanje zakonom utvrdjenih poslova iz svog djelokruga rada mogu osnovati podrucne jedinice sa ili bez unutrasnjih organizacionih jedinica. Nece koristiti materijal i opremu u privatne svrhe koja mu je sluzbeno na rapolaganju. Resori su osnovne organizacione jedinice u ministarstvima koja u svom sastavu imaju republicke uprave ili su nastala spajanjem dva ili vise ministarstava.BH-PRAVNICI. Osnovne organizacione jedinice u ministarstvima su: resori i sektori. cestitosti. ukljucujuci clanstva koja su povjerljive prirode. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih i drugih odbora i organa politickih stranaka. Vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanje Organizacione jedinice osnivaju se kao osnovne i organizacione jedinice u sastavu osnovnih (unutrasnje organizacione jedinice). postovati zakon i zastupati iskljucivo javni interes. transparentnosti.WWW. Obezbjedice da se informacije kojima raspolaze na javnom mjestu koriste u skladu sa zakonskim propisima i utvrdjenim pravilima. ovjereni i potpisani. Drzavni sluzbenik ce se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridrzavati principa profesionalne nepristrasnosti. U ministarstvima se mogu osnovati sekretarijati kao posebne organizacione jedinice. odgovornosti. Unutrasnje organizacione jedinice su: odjeljenje. osim u hitnim slucajevima. javnosti.COM . njihova nadleznost i njihovo unutrasnje uredjenje utvrdjuje se Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave. a originalni primjerci Pravilnika.BH-PRAVNICI. disciplinovano i casno sluziti gradjane. odsjek i grupa. ili su osnovsna za sire upravne oblasti (unutrasnji poslovi i odbrane). a u republickim upravama i republickim upravnim organizacijama sektori. ciji su interesi zavisni od njihove djelatnosti. On ce obavjestiti neposrednog rukovodioca o pripadnosti udruzenju ili organizaciji. obavljati sluzbenu duznost odgovorno i efikasno.COM Saglasnost na Pravilnik daje Vlada. drzavni sluzbenik ce koristiti jednostavan i razumljiv jezik. Radi se o moralnim nacelima ponasanja drzavnih sluzbenika. ni za sebe ni za druge. Drzavni sluzbenik ce odsustvovati s posla samo ka to striktno mora. od lica koja su ostvarila svoja prava ili izbjegla obavezu na osnovu odluka organa drzavne uprave u kojem radi.

Sekretarijat se moze osnovati samo ako ministarstvo ima najmanje dvije osnovne organizacione jedinice. odjeljenjem. kao i pomocne i tehnicke poslove. analiticko-informativne. Odjeljenje se moze osnovati u okviru resora ili sektora u organima drzavne uprave za odredjeno upravno ili teritorijalno podrucje.pomocnik ministra. Odsjeci se mogu osnivati u okviru odjeljenja samo ako postoje uslovi za osnivanje najmanje dva odsjeka. odnosno zaposlenih u njima. resorom i sektorom kao osnovnim org. u pravilu. jedinicama.rukovodilac odsjeka. sektorom. odgovaraju za blagovremeno. jedinice rukovodi: 1. 2. Sektor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vise oblasti u okviru djelokruga ministarstva ili republicke uprave ili republicke upravne organizacije radi objedinjavanja poslova vise unutrasnjih organizacionih jedinica. grupom. kao posebno radno mjesto.nacelnik. za osnivanje odsjeka najmanje 5 izvrsilaca ukljucujuci i rukovodioca odsjeka. Rukovodioci org. Grupa se osniva za obavljanje medjusobno povezanih normativno-pravnih i studijskoanalitickih poslova. kadrovske.COM Resor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vise oblasti u okviru djelokruga ministarstva. ili za odredjenu vrstu medjusobno povezanih poslova drzavne uprave cije obavljanje zahtjeva odredjen stepen samostalnosti i povezanosti u radu. objedinjuju i usmjeravaju rad tih jedinica. drugih medjusobno povezanih poslova kao i pomocno tehnickih poslova ako njihovo obavljanje zahtijeva odredjenu samostalnost i povezanost u radu. 3.rukovodilac grupe. Broj unutrasnjih org.nacelnik sektora ili pomocnik rukovodioca republicke uprave i republicke upravne organizacije. Sekretarijat ministarstva osniva se kao posebna organizaciona jedinica koja za potrebe ministarstva. odsjekom. jedinica organizuju. - Rukovodjenje organizacionim jedinicama Radom org. a izuzetno u ostalim organima drzavne uprave kada je za obavljanje specificnih poslova u tom organu potrebno posebno strucno znanje. Strucni savjetnik. i za osnivanje grupe najmanje 3 izvrsioca. 4. jedinica moze se ustanoviti samo pod uslovom da je za izvrsavanje poslova iz njihovog djelokruga potreban odredjen broj izvrsilaca: za osnivanje odjeljenja najmanje 7 izvrsilaca ukljucujuci i rukovodioca odjeljenja.WWW.BH-PRAVNICI. 5. moze se ustanoviti samo u ministarstvima. obavlja pravne. Odjeljenje se moze osnovati u okviru republicke uprave i republicke upravne organizacije samo ako se Odsjek osniva u okviru odjeljenja za obavljanje srodnih poslova drzavne uprave.COM . finansijsko-planske i racunovodstvene poslove. organizacione. zakonito i pravilno obavljanje poslova 7 2 WWW.BH-PRAVNICI.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
iz djelokruga org. jedinice kojom rukovode, pruzaju neophodnu strucnu pomoc i obavljaju najslozenije poslove iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode. Rukovodioci unutrasnjih organizacionih jedinica (nacelnik odjeljenja, rukovodila odsjeka i rukovodilac grupe) odgovaraju za svoj rad i rad organizacionih jedinica kojom rukovode, rukovodiocu resora, odnosno sektora u cijem je sastavu unutrasnja organizaciona jedinica. Strucni savjetnik obavlja poslove u skladu sa Zakonom, a za svoj rad odgovoran je ministru ili starjesini republicke uprave ili republicke upravne organizacije. U organima drzavne uprave moze se osnovati strucni kolegijum kao strucno i savjetodavno tijelo starjesine organa drzavne uprave. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokruga organa drzavne uprave mogu se osnovati radne grupe i strucne komisije. Radne grupe i strucne komisije osniva starjesina organa drzavne uprave samostalno. Kategorije drzavnih sluzbenika i ostalih zaposlenih u upravi Drzavni sluzbenici u organima drzavne uprave razvrstavaju se u okviru radnih mjesta koja obavljaju. Zaposleni koji nemaju status drzavnog sluzbenika rasporedjuju se na radna mjesta prema zanimanju zaposlenog, u okviru odredjenih struka i zavisno od stepena skolske spreme, kao sto su: policajac, prevodilac, bibliotekar, stenograf, daktilograf, visokokvalifikovani radnik... Visi strucni saradnici su: visi strucni saradnik sa visokom strucnom spremom i strucni saradnik sa visom strucnom spremom. Pored opstih uslova predvidjenih Zakonom, za zaposlene u organima drzavne uprave, za zasnivanje radnog odnosa potrebno je ispuniti i posebne uslove, a to su: pomocnik ministra, sekretar ministarstva, rukovodilac republicke uprave i republicke upravne organizacije, i drugi drzavni sluzbenici koje imenuje Vlada, moraju imati odgovarajucu strucnu spremu, najmanje 8 godina iskustva u struci ili 5 godina radnog iskustva u organima drzavne uprave i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, visi strucni saradnik sa visokom strucnom spremom, inspektor i rukovodilac unutrasnje organizacione jedinice, pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovorajucu visoku spremu, najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, strucni saradnik sa visom strucnom spremom pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajucu visu strucnu spremu, najmanje 1 godinu radnog iskustva u struci i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, strucni saradnik pored uslova predvidjenih Zakonom, mora imati odgovarajucu strucnu spremu (IV i V stepen), najmanje 6 mjeseci profesionalnog iskustva i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave.

-

-

-

-

7 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave poslove obavljaju opstinski, odnosno gradski sluzbenik, tehnicki i pomocni radnici. Sluzbenicima u smislu ovog zakona smatraju se lica koja obavljaju sledece poslove: sekretar skupstine jedinice lokalne samouprave, nacelnik odjeljenja, sef odsjeka, strucni savjetnik, samostalni strucni saradnik, visi strucni saradnik,i strucni saradnik. Sef odsjeka rukovodi odsjekom i odgovara za njegov rad. Za svoj rad odgovara nacelniku odjeljenja. Strucni savjetnik obavlja poslove za koje je potrebno posebno strucno znanje. Strucni savjetnik o svom radu podnosi izvjestaj nacelniku odjeljenja. Samostalni strucni saradnik obavlja najslozenije strucne poslove iz odredjenje oblasti rada utvrdjene Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. O svom radu podnosi izvjestaj neposrednom rukovodiocu. Visi strucni saradnik obavlja slozene strucne poslove iz odredjene oblasti rada utvrdjene Pravilnikom. O svom radu podnosi izvjestaj neposrednom rukovodiocu. Strucni saradnik obavlja tehnicke, administrativne i druge poslove utvrdjene Pravilnikom. Zaposleni u administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave koji nemaju status sluzbenika su lica rasporedjena na tehnicke, pomocne i druge poslove. Zasnivanje radnog odnosa u organima drzavne uprave Organ drzavne uprave u kojem se utvrdi potreba za popunu upraznjenog radnog mjesta drzavnog sluzbenika podnosi pismeni zahtjev za sprovodjenje postupka popune upraznjenog radnog mjesta Agenciji za drzavnu upravu. Agencija oglasava upraznjena radna mjesta u sredstvima javnog informisanja stampi i elektronskim medijima koji su dostupni svim gradjanima RS i BiH. Interni oglas Agencija raspisuje interni oglas u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno radno mjesto, a isti saopstava u sredstvima javnog informisanja. Prijave na interni oglas podnose se u roku od 30 dana od dana oglasavanja. Pravo ucesca na internom oglasu imaju samo zaposleni u organu drzavne uprave u kojem je raspisan interni oglas za popunu radnog mjesta. Javni konkurs

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

7 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Javni konkurs agencija objavljuje u najmanje jednom od sredstava informisanja. To su obicno sluzbeni glasnici (obavezni) i neka druga sredstva informisanja. Rok za podnosenje prijava na javni konkurs traje 90 dana od dana objavljivanja. Konkursom za popunu radnih mjesta jasno ce biti naznacen poslednji dan roka za prijavu na konkurs, kao i datum i mjesto odrzavanja javnog testiranja. Interni oglas i javni konkurs sadrze: naziv upraznjenog radnog mjesta koje se oglasava, broj izvrsilaca za koje se vrsi prijem, kratak opis poslova sacinjen uz konsultacije sa Agencijom, potrebne strucne kvalifikacije- stepen strucne spreme, potrebno radno iskustvo, spisak potrebnih dokumenata, da li je posao na odredjeno ili neodredjeno vrijeme, mjesto, tacna adresa i rok podnosenja prijave i trazene dokumentacije, teme i spisak literature za pismeni test, i druge opste i posebne uslove predvidjene Zakonom i Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Imenovanje i postavljanje Popunjavanje radnih mjesta imenovanjem i postavljanjem vrsi se u skladu sa odredbama Pravilnika. Prijave na konkurs se dostavljuju u pismenoj formi i to popunjavanjem Obrasca za prijavu propisanog od strane Agencije. U Obrazac prijave unose se sledeci podaci: - o radnom mjestu i objavljenom konkursu, -licni podaci, -podaci o obrazovanju i radnom iskustvu, -dodatnim sposobnostima, i -posebne izjave. Uz prijavu na konkurs kandidati su duzni priloziti sledeca dokumenta: ovjerene kopije diplome, uvjerenje o drzavljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje o radnom iskustvu, uvjerenje o polozenom pravosudnom ispitu, ispitu sudije za prekrsaje ili strucnom ispitu, ili dokaz o oslobadjanju obaveze polaganja istih. Da bi prijava na konkurs bila vazeca, svi trazeni dokumenti treba da stignu u Agenciju: putem poste, licnom dostavom ili elektronskom postom, u roku naznacenom u javnom konkursu. Izborna komisija

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

1. 2. 3. 4.

7 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

ili je broj glasova podjeljen. ОСОБИНЕ СОЦИЈАЛНОГ ПРАВА 1. Ukoliko izborna komisija prilikom prvog glasanja ne donese odluku zbog nedostatka kvoruma.а нарочито у центру за социјални рад.BH-PRAVNICI. Clanove izborne komisije iz organa drzavne uprave predlaze organ drzavne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta. Postupak zaposljavanja se obicno propisuje pravilnikom. Немају дефинитиван карактер. Социјална давања су везана искључиво за личност и непреносива су.COM Sprovodjenje postupka zaposljavanja u organu drzavne uprave vrsi posebna komisija. Улогу у осигурању има и вјерска заједница. СОЦИЈАЛНО ПРАВО Социјално право као грана права изучава се у оквиру радног права. РАЗВОЈ СОЦИЈАЛНОГ ОСИГУРАЊА Прва социјална давања познаје још праисторија у коме су се чланови племена бринули о старијим и изнемоглим лицима.У субјективном смислу представља овлаштење физичких лица да од одређених органа тражи одређене престације (давања) када се налази у стању социјалне нужде. 2. 7 6 WWW. od kojih su 3 clana iz organa drzavne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta. moraju biti na istom ili visem nivou od nivoa radnog mjesta za koje se podnosi prijava u konkretnom organu drzavne uprave. Komisija broji 5 clanova. Izborna komisija odluke donosi vecinom glasova svih clanova.WWW. zakazuje se nova sjednica izborne komisije na kojoj mora biti prisutno svih 5 clanova.COM .али су поједини феудалци оснивали закладе.У објективном смислу представља скуп принципа и правних норми које регулишу односе и социјалну заштиту. У феудализму није постојало организовано социјално осигурање.BH-PRAVNICI. Може се схватити у субјективном и објективном смислу. Izborna komisija vodi zapisnik u kojem ce biti navedeni razlozi za donosenje odluke.али тенденција постоји да се осамостали. За свој објекат имају мјешовите престације и давања. 3.Економска ситуација у локалним заједницама је далеко од економске моћи. a dva clana sa liste istaknutih strucnjaka koje imenuje Agencija. Улогу у осигурања имају и локалне заједнице. Clanovi izborne komisije koju imenuje Agencija iz reda drzavnih sluzbenika i sa liste istaknutih strucnjaka. pod uslovom da su za prijedlog glasala najmanje 3 clana.

РАЗВОЈ У БИВШОЈ СФРЈ У бившој СФРЈ развој социјалног права може се подијелити у три фазе: 1. Прво државно уређење социјалног одигурања организовао јр Бизмарк донијевши закон о осигурању у случају болести. Године и спада у један од најмодернијих закона. 2. ИЗВОРИ СОЦИЈАЛНОГ ОСИГУРАЊА • • Формални Материјални 1.доприноси су били обавезни.BH-PRAVNICI.Социјално осигурање било је организовано на самоуправни начин.Из ових каса се давало у случају болести.Најдуже су слободне биле Србија и Црна Гора. Закон 3.Држави фонд је имао своје пословнице распоређене по територији републике. 3.којем се придружује и БиХ.COM У доба преласка из капитализма у феудализам појављују се социјална осигурања у тзв.смрти и изнемоглости.подизање квалитета живота. Године.Наступом великих економских криза држава се почиње полако мијешати.Оснивају се СИЗ (самоуправне интересне заједнице). Први вид организованог социјалног осигурања појављује се у Аустрији.WWW. Од 1946 до 1952 године – Доношењем закона из 1946.укида се државни фонд и социјално осигурање се оснива на нивоу републике.Због сталних ратова у Србији и Црној Гори овај закон се почео промјењивати 1937.Доприносе уплаћују корисници 50%.доношењем Устава републике држава потпуно преузима све. Један од најнапреднијих закона донесен је 1922.Тежило е ка томе да се очува мир.У том закону први пут се обавезно осигуравају радници.Прве су основане рударске братовштине у коме су учествовали у давању новца 2/3 радници и 1/3 посладавац.жељезничари и војна лица. РСЗВОЈ СОЦИЈАЛНОГ ОСИГУРАЊА У СФРЈ У Словенија и Хрватска које су биле под Аустроугарском монархијом примјењивао се закон Аустоугарске Монархије. Подзаконски акти 7 7 WWW. Занатским задругама.BH-PRAVNICI.године укида се самоуправна особина социјалног осигурања и оснива се државни фонд који је био при министарству рада.Касније Француска и Енглеска доносе слично уређење.Енглеској и Њемачкој у виду самоорганизовања (радници су се сами организовали). Устав 2.COM .очување независности државе. Од 1974 до 1991 године .Фондовима су управљале скупштине којима су руководили осигураници. Од 1952 до 1974 године – почиње увођењем самоуправљања у ЦЕМЕНТАР-у СПЛИТ.

6.све норме су прописане законом и странке не могу да их мијењају. 5.ако се често примјењује и постане пракса. 6.Поред обавезног постоје и добровољна осигурања кој нису у супротности са начелом обавезности). 2.BH-PRAVNICI. 7 8 WWW.COM . Начело јединства (сва права из социјалног осигурања иста су за исте категорије осигураника). 1.WWW. Конвенције Међународне организације рада Билатерални и мултилатерарни уговори Обичаји (обичај постаје извор права. 3.а држава пропише санкције за непоштовање) 8. Судска пракса НАЧЕЛА СОЦИЈАЛНОГ ПРАВА Начело обавезност и добровољност (социјално осигурање је обавеза која се заснива на закону и не зависи од воље апсолутно. 7.COM 4. 7. Начело узајамности и солидарности (подразумијева да осигураници користе своје право само када су у стању социјалне нужде). 4. Начело демократичности и партиципације учесталости Начело законитости Начело неотуђивости и застаријелости Начело превенције Начело међузависности (подразумијева социјалну помоћ могу да користе само када наступе одређени услови). 5. 8.BH-PRAVNICI.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->